Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije
1.2.
Naziv propisa:
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima
1.3.
Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt strateškog planiranja ili reformska mjera:
Ne
Naziv akta:
Opis mjere:
1.4.
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije
Da
Naziv pravne stečevine:
-Direktiva (EU) 2024/2853 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2024. o odgovornosti za neispravne proizvode i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 85/374/EEZ (Tekst značajan za EGP) (SL L, 2024/2853, 18.11.2024.)
- Direktiva (EU) 2024/1799 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2024. o zajedničkim pravilima za promicanje popravka robe i izmjeni Uredbe (EU) 2017/2394 te direktiva (EU) 2019/771 i (EU) 2020/1828 (Tekst značajan za EGP) (SL L, 2024/1799, 10.7.2024.).
2. Utvrđivanje problema
2.1.
Potrebno je uskladiti hrvatsko zakonodavstvo s obvezama uređenima Direktivom (EU) 2024/2853 i Direktivom (EU) 2024/1799.
Ciljevi Direktive 2019/771 bili su postizanje visoke razine zaštite potrošača i veće kružnosti gospodarstva. Direktivom o promicanju popravka robe u kontekstu zelene tranzicije želi se promicati održivija potrošnja, čime se dopunjuje cilj Direktive 2019/771.
Trenutačni zakonodavni okvir predviđa popravak kao način uklanjanja nedostatka, ali za potrošače on nije atraktivan iz više razloga: potrošači smatraju kako nije opravdano da se nova stvar popravlja i žele zamjensku stvar bez nedostatka, vrijeme koje je potrebno za popravak stvari je prema procjenama potrošača predugo i ostavlja ih bez za njih vitalne stvari te su rokovi produženja jamstva u slučaju popravka nejasni. Ovom izmjenom popravak se dodatno promovira, a kako bi se to postiglo potrebno je rok odgovornosti produžiti za 12 mjeseci, koje bi trebalo dodati preostalom razdoblju roka odgovornosti za stvar.
Kako bi pružio potporu potrošačima i potaknuo popravak, prodavatelj bi, ovisno o posebnostima dotične kategorije proizvoda, mogao potrošaču posuditi zamjensku stvar ako popravak ne može biti dovršen u razumnom roku ili bez znatne nepogodnosti za potrošača. Ta bi zamjenska stvar također mogla biti obnovljena stvar. U slučaju zamjene kao pravnog sredstva i na zahtjev potrošača prodavatelj bi potrošaču mogao pružiti obnovljenu stvar.
Institut odgovornosti za neispravan proizvod implementiran je u hrvatsko materijalno pravo stupanjem na snagu Zakona o obveznim odnosima 1. siječnja 2006. („Narodne novine“, broj 35/05.) kada su prenesene odredbe Direktive 85/374/EEZ.
Europska komisija je zaključila kako Direktivu 85/374/EEZ treba revidirati kako bi se u obzir uzele promjene koje dolaze s novim tehnologijama, uključujući umjetnu inteligenciju, novi poslovni modeli kružnog gospodarstva i novi globalni lanci opskrbe, čiji je razvoj doveo do nedosljednosti i do pravne nesigurnosti, posebno u pogledu značenja pojma „proizvod”. Iskustvo stečeno primjenom Direktive 85/374/EEZ ujedno je pokazalo kako oštećenici imaju poteškoće pri dobivanju naknade štete zbog ograničenja u podnošenju zahtjeva za naknadu štete i zahtjevnog postupka prikupljanja dokaza o odgovornosti, posebno s obzirom na sve veću tehničku i znanstvenu složenost. Direktiva (EU) 2024/2853 adresira sve navedene probleme i potrebno je osigurati njeno prenošenje u nacionalno zakonodavstvo.
U nacionalnom pravu potrebno je osigurati da softver bude uključen u odgovornost za neispravan proizvod te da se odgovornosti za neispravan proizvod primjenjuje i na odgovornost proizvođača sustava umjetne inteligencije (AI).
U doba globalnih lanaca vrijednosti, proizvodi čiji se proizvođači nalaze izvan Europske unije sve su dostupniji na tržištu EU. To može uzrokovati poteškoće oštećenim stranama u ostvarivanju njihovih potraživanja. Stoga bi, pod određenim uvjetima, trebali moći tražiti naknadu ne samo od proizvođača već i od drugih strana, i to uvoznika, zastupnika proizvođača, pružatelja usluga ispunjavanja narudžbi, dobavljača i određenih pružatelja online platformi.
Osim toga, Direktiva (EU) 2024/2853 sadrži i odredbe o otkrivanju dokaza i teretu dokazivanja, koje imaju za cilj olakšati tužiteljima podnošenje zahtjeva za naknadu štete, a posebno odgovoriti na sve veću složenost modernih proizvoda. Odredbe o otkrivanju dokaza i teretu dokazivanja novina su u ZOO-u.
Potrebno je jasnije propisati članak 294. ZOO-a kojim se uređuje osnaženje ugovora kojem nedostaje potreban oblik. Naime, u samom tekstu članka izrijekom se spominju samo oni ugovori kod kojih se zahtijeva pisani oblik što u praksi ponekad stvara zabunu pa se može naići i na stavove kako navedeni članak dopušta konvalidaciju samo onih ugovora za koje je propisan ili ugovoren pisani oblik, ali ne i onih ugovora kod kojih je propisan ili ugovoren neki drugi oblik, poput oblika javnobilježničkog akta ili solemnizirane privatne isprave.
Nadalje, zbog potreba prenošenja Direktive (EU) 2025/25 i uvođenja institut digitalne punomoći EU-a u Zakona o sudskom registru za trgovačka društva potrebno je u ZOO-u, koji je lex generalis, predvidjeti mogućnost izdavanja i punomoći u digitalnim obliku.
Formalno se izjednačava pravovaljanosti bankarskih garancija izdanih u elektroničkom obliku s onima izdanima u materijalnom obliku kao prvi korak u digitalizaciji bankarskih garancija i zbog osiguranja pravne sigurnosti, jer se trenutna administrativna praksa većinom temelji na fizičkim ispravama i papirnatom poslovanju, ali postoji i manji broj garancija u digitalnom obliku.
Zakon o obveznim odnosima („Narodne novine“, br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23.)
Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije
3. Utvrđivanje posebnog cilja
3.1.
Opis posebnog cilja
Posebni cilj 1.: Osigurati da pravila o izvanugovornoj odgovornosti za štetu uzimaju u obzir prirodu i rizike proizvoda u digitalnom dobu i kružnom gospodarstvu.
Poseban cilj 2.: Osigurati da uvijek postoji poduzeće sa sjedištem u EU-u koje se može smatrati odgovornim za neispravne proizvode kupljene izravno od proizvođača izvan EU-a, s obzirom na to da potrošači sve češće kupuju proizvode izravno iz trećih zemalja, a da pritom ne postoji proizvođač ili uvoznik sa sjedištem u EU-u.
Poseban cilj 3.: Smanjiti teret dokazivanja u složenim slučajevima i ograničenja u podnošenju zahtjeva za naknadu štete.
Poseban cilj 4.: Osigurati jednaku zaštita oštećenika bez obzira na to je li neispravni proizvod koji im je nanio štetu u materijalnom obliku ili digitalan.
Poseban cilj 5.: Postizanje pravne sigurnost za potrošače i prodavatelje kod potrošačkih ugovora za koliko se produžuje rok kod popravka stvari.
3.2.
Opis svrhe propisa
Ovim zakonom uređuju se prava i obveze potrošača i proizvođača kod materijalnog nedostatka stvari promoviranjem popravka stvari ili davanjem zamjenske obnovljene stvari.
Također, ovim zakonom uređuje se prava i obveze oštećenika i gospodarskog subjekta kod izvangovorne naknade štete.
Zbog pravne sigurnosti pojašnjava se kako se konvalidacija ugovora odnosi na sve ugovore, a ne samo na ugovore za koje je propisan pisani oblik, te se zbog potreba digitalizacije i pravnom prometa propisuje kako se bankarska garancija i punomoć mogu izdati i u digitalnom obliku.
3.3.
Razmotrena druga moguća normativna i nenormativna rješenja
Budući da su odredbe koje su predmet izmjena i dopuna već u velikoj mjeri sadržane u važećem Zakonu o obveznim odnosima, kao temeljnom propisu koji uređuje obveze prodavatelji i odgovornost za materijalne nedostatke kao i odgovornost za neispravan proizvod, donošenje izmjena i dopuna predmetnog propisa predstavlja rješenje koje će osigurati zadržavanje kontinuiteta normativnog uređenja predmetne materije, uz istodobno osiguravanje pravne sigurnosti.
Nenormativna rješenja nisu moguća.
3.4.
Izvor podataka:
Zakon o obveznim odnosima („Narodne novine“, br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23.)
Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije
4. Utvrđivanje učinaka i adresata
4.1.
Posebni cilj:
Posebni cilj 1.: Osigurati da pravila o izvanugovornoj odgovornosti za štetu uzimaju u obzir prirodu i rizike proizvoda u digitalnom dobu i kružnom gospodarstvu.
Poseban cilj 2.: Osigurati da uvijek postoji poduzeće sa sjedištem u EU-u koje se može smatrati odgovornim za neispravne proizvode kupljene izravno od proizvođača izvan EU-a, s obzirom na to da potrošači sve češće kupuju proizvode izravno iz trećih zemalja, a da pritom ne postoji proizvođač ili uvoznik sa sjedištem u EU-u.
Poseban cilj 3.: Smanjiti teret dokazivanja u složenim slučajevima i ograničenja u podnošenju zahtjeva za naknadu štete.
Poseban cilj 4.: Osigurati jednaku zaštita oštećenika bez obzira na to je li neispravni proizvod koji im je nanio štetu u materijalnom obliku ili digitalan.
Poseban cilj 5.: Postizanje pravne sigurnost za potrošače i prodavatelje kod potrošačkih ugovora za koliko se produžuje rok kod popravka stvari.
4.1.1.
Učinci na gospodarstvo:
Adresati:
Zakon će imati pozitivne učinke na zaštitu potrošača koje uključuje zaštitu ekonomskih interesa potrošača, zaštitu od opasnosti za život, zdravlje i imovinu, pravnu zaštitu potrošača, informiranje i izobrazbu potrošača.
Građani i poslovni subjekti.
4.1.2.
Učinci na održivi razvoj:
Adresati:
Zakon će imati pozitivne učinke na gospodarenje, razvijanje i provedbu sustava za recikliranje otpada i njegovu ponovnu uporabu, odnosno poticat će se obnova i ponovno korištenje proizvoda koji su sada završavali na otpadu.
Građani i poslovni subjekti.
4.1.3.
Učinci na socijalnu skrb:
Adresati:
Nisu utvrđeni učinci iz članka 12. Uredbe.
Nisu utvrđeni adresati iz članka 14. Uredbe.
4.1.4.
Učinci na zaštitu ljudskih prava:
Adresati:
Zakon će imati pozitivne učinke na sigurnost ostvarivanja pravne zaštite u okviru sudskog postupka.
Građani i poslovni subjekti.
4.1.5.
Učinci na druga područja:
Adresati:
Utvrđeni učinci na druga područja navode se jedan iza drugog po redu utvrđivanja.
Nisu utvrđeni adresati iz članka 14. Uredbe.
5 . Analiza utvrđenih učinaka i adresata
5.1.
Analiza učinaka i adresata u području gospodarstva:
Poticanje popravka stvari u okviru odgovornosti prodavatelja, omogućit će se viša razina zaštite potrošača i veća kružnost gospodarstva. Navedeno će imati pozitivne učinke na tržište rada, jer bi trebalo dovesti do povećanja radnih mjesta zbog povećanog broja zahtjeva za popravkom stvari.
Usklađivanjem zajedničkih pravila o odgovornosti za neispravne proizvode uklonit će se razlika među pravnim sustavima država članica EU-a te povećati kretanje robe na unutarnjem tržištu.
Olakšat će se poslovanje pravnih osoba kako u prekograničnim registarskim postupcima čineći dostupnima digitalne punomoći EU-a tako i u npr. nacionalnim postupcima javne nabave u kojima se dokumentacija u EONJ podnosi u elektroničkom obliku.
5.2.
Analiza učinaka i adresata u području održivog razvoja:
Poticanjem popravka stvari u okviru odgovornosti prodavatelja za materijalne nedostatke stvari, trebala bi se postići održiva potrošnja jer će zahvaljujući popravku vjerojatno nastajati manje otpada zbog odbačene robe, smanjit će se potražnja za resursima, među ostalim energijom, potrebnima za postupak proizvodnje i prodaje nove robe kojom se zamjenjuje neispravna roba i smanjit će se emisije stakleničkih plinova. Istodobno se stvaraju i koristi za potrošače tako što se izbjegavaju troškovi povezani s novom kupnjom u kratkoročnom razdoblju.
5.3.
Analiza učinaka i adresata u području socijalne skrbi:
Nisu utvrđeni učinci ni adresati u području socijalne skrbi.
5.4.
Analiza učinaka i adresata u području zaštite ljudskih prava:
Zakonom će se ukloniti poteškoće za građane pri dobivanju naknade štete zbog ograničenja u podnošenju zahtjeva za naknadu štete i zahtjevnog postupka prikupljanja dokaza o odgovornosti, posebno s obzirom na sve veću tehničku i znanstvenu složenost.
Kako gospodarski subjekti ne bi bili u nepovoljnijem položaju s obzirom na to da im se nameće odgovornost neovisno o krivnji te kako bi se postigla pravedna raspodjela rizika, oštećenik koji traži naknadu štete prouzročene neispravnim proizvodom trebao bi snositi teret dokazivanja štete, neispravnosti proizvoda i uzročno-posljedične veze između njih, u skladu sa standardom dokazivanja koji je primjenjiv na temelju nacionalnog prava.
Također će se osigurati da građani (oštećenici) imaju mogućnost podnijeti tužbu za naknadu štete ako proizvođač proizvoda ima poslovni nastan izvan Unije što je do sada bilo otežano, povezano s dodatnim troškovima i poznavanjem stranog prava.
5.5.
Analiza učinaka i adresata u drugim područjima:
Nisu utvrđeni učinci ni adresati u drugim područjima.
5.6.
Izvor podataka:
Zakon o obveznim odnosima („Narodne novine“, br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23.)
Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije
6. Savjetovanje i konzultacije
6.1.
Savjetovanje:
Savjetovanje se provodi u trajanju u pravilu u roku od 30 dana putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću (e-Savjetovanja) objavom nacrta prijedloga zakona i Obrasca iskaza o procjeni učinaka propisa, kao dva odvojena savjetovanja. Navodi se točno razdoblje trajanja savjetovanja, broj ukupno zaprimljenih mišljenja, primjedbi i prijedloga te broj prihvaćenih komentara na Obrazac iskaza. Uz provedbu savjetovanja putem portala e-Savjetovanja stručni nositelj može provesti savjetovanje s javnošću putem javnog predstavljanja, anketa i fokus-skupina ili korištenja drugih metoda savjetovanja s javnošću. Iste je potrebno navesti i sažeti njihove rezultate.
6.2.
Konzultacije:
Istovremeno s provedbom postupka savjetovanja, Obrazac iskaza dostavlja se na mišljenje nadležnim tijelima i Uredu za zakonodavstvo. Potrebno je ukratko navesti kojim nadležnim tijelima je dostavljen Obrazac iskaza i sažeti dana očitovanja.
7. Zaključak
7.1.
Pozitivni učinci:
Predloženim zakonom promovirat će se popravak stvari te kružno gospodarstvo ponovnim korištenjem obnovljene stvari. Također, će se osigurati pravna sigurnost za oštećenike, jer će se ukloniti zapreke za podnošenje tužni za naknadu štete protiv proizvođača koji nemaju poslovni nastan u EU kao i ukidanje minimuma za podnošenje tužbe za naknadu štete. Olakšat će se teret dokazivanja svim stranama u postupku.
Negativni učinci:
Nema negativnih učinaka.
7.2.
Zaključak o učincima koji će proisteći iz provedbe:
Provedbom ovoga Zakona osigurat će se prikladniji pravni okvir za promicanje popravka stvari i upotrebu obnovljive stvari kao i za naknadu štete za neispravan proizvod, detaljnim propisivanjem tko može biti odgovorna osoba, što se smatra proizvodom, odnosno neispravnim proizvodom uzimajući u obzir uvođenje i primjenu novih tehnologija, uključujući umjetnu inteligenciju, čime se osigurava veća pravna sigurnost za potrošače i oštećenike.
PRILOG 4.:
OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
1. Opće informacije
1.1.
Stručni nositelj:
Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije
1.2.
Naziv propisa:
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima
1.3.
Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt strateškog planiranja ili reformska mjera:
Ne
Naziv akta:
Opis mjere:
1.4.
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije
Da
Naziv pravne stečevine:
-Direktiva (EU) 2024/2853 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2024. o odgovornosti za neispravne proizvode i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 85/374/EEZ (Tekst značajan za EGP) (SL L, 2024/2853, 18.11.2024.)
- Direktiva (EU) 2024/1799 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2024. o zajedničkim pravilima za promicanje popravka robe i izmjeni Uredbe (EU) 2017/2394 te direktiva (EU) 2019/771 i (EU) 2020/1828 (Tekst značajan za EGP) (SL L, 2024/1799, 10.7.2024.).
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
2. Utvrđivanje problema
2.1.
Potrebno je uskladiti hrvatsko zakonodavstvo s obvezama uređenima Direktivom (EU) 2024/2853 i Direktivom (EU) 2024/1799.
Ciljevi Direktive 2019/771 bili su postizanje visoke razine zaštite potrošača i veće kružnosti gospodarstva. Direktivom o promicanju popravka robe u kontekstu zelene tranzicije želi se promicati održivija potrošnja, čime se dopunjuje cilj Direktive 2019/771.
Trenutačni zakonodavni okvir predviđa popravak kao način uklanjanja nedostatka, ali za potrošače on nije atraktivan iz više razloga: potrošači smatraju kako nije opravdano da se nova stvar popravlja i žele zamjensku stvar bez nedostatka, vrijeme koje je potrebno za popravak stvari je prema procjenama potrošača predugo i ostavlja ih bez za njih vitalne stvari te su rokovi produženja jamstva u slučaju popravka nejasni. Ovom izmjenom popravak se dodatno promovira, a kako bi se to postiglo potrebno je rok odgovornosti produžiti za 12 mjeseci, koje bi trebalo dodati preostalom razdoblju roka odgovornosti za stvar.
Kako bi pružio potporu potrošačima i potaknuo popravak, prodavatelj bi, ovisno o posebnostima dotične kategorije proizvoda, mogao potrošaču posuditi zamjensku stvar ako popravak ne može biti dovršen u razumnom roku ili bez znatne nepogodnosti za potrošača. Ta bi zamjenska stvar također mogla biti obnovljena stvar. U slučaju zamjene kao pravnog sredstva i na zahtjev potrošača prodavatelj bi potrošaču mogao pružiti obnovljenu stvar.
Institut odgovornosti za neispravan proizvod implementiran je u hrvatsko materijalno pravo stupanjem na snagu Zakona o obveznim odnosima 1. siječnja 2006. („Narodne novine“, broj 35/05.) kada su prenesene odredbe Direktive 85/374/EEZ.
Europska komisija je zaključila kako Direktivu 85/374/EEZ treba revidirati kako bi se u obzir uzele promjene koje dolaze s novim tehnologijama, uključujući umjetnu inteligenciju, novi poslovni modeli kružnog gospodarstva i novi globalni lanci opskrbe, čiji je razvoj doveo do nedosljednosti i do pravne nesigurnosti, posebno u pogledu značenja pojma „proizvod”. Iskustvo stečeno primjenom Direktive 85/374/EEZ ujedno je pokazalo kako oštećenici imaju poteškoće pri dobivanju naknade štete zbog ograničenja u podnošenju zahtjeva za naknadu štete i zahtjevnog postupka prikupljanja dokaza o odgovornosti, posebno s obzirom na sve veću tehničku i znanstvenu složenost. Direktiva (EU) 2024/2853 adresira sve navedene probleme i potrebno je osigurati njeno prenošenje u nacionalno zakonodavstvo.
U nacionalnom pravu potrebno je osigurati da softver bude uključen u odgovornost za neispravan proizvod te da se odgovornosti za neispravan proizvod primjenjuje i na odgovornost proizvođača sustava umjetne inteligencije (AI).
U doba globalnih lanaca vrijednosti, proizvodi čiji se proizvođači nalaze izvan Europske unije sve su dostupniji na tržištu EU. To može uzrokovati poteškoće oštećenim stranama u ostvarivanju njihovih potraživanja. Stoga bi, pod određenim uvjetima, trebali moći tražiti naknadu ne samo od proizvođača već i od drugih strana, i to uvoznika, zastupnika proizvođača, pružatelja usluga ispunjavanja narudžbi, dobavljača i određenih pružatelja online platformi.
Osim toga, Direktiva (EU) 2024/2853 sadrži i odredbe o otkrivanju dokaza i teretu dokazivanja, koje imaju za cilj olakšati tužiteljima podnošenje zahtjeva za naknadu štete, a posebno odgovoriti na sve veću složenost modernih proizvoda. Odredbe o otkrivanju dokaza i teretu dokazivanja novina su u ZOO-u.
Potrebno je jasnije propisati članak 294. ZOO-a kojim se uređuje osnaženje ugovora kojem nedostaje potreban oblik. Naime, u samom tekstu članka izrijekom se spominju samo oni ugovori kod kojih se zahtijeva pisani oblik što u praksi ponekad stvara zabunu pa se može naići i na stavove kako navedeni članak dopušta konvalidaciju samo onih ugovora za koje je propisan ili ugovoren pisani oblik, ali ne i onih ugovora kod kojih je propisan ili ugovoren neki drugi oblik, poput oblika javnobilježničkog akta ili solemnizirane privatne isprave.
Nadalje, zbog potreba prenošenja Direktive (EU) 2025/25 i uvođenja institut digitalne punomoći EU-a u Zakona o sudskom registru za trgovačka društva potrebno je u ZOO-u, koji je lex generalis, predvidjeti mogućnost izdavanja i punomoći u digitalnim obliku.
Formalno se izjednačava pravovaljanosti bankarskih garancija izdanih u elektroničkom obliku s onima izdanima u materijalnom obliku kao prvi korak u digitalizaciji bankarskih garancija i zbog osiguranja pravne sigurnosti, jer se trenutna administrativna praksa većinom temelji na fizičkim ispravama i papirnatom poslovanju, ali postoji i manji broj garancija u digitalnom obliku.
2.2.
Izvor podataka:
https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:L_202401799
https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:32024L2853
Zakon o obveznim odnosima („Narodne novine“, br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23.)
Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
3. Utvrđivanje posebnog cilja
3.1.
Opis posebnog cilja
Posebni cilj 1.: Osigurati da pravila o izvanugovornoj odgovornosti za štetu uzimaju u obzir prirodu i rizike proizvoda u digitalnom dobu i kružnom gospodarstvu.
Poseban cilj 2.: Osigurati da uvijek postoji poduzeće sa sjedištem u EU-u koje se može smatrati odgovornim za neispravne proizvode kupljene izravno od proizvođača izvan EU-a, s obzirom na to da potrošači sve češće kupuju proizvode izravno iz trećih zemalja, a da pritom ne postoji proizvođač ili uvoznik sa sjedištem u EU-u.
Poseban cilj 3.: Smanjiti teret dokazivanja u složenim slučajevima i ograničenja u podnošenju zahtjeva za naknadu štete.
Poseban cilj 4.: Osigurati jednaku zaštita oštećenika bez obzira na to je li neispravni proizvod koji im je nanio štetu u materijalnom obliku ili digitalan.
Poseban cilj 5.: Postizanje pravne sigurnost za potrošače i prodavatelje kod potrošačkih ugovora za koliko se produžuje rok kod popravka stvari.
3.2.
Opis svrhe propisa
Ovim zakonom uređuju se prava i obveze potrošača i proizvođača kod materijalnog nedostatka stvari promoviranjem popravka stvari ili davanjem zamjenske obnovljene stvari.
Također, ovim zakonom uređuje se prava i obveze oštećenika i gospodarskog subjekta kod izvangovorne naknade štete.
Zbog pravne sigurnosti pojašnjava se kako se konvalidacija ugovora odnosi na sve ugovore, a ne samo na ugovore za koje je propisan pisani oblik, te se zbog potreba digitalizacije i pravnom prometa propisuje kako se bankarska garancija i punomoć mogu izdati i u digitalnom obliku.
3.3.
Razmotrena druga moguća normativna i nenormativna rješenja
Budući da su odredbe koje su predmet izmjena i dopuna već u velikoj mjeri sadržane u važećem Zakonu o obveznim odnosima, kao temeljnom propisu koji uređuje obveze prodavatelji i odgovornost za materijalne nedostatke kao i odgovornost za neispravan proizvod, donošenje izmjena i dopuna predmetnog propisa predstavlja rješenje koje će osigurati zadržavanje kontinuiteta normativnog uređenja predmetne materije, uz istodobno osiguravanje pravne sigurnosti.
Nenormativna rješenja nisu moguća.
3.4.
Izvor podataka:
Zakon o obveznim odnosima („Narodne novine“, br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23.)
Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
4. Utvrđivanje učinaka i adresata
4.1.
Posebni cilj:
Posebni cilj 1.: Osigurati da pravila o izvanugovornoj odgovornosti za štetu uzimaju u obzir prirodu i rizike proizvoda u digitalnom dobu i kružnom gospodarstvu.
Poseban cilj 2.: Osigurati da uvijek postoji poduzeće sa sjedištem u EU-u koje se može smatrati odgovornim za neispravne proizvode kupljene izravno od proizvođača izvan EU-a, s obzirom na to da potrošači sve češće kupuju proizvode izravno iz trećih zemalja, a da pritom ne postoji proizvođač ili uvoznik sa sjedištem u EU-u.
Poseban cilj 3.: Smanjiti teret dokazivanja u složenim slučajevima i ograničenja u podnošenju zahtjeva za naknadu štete.
Poseban cilj 4.: Osigurati jednaku zaštita oštećenika bez obzira na to je li neispravni proizvod koji im je nanio štetu u materijalnom obliku ili digitalan.
Poseban cilj 5.: Postizanje pravne sigurnost za potrošače i prodavatelje kod potrošačkih ugovora za koliko se produžuje rok kod popravka stvari.
4.1.1.
Učinci na gospodarstvo:
Adresati:
Zakon će imati pozitivne učinke na zaštitu potrošača koje uključuje zaštitu ekonomskih interesa potrošača, zaštitu od opasnosti za život, zdravlje i imovinu, pravnu zaštitu potrošača, informiranje i izobrazbu potrošača.
Građani i poslovni subjekti.
4.1.2.
Učinci na održivi razvoj:
Adresati:
Zakon će imati pozitivne učinke na gospodarenje, razvijanje i provedbu sustava za recikliranje otpada i njegovu ponovnu uporabu, odnosno poticat će se obnova i ponovno korištenje proizvoda koji su sada završavali na otpadu.
Građani i poslovni subjekti.
4.1.3.
Učinci na socijalnu skrb:
Adresati:
Nisu utvrđeni učinci iz članka 12. Uredbe.
Nisu utvrđeni adresati iz članka 14. Uredbe.
4.1.4.
Učinci na zaštitu ljudskih prava:
Adresati:
Zakon će imati pozitivne učinke na sigurnost ostvarivanja pravne zaštite u okviru sudskog postupka.
Građani i poslovni subjekti.
4.1.5.
Učinci na druga područja:
Adresati:
Utvrđeni učinci na druga područja navode se jedan iza drugog po redu utvrđivanja.
Nisu utvrđeni adresati iz članka 14. Uredbe.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
5 . Analiza utvrđenih učinaka i adresata
5.1.
Analiza učinaka i adresata u području gospodarstva:
Poticanje popravka stvari u okviru odgovornosti prodavatelja, omogućit će se viša razina zaštite potrošača i veća kružnost gospodarstva. Navedeno će imati pozitivne učinke na tržište rada, jer bi trebalo dovesti do povećanja radnih mjesta zbog povećanog broja zahtjeva za popravkom stvari.
Usklađivanjem zajedničkih pravila o odgovornosti za neispravne proizvode uklonit će se razlika među pravnim sustavima država članica EU-a te povećati kretanje robe na unutarnjem tržištu.
Olakšat će se poslovanje pravnih osoba kako u prekograničnim registarskim postupcima čineći dostupnima digitalne punomoći EU-a tako i u npr. nacionalnim postupcima javne nabave u kojima se dokumentacija u EONJ podnosi u elektroničkom obliku.
5.2.
Analiza učinaka i adresata u području održivog razvoja:
Poticanjem popravka stvari u okviru odgovornosti prodavatelja za materijalne nedostatke stvari, trebala bi se postići održiva potrošnja jer će zahvaljujući popravku vjerojatno nastajati manje otpada zbog odbačene robe, smanjit će se potražnja za resursima, među ostalim energijom, potrebnima za postupak proizvodnje i prodaje nove robe kojom se zamjenjuje neispravna roba i smanjit će se emisije stakleničkih plinova. Istodobno se stvaraju i koristi za potrošače tako što se izbjegavaju troškovi povezani s novom kupnjom u kratkoročnom razdoblju.
5.3.
Analiza učinaka i adresata u području socijalne skrbi:
Nisu utvrđeni učinci ni adresati u području socijalne skrbi.
5.4.
Analiza učinaka i adresata u području zaštite ljudskih prava:
Zakonom će se ukloniti poteškoće za građane pri dobivanju naknade štete zbog ograničenja u podnošenju zahtjeva za naknadu štete i zahtjevnog postupka prikupljanja dokaza o odgovornosti, posebno s obzirom na sve veću tehničku i znanstvenu složenost.
Kako gospodarski subjekti ne bi bili u nepovoljnijem položaju s obzirom na to da im se nameće odgovornost neovisno o krivnji te kako bi se postigla pravedna raspodjela rizika, oštećenik koji traži naknadu štete prouzročene neispravnim proizvodom trebao bi snositi teret dokazivanja štete, neispravnosti proizvoda i uzročno-posljedične veze između njih, u skladu sa standardom dokazivanja koji je primjenjiv na temelju nacionalnog prava.
Također će se osigurati da građani (oštećenici) imaju mogućnost podnijeti tužbu za naknadu štete ako proizvođač proizvoda ima poslovni nastan izvan Unije što je do sada bilo otežano, povezano s dodatnim troškovima i poznavanjem stranog prava.
5.5.
Analiza učinaka i adresata u drugim područjima:
Nisu utvrđeni učinci ni adresati u drugim područjima.
5.6.
Izvor podataka:
Zakon o obveznim odnosima („Narodne novine“, br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23.)
Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
6. Savjetovanje i konzultacije
6.1.
Savjetovanje:
Savjetovanje se provodi u trajanju u pravilu u roku od 30 dana putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću (e-Savjetovanja) objavom nacrta prijedloga zakona i Obrasca iskaza o procjeni učinaka propisa, kao dva odvojena savjetovanja. Navodi se točno razdoblje trajanja savjetovanja, broj ukupno zaprimljenih mišljenja, primjedbi i prijedloga te broj prihvaćenih komentara na Obrazac iskaza. Uz provedbu savjetovanja putem portala e-Savjetovanja stručni nositelj može provesti savjetovanje s javnošću putem javnog predstavljanja, anketa i fokus-skupina ili korištenja drugih metoda savjetovanja s javnošću. Iste je potrebno navesti i sažeti njihove rezultate.
6.2.
Konzultacije:
Istovremeno s provedbom postupka savjetovanja, Obrazac iskaza dostavlja se na mišljenje nadležnim tijelima i Uredu za zakonodavstvo. Potrebno je ukratko navesti kojim nadležnim tijelima je dostavljen Obrazac iskaza i sažeti dana očitovanja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
7. Zaključak
7.1.
Pozitivni učinci:
Predloženim zakonom promovirat će se popravak stvari te kružno gospodarstvo ponovnim korištenjem obnovljene stvari. Također, će se osigurati pravna sigurnost za oštećenike, jer će se ukloniti zapreke za podnošenje tužni za naknadu štete protiv proizvođača koji nemaju poslovni nastan u EU kao i ukidanje minimuma za podnošenje tužbe za naknadu štete. Olakšat će se teret dokazivanja svim stranama u postupku.
Negativni učinci:
Nema negativnih učinaka.
7.2.
Zaključak o učincima koji će proisteći iz provedbe:
Provedbom ovoga Zakona osigurat će se prikladniji pravni okvir za promicanje popravka stvari i upotrebu obnovljive stvari kao i za naknadu štete za neispravan proizvod, detaljnim propisivanjem tko može biti odgovorna osoba, što se smatra proizvodom, odnosno neispravnim proizvodom uzimajući u obzir uvođenje i primjenu novih tehnologija, uključujući umjetnu inteligenciju, čime se osigurava veća pravna sigurnost za potrošače i oštećenike.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
8. Prilozi
8.1
Dokumenti u prilogu:
Nema priloga.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
9. Ovjera čelnika stručnog nositelja
Potpis: Damir Habijan, ministar
Datum: 27. siječnja 2026.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE