Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije
1.2.
Naziv propisa:
Zakon o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje
1.3.
Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt strateškog planiranja ili reformska mjera:
Da/Ne:
Naziv akta:
Opis mjere:
1.4.
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije
Da/Ne:
Naziv pravne stečevine:
- Direktiva (EU) 2024/1069 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. travnja 2024. o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje od očito neosnovanih tužbi ili zlonamjernih sudskih postupaka („strateške tužbe usmjerene protiv javnog djelovanja”) (SL L, 2024/1069, 16.4.2024.)
2.UTVRĐIVANJE PROBLEMA
2.1.
U Republici Hrvatskoj Ustavom je zajamčena sloboda mišljenja i izražavanja misli. Sloboda izražavanja misli obuhvaća osobito slobodu tiska i drugih sredstava priopćavanja, slobodu govora i javnog nastupa i slobodno osnivanje svih ustanova javnog priopćavanja. Zabranjena je cenzura. Novinari imaju pravo na slobodu izvještavanja i pristupa informaciji. Jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom. Također, svima je zajamčeno pravo na ispravak svakomu komu je javnom viješću povrijeđeno Ustavom i zakonom utvrđeno pravo (članak 38. Ustava).
Poveljom Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”) predviđena su, među ostalim, pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života, pravo na zaštitu osobnih podataka, pravo na slobodu izražavanja i informiranja, što uključuje poštovanje slobode i pluralizma medija, pravo na slobodu okupljanja i udruživanja te pravo na djelotvoran pravni lijek i na pošteno suđenje.
Pravo na slobodu izražavanja i pristup informacijama, kako je utvrđeno u članku 11. Povelje i članku 10. Europske konvencije o ljudskim pravima, uključuje slobodu mišljenja te primanja i širenja informacija i ideja bez miješanja tijela javne vlasti i bez obzira na granice.
Sudski postupci protiv javnog djelovanja mogu negativno utjecati na vjerodostojnost i ugled fizičkih i pravnih osoba uključenih u javno djelovanje te mogu iscrpiti njihove financijske i druge resurse. Zbog takvih postupaka informacije o određenom pitanju od javnog interesa mogle bi se objaviti s odgodom ili bi objava takvih informacija mogla biti u potpunosti spriječena. Trajanje postupaka i financijski pritisak mogu imati odvraćajući učinak na fizičke i pravne osobe uključene u javno djelovanje. Postojanje takvih praksi stoga može imati odvraćajući učinak u pogledu njihova rada te doprinijeti autocenzuri zbog mogućih sudskih postupaka u budućnosti, što dovodi do osiromašenja javne rasprave na štetu društva u cjelini.
2.2.
Izvor podataka:
Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije
3.UTVRĐIVANJE POSEBNOG CILJA
3.1.
Opis posebnog cilja
Sudski postupci protiv javnog djelovanja mogu negativno utjecati na vjerodostojnost i ugled fizičkih i pravnih osoba uključenih u javno djelovanje te mogu iscrpiti njihove financijske i druge resurse. Zbog takvih postupaka informacije o određenom pitanju od javnog interesa mogle bi se objaviti s odgodom ili bi objava takvih informacija mogla biti u potpunosti spriječena. Trajanje postupaka i financijski pritisak mogu imati odvraćajući učinak na fizičke i pravne osobe uključene u javno djelovanje. Postojanje takvih praksi stoga može imati odvraćajući učinak u pogledu njihova rada te doprinijeti autocenzuri zbog mogućih sudskih postupaka u budućnosti, što dovodi do osiromašenja javne rasprave na štetu društva u cjelini.
Ovim Zakonom je zaštita fizičkim i pravnim osobama uključenima u javno djelovanje u pitanjima od javnog interesa u velikoj mjeri proširena u odnosu na obaveze iz Direktive 2024/1069 jer se Direktivom zaštita jamči samo u građanskim ili trgovačkim pravnim zahtjevima ili sudskim postupcima s prekograničnim implikacijama dok se Zakonom pruža zaštita u svim slučajevima bez obzira na postojanje ili izostanak prekograničnog elementa.
Pravo na slobodu izražavanja temeljno je pravo koje se mora ostvarivati uz osjećaj dužnosti i odgovornosti, uzimajući u obzir temeljno pravo osoba na dobivanje nepristranih informacija i poštujući temeljno pravo na zaštitu vlastitog ugleda, zaštitu osobnih podataka i privatnosti. U slučaju sukoba između tih prava sve strane moraju imati pristup sudovima uz poštovanje načela poštenog suđenja. U tu svrhu potrebno je sudu pred kojim je pokrenut postupak ostaviti diskrecijsko pravo da razmotri je li primjena relevantnih zaštitnih mjera primjerena u konkretnom slučaju. Prilikom ostvarivanja takvog diskrecijskog prava sud ne treba primjenjivati zaštitne mjere, na primjer, ako se javno djelovanje ne provodi u dobroj vjeri, kao što su slučajevi u kojima je tuženik javnim djelovanjem širio dezinformacije ili izmišljao optužbe kako bi naštetio ugledu tužitelja.
3.2.
Opis svrhe propisa
Ovim Zakonom se u naš nacionalni sustav prenose obveze iz Direktive 2024/1069 kojima je svrha ukloniti prepreke neometanom odvijanju građanskih postupaka i pritom pružiti zaštitu fizičkim i pravnim osobama uključenima u javno djelovanje u pitanjima od javnog interesa, među ostalim i novinarima, izdavačima, medijskim organizacijama, zviždačima i borcima za ljudska prava, kao i organizacijama civilnog društva, nevladinim organizacijama, sindikatima, umjetnicima, istraživačima i članovima akademske zajednice, od sudskih postupaka koji se protiv njih pokreću kako bi ih odvratili od javnog djelovanja..
3.3.
Razmotrena druga moguća normativna i nenormativna rješenja
Uspostavljanje postupovnih jamstava nije moguće osigurati nenormativnim rješenjem.
Sudski postupci protiv javnog djelovanja mogu negativno utjecati na vjerodostojnost i ugled fizičkih i pravnih osoba uključenih u javno djelovanje te mogu iscrpiti njihove financijske i
druge resurse. Zbog takvih postupaka informacije o određenom pitanju od javnog interesa mogle bi se objaviti s odgodom ili bi objava takvih informacija mogla biti u potpunosti spriječena. Trajanje postupaka i financijski pritisak mogu imati odvraćajući učinak na fizičke i pravne osobe uključene u javno djelovanje. Postojanje takvih praksi stoga može imati odvraćajući učinak u pogledu njihova rada te doprinijeti autocenzuri zbog mogućih sudskih postupaka u budućnosti, što dovodi do osiromašenja javne rasprave na štetu društva u cjelini.
3.4.
Izvor podataka:
Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije
4.UTVRĐIVANJE UČINAKA I ADRESATA
4.1.
Posebni cilj:
Ovim Zakonom se uspostavljaju postupovna jamstva kojima se štite prava fizičkih i pravnih osoba uključenih u javno djelovanje protiv kojih je pokrenut zlonamjerni sudski postupak, a koja uključuju:
- osiguranje procijenjenih troškova postupka;
- rano odbijanje tužbe;
- naknada troškova postupka;
- novčane kazne i druge sankcije
te se propisuje da će sud uvijek obratiti osobitu pažnju na potrebu hitnog postupanja po postupovnim jamstvima.
4.1.1.
Učinci na gospodarstvo:
Adresati:
Nisu utvrđeni učinci iz članka 10. Uredbe
Nisu utvrđeni adresati.
4.1.2.
Učinci na održivi razvoj:
Adresati:
Nisu utvrđeni učinci iz članka 11. Uredbe
Nisu utvrđeni adresati iz članka 14.
4.1.3.
Učinci na socijalnu skrb:
Adresati:
Nisu utvrđeni učinci iz članka 12. Uredbe
Nisu utvrđeni adresati iz članka 14.
4.1.4.
Učinci na zaštitu ljudskih prava:
Adresati:
Zakon će imati pozitivne učinke za ostvarenje prava na pravično suđenje.
Građani, poslovni subjekti
4.1.5.
Učinci na druga područja:
Adresati:
Nisu utvrđeni učinci na druga područja.
Nisu utvrđeni adresati iz članka 14. Uredbe.
5.ANALIZA UTVRĐENIH UČINAKA I ADRESATA
5.1.
Analiza učinaka i adresata u području gospodarstva:
Nisu utvrđeni učinci ni adresati u području gospodarstva.
5.2.
Analiza učinaka i adresata u području održivog razvoja:
Nisu utvrđeni učinci ni adresati u području održivog razvoja.
5.3.
Analiza učinaka i adresata u području socijalne skrbi:
Nisu utvrđeni učinci ni adresati u području socijalne skrbi.
5.4.
Analiza učinaka i adresata u području zaštite ljudskih prava:
Sudski postupci protiv javnog djelovanja mogu negativno utjecati na vjerodostojnost i ugled fizičkih i pravnih osoba uključenih u javno djelovanje te mogu iscrpiti njihove financijske i druge resurse. Zbog takvih postupaka informacije o određenom pitanju od javnog interesa mogle bi se objaviti s odgodom ili bi objava takvih informacija mogla biti u potpunosti spriječena. Trajanje postupaka i financijski pritisak mogu imati odvraćajući učinak na fizičke i pravne osobe uključene u javno djelovanje. Postojanje takvih praksi stoga može imati odvraćajući učinak u pogledu njihova rada te doprinijeti autocenzuri zbog mogućih sudskih postupaka u budućnosti, što dovodi do osiromašenja javne rasprave na štetu društva u cjelini.
Ovim Zakonom se u naš nacionalni sustav prenose obveze iz Direktive 2024/1069 kojima je svrha ukloniti prepreke neometanom odvijanju građanskih postupaka i pritom pružiti zaštitu fizičkim i pravnim osobama uključenima u javno djelovanje u pitanjima od javnog interesa, među ostalim i novinarima, izdavačima, medijskim organizacijama, zviždačima i borcima za ljudska prava, kao i organizacijama civilnog društva, nevladinim organizacijama, sindikatima, umjetnicima, istraživačima i članovima akademske zajednice, od sudskih postupaka koji se protiv njih pokreću kako bi ih odvratili od javnog djelovanja..
5.5.
Analiza učinaka i adresata u drugim područjima:
Nisu utvrđeni učinci ni adresati u drugim područjima..
5.6.
Izvor podataka:
Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije
6.SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE
6.1.
Savjetovanje:
Savjetovanje se provodi u trajanju u pravilu u roku od 30 dana putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću (e-Savjetovanja) objavom nacrta prijedloga zakona i Obrasca iskaza o procjeni učinaka propisa, kao dva odvojena savjetovanja. Navodi se točno razdoblje trajanja savjetovanja, broj ukupno zaprimljenih mišljenja, primjedbi i prijedloga te broj prihvaćenih komentara na Obrazac iskaza. Uz provedbu savjetovanja putem portala e-Savjetovanja stručni nositelj može provesti savjetovanje s javnošću putem javnog predstavljanja, anketa i fokus-skupina ili korištenja drugih metoda savjetovanja s javnošću. Iste je potrebno navesti i sažeti njihove rezultate.
6.2.
Konzultacije:
Istovremeno s provedbom postupka savjetovanja, Obrazac iskaza dostavlja se na mišljenje nadležnim tijelima i Uredu za zakonodavstvo. Potrebno je ukratko navesti kojim nadležnim tijelima je dostavljen Obrazac iskaza i sažeti dana očitovanja.
7.ZAKLJUČAK
7.1.
Pozitivni učinci:
Uspostavljanjem jamstva kojima se štite prava fizičkih i pravnih osoba uključenih u javno djelovanje protiv kojih je pokrenut zlonamjerni sudski postupak, osigurat će se ostvarenje prava na pravično suđenje.
Negativni učinci:
Ne očekuju se negativni učinci Zakona.
7.2.
Zaključak o učincima koji će proisteći iz provedbe:
Uspostavljanjem jamstva kojima se štite prava fizičkih i pravnih osoba uključenih u javno djelovanje protiv kojih je pokrenut zlonamjerni sudski postupak, osigurat će se ostvarenje prava na pravično suđenje.
PRILOG 4.:
OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
1.OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Stručni nositelj:
Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije
1.2.
Naziv propisa:
Zakon o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje
1.3.
Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt strateškog planiranja ili reformska mjera:
Da/Ne:
Naziv akta:
Opis mjere:
1.4.
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije
Da/Ne:
Naziv pravne stečevine:
- Direktiva (EU) 2024/1069 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. travnja 2024. o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje od očito neosnovanih tužbi ili zlonamjernih sudskih postupaka („strateške tužbe usmjerene protiv javnog djelovanja”) (SL L, 2024/1069, 16.4.2024.)
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
2.UTVRĐIVANJE PROBLEMA
2.1.
U Republici Hrvatskoj Ustavom je zajamčena sloboda mišljenja i izražavanja misli. Sloboda izražavanja misli obuhvaća osobito slobodu tiska i drugih sredstava priopćavanja, slobodu govora i javnog nastupa i slobodno osnivanje svih ustanova javnog priopćavanja. Zabranjena je cenzura. Novinari imaju pravo na slobodu izvještavanja i pristupa informaciji. Jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom. Također, svima je zajamčeno pravo na ispravak svakomu komu je javnom viješću povrijeđeno Ustavom i zakonom utvrđeno pravo (članak 38. Ustava).
Poveljom Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”) predviđena su, među ostalim, pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života, pravo na zaštitu osobnih podataka, pravo na slobodu izražavanja i informiranja, što uključuje poštovanje slobode i pluralizma medija, pravo na slobodu okupljanja i udruživanja te pravo na djelotvoran pravni lijek i na pošteno suđenje.
Pravo na slobodu izražavanja i pristup informacijama, kako je utvrđeno u članku 11. Povelje i članku 10. Europske konvencije o ljudskim pravima, uključuje slobodu mišljenja te primanja i širenja informacija i ideja bez miješanja tijela javne vlasti i bez obzira na granice.
Sudski postupci protiv javnog djelovanja mogu negativno utjecati na vjerodostojnost i ugled fizičkih i pravnih osoba uključenih u javno djelovanje te mogu iscrpiti njihove financijske i druge resurse. Zbog takvih postupaka informacije o određenom pitanju od javnog interesa mogle bi se objaviti s odgodom ili bi objava takvih informacija mogla biti u potpunosti spriječena. Trajanje postupaka i financijski pritisak mogu imati odvraćajući učinak na fizičke i pravne osobe uključene u javno djelovanje. Postojanje takvih praksi stoga može imati odvraćajući učinak u pogledu njihova rada te doprinijeti autocenzuri zbog mogućih sudskih postupaka u budućnosti, što dovodi do osiromašenja javne rasprave na štetu društva u cjelini.
2.2.
Izvor podataka:
Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
3.UTVRĐIVANJE POSEBNOG CILJA
3.1.
Opis posebnog cilja
Sudski postupci protiv javnog djelovanja mogu negativno utjecati na vjerodostojnost i ugled fizičkih i pravnih osoba uključenih u javno djelovanje te mogu iscrpiti njihove financijske i druge resurse. Zbog takvih postupaka informacije o određenom pitanju od javnog interesa mogle bi se objaviti s odgodom ili bi objava takvih informacija mogla biti u potpunosti spriječena. Trajanje postupaka i financijski pritisak mogu imati odvraćajući učinak na fizičke i pravne osobe uključene u javno djelovanje. Postojanje takvih praksi stoga može imati odvraćajući učinak u pogledu njihova rada te doprinijeti autocenzuri zbog mogućih sudskih postupaka u budućnosti, što dovodi do osiromašenja javne rasprave na štetu društva u cjelini.
Ovim Zakonom je zaštita fizičkim i pravnim osobama uključenima u javno djelovanje u pitanjima od javnog interesa u velikoj mjeri proširena u odnosu na obaveze iz Direktive 2024/1069 jer se Direktivom zaštita jamči samo u građanskim ili trgovačkim pravnim zahtjevima ili sudskim postupcima s prekograničnim implikacijama dok se Zakonom pruža zaštita u svim slučajevima bez obzira na postojanje ili izostanak prekograničnog elementa.
Pravo na slobodu izražavanja temeljno je pravo koje se mora ostvarivati uz osjećaj dužnosti i odgovornosti, uzimajući u obzir temeljno pravo osoba na dobivanje nepristranih informacija i poštujući temeljno pravo na zaštitu vlastitog ugleda, zaštitu osobnih podataka i privatnosti. U slučaju sukoba između tih prava sve strane moraju imati pristup sudovima uz poštovanje načela poštenog suđenja. U tu svrhu potrebno je sudu pred kojim je pokrenut postupak ostaviti diskrecijsko pravo da razmotri je li primjena relevantnih zaštitnih mjera primjerena u konkretnom slučaju. Prilikom ostvarivanja takvog diskrecijskog prava sud ne treba primjenjivati zaštitne mjere, na primjer, ako se javno djelovanje ne provodi u dobroj vjeri, kao što su slučajevi u kojima je tuženik javnim djelovanjem širio dezinformacije ili izmišljao optužbe kako bi naštetio ugledu tužitelja.
3.2.
Opis svrhe propisa
Ovim Zakonom se u naš nacionalni sustav prenose obveze iz Direktive 2024/1069 kojima je svrha ukloniti prepreke neometanom odvijanju građanskih postupaka i pritom pružiti zaštitu fizičkim i pravnim osobama uključenima u javno djelovanje u pitanjima od javnog interesa, među ostalim i novinarima, izdavačima, medijskim organizacijama, zviždačima i borcima za ljudska prava, kao i organizacijama civilnog društva, nevladinim organizacijama, sindikatima, umjetnicima, istraživačima i članovima akademske zajednice, od sudskih postupaka koji se protiv njih pokreću kako bi ih odvratili od javnog djelovanja..
3.3.
Razmotrena druga moguća normativna i nenormativna rješenja
Uspostavljanje postupovnih jamstava nije moguće osigurati nenormativnim rješenjem.
Sudski postupci protiv javnog djelovanja mogu negativno utjecati na vjerodostojnost i ugled fizičkih i pravnih osoba uključenih u javno djelovanje te mogu iscrpiti njihove financijske i
druge resurse. Zbog takvih postupaka informacije o određenom pitanju od javnog interesa mogle bi se objaviti s odgodom ili bi objava takvih informacija mogla biti u potpunosti spriječena. Trajanje postupaka i financijski pritisak mogu imati odvraćajući učinak na fizičke i pravne osobe uključene u javno djelovanje. Postojanje takvih praksi stoga može imati odvraćajući učinak u pogledu njihova rada te doprinijeti autocenzuri zbog mogućih sudskih postupaka u budućnosti, što dovodi do osiromašenja javne rasprave na štetu društva u cjelini.
3.4.
Izvor podataka:
Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
4.UTVRĐIVANJE UČINAKA I ADRESATA
4.1.
Posebni cilj:
Ovim Zakonom se uspostavljaju postupovna jamstva kojima se štite prava fizičkih i pravnih osoba uključenih u javno djelovanje protiv kojih je pokrenut zlonamjerni sudski postupak, a koja uključuju:
- osiguranje procijenjenih troškova postupka;
- rano odbijanje tužbe;
- naknada troškova postupka;
- novčane kazne i druge sankcije
te se propisuje da će sud uvijek obratiti osobitu pažnju na potrebu hitnog postupanja po postupovnim jamstvima.
4.1.1.
Učinci na gospodarstvo:
Adresati:
Nisu utvrđeni učinci iz članka 10. Uredbe
Nisu utvrđeni adresati.
4.1.2.
Učinci na održivi razvoj:
Adresati:
Nisu utvrđeni učinci iz članka 11. Uredbe
Nisu utvrđeni adresati iz članka 14.
4.1.3.
Učinci na socijalnu skrb:
Adresati:
Nisu utvrđeni učinci iz članka 12. Uredbe
Nisu utvrđeni adresati iz članka 14.
4.1.4.
Učinci na zaštitu ljudskih prava:
Adresati:
Zakon će imati pozitivne učinke za ostvarenje prava na pravično suđenje.
Građani, poslovni subjekti
4.1.5.
Učinci na druga područja:
Adresati:
Nisu utvrđeni učinci na druga područja.
Nisu utvrđeni adresati iz članka 14. Uredbe.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
5.ANALIZA UTVRĐENIH UČINAKA I ADRESATA
5.1.
Analiza učinaka i adresata u području gospodarstva:
Nisu utvrđeni učinci ni adresati u području gospodarstva.
5.2.
Analiza učinaka i adresata u području održivog razvoja:
Nisu utvrđeni učinci ni adresati u području održivog razvoja.
5.3.
Analiza učinaka i adresata u području socijalne skrbi:
Nisu utvrđeni učinci ni adresati u području socijalne skrbi.
5.4.
Analiza učinaka i adresata u području zaštite ljudskih prava:
Sudski postupci protiv javnog djelovanja mogu negativno utjecati na vjerodostojnost i ugled fizičkih i pravnih osoba uključenih u javno djelovanje te mogu iscrpiti njihove financijske i druge resurse. Zbog takvih postupaka informacije o određenom pitanju od javnog interesa mogle bi se objaviti s odgodom ili bi objava takvih informacija mogla biti u potpunosti spriječena. Trajanje postupaka i financijski pritisak mogu imati odvraćajući učinak na fizičke i pravne osobe uključene u javno djelovanje. Postojanje takvih praksi stoga može imati odvraćajući učinak u pogledu njihova rada te doprinijeti autocenzuri zbog mogućih sudskih postupaka u budućnosti, što dovodi do osiromašenja javne rasprave na štetu društva u cjelini.
Ovim Zakonom se u naš nacionalni sustav prenose obveze iz Direktive 2024/1069 kojima je svrha ukloniti prepreke neometanom odvijanju građanskih postupaka i pritom pružiti zaštitu fizičkim i pravnim osobama uključenima u javno djelovanje u pitanjima od javnog interesa, među ostalim i novinarima, izdavačima, medijskim organizacijama, zviždačima i borcima za ljudska prava, kao i organizacijama civilnog društva, nevladinim organizacijama, sindikatima, umjetnicima, istraživačima i članovima akademske zajednice, od sudskih postupaka koji se protiv njih pokreću kako bi ih odvratili od javnog djelovanja..
5.5.
Analiza učinaka i adresata u drugim područjima:
Nisu utvrđeni učinci ni adresati u drugim područjima..
5.6.
Izvor podataka:
Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
6.SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE
6.1.
Savjetovanje:
Savjetovanje se provodi u trajanju u pravilu u roku od 30 dana putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću (e-Savjetovanja) objavom nacrta prijedloga zakona i Obrasca iskaza o procjeni učinaka propisa, kao dva odvojena savjetovanja. Navodi se točno razdoblje trajanja savjetovanja, broj ukupno zaprimljenih mišljenja, primjedbi i prijedloga te broj prihvaćenih komentara na Obrazac iskaza. Uz provedbu savjetovanja putem portala e-Savjetovanja stručni nositelj može provesti savjetovanje s javnošću putem javnog predstavljanja, anketa i fokus-skupina ili korištenja drugih metoda savjetovanja s javnošću. Iste je potrebno navesti i sažeti njihove rezultate.
6.2.
Konzultacije:
Istovremeno s provedbom postupka savjetovanja, Obrazac iskaza dostavlja se na mišljenje nadležnim tijelima i Uredu za zakonodavstvo. Potrebno je ukratko navesti kojim nadležnim tijelima je dostavljen Obrazac iskaza i sažeti dana očitovanja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
7.ZAKLJUČAK
7.1.
Pozitivni učinci:
Uspostavljanjem jamstva kojima se štite prava fizičkih i pravnih osoba uključenih u javno djelovanje protiv kojih je pokrenut zlonamjerni sudski postupak, osigurat će se ostvarenje prava na pravično suđenje.
Negativni učinci:
Ne očekuju se negativni učinci Zakona.
7.2.
Zaključak o učincima koji će proisteći iz provedbe:
Uspostavljanjem jamstva kojima se štite prava fizičkih i pravnih osoba uključenih u javno djelovanje protiv kojih je pokrenut zlonamjerni sudski postupak, osigurat će se ostvarenje prava na pravično suđenje.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
8.PRILOZI
8.1
Dokumenti u prilogu:
Nema priloga .
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE
9. OVJERA ČELNIKA STRUČNOG NOSITELJA
Potpis: Damir Habijan
Datum: 20.1.2026.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, UPRAVE I DIGITALNE TRANSFORMACIJE