I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA

a) Ocjena stanja i osnovna pitanja koja se trebaju urediti ovim Zakonom

Važeći Zakon o obrtu („Narodne novine“, br. 143/13, 127/19 i 41/20 ), donesen je 2013. godine i njime su regulirana temeljna pitanja obrtništva, kao što su pojam i vrsta obrta, uvjeti za obavljanje, poslovanje obrta, obrazovanje i osposobljavanje za obavljanje obrta, organiziranost, nadzor i upravne mjere. U dijelu koji se odnosi na obrazovanje za vezane obrte donio je značajne promjene, poglavito u uspostavi koncepta naučničkog ispita kao sastavnog djela završnog rada, a kojim se provjeravaju praktična i teorijska strukovna znanja kao i vještine potrebne za obavljanje poslova određenog obrta pred stručnim povjerenstvom. Provedba naučničkog ispita prenesena je u nadležnost Hrvatske obrtničke komore. Zatim u svrhu osiguranja kvalitete provedbe naukovanja utvrđeno je ustrojavanje neovisnog tijela sastavljenog od ključnih dionika  koje ima zadaću stručnog nadzora kvalitete provedbe naukovanja kod obrtnika i pravnih osoba. S ciljem jačanja kompetencija mentora koji izvode naukovanje, osigurano je donošenje odgovarajućeg programa za edukaciju mentora od strane  Ministarstvu gospodarstva, a za čiju provedbu je nadležna Hrvatska obrtnička komora i Hrvatska gospodarska komora. Osobama koje imaju odgovarajuće srednje strukovno obrazovanje omogućena je registracija vezanog obrta za čije obavljanje je kao uvjet propisan majstorski ispit bez obveze polaganja istog, ukoliko imaju najmanje 10 godina radnog iskustva na tim poslovima. Time je liberaliziran pristup tržištu, omogućeno je odgovarajuće vrednovanje stečenog radnog iskustva i stimuliranje osnivanja obrta.

Protekle godine primjene otvorile su prostor za promjene, odnosno unaprjeđenje obrtništva na način da taj organizacijski oblik obavljanja gospodarskih djelatnosti dobije odgovarajuću podršku zakonodavca  kako bi uhvatio  korak sa zahtjevima novog vremena i tržišno usmjerenog gospodarstva.

Ovim Zakonom ide se korak dalje i osigurava daljnji razvoj sustava obrazovanja i osposobljavanja za obavljanje obrta kroz dodatno reguliranje Majstorske škole kao ustanove za provedbu programa obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja za obavljanje obrta, a koju osniva Hrvatska obrtnička komora uz mogućnost uključivanja više osnivača. Svrha osnivanja Majstorske škole je omogućavanje brže aktivacije mladih na tržištu rada, kao i unaprjeđenje i moderniziranje cjeloživotnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Ostale izmjene u tom dijelu odnose se na nomotehničko usklađivanje sa kurikularnom reformom u strukovnom obrazovanju.

Donošenje izmijenjenog i dopunjenog zakonskog okvira u funkciji je djelomične  reforme sustava Hrvatske obrtničke komore u financijskom smislu, uvođenjem nove, smanjene jedinstvene stope komorskog doprinosa za jedinstveni sustav organiziranosti obrta, koji mjesečno iznosi 1,5% osnovnog osobnog odbitka iz dohotka sukladno Zakonu o porezu na dohodak, umjesto 2% kako propisuje važeći Zakon, čime se postiže traženo rasterećenje obrtnika, a ujedno dovodi i do povećanja angažmana, proaktivnosti i kvalitete Komore u pružanju usluga svojim članovima.

Komora obavlja javne ovlasti prenesene ovim Zakonom:

– izdavanje dozvole (licencije) obrtniku i pravnoj osobi koji izvode naukovanje u skladu s ovim Zakonom

– izdavanje uvjerenja o položenom ispitu o stručnoj osposobljenosti

– izdavanje diplome o majstorskom zvanju

-izdavanje uvjerenja o položenom ispitu kojim se dokazuje osnovno znanje o poučavanju učenika na naukovanju

– osnivanje Suda časti.

Novina je i propisivanje prava obrtnika na obavljanje registrirane djelatnosti obrta nakon ostvarivanja prava na mirovinu, bez obustave isplate mirovine sukladno propisu iz područja mirovinskog osiguranja.

b) Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona

Ključni cilj je osigurati izmjene i dopune Zakona koji će učinkovito regulirati istaknute probleme i utjecati na pozitivnu promjenu u djelovanju Komore u materijalnom smislu u odnosu na članove koji će uz smanjeni iznos članarine imati na raspolaganju neograničeno korištenje postojećih usluga. Vezanjem iznosa članarine uz 1,5% osnovnog osobnog odbitka iz dohotka, umjesto 2%, ostvaruje se smanjenje komorskog doprinosa što će imati odgovarajući odjek u dijelu članstva koje to doživljava kao parafiskalni teret, pa će smanjenje predstavljati pozitivni pomak na bolje jer će za uzvrat ostvarivati pravo korištenja usluga i proizvoda za manji iznos članarine.

Majstorska škola osigurat će stjecanje praktičnih vještina potrebnih za obavljanje poslova primjerenih majstorskoj razini kao i usavršavanja stečenih znanja u segmentu rada na novim tehnologijama te u stjecanju znanja iz područja radne pedagogije, što će posljedično proizvesti jak utjecaj na unaprjeđenje i i modernizaciju strukovnog obrazovanja.

Institut obiteljskog obrta u kojem obrtniku pomažu članovi obiteljskog kućanstva bez zasnivanja radnog odnosa, dodatno će stimulirati uključivanje članova obitelji u obavljanje obrta i nastavka obavljanja istog kao tradicije obitelji.

Nasljednici obrtnika nakon njegove smrti, ako iskažu volju za nastavak obavljanja obrta, moći će to učiniti bez obveze udovoljavanja posebnom uvjetu stručne spreme, stručne osposobljenosti ili majstorskog ispita pa će time biti olakšano postavljanje privremenog poslovođe, što često predstavlja problem jer nije moguće u datom trenutku pronaći osobu koja udovoljava takvom uvjetu.

Nadalje propisivanje prava obrtnika na obavljanje registrirane djelatnosti obrta nakon ostvarivanja prava na mirovinu, omogućujemo dulji ostanak obrtnika na tržištu rada te zadržavanje raznolikosti i kvalitete usluge i proizvoda.

Ostale izmjene i dopune zakona odnose se na poboljšanje jezičnog izričaja u svrhu boljeg razumijevanja sadržaja zakona od strane adresata i na uvođenje novih termina propisanih posebnim zakonima.

III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU PREDLOŽENOG ZAKONA

Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

IV. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBRTU

Članak 1.

U Zakonu o obrtu („Narodne novine“, br. 143/13, 127/19 i 41/20), u članku 7. stavak 1. mijenja se i glasi:                                                                    

(1)Tradicijski obrti su obrti za koje je potrebno posebno poznavanje zanatskih vještina i umijeća u obavljanju djelatnosti te koji se obavljaju pretežnim udjelom ručnog rada, a koji se tehnikama proizvodnje i rada, namjenom i oblikom oslanjaju na obrasce tradicijske kulture, pa u tom smislu mogu simbolizirati lokalni, regionalni ili nacionalni identitet.

Iza stavka 1.dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

(2) Umjetnički obrti su obrti koji se odlikuju proizvodima i uslugama visoke estetske vrijednosti, dizajnom, likovnim i drugim rješenjima uz naglašenu kreativnost i individualnost majstora obrta – umjetnika.

Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.

Članak 2.

U članku 11. stavak 2. mijenja se i glasi:

(2) Nadležno upravno tijelo po službenoj dužnosti provjerava ispunjavanje navedenog općeg uvjeta, pri upisu odgovarajuće promjene u Obrtni registar vezane uz sjedište obrta ili izdvojeni pogon, odnosno po prijavi stranke u postupku.

Članak 3.

U članku 15. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

(2) Za svaki upis u Obrtni registar podnosi se obrazac zahtjeva za upis u Obrtni registar s podacima za registraciju obrta i ostalim podacima važnim za obavljanje obrta, o kojoj se odlučuje rješenjem. Minimalni podaci o vlasniku sadrže ime (ime oca) i prezime vlasnika, adresu prebivališta ili boravišta i OIB, a minimalni podaci o obrtu sadrže naziv obrta (tvrtka), skraćeni naziv obrta (tvrtka), adresu sjedišta obrta i adresu elektroničke pošte.

Dosadašnji stavak 2. postaje članak 3.

Članak 4.

U članku 18. iza riječi:'' financija'' dodaje se zarez i riječi: ''Državnom inspektoratu''.

Članak 5.

U članku 23. iza stavka 2. dodaju se stavci 3. i 4. koji glase:

(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka obrtnik nije dužan imenovati poslovođu, odnosno stručnog poslovođu ukoliko obavlja djelatnost:

-  putem samoposlužnih aparata i

- skladišta namijenjenog za smještaj i čuvanje robe te za obavljanje ostalih aktivnosti  

 skladištenja i

-  najma kuće ili stana za odmor bez pružanja usluge hrane i pića

(4) Odredba iz stavka 3. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuje i na obavljanje djelatnosti u sjedištu obrta.

Članak 6.

U članku 28. stavku 1.iza riječi:'' radnom odnosu'' dodaju se riječi: ''u punom radnom vremenu.''

Članak 7.

Iza članka 30. dodaje se članak 30.a koji glasi:

Članak 30.a

(1)Obrt koji obavlja obrtnik i ostvaruje prava i obveze sukladno članku 8. stavku 2. ovog Zakona kojem pomažu članovi obiteljskog kućanstva bez zasnivanja radnog odnosa, sukladno članku 30. ovog Zakona, smatra se obiteljskim obrtom.

(2) Obiteljskim obrtom iz stavka 1. ovog članka potiče se uključivanje članova obiteljskog kućanstva i nastavak obavljanja obrta kao tradicije obitelji.

Članak 8.

U članku 33. stavak 3. mijenja se i glasi:                                              

(3) Na ugovor iz stavka 2. ovoga članka primjenjuju se propisi kojima se uređuju obvezni odnosi u ortaštvu. Raskidom ugovora između dvije fizičke osobe prestaje institut zajedničkog obrta.

Članak 9.

U članku 35. stavku 2. iza riječi:'' nastavlja'' dodaju se riječi: '' ukoliko su ispunjeni uvjeti iz članaka 8. i 9. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona.''

Članak 10.

U članku 37. dodaje se novi stavak 1. koji glasi:

Obrtnik ostvarivanjem prava na starosnu mirovinu s navršenih 65 godina života može nastaviti obavljati obrt bez obustave isplate mirovine u skladu s uvjetima propisanim zakonom iz područja mirovinskog osiguranja.

Dosadašnji stavci 1., 2. i 3., postaju stavci 2., 3. i 4.

Članak 11.

U članku 39. stavak 2. mijenja se i glasi:

(2) Privremeni poslovođa obavlja obrt do okončanja ostavinskog postupka, odnosno do donošenja rješenja o upisu prijenosa obrta i ne podliježe obvezi ispunjavanja uvjeta iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona.

Članak 12.

U članku 41. stavku 1. iza riječi: ''radnika'' dodaju se riječi:''na puno radno vrijeme''.

Članak 13.

U članku 47.stavku 1.točci 4. iza broja:''118/18'' dodaje se zarez i brojevi: ''126/19, 84/21, 114/22,114/23 i 36/24.''

Članak 14.

U članku 49. stavku 9. riječi: ''stavka 6.'' zamjenjuju se riječima ''stavka 1.''

Članak 15.

U članku 53. stavak 1. mijenja se i glasi:

(1)Strukovnim obrazovanjem za vezane obrte stječe se kvalifikacija određene razine, obujma, profila i kvalitete koja omogućuje uključivanje na tržište rada ili nastavak obrazovanja.

Stavci 3. i 4. brišu se.

Članak 16.

U članku 54. iza stavka 1. dodaju se novi stavak 2. i stavci 3.do 7. koji glase:

(2) Općeobrazovni dio strukovnog kurikula izvodi se u ustanovi za strukovno obrazovanje, koja može biti i regionalni centar kompetentnosti (u daljnjem tekstu: ustanova za strukovno obrazovanje) i u ustanovi za obrazovanje odraslih kojoj je odobreno izvođenje strukovnih kurikula (u daljnjem tekstu: ustanova za obrazovanje odraslih).

(3) Strukovni dio strukovnog kurikula izvodi se u ustanovi za strukovno obrazovanje, ustanovi za obrazovanje odraslih, kod obrtnika ili u pravnoj osobi iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona.

(4) Strukovni dio strukovnog kurikula iz stavka 3. ovoga članka provodi se naukovanjem.

(5) Naukovanjem se stječu odgovarajući ishodi učenja predviđeni strukovnim kurikulom, razvija se samostalnost i suradnički odnos te stječe odgovarajuće radno iskustvo u određenoj struci.

(6) Pod pravnom osobom iz stavka 3. ovoga članka podrazumijeva se trgovačko društvo, ustanova, zadruga i udruga koja obavlja gospodarsku djelatnost.

(7) Strukovni kurikul za stjecanje kvalifikacije za vezane obrte izrađuje ministarstvo nadležno za obrt u suradnji s Hrvatskom obrtničkom komorom, a donosi ga ministar nadležan za obrazovanje na prijedlog agencije nadležne za strukovno obrazovanje.

Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 8.

Članak 17.

Članak 55. briše se.

Članak 18.

U članku 56. stavak 7. mijenja se i glasi:

(7) Stručni nadzor nad izdavanjem dozvole (licencije) obrtniku i pravnoj osobi iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona za izvođenje naukovanja kao i nadzor nad zakonitošću izvođenja naukovanja provodi ministarstvo nadležno za obrt.

Članak 19.

U članku 58. stavku 1.podstavku 1. i stavku 2. podstavku 1.iza broja:''118/18'', dodaje se zarez i brojevi: ''126/19, 84/21, 114/22,114/23 i 36/24.''

U stavku 2. podstavku 1. iza broja:''152/08'', dodaje se zarez i broj: ''57/11.''

Članak 20.

U članku 61. stavak 3. briše se.

Stavak 4. postaje stavak 3. i mijenja se i glasi:

(3) Evidenciju sklopljenih ugovora o naukovanju putem interaktivne aplikacije e-Naukovanje

ministarstva nadležnog za obrt, vodi ustanova za strukovno obrazovanje, a verifikaciju obavlja Hrvatska obrtnička komora.

Stavak 5. postaje stavak 4.

Članak 21.

U članku 62. stavak 2. mijenja se i glasi:

(2) Naučnički ispit provodi se u sklopu izradbe i obrane završnog rada, a uključuje izvedbu radne probe u okviru složenijeg ispitnog zadatka kojim se provjeravaju praktične vještine te razina samostalnosti i odgovornosti za potrebe obavljanja poslova određenog obrta u skladu sa standardom kvalifikacije.

U stavku 3. riječi: „tekuće školske godine“, zamijenjuju se riječima:„školske godine 2020./2021.“

Članak 22.

U članku 63. stavak 1. mijenja se i glasi:

(1) Naučnički ispit polaže se u organizaciji Hrvatske obrtničke komore pred stručnim povjerenstvom koje osnivaju ustanova za strukovno obrazovanje i Hrvatska obrtnička komora.

Iza stavka 3.dodaje se novi stavak 4. koji glasi:

(4) Ministar nadležan za obrt odlukom utvrđuje visinu naknade troškova naučničkog ispita za osobe iz članka 62. stavka 3. i 4. ovoga Zakona, nakon prethodno pribavljenog mišljenja Hrvatske obrtničke komore.

Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 5.

Članak 23.

Članak 70. mijenja se i glasi:

(1) Obrazovanje za obavljanje obrta može se stjecati i u majstorskoj školi u skladu s ovim Zakonom.

(2 ) Majstorsku školu kao ustanovu osniva Hrvatska obrtnička komora samostalno, ili zajedno s jedinicom lokalne i područne (regionalne) samouprave i   drugom pravnom ili fizičkom osobom, sukladno propisu kojim se uređuje osnivanje ustanove.

(3) Majstorska škola je ustanova registrirana za provedbu formalnih i neformalnih programa obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja za stjecanje kompetencija za obavljanje obrta na razini 2 i 5 prema zakonu kojim se uspostavlja Hrvatski kvalifikacijski okvir kao instrument uređenja sustava kvalifikacija u Republici Hrvatskoj.

(4) Osnivač Majstorske škole dužan je, od ministarstva nadležnog za obrt zatražiti ocjenu sukladnosti odluke, sporazuma, odnosno ugovora o osnivanju sa ovim Zakonom, sukladno propisu kojim se uređuje osnivanje ustanove.

Članak 24.

Iza članka 70. dodaju se članci 70.a, 70.b i 70.c koji glase:

Članak 70.a

(1) Programe temeljem kojih se stječe obrazovanje u Majstorskoj školi odlukom donosi ministar nadležan za obrt na prijedlog Hrvatske obrtničke komore.

(2) Programima iz stavka 1. ovoga članka utvrdit će se skupovi ishoda učenja, načini njihove provjere, oblici izvođenja, trajanje te uvjeti za izvođenje.

(3) Obvezne sastavnice programa su:

– naziv programa

– uvjeti za upis polaznika

– plan provedbe programa, oblici izvođenja, okvirni program po strukovnim modulima

  odnosno ishodima učenja te trajanje programa

– materijalni i prostorni uvjeti

– broj osoba i potrebne kvalifikacije osoba koje izvode programe, a koje su stekle

  odgovarajuće praktično iskustvo u pojedinom zanimanju ili sektoru na tržištu rada.

(4) Upis polaznika u Majstorsku školu obavlja se sukladno uvjetima za upis koji se uređuju općim aktima Majstorske škole.

(5) Provjera stečenih kompetencija po završetku programa provodi se polaganjem majstorskog ispita u odgovarajućem zanimanju.

Članak 70.b

(1) Ispunjenost uvjeta za izvođenje pojedinog programa Majstorske škole utvrđuje se temeljem dokumentacije i očevidom.

(2) Dokumentacija iz stavka 1. ovoga članka sastoji se od:

– podataka o zaposlenicima i vanjskim suradnicima koji će sudjelovati u izvedbi programa

– podataka o prostoru u kojem će se izvoditi programi te opremi, sredstvima i drugim materijalnim uvjetima potrebnim za izvođenje programa.

(3) Očevid provodi Povjerenstvo koje imenuje ministar nadležan za obrt.

(4) Povjerenstvo iz stavka 3. ovog članka čine tri člana, i to:

– predstavnik ministarstva nadležnog za obrt

– predstavnik Hrvatske obrtničke komore – majstor u odgovarajućem zanimanju

– nastavnik ustanove za strukovno obrazovanje iz odgovarajućeg sektora.

Članak 70.c

(1) Prostor mora zadovoljiti higijensko-tehničke standarde koji se odnose na osvjetljenje, osunčanost, prozračivanje, toplinsku zaštitu, zaštitu od buke, akustičnost prostorija za nastavu, grijanje i hlađenje, opskrbu vodom, odvodnju otpadnih voda, električne instalacije, instalacije računalne opreme i zaštitu od požara, kao i zahtjeve pristupačnosti za nesmetani pristup, kretanje i boravak osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

(2) Učionica mora biti opremljena audio sredstvima i video sredstvima, nepokretnom ili prenosivom pločom, platnom ili zidom za projekciju i drugim nastavnim sredstvima i pomagalima, u skladu s materijalnim uvjetima utvrđenima u programima Majstorske škole iz članka 70.a ovoga Zakona.

(3) Majstorska škola mora imati najmanje:

– osigurani radni prostor po polazniku u učionici opće namjene od najmanje 2,5 m2

– prostor za izvođenje strukovnih modula za najmanje 10 polaznika

– prostor za individualni rad s polaznicima

– prostorije za ravnatelja (voditelja), izvoditelje programa i administrativno-tehničko osoblje

– prostoriju za arhivu

– odvojene sanitarne čvorove za žene i muškarce s umivaonikom ili s predprostorom u kojem se nalazi umivaonik

– put za evakuaciju.

Članak 25.

U članku 71. iza stavka 4. dodaje se novi stavak 5. koji glasi:

(5) Ministarstvo nadležno za obrt donijet će rješenje o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije po pravilima o općem sustavu priznavanja sukladno odredbama zakona kojim se uređuju regulirane profesije i postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija.

Dosadašnji stavci 5. do 10., postaju stavci 6.do 11.

Članak 26.

U nazivu Glave V. riječ ''obrt'' zamjenjuje se s riječju: ''obrtništvo''.

Članak 27.

U članku 76. iza stavka 2. dodaju se stavci 3. i 4. koji glase:

(3) Hrvatska obrtnička komora te nadzorni odbor udruženja obrtnika i područnih obrtničkih komora provode nadzor nad radom, materijalno-financijskim poslovanjem i provedbom statuta i drugih općih akata udruženja obrtnika i područnih obrtničkih komora.

(4) Hrvatska obrtnička komora te skupština udruženja obrtnika i područnih obrtničkih komora mogu u cilju povećanja efikasnosti poslovanja sustava organiziranosti obrtništva naložiti ukidanje i/ili spajanje pojedinih udruženja obrtnika i područnih obrtničkih komora, iznimno u slučajevima kada ne raspolažu sa dostatnim sredstvima za razvojne programe ili za redovno poslovanje.

Članak 28.

U članku 78. stavku 1. iza podstavka 3. dodaje se novi podstavak 4. koji glasi:

-izdavanje uvjerenja o položenom ispitu kojim se dokazuje osnovno znanje o poučavanju učenika na naukovanju

Dosadašnji stavak 4. postaje podstavak 5.

Članak 29.

U članku 79. točka 6. mijenja se i glasi:.

f. sudjelovanje u uspostavi sustava osiguranja kvalitete u provedbi naukovanja

Članak 30.

U članku 81. stavku 2. podstavku 7.brojka: ''2'' zamjenjuje se brojkom:''1,5''.

Članak 31.

U članku 82. stavku 1.podstavak 9. mijenja se i glasi:

– način osnivanja i provedbe nadzora nad radom udruženja obrtnika i područnih obrtničkih komora

Članak 32.

Iza članka 87. dodaje se članak 87.a koji glasi:

87.a

Predsjedništvo Hrvatske obrtničke komore ima slijedeće zadatke:

1. sudjeluje u pripremi nacrta prijedloga općih akata Komore

2. prati i analizira te predlaže mjere i aktivnosti nužne za bolje funkcioniranje jedinstvenog komorskog sustava

3. obavlja ostale poslove koja mu povjere tijela Komore.

Članak 33.

U članku 91. stavku 3. iza riječi: '' inspekcije'', dodaju se riječi: '' i Državni inspektorat''.

Članak 34.

U članku 93. stavku 1.riječi ‘’od 2000,00 do 20.000,00 kuna’’ mijenjaju se i glase: ‘’od 260,00 do 2.600,00 eura.’’

U stavku 4. riječi: ''1000,00 kuna'', mijenjaju se i glase:'' 130,00 eura.''

Članak 35.

U članku 94. stavku 1.riječi: ‘’od 1000,00 do 5000,00 kuna’’, mijenjaju se i glase: ‘’od 130,00 do 663.00 eura.’’

U stavku 2. riječi: 500,00 kuna’,’ mijenjaju se i glase: ‘’66,30 eura.’’

Članak 36.

U članku 95.stavku 1. riječi: ‘’od 4000,00 do 35.000,00 kuna’’, mijenjaju se i glase: ‘’od 530,00 do 4.640,00 eura’’.

U stavku 2. riječi: ’’ od 2000,00 do 20.000,00 kuna,’’ mijenjaju se i glase: ‘’ od 265,00 do 2.650,00 eura ‘’.

U stavku 4. riječi od 2000,00 kuna’’, mijenjaju se i glase: ‘’od 265,00 eura’’.

Članak 37.

U cijelom tekstu Zakona o obrtu („Narodne novine“, br. 143/13, 127/19 i 41/20), riječ: ''kurikulum'' u određenom padežu zamjenjuje se riječju: ''kurikul'' u odgovarajućem padežu.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 38.

(1) Ministar nadležan za obrt donijet će odluku iz članka 63. stavka 4. koji je dodan člankom 22. ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2)Hrvatska obrtnička komora, područne obrtničke komore i udruženja obrtnika dužni su svoj ustroj, statute, pravilnike i ostale akte uskladiti s odredbama ovog Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.  

Članak 39.

D anom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Pravilnik o postupku i načinu osnivanja Majstorske škole (»Narodne novine«, broj 5/23).

Članak 40.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

OBRAZLOŽENJE

Uz članak 1.

Ovim člankom propisuju se tradicijski i umjetnički obrti i njihove osnovne značajke iz članka 7.

Uz članak 2 .

Ovim člankom propisuje se provjera ispunjavanja općeg uvjeta-dokaza o pravu korištenja prostora iz članka 11., pri upisu odgovarajuće promjene u Obrtni registar vezane uz sjedište obrta ili izdvojeni pogon, odnosno po prijavi stranke u postupku.

Uz članak 3 .

Ovim člankom propisuje se način podnošenja obrasca prijave za upis u Obrtni registar s minimalnim podacima o vlasniku obrta i obrtu, dodavanjem stavka 3.u članku 15.

Uz članak 4.

Propisuje se obveza dostave svih izvršnih rješenja u svezi s obavljanjem obrta i Državnom inspektoratu u članku 18.

Uz članak 5.

Ovim člankom utvrđene su iznimke od obveze imenovanja poslovođe i stručnog poslovođe za obavljanje određenih djelatnosti, dodavanjem stavaka 3. i 4. u članku 23.

Uz članak 6.

Propisuje se obveza zapošljavanja poslovođe u punom radnom vremenu u članku28..

Uz članak 7.

Ovim člankom dodaje se članku 30., članak 30.a kojim se uvodi institut obiteljskog obrta u kojem obrtniku pomažu članovi obiteljskog kućanstva koji se potiču na uključivanje i nastavak obavljanja obrta kao tradicije obitelji.

Uz članak 8.

Ovim člankom propisuje se da se na ortački ugovor iz članka 33. primjenjuju propisi kojima se uređuju obvezni odnosi u ortaštvu, a raskidom ugovora između dvije fizičke osobe prestaje institut zajedničkog obrta.

Uz članak 9.

Ovim člankom propisuje se da se u članku 35. nastavlja samostalno obavljanje obrta nakon istupanja ortaka iz zajedničkog obrta ukoliko su ispunjeni propisani opći i posebni uvjeti.

Uz članak 10 .

Ovim člankom propisuje se u članku 37.da obrtnik ostvarivanjem prava na mirovinu može nastaviti obavljati obrt bez obustave isplate mirovine sukladno zakonu iz područja mirovinskog osiguranja.

Uz članak 11.

Ovim člankom propisuje se da privremeni poslovođa iz članka 39. obavlja obrt do okončanja ostavinskog postupka, odnosno do donošenja rješenja o upisu prijenosa obrta bez ispunjavanja posebnog uvjeta odgovarajuće stručne osposobljenosti, stručne spreme ili majstorskog ispita.

Uz članak 12.

Ovim člankom propisuje se da je p ravna osoba iz članka 41., koja obavlja obrt obvezna zapošljavati radnika na puno radno vrijeme.

Uz članak 13.

Ovim člankom dopunjuju se brojevi Službenog glasila kojim su objavljene izmjene i dopune Kaznenog zakona u članku 47.

Uz članak 14.

Ispravlja se greška u označivanju stavka u članku 49.

Uz članak 15.

Utvrđuje se da se u članku 53. strukovnim obrazovanjem stječe kvalifikacija određene razine koja omogućuje uključivanje na tržište rada ili nastavak obrazovanja i brišu se stavci 3. i 4. jer propisivanje donošenja plana strukture upisa učenika u programe za stjecanje kvalifikacija za vezane obrte te davanje suglasnosti na isti, nije više relevantno s obzirom na to da je na snagu stupila kurikularna reforma kojom su ukinuti dosadašnji modeli obrazovanja.

Uz članak 16.

Ovim člankom mijenja se članak 54. na način da se istim propisuje način izvođenja općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula kao i strukovnog dijela strukovnog kurikula koji se provodi naukovanjem. Jednako tako, propisuje se izvođenje naukovanja od strane trgovačkog društva, ustanove, zadruge i udruge koja obavlja gospodarsku djelatnost. Ministarstvo nadležno za obrt osigurava slobodna mjesta za izvođenje naukovanja  na prijedlog Hrvatske obrtničke komore šest mjeseci prije početka iduće školske godine.

Uz članak 17.  

Ovim člankom briše se članak 55. kojim je bio propisan način izvođenja općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula kao i strukovnog dijela strukovnog kurikula koji se provodi naukovanjem te izvođenje naukovanja jer je navedena materija sada uključena u članak 54.

Uz članak 18.

Ovim člankom u članku 56. mijenja se stavak 7. na način da se istim propisuje ovlast za izvođenje nadzora nad zakonitošću izvođenja naukovanja. Utvrđeno je da osobe koje su uspješno završile srednje strukovno obrazovanje za stjecanje kvalifikacija za vezane obrte školske godine 2020/2021, mogu pristupiti polaganju naučničkog ispita.

Uz članak 19.

Ovim člankom u članku 58. dopunjuju se brojevi Službenog glasila kojim su objavljene izmjene i dopune Kaznenog zakona.

Uz članak 20.

Ovim člankom u članku 61. briše se stavak 3. kojim je bilo propisano stjecanje ishoda učenja u okviru naukovanja kao i odgovarajućeg radnog iskustva u struci s obzirom na to da je navedena materija sada propisana u članku 54.

Uz članak 21.

Ovim člankom u članku 62. mijenja se stavak 2. kojim se definira provedba naučničkog ispita.

Naučnički ispit provodi se u sklopu izradbe i obrane završnog rada, a uključuje izvedbu radne probe u okviru složenijeg ispitnog zadatka kojim se provjeravaju praktične vještine te razina samostalnosti i odgovornosti za potrebe obavljanja poslova određenog obrta u skladu sa standardom kvalifikacije. Također, odredba stavka 3. odgovarajuće je nomotehnički prilagođena definiranjem konkretne školske godine 2020./2021. Naime, „tekuća godina“ bila je vezana uz Zakon o izmjenama i dopunama zakona o obrtu koji je stupio na snagu 1. siječnja 2020. godine, a sada je u ovim izmjenama i dopunama bilo potrebno konkretno navesti školsku godinu od koje se primjenjuje promjena u provođenju naučničkog ispita.

Uz članak 22.

Ovim člankom u članku 63. mijenja se stavak 1. kojim se definira polaganje naučničkog ispita u organizaciji Hrvatske obrtničke komore pred stručnim povjerenstvom koje osnivaju ustanova za strukovno obrazovanje i Hrvatska obrtnička komora.

Također, dodan je novi stavak 5. kojim je dana ovlast ministru nadležnom za obrt za utvrđivanje visine naknade troškova naučničkog ispita za osobe iz članka 62. stavka 3. i 4. Zakona.