2.1.

Kroz dosadašnja normativna rješenja utvrđeni su nedostaci uređenja sustava ulaska u pravosudne dužnosti. Obveza pohađanja Državne škole za pravosudne dužnosnike trenutno predstavlja dodatno opterećenje polaznika i odgađa njihov ulazak u pravosudne dužnosti, a ujedno onemogućuje sustav da pravovremeno reagira na potrebe za novim pravosudnim dužnosnicima. Iz navedenog je razloga za provedbu reforme ulaska u pravosudne dužnosti, s ciljem postizanja veće objektivnosti, transparentnosti i učinkovitosti ovih postupaka, potrebno, između ostalog, izmijeniti i Zakon o Državnoodvjetničkom vijeću te omogućiti pristup sustavu različitim kategorijama kandidata uz utvrđene objektivne kriterije prema kojima će se provoditi selekcijski postupci. Izmjenama ovog Zakona se pristupa i radi ujednačavanja uvjeta za prvo imenovanje pravosudnih dužnosnika, a zbog Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske U-I-2826/2023, kojom je ukinuo odredbe članka 51. stavka 2. i članka 56. stavka 1. Zakona o Državnom sudbenom vijeću („Narodne novine“, broj 116/10., 57/11., 130/11., 13/13., 28/13., 82/15., 67/18., 126/19. i 80/22.) u dijelu u kojem su onemogućavale već imenovane državnoodvjetničke  dužnosnike da sudjeluju u postupcima imenovanja sudaca općinskih, trgovačkih i upravnih sudova. Budući da je istovjetno rješenje sadržano i u važećem Zakonu o Državnoodvjetničkom vijeću u odnosu na mogućnost sudaca da sudjeluju u postupcima imenovanja zamjenika općinskih državnih odvjetnika, potrebno je ujednačiti uvjete za ulazak u sve pravosudne dužnosti te propisati alternativne kriterije vrednovanja kandidata koji već obnašaju pravosudnu dužnost (spram ocjene u Državnoj školi za kandidate koji još nisu imenovani za pravosudne  dužnosnike).

Trenutno su kao mjerodavni kriteriji za prvo imenovanje pravosudnih dužnosnika utvrđene završna ocjena u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike, ocjena rada savjetnika u pravosudnim tijelima koji se kandidiraju za pravosudne dužnosti i ocjena razgovora s nadležnim Vijećima. Program Državne škole za pravosudne dužnosnike utvrđen je u najvećem dijelu kao ponavljanje provjere znanja na pravosudnom ispitu kojeg svi polaznici Škole prethodno moraju položiti i u njemu se ne nalazi posebna dodana vrijednost u smislu stjecanja i unaprjeđenja praktičnih vještina i znanja potrebnih za rad u svojstvu pravosudnih dužnosnika. Obveza pohađanja Škole, čiji se početak određuje kada se javi dovoljan broj zainteresiranih kandidata i koja  raje godinu dana, trenutno predstavlja samo dodatno opterećenje polaznika i odgađa njihov ulazak u pravosudne dužnosti, a ujedno onemogućuje sustav da pravovremeno reagira na potrebe za novim pravosudnim dužnosnicima.

Također je utvrđeno postojanje pravne praznine u postupcima podnošenja izvješća o imovini državnoodvjetničkih dužnosnika budući da nije definirano što se smatra bitnom promjenom u njihovoj imovini te imovini članova njihovih obitelji.

2.2.

Izvor podataka:

Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije

3.1.

Opis posebnog cilja

Cilj Zakona je provesti reformu ulaska u pravosudne dužnosti i time povećati objektivnost, transparentnost i učinkovitost ovih postupaka. Omogućit će se pristup sustavu različitim kategorijama kandidata uz objektivne kriterije prema kojima će se provoditi selekcijski postupci. Također će se otkloniti nedoumice u vezi podnošenja izvješća o imovini državnoodvjetničkih dužnosnika i članova njihovih obitelji i time otkloniti postojeće pravne praznine.

Navedeni ciljevi ostvarit će se:

- propisivanjem novih kriterija za imenovanje koji će jamčiti veću objektivnost i transparentnost ovih postupka, a neće predstavljati administrativnu zapreku niti odugovlačiti ovaj postupak,

- procesnim izmjenama u postupcima imenovanja odnosno izmjenama pravila o dostavi poziva i odluka Državnoodvjetničkog vijeća te uvođenjem pravila o presumiranom povlačenju prijava u slučaju neodaziva u pojedinim fazama postupka,

- redefiniranjem uvjeta vremenskog razdoblja obnašanja državnoodvjetničke dužnosti potrebnog za trajni premještaj i to povećavanjem s najmanje tri na najmanje pet godina,

- izostavljanjem uvjeta prethodnog obnašanja dužnosti zamjenika županijskog državnog odvjetnika u trajanju od najmanje dvije godine u postupcima imenovanja županijskih državnih odvjetnika,

- izričitim definiranjem bitnih promjena u imovini državnoodvjetničkih dužnosnika i članova njihovih obitelji.

3.2.

Opis svrhe propisa

Predloženim izmjenama i dopunama omogućit će se pristup sustavu različitim kategorijama kandidata uz objektivne kriterije prema kojima će se provoditi selekcijski postupci te će se otkloniti nedoumice u vezi podnošenja izvješća o imovini državnoodvjetničkih dužnosnika i članova njihovih obitelji.

3.3.

Razmotrena druga moguća normativna i nenormativna rješenja

Postupak i uvjeti za imenovanje, napredovanje, premještaj i razrješenje državnih odvjetnika  i zamjenika državnih odvjetnika moraju biti propisani zakonom, zbog čega u konkretnom slučaju druga normativna i nenormativna rješenja nisu moguća.

3.4.

Izvor podataka:

Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije

4.1.

Posebni cilj:

Cilj Zakona je provesti reformu ulaska u pravosudne dužnosti i time povećati objektivnost, transparentnost i učinkovitost ovih postupaka. Omogućit će se pristup sustavu različitim kategorijama kandidata uz objektivne kriterije prema kojima će se provoditi selekcijski postupci. Također će se otkloniti nedoumice u vezi podnošenja izvješća o imovini državnoodvjetničkih dužnosnika i članova njihovih obitelji i time otkloniti pravne praznine.

4.1.1.

Učinci na gospodarstvo:

Adresati:

Nisu utvrđeni učinci iz članka 10. Uredbe.

Nisu utvrđeni adresati iz članka 14. Uredbe.

4.1.2.

Učinci na održivi razvoj:

Adresati:

Nisu utvrđeni učinci iz članka 11. Uredbe.

Nisu utvrđeni adresati iz članka 14. Uredbe.

4.1.3.

Učinci na socijalnu skrb:

Adresati:

Nisu utvrđeni učinci iz članka 12. Uredbe.

Nisu utvrđeni adresati iz članka 14. Uredbe.

4.1.4.

Učinci na zaštitu ljudskih prava:

Adresati:

Nisu utvrđeni učinci iz članka 13. Uredbe

Nisu utvrđeni adresati iz članka 14. Uredbe

4.1.5.

Učinci na druga područja:

Adresati:

Predložene izmjene imat će pozitivne učinke prvenstveno na objektivnost, transparentnost i učinkovitost postupaka imenovanja državnoodvjetničkih dužnosnika, a novi kriteriji za imenovanje neće predstavljati administrativnu zapreku niti odugovlačiti ove postupke.  S obzirom na navedeno, predložene izmjene posredno će imati pozitivne učinke i na pravosudni sustav u cijelosti.

Sudski i državnoodvjetnički savjetnici  e ostali kandidati za ulazak u pravosudne dužnosti.

Analiza učinaka i adresata ne provodi se jer nisu utvrđeni učinci niti adresati Nacrta prijedloga zakona.

Analiza učinaka i adresata ne provodi se jer nisu utvrđeni učinci niti adresati Nacrta prijedloga zakona.

5.5.

Analiza učinaka i adresata u drugim područjima:

Predložene izmjene usmjerene su prvenstveno na sudske i državnoodvjetničke savjetnike, ali i na sve druge kandidata za ulazak u pravosudne dužnosti.

U nastavku se daje tablični prikaz usporedbe važećeg normativnog uređenja uvjeta ulaska u pravosudne dužnosti te prijedlog njihovih izmjena:

5.6.

Izvor podataka:

Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije

6.2.

Konzultacije: