1.1.

Naziv zakona:

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak

1.2.

Broj "Narodnih novina"

114/23

1.3.

Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:

Da/Ne: 

NE

Naziv akta:

Opis mjere:

1.4.

Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije

Da/Ne:

NE

Naziv pravne stečevine EU:

2.1.

U okviru Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 114/23; dalje u tekstu: Zakon o izmjenama i dopunama) izvršene su sljedeće izmjene i dopune:

• jedinicama lokalne samouprave (dalje u tekstu: JLS) omogućeno je da svojim odlukama propišu visinu stope poreza na dohodak za godišnje dohotke (nesamostalni rad, samostalnu djelatnost i drugi dohodak koji se ne smatra konačnim) u granicama propisanima zakonom. Ako JLS u propisanom roku ne donese odluku o visini stope poreza na dohodak, primijenit će se zakonom propisana stopa i to niža stopa od 20% i viša stopa od 30%;
• ukinut je prirez porezu na dohodak za sve dohotke što je ujedno usklađenje s izmjenama Zakona o lokalnim porezima;
• povećani su iznosi mjesečne i godišnje porezne osnovice odnosno propisano je da se porez na dohodak plaća po nižoj stopi na mjesečnu poreznu osnovicu do 4.200,00 eura (godišnju do 50.400,00 eura) te po višoj stopi na dio mjesečne porezne osnovice koji prelazi iznos od 4.200,00 eura (godišnju 50.400,00 eura);
• povećane su porezne stope koje se primjenjuju pri oporezivanju konačnih dohodaka (ovisno o izvoru dohotka) s 10% na 12%, s 20% na 24% i s 30% na 36% osim za konačni drugi dohodak po osnovi privremenih odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi za koji se i dalje primjenjuje stopa 10%;
• briše se pojam osnovice osobnog odbitka te se povećava iznos osnovnog osobnog odbitka s 530,90 eura na 560,00 eura. Povećavaju se i iznosi osobnog odbitka za uzdržavane članove i invalidnost primjenom koeficijenta na osnovni osobni odbitak;
• određuje se porezni tretman napojnica na način da se propisuje iznos neoporezive napojnice za plaćanja u gotovini i karticama na godišnjoj razini i to do visine šesterostrukog iznosa osnovnog osobnog odbitka, dok se razlika isplaćena iznad propisanog neoporezivog iznosa napojnice smatra oporezivim primitkom - konačni drugi dohodak te se oporezuje po stopi od 20% bez obračuna doprinosa;
• jasnije se uređuju odredbe vezane za mogućnosti doniranja za opće korisne svrhe u iznosu većem od 2% ostvarenih primitaka za koje je u tekućoj godini podnesena godišnja porezna prijava ili je proveden poseban postupak. Pravo na uvećanje osobnog odbitka po toj osnovi fizička osoba može ostvariti ako su darovanja dana za svrhe utvrđene strateškim projektima prema posebnim propisima nadležnih ministarstva donesenima uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske, a temeljem potvrde nadležnog ministarstva;
• radi pojednostavljenja sustava uvodi se fiksni datum plaćanja poreza po godišnjem obračunu poreza na dohodak (zadnji dan roka za podnošenje godišnje porezne prijave);
• izjednačava se porezni tretman opcijske dodjele udjela s opcijskom dodjelom dionica. Radi stimulacije zaposlenika u društvima s ograničenom odgovornošću omogućila se dodjela poslovnih udjela kroz porezni tretman dohotka od kapitala (bez obračuna doprinosa);
• izjednačava se porezni tretman dohotka od kapitala s osnove kamata ostvarenih ulaganjem u obveznice, budući da iste nisu oporezive, s kamatama ostvarenim ulaganjem u ostale dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca koje izdaje Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
• ujednačava se početak računanja roka od 2 godine kod kapitalnih dobitaka, odnosno u slučaju kada se radi o otuđenju financijske imovine stečene darovanjem i u slučaju kada se radi o otuđenju financijske imovine izvršene između bračnih drugova i srodnika u prvoj liniji, drugih članova uže obitelji, razvedenih bračnih drugova i ako je otuđenje u neposrednoj svezi s razvodom braka, kako bi se izbjegle nejasnoće u primjeni tih odredbi.

Primjena navedenih izmjena u sustavu poreza na dohodak doprinijela je povećanju fiskalne autonomije JLS-a tako što im je omogućeno da određujući visinu porezne stope u granicama utvrđenim zakonom postižu ciljanu visinu potrebnih prihoda za ostvarenje svojih zadaća. Također, navedenim izmjenama doprinijelo se i poreznom i administrativnom rasterećenju obveznika poreza na dohodak u vidu dodatnog poreznog rasterećenja rada i poduzetništva te povećanja raspoloživog dohotka.

Ako uspoređujemo promjene niže stope godišnjeg poreza na dohodak u 2024. godini u odnosu na 2023. godinu, prema podacima Porezne uprave, od ukupno 556 JLS njih 15 odnosno 2,70% propisale su manju stopu, 469 JLS odnosno 84,35% nastavilo je primjenjivati istu stopu dok su 72 JLS (12,95%) propisale veću stopu u odnosu na 2023. godinu.

Uspoređujući promjene više stope godišnjeg poreza na dohodak u 2024. godini u odnosu na 2023. godinu, od ukupno 556 JLS njih 17 odnosno 3,06% propisale su manju stopu, 464 JLS odnosno 83,45% nastavilo je primjenjivati istu stopu dok su 75 JLS (13,49%) propisale veću stopu u odnosu na 2023. godinu.

Dakle, prema navedenom, više od 85% JLS-a u 2024. godini odustalo je u potpunosti od kompenzacije prireza ili je utvrdilo stope poreza na dohodak tako da je porezno opterećenje u 2024. godini niže od onog u 2023. godini, a koje je uključivalo prirez.

Kada se uz navedeno uzme u obzir i povećanje godišnje porezne osnovice na 50.400,00 eura, prema podacima Porezne uprave, porezno opterećenje godišnjeg dohotka u 2024. godini u oko 95% JLS ostalo je nepromijenjeno ili se smanjilo u odnosu na 2023. godinu.

U nastavku se daje komparativni prikaz mjesečnog obračuna plaće prije i nakon 1. siječnja 2024. godine na primjerima poreznih obveznika s prebivalištem u Gradu Zagrebu i Gradu Osijeku koji ostvaruju plaću u bruto iznosima od 2.000,00 eura i 3.000,00 eura. (Porezni obveznici ne ostvaruju pravo na uvećani osobni odbitak niti dodatne olakšice.)

Predstavničko tijelo Grada Zagreba donijelo je odluku kojom je za 2024. godinu utvrđena visina poreznih stopa godišnjeg poreza na dohodak za porezne obveznike na području Grada Zagreba i to: niža porezna stopa 23,60%, viša porezna stopa 35,40%. Promatrajući samo promjenu stopa, porezno opterećenje godišnjeg dohotka u 2024. godini u odnosu na 2023. godinu ostalo je nepromijenjeno. Međutim, uz povećanje osobnog odbitka, poreznom obvezniku s područja Grada Zagreba koji ostvaruje mjesečnu bruto plaću od 2.000,00 eura kao i onom koji ostvaruje mjesečnu bruto plaću od 3.000,00 eura iznos neto plaće povećan je za 6,87 eura u odnosu na porezno razdoblje prije Zakona o izmjenama i dopunama.

Predstavničko tijelo Grada Osijeka nije donijelo odluku o visini poreznih stopa godišnjeg poreza na dohodak te se sukladno Zakonu o izmjenama i dopunama od 1.1.2024. za porezne obveznike na području Grada Osijeka primjenjivala niža porezna stopa 20% i viša porezna stopa 30%. Budući da je ukinut prirez, a stopa poreza na dohodak nije se mijenjala u odnosu na poreznu stopu u 2023. godini, porezno opterećenje godišnjeg dohotka u 2024. godini smanjeno je u odnosu na 2023. godinu. Kad se uzme u obzir i povećanje osobnog odbitka, poreznom obvezniku s područja Grada Osijeka koji ostvaruje mjesečnu bruto plaću od 2.000,00 eura, iznos neto plaće povećan je za 33,62 eura, a poreznom obvezniku koji ostvaruje mjesečnu bruto plaću od 3.000,00 eura iznos neto plaće povećan je za 54,42 eura u odnosu na porezno razdoblje prije Zakona o izmjenama i dopunama.

Slijedom navedenog, poreznom obvezniku s prebivalištem na području Grada Zagreba koji ostvaruje mjesečnu bruto plaću od 2.000,00 eura što na godišnjoj razini iznosi 24.000,00 eura, godišnji iznos neto plaće povećan je za 82,44 eura. Za isti iznos povećan je godišnji iznos neto plaće poreznom obvezniku koji ostvaruje mjesečnu bruto plaću od 3.000,00 eura (36.000,00 eura godišnje).

Nadalje, poreznom obvezniku s prebivalištem na području Grada Osijeka koji ostvaruje mjesečnu bruto plaću od 2.000,00 eura što na godišnjoj razini iznosi 24.000,00 eura, godišnji iznos neto plaće povećan je za 403,44 eura, a poreznom obvezniku koji ostvaruje mjesečnu bruto plaću od 3.000,00 eura što u godišnjem iznosu iznosi 36.000,00 eura, godišnji iznos neto plaće povećan je za 653,04 eura.

U nastavku se daje komparativni prikaz godišnjeg obračuna.

Iz navedenog razvidno je kako je došlo do povećanja neto plaće odnosno izravno je povećan raspoloživi dohodak poreznih obveznika koji između ostalog ima utjecaj i na povećanje potrošnje.

Nadalje, 21 JLS je krajem 2024. godine, u zakonom propisanom roku, donijela odluku o novim iznosima stopa poreza na dohodak za godišnji dohodak za 2025. godinu od čega je njih 13 propisalo niže stope u odnosu na 2024. godinu. Primjerice za porezne obveznike s prebivalištem u općini Kolan na otoku Pagu 2024. godine primjenjivala se niža porezna stopa 20% i viša porezna stopa 30% dok je odlukom predstavničkog tijela općine za 2025. godinu propisana niža stopa 15% i viša stopa 25% pri čemu je u odnosu na 2024. i 2023. godinu dodatno smanjeno porezno opterećenje i povećan raspoloživi dohodak poreznih obveznika s prebivalištem na području navedene općine što je vidljivo u komparativnom prikazu godišnjeg obračuna plaće koji se daje u nastavku. Porezni obveznik ne ostvaruje pravo na uvećani osobni odbitak niti dodatne olakšice.

Isto tako, u nastavku se daje grafički prikaz kretanja prosječnih stopa poreza na dohodak u Republici Hrvatskoj u posljednje 4 godine prema podacima Porezne uprave koji se temelje na odlukama JLS-a objavljenima u Narodnim novinama do 1. siječnja 2026. iz kojeg je vidljivo kako se porezno opterećenje kroz godine postupno smanjuje.

Nadalje, povećanju neto plaća te posredno raspoloživog dohotka zaposlenih u području ugostiteljstva i turizma kao i u svim drugim područjima u kojima je uobičajeno primanje i davanje napojnica doprinijelo je i propisivanje jasnog poreznog tretmana ostvarenih napojnica. Prije Zakona o izmjenama i dopunama, napojnice su se tretirale kao plaća, što je za poslodavce značilo obvezu plaćanja svih pripadajućih javnih davanja. Zahvaljujući novim zakonskim izmjenama napojnice se više ne oporezuju kao plaća, već se priznaje neoporezivi iznos napojnice do iznosa šesterostrukog osnovnog osobnog odbitka, a napojnice iznad neoporezivog iznosa oporezuju se kao konačan drugi dohodak bez obračuna doprinosa, čime se smanjuje trošak poslodavca. Prema podacima iz službenih evidencija Porezne uprave, u 2024. godini ukupno je isplaćeno 41.051 neoporezivih napojnica u ukupnom iznosu od 26.743.368,23 eura i 1.496 oporezivih napojnica u ukupnom bruto iznosu od 4.316.693,33 eura. Dok je tijekom 2025. godine isplaćeno ukupno 46.387 neoporezivih napojnica u iznosu od 40.440.460,08 eura te 2.565 oporezivih napojnica u bruto iznosu od 8.645.288,09 eura. Dakle, raste broj isplaćenih napojnica što ujedno predstavlja i povećanje primitaka zaposlenika u djelatnostima u kojima je uobičajeno davanje i primanje napojnice što je dodatna motivacija za zapošljavanje u takvim djelatnostima koje su često suočene s povećanom potražnjom za radnom snagom.  U prilog tome idu i statistički pokazatelji Financijske agencije (FINA). Prema podacima iz obrađenih godišnjih financijskih izvještaja za 2024. godinu, u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane evidentirano je 90.901 zaposlenih, što je u odnosu na 2023. godinu povećanje broja zaposlenih za 7.165 ili za 8,6%.

Nadalje, izjednačavanjem poreznog tretmana dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica s dodjelom poslovnih udjela, otklonjena je nejednakost među radnicima zaposlenima u društvima s ograničenom odgovornošću i radnicima u dioničkim društvima. Naime, do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama, takav primitak u naravi oporezivao se kao dohodak od nesamostalnog rada (plaća), dok se u slučaju dodjele dionica isti primitak oporezivao kao dohodak od kapitala što je radnike u društvima s ograničenom odgovornošću dovodilo u nepovoljniji položaj te je isto bilo potrebno promijeniti s obzirom na sadržaj prava koja proizlaze iz dionica i poslovnih udjela odnosno njihovu gospodarsku suštinu. Stoga je ova izmjena rezultirala poreznim rasterećenjem i povećanjem neto primitaka radnika u društvima s ograničenom odgovornošću, što pozitivno utječe na njihovu motivaciju, a poslodavcima omogućuje dodatan način nagrađivanja zaposlenika.

Zakonom o izmjenama i dopunama dodatno su uređene i odredbe u pogledu ulaganja građana u dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca koje izdaje Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (primjerice državne obveznice, trezorski zapisi i sl.), izjednačavanjem poreznog tretmana dohotka od kapitala s osnove kamata ostvarenih ulaganjem u obveznice, budući da iste nisu oporezive, s kamatama ostvarenim ulaganjem u ostale dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca koje izdaje Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Na taj se način potaknulo građane na aktivnije sudjelovanje u tržištu vrijednosnih papira što dodatno doprinosi razvoju domaćeg tržišta kapitala. Prema podacima Ministarstva financija, tijekom 2024. i 2025. godine građani su u ukupno 18. izdanja državnih vrijednosnih papira sudjelovali s 400 tisuća ponuda te tako u državne vrijednosne papire uložili više od 13,7 milijardi eura, a u Središnjem klirinškom depozitarnom društvu (SKDD) otvoreno je više od 52.000 novih računa. Izdanjima državnih vrijednosnih papira, građanima je usmjereno više od 357 milijuna eura kamata.

Značajno administrativno rasterećenje poreznih obveznika - poduzetnika postignuto je propisivanjem obveze plaćanja poreza na dohodak sa zadnjim danom podnošenja godišnje porezne prijave umjesto danom podnošenja godišnje porezne prijave. Time je poreznim obveznicima olakšana predaja prijave i podmirenje obveze uz jasno definirane rokove plaćanja, dok je s druge strane omogućeno kvalitetnije praćenje poreznih obveznika, što pozitivno utječe na brzinu i učinkovitost obrade prijava. Takav pristup ujedno smanjuje pravnu neizvjesnost i poreznim obveznicima omogućuje preciznije planiranje svojih financijskih obveza.

3.1.

Analiza gospodarskih učinaka primjene Zakona

Uređenjem poreznog tretmana primitaka po osnovi napojnice i primitaka s osnove dodjele poslovnih udjela došlo je do povećanja neto primitaka radnika te su se omogućili konkurentniji uvjeti rada. Poslodavci mogu lakše zadržati kvalificirane radnike smanjujući odljev radne snage. Dok povećanje neto primitaka radnika odnosno raspoloživog dohotka doprinosi rastu osobne potrošnje i samim time pozitivno utječe na gospodarski rast.

Nadalje, propisivanje novog poreznog tretmana za kamate ostvarene ulaganjem u ostale dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca koje izdaje Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno propisivanje njihovog neoporezivanja potaklo je građane na aktivnije sudjelovanje u tržištu vrijednosnih papira čime se ujedno doprinosi razvoju domaćeg tržišta kapitala, jača financijska pismenost te se omogućuje izravno financiranje državnog proračuna, uz smanjenje potrebe za vanjskim zaduživanjem države. Prema podacima Ministarstva financija g rađani trenutno drže više od 8,5% javnog duga pri čemu su kroz dosadašnja izdanja državnih vrijednosnih papira sudjelovali s 400 tisuća ponuda ukupne vrijednosti veće od 13,7 milijardi eura.

3.2.

Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu tržišnog natjecanja

Primjena ovog Zakona o izmjenama i dopunama nije rezultirala učincima na zaštitu tržišnog natjecanja.

3.3.

Analiza socijalnih učinaka primjene Zakona

Primjena ovog Zakona o izmjenama i dopunama nije rezultirala socijalnim učincima.

3.4.

Analiza učinaka primjene Zakona na rad i tržište rada

Novi porezni tretman napojnica predstavlja poboljšanje uvjeta rada i stimulaciju zaposlenika u ugostiteljstvu i uslužnim djelatnostima odnosno u svim djelatnostima u kojima je prisutno primanje i davanje napojnica. Do primjene ovoga Zakona o izmjenama i dopunama napojnica se oporezivala kao plaća pa je poslodavac kod isplate napojnice zaposlenicima bio dužan platiti sva javna davanja propisana za isplatu plaće što nije stimulativno djelovalo na zaposlenike. Propisivanjem poreznog tretmana primitaka po osnovi napojnice (neoporezivi iznos do šesterostrukog iznosa osnovnog osobnog odbitka, oporezivanje napojnice bez obračuna doprinosa) dovelo je do povećanja neto primitaka fizičkih osoba zaposlenih u sektorima u kojima je prisutno primanje i davanje napojnica što je ujedno doprinijelo stvaranju poticajnog radnog okruženja u djelatnostima u kojima je povećana potreba za radnom snagom te smanjilo poslodavcu iznos ukupnog troška radnika.

Također, povećanje iznosa osobnog odbitka i praga za oporezivanje višom poreznom stopom dovelo je do povećanja neto primitka svih zaposlenih u 2024. godini u odnosu na 2023. godinu za minimalno 4,37 eura mjesečno odnosno 52,38 eura godišnje.

Isto tako, izmjenom poreznog tretmana primitaka po osnovi udjela u dobiti tako što se omogućila dodjela poslovnih udjela kroz porezni tretman dohotka od kapitala (bez obračuna doprinosa), čime se izjednačio porezni tretman dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica s dodjelom poslovnih udjela, proširena je mogućnost dodatnog nagrađivanja i zadržavanja radnika u društvima s ograničenom odgovornošću te isti više nisu u nepovoljnijem položaju u odnosu na radnike zaposlene u dioničkom društvu.

Sve navedeno doprinijelo je zadržavanju stručnih radnika te je utjecalo na smanjenje odljeva radne snage.

3.5.

Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu okoliša

Primjena ovog Zakona o izmjenama i dopunama nije rezultirala učincima na zaštitu okoliša.

3.6.

Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu ljudskih prava

Primjena ovog Zakona o izmjenama i dopunama nije rezultirala učincima na zaštitu ljudskih prava.

Potpis: dr. sc. Tomislav Ćorić, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar financija

Datum: 3. veljače 2026.