1.1.

Naziv zakona:

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima

1.2.

Broj »Narodnih novina«

114/23.

1.3.

Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:

Da/Ne:

Ne

Naziv akta:

Opis mjere:

1.4.

Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije

Da/Ne:

Ne

Naziv pravne stečevine EU:

2.1.

Odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima („Narodne novine“, broj 114/23. – dalje u tekstu Zakon koje se odnose na umanjenje mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti koje je na snazi od 1. prosinca 2023. postignut je zadani cilj, a to je trenutno povećanje neto plaće radnika s nižim dohocima.

Umanjenje je propisano za osiguranike po osnovi radnog odnosa čija je ukupna mjesečna bruto plaća do 1.300,00 eura.

Za sve iznose ukupne bruto mjesečne plaće do 700,00 eura iznos umanjenja je fiksni i iznosi 300,00 eura. Ako ukupan iznos bruto mjesečne plaće iznosi od 700,01 eura do 1.300,00 eura iznos umanjenja mjesečne osnovice izračunava se kao umnožak koeficijenta 0,5 i razlike najvišeg iznosa bruto mjesečne plaće na kojeg se primjenjuje pravo na umanjenje mjesečne osnovice u iznosu 1.300,00 eura i ukupnog iznosa bruto plaća za određeni mjesec.

Iz navedenoga proizlazi, ako radnik ima višekratnih isplata tijekom mjeseca od jednog ili više poslodavaca, ukupan iznos bruto plaća smije biti do 1.300,00 eura kako bi se imalo pravo na korištenje umanjenja mjesečne osnovice.

Svim osiguranicima kojima iznos bruto plaća prelazi iznos iznad 1.300,00 eura prestaje pravo na korištenje umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti. Za iznos bruto plaća u rasponu od 700,01 eura do 1.300,00 eura, primjenjujući linearni model izračuna iznosa umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje, osiguranicima se ravnomjernije i pravednije omogućuje korištenje umanjenja. Sukladno navedenome, primjenom linearnog modela izračuna umanjenja osnovice, ako se poveća iznos bruto plaće istovremeno se smanjuje iznos umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje. Na primjer, osiguranik koji ima bruto mjesečnu plaću u iznosu 800,00 eura ima pravo na umanjenje mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje u iznosu 250,00 eura primjenjujući linearni model izračuna (0,5 x (1.300 - 800) = 0,5 x 500 = 250 eura). Ako mu se mjesečna bruto plaća poveća na 900,00 eura ima pravo na umanjenje mjesečne osnovice za obračun doprinosa u iznosu 200,00 eura (0,5 x (1.300 – 900) = 0,5 x 400 = 200 eura). Iz navedenoga vidljivo je da se za povećanje bruto plaće za jedan euro umanjenje mjesečne osnovice za obračun doprinosa smanjuje za 0,50 eura.

Prikaz izračuna umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa i obračuna doprinosa:

Navedeno umanjenje osnovice za obračun doprinosa odnosi se isključivo na primitke po osnovi plaće, a ne i na ostale primitke uz plaću (potpore, nagrade, dnevnice, bonusi isplaćeni iznad neoporezivih iznosa).

Korisnici prava na umanjenje mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje su svi osiguranici po osnovi radnog odnosa čija ukupna mjesečna bruto plaća ne prelazi iznos od 1.300,00 eura (dodatni rad, dopunski rad, rad u nepunom radnom vremenu koji uključuje i radni odnos umirovljenika do polovice punog radnog vremena i sl.). Navedeno umanjenje primjenjuje se na mjesečnoj razini i smatra se konačnim obračunom (ne provodi se godišnji obračun). Primjena umanjenja mjesečne osnovice odnosno manja uplata doprinosa za prvi stup mirovinskog osiguranja neće biti od utjecaja na utvrđivanje prava iz mirovinskog osiguranja (neće imati utjecaj na izračun buduće mirovine).

Pri izradi Nacrta prijedloga navedenog Zakona u 2023. godini projekcija je bila da će se u mirovinski sustav uplatiti manje doprinosa u iznosu 329 milijuna. Projekcije su rađene prema tadašnjoj minimalnoj plaći od 700,00 eura.

Prema podacima iz Obrasca JOPPD u 2024. godini uplaćeno je manje doprinosa u iznosu od 224,92 milijuna kada je minimalna plaća iznosila 840,00 eura, a  u razdoblju od siječnja do rujna 2025. godine u iznosu od 118,84 milijuna eura kada je minimalna plaća iznosila 970,00 eura.

Iznos manje uplaćenog doprinosa odnosi se u najvećem dijelu na povećanje neto plaće radnika, a u nešto manjem dijelu na povećanje prihoda lokalnih jedinica po osnovi poreza na dohodak.

Prema podacima iz Obrazaca JOPPD u prosincu 2023. godine umanjenje mjesečne osnovice koristilo je 1864 radnika kojima se zbog navedenog umanjenja mjesečna neto plaća povećala u prosjeku za 18 eura (samo oni radnici kojima se plaća isplaćuje u tekućem mjesecu za tekući mjesec).

U 2024. godini umanjenje mjesečne osnovice je prosječno koristilo 692.654 radnika kojima se zbog navedenog umanjenja mjesečna neto plaća u prosjeku povećala za 18,5 eura.

U razdoblju od siječnja do rujna 2025. godine umanjenje mjesečne osnovice je prosječno koristilo 434.589 radnika kojima se zbog navedenog umanjenja mjesečna neto plaća u prosjeku povećala za 15 eura.

U nastavku se daje prikaz obračuna minimalne plaće s umanjenjem i bez umanjenja za 2024. i 2025. godinu:

Za osobu koja je ostvarivala minimalnu plaću i koja je prebivala na području lokalne jedinice s poreznom stopom poreza na dohodak od 20% zbog primjene umanjenja mjesečne osnovice neto plaća za pojedini mjesec 2024. godine bila je viša za 27,60 eura (godišnje 331,20 eura), a za pojedini mjesec 2025. godine za 19,80 eura (godišnje 237,60 eura) što znači da je navedena mjera postigla svoj cilj.

3.1.

Analiza gospodarskih učinaka primjene Zakona

Povećanje neto plaće radnika potaknulo je veću potrošnju tih radnika čime se podiže njihov životni standard pa tako i gospodarski rast. S obzirom da navedena olakšica nije utjecala na ukupan trošak plaće, poslodavcima je omogućeno zadržavanje postojećih radnika odnosno zapošljavanje novih što također ima pozitivan gospodarski učinak.

Manje uplaćeni doprinosi u mirovinski sustav osim povećanja neto plaće radnika imaju  utjecaj na prihode jedinica lokalne samouprave.

Naime, doprinosi za mirovinsko osiguranje predstavljaju izdatak pri utvrđivanju oporeziva dohotka te se zbog manje obračunanog doprinosa povećava porezna osnovica a samim time i porezna obveza. Navedeno je dovelo do povećanja prihoda jedinica lokalne samouprave zbog više uplaćenog poreza na dohodak po osnovi plaće. Od ukupnog umanjenja obveze doprinosa 80% odlazi na povećanje neto plaće radnika, a 20% na povećanje prihoda jedinica lokalne samouprave.

3.2.

Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu tržišnog natjecanja

Primjena ovog Zakona nije imala utjecaj na zaštitu tržišnog natjecanja.

3.3.

Analiza socijalnih učinaka primjene Zakona

Primjena ovog Zakona imala je pozitivan socijalni učinak obzirom da je navedenim odredbama došlo do povećanja neto plaća radnika s bruto plaćom do 1.300,00 eura pri tom ne umanjujući buduća prava iz mirovinskog osiguranja.  

3.4.

Analiza učinaka primjene Zakona na rad i tržište rada

Primjena ovog Zakona imala je utjecaj na radnike na način da se umanjenjem mjesečne osnovice za obračun doprinosa za prvi stup mirovinskog osiguranja odmah povećala njihova neto plaća. Važno je istaći da će radnici koji su koristili navedeno umanjenje iako je zbog toga za njih u mirovinski sustav uplaćen manji iznos doprinosa, moći ostvariti prava kao da je uplaćen cjelokupan iznos doprinosa.

3.5.

Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu okoliša

Primjena ovog Zakona nije imala utjecaj na zaštitu okoliša.

3.6.

Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu ljudskih prava

Primjena ovog Zakona nije imala utjecaj na zaštitu ljudskih prava.

Savjetovanje se provodi u trajanju od najmanje 30 dana uz javno izlaganje materije koja je predmet savjetovanja. Savjetovanje se provodi putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću objavom Obrasca naknadne procjene učinaka propisa. Tijekom savjetovanja potrebno je provesti jedno ili više javnih izlaganja Obrasca o naknadnoj procjeni učinaka propisa neposrednim kontaktom s dionicima. Sažetak postupka savjetovanja s javnošću potrebno je iznijeti na jasan način i s točnim datumima početka i završetka savjetovanja, kao i datume provedenog javnog izlaganja. Potrebno je navesti broj ukupno zaprimljenih mišljenja, primjedbi i prijedloga koji su pristigli pisanim putem u vrijeme savjetovanja te broj prihvaćenih komentara na Obrazac naknadne procjene učinaka propisa. Potrebno je navesti sveukupni broj zaprimljenih mišljenja, primjedbi i prijedloga te navesti broj prihvaćenih komentara na Obrazac naknadne procjene učinaka propisa. Istovremeno sa savjetovanjem, Obrazac o naknadnoj procjeni učinaka propisa dostavlja se na mišljenje nadležnim tijelima i Uredu za zakonodavstvo. Potrebno je ukratko navesti kojim nadležnim tijelima je dostavljen ovaj Obrazac i kada je zaprimljeno mišljenje nadležnog tijela i Ureda za zakonodavstvo.

Potrebno je kratko i sažeto prezentirati ukupne rezultate provedenog postupka naknadne procjene učinaka. Potrebno je dati analizu koristi i troškova koji su postignuti primjenom Zakona, imajući u vidu rezultate analize i provedeno savjetovanje. Na temelju svega izloženog u naknadnoj procjeni učinaka propisa sažeto predložite optimalno normativno rješenje koje će dovesti do daljnjeg poboljšanja područja primjene Zakona koje može biti da se primjena Zakona:

nastavi,

pristupi izmjeni i/ili dopuni Zakona,

staviti izvan snage.

U prilogu se prilažu važniji dokumenti, analize i rezultati korisni za donositelje odluka. Ako je riječ o opširnijim dokumentima, prilažu se sažeci dokumenta uz navođenje izvora. U priloge se također mogu staviti dokumenti nastali u postupku procjene učinaka propisa. Priloge je potrebno numerirati i ovdje navesti nazive priloga

Potpis: dr.sc. Tomislav Ćorić, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar financija

Datum: 3. veljače 2026.