Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, s Konačnim prijedlogom zakona
1.3.
Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt strateškog planiranja ili reformska mjera:
Da/Ne:
Da
Naziv akta: Plan zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske za 2026. godinu
Opis mjere: Redni broj 48., Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava (PUP), I. tromjesečje
1.4.
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije
Da/Ne:
Ne
-
2. UTVRĐIVANJE PROBLEMA
2.1.
Zakon o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava („Narodne novine“, br. 146/20., 21/22., 27/24. i 145/24.) (u daljnjem tekstu: važeći Zakon) jest propis kojim se uređuju pravila, postupci i instrumenti za sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava (u daljnjem tekstu: institucija), ovlasti i zadaci sanacijskih i nadležnih tijela te financiranje i korištenje sredstava sanacijskog fonda i upravljanje njime.
Važećim se Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo prenose, među ostalim, Direktiva 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP) (SL L 173, 12.6.2014.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2014/59/EU) te Direktiva (EU) 2017/2399 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o izmjeni Direktive 2014/59/EU u pogledu rangiranja neosiguranih dužničkih instrumenata u insolvencijskoj hijerarhiji (SL L 345, 27.12.2017.) (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2017/2399).
Direktiva (EU) 2017/2399 donesena je radi uklanjanja znatnih prepreka funkcioniranju unutarnjeg tržišta i izbjegavanja narušavanja tržišnog natjecanja kao posljedica nepostojanja usklađenih pravila na razini Europske unije o hijerarhiji vjerovnika banaka, kao i radi sprječavanja pojavljivanja takvih prepreka i narušavanja u budućnosti. Stoga je, kako bi se poboljšala mogućnost sanacije institucija, Direktivom (EU) 2017/2399 uspostavljena nova kategorija nepovlaštenog nadređenog duga (nepovlašteni neosigurani dužnički instrumenti) koji bi u insolvencijskoj hijerarhiji trebao biti rangiran iznad instrumenata regulatornog kapitala i podređenih obveza koje nisu instrumenti regulatornog kapitala, ali ispod drugih nadređenih obveza.
U okviru EU Pilot predmeta EUP(2024)10691, kojim je Europska komisija pozvala hrvatska nadležna tijela na dostavu informacija o nacionalnim mjerama za prenošenje Direktive (EU) 2019/879 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o izmjeni Direktive 2014/59/EU u pogledu kapaciteta pokrivanja gubitaka i dokapitalizacije kreditnih institucija i investicijskih društava te Direktive 98/26/EZ (SL L 150, 7.6.2019.), kao i na dostavu informacija o nacionalnim mjerama za prenošenje Direktive (EU) 2017/2399, kojima se izmjenjuje Direktiva 2014/59/EU, utvrđena je potreba daljnjeg usklađivanja važećeg Zakona s Direktivom 2014/59/EU, kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2017/2399.
Stoga se u skladu s obvezom kontinuiranog usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije ovaj Konačni prijedlog zakona podnosi radi usklađivanja važećeg Zakona s Direktivom 2014/59/EU, kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2017/2399.
Osigurati preciznije prenošenje Direktive 2014/59/EU, kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2017/2399, u hrvatsko zakonodavstvo, izmjenama i dopunom važećeg Zakona.
Konkretno, cilj je osigurati da su nepovlašteni neosigurani dužnički instrumenti koje izdaju institucije blago subordinirani u odnosu na opći likvidacijski, odnosno stečajni red u kojem se nalaze obične neosigurane obveze. Stoga se propisuje da se nepovlašteni neosigurani dužnički instrumenti u redovnom postupku zbog insolventnosti naplaćuju poslije vjerovnika viših isplatnih redova, a prije vjerovnika nižih isplatnih redova.
Također, radi pravne jasnoće u pogledu prijenosa Direktive 2014/59/EU, mijenja se važeći Zakon u dijelu kada Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga mora ishoditi suglasnost Ministarstva financija prije donošenja odluka koje imaju izravni fiskalni učinak ili sistemske implikacije, uzimajući u obzir lekcije naučene iz testiranja koje je Hrvatska narodna banka u zadnjem kvartalu 2025. godine provela na temelju Smjernice o izmjeni Smjernica EBA/GL/2022/01 o poboljšanju mogućnosti sanacije za institucije i sanacijska tijela u skladu s člancima 15. i 16. Direktive 2014/59/EU (Smjernice o mogućnosti sanacije) radi uvođenja novog odjeljka o testiranju mogućnosti sanacije. Uzimajući u obzir ograničenost vremena u brzo razvijajućem scenariju krizne situacije i uvažavajući okolnost da je u fazi redovnog obavljanja poslova Ministarstvo financija obaviješteno o mjerama koje su predviđene u sanacijskom planu, slijedom čega o tim mjerama Ministarstvo financija već u toj fazi može dati svoje mišljenje, smatra se da je pribavljanje suglasnosti Ministarstva financija primjereno samo u onim situacijama u kojima se odstupa od mjera koje su predviđene u sanacijskom planu, odnosno kada se planiraju poduzeti drugačije mjere, poput primjene drugoga instrumenta sanacije, pod uvjetom da se njime bolje postižu ciljevi sanacije. Uzimajući u obzir navedenu izmjenu, sama razmjena informacija Hrvatske narodne banke odnosno Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga s Ministarstvom financija odvojena je u novu odredbu radi pravne jasnoće u pogledu prijenosa Direktive 2014/59/EU.
3.2.
Opis svrhe propisa
Budući da je u okviru EU Pilot predmeta EUP(2024)10691 utvrđena potreba daljnjeg usklađivanja važećeg Zakona s Direktivom 2014/59/EU, kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2017/2399, Republika Hrvatska je u skladu s obvezom kontinuiranog usklađivanja svojeg zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije i radi izbjegavanja pokretanja službenog postupka zbog povrede prava Europske unije, komunicirala Europskoj komisiji namjeru usvajanja potrebnih nacionalnih mjera što je ranije moguće, a u svakom slučaju najkasnije do sredine 2026. godine.
Stoga se u skladu s obvezom kontinuiranog usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije ovaj Konačni prijedlog zakona podnosi radi usklađivanja važećeg Zakona s Direktivom 2014/59/EU, kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2017/2399.
3.3.
Razmotrena druga moguća normativna i nenormativna rješenja
S obzirom da se radi o sadržaju koji se uređuje zakonom, nenormativna rješenja nisu primjenljiva. Optimalno normativno rješenje je putem izmjena i dopune važećeg Zakona.
Osigurati preciznije prenošenje Direktive 2014/59/EU, kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2017/2399, u hrvatsko zakonodavstvo, izmjenama i dopunom važećeg Zakona.
4.1.1.
Učinci na gospodarstvo:
Adresati:
Utvrđen je učinak ovoga Konačnog prijedloga zakona na gospodarstvo, i to u području funkcioniranja tržišta i tržišnog natjecanja, budući da se ovim Konačnim prijedlogom zakona postiže usklađenost hrvatskog zakonodavstva s Direktivom 2014/59/EU, kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2017/2399. Naime, Direktiva (EU) 2017/2399 je donesena radi uklanjanja znatnih prepreka funkcioniranju unutarnjeg tržišta i izbjegavanja narušavanja tržišnog natjecanja kao posljedica nepostojanja usklađenih pravila na razini Europske unije o hijerarhiji vjerovnika banaka, kao i radi sprječavanja pojavljivanja takvih prepreka i narušavanja u budućnosti.
Utvrđeni su adresati ovoga Konačnog prijedloga zakona, i to institucije te sanacijska i nadležna tijela.
4.1.2.
Učinci na održivi razvoj:
Adresati:
Nisu utvrđeni učinci na održivi razvoj.
Nisu utvrđeni adresati.
4.1.3.
Učinci na socijalnu skrb:
Adresati:
Nisu utvrđeni učinci na socijalnu skrb.
Nisu utvrđeni adresati.
4.1.4.
Učinci na zaštitu ljudskih prava:
Adresati:
Nisu utvrđeni učinci nazaštitu ljudskih prava.
Nisu utvrđeni adresati.
4.1.5.
Učinci na druga područja:
Adresati:
Nisu utvrđeni učinci na druga područja.
Nisu utvrđeni adresati.
5. ANALIZA UTVRĐENIH UČINAKA I ADRESATA
5.1.
Analiza učinaka i adresata u području gospodarstva:
Utvrđen je učinak ovoga Konačnog prijedloga zakona na gospodarstvo, i to u području funkcioniranja tržišta i tržišnog natjecanja, budući da se ovim Konačnim prijedlogom zakona postiže usklađenost hrvatskog zakonodavstva s Direktivom 2014/59/EU, kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2017/2399. Direktiva (EU) 2017/2399 donesena je radi uklanjanja znatnih prepreka funkcioniranju unutarnjeg tržišta i izbjegavanja narušavanja tržišnog natjecanja kao posljedica nepostojanja usklađenih pravila na razini Europske unije o hijerarhiji vjerovnika banaka, kao i radi sprječavanja pojavljivanja takvih prepreka i narušavanja u budućnosti.
Učinak ovoga Konačnog prijedloga zakona na gospodarstvo, i to u području funkcioniranja tržišta i tržišnog natjecanja, pozitivan je.
U odnosu na ovaj posebni cilj, utvrđeni su adresati ovoga Konačnog prijedloga zakona, i to institucije te sanacijska i nadležna tijela.
Ovim Konačnim prijedlogom zakona osigurat će se da su nepovlašteni neosigurani dužnički instrumenti koje izdaju institucije blago subordinirani u odnosu na opći likvidacijski, odnosno stečajni red u kojem se nalaze obične neosigurane obveze radi osiguravanja usklađenosti s člankom 108. stavcima 2. i 3. Direktive 2014/59/EU,kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2017/2399. Predložena hijerarhija tražbina prikazana je niže.
Tražbine iz radnih odnosa (plaće, otpremnine, doprinosi, štete zbog ozljede na radu)
Tražbine HNB-a i tražbine po osnovi javnih davanja
Tražbine osiguranih depozita/HAOD-a
Tražbine prihvatljivih depozita fizičkih osoba, mikro, malih i srednjih subjekata malog gospodarstva
Pravo dioničara na podjelu preostalog dijela likvidacijske mase
Nadalje, Konačnim prijedlogom zakona prilagođava se postojeće uređenje obveze pribavljanja suglasnosti Ministarstva financija prije donošenja odluke nadležnog sanacijskog tijela s izravnim fiskalnim učinkom ili sistemskim implikacijama. S obzirom na ograničeno vrijeme za postupanje u kriznim situacijama te činjenicu da je Ministarstvo financija u redovnom radu već upoznato s mjerama predviđenima sanacijskim planom i o njima može dati mišljenje, suglasnost se predviđa samo u slučaju odstupanja od sanacijskog plana ili primjene drugih mjera kojima se učinkovitije ostvaruju ciljevi sanacije.
U nastavku je i usporedni prikaz trenutno važećeg postupka razmjene informacija, između Hrvatske narodne banke odnosno Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga s Ministarstvom financija iz članka 9. važećeg Zakona i predloženog postupka razmjene informacija koji se predlaže Konačnim prijedlogom zakona.
Važeće rješenje
Predloženo rješenje
HNB/HANFA s Ministarstvom financija međusobno razmjenjuju najmanje informacije o odlukama i radnjama koje mogu imati utjecaj na javna sredstva ili sistemske implikacije te se s njime savjetuju i ishode odobrenje prije provedbe takve odluke ili radnje.
HNB/HANFA s Ministarstvom financija međusobno razmjenjuju informacije koje se odnose na odluku ili pitanje o kojem je potrebno obavijestiti Ministarstvo financija, savjetovati se s Ministarstvom financija ili pribaviti suglasnost Ministarstva financija, kao i informacije koje se odnose na odluku ili pitanje koje može imati implikacije za javna sredstva.
Nije postojala izričita opća odredba o obvezi razmjene informacija u svim slučajevima savjetovanja ili pribavljanja suglasnosti.
Izričito se propisuje obveza međusobne razmjene informacija HNB-a/HANFA-e i Ministarstva financija o odlukama ili pitanjima o kojima je potrebno obavijestiti MF, savjetovati se s MF-om ili pribaviti njegovu suglasnost, kao i o pitanjima koja mogu imati implikacije za javna sredstva.
5.2.
Analiza učinaka i adresata u području održivog razvoja:
Nisu utvrđeni učinci u području održivog razvoja.
5.3.
Analiza učinaka i adresata u području socijalne skrbi:
Nisu utvrđeni učinci u području socijalne skrbi.
5.4.
Analiza učinaka i adresata u području zaštite ljudskih prava:
Nisu utvrđeni učinci u područjuzaštite ljudskih prava.
U odnosu na posebni cilj osiguravanja preciznijeg prenošenja u hrvatsko zakonodavstvo Direktive 2014/59/EU, kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2017/2399, izmjenama i dopunom važećeg Zakona, utvrđen je pozitivan učinak ovoga Konačnog prijedloga zakona na gospodarstvo, i to u području funkcioniranja tržišta i tržišnog natjecanja, budući da se ovim Konačnim prijedlogom zakona postiže usklađenost hrvatskog zakonodavstva s Direktivom 2014/59/EU, kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2017/2399. Naime, Direktiva (EU) 2017/2399 je donesena radi uklanjanja znatnih prepreka funkcioniranju unutarnjeg tržišta i izbjegavanja narušavanja tržišnog natjecanja kao posljedica nepostojanja usklađenih pravila na razini Europske unije o hijerarhiji vjerovnika banaka, kao i radi sprječavanja pojavljivanja takvih prepreka i narušavanja u budućnosti.
Negativni učinci: -
7.2.
Zaključak o učincima koji će proisteći iz provedbe:
Učinci provedbe ovoga Konačnog prijedloga zakona bit će isključivo pozitivni.
U odnosu na posebni cilj osiguravanja preciznijeg prenošenja u hrvatsko zakonodavstvo Direktive 2014/59/EU, kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2017/2399, izmjenama i dopunom važećeg Zakona, utvrđen je pozitivan učinak ovoga Konačnog prijedloga zakona na gospodarstvo, i to u području funkcioniranja tržišta i tržišnog natjecanja, budući da se ovim Konačnim prijedlogom zakona postiže usklađenost hrvatskog zakonodavstva s Direktivom 2014/59/EU, kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2017/2399. Naime, Direktiva (EU) 2017/2399 je donesena radi uklanjanja znatnih prepreka funkcioniranju unutarnjeg tržišta i izbjegavanja narušavanja tržišnog natjecanja kao posljedica nepostojanja usklađenih pravila na razini Europske unije o hijerarhiji vjerovnika banaka, kao i radi sprječavanja pojavljivanja takvih prepreka i narušavanja u budućnosti.
8. PRILOZI
8.1
Dokumenti u prilogu: -
9. OVJERA ČELNIKA STRUČNOG NOSITELJA
Potpis: dr. sc. Tomislav Ćorić, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar financija
PRILOG 4.:
OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Stručni nositelj:
Ministarstvo financija
1.2.
Naziv propisa:
Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, s Konačnim prijedlogom zakona
1.3.
Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt strateškog planiranja ili reformska mjera:
Da/Ne:
Da
Naziv akta: Plan zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske za 2026. godinu
Opis mjere: Redni broj 48., Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava (PUP), I. tromjesečje
1.4.
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije
Da/Ne:
Ne
-
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
2. UTVRĐIVANJE PROBLEMA
2.1.
Zakon o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava („Narodne novine“, br. 146/20., 21/22., 27/24. i 145/24.) (u daljnjem tekstu: važeći Zakon) jest propis kojim se uređuju pravila, postupci i instrumenti za sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava (u daljnjem tekstu: institucija), ovlasti i zadaci sanacijskih i nadležnih tijela te financiranje i korištenje sredstava sanacijskog fonda i upravljanje njime.
Važećim se Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo prenose, među ostalim, Direktiva 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP) (SL L 173, 12.6.2014.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2014/59/EU) te Direktiva (EU) 2017/2399 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o izmjeni Direktive 2014/59/EU u pogledu rangiranja neosiguranih dužničkih instrumenata u insolvencijskoj hijerarhiji (SL L 345, 27.12.2017.) (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2017/2399).
Direktiva (EU) 2017/2399 donesena je radi uklanjanja znatnih prepreka funkcioniranju unutarnjeg tržišta i izbjegavanja narušavanja tržišnog natjecanja kao posljedica nepostojanja usklađenih pravila na razini Europske unije o hijerarhiji vjerovnika banaka, kao i radi sprječavanja pojavljivanja takvih prepreka i narušavanja u budućnosti. Stoga je, kako bi se poboljšala mogućnost sanacije institucija, Direktivom (EU) 2017/2399 uspostavljena nova kategorija nepovlaštenog nadređenog duga (nepovlašteni neosigurani dužnički instrumenti) koji bi u insolvencijskoj hijerarhiji trebao biti rangiran iznad instrumenata regulatornog kapitala i podređenih obveza koje nisu instrumenti regulatornog kapitala, ali ispod drugih nadređenih obveza.
U okviru EU Pilot predmeta EUP(2024)10691, kojim je Europska komisija pozvala hrvatska nadležna tijela na dostavu informacija o nacionalnim mjerama za prenošenje Direktive (EU) 2019/879 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o izmjeni Direktive 2014/59/EU u pogledu kapaciteta pokrivanja gubitaka i dokapitalizacije kreditnih institucija i investicijskih društava te Direktive 98/26/EZ (SL L 150, 7.6.2019.), kao i na dostavu informacija o nacionalnim mjerama za prenošenje Direktive (EU) 2017/2399, kojima se izmjenjuje Direktiva 2014/59/EU, utvrđena je potreba daljnjeg usklađivanja važećeg Zakona s Direktivom 2014/59/EU, kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2017/2399.
Stoga se u skladu s obvezom kontinuiranog usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije ovaj Konačni prijedlog zakona podnosi radi usklađivanja važećeg Zakona s Direktivom 2014/59/EU, kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2017/2399.
2.2.
Izvor podataka:
Interna analitička podloga Ministarstva financija .
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
3. UTVRĐIVANJE POSEBNOG CILJA
3.1.
Opis posebnog cilja
Osigurati preciznije prenošenje Direktive 2014/59/EU, kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2017/2399, u hrvatsko zakonodavstvo, izmjenama i dopunom važećeg Zakona.
Konkretno, cilj je osigurati da su nepovlašteni neosigurani dužnički instrumenti koje izdaju institucije blago subordinirani u odnosu na opći likvidacijski, odnosno stečajni red u kojem se nalaze obične neosigurane obveze. Stoga se propisuje da se nepovlašteni neosigurani dužnički instrumenti u redovnom postupku zbog insolventnosti naplaćuju poslije vjerovnika viših isplatnih redova, a prije vjerovnika nižih isplatnih redova.
Također, radi pravne jasnoće u pogledu prijenosa Direktive 2014/59/EU, mijenja se važeći Zakon u dijelu kada Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga mora ishoditi suglasnost Ministarstva financija prije donošenja odluka koje imaju izravni fiskalni učinak ili sistemske implikacije, uzimajući u obzir lekcije naučene iz testiranja koje je Hrvatska narodna banka u zadnjem kvartalu 2025. godine provela na temelju Smjernice o izmjeni Smjernica EBA/GL/2022/01 o poboljšanju mogućnosti sanacije za institucije i sanacijska tijela u skladu s člancima 15. i 16. Direktive 2014/59/EU (Smjernice o mogućnosti sanacije) radi uvođenja novog odjeljka o testiranju mogućnosti sanacije . Uzimajući u obzir ograničenost vremena u brzo razvijajućem scenariju krizne situacije i uvažavajući okolnost da je u fazi redovnog obavljanja poslova Ministarstvo financija obaviješteno o mjerama koje su predviđene u sanacijskom planu, slijedom čega o tim mjerama Ministarstvo financija već u toj fazi može dati svoje mišljenje, smatra se da je pribavljanje suglasnosti Ministarstva financija primjereno samo u onim situacijama u kojima se odstupa od mjera koje su predviđene u sanacijskom planu, odnosno kada se planiraju poduzeti drugačije mjere, poput primjene drugoga instrumenta sanacije, pod uvjetom da se njime bolje postižu ciljevi sanacije. Uzimajući u obzir navedenu izmjenu, sama razmjena informacija Hrvatske narodne banke odnosno Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga s Ministarstvom financija odvojena je u novu odredbu radi pravne jasnoće u pogledu prijenosa Direktive 2014/59/EU.
3.2.
Opis svrhe propisa
B udući da je u okviru EU Pilot predmeta EUP(2024)10691 utvrđena potreba daljnjeg usklađivanja važećeg Zakona s Direktivom 2014/59/EU, kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2017/2399, Republika Hrvatska je u skladu s obvezom kontinuiranog usklađivanja svojeg zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije i radi izbjegavanja pokretanja službenog postupka zbog povrede prava Europske unije, komunicirala Europskoj komisiji namjeru usvajanja potrebnih nacionalnih mjera što je ranije moguće, a u svakom slučaju najkasnije do sredine 2026. godine.
Stoga se u skladu s obvezom kontinuiranog usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije ovaj Konačni prijedlog zakona podnosi radi usklađivanja važećeg Zakona s Direktivom 2014/59/EU, kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2017/2399.
3.3.
Razmotrena druga moguća normativna i nenormativna rješenja
S obzirom da se radi o sadržaju koji se uređuje zakonom, nenormativna rješenja nisu primjenljiva. Optimalno normativno rješenje je putem izmjena i dopune važećeg Zakona.
3.4.
Izvor podataka:
Interna analitička podloga Ministarstva financija .
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
4. UTVRĐIVANJE UČINAKA I ADRESATA
4.1.
Posebni cilj:
Osigurati preciznije prenošenje Direktive 2014/59/EU, kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2017/2399, u hrvatsko zakonodavstvo, izmjenama i dopunom važećeg Zakona.
4.1.1.
Učinci na gospodarstvo:
Adresati:
Utvrđen je učinak ovoga Konačnog prijedloga zakona na gospodarstvo, i to u području funkcioniranja tržišta i tržišnog natjecanja, budući da se ovim Konačnim prijedlogom zakona postiže usklađenost hrvatskog zakonodavstva s Direktivom 2014/59/EU, kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2017/2399. Naime, Direktiva (EU) 2017/2399 je donesena radi uklanjanja znatnih prepreka funkcioniranju unutarnjeg tržišta i izbjegavanja narušavanja tržišnog natjecanja kao posljedica nepostojanja usklađenih pravila na razini Europske unije o hijerarhiji vjerovnika banaka, kao i radi sprječavanja pojavljivanja takvih prepreka i narušavanja u budućnosti.
Utvrđeni su adresati ovoga Konačnog prijedloga zakona, i to institucije te sanacijska i nadležna tijela .
4.1.2.
Učinci na održivi razvoj:
Adresati:
Nisu utvrđeni učinci na održivi razvoj.
Nisu utvrđeni adresati.
4.1.3.
Učinci na socijalnu skrb:
Adresati:
Nisu utvrđeni učinci na socijalnu skrb.
Nisu utvrđeni adresati.
4.1.4.
Učinci na zaštitu ljudskih prava:
Adresati:
Nisu utvrđeni učinci na zaštitu ljudskih prava.
Nisu utvrđeni adresati.
4.1.5.
Učinci na druga područja:
Adresati:
Nisu utvrđeni učinci na druga područja.
Nisu utvrđeni adresati.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
5. ANALIZA UTVRĐENIH UČINAKA I ADRESATA
5.1.
Analiza učinaka i adresata u području gospodarstva:
Utvrđen je učinak ovoga Konačnog prijedloga zakona na gospodarstvo, i to u području funkcioniranja tržišta i tržišnog natjecanja, budući da se ovim Konačnim prijedlogom zakona postiže usklađenost hrvatskog zakonodavstva s Direktivom 2014/59/EU, kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2017/2399. Direktiva (EU) 2017/2399 donesena je radi uklanjanja znatnih prepreka funkcioniranju unutarnjeg tržišta i izbjegavanja narušavanja tržišnog natjecanja kao posljedica nepostojanja usklađenih pravila na razini Europske unije o hijerarhiji vjerovnika banaka, kao i radi sprječavanja pojavljivanja takvih prepreka i narušavanja u budućnosti.
Učinak ovoga Konačnog prijedloga zakona na gospodarstvo, i to u području funkcioniranja tržišta i tržišnog natjecanja, pozitivan je.
U odnosu na ovaj posebni cilj, utvrđeni su adresati ovoga Konačnog prijedloga zakona, i to institucije te sanacijska i nadležna tijela .
Ovim Konačnim prijedlogom zakona osigurat će se da su nepovlašteni neosigurani dužnički instrumenti koje izdaju institucije blago subordinirani u odnosu na opći likvidacijski, odnosno stečajni red u kojem se nalaze obične neosigurane obveze radi osiguravanja usklađenosti s člankom 108. stavcima 2. i 3. Direktive 2014/59/EU, kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2017/2399 . Predložena hijerarhija tražbina prikazana je niže.
Tražbine iz radnih odnosa (plaće, otpremnine, doprinosi, štete zbog ozljede na radu)
Tražbine HNB-a i tražbine po osnovi javnih davanja
Tražbine osiguranih depozita/HAOD-a
Tražbine prihvatljivih depozita fizičkih osoba, mikro, malih i srednjih subjekata malog gospodarstva
Tražbine ostalih prihvatljivih depozita
Obične neosigurane tražbine
-------------------------------------------------------------------------------
Tražbine po osnovi neosiguranih nepovlaštenih dužničkih instrumenata
Tražbine ostalih nižih isplatnih redova
Tražbine po osnovi instrumenata dopunskog kapitala
Tražbine po osnovi instrumenata dodatnog osnovnog kapitala
-------------------------------------------------------------------------------
Pravo dioničara na podjelu preostalog dijela likvidacijske mase
Nadalje, Konačnim prijedlogom zakona prilagođava se postojeće uređenje obveze pribavljanja suglasnosti Ministarstva financija prije donošenja odluke nadležnog sanacijskog tijela s izravnim fiskalnim učinkom ili sistemskim implikacijama. S obzirom na ograničeno vrijeme za postupanje u kriznim situacijama te činjenicu da je Ministarstvo financija u redovnom radu već upoznato s mjerama predviđenima sanacijskim planom i o njima može dati mišljenje, suglasnost se predviđa samo u slučaju odstupanja od sanacijskog plana ili primjene drugih mjera kojima se učinkovitije ostvaruju ciljevi sanacije.
U nastavku je i usporedni prikaz trenutno važećeg postupka razmjene informacija, između Hrvatske narodne banke odnosno Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga s Ministarstvom financija iz članka 9. važećeg Zakona i predloženog postupka razmjene informacija koji se predlaže Konačnim prijedlogom zakona.
Važeće rješenje
Predloženo rješenje
HNB/HANFA s Ministarstvom financija međusobno razmjenjuju najmanje informacije o odlukama i radnjama koje mogu imati utjecaj na javna sredstva ili sistemske implikacije te se s njime savjetuju i ishode odobrenje prije provedbe takve odluke ili radnje.
HNB/HANFA s Ministarstvom financija međusobno razmjenjuju informacije koje se odnose na odluku ili pitanje o kojem je potrebno obavijestiti Ministarstvo financija, savjetovati se s Ministarstvom financija ili pribaviti suglasnost Ministarstva financija, kao i informacije koje se odnose na odluku ili pitanje koje može imati implikacije za javna sredstva.
Nije postojala izričita opća odredba o obvezi razmjene informacija u svim slučajevima savjetovanja ili pribavljanja suglasnosti.
Izričito se propisuje obveza međusobne razmjene informacija HNB-a/HANFA-e i Ministarstva financija o odlukama ili pitanjima o kojima je potrebno obavijestiti MF, savjetovati se s MF-om ili pribaviti njegovu suglasnost, kao i o pitanjima koja mogu imati implikacije za javna sredstva.
5.2.
Analiza učinaka i adresata u području održivog razvoja:
Nisu utvrđeni učinci u području održivog razvoja.
5.3.
Analiza učinaka i adresata u području socijalne skrbi:
Nisu utvrđeni učinci u području socijalne skrbi .
5.4.
Analiza učinaka i adresata u području zaštite ljudskih prava:
Nisu utvrđeni učinci u području zaštite ljudskih prava.
5.5.
Analiza učinaka i adresata u drugim područjima:
Nisu utvrđeni učinci u drugim područjima.
5.6.
Izvor podataka:
Interna analitička podloga Ministarstva financija.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
6. SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE
6.1.
Savjetovanje:
6.2.
Konzultacije:
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
7. ZAKLJUČAK
7.1.
Pozitivni učinci:
U odnosu na posebni cilj osiguravanja preciznijeg prenošenja u hrvatsko zakonodavstvo Direktive 2014/59/EU, kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2017/2399, izmjenama i dopunom važećeg Zakona, utvrđen je pozitivan učinak ovoga Konačnog prijedloga zakona na gospodarstvo, i to u području funkcioniranja tržišta i tržišnog natjecanja, budući da se ovim Konačnim prijedlogom zakona postiže usklađenost hrvatskog zakonodavstva s Direktivom 2014/59/EU, kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2017/2399. Naime, Direktiva (EU) 2017/2399 je donesena radi uklanjanja znatnih prepreka funkcioniranju unutarnjeg tržišta i izbjegavanja narušavanja tržišnog natjecanja kao posljedica nepostojanja usklađenih pravila na razini Europske unije o hijerarhiji vjerovnika banaka, kao i radi sprječavanja pojavljivanja takvih prepreka i narušavanja u budućnosti.
Negativni učinci: -
7.2.
Zaključak o učincima koji će proisteći iz provedbe:
Učinci provedbe ovoga Konačnog prijedloga zakona bit će isključivo pozitivni.
U odnosu na posebni cilj osiguravanja preciznijeg prenošenja u hrvatsko zakonodavstvo Direktive 2014/59/EU, kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2017/2399, izmjenama i dopunom važećeg Zakona, utvrđen je pozitivan učinak ovoga Konačnog prijedloga zakona na gospodarstvo, i to u području funkcioniranja tržišta i tržišnog natjecanja, budući da se ovim Konačnim prijedlogom zakona postiže usklađenost hrvatskog zakonodavstva s Direktivom 2014/59/EU, kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2017/2399. Naime, Direktiva (EU) 2017/2399 je donesena radi uklanjanja znatnih prepreka funkcioniranju unutarnjeg tržišta i izbjegavanja narušavanja tržišnog natjecanja kao posljedica nepostojanja usklađenih pravila na razini Europske unije o hijerarhiji vjerovnika banaka, kao i radi sprječavanja pojavljivanja takvih prepreka i narušavanja u budućnosti.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
8. PRILOZI
8.1
Dokumenti u prilogu: -
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
9. OVJERA ČELNIKA STRUČNOG NOSITELJA
Potpis: dr. sc. Tomislav Ćorić, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar financija
Datum: 5. ožujka 2026.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA