NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRISILNOJ LIKVIDACIJI KREDITNIH INSTITUCIJA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
Zagreb, ožujak 2026.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRISILNOJ LIKVIDACIJI KREDITNIH INSTITUCIJA
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Zakon o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija („Narodne novine“, br. 146/20. i 27/24.; u daljnjem tekstu: važeći Zakon) jest propis kojim se uređuju uvjeti za otvaranje i okončanje postupka prisilne likvidacije kreditnih institucija, pravne posljedice njegova otvaranja i provedbe, pravila, postupci i instrumenti u postupcima prisilne likvidacije kreditnih institucija i ovlasti i zadaci tijela u postupku prisilne likvidacije kreditnih institucija.
Financijska kriza pokazala je da je na razini Europske unije postojao značajan nedostatak odgovarajućih instrumenata za djelotvorno rješavanje problema propadajućih institucija. Stoga je 2014. godine donesena Direktiva 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 173, 12.6.2014.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2014/59/EU) s namjerom uspostavljanja usklađenog sustava koji će nadležnim i sanacijskim tijelima država članica pružiti skup instrumenata za dovoljno ranu i brzu intervenciju u instituciji koja propada ili će vjerojatno propasti, kako bi se osigurao nastavak ključnih funkcija institucije uz istovremeno ograničavanje utjecaja njezinog propadanja na gospodarski i financijski sustav na najmanju moguću mjeru.
Direktiva 2014/59/EU izmijenjena je, među ostalim, na temelju Direktive (EU) 2017/2399 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o izmjeni Direktive 2014/59/EU u pogledu rangiranja neosiguranih dužničkih instrumenata u insolvencijskoj hijerarhiji (SL L 345, 27.12.2017.) (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2017/2399). Direktiva (EU) 2017/2399 donesena je radi uklanjanja znatnih prepreka funkcioniranju unutarnjeg tržišta i izbjegavanja narušavanja tržišnog natjecanja kao posljedica nepostojanja usklađenih pravila na razini Europske unije o hijerarhiji vjerovnika banaka, kao i radi sprječavanja pojavljivanja takvih prepreka i narušavanja u budućnosti. Stoga je, kako bi se poboljšala mogućnost sanacije institucija, Direktivom (EU) 2017/2399 uspostavljena nova kategorija nepovlaštenog nadređenog duga (nepovlašteni neosigurani dužnički instrumenti) koji bi u insolvencijskoj hijerarhiji trebao biti rangiran iznad instrumenata regulatornog kapitala i podređenih obveza koje nisu instrumenti regulatornog kapitala, ali ispod drugih nadređenih obveza.
Važećim se Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo prenose, među ostalim, Direktiva 2014/59/EU te Direktiva (EU) 2017/2399.
U okviru EU Pilot predmeta EUP(2024)10691, kojim je Europska komisija pozvala hrvatska nadležna tijela na dostavu informacija o nacionalnim mjerama za prenošenje Direktive (EU) 2019/879 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o izmjeni Direktive 2014/59/EU u pogledu kapaciteta pokrivanja gubitaka i dokapitalizacije kreditnih institucija i investicijskih društava te Direktive 98/26/EZ (SL L 150, 7.6.2019.), kao i na dostavu informacija o nacionalnim mjerama za prenošenje Direktive (EU) 2017/2399, kojima se izmjenjuje Direktiva 2014/59/EU, utvrđena je potreba daljnjeg usklađivanja važećeg Zakona s Direktivom 2014/59/EU, kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2017/2399.
Stoga se u skladu s obvezom kontinuiranog usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije ovaj Konačni prijedlog zakona podnosi radi usklađivanja važećeg Zakona s Direktivom 2014/59/EU, kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2017/2399.
U tom smislu cilj je osigurati da su nepovlašteni neosigurani dužnički instrumenti koje izdaju institucije blago subordinirani u odnosu na opći likvidacijski, odnosno stečajni red u kojem se nalaze obične neosigurane obveze. Stoga se propisuje da se nepovlašteni neosigurani dužnički instrumenti u redovnom postupku zbog insolventnosti naplaćuju poslije vjerovnika viših isplatnih redova, a prije vjerovnika nižih isplatnih redova. Predložena hijerarhija tražbina u postupku prisilne likvidacije prikazana je niže.
Tražbine iz radnih odnosa (plaće, otpremnine, doprinosi, štete zbog ozljede na radu)
Tražbine Hrvatske narodne banke i tražbine po osnovi javnih davanja
Tražbine osiguranih depozita/Hrvatske agencije za osiguranje depozita
Tražbine prihvatljivih depozita fizičkih osoba, mikro, malih i srednjih subjekata malog gospodarstva
Pravo dioničara na podjelu preostalog dijela likvidacijske mase
III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
Donošenje ovoga Zakona predlaže se po hitnom postupku na temelju članka 206. stavka 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, br. 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20., 119/20. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/20. i 86/23. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) u skladu s kojim se po hitnom postupku donose zakoni koji se usklađuju s dokumentima Europske unije ako to zatraži predlagatelj.
Budući da je u okviru EU Pilot predmeta EUP(2024)10691 utvrđena potreba daljnjeg usklađivanja važećeg Zakona s Direktivom 2014/59/EU, kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2017/2399, Republika Hrvatska je u skladu s obvezom kontinuiranog usklađivanja svojeg zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije komunicirala Europskoj komisiji namjeru usvajanja potrebnih nacionalnih mjera što je ranije moguće, a u svakom slučaju najkasnije do sredine 2026. godine.
KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRISILNOJ LIKVIDACIJI KREDITNIH INSTITUCIJA
Članak 1.
U Zakonu o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija („Narodne novine“, br. 146/20. i 27/24.) , u članku 4. stavku 1. iza točke 12. dodaju se točke 13., 14. i 15. koje glase:
„13. instrument dopunskog kapitala je instrument kapitala koji ispunjava sve uvjete propisane člankom 63. Uredbe (EU) br. 575/2013
14. instrument dodatnog osnovnog kapitala je instrument kapitala koji ispunjava sve uvjete propisane člankom 52. Uredbe (EU) br. 575/2013
15. nepovlašteni neosigurani dužnički instrumenti su instrumenti koji ispunjavaju uvjete propisane zakonom kojim se uređuje postupak sanacije kreditnih institucija i investicijskih društava .“.
Članak 2.
U članku 33. stavak 7. mijenja se i glasi:
„(7) U tražbine šestog višeg isplatnog reda razvrstavaju se sve ostale tražbine prema kreditnoj instituciji, osim onih navedenih u stavcima 8. do 12. ovoga članka.“.
Stavci 8. i 9. brišu se.
Dosadašnji stavak 10. koji postaje stavak 8. mijenja se i glasi:
„(8) Nakon tražbina viših isplatnih redova i tražbina iz stavka 10. ovoga članka, kao tražbine nižih isplatnih redova namiruju se prema navedenom redoslijedu:
1. kamate na tražbine vjerovnika viših isplatnih redova i na tražbine iz stavka 10. ovoga članka od otvaranja postupka prisilne likvidacije
2. troškovi koji za vjerovnike viših isplatnih redova i vjerovnike po osnovi tražbina iz stavka 10. ovoga članka nastanu njihovim sudjelovanjem u postupku prisilne likvidacije
3. novčane kazne izrečene za kazneno djelo ili prekršaj i troškovi kaznenoga ili prekršajnoga postupka
4. tražbine za besplatnu činidbu dužnika
5. tražbine za povrat zajma kojim se nadomješta kapital nekoga člana društva ili odgovarajuće tražbine.“.
Iza izmijenjenog stavka 8. dodaju se novi stavci 9., 10., 11. i 12. koji glase:
„(9) Tražbina iz stavka 8. ovoga članka za koju je između vjerovnika i kreditne institucije ugovoreno da će u postupku prisilne likvidacije kreditne institucije biti nižega isplatnoga reda, u slučaju dvojbe o njenom redoslijedu naplate, namirivat će se posljednja, pod uvjetom da ta tražbina nije stavka regulatornog kapitala koja se namiruje u skladu sa stavkom 11. ovoga članka.
(10) Tražbine po osnovi nepovlaštenih neosiguranih dužničkih instrumenata namiruju se poslije tražbina viših isplatnih redova, a prije tražbina nižih isplatnih redova.
(11) Tražbine po osnovi stavki regulatornog kapitala namiruju se poslije svih drugih tražbina koje ne proizlaze iz stavki regulatornog kapitala, pri čemu se tražbine po osnovi instrumenata dopunskog kapitala namiruju prije tražbina po osnovi instrumenata dodatnog osnovnog kapitala.
(12) U slučaju stavka 11. ovoga članka, u mjeri u kojoj je instrument samo djelomično bio priznat kao stavka regulatornog kapitala, s cijelim instrumentom postupa se kao s tražbinom koja proizlazi iz stavke regulatornog kapitala.“.
Dosadašnji stavak 11. briše se.
Dosadašnji stavci 12. do 17. postaju stavci 13. do 18.
U novom stavku 18. riječi: „stavka 14.“ zamjenjuju se riječima: „stavka 15.“.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNA ODREDBA
Članak 3.
(1) Postupci prisilne likvidacije pokrenuti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama Zakona o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija („Narodne novine“, br. 146/20. i 27/24.).
(2) Kreditna institucija koja je u ugovornom odnosu s vjerovnikom čija bi se tražbina u postupku prisilne likvidacije u skladu s ugovorom namirivala kao tražbina nižih isplatnih redova ili podređenog duga, dužna je u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona tom vjerovniku ponuditi sklapanje aneksa ugovora kojim će redoslijed naplate tih tražbina u postupku prisilne likvidacije biti ugovoren u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(3) Ako nije sklopljen aneks u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, tražbine vjerovnika po osnovi instrumenata koji su izdavani s ciljem ispunjavanja minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i podložne obveze u obliku nepovlaštenog neosiguranog dužničkog instrumenta u postupku prisilne likvidacije otvorenom nakon stupanja na snagu ovoga Zakona nalaze se u redu naplate utvrđenom ovim Zakonom.
Stupanje na snagu
Članak 4.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama”.
OBRAZLOŽENJE
Uz članak 1.
Ovim člankom dodaju se definicije pojma instrumenta dopunskog kapitala, instrumenta dodatnog osnovnog kapitala i nepovlaštenih neosiguranih dužničkih instrumenata.
Uz članak 2.
Ovim člankom mijenja se članak 33. Zakona o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija („Narodne novine“, br. 146/20. i 27/24.) radi osiguravanja usklađenosti s člankom 108. stavcima 2. i 3. Direktive 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 173, 12.6.2014.), kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2017/2399 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o izmjeni Direktive 2014/59/EU u pogledu rangiranja neosiguranih dužničkih instrumenata u insolvencijskoj hijerarhiji (SL L 345, 27.12.2017.). Cilj spomenutih odredbi direktive je osigurati da nepovlašteni neosigurani dužnički instrumenti koje izdaju kreditne institucije imaju niži red prvenstva u odnosu na redovne neosigurane tražbine, a viši red prvenstva u odnosu na regulatorni kapital i tzv. podređeni dug koji nije uključen u stavke dodatnog osnovnog kapitala ili dopunskog kapitala. Redovne neosigurane tražbine u hijerarhiji tražbina u postupku prisilne likvidacije u Republici Hrvatskoj pripadaju tzv. višim isplatnim redovima, osobito tzv. šestom višem isplatnom redu, a podređeni dug koji nije uključen u stavke dodatnog osnovnog kapitala ili dopunskog kapitala tzv. nižim isplatnim redovima. S obzirom na navedeno, propisuje se da se nepovlašteni neosigurani dužnički instrumenti naplaćuju poslije vjerovnika viših isplatnih redova, a prije vjerovnika nižih isplatnih redova.
Uz članak 3.
Ovim člankom uređuju se prijelazne odredbe Zakona.
Uz članak 4.
Ovim člankom određuje se stupanje na snagu Zakona.
ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU
Pojmovi
Članak 4.
(1) Pojedini pojmovi u ovome Zakonu imaju sljedeće značenje:
1. kreditna institucija je kreditna institucija kako je uređena člankom 4. stavkom 1. točkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L EU 176, 27. 6. 2013.; u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 575/2013)
2. podružnica je podružnica kako je uređena člankom 4. stavkom 1. točkom 17. Uredbe (EU) br. 575/2013
3. postupak prisilne likvidacije je postupak koji je nad kreditnom institucijom otvorilo javnopravno tijelo ili sud neke države članice i koji se vodi pod njegovim nadzorom s ciljem unovčenja imovine kreditne institucije, uključujući i postupke koji se okončavaju nagodbom ili nekom drugom sličnom mjerom, a s ciljem skupne namire vjerovnika te kreditne institucije
4. likvidator je svaka fizička ili pravna osoba koju je imenovalo javnopravno tijelo ili sud radi provođenja likvidacijskog postupka, čija je zadaća upravljanje imovinom kreditne institucije nad kojom je pokrenut postupak prisilne likvidacije, unovčavanje navedene imovine i namirenje vjerovnika kreditne institucije
5. nadzorno likvidacijsko tijelo je tijelo postupka prisilne likvidacije koje nadzire rad likvidatora. U Republici Hrvatskoj nadzorno likvidacijsko tijelo za potrebe ovoga Zakona je Hrvatska agencija za osiguranje depozita
6. skupština vjerovnika je tijelo postupka prisilne likvidacije koje čine svi vjerovnici s pravom glasa
7. likvidacijska imovina je sva imovina kreditne institucije nad kojom je pokrenut postupak prisilne likvidacije, a koja služi za namirenje svih vjerovnika te kreditne institucije sukladno ovome Zakonu
8. plan prisilne likvidacije je plan unovčenja imovine kreditne institucije nad kojom je otvoren postupak prisilne likvidacije
9. razlučni vjerovnici su vjerovnici koji imaju pravo na odvojeno namirenje svojih tražbina iz određenih dijelova likvidacijske mase odnosno imovine
10. izlučni vjerovnici su vjerovnici koji na temelju nekoga svoga stvarnog ili obveznog prava mogu tražiti da se neki predmet (stvar ili pravo) izdvoji iz likvidacijske mase odnosno imovine
11. insolventnost je nemogućnost odnosno nesposobnost kreditne institucije da u svakom trenutku novčanim sredstvima podmiruje svoje dospjele novčane obveze
12. treća zemlja je strana država koja nije država članica Europske unije i država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru (SL L 1, 3. 1. 1994.).
(2) Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.
Tražbine vjerovnika viših i nižih isplatnih redova
Članak 33.
(1) Sve prijavljene tražbine čiji se iznosi i zakonska osnovanost ispituju, utvrđuju ili osporavaju tijekom ispitnog ročišta, moraju se razvrstati u isplatne redove.
(2) U tražbine prvog višeg isplatnog reda, neovisno o podnositelju prijave tražbine, razvrstavaju se:
1. tražbine radnika i prijašnjih radnika kreditne institucije nastale do otvaranja postupka prisilne likvidacije iz radnog odnosa
2. tražbine državnog proračuna, zavoda ili fondova u skladu s posebnim propisima u visini pripadajućeg dijela ukupnog troška plaće ili naknade plaće
3. otpremnine do iznosa propisanoga zakonom odnosno kolektivnim ugovorom i tražbine po osnovi naknade štete pretrpljene zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti.
(3) U tražbine drugog višeg isplatnog reda razvrstavaju se tražbine Hrvatske narodne banke i tražbine po osnovi javnih davanja kako su definirana poreznim propisima.
(4) U tražbine trećeg višeg isplatnog reda razvrstavaju se tražbine osiguranih depozita odnosno tražbine Hrvatske agencije za osiguranje depozita u iznosu ukupne obveze s osnove obeštećenja za osigurane depozite u skladu s posebnim zakonom kojim se uređuje osiguranje depozita.
(5) U tražbine četvrtog višeg isplatnog reda ulaze tražbine podložnih depozita fizičkih osoba, mikro, malih i srednjih subjekata malog gospodarstva koji prelaze iznos pokrića predviđen zakonom kojim se uređuje osiguranje depozita i depoziti fizičkih osoba, mikro, malih i srednjih subjekata malog gospodarstva koji bi bili podložni depoziti da nisu položeni u podružnici kreditne institucije koja se nalazi u trećoj zemlji.
(6) U tražbine petog višeg isplatnog reda ulaze tražbine podložnih depozita koji prelaze iznos pokrića predviđen zakonom kojim se uređuje osiguranje depozita i tražbine depozita koji bi bili podložni depoziti da nisu položeni u podružnici kreditne institucije, koja se nalazi u trećoj zemlji, a koji depoziti nisu obuhvaćeni tražbinama četvrtog višeg isplatnog reda.
(7) U tražbine šestog višeg isplatnog reda razvrstavaju se sve ostale tražbine prema kreditnoj instituciji, osim onih:
1. koje su razvrstane u niže isplatne redove i
2. kod kojih je između vjerovnika i kreditne institucije ugovoreno da će se vjerovnik u likvidacijskom postupku namirivati nakon svih drugih vjerovnika viših i nižih isplatnih redova.
(8) Tražbine iz stavka 7. točke 2. ovoga članka namirivat će se prema sljedećem redoslijedu:
1. tražbine koje nisu obuhvaćene točkama 2. do 6. ovoga stavka
2. tražbine nositelja podređenog duga koji nije uključen u stavke dodatnog osnovnog kapitala ili dopunskog kapitala
3. tražbine vlasnika instrumenata kojima se, u skladu sa zakonom kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava, ispunjava minimalni zahtjev za regulatorni kapital i podložne obveze te za koje je ugovoreno da se pri primjeni instrumenta unutarnje sanacije nad tom kreditnom institucijom vrijednost tih instrumenata do potrebnog iznosa smanji ili se instrumenti pretvore u dionice ili druge vlasničke instrumente
4. tražbine matičnih društava kao vlasnika instrumenata koje je društvo kći izdalo u svrhu ispunjavanja minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i podložne obveze na pojedinačnoj osnovi
5. glavnica podređenog duga koji predstavlja stavke dopunskog kapitala
6. glavnica podređenog duga koji predstavlja stavke dodatnog osnovnog kapitala.
(9) Za potrebe provedbe stavka 8. točaka 5. i 6. ovoga članka u mjeri u kojoj je instrument samo djelomično uključen u izračun regulatornog kapitala s cijelim instrumentom postupa se na način propisan stavkom 8. ovoga članka.
(10) Nakon tražbina viših isplatnih redova, kao tražbine nižih isplatnih redova namiruju se prema navedenom redoslijedu:
1. kamate na tražbine vjerovnika od otvaranja postupka prisilne likvidacije
2. troškovi koji za pojedine vjerovnike nastanu njihovim sudjelovanjem u postupku prisilne likvidacije
3. novčane kazne izrečene za kazneno djelo ili prekršaj i troškovi kaznenoga ili prekršajnoga postupka
4. tražbine za besplatnu činidbu dužnika
5. tražbine za povrat zajma kojim se nadomješta kapital nekoga člana društva ili odgovarajuće tražbine.
(11) Tražbine iz stavka 7. točke 2. ovoga članka namirivat će se nakon tražbina iz stavka 10. ovoga članka.
(12) Kamate na tražbine vjerovnika nižih isplatnih redova i troškovi koji za te vjerovnike nastanu njihovim sudjelovanjem u postupku prisilne likvidacije, istoga su reda kao i tražbine tih vjerovnika.
(13) Iznos prijavljene i priznate tražbine Hrvatske agencije za osiguranje depozita po osnovi isplate obeštećenja za osigurane depozite, temeljena na podacima kreditne institucije dostavljene od strane likvidatora ili posebne uprave, može se naknadno promijeniti za iznose isplate obeštećenja po osnovi osiguranih depozita deponentima kreditne institucije u prisilnoj likvidaciji čije je pravo na isplatu obeštećenja utvrđeno i priznato naknadno sukladno odredbama zakona kojim se uređuje osiguranje depozita.
(14) Nakon namirenja tražbina vjerovnika iz članka 30. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona likvidator je dužan bez odgađanja provesti djelomičnu diobu u korist vjerovnika iz članka 30. stavka 6. ovoga Zakona.
(15) Djelomična dioba za tražbine vjerovnika iz članka 30. stavka 6. ovoga Zakona provodi se tako da se gotovinska sredstva s računa kreditne institucije u postupku prisilne likvidacije uplate u korist Fonda osiguranja depozita. Isplate u korist tog računa likvidator je dužan izvršavati najmanje jednom mjesečno sve do trenutka isplate cjelokupnog iznosa koji je Hrvatska agencija za osiguranje depozita isplatila na ime obeštećenja po osnovi osiguranih depozita ili do trenutka zaključenja postupka prisilne likvidacije, a za sve pravne i druge radnje kojima bi se odgodila ta isplata likvidator je dužan dobiti prethodnu suglasnost nadzornog likvidacijskog tijela.
(16) Ako pri prvoj djelomičnoj diobi kojom je obuhvaćena tražbina vjerovnika iz članka 30. stavka 6. ovoga Zakona ista nije isplaćena u cijelosti, za kasnije mjesečne djelomične diobe nije potrebna suglasnost nadzornog likvidacijskog tijela odnosno suglasnost suda.
(17) Likvidator je dužan pri diobi iz stavka 14. ovoga članka voditi računa o tome da se iz likvidacijske mase:
1. osiguraju sredstva potrebna za namirenje predvidivih obveza likvidacijske mase i za tu svrhu izdvojiti sredstva potrebna za pokriće onih takvih obveza za koje se osnovano može pretpostaviti da bi ih trebalo namiriti u budućnosti i
2. izdvoje sredstva za osporene tražbine za koje je vjerovnik tražbine iz stavaka 2. i 3. ovoga članka likvidatoru podnio dokaz o podnesenoj tužbi radi utvrđenja te tražbine odnosno da je preuzeo prije pokrenutu parnicu.
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO FINANCIJA
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRISILNOJ LIKVIDACIJI KREDITNIH INSTITUCIJA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
Zagreb, ožujak 2026.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRISILNOJ LIKVIDACIJI KREDITNIH INSTITUCIJA
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Zakon o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija („Narodne novine“, br. 146/20. i 27/24.; u daljnjem tekstu: važeći Zakon) jest propis kojim se uređuju uvjeti za otvaranje i okončanje postupka prisilne likvidacije kreditnih institucija, pravne posljedice njegova otvaranja i provedbe, pravila, postupci i instrumenti u postupcima prisilne likvidacije kreditnih institucija i ovlasti i zadaci tijela u postupku prisilne likvidacije kreditnih institucija.
Financijska kriza pokazala je da je na razini Europske unije postojao značajan nedostatak odgovarajućih instrumenata za djelotvorno rješavanje problema propadajućih institucija. Stoga je 2014. godine donesena Direktiva 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 173, 12.6.2014.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2014/59/EU) s namjerom uspostavljanja usklađenog sustava koji će nadležnim i sanacijskim tijelima država članica pružiti skup instrumenata za dovoljno ranu i brzu intervenciju u instituciji koja propada ili će vjerojatno propasti, kako bi se osigurao nastavak ključnih funkcija institucije uz istovremeno ograničavanje utjecaja njezinog propadanja na gospodarski i financijski sustav na najmanju moguću mjeru.
Direktiva 2014/59/EU izmijenjena je, među ostalim, na temelju Direktive (EU) 2017/2399 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o izmjeni Direktive 2014/59/EU u pogledu rangiranja neosiguranih dužničkih instrumenata u insolvencijskoj hijerarhiji (SL L 345, 27.12.2017.) (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2017/2399). Direktiva (EU) 2017/2399 donesena je radi uklanjanja znatnih prepreka funkcioniranju unutarnjeg tržišta i izbjegavanja narušavanja tržišnog natjecanja kao posljedica nepostojanja usklađenih pravila na razini Europske unije o hijerarhiji vjerovnika banaka, kao i radi sprječavanja pojavljivanja takvih prepreka i narušavanja u budućnosti. Stoga je, kako bi se poboljšala mogućnost sanacije institucija, Direktivom (EU) 2017/2399 uspostavljena nova kategorija nepovlaštenog nadređenog duga (nepovlašteni neosigurani dužnički instrumenti) koji bi u insolvencijskoj hijerarhiji trebao biti rangiran iznad instrumenata regulatornog kapitala i podređenih obveza koje nisu instrumenti regulatornog kapitala, ali ispod drugih nadređenih obveza.
Važećim se Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo prenose, među ostalim, Direktiva 2014/59/EU te Direktiva (EU) 2017/2399.
U okviru EU Pilot predmeta EUP(2024)10691, kojim je Europska komisija pozvala hrvatska nadležna tijela na dostavu informacija o nacionalnim mjerama za prenošenje Direktive (EU) 2019/879 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o izmjeni Direktive 2014/59/EU u pogledu kapaciteta pokrivanja gubitaka i dokapitalizacije kreditnih institucija i investicijskih društava te Direktive 98/26/EZ (SL L 150, 7.6.2019.), kao i na dostavu informacija o nacionalnim mjerama za prenošenje Direktive (EU) 2017/2399, kojima se izmjenjuje Direktiva 2014/59/EU, utvrđena je potreba daljnjeg usklađivanja važećeg Zakona s Direktivom 2014/59/EU, kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2017/2399.
Stoga se u skladu s obvezom kontinuiranog usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije ovaj Konačni prijedlog zakona podnosi radi usklađivanja važećeg Zakona s Direktivom 2014/59/EU, kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2017/2399.
U tom smislu cilj je osigurati da su nepovlašteni neosigurani dužnički instrumenti koje izdaju institucije blago subordinirani u odnosu na opći likvidacijski, odnosno stečajni red u kojem se nalaze obične neosigurane obveze. Stoga se propisuje da se nepovlašteni neosigurani dužnički instrumenti u redovnom postupku zbog insolventnosti naplaćuju poslije vjerovnika viših isplatnih redova, a prije vjerovnika nižih isplatnih redova. Predložena hijerarhija tražbina u postupku prisilne likvidacije prikazana je niže.
Tražbine iz radnih odnosa (plaće, otpremnine, doprinosi, štete zbog ozljede na radu)
Tražbine Hrvatske narodne banke i tražbine po osnovi javnih davanja
Tražbine osiguranih depozita/Hrvatske agencije za osiguranje depozita
Tražbine prihvatljivih depozita fizičkih osoba, mikro, malih i srednjih subjekata malog gospodarstva
Tražbine ostalih prihvatljivih depozita
Obične neosigurane tražbine
-------------------------------------------------------------------------------
Tražbine po osnovi neosiguranih nepovlaštenih dužničkih instrumenata
Tražbine ostalih nižih isplatnih redova
Tražbine po osnovi instrumenata dopunskog kapitala
Tražbine po osnovi instrumenata dodatnog osnovnog kapitala
-------------------------------------------------------------------------------
Pravo dioničara na podjelu preostalog dijela likvidacijske mase
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
Donošenje ovoga Zakona predlaže se po hitnom postupku na temelju članka 206. stavka 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, br. 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20., 119/20. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/20. i 86/23. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) u skladu s kojim se po hitnom postupku donose zakoni koji se usklađuju s dokumentima Europske unije ako to zatraži predlagatelj.
Budući da je u okviru EU Pilot predmeta EUP(2024)10691 utvrđena potreba daljnjeg usklađivanja važećeg Zakona s Direktivom 2014/59/EU, kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2017/2399, Republika Hrvatska je u skladu s obvezom kontinuiranog usklađivanja svojeg zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije komunicirala Europskoj komisiji namjeru usvajanja potrebnih nacionalnih mjera što je ranije moguće, a u svakom slučaju najkasnije do sredine 2026. godine.
KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRISILNOJ LIKVIDACIJI KREDITNIH INSTITUCIJA
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 1.
U Zakonu o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija („Narodne novine“, br. 146/20. i 27/24.) , u članku 4. stavku 1. iza točke 12. dodaju se točke 13., 14. i 15. koje glase:
„13. instrument dopunskog kapitala je instrument kapitala koji ispunjava sve uvjete propisane člankom 63. Uredbe (EU) br. 575/2013
14. instrument dodatnog osnovnog kapitala je instrument kapitala koji ispunjava sve uvjete propisane člankom 52. Uredbe (EU) br. 575/2013
15. nepovlašteni neosigurani dužnički instrumenti su instrumenti koji ispunjavaju uvjete propisane zakonom kojim se uređuje postupak sanacije kreditnih institucija i investicijskih društava .“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 2.
U članku 33. stavak 7. mijenja se i glasi:
„(7) U tražbine šestog višeg isplatnog reda razvrstavaju se sve ostale tražbine prema kreditnoj instituciji, osim onih navedenih u stavcima 8. do 12. ovoga članka.“.
Stavci 8. i 9. brišu se.
Dosadašnji stavak 10. koji postaje stavak 8. mijenja se i glasi:
„(8) Nakon tražbina viših isplatnih redova i tražbina iz stavka 10. ovoga članka, kao tražbine nižih isplatnih redova namiruju se prema navedenom redoslijedu:
1. kamate na tražbine vjerovnika viših isplatnih redova i na tražbine iz stavka 10. ovoga članka od otvaranja postupka prisilne likvidacije
2. troškovi koji za vjerovnike viših isplatnih redova i vjerovnike po osnovi tražbina iz stavka 10. ovoga članka nastanu njihovim sudjelovanjem u postupku prisilne likvidacije
3. novčane kazne izrečene za kazneno djelo ili prekršaj i troškovi kaznenoga ili prekršajnoga postupka
4. tražbine za besplatnu činidbu dužnika
5. tražbine za povrat zajma kojim se nadomješta kapital nekoga člana društva ili odgovarajuće tražbine.“.
Iza izmijenjenog stavka 8. dodaju se novi stavci 9., 10., 11. i 12. koji glase:
„(9) Tražbina iz stavka 8. ovoga članka za koju je između vjerovnika i kreditne institucije ugovoreno da će u postupku prisilne likvidacije kreditne institucije biti nižega isplatnoga reda, u slučaju dvojbe o njenom redoslijedu naplate, namirivat će se posljednja, pod uvjetom da ta tražbina nije stavka regulatornog kapitala koja se namiruje u skladu sa stavkom 11. ovoga članka.
(10) Tražbine po osnovi nepovlaštenih neosiguranih dužničkih instrumenata namiruju se poslije tražbina viših isplatnih redova, a prije tražbina nižih isplatnih redova.
(11) Tražbine po osnovi stavki regulatornog kapitala namiruju se poslije svih drugih tražbina koje ne proizlaze iz stavki regulatornog kapitala, pri čemu se tražbine po osnovi instrumenata dopunskog kapitala namiruju prije tražbina po osnovi instrumenata dodatnog osnovnog kapitala.
(12) U slučaju stavka 11. ovoga članka, u mjeri u kojoj je instrument samo djelomično bio priznat kao stavka regulatornog kapitala, s cijelim instrumentom postupa se kao s tražbinom koja proizlazi iz stavke regulatornog kapitala.“.
Dosadašnji stavak 11. briše se.
Dosadašnji stavci 12. do 17. postaju stavci 13. do 18.
U novom stavku 18. riječi: „stavka 14.“ zamjenjuju se riječima: „stavka 15.“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
PRIJELAZNE I ZAVRŠNA ODREDBA
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 3.
(1) Postupci prisilne likvidacije pokrenuti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama Zakona o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija („Narodne novine“, br. 146/20. i 27/24.).
(2) Kreditna institucija koja je u ugovornom odnosu s vjerovnikom čija bi se tražbina u postupku prisilne likvidacije u skladu s ugovorom namirivala kao tražbina nižih isplatnih redova ili podređenog duga, dužna je u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona tom vjerovniku ponuditi sklapanje aneksa ugovora kojim će redoslijed naplate tih tražbina u postupku prisilne likvidacije biti ugovoren u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(3) Ako nije sklopljen aneks u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, tražbine vjerovnika po osnovi instrumenata koji su izdavani s ciljem ispunjavanja minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i podložne obveze u obliku nepovlaštenog neosiguranog dužničkog instrumenta u postupku prisilne likvidacije otvorenom nakon stupanja na snagu ovoga Zakona nalaze se u redu naplate utvrđenom ovim Zakonom.
Stupanje na snagu
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
Članak 4.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama”.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
OBRAZLOŽENJE
Uz članak 1.
Ovim člankom dodaju se definicije pojma instrumenta dopunskog kapitala, instrumenta dodatnog osnovnog kapitala i nepovlaštenih neosiguranih dužničkih instrumenata.
Uz članak 2.
Ovim člankom mijenja se članak 33. Zakona o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija („Narodne novine“, br. 146/20. i 27/24.) radi osiguravanja usklađenosti s člankom 108. stavcima 2. i 3. Direktive 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 173, 12.6.2014.), kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2017/2399 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o izmjeni Direktive 2014/59/EU u pogledu rangiranja neosiguranih dužničkih instrumenata u insolvencijskoj hijerarhiji (SL L 345, 27.12.2017.). Cilj spomenutih odredbi direktive je osigurati da nepovlašteni neosigurani dužnički instrumenti koje izdaju kreditne institucije imaju niži red prvenstva u odnosu na redovne neosigurane tražbine, a viši red prvenstva u odnosu na regulatorni kapital i tzv. podređeni dug koji nije uključen u stavke dodatnog osnovnog kapitala ili dopunskog kapitala. Redovne neosigurane tražbine u hijerarhiji tražbina u postupku prisilne likvidacije u Republici Hrvatskoj pripadaju tzv. višim isplatnim redovima, osobito tzv. šestom višem isplatnom redu, a podređeni dug koji nije uključen u stavke dodatnog osnovnog kapitala ili dopunskog kapitala tzv. nižim isplatnim redovima. S obzirom na navedeno, propisuje se da se nepovlašteni neosigurani dužnički instrumenti naplaćuju poslije vjerovnika viših isplatnih redova, a prije vjerovnika nižih isplatnih redova.
Uz članak 3.
Ovim člankom uređuju se prijelazne odredbe Zakona.
Uz članak 4.
Ovim člankom određuje se stupanje na snagu Zakona.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA
ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU
Pojmovi
Članak 4.
(1) Pojedini pojmovi u ovome Zakonu imaju sljedeće značenje:
1. kreditna institucija je kreditna institucija kako je uređena člankom 4. stavkom 1. točkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L EU 176, 27. 6. 2013.; u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 575/2013)
2. podružnica je podružnica kako je uređena člankom 4. stavkom 1. točkom 17. Uredbe (EU) br. 575/2013
3. postupak prisilne likvidacije je postupak koji je nad kreditnom institucijom otvorilo javnopravno tijelo ili sud neke države članice i koji se vodi pod njegovim nadzorom s ciljem unovčenja imovine kreditne institucije, uključujući i postupke koji se okončavaju nagodbom ili nekom drugom sličnom mjerom, a s ciljem skupne namire vjerovnika te kreditne institucije
4. likvidator je svaka fizička ili pravna osoba koju je imenovalo javnopravno tijelo ili sud radi provođenja likvidacijskog postupka, čija je zadaća upravljanje imovinom kreditne institucije nad kojom je pokrenut postupak prisilne likvidacije, unovčavanje navedene imovine i namirenje vjerovnika kreditne institucije
5. nadzorno likvidacijsko tijelo je tijelo postupka prisilne likvidacije koje nadzire rad likvidatora. U Republici Hrvatskoj nadzorno likvidacijsko tijelo za potrebe ovoga Zakona je Hrvatska agencija za osiguranje depozita
6. skupština vjerovnika je tijelo postupka prisilne likvidacije koje čine svi vjerovnici s pravom glasa
7. likvidacijska imovina je sva imovina kreditne institucije nad kojom je pokrenut postupak prisilne likvidacije, a koja služi za namirenje svih vjerovnika te kreditne institucije sukladno ovome Zakonu
8. plan prisilne likvidacije je plan unovčenja imovine kreditne institucije nad kojom je otvoren postupak prisilne likvidacije
9. razlučni vjerovnici su vjerovnici koji imaju pravo na odvojeno namirenje svojih tražbina iz određenih dijelova likvidacijske mase odnosno imovine
10. izlučni vjerovnici su vjerovnici koji na temelju nekoga svoga stvarnog ili obveznog prava mogu tražiti da se neki predmet (stvar ili pravo) izdvoji iz likvidacijske mase odnosno imovine
11. insolventnost je nemogućnost odnosno nesposobnost kreditne institucije da u svakom trenutku novčanim sredstvima podmiruje svoje dospjele novčane obveze
12. treća zemlja je strana država koja nije država članica Europske unije i država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru (SL L 1, 3. 1. 1994.).
(2) Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.
Tražbine vjerovnika viših i nižih isplatnih redova
Članak 33.
(1) Sve prijavljene tražbine čiji se iznosi i zakonska osnovanost ispituju, utvrđuju ili osporavaju tijekom ispitnog ročišta, moraju se razvrstati u isplatne redove.
(2) U tražbine prvog višeg isplatnog reda, neovisno o podnositelju prijave tražbine, razvrstavaju se:
1. tražbine radnika i prijašnjih radnika kreditne institucije nastale do otvaranja postupka prisilne likvidacije iz radnog odnosa
2. tražbine državnog proračuna, zavoda ili fondova u skladu s posebnim propisima u visini pripadajućeg dijela ukupnog troška plaće ili naknade plaće
3. otpremnine do iznosa propisanoga zakonom odnosno kolektivnim ugovorom i tražbine po osnovi naknade štete pretrpljene zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti.
(3) U tražbine drugog višeg isplatnog reda razvrstavaju se tražbine Hrvatske narodne banke i tražbine po osnovi javnih davanja kako su definirana poreznim propisima.
(4) U tražbine trećeg višeg isplatnog reda razvrstavaju se tražbine osiguranih depozita odnosno tražbine Hrvatske agencije za osiguranje depozita u iznosu ukupne obveze s osnove obeštećenja za osigurane depozite u skladu s posebnim zakonom kojim se uređuje osiguranje depozita.
(5) U tražbine četvrtog višeg isplatnog reda ulaze tražbine podložnih depozita fizičkih osoba, mikro, malih i srednjih subjekata malog gospodarstva koji prelaze iznos pokrića predviđen zakonom kojim se uređuje osiguranje depozita i depoziti fizičkih osoba, mikro, malih i srednjih subjekata malog gospodarstva koji bi bili podložni depoziti da nisu položeni u podružnici kreditne institucije koja se nalazi u trećoj zemlji.
(6) U tražbine petog višeg isplatnog reda ulaze tražbine podložnih depozita koji prelaze iznos pokrića predviđen zakonom kojim se uređuje osiguranje depozita i tražbine depozita koji bi bili podložni depoziti da nisu položeni u podružnici kreditne institucije, koja se nalazi u trećoj zemlji, a koji depoziti nisu obuhvaćeni tražbinama četvrtog višeg isplatnog reda.
(7) U tražbine šestog višeg isplatnog reda razvrstavaju se sve ostale tražbine prema kreditnoj instituciji, osim onih:
1. koje su razvrstane u niže isplatne redove i
2. kod kojih je između vjerovnika i kreditne institucije ugovoreno da će se vjerovnik u likvidacijskom postupku namirivati nakon svih drugih vjerovnika viših i nižih isplatnih redova.
(8) Tražbine iz stavka 7. točke 2. ovoga članka namirivat će se prema sljedećem redoslijedu:
1. tražbine koje nisu obuhvaćene točkama 2. do 6. ovoga stavka
2. tražbine nositelja podređenog duga koji nije uključen u stavke dodatnog osnovnog kapitala ili dopunskog kapitala
3. tražbine vlasnika instrumenata kojima se, u skladu sa zakonom kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava, ispunjava minimalni zahtjev za regulatorni kapital i podložne obveze te za koje je ugovoreno da se pri primjeni instrumenta unutarnje sanacije nad tom kreditnom institucijom vrijednost tih instrumenata do potrebnog iznosa smanji ili se instrumenti pretvore u dionice ili druge vlasničke instrumente
4. tražbine matičnih društava kao vlasnika instrumenata koje je društvo kći izdalo u svrhu ispunjavanja minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i podložne obveze na pojedinačnoj osnovi
5. glavnica podređenog duga koji predstavlja stavke dopunskog kapitala
6. glavnica podređenog duga koji predstavlja stavke dodatnog osnovnog kapitala.
(9) Za potrebe provedbe stavka 8. točaka 5. i 6. ovoga članka u mjeri u kojoj je instrument samo djelomično uključen u izračun regulatornog kapitala s cijelim instrumentom postupa se na način propisan stavkom 8. ovoga članka.
(10) Nakon tražbina viših isplatnih redova, kao tražbine nižih isplatnih redova namiruju se prema navedenom redoslijedu:
1. kamate na tražbine vjerovnika od otvaranja postupka prisilne likvidacije
2. troškovi koji za pojedine vjerovnike nastanu njihovim sudjelovanjem u postupku prisilne likvidacije
3. novčane kazne izrečene za kazneno djelo ili prekršaj i troškovi kaznenoga ili prekršajnoga postupka
4. tražbine za besplatnu činidbu dužnika
5. tražbine za povrat zajma kojim se nadomješta kapital nekoga člana društva ili odgovarajuće tražbine.
(11) Tražbine iz stavka 7. točke 2. ovoga članka namirivat će se nakon tražbina iz stavka 10. ovoga članka.
(12) Kamate na tražbine vjerovnika nižih isplatnih redova i troškovi koji za te vjerovnike nastanu njihovim sudjelovanjem u postupku prisilne likvidacije, istoga su reda kao i tražbine tih vjerovnika.
(13) Iznos prijavljene i priznate tražbine Hrvatske agencije za osiguranje depozita po osnovi isplate obeštećenja za osigurane depozite, temeljena na podacima kreditne institucije dostavljene od strane likvidatora ili posebne uprave, može se naknadno promijeniti za iznose isplate obeštećenja po osnovi osiguranih depozita deponentima kreditne institucije u prisilnoj likvidaciji čije je pravo na isplatu obeštećenja utvrđeno i priznato naknadno sukladno odredbama zakona kojim se uređuje osiguranje depozita.
(14) Nakon namirenja tražbina vjerovnika iz članka 30. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona likvidator je dužan bez odgađanja provesti djelomičnu diobu u korist vjerovnika iz članka 30. stavka 6. ovoga Zakona.
(15) Djelomična dioba za tražbine vjerovnika iz članka 30. stavka 6. ovoga Zakona provodi se tako da se gotovinska sredstva s računa kreditne institucije u postupku prisilne likvidacije uplate u korist Fonda osiguranja depozita. Isplate u korist tog računa likvidator je dužan izvršavati najmanje jednom mjesečno sve do trenutka isplate cjelokupnog iznosa koji je Hrvatska agencija za osiguranje depozita isplatila na ime obeštećenja po osnovi osiguranih depozita ili do trenutka zaključenja postupka prisilne likvidacije, a za sve pravne i druge radnje kojima bi se odgodila ta isplata likvidator je dužan dobiti prethodnu suglasnost nadzornog likvidacijskog tijela.
(16) Ako pri prvoj djelomičnoj diobi kojom je obuhvaćena tražbina vjerovnika iz članka 30. stavka 6. ovoga Zakona ista nije isplaćena u cijelosti, za kasnije mjesečne djelomične diobe nije potrebna suglasnost nadzornog likvidacijskog tijela odnosno suglasnost suda.
(17) Likvidator je dužan pri diobi iz stavka 14. ovoga članka voditi računa o tome da se iz likvidacijske mase:
1. osiguraju sredstva potrebna za namirenje predvidivih obveza likvidacijske mase i za tu svrhu izdvojiti sredstva potrebna za pokriće onih takvih obveza za koje se osnovano može pretpostaviti da bi ih trebalo namiriti u budućnosti i
2. izdvoje sredstva za osporene tražbine za koje je vjerovnik tražbine iz stavaka 2. i 3. ovoga članka likvidatoru podnio dokaz o podnesenoj tužbi radi utvrđenja te tražbine odnosno da je preuzeo prije pokrenutu parnicu.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO FINANCIJA