Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuju se mjere zaštite, očuvanja, unapređenja i korištenja te upravljačke zone Parka prirode „Žumberak – Samoborsko gorje“ (u daljnjem tekstu: Park prirode).

Članak 2.

Zaposlenici Javne ustanove "Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje" (u daljnjem tekstu: Javna ustanova), stanovnici Parka prirode, vlasnici i nositelji prava na nekretninama u Parku prirode i članovi njihovih obitelji, fizičke i pravne osobe koje na području Parka prirode obavljaju dopuštene djelatnosti, posjetitelji i drugi korisnici prostora Parka prirode, dužni su se pridržavati odredbi ovoga Pravilnika.

Članak 3.

Vlasnici i nositelji drugih stvarnih prava unutar Parka prirode te ostali korisnici prostora Parka prirode, dužni su dopustiti predstavnicima Javne ustanove i nositeljima službenih dopuštenja i/ili drugih dozvola za obavljanje djelatnosti javne službe u cilju zaštite prirodnih vrijednosti i kulturne baštine, obilazak prirodnih i kulturnih dobara u svrhu znanstvenih i stručnih istraživanja, praćenja i neposrednog nadzora provođenja aktivnosti u Parku prirode te propisanih uvjeta zaštite i mjera očuvanja, osim ako posebnim propisom nije drugačije propisano.

II. MJERE ZAŠTITE, OČUVANJA, UNAPREĐENJA I KORIŠTENJA

Upravljanje i upravljačke zone

Članak 4.

Upravljanje Parkom prirode provodi se na temelju Plana upravljanja Parkom prirode „Žumberak – Samoborsko gorje“ (u daljnjem tekstu: Plan upravljanja), Prostornog plana područja posebnih obilježja Parka prirode „Žumberak – Samoborsko gorje“ te prostornih planova gradova (Samobor, Jastrebarsko, Ozalj) i općina (Žumberak, Krašić, Klinča Sela) kojima Park prirode teritorijalno pripada.

Članak 5.

(1) U svrhu očuvanja prirodnih vrijednosti i kulturne baštine te potrebne razine upravljanja i načina korištenja, područje Parka prirode podijeljeno je u sljedeće upravljačke zone i podzone:

I Zona stroge zaštite

Ib Podzona stroge zaštite

II Zona usmjerene zaštite

IIa Podzona očuvanja creta

IIb Podzona očuvanja značajnih prirodnih cjelina

IIc Podzona očuvanja značajnih kulturnih cjelina

III Zona korištenja

IIIa Podzona naselja

IIIb Podzona posjetiteljske infrastrukture

IIIc Podzona aktivnih eksploatacijskih polja

(2) Kartografski prikaz upravljačkih zona i podzona Parka prirode sadržan je u Prilogu I. ovoga Pravilnika.

Članak 6.

(1) Zona stroge zaštite (I) uključuje Podzonu 1b i obuhvaća 0,54 % površine Parka prirode, a odnosi se na područja velike prirodne vrijednosti čije je očuvanje od iznimne važnosti. U ključuje prostor šuma, sekundarne prašume, riječnog kanjona sa slapovima, krškim vrelima i sedrenim barijerama te speleološke objekte i ostale značajne geolokalitete.

(2) Ova podzona obuhvaća lokalitete:

- Sekundarna prašuma Koprivna – Kuta i Blaževo brdo

- Posebni rezervat šumske vegetacije „Japetić“

- Izvorišni dio potoka Slapnica, unutar područja Značajnog krajobraza „Kanjon Slapnice“

- Svi geolokaliteti uključujući jame i špilje, nalazišta fosila i rijetkih stijena na području Parka prirode, uključujući i površinu u radijusu od 50 m od lokaliteta.

(3) Zbog velike vrijednosti i osjetljivosti ekosustava, geolokaliteta te potencijalno velikog negativnog utjecaja nekontroliranog posjećivanja, cilj upravljanja u Zoni stroge zaštite (I), Podzoni Ib je očuvanje prisutnih vrsta i staništa, sve u kontekstu očuvanja postojećeg prirodnog stanja ekosustava, dinamike odvijanja prirodnih procesa te fizionomije krajolika.

(4) U Podzoni Ib dopuštena je provedba znanstvenih i stručnih istraživanja, praćenje stanja koja ne ugrožavaju slobodno odvijanje prirodnih procesa i nadzor koji provodi Javna ustanova te ograničeno i kontrolirano posjećivanje.

(5) Iz Podzone Ib isključene su sve ceste i šumska prometna infrastruktura koji kroz nju prolaze.

(6) U Podzoni Ib zabranjeno je provoditi radnje koje bi promijenile, ugrozile ili uništile vrijednosti i osobitosti ovih prostora ili bilo kojeg njihova dijela. Nisu dopuštene intervencije u prostoru i izgradnja, kao ni bilo koji oblik ekstrakcijskog korištenja prirodnih dobara, obavljanje gospodarskih djelatnosti, vožnja bilo kojim oblikom prijevoznih sredstava, kao niti organizirano posjećivanje.

(7) Samo iznimno dozvoljene su intervencije u hitnim situacijama s ciljem zaštite i spašavanja ljudi i životinja, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša te sanacije štete prilikom nesreća, katastrofa, ratnih razaranja, uklanjanje invazivnih stranih vrsta, i drugih ekstremnih događaja.

Članak 7.

(1) Zona usmjerene zaštite (II) obuhvaća 97,39 % područja Parka prirode velike vrijednosti za očuvanje, a čine je prirodni i doprirodni ekosustavi izvora i lokvi, travnjačke površine, šume i prijelazna šumska područja, poljoprivredne površine i značajne kulturne cjeline.

(2) S obzirom na prirodna i kulturna obilježja te različite načine upravljanja, Zona usmjerene zaštite (II) podijeljena na tri podzone:

- IIa Podzona očuvanja creta koja obuhvaća područje creta i slivnog područja potoka Jarak

- IIb Podzona očuvanja značajnih prirodnih cjelina koja obuhvaća šumske, travnjačke i poljoprivredne površine, sve lokve i izvore na području Parka prirode (uključujući i površinu u radijusu od 50 m od pojedinog lokaliteta), sva zatvorena eksploatacijska polja i tzv. posudišta te veći dio potoka Slapnica (osim izvorišnog dijela)

- IIc Podzona očuvanja značajnih kulturnih cjelina koja obuhvaća arheološki park Budinjak, zaštićenu ruralnu cjelinu Cernik i zaštićenu ruralnu cjelinu Mrzlo Polje.

(3) Cilj upravljanja u Zoni usmjerene zaštite (II) je očuvanje i/ili unaprjeđenje stanja bioraznolikosti i georaznolikosti, posebice stanja mozaičnog krajobraza i krajobrazne ekologije, prirodnih i antropogeno uvjetovanih ekosustava te očuvanje odabranih sastavnica kulturne baštine.

(4) U Zoni usmjerene zaštite (II) dopušteno je provođenje znanstvenih i stručnih istraživanja, korištenje prirodnih dobara uz obveznu primjenu mjera osiguravanja održivosti , praćenje stanja prirodnih vrijednosti te nadzor od strane Javne ustanove, kao i provođenje aktivnih mjera zaštite, očuvanja i/ili obnove usmjerenih na očuvanje i poboljšanje stanja ekosustava, geolokaliteta i kulturne baštine bez čije bi se primjene promijenile bitne karakteristike područja i pojedinih lokaliteta.

(5) Dopušteno je ograničeno posjećivanje uz dosljedno poštivanje uvjeta ovisno o ciljevima zaštite, a cret Jarak posjećuje se kontrolirano.

(6) U Zoni usmjerene zaštite (II) nije dopuštena gradnja kao ni bilo koji drugi oblik djelovanja koji dovodi do promjena u fizionomiji krajolika, mijenja bitne karakteristike područja ili dovodi do smanjenja bioraznolikosti.

Članak 8.

(1) Zona korištenja (III) obuhvaća 2,07 % Parka prirode u kojoj je prirodni prostor značajno izmijenjen ljudskim djelovanjem. Uključuje sva postojeća naselja i područja zatečenog intenzivnog korištenja te sve postojeće planinarske, pješačke, biciklističke i druge markirane staze i putove, ceste te infrastrukturu za posjetitelje.

(2) Zona korištenja (III) podijeljena na tri podzone:

- IIIa Podzona naselja koja obuhvaća područja svih naselja u Parku prirode s postojećom pripadajućom infrastrukturom i građevinama. Iz IIIa Podzone naselja su izuzete zaštićene ruralne cjeline Mrzlo Polje i Cernik, koje su obuhvaćene Podzonom očuvanja značajnih kulturnih cjelina (IIc)

- IIIb Podzona posjetiteljske infrastrukture koja obuhvaća prostore i lokalitete izrazitijeg posjećivanja i kretanja korisnika zaštićenog područja te cjelokupnu posjetiteljsku infrastrukturu: posjetiteljske centre Budinjak i Sošice; gorsku učionicu Štahanova kućica; edukativne staze „Sinko Janko“, „Staza kneževa“, „Izvori života“, „Gdje voće zri“, „Okićnica“ i dr.; posjetiteljsku signalizaciju i interpretativne oznake; planinarske domove PD Ivica Sudnik na Velikom Dolu, PD Željezničar na Oštrcu, PD Žitnica na Japetiću, PD Cerinski Vir u Cerini, Gostinjac Sv. Bernarda, PK Scout u Koretićima, PD Boris Farkaš u Sekulićima i PK Vodice; vršnu zonu oko Sv. Gere ; planinarske putove; biciklističke rute i prometnice

- IIIc Podzona aktivnih eksploatacijskih polja koja obuhvaća aktivno eksploatacijsko polje crnog lipovečkog vapnenca – Lipovec.

(3) Cilj upravljanja u IIIa Podzoni naselja je održivost prisutnog i planiranog korištenja prostora u skladu s očuvanjem vrijednosti područja, napose u skladu s ciljevima očuvanja bioraznolikosti te krajobrazne i kulturne raznolikosti područja.

(4) Cilj upravljanja u IIIb Podzoni posjetiteljske infrastrukture je održivost korištenja prostora u svrhu posjećivanja te edukacije i interpretacije vrijednosti prirodnog prostora i dobara, bez narušavanja njihovih obilježja.

(5) Cilj upravljanja u IIIc Podzoni aktivnih eksploatacijskih polja je omogućavanje održive eksploatacije resursa, isključivo u funkciji progresivne sanacije eksploatacijskog polja.

(6) U IIIa Podzoni naselja dopuštena je rekonstrukcija, uređenje i izgradnja građevina i infrastrukture u skladu s važećom prostorno-planskom dokumentacijom.

(7) U IIIb Podzoni posjetiteljske infrastrukture dopušteno je održavanje i obnavljanje postojećih elemenata infrastrukture te razvoj i uređenje posjetiteljskih prostora i sadržaja. Planiranje novih elemenata posjetiteljske infrastrukture potrebno je provoditi u suradnji s Javnom ustanovom.

(8) U IIIc Podzoni aktivnih eksploatacijskih polja dopuštena je kontrolirana i održiva eksploatacija resursa, u funkciji progresivne sanacije eksploatacijskog polja.

Istraživanje i praćenje stanja 

Članak 9.

(1) Istraživačke aktivnosti te aktivnosti praćenja stanja prirodnih i kulturnih vrijednosti na području Parka prirode dopuštene su u svim upravljačkim zonama uz nadzor Javne ustanove.

(2) Dopuštenja za obavljanje istraživanja i praćenja stanja iz stavka 1. ovoga članka izdaju tijela nadležna za zaštitu prirode, odnosno zaštitu kulturne baštine.

Korištenje voda i javnog vodnog dobra

Članak 10.

(1) Korištenje voda i javnog vodnog dobra na području Parka prirode dopušteno je u Zoni usmjerene zaštite (II) (izuzetak Podzona IIa) i Zoni korištenja (III) sukladno propisima kojima se uređuje upravljanje vodama i zaštita prirode.

(2)  Pravna osoba za upravljanje vodama i javnim vodnim dobrom dužna je do kraja svake godine Javnoj ustanovi dostaviti godišnji plan rada za svaku narednu godinu, a do 1. ožujka godišnje izvješće o radu za svaku prethodnu godinu.

(3) Pravna osoba za upravljanje vodama i javnim vodnim dobrom godišnji plan rada izrađuje u suradnji s Javnom ustanovom.

(4) Pravna osoba za upravljanje vodama i javnim vodnim dobrom te korisnici voda i javnog vodnog dobra koji svojim radnjama i djelatnostima ugroze prirodne vrijednosti i prouzrokuju ekološku štetu dužni su bez odgađanja i na vlastiti trošak otkloniti štetne posljedice na dijelu prirode na kojem je nastala ekološka šteta.

Članak 11.

Na svim vlažnim staništima u području Parka prirode (poplavna područja, vlažne livade i cretovi), kao i na drugim prirodnim, poluprirodnim ili umjetnim vodnim tijelima (izvori, lokve, retencije, podzemne vode, nadzemni tokovi), nije dopušteno:

- podizati barijere u vodotocima, sprječavati protok vode ili mijenjati vodni režim

- isušivati, zatrpavati ili mijenjati izvore, ponore, lokve, potoke, poplavna područja, vlažne livade, cretove i postojeće ljudskim radom izgrađene kanale, izuzev radova restauracije

- zahvaćati i koristiti vodu iz vodotoka i drugih površinskih voda te crpsti podzemne vode za navodnjavanje poljoprivrednog i drugog zemljišta, osim iznimno uz dopuštenje pravne osobe za upravljanje vodama

- crpsti podzemne vode za punionicu vode.

Zaštita šuma i šumarstvo

Članak 12.

(1) Šumama u Zoni usmjerene zaštite (II) gospodari se na temelju šumskogospodarskih planova.

(2) Na području Parka prirode, sječa šuma, popunjavanje i pošumljavanje dozvoljeno je na temelju planova iz stavka l. ovoga članka.

(3) Na području Parka prirode nije dozvoljeno iskorištavanje šuma koje može ugroziti njegove značajke i ciljeve zaštite.

(4) Šumarsku djelatnost obavljaju pravne i fizičke osobe registrirane za obavljanje te djelatnosti, a šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske gospodari trgovačko društvo Hrvatske šume društvo s ograničenom odgovornošću (u daljnjem tekstu: Hrvatske šume d.o.o,)

(5) Za korištenje šuma na području Parka prirode privatni šumoposjednici, fizičke i pravne osobe moraju imati svu propisanu dokumentaciju na temelju propisa iz područja šumarstva i zaštite prirode.

(6) Korištenje nedrvnih šumskih proizvoda u šumama i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske potrebno je uskladiti s propisima Hrvatskih šuma d.o.o.

Članak 13.

(1)  U Zoni stroge zaštite (I) zabranjena je sječa šuma, konverzija, popunjavanje, pošumljavanje, izgradnja primarne i sekundarne šumske prometne infrastrukture, odnosno općenito gospodarenje šumama kao i gradnja stalnih ili postavljanje privremenih objekata.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka dopuštene su intervencije u hitnim situacijama (npr. lokaliziranje požara, uklanjanje invazivnih stranih vrsta, saniranje šteta nastalih zbog ekstremnih događaja).

Članak 14.

(1) Zabranjeno je unošenje i sadnja stranih i invazivnih stranih vrsta u strukturu prirodnih šumskih zajednica na području Parka prirode.

(2) Zabranjeno je branje, uklanjanje sa staništa i oštećivanje strogo zaštićenih biljnih vrsta i vrsta gljiva te njihovih dijelova, osim u svrhu znanstveno-istraživačkog rada.

(3) Zabranjeno je odsijecanje grana, dijelova grana ili kresanje lisnika, ako to nije predviđeno šumskogospodarskim planovima.

(4) Korištenje ne-drvnih šumskih proizvoda u državnim šumama potrebno je regulirati s Hrvatskim šumama d.o.o. u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje šumarstvo.

Lovstvo

Članak 15.

(1) U Zoni stroge zaštite (I) nije dopušten lov, kao ni postavljanje lovno-gospodarskih i lovno-tehničkih objekata.

(2) Lov na području Parka prirode dopušten je u skladu s odobrenim lovnogospodarskim planovima.

(3) Lovnogospodarski planovi moraju biti usuglašeni s Planom upravljanja Parka prirode i ovim Pravilnikom.

(4) U zoni radijusa 100 m oko aktivnih gnijezda strogo zaštićenih ptica grabljivica nije dopušteno provoditi lov u vrijeme njihovog razmnožavanja.

(5) U zoni radijusa od 300 m od brloga smeđeg medvjeda nije dopušteno provoditi lov u vrijeme hibernacije i brige za mlade.

Ribolov

Članak 16.

Na području Parka prirode ribolov nije dozvoljen u Zoni stroge zaštite (I) i Podzoni IIa.

Članak 17.

Ribolov u Parku prirode je dozvoljen isključivo uz ishođenu ribičku dozvolu koju prodaje ovlaštenik ribolovnog prava čijim je planom upravljanja, za kojeg je izdana suglasnost sukladno posebnom propisu kojim se uređuje slatkovodno ribarstvo, obuhvaćena predmetna ribolovna voda.

Članak 18.

Ribolov u vodotocima u svrhu provedbe znanstvenih ili stručnih istraživanja dozvoljen je uz prethodno pribavljeno dopuštenje nadležnih tijela.

Poljoprivreda

Članak 19.

(1) Poljoprivredne aktivnosti na području Parka prirode dopuštene su u Zoni usmjerene zaštite (II) i Zoni korištenja (III), u skladu s ciljevima upravljanja definiranim Planom upravljanja i prostorno-planskom dokumentacijom.

(2) Izgradnja i postavljanje objekata u funkciji poljoprivrede dopušteno je sukladno prostorno-planskoj dokumentaciji.

Članak 20.

Za zaštitu bilja dozvoljena je isključivo uporaba sredstava s popisa registriranih sredstava za zaštitu bilja, pri čemu prednost treba dati sredstvima pogodnim za ekološku uporabu te organskim gnojivima i gnojivima koja imaju primjenu u ekološkoj proizvodnji s pripadajućim certifikatom.

Članak 21.

(1) Na području Parka prirode dopuštena je košnja i ispaša.

(2) Gospodarenje visokovrijednim travnjacima provodi se u skladu s načelima očuvanja bioraznolikosti, krajobrazne i genske raznolikosti te održavanja ekološke stabilnosti i kontinuiteta travnjačkih ekosustava.

(3) Ispaša i košnja nisu dopušteni u Zoni stroge zaštite (I), a u ostalim zonama su dopušteni na travnjačkim površinama pod nadzorom ili u ograđenom prostoru.

Članak 22.

(1) Na području Parka prirode dozvoljeno je držanje pčela u skladu s propisom kojim se uređuje pčelarstvo te s propisom kojim se uređuje sakupljanje nedrvnih šumskih proizvoda i korištenje šume i šumskog zemljišta, na šumi i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske uz pribavljeno koncesijsko odobrenje Javne ustanove i suglasnost vlasnika zemljišta na kojem se planira postavljanje košnica, odnosno Ugovor s Hrvatskim šumama d.o.o.

(2) Lokaciju postavljanja košnica utvrđuju Javna ustanova i nositelj koncesijskog odobrenja, a na šumi i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske i Hrvatske šume d.o.o.

Gradnja

Članak 23.

Gradnja u Parku prirode provodi se u građevinskim područjima Zone korištenja (III), u skladu s prostorno-planskom dokumentacijom i posebnim propisima kojima se uređuje prostorno planiranje i gradnja.

Članak 24.

Na području Parka prirode izvan građevinskih područja zabranjeno je postavljanje samostojećih objekata (kontejneri građevinski, uredski, stambeni, kombinirani, sanitarni ili dr.) i kamp prikolica ili kampera osim na mjestima označenim za kampiranje.

Članak 25.

(1) Na području Parka prirode nije dopušteno:

- graditi građevine i provoditi radove za koje nije potrebno ishoditi akt kojim se odobrava građenje prema posebnom propisu kojim se uređuje gradnja, bez dopuštenja tijela državne uprave nadležnog za zaštitu prirode

- postavljanje ugostiteljske i trgovačke opreme na otvorenom, bez odobrenja Javne ustanove

- postavljanje štandova ili postolja za prodaju, bez odobrenja Javne ustanove.

- graditi objekte za odlaganje i obradu opasnog otpada (komunalnog i tehnološkog).

(2) Odobrenje iz stavka 1. podstavka 3. i 4. ovoga članka daje Javna ustanova putem koncesijskog odobrenja.

Članak 26.

Na površinama u Parku prirode u vlasništvu Republike Hrvatske kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o., za postavljanje pomičnih naprava, reklamnih panoa, štandova, montažno-demontažnih tendi, privremenih kioska i drugih građevina gotove konstrukcije građevinske (bruto) površine do 15 m ² , potrebno je prethodno provesti postupak propisan posebnim propisima iz područja šumarstva i zaštite prirode.

Promet

Članak 27.

(1) Kretanje motornim vozilima u Parku prirode dozvoljeno je na javnim i nerazvrstanim cestama uz poštivanje ograničenja brzine.

(2) Zemljanim i nerazvrstanim cestama koje su dio šumske infrastrukture dozvoljeno je prometovanje vlasnicima i nositeljima prava na nekretninama u Parku prirode, vozilima Javne ustanove i pravnim osobama s javnim ovlastima (policija, vatrogasci, hitna pomoć, HEP, HGSS, inspekcije i druge srodne službe) prilikom obavljanja poslova iz njihova djelokruga.

Članak 28.

(1) Prometovanje na zemljanim i nerazvrstanim cestama koje nisu dio šumske infrastrukture već su pristupne ceste kojima upravlja lokalna samouprava može se ograničiti.

(2) Ograničenja iz stavka 1. ovoga članka donosi nadležna jedinica lokalne samouprave uz suglasnost Javne ustanove.

(3) Hrvatske šume d.o.o. mogu ograničiti ili zbog sigurnosti obavljanja proizvodnog procesa i vremenskih prilika potpuno zabraniti korištenje šumske prometne infrastrukture u određenim vremenskim razdobljima.

Članak 29.

(1) Na području cijelog Parka prirode, svim vrstama vozila zabranjena je terenska vožnja izvan javnih, zemljanih i nerazvrstanih cesta.

(2) Izvan IIIa Podzone naselja zabranjeno je zadržavanje i parkiranje vozila izvan označenih parkirališnih mjesta, osobito na travnjačkim površinama.

Članak 30.

(1) Unutar Parka prirode nadlijetanje letjelica može biti ograničeno temeljem posebnih propisa koji uređuju pitanja civilnog zrakoplovstva u Republici Hrvatskoj.

(2) Snimanje iz zraka dopušteno je uz suglasnost Javne ustanove sukladno posebnom propisu koji regulira snimanje iz zraka.

Ulaz i posjećivanje

Članak 31.

(1) U Parku prirode je dopušteno posjećivanje svima pod jednakim uvjetima u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode (u daljnjem tekstu: Zakon), ovim Pravilnikom i važećim Planom upravljanja, na način koji ne ugrožava vrijednosti područja, kao niti provedbu mjera očuvanja prirodne i kulturne baštine.

(2) Kontrolirano posjećivanje je planski organizirano grupno posjećivanje uz stručno vodstvo, što podrazumijeva vremenski i prostorno ograničeno kretanje po definiranim stazama.

(3) Za vrijeme boravka i kretanja Parkom prirode posjetitelji su dužni pridržavati se odredbi ovog Pravilnika i svih uputa koje su otisnute na informativnim lecima, brošurama, pločama i drugim oznakama u Parku prirode te uputa zaposlenika Javne ustanove.

(4) Posjećivanje, rekreativne i sve druge aktivnosti unutar Parka prirode obavljaju se na vlastitu odgovornost.

(5) Za ulazak u Park prirode ne plaća se naknada.

Članak 32.

(1) Org anizirano posjećivanje nije dozvoljeno u Zoni stroge zaštite (I).

(2) U svim podzonama Zone usmjerene zaštite (II) dozvoljeno je kontrolirano i organizirano posjećivanje te se obavlja uz prethodnu najavu i vođenje od strane djelatnika Javne ustanove.

(3) U Parku prirode posjećivanje bez ograničenja je dopušteno u Zoni korištenja (III).

(4) U IIIc Podzoni aktivnih eksploatacijskih polja organizirano posjećivanje je zabranjeno bez najave.

Članak 33.

(1) Organizirana turistička posjećivanja poučnih staza te korištenja posjetiteljske infrastrukture Parka prirode potrebno je najaviti Javnoj ustanovi.

(2) Osim educiranih djelatnika i suradnika Javne ustanove, turističko vođenje na području Parka prirode mogu obavljati turistički vodiči s ishođenim dopuštenjem nadležn ih tijela.

(3) Usluge stručnih vođenja, provođenja edukativnog programa i sudjelovanja na manifestacijama u organizaciji Javne ustanove naplaćuju se prema važećem cjeniku koji je sastavni dio godišnjeg programa zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja Parka prirode za tekuću godinu ili se donosi posebnom odlukom Upravnog vijeća Javne ustanove, a objavljuje se na službenim stranicama Javne ustanove.

(4) Za vrijeme kretanja po poučnim stazama, planinarskim putovima i korištenja ostale posjetiteljske infrastrukture Parka prirode, pse i ostale ljubimce potrebno je voditi na povodcu kada je to primjenjivo.

(5) Kretanje pasa bez povodca dopušteno je isključivo u svrhu obavljanja lovnih aktivnosti i/ili za čuvanje stada.

Članak 34.

(1) U Park prirode posjetitelji mogu ući na 77 ulaza, cestovnim putem ili planinarskim stazama.

(2) Glavni ulazi u Park prirode su: Gabrovica, Plešivica, Čunkova Draga, Vivodina - Krmačina, Kašt, Novo Selo Žumberačko, Sveta Gera.

(3) Glavni cestovni prilazi Parku prirode s istočne strane su kroz naselje Grdanjci, s južne strane kroz naselja Plešivica i Medven Draga, a sa zapadne strane kroz naselje Kamanje.

Članak 35.

Izrada i postavljanje elemenata signalizacije i interpretacije u Parku prirode propisani su Pravilnikom o jedinstvenom vizualnom identitetu zaštite prirode u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, br. 81/20).

Članak 36.

Prilikom posjećivanja i boravka u Parku prirode zabranjeno je:

- odlaganje otpada na području Parka prirode te onečišćavanje zraka, tla i vode

- oštećivanje znakovlja, informativnih i edukativnih ploča

- ometanje privatnih posjeda

- kampiranje i loženje vatre, osim na za to predviđenim i označenim mjestima (otvorena ložišta pored Posjetiteljskog centra Budinjak, Scout-kampa u Koretićima, Robinzonskog kampa Brdo Zminjak u Jelenićima i Planinarskog doma Vodice)

- stvaranje buke izvan naselja, osim na manifestacijama za koje je Javna ustanova izdala koncesijsko odobrenje

- uznemiravanje životinja

- trganje biljaka i biljnih dijelova

- oštećivanje značajne georaznolikosti.

Članak 37.

Boravak i noćenje posjetitelja dozvoljeno je samo u objektima koji imaju smještajne kapacitete.

Članak 38.

(1) U slučaju izvanrednih okolnosti koje ne traju dulje od 15 dana, kao što su poplave, urušavanje staza, olujni vjetrovi, požari i dr., kretanje posjetitelja na području Parka prirode može se ograničiti ili potpuno zabraniti kada je to u interesu očuvanja prirodnih vrijednosti Parka prirode i/ili sigurnosti posjetitelja.

(2) Zabranu i/ili ograničenje kretanja posjetitelja donosi ravnatelj Javne ustanove odlukom u kojoj je sadržan popis područja zabrane, razlozi ograničenja, trajanje zabrane i mjere koje su dužne poduzeti pojedine službe Javne ustanove.

(3) Ako bi posjećivanje Parka prirode moglo ugroziti njegovo očuvanje i/ili sigurnost posjetitelja, ministar nadležan za zaštitu prirode može donijeti naredbu o zabrani ili ograničavanju posjećivanja.

Sport i rekreacija

Članak 39.

(1) Sportske i rekreativne aktivnosti u Parku prirode su biciklizam (biciklističke rute Javne ustanove, gradova, općina i županija), pješačenje (poučne staze „Staza kneževa“ u Budinjaku, „Izvori života“ u selu Dane, „Gdje voće zri“ u Loviću Prekriškom, „Okićnica“ podno Okića, „Sinko Janko“ u Sošicama), trčanje i orijentacijsko trčanje (na trasama definiranim posebnim koncesijskim odobrenjima), planinarenje (mreža markiranih planinarskih putova HPS-a), sportsko penjanje (uređeno penjalište na Okiću), paragliding (uzlijetališta na Plešivici i Japetiću), jahanje, sanjkanje te lov i ribolov.

(2) Pravne ili fizičke osobe koje organiziraju sportske ili druge manifestacije na otvorenom prostoru u Parku prirode, dužne su Javnoj ustanovi prijaviti mjesto i vrijeme događanja uz prethodno ishođenje koncesijskog odobrenja.

(3) Ako se sportske ili druge manifestacije iz stavka 2. ovoga članka planiraju na šumi i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske potrebno je ishoditi posebne uvjete i eventualna ograničenja od Hrvatskih šuma d.o.o. te namjeri obavijestiti lovoovlaštenika.

(4) Ishođenje koncesijskog odobrenja za organizaciju sportske ili druge manifestacije iz stavka 2. ovoga članka ne odnosi se na ovlaštenike ribolovnog prava.

Snimanje i fotografiranje

Članak 40.

(1) Na području Parka prirode nije dopušteno snimanje i/ili fotografiranje u komercijalne svrhe bez odobrenja Javne ustanove.

(2) Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka daje Javna ustanova putem koncesijskog odobrenja.

(3) Na području Parka prirode nije dopušteno snimanje i/ili fotografiranje materijala koji su u suprotnosti s načelima zaštite prirode.

Protupožarna zaštita

Članak 41.

(1) Na području Parka prirode zabranjeno je loženje vatre izvan IIIa Podzone naselja ili mjesta koja su posebno označena i određena za tu namjenu.

(2) Izvan Podzone naselja (IIIa) zabranjena je upotreba pirotehničkih sredstava i ostalih sredstava s otvorenim plamenom.

(3) Iznimno se na području Parka prirode može dopustiti strogo kontrolirano paljenje uz prethodno obavještavanje Javne ustanove i u suradnji s nadležnom vatrogasnom zajednicom i javnom vatrogasnom postrojbom.

Članak 42.

Mjere protupožarne zaštite na području Parka prirode dužne su provoditi i primjenjivati sve pravne i fizičke osobe sukladno posebnom propisu koji uređuje pitanja zaštite od požara.

Članak 43.

Protupožarne prosjeke s elementima šumske ceste i protupožarne prosjeke na području Parka prirode na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske održavaju Hrvatske šume d.o.o.

Članak 44.

(1) Javna ustanova provodi stalnu motriteljsko-dojavnu službu.

(2) Javna ustanova godišnje izrađuje i revidira podatke za Plan preventivnih mjera zaštite od požara Parka prirode "Žumberak – Samoborsko gorje".

Koncesijsko odobrenje za obavljanje djelatnosti

Članak 45.

(1) Za gospodarsko korištenje prirodnih dobara i/ili obavljanje dopuštene djelatnosti na području Parka prirode, Javna ustanova može pravnim i fizičkim osobama izdati koncesijsko odobrenje u skladu sa Zakonom.

(2) Postupak davanja koncesijskih odobrenja provodi se prikupljanjem javnih ponuda, a može se pokrenuti na zahtjev pravne i/ili fizičke osobe ili po službenoj dužnosti u skladu sa Zakonom.

(3) Djelatnosti za koje se može dati koncesijsko odobrenje propisane su Pravilnikom o koncesijskim odobrenjima na zaštićenom području (Narodne novine, br. 9/21).

Ostala ograničenja, mjere zaštite i zabranjene radnje

Članak 46.

(1) Javna ustanova, vlasnici i/ili nositelji drugih stvarnih prava na zemljištu unutar Parka prirode dužni su postupati u skladu s ciljevima te provoditi propisane mjere zaštite i očuvanja staništa.

(2) Javna ustanova obavještava vlasnike i/ili nositelje drugih stvarnih prava o mjerama zaštite i očuvanja staništa te daje rok od 6 mjeseci za provođenje.

(3) Mjerama zaštite i očuvanja staništa smatraju se: zahvati sprječavanja zarastanja travnjaka (sukcesije) mehaničkim uklanjanjem drvenastih vrsta i košnjom ili drugim prihvatljivim metodama, zahvati uklanjanja stranih invazivnih vrsta mehaničkim ili drugim prihvatljivim metodama, zahvati uklanjanja stabala koja predstavljaju opasnost za ljude i materijalnu imovinu, čišćenje i obnova lokvi te drugi zahvati koji imaju za cilj očuvanje povoljnog stanja staništa.

(4) Mjere zaštite i očuvanja staništa iz ovoga članka ne odnose se na zemljišta koja su uvrštena u šumskogospodarske planove.

(5) U slučaju nepoštivanja mjera zaštite i očuvanja staništa i roka iz stavka 2. ovoga članka, Javna ustanova pisanom obavijesti i objavom na oglasnoj ploči Javne ustanove i jedinice lokalne samouprave daje rok od 30 dana vlasniku i/ili nositelju drugih stvarnih prava za provođenje mjera zaštite i očuvanja staništa.

(6) Po isteku roka iz stavka 5. ovoga članka Javna ustanova može samostalno provoditi mjere zaštite i očuvanja staništa bez naknade.

Članak 47.

(1) Na području Parka prirode zabranjeno je namjerno branje, rezanje, sječa, iskopavanje, sakupljanje, oštećivanje ili uništavanje jedinki strogo zaštićenih biljaka, gljiva, lišajeva i algi iz prirode u njihovu prirodnom području rasprostranjenosti, osim u svrhu znanstveno-istraživačkog rada.

(2) Iznimno od stavka 1., dozvoljeno je sakupljanje jedinki strogo zaštićenih biljaka, gljiva, lišajeva i algi u znanstveno-istraživačke i edukativne svrhe uz dopuštenje tijela državne uprave nadležnog za zaštitu prirode.

Članak 48.

Zabranjeno je uvođenje u prirodu stranih vrsta i invazivnih stranih vrsta čije prirodno područje rasprostranjenosti nije na području Parka prirode te genetski modificirane organizme.

Članak 49.

Na području Parka prirode zabranjene su sljedeće radnje sa životinjama u prirodi:

- hranjenje, proganjanje, ozljeđivanje, hvatanje ili ubijanje

- namjerno uznemiravanje

- uništavanje ili uzimanje jaja čak i ako su prazna te njihovo čuvanje

- uništavanje, oštećivanje ili uklanjanje njihovih razvojnih oblika, gnijezda ili legla

- oštećivanje ili uništavanje područja njihova razmnožavanje ili odmaranja.

Članak 50.

(1) Zabranjeno je oštećivati, uništavati i odnositi sedru, sige, minerale, živi svijet speleoloških objekata, fosilne, arheološke i druge nalaze, odlagati otpad ili ispuštati otpadne tvari u speleološke objekte te provoditi druge zahvate i aktivnosti kojima se mijenjaju stanišni uvjeti u objektu.

(2) Iznimno od stavka 1., dozvoljeno je uzimanje minerala i/ili fosila iz prirode u znanstveno-istraživačke svrhe uz dopuštenje tijela državne uprave nadležnog za zaštitu prirode.

(3) Pravna i fizička osoba koja namjerava provoditi istraživanja ili obavljati radnje u speleološkom objektu ili njegovu nadzemlju, kao i provoditi zahvate za koje nije potrebno ishoditi akt kojim se odobrava građenje prema posebnom propisu kojim se uređuje gradnja, dužna je ishoditi dopuštenje nadležnog tijela.

Članak 51.

(1) Radi zaštite geoloških, hidrogeoloških, geomorfoloških, krajobraznih i drugih vrijednosti u Parku nije dozvoljeno: zadiranje u tlo i podzemlje kojim se ugrožavaju, oštećuju i uništavaju izvorne vrijednosti geološke podloge, odnosno prirodnih izdanaka stijenja i geoloških struktura, te krških pojava i oblika; uništavanje i sakupljanje sedre, fosila i fosilnih ostataka, minerala te ukrasa u špiljama i drugim speleološkim objektima.

(2) Na području Parka prirode strogo je zabranjeno vađenje pijeska, šljunka, kamena, humusa, gline i sl.

(3) Na području Parka prirode nije dozvoljena eksploatacija mineralnih sirovina osim u IIIc Podzoni aktivnih eksploatacijskih polja.

Članak 52.

(1) Zabranjeno je onečišćenje zraka, tla i vode, a posebice odlaganje svih vrsta otpada (komunalnog, opasnog, građevinskog), ispuštanje otpadnih tvari i tekućina, posebice u speleološkim objektima te uporaba kemijskih sredstava kojima se može ugroziti biljni i životinjski svijet te uzrokovati mikrobiološko onečišćenje.

(2) Pravne i fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost na području Parka prirode, dužne su otpad koji nastane u obavljanju njihove djelatnosti zbrinuti izvan područja Parka, sukladno posebnom propisu.

(3) Posjetitelji Parka prirode dužni su samostalno propisno zbrinjavati svojkomunalni otpad.

Članak 53.

(1) Na području Parka prirode svi provoditelji aktivnosti dužni su osigurati da je razina buke u dozvoljenim granicama sukladno propisu koji uređuju pitanja buke.

(2) Na otvorenim prostorima Parka, izvan naseljenih mjesta, razina dopuštene buke može danju iznositi do najviše 50 dB, a noću do 40 dB.

(3) Noćni mir u Parku traje od 23 do 6 sati. Iznimno se noćni mir može remetiti u vrijeme trajanja događanja koje je koncesijskim odobrenjem odobrila Javna ustanova, uz poštivanje propisanih uvjeta.

(4) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, dopuštena je viša razina buke kod provođenja lovnih aktivnosti i radova u gospodarenju šumama.

Članak 54.

(1) Na cijelom području Parka prirode zabranjeno je provoditi radnje koje doprinose svjetlosnom onečišćenju, posebice sa svrhom očuvanja ekosustava i bioraznolikosti (postavljati svjetiljke korelirane temperature boje svjetlosti iznad 2200K te osvijetljene oglasne ploče).

(2) Zona stroge zaštite (I) i Zona usmjerene zaštite (II), predstavljaju zone rasvijetljenosti E0 u kojima nije dopuštena dekorativna i krajobrazna rasvjeta te osvjetljavanje prirodnog vodnog tijela.

(3) Na cijelom području Parka prirode nije dopušteno izravno osvjetljavanje strogo zaštićenih vrsta osjetljivih na svjetlosno onečišćenje, odnosno izravno osvjetljavanje njihovih skloništa i ključnih staništa, kao ni tamnih koridora kretanja od skloništa do ključnih staništa.

(4) Na cijelom području Parka prirode nije dopušteno dodatno umjetno osvjetljavanje oglasnih ploča ili medija za oglašavanje.

Članak 55.

(1) Na području Parka prirode zabranjeno je kampiranje izvan za to predviđenih i označenih mjesta u IIIa Podzoni naselja, osim na već postojećim mjestima kampiranja.

(2) Zabranjeno je postavljanje objekata za robinzonski smještaj izvan IIIa Podzone naselja.

(3) Iznimno od stavka 1., Javna ustanova može u svrhu edukacije i/ili istraživanja odobriti kampiranje, odnosno logorovanje, izuzev u Zoni stroge zaštite (I).

Članak 56.

(1) Planinarske putove a prostoru Parka prirode obilježavaju i održavaju planinarska društva koja su članovi Hrvatskog planinarskog saveza.

(2) Nije dozvoljeno trasiranje i obilježavanje novih planinarskih putova i staza bez suglasnosti Javne ustanove.

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 57.

Postupanja suprotno mjerama zaštite, očuvanja, unapređenja i korištenja Parka prirode propisanim ovim Pravilnikom kažnjiva su sukladno prekršajnim odredbama Zakona.

Članak 58.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u javnom glasilu „Narodne novine“.

KLASA: 352-01/24-05/3

URBROJ: 517-06-2-1-26-

Zagreb, _________2026.

MINISTRICA

Marija Vučković

PRILOG I. KARTOGRAFSKI PRIKAZ UPRAVLJAČKE ZONACIJE U PARKU PRIRODE „ŽUMBERAK – SAMOBORSKO GORJE“