I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuju uvjeti i postupak prijama vježbenika u sudove i državna odvjetništva (u daljnjem tekstu: pravosudna tijela ), trajanje vježbeničke prakse, ulazak u vježbenički i stručni program te ciljevi i način provođenja vježbeničke prakse.

Članak 2.

Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu za osobe u muškom rodu uporabljeni su neutralno i odnose se na muške i ženske osobe (vježbenik, član, kandidat i dr.).

II. PRIJAM VJEŽBENIKA

Članak 3.

(1) Vježbenici u pravosudnim tijelima su državni službenici zaposleni na određeno vrijeme u duljini trajanja vježbeničke prakse predviđene ovim Zakonom.

(2) Vježbenička praksa traje 30 mjeseci, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

(3) Na vježbenike iz stavka 1. ovog članka se na odgovarajući način primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuju prava i obveze državnih službenika, osim ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.

Članak 4.

(1) Ministarstvo pravosuđa planom prijama svake godine određuje broj raspoloživih vježbeničkih mjesta u pravosudnim tijelima na prijedlog predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske odnosno Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, u skladu s mjerilima za određivanje broja službenika u pravosudnim tijelima.

(2) Plan prijma iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu državnog proračuna za kalendarsku godinu na koju se plan odnosi.

Članak 5.

(1) Za vježbenika može biti primljena osoba koja ima završen sveučilišni diplomski odnosno integrirani preddiplomski i diplomski studij prava.

(2) Strani državljanin ili osoba bez državljanstva može biti primljena za vježbenika ako aktivno vlada hrvatskim jezikom na razini C2 prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike.

Članak 6.

(1) Slobodna mjesta vježbenika utvrđena planom prijama popunjavaju se javnim natječajem koje objavljuje Ministarstvo pravosuđa u „Narodnim novinama“ i na svojoj internetskoj stranici.

(2) Na slobodno vježbeničko mjesto primaju se kandidati koji u postupku odabira ostvare ukupno najveći broj bodova.

(3) Ukupan broj bodova određuje se na osnovi uspjeha na studiju prava, pisane provjere znanja te provedenog strukturiranog razgovora.

(4) Broj bodova ostvaren na temelju uspjeha na studiju prava iznosi najviše 30%, pisane provjere znanja iznosi najviše 50%, dok se na temelju rezultata provedenog strukturiranog razgovora može ostvariti najviše 20% bodova.

(5) Ako ima više kandidata s istim ukupnim brojem bodova od slobodnih vježbeničkih mjesta, odabiru se oni kandidati koji su ostvarili veći broj bodova na temelju pisane provjere znanja, a u slučaju jednakog broja bodova prednost ima kandidat podzastupljenog spola u pravosudnom tijelu za koje se vrši izbor.

(6) Ministar pravosuđa odredit će pravilnikom način utvrđivanja broja bodova iz stavka 2. ovog članka te sadržaj pisane provjere znanja i strukturiranog razgovora.

Članak 7.

(1) Provjeru znanja i ocjenjivanje kandidata provodi Povjerenstvo za izbor vježbenika u sastavu od tri člana.

(2) Članove Povjerenstva za izbor vježbenika na vrijeme od dvije godine imenuje ministar pravosuđa, i to jednog iz reda rukovodećih službenika Ministarstva pravosuđa, jednog iz reda sudaca na prijedlog predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske te jednog iz reda državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika na prijedlog Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske.

(3) Svaki od članova Povjerenstva za izbor vježbenika ima tri zamjenika koji se imenuju na isti način kao i članovi.

(4) Rješenjem o imenovanju članova i zamjenika članova Povjerenstva za izbor vježbenika iz reda službenika Ministarstva pravosuđa imenuju se tajnik Povjerenstva i njegovi zamjenici, koji obavljaju stručne i administrativne poslove za potrebe Povjerenstva.
(5) Članovima Povjerenstva za izbor vježbenika pripada naknada za rad u visini koju posebnom odlukom odredi ministar pravosuđa.

Članak 8.

(1) Nakon provedenog postupka Povjerenstvo za izbor vježbenika utvrđuje listu kandidata koje predlaže za izbor ministru pravosuđa za svako pojedino pravosudno tijelo za koje je natječaj bio raspisan.

(2) Izabrani kandidat prima se u državnu službu na određeno vrijeme rješenjem ministra pravosuđa.

(3) Kandidat koji nije izabran za vježbenika protiv rješenja iz stavka 2. ovog članka ima pravo pokrenuti upravni spor.

III. OBAVLJANJE VJEŽBENIČKE PRAKSE

Članak 9.

(1) Vježbenici obavljaju vježbeničku praksu u općinskim, županijskim, trgovačkim, upravnim i prekršajnim sudovima te u općinskim i županijskim državnim odvjetništvima.

(2) Cilj stručnog obrazovanja vježbenika je osposobljavanje za samostalno obavljanje poslova u pravosudnim tijelima i stjecanje uvjeta za polaganje pravosudnog ispita.

Članak 10.

Vježbenička praksa sastoji se od praktičnog dijela vježbeničke prakse koja se provodi u pravosudnim tijelima i od sudjelovanja u stručnim radionicama Pravosudne akademije.

Članak 11.

(1) Tijekom vježbeničke prakse sudački vježbenik dužan je provesti šest mjeseci u sudu u kojem je primljen, šest mjeseci u građanskom prvostupanjskom odjelu, četiri mjeseca u kaznenom prvostupanjskom odjelu, po dva mjeseca u drugostupanjskom građanskom i drugostupanjskom kaznenom odjelu te po jedan mjesec općinskom i županijskom državnom odvjetništvu. Vrijeme do ispunjavanja uvjeta za polaganje pravosudnog ispita i nakon polaganja pravosudnog ispita vježbenik provodi prema rasporedu čelnika pravosudnog tijela u koje je raspoređen.

(2) Tijekom vježbeničke prakse državnoodvjetnički vježbenik dužan je provesti šest mjeseci u državnom odvjetništvu u koje je primljen, 12 mjeseci u sudu, od čega po četiri mjeseca na građanskom prvostupanjskom odjelu i na kaznenom prvostupanjskom odjelu te po dva mjeseca u drugostupanjskom građanskom i kaznenom odjelu. Vrijeme do ispunjavanja uvjeta za polaganje pravosudnog ispita i nakon polaganja pravosudnog ispita vježbenik provodi prema rasporedu čelnika pravosudnog tijela u koje je raspoređen.

Članak 12.

(1) Čelnik svakog pravosudnog tijela u koje je vježbenik raspoređen određuje mentora radi praćenja rada vježbenika i skrbi o njegovom stručnom osposobljavanju.

(2) Za mentora može biti određen sudac, državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika koji je završio edukaciju za mentore pri Pravosudnoj akademiji i koji je za to određen godišnjim rasporedom poslova.

(3) Dužnost mentora je pratiti stručno osposobljavanje vježbenika, potaknuti njegovo zanimanje i trud te ga pripremiti za samostalno obavljanje poslova u pravosudnim tijelima. Mentor može istodobno imati najviše dva vježbenika.

Članak 13.

(1) Vježbenici u svakom praktičnom dijelu prakse moraju izrađivati obvezne pisane radnje, čiju vrstu i broj pravilnikom propisuje ministar pravosuđa.

(2) Vježbenik je tijekom vježbeničke prakse dužan voditi dnevnik vježbeničke prakse na obrascu propisanom pravilnikom kojeg donosi ministar pravosuđa.

(3) Nadzor nad provođenjem vježbeničke prakse u sudovima i državnim odvjetništvima provodi čelnik pravosudnog tijela u suradnji s mentorima kod kojih je vježbenik raspoređen.

Članak 14.

Čelnik pravosudnog tijela u koje je vježbenik raspoređen izdaje potvrdu o završenom praktičnom dijelu vježbeničke prakse iz članka 11. stavka 1. odnosno stavka 2. ovog Zakona te izvršenim obvezama iz članka 13. stavka 1. i 2. ovog Zakona.

Članak 15.

(1) Stručne radionice iz pojedinih pravnih područja u ukupnom trajanju od 320 sati organizira Pravosudna akademija radi stjecanja vještina za rješavanje praktičnih poslova iz djelokruga rada pravosudnih tijela.

(2) Sudjelovanje u stručnim radionicama je obavezno, o čemu vježbenicima potvrdu izdaje Pravosudna akademija.

(3) Mjesto i vrijeme održavanja stručnih radionica, način sudjelovanja vježbenika u stručnim radionicama te način njihova ocjenjivanja, kao i nadzor nad njihovim provođenjem, propisuje ministar pravosuđa pravilnikom.

Članak 16.

(1) Nakon ispunjenja uvjeta za polaganje pravosudnog ispita vježbenik ostvaruje pravo na korištenje dva mjeseca vježbeničke prakse za pripremu pravosudnog ispita. O vremenu korištenja ovog prava dužan je pisano izvijestiti čelnika pravosudnog tijela u kojem je raspoređen na vježbeničku praksu.

(2) Preostalo vrijeme vježbeničke prakse vježbenici provode prema rasporedu čelnika pravosudnih tijela u koja su raspoređeni, u kojem im vremenu može biti odobreno i obavljanje dijela vježbeničke prakse izvan pravosudnih tijela u koja su raspoređeni, na temelju sporazuma čelnika toga pravosudnog tijela i čelnika tijela u koje se vježbenik upućuje radi obavljanja dijela vježbeničke prakse.

IV. PRODUŽENJE VJEŽBENIČKE PRAKSE

Članak 17.

(1) Vježbenička praksa prekida se uslijed neprekidnog bolovanja dužeg od šest mjeseci ili korištenja rodiljnog odnosno roditeljskog dopusta. Prekid vježbeničke prakse rješenjem utvrđuje čelnik pravosudnog tijela u koje je vježbenik primljen.

(2) Vježbenička praksa može se prekinuti iz drugog važnog razloga, o čemu rješenjem odlučuje čelnik pravosudnog tijela u koje je vježbenik primljen.

(3) O produženju vježbeničke prakse na zahtjev vježbenika odlučuje Ministarstvo pravosuđa.

V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 18.

Pravilnik iz članka 6. stavka 6., članka 13. stavaka 1. i 2. i članka 15. stavka 3. ovog Zakona ministar pravosuđa donijet će u roku od 60 dana od stupanja na snagu ovog Zakona.

Članak 19.

Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaju važiti članci 1. stavak 1. i članci 2. do 16. Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu („Narodne novine“, broj 84/08 i 75/09).

Članak 20.

Ovaj Zakon objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu 1. siječnja 2017.