Ovim se Zakonom uređuju uvjeti, postupak prijavljivanja, program te način polaganja i vrednovanja pravosudnog ispita.
Članak 2.
Pravosudni ispit je stručni ispit koji se polaže nakon završenog diplomskog odnosno integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija prava i ispunjenja uvjeta propisanih ovim Zakonom radi obavljanja poslova za koje je zakonom ili drugim propisom kao uvjet propisan položen pravosudni ispit.
Članak 3.
Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu za osobe u muškom rodu uporabljeni su neutralno i odnose se na muške i ženske osobe (vježbenik, član, kandidat i dr.).
II. UVJETI ZA POLAGANJE PRAVOSUDNOG ISPITA
Članak 4.
Uvjete za polaganje pravosudnog ispita ispunjavaju osobe sa završenim diplomskim odnosno integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem prava, i to:
- nakon dvije godine vježbeničke prakse u pravosudnim tijelima sukladno posebnom zakonu,
- nakon dvije godine vježbeničke prakse u odvjetništvu i javnom bilježništvu,
- nakon četiri godine obavljanja pravnih poslova u tijelima državne uprave, lokalne i područne (regionalne) samouprave te drugim javnim tijelima i drugim pravnim osobama ili rada u znanstvenonastavnim, nastavnim i suradničkim zvanjima na pravnim predmetima na pravnim fakultetima,
- nakon dvije godine obavljanja pravnih poslova u tijelima državne uprave, lokalne i područne (regionalne) samouprave te drugim javnim tijelima i drugim pravnim osobama ili rada u znanstvenonastavnim, nastavnim i suradničkim zvanjima na pravnim predmetima na pravnim fakultetima, u kojem vremenu su u sudu tijekom godine dana provele najmanje 720 sati na stručnoj praksi.
Članak 5.
(1) Stručna praksa iz članka 4. podstavka 4. ovog Zakona provodi se u općinskom sudu, i to najmanje 480 sati u građanskom odjelu i 240 sati u kaznenom odjelu.
(2) Zahtjev za obavljanje stručne prakse podnosi se predsjedniku suda nakon najmanje šest mjeseci obavljanja pravnih poslova.
(3) O zahtjevu za obavljanje stručne prakse predsjednik suda odlučuje rješenjem.
Članak 6.
(1) Radi ispunjavanja uvjeta za polaganje pravosudnog ispita pravosudna tijela mogu primati osobe sa završenim diplomskim odnosno integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem prava na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa u trajanju od dvije godine.
(2) Ministarstvo pravosuđa donosi godišnji plan prijama osoba iz stavka 1. ovog članka za sva pravosudna tijela, ovisno o raspoloživim financijskim sredstvima osiguranim državnim proračunom za rashode za zaposlene.
(3) Osobe iz stavka 1. ovog članka primaju se na stručno osposobljavanje rješenjem čelnika pravosudnog tijela i ne ostvaruju pravo na naknadu za rad.
(4) Na obavljanje stručnog osposobljavanja osoba iz stavka 1. ovog članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o rasporedu i obvezama vježbenika u pravosudnim tijelima za vrijeme praktičnog dijela vježbeničke prakse, osim pohađanja stručnih radionica koje organizira Pravosudna akademija.
(5) Uvjete za polaganje pravosudnog ispita osobe iz stavka 1. ovog članka ispunjavaju nakon dvije godine prakse u pravosudnim tijelima i izvršenih obveza sukladno stavku 4. ovog članka.
III. PRIJAVA POLAGANJA PRAVOSUDNOG ISPITA
Članak 7.
(1) Prijava za polaganje pravosudnog ispita podnosi se Ministarstvu pravosuđa.
(2) Za sudačke i državnoodvjetničke vježbenike prijavu podnosi čelnik pravosudnog tijela u koje je vježbenik primljen u roku od 15 dana od dana kad vježbenik ispuni uvjete za polaganje pravosudnog ispita. Ako čelnik pravosudnog tijela u koje je vježbenik raspoređen u propisanom roku ne podnese prijavu za polaganje pravosudnog ispita, kandidat je prijavu ovlašten sam podnijeti uz predočenje dokaza o ispunjavanju traženih uvjeta.
Članak 8.
(1) Ministarstvo pravosuđa rješenjem utvrđuje ispunjava li kandidat uvjete za polaganje pravosudnog ispita.
(2) Protiv rješenja kojim je utvrđeno da kandidat ne ispunjava uvjete za polaganje pravosudnog ispita nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
(3) Ministar pravosuđa pravilnikom uređuje postupak prijave polaganja pravosudnog ispita.
(2) Vrijeme i mjesto polaganja pisanog i usmenog dijela pravosudnog ispita te raspored kandidata i članova odnosno zamjenika članova Ispitnog povjerenstva određuje Ministarstvo pravosuđa.
(3) Kandidatu se mora omogućiti polaganje pisanog dijela pravosudnog ispita najkasnije u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva za polaganje ispita.
V. ISPITNO POVJERENSTVO ZA POLAGANJE PRAVOSUDNOG ISPITA
Članak 10.
(1) Pravosudni ispit polaže se pred Ispitnim povjerenstvom za polaganje pravosudnog ispita (u daljnjem tekstu: Ispitno povjerenstvo).
(2) Ispitno povjerenstvo ima šest članova.
(3) Članove Ispitnog povjerenstva i najviše 10 njihovih zamjenika za svaku grupu predmeta iz članka 21. stavka 1. ovog Zakona rješenjem imenuje ministar pravosuđa.
(4) Članovi i zamjenici članova Ispitnog povjerenstva moraju biti pravnici s najmanje 15 godina radnog iskustva u struci nakon položenog pravosudnog ispita, koji su se istaknuli svojim stručnim radom u pravosudnim tijelima, a imenuju se iz reda sudaca i zamjenika državnih odvjetnika, odvjetnika, javnih bilježnika te drugih odgovarajućih tijela.
(5) Prije imenovanja članova i zamjenika članova Ispitnog povjerenstva ministar pravosuđa zatražit će od predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Glavnog državnog odvjetnika, predsjednika Hrvatske odvjetničke komore, predsjednika Hrvatske javnobilježničke komore i čelnika drugih odgovarajućih tijela obrazloženi prijedlog kandidata te uputiti javni poziv na iskazivanje interesa svim zainteresiranim kandidatima koji ispunjavaju uvjete iz stavka 3. ovog članka.
Članak 11.
(1) Predsjednik Ispitnog povjerenstva je predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske, a zamjenik predsjednika je Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske.
(2) Mandat članova i zamjenika članova Ispitnog povjerenstva traje dvije godine i mogu biti ponovno imenovani.
(3) Predsjednik Ispitnog povjerenstva najmanje jednom godišnje, najkasnije do 31. ožujka, ministru pravosuđa podnosi izvješće o radu Ispitnog povjerenstva u prethodnoj godini.
(4) Ministar pravosuđa i predsjednik Ispitnog povjerenstva mogu sazvati sastanak članova i zamjenika članova Ispitnog povjerenstva radi razmatranja pitanja značajnih za njegov rad.
(5) Ministar pravosuđa pravilnikom uređuje postupak imenovanja i načina rada Ispitnog povjerenstva.
Članak 12.
Rješenjem o imenovanju članova i zamjenika članova Ispitnog povjerenstva iz članka 10. stavka 3. ovog Zakona iz reda službenika Ministarstva pravosuđa imenuju se tajnik Ispitnog povjerenstva i njegovi zamjenici, koji obavljaju stručne i administrativne poslove za potrebe Ispitnog povjerenstva.
Članak 13.
(1) Ministar pravosuđa odlukom određuje visinu i način plaćanja troškova pravosudnog ispita.
(2) Članovima i tajniku Ispitnog povjerenstva te njihovim zamjenicima pripada naknada za rad u Ispitnom povjerenstvu u visini koju posebnom odlukom utvrđuje ministar pravosuđa.
VI. PROGRAM I PRAVNI IZVORI ZA POLAGANJE PRAVOSUDNOG ISPITA
Članak 14.
(1) Pravosudni ispit polaže se prema programu propisanom ovim Zakonom.
(2) Pravne izvore za polaganje pravosudnog ispita utvrđuje ministar pravosuđa na prijedlog Ispitnog povjerenstva
(1) Pravosudni ispit sastoji se od pisanog i usmenog dijela ispita.
(2) Pri utvrđivanju ocjene kandidata na pravosudnom ispitu u obzir se uzima poznavanje važećih izvora prava, razumijevanje pravnih instituta, sposobnost rasuđivanja i zaključivanja te način izražavanja.
(3) O provedbi pisanog i usmenog dijela pravosudnog ispita sastavlja se zapisnik na obrascu propisanom pravilnikom kojeg donosi ministar pravosuđa.
Članak 16.
(1) Pisani dio ispita sastoji se od provjere pravnog znanja odgovorima na pitanja višestrukog izbora i izrade dvije pisane zadaće iz pojedinih grupa predmeta iz članka 21. stavka 1. ovog Zakona.
(2) Pitanja za pisanu provjeru znanja i teme pisanih zadaća priprema i određuje Ispitno povjerenstvo te ih dostavlja Ministarstvu pravosuđa radi unosa u elektroničku bazu iz koje se algoritamski nasumice pojedina pitanja i teme dodjeljuju kandidatima na pisanom dijelu ispita.
(3) Kandidat pisani dio ispita polaže na računalu pod osobnom zaporkom koju određuje Ministarstvo pravosuđa i koja mu se ne priopćuje.
(4) Ministar pravosuđa pravilnikom uređuje način i vrijeme pripreme, dostave, unosa i dodjele pitanja i tema na pisanom dijelu pravosudnog ispita u elektroničku bazu te održavanje i nadzor nad provedbom pisanog dijela pravosudnog ispita.
Članak 17.
(1) Sadržaj pisane provjere znanja, teme pisanih zadaća i podaci o osobnim zaporkama kandidata su tajni.
(2) Tajnost ovih podataka dužni su čuvati svi članovi i zamjenici članova Ispitnog povjerenstva i službenici Ministarstva pravosuđa koji za njih saznaju u obavljanju svojih dužnosti.
(3) Povreda obveze utvrđene u stavku 2. ovog članka razlog je za razrješenje dužnosti člana ili zamjenika člana Ispitnog povjerenstva odnosno predstavlja tešku povredu službene dužnosti.
Članak 18.
(1) Smatra se da pisani dio pravosudnog ispita nije položio kandidat koji:
-odustane od započetog pisanog ispita
-bude zatečen u korištenju nedopuštenih pomagala.
(2) Činjenicu da pisani dio pravosudnog ispita nije položen utvrđuje tajnik Ispitnog povjerenstva, a upisuje se u zapisnik o provedbi pravosudnog ispita i Registar pravosudnih ispita.
(3) Kandidat koji za vrijeme polaganja pisanog dijela ispita bude zatečen u korištenju nedopuštenih pomagala ponovnom polaganju pravosudnog ispita može pristupiti nakon isteka roka od godine dana od dana polaganja.
Članak 19.
(1) Provjera pravnog znanja kandidata na pisanom dijelu pravosudnog ispita ocjenjuje se ocjenama „zadovoljio“ ili „nije zadovoljio“.
(2) Na provjeri pravnog znanja iz stavka 1. ovog članka zadovoljio je kandidat koji ostvari najmanje 75 % točnih odgovora.
Članak 20.
(1) Kandidat koji na provjeri pravnog znanja ostvari najmanje 75 % točnih odgovora u roku od 15 dana pristupa izradi dviju pisanih zadaća te neposredno nakon toga usmenom dijelu pravosudnog ispita.
(2) Pisane zadaće izrađuju se iz pojedinih grupa predmeta iz članka 21. stavka 1. ovog Zakona.
Članak 21.
(1) Usmeni dio ispita sastoji se od ispitivanja iz šest grupa predmeta, i to iz:
1. ustavnog uređenja i organizacije pravosuđa
2. građanskog materijalnog prava
3. građanskog postupovnog prava
4. kaznenog i kaznenog postupovnog prava
5. sustava državne uprave i upravnog prava
6. osnova sustava i prava Europske unije.
(2) Usmeni ispit polaže se u neprekidnoj nazočnosti šest članova odnosno zamjenika članova Ispitnog povjerenstva prema prethodno utvrđenom rasporedu iz članka 9. stavka 2. ovog Zakona.
Članak 22.
(1) Na usmenom dijelu pravosudnog ispita ne mogu sudjelovati članovi i zamjenici članova Ispitnog povjerenstva kojima je kandidat:
- krvni srodnik u pravoj liniji odnosno pobočnoj liniji zaključno do četvrtog stupnja
- bračni drug ili srodnik po tazbini do drugog stupnja, bez obzira na to je li brak prestao ili nije
- izvanbračni drug ili životni partner
- štićenik ili posvojenik
- zaposlenik odnosno bivši zaposlenik.
(2) Članovi i zamjenici članova Ispitnog povjerenstva u odnosu na koje postoje zapreke iz stavka 1. ovog članka dužni su Ministarstvo pravosuđa izvijestiti o postojanju ovih okolnosti prije sastavljanja rasporeda usmenog dijela ispita odnosno nakon njegove objave. Ako o postojanju ovih okolnosti član odnosno zamjenik člana Ispitnog povjerenstva ne izvijesti Ministarstvo pravosuđa i sudjeluje na usmenom dijelu ispita protivno odredbi stavka 1. ovog članka, smatra se da kandidat nije položio pravosudni ispit, a član odnosno zamjenik člana Ispitnog povjerenstva razriješit će se dužnosti .
(3) Član ili zamjenik člana Ispitnog povjerenstva koji smatra da u odnosu na pojedinog kandidata postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristranost dužan je o tome obavijestiti Ministarstvo pravosuđa radi određivanja drugog člana ili zamjenika člana za sudjelovanje na usmenom dijelu ispita tog kandidata.
Članak 23.
(1) Predsjednik Ispitnog povjerenstva na usmenom dijelu ispita rukovodi usmenim ispitom, vodi računa da se kandidati ispituju na prikladan način i brine o održavanju reda.
(2) Ispitivanje na usmenom dijelu ispita u odnosu na svakog kandidata može najdulje trajati dva sata.
(3) Usmeni dio ispita je javan. Usmenom ispitu mogu nazočiti zainteresirane osobe koje se prethodno prijave Ministarstvu pravosuđa, a tijek usmenog ispita može se snimati te se reproduciranje snimke može omogućiti zainteresiranim osobama koje se prethodno prijave Ministarstvu pravosuđa.
(4) Ministar pravosuđa pravilnikom uređuje način provedbe usmenog dijela pravosudnog ispita.
Članak 24.
(1) Nakon završetka usmenog ispita iz pojedine grupe predmeta Ispitno povjerenstvo ocjenjuje znanje kandidata ocjenom „zadovoljio“ ili „nije zadovoljio“, koju predlaže član Ispitnog povjerenstva koji je ispitivao kandidata.
(2) Ocjena iz grupe predmeta iz koje je kandidat izradio pisanu zadaću uključuje i ocjenu pisane zadaće.
(3) Ispitno povjerenstvo na usmenom dijelu ispita svoje odluke donosi većinom glasova. Niti jedan član Ispitnog povjerenstva ne može se suzdržati od glasovanja, a u slučaju podjele glasova odlučujući je glas člana Ispitnog povjerenstva koji je ispitivao pojedinu grupu predmeta.
Članak 25.
(1) Po završetku cijelog ispita utvrđuje se konačan uspjeh kandidata postignut na pravosudnom ispitu ocjenom „položio“ ili „nije položio“. Kandidat koji na pisanom i usmenom dijelu ispita pokaže osobito znanje ocijenit će se ocjenom „položio s posebnom pohvalom“.
(2) Kandidat koji na usmenom dijelu pravosudnog ispita bude ocijenjen ocjenom „nije zadovoljio“ iz više od jedne grupe predmeta nije položio pravosudni ispit.
(3) Kandidat koji na usmenom dijelu pravosudnog ispita bude ocijenjen ocjenom „nije zadovoljio“ iz jedne grupe predmeta, po proteku najranije mjesec dana, a najkasnije u roku od tri mjeseca od dana polaganja usmenog dijela ispita, može pristupiti polaganju popravnog ispita iz navedene grupe predmeta. Ako kandidat bude ocijenjen ocjenom „nije zadovoljio“ iz grupe predmeta iz koje je izradio pisanu zadaću, Ispitno povjerenstvo odlučit će o potrebi polaganja popravnog ispita i u odnosu na pisanu zadaću.
(4) Ako kandidat ne pristupi popravnom ispitu u roku iz stavka 3. ovog članka ili ako popravni ispit ne položi, smatra se da pravosudni ispit nije položio.
Članak 26.
Predsjednik Ispitnog povjerenstva na usmenom dijelu ispita utvrđuje da pravosudni ispit nije položen:
- ako kandidat ne pristupi polaganju usmenog dijela ispita
- ako kandidat odustane od polaganja usmenog dijela ispita.
Članak 27.
(1) Kandidat koji ne položi pravosudni ispit ponovnom polaganju ispita može pristupiti nakon isteka roka od šest mjeseci od dana polaganja. U slučaju ponavljanja kandidat ponovno pristupa pravosudnom ispitu u cijelosti.
(2) Pravosudni ispit može se polagati najviše tri puta, nakon čega kandidat trajno gubi pravo polagati pravosudni ispit.
(3) Iznimno, na pisanu obrazloženu molbu kandidatu se može odobriti i dodatno pristupanje polaganju ispita ako je kandidat iz opravdanih razloga bio spriječen pristupiti ili dovršiti započeti ispit.
(4) Molba iz stavka 3. ovog članka podnosi se Ministarstvu pravosuđa u roku od osam dana od kada je kandidat trebao pristupiti polaganju ispita.
(5) O molbi iz stavka 3. ovog članka rješenjem odlučuje Ministarstvo pravosuđa, protiv kojeg žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.
Članak 28.
(1) Vježbenik u pravosudnom tijelu koji je na pravosudnom ispitu ostvario ocjenu „položio s posebnom pohvalom“ raspoređuje se bez provođenja javnog natječaja ili internog oglasa na slobodno radno mjesto savjetnika u tom pravosudnom tijelu odnosno uz svoju suglasnost u drugom pravosudnom tijelu.
(2) Ako u pravosudnom tijelu ima više vježbenika koji ispunjavaju uvjete iz stavka 1. ovog članka, na slobodno radno mjesto savjetnika rasporedit će se onaj koji je ostvario ocjenu „položio s posebnom pohvalom“ te postigao najbolje ocjene mentora na praktičnom dijelu vježbeničke prakse i ocjene voditelja stručnih radionica.
VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 29.
(1) Sve osobe koje su s vježbom odnosno radom na pravnim poslovima započele prije stupanja na snagu ovoga Zakona uvjete za pristupanje polaganju pravosudnog ispita stječu prema Zakonu o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu („Narodne novine“, broj 84/08 i 75/09).
(2) Sve osobe koje su do stupanja na snagu ovoga Zakona stekle uvjete za polaganje ispita po Zakonu iz stavka 1. ovoga članka pravosudni ispit polažu prema Zakonu o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu („Narodne novine“, broj 84/08 i 75/09) do 30. lipnja 2017.
(3) Od 1. srpnja 2017. svi kandidati, bez obzira na to po kojem su zakonu stekli uvjete za polaganje ispita, pravosudni ispit polažu prema odredbama ovoga Zakona.
Članak 30.
Plan prijama na praksu u pravosudna tijela bez zasnivanja radnog odnosa iz članka 6. stavka 2. ovog Zakona Ministarstvo pravosuđa donijet će u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
Članak 31.
Pravilnik iz članka 8. stavka 3., članka 11. stavka 5., članka 15. stavka 3., članka 16. stavka 4. i članka 23. stavka 4. ovog Zakona ministar pravosuđa donijet će se u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
Članak 32.
(1) Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaju važiti članci 1. stavak 2. i članci 17. do 36. Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu („Narodne novine“, broj 84/08 i 75/09).
(2) Stupanjem na snagu ovog Zakona prestaje mandat Ispitnog povjerenstva za polaganje pravosudnog ispita imenovanog sukladno odredbama članka 20. stavka 2. i 3. Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu („Narodne novine“, broj 84/08 i 75/09).
(3) Članove i zamjenike članova Ispitnog povjerenstva koji će provoditi pravosudni ispit za osobe iz članka 29. stavka 2. ovog Zakona odredit će predsjednik Ispitnog povjerenstva imenovanog sukladno članku 10. stavku 3. ovog Zakona.
Članak 33.
Ovaj Zakon objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu 1. siječnja 2017.
ZAKON O PRAVOSUDNOM ISPITU
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
I. OPĆE ODREDBE
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuju uvjeti, postupak prijavljivanja, program te način polaganja i vrednovanja pravosudnog ispita.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 2.
Pravosudni ispit je stručni ispit koji se polaže nakon završenog diplomskog odnosno integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija prava i ispunjenja uvjeta propisanih ovim Zakonom radi obavljanja poslova za koje je zakonom ili drugim propisom kao uvjet propisan položen pravosudni ispit.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 3.
Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu za osobe u muškom rodu uporabljeni su neutralno i odnose se na muške i ženske osobe (vježbenik, član, kandidat i dr.).
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
II. UVJETI ZA POLAGANJE PRAVOSUDNOG ISPITA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 4.
Uvjete za polaganje pravosudnog ispita ispunjavaju osobe sa završenim diplomskim odnosno integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem prava, i to:
- nakon dvije godine vježbeničke prakse u pravosudnim tijelima sukladno posebnom zakonu,
- nakon dvije godine vježbeničke prakse u odvjetništvu i javnom bilježništvu,
- nakon četiri godine obavljanja pravnih poslova u tijelima državne uprave, lokalne i područne (regionalne) samouprave te drugim javnim tijelima i drugim pravnim osobama ili rada u znanstvenonastavnim, nastavnim i suradničkim zvanjima na pravnim predmetima na pravnim fakultetima,
- nakon dvije godine obavljanja pravnih poslova u tijelima državne uprave, lokalne i područne (regionalne) samouprave te drugim javnim tijelima i drugim pravnim osobama ili rada u znanstvenonastavnim, nastavnim i suradničkim zvanjima na pravnim predmetima na pravnim fakultetima, u kojem vremenu su u sudu tijekom godine dana provele najmanje 720 sati na stručnoj praksi.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 5.
(1) Stručna praksa iz članka 4. podstavka 4. ovog Zakona provodi se u općinskom sudu, i to najmanje 480 sati u građanskom odjelu i 240 sati u kaznenom odjelu.
(2) Zahtjev za obavljanje stručne prakse podnosi se predsjedniku suda nakon najmanje šest mjeseci obavljanja pravnih poslova.
(3) O zahtjevu za obavljanje stručne prakse predsjednik suda odlučuje rješenjem.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 6.
(1) Radi ispunjavanja uvjeta za polaganje pravosudnog ispita pravosudna tijela mogu primati osobe sa završenim diplomskim odnosno integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem prava na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa u trajanju od dvije godine.
(2) Ministarstvo pravosuđa donosi godišnji plan prijama osoba iz stavka 1. ovog članka za sva pravosudna tijela, ovisno o raspoloživim financijskim sredstvima osiguranim državnim proračunom za rashode za zaposlene.
(3) Osobe iz stavka 1. ovog članka primaju se na stručno osposobljavanje rješenjem čelnika pravosudnog tijela i ne ostvaruju pravo na naknadu za rad.
(4) Na obavljanje stručnog osposobljavanja osoba iz stavka 1. ovog članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o rasporedu i obvezama vježbenika u pravosudnim tijelima za vrijeme praktičnog dijela vježbeničke prakse, osim pohađanja stručnih radionica koje organizira Pravosudna akademija.
(5) Uvjete za polaganje pravosudnog ispita osobe iz stavka 1. ovog članka ispunjavaju nakon dvije godine prakse u pravosudnim tijelima i izvršenih obveza sukladno stavku 4. ovog članka.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
III. PRIJAVA POLAGANJA PRAVOSUDNOG ISPITA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 7.
(1) Prijava za polaganje pravosudnog ispita podnosi se Ministarstvu pravosuđa.
(2) Za sudačke i državnoodvjetničke vježbenike prijavu podnosi čelnik pravosudnog tijela u koje je vježbenik primljen u roku od 15 dana od dana kad vježbenik ispuni uvjete za polaganje pravosudnog ispita. Ako čelnik pravosudnog tijela u koje je vježbenik raspoređen u propisanom roku ne podnese prijavu za polaganje pravosudnog ispita, kandidat je prijavu ovlašten sam podnijeti uz predočenje dokaza o ispunjavanju traženih uvjeta.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 8.
(1) Ministarstvo pravosuđa rješenjem utvrđuje ispunjava li kandidat uvjete za polaganje pravosudnog ispita.
(2) Protiv rješenja kojim je utvrđeno da kandidat ne ispunjava uvjete za polaganje pravosudnog ispita nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
(3) Ministar pravosuđa pravilnikom uređuje postupak prijave polaganja pravosudnog ispita.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
IV. ORGANIZACIJA PRAVOSUDNOG ISPITA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 9.
(1) Ministarstvo pravosuđa organizira provedbu pravosudnih ispita.
(2) Vrijeme i mjesto polaganja pisanog i usmenog dijela pravosudnog ispita te raspored kandidata i članova odnosno zamjenika članova Ispitnog povjerenstva određuje Ministarstvo pravosuđa.
(3) Kandidatu se mora omogućiti polaganje pisanog dijela pravosudnog ispita najkasnije u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva za polaganje ispita.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
V. ISPITNO POVJERENSTVO ZA POLAGANJE PRAVOSUDNOG ISPITA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 10.
(1) Pravosudni ispit polaže se pred Ispitnim povjerenstvom za polaganje pravosudnog ispita (u daljnjem tekstu: Ispitno povjerenstvo).
(2) Ispitno povjerenstvo ima šest članova.
(3) Članove Ispitnog povjerenstva i najviše 10 njihovih zamjenika za svaku grupu predmeta iz članka 21. stavka 1. ovog Zakona rješenjem imenuje ministar pravosuđa.
(4) Članovi i zamjenici članova Ispitnog povjerenstva moraju biti pravnici s najmanje 15 godina radnog iskustva u struci nakon položenog pravosudnog ispita, koji su se istaknuli svojim stručnim radom u pravosudnim tijelima, a imenuju se iz reda sudaca i zamjenika državnih odvjetnika, odvjetnika, javnih bilježnika te drugih odgovarajućih tijela.
(5) Prije imenovanja članova i zamjenika članova Ispitnog povjerenstva ministar pravosuđa zatražit će od predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Glavnog državnog odvjetnika, predsjednika Hrvatske odvjetničke komore, predsjednika Hrvatske javnobilježničke komore i čelnika drugih odgovarajućih tijela obrazloženi prijedlog kandidata te uputiti javni poziv na iskazivanje interesa svim zainteresiranim kandidatima koji ispunjavaju uvjete iz stavka 3. ovog članka.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 11.
(1) Predsjednik Ispitnog povjerenstva je predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske, a zamjenik predsjednika je Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske.
(2) Mandat članova i zamjenika članova Ispitnog povjerenstva traje dvije godine i mogu biti ponovno imenovani.
(3) Predsjednik Ispitnog povjerenstva najmanje jednom godišnje, najkasnije do 31. ožujka, ministru pravosuđa podnosi izvješće o radu Ispitnog povjerenstva u prethodnoj godini.
(4) Ministar pravosuđa i predsjednik Ispitnog povjerenstva mogu sazvati sastanak članova i zamjenika članova Ispitnog povjerenstva radi razmatranja pitanja značajnih za njegov rad.
(5) Ministar pravosuđa pravilnikom uređuje postupak imenovanja i načina rada Ispitnog povjerenstva.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 12.
Rješenjem o imenovanju članova i zamjenika članova Ispitnog povjerenstva iz članka 10. stavka 3. ovog Zakona iz reda službenika Ministarstva pravosuđa imenuju se tajnik Ispitnog povjerenstva i njegovi zamjenici, koji obavljaju stručne i administrativne poslove za potrebe Ispitnog povjerenstva.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 13.
(1) Ministar pravosuđa odlukom određuje visinu i način plaćanja troškova pravosudnog ispita.
(2) Članovima i tajniku Ispitnog povjerenstva te njihovim zamjenicima pripada naknada za rad u Ispitnom povjerenstvu u visini koju posebnom odlukom utvrđuje ministar pravosuđa.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
VI. PROGRAM I PRAVNI IZVORI ZA POLAGANJE PRAVOSUDNOG ISPITA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 14.
(1) Pravosudni ispit polaže se prema programu propisanom ovim Zakonom.
(2) Pravne izvore za polaganje pravosudnog ispita utvrđuje ministar pravosuđa na prijedlog Ispitnog povjerenstva
(3) Ispitno povjerenstvo usklađuje utvrđene pravne izvore s važećim pravnim propisima.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
VII. POSTUPAK POLAGANJA PRAVOSUDNOG ISPITA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 15.
(1) Pravosudni ispit sastoji se od pisanog i usmenog dijela ispita.
(2) Pri utvrđivanju ocjene kandidata na pravosudnom ispitu u obzir se uzima poznavanje važećih izvora prava, razumijevanje pravnih instituta, sposobnost rasuđivanja i zaključivanja te način izražavanja.
(3) O provedbi pisanog i usmenog dijela pravosudnog ispita sastavlja se zapisnik na obrascu propisanom pravilnikom kojeg donosi ministar pravosuđa.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 16.
(1) Pisani dio ispita sastoji se od provjere pravnog znanja odgovorima na pitanja višestrukog izbora i izrade dvije pisane zadaće iz pojedinih grupa predmeta iz članka 21. stavka 1. ovog Zakona.
(2) Pitanja za pisanu provjeru znanja i teme pisanih zadaća priprema i određuje Ispitno povjerenstvo te ih dostavlja Ministarstvu pravosuđa radi unosa u elektroničku bazu iz koje se algoritamski nasumice pojedina pitanja i teme dodjeljuju kandidatima na pisanom dijelu ispita.
(3) Kandidat pisani dio ispita polaže na računalu pod osobnom zaporkom koju određuje Ministarstvo pravosuđa i koja mu se ne priopćuje.
(4) Ministar pravosuđa pravilnikom uređuje način i vrijeme pripreme, dostave, unosa i dodjele pitanja i tema na pisanom dijelu pravosudnog ispita u elektroničku bazu te održavanje i nadzor nad provedbom pisanog dijela pravosudnog ispita.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 17.
(1) Sadržaj pisane provjere znanja, teme pisanih zadaća i podaci o osobnim zaporkama kandidata su tajni.
(2) Tajnost ovih podataka dužni su čuvati svi članovi i zamjenici članova Ispitnog povjerenstva i službenici Ministarstva pravosuđa koji za njih saznaju u obavljanju svojih dužnosti.
(3) Povreda obveze utvrđene u stavku 2. ovog članka razlog je za razrješenje dužnosti člana ili zamjenika člana Ispitnog povjerenstva odnosno predstavlja tešku povredu službene dužnosti.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 18.
(1) Smatra se da pisani dio pravosudnog ispita nije položio kandidat koji:
-odustane od započetog pisanog ispita
-bude zatečen u korištenju nedopuštenih pomagala.
(2) Činjenicu da pisani dio pravosudnog ispita nije položen utvrđuje tajnik Ispitnog povjerenstva, a upisuje se u zapisnik o provedbi pravosudnog ispita i Registar pravosudnih ispita.
(3) Kandidat koji za vrijeme polaganja pisanog dijela ispita bude zatečen u korištenju nedopuštenih pomagala ponovnom polaganju pravosudnog ispita može pristupiti nakon isteka roka od godine dana od dana polaganja.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 19.
(1) Provjera pravnog znanja kandidata na pisanom dijelu pravosudnog ispita ocjenjuje se ocjenama „zadovoljio“ ili „nije zadovoljio“.
(2) Na provjeri pravnog znanja iz stavka 1. ovog članka zadovoljio je kandidat koji ostvari najmanje 75 % točnih odgovora.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 20.
(1) Kandidat koji na provjeri pravnog znanja ostvari najmanje 75 % točnih odgovora u roku od 15 dana pristupa izradi dviju pisanih zadaća te neposredno nakon toga usmenom dijelu pravosudnog ispita.
(2) Pisane zadaće izrađuju se iz pojedinih grupa predmeta iz članka 21. stavka 1. ovog Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 21.
(1) Usmeni dio ispita sastoji se od ispitivanja iz šest grupa predmeta, i to iz:
1. ustavnog uređenja i organizacije pravosuđa
2. građanskog materijalnog prava
3. građanskog postupovnog prava
4. kaznenog i kaznenog postupovnog prava
5. sustava državne uprave i upravnog prava
6. osnova sustava i prava Europske unije.
(2) Usmeni ispit polaže se u neprekidnoj nazočnosti šest članova odnosno zamjenika članova Ispitnog povjerenstva prema prethodno utvrđenom rasporedu iz članka 9. stavka 2. ovog Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 22.
(1) Na usmenom dijelu pravosudnog ispita ne mogu sudjelovati članovi i zamjenici članova Ispitnog povjerenstva kojima je kandidat:
- krvni srodnik u pravoj liniji odnosno pobočnoj liniji zaključno do četvrtog stupnja
- bračni drug ili srodnik po tazbini do drugog stupnja, bez obzira na to je li brak prestao ili nije
- izvanbračni drug ili životni partner
- štićenik ili posvojenik
- zaposlenik odnosno bivši zaposlenik.
(2) Članovi i zamjenici članova Ispitnog povjerenstva u odnosu na koje postoje zapreke iz stavka 1. ovog članka dužni su Ministarstvo pravosuđa izvijestiti o postojanju ovih okolnosti prije sastavljanja rasporeda usmenog dijela ispita odnosno nakon njegove objave. Ako o postojanju ovih okolnosti član odnosno zamjenik člana Ispitnog povjerenstva ne izvijesti Ministarstvo pravosuđa i sudjeluje na usmenom dijelu ispita protivno odredbi stavka 1. ovog članka, smatra se da kandidat nije položio pravosudni ispit, a član odnosno zamjenik člana Ispitnog povjerenstva razriješit će se dužnosti .
(3) Član ili zamjenik člana Ispitnog povjerenstva koji smatra da u odnosu na pojedinog kandidata postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristranost dužan je o tome obavijestiti Ministarstvo pravosuđa radi određivanja drugog člana ili zamjenika člana za sudjelovanje na usmenom dijelu ispita tog kandidata.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 23.
(1) Predsjednik Ispitnog povjerenstva na usmenom dijelu ispita rukovodi usmenim ispitom, vodi računa da se kandidati ispituju na prikladan način i brine o održavanju reda.
(2) Ispitivanje na usmenom dijelu ispita u odnosu na svakog kandidata može najdulje trajati dva sata.
(3) Usmeni dio ispita je javan. Usmenom ispitu mogu nazočiti zainteresirane osobe koje se prethodno prijave Ministarstvu pravosuđa, a tijek usmenog ispita može se snimati te se reproduciranje snimke može omogućiti zainteresiranim osobama koje se prethodno prijave Ministarstvu pravosuđa.
(4) Ministar pravosuđa pravilnikom uređuje način provedbe usmenog dijela pravosudnog ispita.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 24.
(1) Nakon završetka usmenog ispita iz pojedine grupe predmeta Ispitno povjerenstvo ocjenjuje znanje kandidata ocjenom „zadovoljio“ ili „nije zadovoljio“, koju predlaže član Ispitnog povjerenstva koji je ispitivao kandidata.
(2) Ocjena iz grupe predmeta iz koje je kandidat izradio pisanu zadaću uključuje i ocjenu pisane zadaće.
(3) Ispitno povjerenstvo na usmenom dijelu ispita svoje odluke donosi većinom glasova. Niti jedan član Ispitnog povjerenstva ne može se suzdržati od glasovanja, a u slučaju podjele glasova odlučujući je glas člana Ispitnog povjerenstva koji je ispitivao pojedinu grupu predmeta.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 25.
(1) Po završetku cijelog ispita utvrđuje se konačan uspjeh kandidata postignut na pravosudnom ispitu ocjenom „položio“ ili „nije položio“. Kandidat koji na pisanom i usmenom dijelu ispita pokaže osobito znanje ocijenit će se ocjenom „položio s posebnom pohvalom“.
(2) Kandidat koji na usmenom dijelu pravosudnog ispita bude ocijenjen ocjenom „nije zadovoljio“ iz više od jedne grupe predmeta nije položio pravosudni ispit.
(3) Kandidat koji na usmenom dijelu pravosudnog ispita bude ocijenjen ocjenom „nije zadovoljio“ iz jedne grupe predmeta, po proteku najranije mjesec dana, a najkasnije u roku od tri mjeseca od dana polaganja usmenog dijela ispita, može pristupiti polaganju popravnog ispita iz navedene grupe predmeta. Ako kandidat bude ocijenjen ocjenom „nije zadovoljio“ iz grupe predmeta iz koje je izradio pisanu zadaću, Ispitno povjerenstvo odlučit će o potrebi polaganja popravnog ispita i u odnosu na pisanu zadaću.
(4) Ako kandidat ne pristupi popravnom ispitu u roku iz stavka 3. ovog članka ili ako popravni ispit ne položi, smatra se da pravosudni ispit nije položio.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 26.
Predsjednik Ispitnog povjerenstva na usmenom dijelu ispita utvrđuje da pravosudni ispit nije položen:
- ako kandidat ne pristupi polaganju usmenog dijela ispita
- ako kandidat odustane od polaganja usmenog dijela ispita.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 27.
(1) Kandidat koji ne položi pravosudni ispit ponovnom polaganju ispita može pristupiti nakon isteka roka od šest mjeseci od dana polaganja. U slučaju ponavljanja kandidat ponovno pristupa pravosudnom ispitu u cijelosti.
(2) Pravosudni ispit može se polagati najviše tri puta, nakon čega kandidat trajno gubi pravo polagati pravosudni ispit.
(3) Iznimno, na pisanu obrazloženu molbu kandidatu se može odobriti i dodatno pristupanje polaganju ispita ako je kandidat iz opravdanih razloga bio spriječen pristupiti ili dovršiti započeti ispit.
(4) Molba iz stavka 3. ovog članka podnosi se Ministarstvu pravosuđa u roku od osam dana od kada je kandidat trebao pristupiti polaganju ispita.
(5) O molbi iz stavka 3. ovog članka rješenjem odlučuje Ministarstvo pravosuđa, protiv kojeg žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 28.
(1) Vježbenik u pravosudnom tijelu koji je na pravosudnom ispitu ostvario ocjenu „položio s posebnom pohvalom“ raspoređuje se bez provođenja javnog natječaja ili internog oglasa na slobodno radno mjesto savjetnika u tom pravosudnom tijelu odnosno uz svoju suglasnost u drugom pravosudnom tijelu.
(2) Ako u pravosudnom tijelu ima više vježbenika koji ispunjavaju uvjete iz stavka 1. ovog članka, na slobodno radno mjesto savjetnika rasporedit će se onaj koji je ostvario ocjenu „položio s posebnom pohvalom“ te postigao najbolje ocjene mentora na praktičnom dijelu vježbeničke prakse i ocjene voditelja stručnih radionica.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 29.
(1) Sve osobe koje su s vježbom odnosno radom na pravnim poslovima započele prije stupanja na snagu ovoga Zakona uvjete za pristupanje polaganju pravosudnog ispita stječu prema Zakonu o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu („Narodne novine“, broj 84/08 i 75/09).
(2) Sve osobe koje su do stupanja na snagu ovoga Zakona stekle uvjete za polaganje ispita po Zakonu iz stavka 1. ovoga članka pravosudni ispit polažu prema Zakonu o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu („Narodne novine“, broj 84/08 i 75/09) do 30. lipnja 2017.
(3) Od 1. srpnja 2017. svi kandidati, bez obzira na to po kojem su zakonu stekli uvjete za polaganje ispita, pravosudni ispit polažu prema odredbama ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 30.
Plan prijama na praksu u pravosudna tijela bez zasnivanja radnog odnosa iz članka 6. stavka 2. ovog Zakona Ministarstvo pravosuđa donijet će u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 31.
Pravilnik iz članka 8. stavka 3., članka 11. stavka 5., članka 15. stavka 3., članka 16. stavka 4. i članka 23. stavka 4. ovog Zakona ministar pravosuđa donijet će se u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 32.
(1) Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaju važiti članci 1. stavak 2. i članci 17. do 36. Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu („Narodne novine“, broj 84/08 i 75/09).
(2) Stupanjem na snagu ovog Zakona prestaje mandat Ispitnog povjerenstva za polaganje pravosudnog ispita imenovanog sukladno odredbama članka 20. stavka 2. i 3. Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu („Narodne novine“, broj 84/08 i 75/09).
(3) Članove i zamjenike članova Ispitnog povjerenstva koji će provoditi pravosudni ispit za osobe iz članka 29. stavka 2. ovog Zakona odredit će predsjednik Ispitnog povjerenstva imenovanog sukladno članku 10. stavku 3. ovog Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 33.
Ovaj Zakon objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu 1. siječnja 2017.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa