DIO PRVI

UVODNE ODREDBE

Predmet Propisa

Članak 1.

(1) Ovim se Tehničkim propisom (u daljnjem tekstu: Propis), u okviru ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu, propisuju tehnička svojstva i drugi zahtjevi za staklene konstrukcije u građevinama (u daljnjem tekstu: staklena konstrukcija), zahtjevi za projektiranje, izvođenje, održavanje, uklanjanje te drugi zahtjevi za staklene konstrukcije, svojstva koja moraju imati građevni proizvodi u odnosu na njihove bitne značajke i drugi zahtjevi za građevne proizvode namijenjene ugradnji u staklene konstrukcije (u daljnjem tekstu: građevni proizvodi).

(2) Tehnička svojstva i drugi zahtjevi za staklene konstrukcije, zahtjevi za građevne i druge proizvode koji se ugrađuju u staklenu konstrukciju, pravila projektiranja staklenih konstrukcije te zahtjevi i uvjeti za izvođenje i održavanje staklenih konstrukcija određuju se odnosno provode prema ovom Propisu, normama navedenim u Prilozima I. i II. ovoga Propisa te normama na koje te norme upućuju.

Primjena Propisa

Članak 2.

(1) Ovaj Propis se primjenjuje na konstrukcijske i nekonstrukcijske elemente građevine, a konstrukcijski i nekonstrukcijski elementi moraju biti mehanički otporni i stabilni te je za njih potrebno dokazati otpornost, uporabljivost, trajnost i požarnu otpornost u skladu s njihovom namjenom u konstrukciji.

(2) Ovaj Propis odnosi se na nove i rekonstruirane staklene konstrukcije.

(3) Ovaj Propis ne primjenjuje se na:

– staklene konstrukcije i njihove elemente kada su izložene djelovanju eksplozija, propucavanja i ručnog napada

– zidove i podove od staklenih prizmi

– staklo koje je u postupku proizvodnje valjanjem oblikovano u kontinuirani U profil (U-staklo)

(4) Na staklene konstrukcije primjenjuju se i opća pravila za građevinske konstrukcije propisana posebnim propisom, ako nisu u suprotnosti s ovim Propisom.

(5) Za proračun i izvođenje staklenih konstrukcija i njihovih elemenata kada su izložena djelovanju eksplozija, propucavanja i ručnog napada, dopušteno je koristiti pravila određena ovim Propisom, ako su primjenjiva.

Definiranje staklene konstrukcije

Članak 3.

Staklena konstrukcija je, u smislu članka 1. ovoga Propisa, građevinska konstrukcija odnosno skup građevnih elemenata svrhovito raspoređenih i povezanih na projektom određen način, na konačnom mjestu u građevini, čija je osnovna svrha, ispunjavanje temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine i dijela temeljnog zahtjeva sigurnosti u slučaju požara, za koju su ispunjeni sljedeći uvjeti:

– građevinska konstrukcija u kojoj je staklo odnosno staklo sa spojnim sredstvima jedini građevni proizvod od kojeg se konstrukcija izvodi

– dio građevinske konstrukcije u kojem elementi od stakla sudjeluju u globalnoj stabilnosti građevinske konstrukcije

– element građevine koji se izvodi od stakla, a koji nema konstruktivnu ulogu i ne smatra se dijelom građevinske konstrukcije, ali ga je potrebno pravilno dimenzionirati.

Pojmovi

Članak 4.

(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Propisa imaju sljedeća značenja:

1. predgotovljeni element jest element proizveden u tvornici predgotovljenih elemenata

2. normalno staklo jest staklo kojemu su u proizvodnji otpuštena zaostala naprezanja, što omogućava njegovo rezanje i daljnju obradu

3. efektivna debljina (laminiranog stakla) jest proračunska debljina laminiranog stakla koja korištenjem u proračunu daje dovoljno točne vrijednosti progiba i naprezanja u laminiranom staklu

4. prednapregnuto staklo jest staklo koje je podvrgnuto toplinskom ili kemijskom postupku ojačanja, uzrokujući tlačna naprezanja u površinskom sloju stakla koja su u ravnoteži sa vlačnim naprezanjima unutar debljine stakla

5. emajlirano staklo jest staklo na čiju je površinu (u cijelosti ili djelomično) bojanjem ili sitotiskom nanesen sloj keramičke praškaste emulzije koja je potom zapečena u površinu stakla

6. ispuna su stakleni elementi, obično plošnog oblika, ugrađeni na zgrade u svrhu zatvaranja vanjske ovojnice, tvorbe pregrada ili ograda, koji ne doprinose stabilnosti nosive konstrukcije i ne tretiraju se kao elementi nosive konstrukcije

7. float staklo jest plošno staklo sa paralelnim plohama, proizvedeno postupkom kontinuiranog izlijevanja rastaljene staklene mase na kositrenu kupku

8. vučeno staklo jest plošno staklo sa paralelnim plohama poliranim plamenom, proizvedeno kontinuiranim izvlačenjem iz početne vertikalne pozicije

9. ornament staklo jest plošno staklo sa jednom ili obje neravne površine promjenjive debljine stakla, koja može biti geometrijskog uzorka

10. armirano staklo jest staklo u čiju je rastaljenu masu tokom proizvodnje umetnuta čelična mreža zavarena na svim sjecištima. Površina može biti dodatno obrađena ornament postupkom ili polirano plamenom

11. staklo s premazom (engl. coated glass) jest staklo na čiju je površinu raznim postupcima nanesen jedan ili više slojeva anorganskog materijala sa ciljem promjene fizikalnih svojstava stakla

12. polukaljeno (toplinski ojačano) staklo jest staklo u čije je površinske slojeve (oko 20% ukupne debljine stakla) uneseno postupkom kontroliranog zagrijavanja i hlađenja trajno površinsko tlačno prednaprezanje (obično između 24 N/mm ² i 52 N/mm ² ), kako bi se povećala mehanička otpornost, a zadržala fragmentacija po slomu karakteristična za normalno staklo

13. kaljeno (termički kaljeno) staklo jest staklo u čije je površinske slojeve (oko 20% ukupne debljine stakla) uneseno postupkom kontroliranog zagrijavanja i hlađenja trajno površinsko tlačno prednaprezanje (obično veća od 69 N/mm ² ), kako bi se povećala mehanička otpornost i postigla fragmentacija po slomu na male krhotine čija je najveća dimenzija približno jednaka debljini stakla

14. toplinski prožeto kaljeno staklo (HST) jest kaljeno staklo koje je podvrgnuto postupku toplinskog prožimanja, kojim se zagrijavanjem eliminira kaljeno staklo onečišćeno česticama NiS i na taj način umanjuje rizika spontanog sloma kaljenog stakla

15. spontani slom jest pojava sloma neopterećenog kaljenog stakla zbog prelaska čestica nečistoće NiS iz nestabilne faze manje zapremine u stabilnu fazu veće zapremine, a događa se najčešće tokom prvih 5 godina nakon kaljenja

16. kemijski ojačano staklo jest staklo koje je podvrgnuto kemijskom postupku kojim se površinski ioni zamjenjuju većim ionima, čime se postiže trajno površinsko tlačno prednaprezanje u sloju debljine oko 0,04 mm

17. laminirano (višeslojno) staklo jest sklop dva ili više paralelnih ravnih ili zakrivljenih staklenih ploča, jednakih ili različitih, zalijepljenih međusobno po cijeloj površini laminirajućim materijalom

18. laminirano (višeslojno) sigurnosno staklo jest laminirano staklo sigurnosnog razreda minimalno 3(B)3 prema hrvatskoj normi HRN EN 12600

19. laminirajući sloj jest materijal između dvije ili više staklenih ploča laminiranog stakla, koji adhezivno prianja na staklo i svojim mehaničkim svojstvima omogućava djelomično sprezanje ploča. Može biti proziran, u boji ili sa tiskanim uzorkom

20. monolitno staklo jest staklo koje nije laminirano (višeslojno) staklo

21. izolacijsko staklo jest sklop dva, tri ili više paralelnih ravnih ili zakrivljenih staklenih ploča, jednakih ili različitih, zabrtvljenih po rubu tako da hermetički zatvaraju prostor među njima, ispunjen zrakom ili nekim drugim plinom

22. komora izolacijskog stakla jest hermetički zatvoren prostor između ploča izolacijskog stakla, ispunjen zrakom ili nekim drugim plinom

23. hladnooblikovano staklo jest staklo koje je ugrađeno u prisilno deformirani položaj, koji uzrokuje trajna naprezanja u staklu

24. pjeskareno staklo jest staklo čija je  površina obrađena pjeskarenjem radi postizanja translucentnosti

25. jetkano staklo jest staklo čija je površina obrađena kemijskim agensima (obično hidrofluoričnom kiselinom) radi postizanja translucentnosti ili geometrijskih ukrasa

26. zakrivljeno staklo jest staklo koje je po proizvodnji zagrijavanjem omekšano i savijeno u cilindrični, sferni ili neki drugi prostorni oblik, u kojem ostaje nakon hlađenja, bez zaostalih naprezanja

27. sigurnosno staklo jest staklo koje tvori fizičku barijeru protiv pada i ozljeda

28. temperatura staklene tranzicije jest temperatura na kojoj polimeri laminirajućeg sloja prelaze iz krutog u gumasto stanje, praćeno naglim padom mehaničkih svojstava

29. konstrukcijsko brtvilo jest brtvilo, koje pričvršćuje stakleni element na oslonačku potkonstrukciju, sa dokazanim mehaničkim svojstvima koja mu omogućuju siguran prijenos djelovanja sa staklenog elementa na oslonačku potkonstrukciju

30. vanjska brtva jest brtva po rubu izolacijskog stakla koja adhezijski povezuje pojedinačne staklene ploče u izolacijsko staklo

31. strukturalno ostakljivanje (SSG) jest pričvršćivanje staklenih elemenata na oslonačku potkonstrukciju konstrukcijskim brtvilima

32. vertikalno staklo su staklene ploče ugrađene pod kutom od ±15° ili manjim u odnosu na vertikalu

33. horizontalno i koso staklo su staklene ploče ugrađene pod kutom većim od ±15° u odnosu na vertikalu

34. žrtvena ploča jest staklena ploča koja osigurava uvjet redundancije, jer preostale ploče nakon njenog sloma imaju potrebnu mehaničku otpornost.

(2) Pojmovi uporabljeni u ovom Propisu imaju značenje određeno propisima kojima se uređuje područje gradnje i posebnim propisima kojima se uređuje područje građevnih proizvoda.

Prilozi Propisu

Članak 5.

Sastavni prilozi ovoga Propisa su:

− Prilog I. – » Popis normi za projektiranje staklenih konstrukcija «

− Prilog II. – » Popis normi za izvođenje i održavanje staklenih konstrukcija «.

DIO DRUGI

ISPUNJAVANJE TEMELJNIH ZAHTJEVA ZA GRAĐEVINU I TEHNIČKA SVOJSTVA STAKLENE KONSTRUKCIJE

Temeljni zahtjevi za staklene konstrukcije

Članak 6.

(1) Projektiranje, izvođenje, održavanje, uvjeti korištenja i uklanjanje građevine moraju biti takvi da se ispune zahtjevi propisani ovim Propisom.

(2) Ispunjavanje temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine i dijela temeljnog zahtjeva sigurnosti u slučaju požara, koji se odnosi na očuvanje nosivosti staklene konstrukcije u slučaju požara tijekom određenog vremena utvrđenog posebnim propisom (u daljnjem tekstu: otpornost na požar), postiže se staklenom konstrukcijom koja ima tehnička svojstva i ispunjava zahtjeve propisane ovim Propisom.

(3) Staklena konstrukcija mora imati tehnička svojstva i ispunjavati druge zahtjeve propisane ovim Propisom.

Tehnička svojstva staklene konstrukcije

Članak 7.

(1) Tehnička svojstva staklene konstrukcije moraju biti takva da tijekom trajanja građevine, uz propisano odnosno projektom određeno izvođenje i održavanje staklene konstrukcije, ona podnese sve utjecaje uobičajene uporabe i utjecaje okoliša, tako da tijekom izvođenja i uporabe predvidiva djelovanja na građevinu ne prouzroče:

– rušenje cijele građevine ili nekog njezinog dijela

– deformacije u stupnju koji nije prihvatljiv

– oštećenja na drugim dijelovima građevine, instalacijama ili ugrađenoj opremi kao rezultat velike deformacije nosive konstrukcije

– oštećenja kao rezultat nekog događaja, u mjeri koja je nerazmjerna izvornom uzroku

– vibracije konstrukcije koje ugrožavaju sigurnost konstrukcije ili izazivaju neugodu kod korisnika građevine.

(2) Tehnička svojstva staklene konstrukcije, uz uvjete iz stavka 1. ovog članka, moraju biti takva da se u slučaju požara očuva nosivost konstrukcije ili njezinog dijela tijekom određenog vremena propisanog posebnim propisom.

(3) Tehnička svojstva iz stavaka 1. i 2. ovoga članka postižu se projektiranjem i izvođenjem staklene konstrukcije u skladu s odredbama ovoga Propisa.

(4) Očuvanje tehničkih svojstava iz stavaka 1. i 2. ovoga članka postiže se održavanjem staklene konstrukcije u skladu s odredbama ovoga Propisa.

(5) Ako staklena konstrukcija ima tehnička svojstva propisana stavcima 1. i 2. ovoga članka, podrazumijeva se da građevina ispunjava temeljni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti, te da ima propisanu otpornost na požar.

(6) Kada je, sukladno posebnim propisima, potrebna dodatna zaštita staklene konstrukcije radi ispunjavanja zahtjeva otpornosti na požar, ta zaštita smatrat će se sastavnim dijelom tehničkog rješenja staklene konstrukcije.

(7) Tehnička svojstva staklene konstrukcije moraju, osim ispunjavanja zahtjeva ovoga Propisa, ispunjavati i zahtjeve posebnih propisa kojima se uređuje ispunjavanje drugih temeljnih zahtjeva za građevinu.

(8) Staklena konstrukcija mora, zbog odsustva područja plastifikacije kod stakla, osobito imati osigurano svojstvo robusnosti koje se osigurava analiziranjem scenarija sloma i poduzimanjem mjera za sprečavanje neprihvatljivih posljedica propisanih ovim Propisom.

DIO TREĆI

STAKLO

Zahtjevi za staklo

Članak 8.

(1) Svojstva stakla u odnosu na njegove bitne značajke i drugi zahtjevi te način ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava stakla određuju se odnosno provode prema odgovarajućim tehničkim specifikacijama za staklo i odredbama ovoga Propisa, te u skladu s odredbama posebnih propisa kojima se uređuje područje građevnih proizvoda.

(2) Staklo u smislu stavka 1. ovoga članka je natrij-kalcij-silikatno staklo, borosilikatno staklo, staklo-keramika i zemnoalkalijsko silikatno staklo.

(3) Staklene konstrukcije ne smiju se izvoditi od stakla koje nije navedeno u stavku 2. ovoga članka.

Svojstva stakla

Članak 9.

(1) Svojstva stakla u odnosu na njegove bitne značajke moraju ispunjavati opće i posebne zahtjeve bitne za krajnju namjenu stakla u staklenoj konstrukciji i moraju biti specificirana prema odgovarajućim tehničkim specifikacijama za staklo.

(2) Osim zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka, kaljeno natrij-kalcij-silikatno staklo za sve razrede staklenih konstrukcija treba biti:

– toplinski prožeto u skladu s hrvatskom normom HRN EN 14179-1

– ispunjavati odredbe o fragmentaciji prema hrvatskoj normi HRN EN 14179-1.

(3) Iznimno od stavka 2. podstavka 1. ovoga članka, dopuštena je uporaba kaljenog natrij-kalcij-silikatno stakla koje nije toplinski prožeto za staklene ploče Razreda I i II staklenih konstrukcija kada se radi o:

– unutrašnjoj pregradi ili ostakljenju prizemlja, kod kojih je donji rub staklene ploče najmanje 1 m iznad razine poda

– unutrašnjoj pregradi ili ostakljenju prizemlja, kod kojih je razlika u visini poda sa obje strane staklene ploče < 600 mm ili

– staklenom elementu čiji lom ne može dovesti do ozljeda, oštećenja ili smanjene sigurnosti.

Ocjenjivanje i provjera stalnosti svojstava stakla

Članak 10.

(1) Ocjenjivanje i provjera stalnosti svojstava stakla namijenjenog ugradnji u staklenu konstrukciju provodi se u skladu s posebnim propisima kojima su uređeni građevni proizvodi.

(2) U slučaju da odgovarajućim tehničkim specifikacijama na koje upućuju posebni propisi iz stavka 1. ovoga članka nije uređeno, ili nije u potpunosti uređeno ocjenjivanje i provjera stalnosti svojstava stakla namijenjenog ugradnji u staklenu konstrukciju primjenjuju se:

– hrvatske norme niza HRN EN 1288, za ispitivanje mehaničkih svojstava

– hrvatska norma HRN EN 12603, za statističku obradu rezultata ispitivanja mehaničkih svojstava.

(3) Nije dopuštena uporaba građevnih i drugih proizvoda namijenjenih ugradnji u staklene konstrukcije proizvedenih na gradilištu u svrhu ugradnje građevnog proizvoda u konkretnu građevinu.

Označavanje stakla i prateća dokumentacija

Članak 11.

(1) Staklo namijenjeno ugradnji u staklenu konstrukciju koja sadrži:

– plošne staklene elemente, mora u oznaci i pratećoj dokumentaciji sadržavati objavljeno svojstvo karakteristične čvrstoće stakla na savijanje u polju

– staklene elemente kod kojih se javlja vlačno naprezanje na rubu, mora u oznaci i pratećoj dokumentaciji sadržavati objavljeno svojstvo karakteristične čvrstoće stakla na rubu

– staklene elemente od laminiranog (višeslojnog) stakla i laminiranog (višeslojnog) sigurnosnog stakla, mora u oznaci i pratećoj dokumentaciji sadržavati objavljena ona svojstva materijala od kojeg je izrađen laminirajući sloj koja utječu na mehanička svojstva laminiranog stakla kao kompozitnog materijala

– staklene elemente od sigurnosnog stakla, mora u oznaci i pratećoj dokumentaciji sadržavati i objavljeno svojstvo razredbe sigurnosnog stakla prema hrvatskoj normi HRN EN 12600.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka za građevni proizvod koji se zakonito prodaje u drugoj državi članici Europske unije i koji je u skladu sa Zakonom kojim se uređuju građevni proizvodi stavljen na raspolaganje na tržište unutar granica Republike Hrvatske, a za koji proizvod nije sastavljena izjava o svojstvima te koji nije označen »C« oznakom, svojstva iz stavka 1. podstavaka 1. do 4. ovoga članka moraju biti objavljena u pratećoj dokumentaciji propisanoj tim Zakonom.

Ispitivanje

Članak 12.

Uzimanje uzoraka, priprema ispitnih uzoraka i ispitivanje svojstava stakla provodi se prema normama na koje upućuju odgovarajuće tehničke specifikacije za staklo, za ispitivanja koja:

– provodi izvođač u okviru svojeg sustava upravljanja izvođenjem staklene konstrukcije

– se provode u okviru kontrolnih postupaka propisanih ovim Propisom ili određenih programom kontrole i osiguranja kvalitete.

Projektiranje

Članak 13.

Staklo koje ima svojstva u odnosu na njegove bitne značajke propisane ovim Propisom i koje ispunjava druge zahtjeva iz ovoga Propisa rabi se za staklene konstrukcije projektirane prema odredbama ovoga Propisa.

Građenje

Članak 14.

Pri ugradnji stakla treba odgovarajuće primijeniti pravila propisana ovim Propisom te pojedinosti koje se odnose na:

– ugradnju stakla

– uporabu i održavanje,

dane projektom staklene konstrukcije i/ili uputom odnosno tehničkom uputom za ugradnju i uporabu stakla.

DIO ČETVRTI

PROJEKTIRANJE STAKLENIH KONSTRUKCIJA

Opća pravila za projektiranje staklenih konstrukcija

Članak 15.

(1) Projektiranjem staklenih konstrukcija moraju se za fazu izvođenja i za projektirani uporabni vijek građevine predvidjeti svi utjecaji na staklenu konstrukciju koji proizlaze iz načina i redoslijeda građenja, predvidivih djelovanja i utjecaja na građevinu.

(2) Projektom staklene konstrukcije dokazuje se, u skladu s ovim Propisom, da će građevina tijekom izvođenja i projektiranog uporabnog vijeka ispunjavati temeljni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti, otpornost na požar te druge temeljne zahtjeve u skladu s posebnim propisima.

(3) Ako normom na koju upućuje ovaj Propis ili posebnim propisom nije drukčije propisano, uporabni vijek građevine iz stavka 1. ovoga članka je najmanje 50 godina.

(4) Kada je, radi ispunjavanja zahtjeva ovoga Propisa potrebna dodatna zaštita konstrukcije, ta zaštita će se smatrati sastavnim dijelom tehničkog rješenja staklene konstrukcije.

(5) Projektiranje staklene konstrukcije provodi se temeljem prethodnih istraživanja. Opseg i vrstu potrebnih istražnih radova određuje projektant, sukladno konkretnoj situaciji i značajkama građevine.

(6) Glavnim projektom staklene konstrukcije mora se dokazati ispunjavanje temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti i za sve one privremene i pomoćne konstrukcije koje tijekom izvođenja osiguravaju stabilnost konstrukcije, okolnih građevina i temeljnog tla.

(7) Mehanička otpornost i stabilnost te otpornost na požar dokazuju se u glavnom projektu, proračunima nosivosti i uporabljivosti staklene konstrukcije ili drugim primjerenim postupcima, i to za sva predvidiva djelovanja i utjecaje na građevinu.

(8) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, otpornost na požar se ne mora dokazivati ako posebnim propisom nije određeno vrijeme očuvanja nosivosti staklene konstrukcije u slučaju požara za tu građevinu.

(9) Proračuni iz stavka 1. ovoga članka provode se primjenom prikladnih proračunskih postupaka koji se po potrebi dopunjuju ispitivanjima, pri čemu se u obzir uzimaju svi mjerodavni parametri.

(10) Proračunske metode i modeli moraju odgovarati ponašanju staklene konstrukcije tijekom građenja i u uporabi, uzimajući u obzir pouzdanost ulaznih podataka i točnost izvedbe.

(11) U projektu se određuje možebitna potreba provedbe probnog opterećenja kako bi se prije uporabe građevine utvrdilo i ocijenilo ponašanje staklene konstrukcije u odnosu na projektom predviđene pretpostavke.

Ispitivanje staklene konstrukcije probnim opterećenjem

Članak 16.

(1) Ispitivanje staklene konstrukcije probnim opterećenjem određuje se projektom, ako ovim Propisom nije drugačije određeno.

(2) Ako je ispitivanje staklene konstrukcije određeno projektom, način provedbe ispitivanja razrađuje se u programu kontrole i osiguranja kvalitete ili se u programu kontrole i osiguranja kvalitete određuje primjena norme na koju upućuje ovaj Propis.

(3) Ispitivanje staklene konstrukcije provodi se ako je to određeno projektom i u slučaju sumnje, a obvezno za:

– pješačke mostove bez obzira na raspon

– staklene konstrukcije horizontalnog raspona jednakog 10 m ili većeg

– staklene konstrukcije spremnika zapremine 1 m3 ili veće, odnosno visine vodenog stupca 1 m ili većeg,

ako ovim Propisom nije drugačije propisano.

(4) Ispitivanje staklene konstrukcije probnim opterećenjem provodi se prema projektu staklene konstrukcije, odredbama ovoga Propisa te normama na koje isti upućuje.

Pravila za projektiranje

Članak 17.

(1) Na projektiranje staklenih konstrukcija primjenjuju se pravila propisana ovim Propisom i pravila uređena hrvatskim normama iz Priloga I. ovoga Propisa.

(2) U projektu staklene konstrukcije moraju biti navedene primijenjene datirane važeće norme.

(3) Za osnove proračuna i djelovanja na staklene konstrukcije primjenjuju se hrvatske norme niza HRN EN 1990 i HRN EN 1991 s pripadajućim nacionalnim dodacima te norme na koje ove norme upućuju.

(4) Za projektiranje staklenih konstrukcija primjenjuju se pravila određena člancima 17. do 48. ovoga Propisa.

(5) Za geotehničko projektiranje u vezi sa staklenom konstrukcijom primjenjuju se hrvatske norme niza HRN EN 1997 s pripadajućim nacionalnim dodacima te norme na koje ove norme upućuju.

(6) Za projektiranje staklene konstrukcije glede otpornosti na potres primjenjuju se hrvatske norme niza HRN EN 1998 s pripadajućim nacionalnim dodacima te norme na koje ove norme upućuju.

(7) Ako se u skladu sa člankom 15. stavkom 8. ovoga Propisa ne provodi proračun otpornosti na požarno djelovanje, staklena konstrukcija građevine projektirane prema odredbama članka 18. ovoga Propisa uz primjenu pravila određenih hrvatskim normama nizova HRN EN 1990, HRN EN 1991, HRN EN 1997 i HRN EN 1998 s pripadajućim nacionalnim dodacima te normama na koje ove norme upućuju, na način određen člancima 17. do 48. ovoga Propisa, mora zadovoljavati opća načela zaštite od požarnog djelovanja.

Sadržaj projekta staklene konstrukcije

Članak 18.

(1) Građevinski projekt – projekt staklene konstrukcije koji je sastavni dio glavnog projekta građevine mora biti izrađen sukladno posebnom propisu koji uređuje obvezni sadržaj i opremanje projekata građevina.

(2) Građevinski projekt – projekt staklene konstrukcije, uz uvjet iz stavka 1. ovog članka, dodatno mora sadržavati u:

1. tehničkom opisu:

a) opis utjecaja namjene i načina uporabe građevine te utjecaja okoliša na svojstva staklene konstrukcije

b) podatke iz elaborata o prethodnim istraživanjima i podatke iz drugih elaborata, studija i podloga koji mogu utjecati na svojstva staklene konstrukcije

c) opis staklene konstrukcije, uključivo oslanjanje

d) opis načina izvođenja staklene konstrukcije i ugradnje pojedinih građevnih proizvoda

e) opis mjera zaštite od atmosferske i kemijske degradacije, a osobito delaminacije laminiranog (višeslojnog) stakla i laminiranog (višeslojnog) sigurnosnog stakla po rubu zbog izloženosti stajaćoj vodi

f) opis potrebnih mjera zaštite od požara, uključivo podatke o požarnom djelovanju i analizu mogućih izvorišta požara

g) opis primjene posebnih mjera i postupaka propisanih ovim Propisom

h) opis mjera zaštite staklene konstrukcije .

2. proračunu mehaničke otpornosti i stabilnosti:

a) razred staklene konstrukcije i pripadni faktor za razlikovanje pouzdanosti K _FI

b) podatke o temeljnom tlu, potresnom, temperaturnom, snježnom i vjetrovnom području te zahtjevanoj otpornosti na požar

c) podatke o klimatskom djelovanju i toplinskom šoku, ili izjavu da takvih djelovanja nema,

d) nazivnu debljinu stakla za svaki element staklene konstrukcije

e) izjavu o odabranoj metodi modeliranja za elemente od laminiranog (višeslojnog) stakla i laminiranog (višeslojnog) sigurnosnog stakla

f) izjavu da elementi staklene konstrukcije nakon progibanja neće doticati druge elemente građevine u koju su ugrađeni ili dijelove okolnih građevina odnosno tla

g) dokaz o primijenjenim postupcima robusnosti prema članku 38. ovoga Propisa

h) vrednovane rezultate ispitivanja elemenata staklene konstrukcije dijela građevine u odnosu na udarno djelovanje i na djelovanje požara.

3. programu kontrole i osiguranja kvalitete staklene konstrukcije:

a) kontrolu građevnih proizvoda koji se ugrađuju u staklenu konstrukciju, koju treba provesti prije ugradnje

b) druge uvjete značajne za ispunjavanje zahtjeva propisanih ovim Propisom i posebnim propisima.

(3) Zahtjevi iz stavka 2. točke 3. ovoga članka, ovisno o uvjetima, postupcima i drugim okolnostima građenja mogu biti detaljnije razrađeni u izvedbenom projektu staklene konstrukcije.

Projekt staklene konstrukcije izvedene od predgotovljenih elemenata

Članak 19.

Osim odredaba članka 18. ovoga Propisa, projekt staklene konstrukcije izvedene od predgotovljenih elemenata, obvezno mora sadržavati:

– opis svojstava predgotovljenih elemenata te načina njihove proizvodnje

– tehničko rješenje ugradnje predgotovljenih elemenata u staklenu konstrukciju, uključivo proračun i zahtijevana svojstva materijala spojeva te način povezivanja s ostalim elementima staklene konstrukcije

– tehničko rješenje prijenosa i prijevoza predgotovljenih elemenata (mjesta oslanjanja i vješanja i opis sustava podizanja, položaj elemenata prilikom prijenosa i prijevoza, put prijevoza, i drugo), te projektiranu težinu i dopuštena odstupanja težine elemenata

– prikaz rasporeda oslonaca, potrebnih potpora, sustava i drugih mjera za osiguravanje stabilnosti i sprječavanja oštećivanja predgotovljenih elemenata tijekom prijenosa, prijevoza, ugrađivanja i spajanja.

Sadržaj projekta rekonstrukcije staklene konstrukcije

Članak 20.

(1) Osim odredaba članka 18. ovoga Propisa, projekt rekonstrukcije građevine, kojom se mijenja staklena konstrukcija, obvezno sadrži podatke o utvrđenim zatečenim tehničkim svojstvima staklene konstrukcije za stvarno izvedeno stanje staklene konstrukcije.

(2) Zatečena tehnička svojstva za stvarno izvedeno stanje staklene konstrukcije prije početka projektiranja rekonstrukcije, utvrđuju se obaveznim očevidom na građevini, uvidom u dokumentaciju građevine, uzimanjem uzoraka, ispitivanjima uzoraka i dijelova staklene konstrukcije, proračunima ili na drugi primjereni način.

Građevni proizvodi

Članak 21.

(1) Svojstva građevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne značajke za namjeravanu uporabu građevine, predvidiva djelovanja i utjecaje okoliša na građevinu u njezinom projektiranom (proračunskom) uporabnom vijeku moraju se odrediti u programu kontrole i osiguranja kvalitete iz projekta staklene konstrukcije.

(2) Ako je projektirani uporabni vijek građevine duži od projektiranog uporabnog vijeka građevnog proizvoda projektom se moraju odrediti uvjeti i način njegove zamjene.

(3) Program kontrole i osiguranja kvalitete, koji se odnosi na građevne proizvode, mora sadržavati odredbe iz posebnog propisa.

Djelovanja na staklene konstrukcije

Članak 22.

(1) Proračuni mehaničke otpornosti i stabilnosti staklene konstrukcije moraju se provesti za sva predvidiva djelovanja i utjecaje na građevinu tijekom svih faza izvođenja i uporabe.

(2) Za određivanje djelovanja na staklene konstrukcije primjenjuju se pravila propisana člankom 17., člancima 25. do 27. te člancima 31., 33., 34. i 67. ovoga Propisa.

DIO PETI

PRORAČUN MEHANIČKE OTPORNOSTI I STABILNOSTI

Razredi posljedica staklenih konstrukcija

Članak 23.

(1) Razred posljedica za staklenu konstrukciju određuje se u skladu s hrvatskom normom HRN EN 1990 i pripadajućim nacionalnim dodatkom.

(2) Staklene konstrukcije ne smiju se izvoditi kao konstrukcije razreda posljedica CC3.

(3) Element ili sklop elemenata građevine izrađen od stakla koji nema konstruktivnu ulogu i ne smatra se dijelom nosive konstrukcije, ali ga je potrebno pravilno dimenzionirati, a u slučaju njegova oštećenja, nosi male posljedice gubitka ljudskih života i male ili zanemarive ekonomske i društvene posljedice i posljedice po okoliš, svrstava se u razred posljedica CC0 staklene konstrukcije, pod uvjetom da zbog nekih svojih svojstava ne ispunjava uvjete za razvrstavanje u razred posljedica CC1, CC2 ili CC3.

Razredi staklenih konstrukcija, faktor za razlikovanje pouzdanosti K _FI

Članak 24.

(1) Razredi staklenih konstrukcija i pripadni faktor za razlikovanje pouzdanosti K _FI određuju se u skladu s razredom posljedica za staklenu konstrukciju, na sljedeći način:

– Razred  I – staklena konstrukcija koja ispunjava uvjete razvrstavanja u razred posljedica CC0 uz pripadni faktor za razlikovanje pouzdanosti K _FI = 0,73

– Razred II – staklena konstrukcija koja ispunjava uvjete razvrstavanja u razred posljedica CC1 uz pripadni faktor za razlikovanje pouzdanosti K _FI = 0,83

– Razred III – staklena konstrukcija koja ispunjava uvjete razvrstavanja u razred posljedica CC2 i uz pripadni faktor za razlikovanje pouzdanosti K _FI = 1,0,

a u slučaju sumnje staklena konstrukcija se razvrstava u viši razred.

(2) Staklene konstrukcije Razreda I ograničene su na:

– vertikalne staklene ploče koje kumulativno udovoljavaju sljedećim uvjetima:

a) donji rub ploče je najmanje 1 m iznad razine poda

b) ploče su oslonjene kontinuirano po cijelom opsegu

c) na ploče djeluje samo vlastita težina, vjetar, klimatsko opterećenje i temperaturne promjene

d) površina ploče do 4,5 m ² .

– staklene ploče u ogradama koje su ispuna i ne prenose horizontalno opterećenje na rukohvat.

(3) Staklene konstrukcije Razreda II obuhvaćaju sve staklene konstrukcije koje nisu obuhvaćene Razredom I ili Razredom III.

(4) Staklene konstrukcije Razreda III obuhvaćaju:

– ploče na podovima i prohodnim krovovima

–  gazišta stubišta

–  staklena rebra raspona većeg od 5 m

– staklene grede

– staklene stupove

– staklene dijafragme.

(5) Kao staklene nosive konstrukcije (Razreda II i Razreda III) dopušteno je raditi samo konstrukcije zgrada i konstrukcije mostova namijenjenih isključivo prometu pješaka. Dopušteno je raditi i nenosive konstrukcije svih Razreda na svim ostalim vrstama konstrukcija, ukoliko one ne utječu na globalnu stabilnost.

Predvidiva djelovanja i utjecaji na građevinu

Članak 25.

(1) Djelovanja na staklenu konstrukciju određuju se prema odgovarajućim dijelovima hrvatske norme niza HRN EN 1991 i pripadajućim nacionalnim dodacima.

(2) Osim djelovanja prema stavku 1. ovoga članka, za elemente staklenih konstrukcija koji su izloženi klimatskom djelovanju i toplinskom šoku, određuju se dodatna djelovanja:

– klimatsko djelovanje

– toplinski šok.

(3) Pri klimatskom djelovanju elementi koji sadrže plin unutar komora izolacijskog stakla izloženi su izazvanom razlikom vanjskog atmosferskog pritiska i pritiska u plinu unutar komora izolacijskog stakla, izraženog kao zbroj izohornog pritiska zbog razlike u nadmorskoj visini p _{h ,0} i izohornog pritiska zbog razlike u temperaturi i atmosferskom pritisku p _{c ,0} , ukupni izohorni pritisak računa se prema izrazu:

gdje je:

p ₀ – izohorni pritisak

p _{c ,0} – izohorni pritisak zbog razlike u temperaturi i atmosferskom pritisku.

(4) Vrijednost izohornog pritiska p _{h ,0} računa se prema izrazu:

gdje je:

h _t – nadmorska visina ugrađenog stakla

h _p – nadmorska visina mjesta proizvodnje izolacijskog stakla

c _h = 0,012 kPa/m – koeficijent nadmorske visine.

(5) Vrijednost izohornog pritiska zbog razlike u temperaturi i atmosferskom pritisku p _{c ,0} računa se prema izrazu:

gdje je:

T _t – trenutna temperatura plina u komori izolacijskog stakla

T _p – temperatura plina u komori u vrijeme proizvodnje

c _t = 0,34 kPa/K – koeficijent temperature u komori

p _t – trenutni atmosferski pritisak

p _p – atmosferski pritisak u vrijeme proizvodnje.

(6) Za proračun vrijednosti izohornog pritiska iz stavaka 4. i 5. ovoga članka potrebno je koristiti zimsku i ljetnu kombinaciju klimatskih parametara određenih u tablicama 1 i 2.

Tablica 1

Kombinacija klimatskih parametara

Tablica 2

Dodatna temperatura ΔT u ljetnoj kombinaciji

(7) Svako vanjsko djelovanje na jednu od staklenih ploča u izolacijskom staklu koje utječe na promjenu izohornog pritiska unutar komora, ne uključuje se u proračun intenziteta klimatskog djelovanja prema stavku 2. podstavku 1. ovoga članka.

(8) Pri toplinskom šoku elementi su izloženi povišenoj temperaturi u središtu elementa u odnosu na njegove rubove što izaziva vlačna naprezanja u rubu staklenog elementa.

(9) Proračun vlačnog naprezanja σ _t izazvanog razlikom temperature ruba i središta elementa staklene konstrukcije obvezno je za elemente:

– izložene solarnom zagrijavanju ploča koje imaju rub skriven u okviru

– koji imaju energetsku apsorpciju EA > 30%

– koji imaju premaz energetske učinkovitosti, koji rezultira solarnim faktorom g ≤ 0,30

– koji su parcijalno zagrijavani lokalnim izvorima topline u blizini stakla

– kojima je parcijalno emajlirana površina stakla

– kojima je parcijalno zasjenjena površina stakla

– kojima je s unutarnje strane spriječen odljev toplinske energije (zavjese, paneli, limovi).

(10) Veličina vlačnog naprezanja u rubu stakla σ _t iz stavka 6. ovoga članka računa se prema izrazu:

gdje je:

ΔT – najveća proračunata ili izmjerena razlika temperature u staklu

E – elastični modul stakla

α – koeficijent toplinskog istezanja stakla.

(11) Osim proračuna vlačnog naprezanja u rubu stakla σ _t prema stavku 10. ovoga članka, dopušten je i proračun metodom konačnih elemenata. Pri tome treba uvažiti dinamičku prirodu toplinskog šoka izraženu kroz razliku u brzini prirasta temperature sredine i ruba stakla.

Kombinacije djelovanja na staklenu konstrukciju

Članak 26.

(1) Kombinacije djelovanja na staklenu konstrukciju određuju se u skladu sa hrvatskom normom HRN EN 1990 i pripadajućim nacionalnim dodatkom.

(2) Osim određivanja kombinacija djelovanja prema stavku 1. ovoga članka, kombinacije za djelovanja koja nisu izvanredna dopušteno je odrediti i prema izrazima iz hrvatske norme HRN EN 1990 i pripadajućeg nacionalnog dodatka za:

– granično stanje nosivosti staklenih konstrukcija svih Razreda:

– granično stanje uporabivosti staklenih konstrukcija Razreda I i II:

– granično stanje uporabivosti staklenih konstrukcija Razreda III:

– granično stanje preostale nosivosti nakon sloma staklenih konstrukcija svih Razreda:

(3) Za staklene konstrukcije izložene izohornom pritisku, u kombinacije djelovanja uključuje se i svako vanjsko djelovanje na jednu od staklenih ploča u izolacijskom staklu koje utječe na promjenu izohornog pritiska unutar komora.

(4) U proračunu djelovanja i njihovih kombinacija koriste se:

– parcijalni koeficijenti djelovanja pomnoženi faktorom za razlikovanje pouzdanosti K _FI iz tablice 3.

Tablica 3

Parcijalni koeficijenti djelovanja pomnoženi faktorom za razlikovanje pouzdanosti K _FI

– faktori za kombinacije djelovanja dani su u tablici 4.

Tablica 4

Faktori za kombinacije djelovanja

(5) Utjecaji koji su bitni za staklenu konstrukciju: trajnost djelovanja, udari i sl., određuju se prema podacima iz elaborata o prethodnim istraživanjima i drugih elaborata, studija i podloga koji su povezani s utjecajima na tehnička svojstva staklene konstrukcije.