NACRT PRIJEDLOGA ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA

ZA

NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA

Ministarstvo socijalne politike i mladih

KLASA: 011-02/16-02/4

URBROJ: 519-03-1-2/5-16-23

Zagreb, 3. lipnja 2016.

1. PROBLEM

Ustavom Republike Hrvatske propisana je osobita zaštita obitelji, majčinstva i djece, a demografski razvoj Republike Hrvatske ključni je nacionalni prioritet koji zahtijeva sveobuhvatne i usklađene mjere svih tijela državne uprave.  

U dijelu opće socijalne politike, obiteljska i populacijska politika kroz sustav obiteljskih potpora ima svrhu izravnog pružanja materijalne pomoći obitelji u njezi, podizanju i odgoju djece do određenih godina njihova života.

Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama (Narodne novine, br. 85/2008, 110/2008, 34/2011, 54/2013 i 152/2014) - u daljnjem tekstu: Zakon, u primjeni je od 1. siječnja 2009. godine, a pripada sustavu obiteljske politike i socijalne sigurnosti kojim se na izravan način štiti majčinstvo, olakšava usklađenost obiteljskih i profesionalnih obveza, potiče natalitet, te omogućava veće sudjelovanje očeva u ranom podizanju i odgoju djece. Zakonom je uređeno pitanje ostvarivanja prava trudnica, rodilja, odnosno roditelja na odgovarajuće vremenske i novčane potpore, bez obzira na radnopravni status te, sukladno svojoj svrsi donošenja, na odgovarajući način propisuje i neke obveze poslodavca u pogledu zaštite i prava trudnice, rodilje i majke do prve godine života djeteta na radnom mjestu.

Republika Hrvatska se i nadalje suočava s vrlo nepovoljnim demografskim kretanjima koja su, nesumnjivo, dugoročna prijetnja daljnjem sveopćem razvoju Hrvatske, kao i s promjenama dobne strukture stanovništva koje su se ogledale u stalnom padu broja novorođene djece i zastupljenosti mlađeg stanovništva u ukupnom broju stanovnika nasuprot rastu broja starijeg stanovništva, osobito onog izvan radne dobi.

Republika Hrvatska ima negativni prirodni prirast, negativni saldo neto migracija i pad ukupnog broja stanovnika te se ubraja u skupinu država Europske unije koje bilježe istodobni prirodni pad i negativni saldo migracija.

Prema posljednjem Popisu stanovništva, kućanstava i stanova iz 2011. godine, na teritoriju Republike Hrvatske živjelo je 4.284.889 osoba te se broj stanovnika u odnosu na prethodni popis iz 2001. godine smanjio za 152.571 osobu.

Obiteljska politika, kao i socijalna politika, pod snažnim je utjecajem promjena koje se događaju u društvu. Hrvatska je kao i mnoge europske zemlje, već duže vrijeme u demografskoj recesiji koju indiciraju smanjene stope fertiliteta, pad broja stanovnika i starenje stanovništva. Isto tako postupno se, iako s izvjesnim zaostatkom u odnosu na razvijene zemlje, mijenja i pluralizira obiteljska struktura.

Prema prvim rezultatima Državnog zavoda za statistiku (Statistika u nizu, Prirodno kretanje stanovništva) u 2015. godini zabilježen je pad živorođene djece u odnosu na prethodnu godinu za 2,6%. Ukupan broj rođenih u 2014. bio je 39.176 djece dok je u 2015. godini bilo rođeno 38.142 djece iz čega je vidljivo da je u odnosu na prethodnu godinu rođeno 1034 djece manje.

U 2015. dogodio se i porast broja umrlih osoba u odnosu na prethodnu godinu pa je tako 2015. godine umrlo 4812 osoba više nego u 2014. godini (umrli 2014. godine 50.839, 2015. godine 55.651)

Prirodni prirast u 2015. bio  je negativan i iznosio je -17.509 (u 2014. godini -11.273). Također, starenje stanovništva je u Hrvatskoj izrazito. Prema udjelu osoba starijih od 65 godina Hrvatska se s postotnim udjelom od 18,4 u 2014. godini svrstavala na razinu EU-a (18,5%).

Isto tako, Hrvatska ima negativan migracijski saldo. U 2014. godini 10.638 osoba doselilo se iz inozemstva, a 20.858 osoba se odselilo u inozemstvo, što čini negativan migracijski saldo od -10.220.

Demografski okvir te ekonomsko-socijalni procesi ogledaju se u strukturi hrvatske obitelji. Broj sklopljenih brakova kontinuirano opada, a razvedenih brakova raste. U 2015. godini bilo je sklopljeno 19.567 brakova, a razvedenih 5.725.

Prema popisu stanovništva 2011. godine u Hrvatskoj je bilo sveukupno 867.680 obitelji s djecom od čega je najveći udio bračnog para s djecom, zatim majki s djecom, dok je bitno manji udio očeva te izvanbračnih parova s djecom. Obitelji s jednim djetetom čine polovicu svih obitelji s djecom, a obitelj s dvoje djece 36,8% ukupnog broja obitelji s djecom. Višečlane obitelji su rijetke, pogotovo one s četvero i više djece.

Iznesene činjenice smatramo argumentom za poduzimanje dodatnih napora u smjeru povećanja nataliteta u Hrvatskoj uređenjem obiteljskih potpora kao jedne od mjera izravne potpore obiteljima s novorođenom djecom kojom se utječe na povećanje ukupne kvalitete života i standarda hrvatskih građana.

Kao odgovor na konkretnu nastalu nepovoljnu demografsku situaciju i kao jedna u nizu mjera cjelokupne obiteljske i populacijske politike je prijedlog povećanja jednokratne novčane potpore za novorođeno dijete. Odredbama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (članci 41., 42. i 43.) propisano je pravo na jednokratnu novčanu potporu za novorođeno dijete koja iznosi 70% proračunske osnovice što trenutačno iznosi 2.328,20 kuna.

U političkoj i stručnoj javnosti već su pokretane inicijative i prijedlozi za povećanje iznosa ove naknade ocjenjujući iznos od 70% proračunske osnovice nedovoljnim. S obzirom na spomenuti gospodarski rast, ocjenjujemo da država može dodatno pomoći obiteljima s novorođenom djecom i kroz ovu jednokratnu potporu.

Slijedom navedenog, a u cilju stvaranja povoljnijeg okruženja i financijskih uvjeta za obitelji s novorođenom djecom potrebno je poduzeti odgovarajuće mjere u području obiteljske i pronatalitetne politike.

2. CILJEVI

Izmjene zakona usmjerene su poticanju demografske obnove i demografskog razvoja Republike Hrvatske. Potrebno je uvažiti povezanost sustava obiteljskih potpora s ukupnim pronatalitetnim kretanjima i učinkom na održanje i podizanje socijalne sigurnosti obitelji s uzdržavanom djecom. Obiteljske potpore imaju kao prioritetan cilj osnaživanje obitelji u podizanju djece, a u svrhu osnaživanja obitelji, kao prva mjera u redefiniranju obiteljske i  populacijske politike predlaže se povećanje materijalnih prava korisnika kroz povećanje iznosa jednokratne naknade.

Slijedom navedenog, namjerava se povećati iznos jednokratne novčane potpore za novorođeno dijete, koja trenutno iznosi 70% proračunske osnovice, odnosno 2.328,20 kuna na 225% proračunske osnovice odnosno 7.483,50 kn, što se isplaćuje iz sredstava Državnog proračuna Republike Hrvatske.

3. MOGUĆE OPCIJE

3.1. OPCIJA 1 – ne poduzimati ništa (nenormativno rješenje)

Opcija 1. „ne poduzimati ništa“ imala bi za posljedicu održavanje postojećeg stanja. Bez intervencije zakonodavca nije moguće postizanje cilja, odnosno povećanje materijalnih prava kroz povećanje jednokratnih  novčanih potpora za novorođeno dijete. Nepoduzimanje mjera usmjerenih osnaživanju obitelji u podizanju djece u konačnici bi moglo dovesti do nastavka negativnog demografskog trenda.

3.2. OPCIJA 2: - (nenormativno rješenje)

Nenormativno rješenje nije moguća opcija. Da bi se povećala materijalna prava namijenjena obiteljima s djecom potrebna je izmjena zakonskog propisa koji već uređuje predmetno pravo odnosno propisuje uvjete, visinu novčane potpore, način ostvarivanja i korištenja prava na jednokratnu novčanu potporu za novorođeno dijete. Stoga u ovom području nije moguće nenormativno uređenje s obzirom da se navedeni problemi mogu regulirati samo izmjenom propisa, a ne drugim aktivnostima i mjerama.

3.3. OPCIJA 3: - (normativno rješenje)

Ovim normativnim rješenjem definirat će se zakonske pretpostavke za povećanje jednokratne novčane potpore za novorođeno dijete. Prema predloženom rješenju povećava se iznos jednokratne novčane potpore za novorođeno dijete, koja trenutno iznosi 70% proračunske osnovice, odnosno 2.328,20 kuna na 225% proračunske osnovice odnosno 7.483,50 kn, što se isplaćuje iz sredstava Državnog proračuna Republike Hrvatske.

3.4. OPCIJA 4: - (normativno rješenje)

Alternativno normativno rješenje nije moguće, obzirom da su zadani ciljevi mogući kroz realizaciju izmjena Zakona odnosno konkretno zakonske odredbe koja uređuje pravo na jednokratnu novčanu potporu za novorođeno dijete.

4. USPOREDBA OPCIJA

Tablica

TEZE O SADRŽAJU ZA

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA

ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA

Osnovna namjena Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (Narodne novine, broj 85/08., 110/08., 34/11. 54/13. i 152/14.)  je zaštita materinstva, njega novorođenog djeteta te usklađenje obiteljskog i poslovnog života. Zakonske odredbe vezane uz zaštitu i ostvarenje prava obitelji i njezinih članova provedbom analize i evaluacije učinaka potrebno je usmjeravati prema iznalaženju boljih i povoljnijih rješenja u području osnaživanja obitelji i ravnomjernije raspodjele roditeljskih obveza.  

Ustavnim se odredbama Republika Hrvatska opredijelila za osobitu zaštitu materinstva, djece i mladeži te za stvaranje socijalnih, kulturnih, odgojnih, materijalnih i drugih uvjeta kojima se promiče ostvarivanje prava na dostojan život, a osobita pozornost poklanja se i zaštiti majki na radu. Odgovornost za skrb o djeci i njihovoj dobrobiti je ustavno pravo i dužnost roditelja, ali i obveza društva u osiguranju preduvjeta za kvalitetniji razvoj djece.

Normativnim rješenjem će se:

-propisati uvođenje nove jednokratne novčane potpore za novorođeno dijete kao i uvjeti za stjecanje prava korisnika iz ovog Zakona na novu jednokratnu novčanu potporu za novorođeno dijete.