I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje Zakona o registru osoba s invaliditetom sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 85/2010 – pročišćeni tekst i 5/2014 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Sustav vještačenja za osobe s invaliditetom je u cijelosti izmijenjen i reguliran je Zakonom o jedinstvenom tijelu vještačenja („Narodne novine“ broj 85/14) koji je stupio na snagu u srpnju 2014. godine. U članku 8. Zakona o jedinstvenom tijelu vještačenja, propisano je da za potrebe Registra osoba s invaliditetom, tijelo vještačenja dostavlja presliku nalaza i mišljenja Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (u daljnjem tekstu: HZJZ). Na taj način dolazi i do izmjene u izvorima podataka za Registar osoba s invaliditetom (u daljnjem tekstu: Registar)  e je potrebno izmijeniti Zakon o hrvatskom registru osoba s invaliditetom („Narodne novine“ broj 64/01). S obzirom da je Zakon o hrvatskom registru o osobama s invaliditetom donesen prije trinaest godine te da je u međuvremenu došlo do niza promjena u definicijama, ali i u sustavima u kojima se vode podaci o osobama s invaliditetom, potrebno je unaprijediti navedena područja novim Zakonom. HZJZ je, na temelju aktivnosti Registra, nositelj područja „Istraživanje i razvoj Nacionalne strategije za izjednačavanje mogućnosti osoba s invaliditetom“ te predstavlja izvor epidemioloških podataka za nacionalne i međunarodne potrebe. Na temelju članka 8. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom („Narodne novine“ broj 44/14) Registar je temelj za provjeru statusa invaliditeta, što dodatno pridonosi njegovom značaju i važnosti. Podaci iz Registra redovito se godišnje publiciraju na mrežnim stranicama HZJZ-a ( http://hzjz.hr/izvjesce-o-osobama-s-invaliditetom-u-hrvatskoj/ ), ali se izrađuju i posebna izvješća na zahtjeve Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, tijela državne uprave, udruga osoba s invaliditetom te ostale znanstvene i stručne javnosti. Registar je postao i nastavna baza Medicinskog fakulteta u Zagrebu te Zdravstvenog veleučilišta. Tijekom dodiplomske i poslijediplomske nastave polaznici se upoznaju sa ovim područjem i dodatno su senzibilizirani za potrebe i rad s osobama s invaliditetom. Novim Zakonom o Registru osoba s invaliditetom osigurati će se još bolji obuhvat te kontinuirano unapređenje kvalitete epidemioloških podataka. Na taj način će sustavi koje skrbe za osobe s invaliditetom moći još lakše, i na podacima utemeljeno, donositi politiku i odluke o ovoj izrazito vulnerabilnoj populaciji.

III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU OVOGA ZAKONA

Hrvatski zavod za javno zdravstvo za funkcioniranje Registra i provedbu područja Istraživanje i razvoj Nacionalne strategije za izjednačavanje mogućnosti za osobe s invaliditetom godišnje izdvaja oko 500 000 kuna. Za dalje aktivnosti neće biti potrebno izdvojiti dodatna sredstva iz državnog proračuna.

Za provedbu Zakon o registru osoba s invaliditetom (u daljem tekstu Zakon) sredstva su osigurana u razdoblju  2016. – 2018. godine na Razdjelu 096, Ministarstvo zdravlja  Glava 25 – Zavodi, agencije i ostali proračunski korisnici u sustavu zdravstva, RKP 26346 – Hrvatski zavod za javno zdravstvo, na aktivnosti A884001 Hrvatski zavod za javno zdravstvo, grupa rashoda 372 - ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna, u iznosu od po 500.000 kuna godišnje. Planirana sredstva su namijenjena za financiranje aktivnosti u vezi prikupljanja podataka i praćenja podataka o osobama s invaliditetu u Republici Hrvatskoj za potrebe Registra. Ministarstvo zdravlja će i u razdoblju od 2019. – 2020. godine planirati potrebna sredstva za provedbu Programa.

PRIJEDLOG ZAKONA O REGISTRU OSOBA S INVALIDITETOM

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovim Zakonom uređuje se način prikupljanja podataka o uzroku, vrsti, stupnju i težini oštećenja zdravlja osoba s invaliditetom, pravima koja osobe s invaliditetom ostvaruju, način obrade i korištenja podataka te zaštita podataka o osobama s invaliditetom, sa svrhom planiranja preventivnih programa i strategija za unapređenje i promicanje kvalitete života i zdravlja te izjednačavanja mogućnosti osoba s invaliditetom, djece s teškoćama u razvoju i njihovih obitelji.

(2) Podaci iz stavka 1. ovoga članka vode se u Registru osoba s invaliditetom (u daljnjem tekstu: Registar).

(3) Registar iz stavka 2. ovoga članka vodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

(4) Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu i propisima koji se donose na temelju njega, a koji imaju rodno značenje, bez obzira jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, obuhvaćaju na jednak način muški i ženski rod.

II. REGISTAR OSOBA S INVALIDITETOM

Članak 2.

Osoba s invaliditetom, sukladno ovome Zakonu, je osoba koja ima dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja koja u međudjelovanju s različitim preprekama mogu sprečavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima.

Članak 3.

(1) Registar se sastoji od općeg i posebnog dijela.

(2) U opći dio Registra unose se opći podaci o osobi: ime i prezime osobe, spol, OIB, datum rođenja, mjesto rođenja, prebivalište, boravište, obrazovanje, kvalifikacija, zanimanje, zaposlenje, bračno stanje.

(3) U posebni dio Registra unose se podaci o vrstama oštećenja, i to:

1. oštećenja vida,

2. oštećenja sluha,

3. gluhosljepoća

4. oštećenja govorno-glasovne komunikacije,

5. poremećaji učenja

6. oštećenja lokomotornog sustava,

7. oštećenja središnjega živčanog sustava,

8. oštećenja perifernoga živčanog sustava,

9. oštećenja drugih organa i organskih sustava te rijetke bolesti,

    10. intelektualna oštećenja,

11. poremećaji iz autističnog spektra,

12. mentalna oštećenja,

13. više vrsta oštećenja.

(4) U posebni dio Registra unose se i podaci o pravima koja ostvaruju osobe s invaliditetom.

III. VRSTA I STUPANJ OŠTEĆENJA ORGANIZMA

1. OŠTEĆENJA VIDA

Članak 4.

(1) Oštećenja vida su sljepoća i slabovidnost.

(2) Sljepoća se prema stupnju oštećenja vida dijeli na:

a) potpuni gubitak osjeta svjetla (amauroza) ili na osjet svjetla bez ili s projekcijom svjetla,

b) ostatak vida na boljem oku uz najbolju moguću korekciju do 0,02 (brojenje prstiju na udaljenosti od 1 metra) ili manje,

c) ostatak oštrine vida na boljem oku uz najbolju moguću korekciju od 0,02 do 0,05,

d) ostatak centralnog vida na boljem oku uz najbolju moguću korekciju do 0,25 uz suženje vidnog polja na 20 stupnjeva ili ispod 20 stupnjeva,

e) koncentrično suženje vidnog polja oba oka s vidnim poljem širine 5 stupnjeva do 10 stupnjeva oko centralne fiksacijske točke,

f) neodređeno ili nespecificirano.

(3) Sljepoćom u smislu potrebe edukacije na Brailleovom pismu smatra se nesposobnost čitanja slova ili znakova veličine Jaeger 8 na blizinu.

(4) Slabovidnost se prema stupnju oštećenja vida dijeli na:

a) oštrinu vida na boljem oku uz najbolju moguću korekciju od 0,1 do 0,3 i manje,

b) oštrinu vida na boljem oku uz najbolju moguću korekciju od 0,3 do 0,4,

c) neodređeno ili nespecificirano.

2. OŠTEĆENJA SLUHA

Članak 5.

(1) Oštećenja sluha su gluhoća i nagluhost.

(2) Gluhoćom se smatra gubitak sluha u govornim frekvencijama (500 do 4000 Hz) veći od 81 decibela.

(3) Nagluhošću se smatra oštećenje sluha od 25 do 80 decibela, a prema stupnju oštećenja sluha nagluhost se dijeli na:

a) lakše oštećenje sluha od 25 do 35 decibela na uhu s boljim ostacima sluha u govornim frekvencijama (500 do 4000 Hz),

b) umjereno oštećenje sluha od 36 do 60 decibela na uhu s boljim ostacima sluha u govornim frekvencijama (500 do 4000 Hz),

c) teže oštećenje sluha od 61 do 80 decibela na uhu s boljim ostacima sluha u govornim frekvencijama (500 do 4000 Hz),

d) neodređeno ili nespecificirano.

3. GLUHOSLJEPOĆA

Članak 6.

(1) Gluhosljepoća je specifično i jedinstveno dvostruko senzoričko oštećenje u različitim kombinacijama intenziteta.

(2) Gluhosljepoća se pojavljuje u različitim kombinacijama intenziteta:

a) praktična gluhosljepoća,

b) gluhoća i slabovidnost,

c) sljepoća i nagluhost,

d) nagluhost i slabovidnost.

(3) Praktičnom gluhosljepoćom smatra se istovremeni gubitak sluha u govornim frekvencijama (500do 4000 Hz) veći od 93 Db i sljepoća kada je na boljem oku uz najbolju moguću korekciju oštrina vida 0.05 i manje ili ostatak centralnog vida na boljem oku uz najbolju moguću korekciju 0.25 uz suženje vidnog polja na 20 stupnjeva ili manje.

(4) Gluhoćom i slabovidnošću smatra se istovremeni gubitak sluha u govornim frekvencijama (500 do 4000 Hz) veći od 93 Db i slabovidnost kada oštrina vida na boljem oku uz najbolju moguću korekciju iznosi od 0.1 do 0.4 ili postoji koncentrično suženje vidnog polja od 30 stupnjeva i manje ili pak iznimno u osoba koje imaju ostatak vida i preko 0.4 u slučaju, ako priroda njihova oštećenja vida vodi k daljnjem negativnom progrediranju te ne postoji mogućnost optičke korekcije vida.

(5) Sljepoćom i nagluhosti smatra se kada je na boljem oku uz najbolju moguću korekciju oštrina vida 0.05 i manje ili ostatak centralnog vida na boljem oku uz najbolju moguću korekciju 0.25 uz suženje vidnog polja na 20 stupnjeva ili manje uz istovremenu nagluhost koja uključuje umjereno i teže oštećenje sluha od 36 do 80 dB na uhu s boljim ostacima sluha u govornim frekvencijama (500 do 4000 Hz).

(6) Nagluhost i slabovidnost uključuje umjereno i teže oštećenje sluha od 40 do 80 dB na uhu s boljim ostacima sluha u govornim frekvencijama (500 do 4000 Hz) uz istovremeno postojanje slabovidnosti kada oštrina vida na boljem oku uz najbolju moguću korekciju iznosi od 0.1 do 0.4 ili postoji koncentrično suženje vidnog polja od 30 stupnjeva i manje ili pak iznimno u osoba koje imaju ostatak vida i preko 0.4 u slučaju, ako priroda njihova oštećenja vida vodi k daljnjem negativnom progrediranju te ne postoji mogućnost optičke korekcije vida.

4. OŠteĆenja govorno-glasovne komunikacije

Članak 7.

(1) Oštećenja govorno-glasovne komunikacije su ona kod kojih je zbog anatomskih ili funkcionalnih oštećenja komunikacija govorom otežana ili ne postoji.

(2) Oštećenja govorno-glasovne komunikacije ocjenjuju se u okviru osnovnog oboljenja.

(3) Oštećenja govorno-glasovne komunikacije su:

a) oštećenja govora,

b) oštećenja glasa.

5. POREMEĆAJI UČENJA

Članak 8.

(1) Poremećaj učenja obuhvaća:

a) oštećenja čitanja,

b) oštećenja pisanja,

c) oštećenja računanja.

6. OŠteĆenja lokomotornog sustava

Članak 9.

Oštećenje lokomotornog sustava je trajno oštećenje zbog kojeg osoba ne može samostalno izvoditi aktivnosti primjerene životnoj dobi, a prema mjerilima težine invaliditeta:

a) za pokretanje tijela (hodanje, premještanje, ručnu aktivnost) potrebna su određena ortopedska pomagala (proteze, aparati, štake ili invalidska kolica i dr.),

b) nemogućnost samostalnog održavanja osobne njege (kupanje, oblačenje, obuvanje ili obavljanje fizioloških potreba) ili nemogućnost samostalnog pripremanja i uzimanja hrane,

c) nemogućnost samostalnog pokretanja tijela niti uz pomoć ortopedskih pomagala.

7. OŠteĆenja srediŠnjega ŽivČanog sustava

Članak 10.

Oštećenje središnjega živčanog sustava je trajno oštećenje zbog kojeg osoba ne može samostalno izvoditi aktivnosti primjerene životnoj dobi, a prema mjerilima težine invaliditeta:

a) za pokretanje tijela (hodanje, premještanje, ručna aktivnost) potrebna su određena ortopedska pomagala (proteze, aparati, štake ili invalidska kolica i dr.),

b) nemogućnost samostalnog održavanja osobne njege (kupanje, oblačenje, obuvanje ili obavljanje fizioloških potreba) ili nemogućnost samostalnog pripremanja i uzimanja hrane,

c) nemogućnost samostalnog pokretanja tijela niti uz pomoć ortopedskih pomagala.

8. OŠteĆenja perifernoga ŽivČanog sustava

Članak 11.

Oštećenje perifernoga živčanog sustava je trajno oštećenje zbog kojeg osoba ne može samostalno izvoditi aktivnosti primjerene životnoj dobi, a prema mjerilima težine invaliditeta:

a) za pokretanje tijela (hodanje, premještanje, ručna aktivnost) potrebna su određena ortopedska pomagala (proteze, aparati, štake ili invalidska kolica i dr.),

b) nemogućnost samostalnog održavanja osobne njege (kupanje, oblačenje, obuvanje ili obavljanje fizioloških potreba) ili nemogućnost samostalnog pripremanja i uzimanja hrane,

c) nemogućnost samostalnog pokretanja tijela niti uz pomoć ortopedskih pomagala.

9. OŠteĆenja drugih organa i organskih sustava te rijetke bolesti

Članak 12.

Oštećenje drugih organa i organskih sustava je trajno oštećenje zbog kojeg osoba ne može samostalno udovoljiti nekoj od osnovnih životnih zahtjeva kao što su:

a) nemogućnost samostalnog kretanja izvan doma radi ostvarivanja osnovnih životnih potreba,

b) nemogućnost samostalnog održavanja osobne njege (kupanje, oblačenje, svlačenje, obuvanje ili obavljanje fizioloških potreba),

c) nemogućnost održavanja života bez korištenja određenog uređaja, naprave ili postupka kao što je: dijaliza, sonda, gastrostoma, Pudenzova pumpa, kateter i dr.

U Registar se upisuju one rijetke bolesti koje dovode do trajnih oštećenja zbog kojih osoba ne može samostalno udovoljiti nekoj od osnovnih životnih zahtjeva navedenih u stavku 1. ovoga članka.

10. INTELEKTUALNA OŠTEĆENJA

Članak 13.

(1) Intelektualnim oštećenjem smatra se značajno ispodprosječno intelektualno funkcioniranje koje je praćeno i značajnim ograničenjem adaptivnog funkcioniranja.

(2) Intelektualno oštećenje je stanje u kojem je značajno otežano uključivanje u društveni život, a povezano je sa zaustavljenim ili nedovršenim razvojem intelektualnog funkcioniranja što je utvrđeno na osnovi medicinske, psihologijske, edukacijsko-rehabilitacijske i socijalne ekspertize. Intelektualna razina kod ovih oštećenja izražava se kvocijentom inteligencije (u daljnjem tekstu: IQ) od 0 do 69, kako je utvrđeno u 10-oj reviziji Međunarodne klasifikacije bolesti i srodnih zdravstvenih problema (u daljnjem tekstu: MKB 10).

(3) Stupnjevi intelektualnog oštećenja su:

a) lako približni IQ 50 do 69,

b) umjereno približni IQ 35 do 49,

c) teže približni IQ 20 do 34,

d) teško približni IQ ispod 20.

(4) Različite razine težine intelektualnih oštećenja određuju se na osnovu adaptivnih funkcioniranja, a ne isključivo na temelju IQ rezultata.

11. Poremećaji iz autističnog spektra

Članak 14.

(1) Poremećaj autističnog spektra (PAS) je skupina poremećaja karakterizirana kvalitativnim promjenama uzajamnih socijalnih odnosa i modela komunikacije, te ograničenim, stereotipnim, ponavljanim aktivnostima i interesima. Ove kvalitativne promjene značajka su funkcioniranja pojedinca u svim situacijama.

(2) U ovu skupinu, s naznakom šifre, pripadaju:

a) Autizam u djetinjstvu (F84.0) – vrsta poremećaja u razvoju koja je definirana kao:

(a) prisutnost odstupanja od normalnog razvoja ili oslabljeni razvoj koji se očituje pri dobi od tri godine, i

(b) karakteristični tip promjena funkcioniranja u svim trima područjima psihopatologije (uzajamni socijalni međuodnos, komunikacija, i ograničeno, stereotipno, ponavljano ponašanje). U dodatku ovim posebnim dijagnostičkim značajkama, zajednički je raspon drugih nespecifičnih problema, kao što su fobije, poremećaji spavanja i hranjenja, napadaji bijesa, i (samo) agresija.

b) Atipični autizam (F84.1)

c) Rettov sindrom (F84.2)

d) Drugi dezintegrativni poremećaji u djetinjstvu (F84.3)

e) Poremećaj hiperaktivnosti povezan s duševnom zaostalošću i stereotipnim kretnjama (F84.4)

f) Aspergerov sindrom (F84. 5 )

(3) U skupinu F 84 pripadaju i drugi pervazivni razvojni poremećaji (F84.8) te pervazivni razvojni poremećaj, nespecificiran (F84.9).

12. MENTALNA OŠTEĆENJA

Članak 15.

(1) Mentalna oštećenja odnose se na različite mentalne poremećaje klasificirane u MKB 10 za koje se na osnovu timske ekspertize različitih stručnjaka (psihijatra, psihologa, socijalnog radnika i po potrebi drugih stručnjaka poput socijalnog pedagoga i radnog terapeuta) utvrdi da dovodi/e do težih dugotrajnih promjena psihičkog i socijalnog funkcioniranja koje značajno oštećuju područja samostalnost, rada, obiteljskog i društvenog života.

(2) Promjenama u ponašanju i reakcijama u smislu stavka 1. ovoga članka smatraju se:

a) poremećaji razvoja koji se izražavaju u emocionalnom poremećaju, nenormalnosti uzajamnih socijalnih odnosa i modela komunikacije, postepenim propadanjem ličnosti i smanjenim intelektualnim funkcioniranjem,

b) dugotrajni poremećaji osobnosti i poremećaji ponašanja s regresijom osobnosti ili sa teškim zakazivanjem u socijalnom kontaktu,

c) organski uvjetovani duševni poremećaji s progresivnim tijekom koji se očituju teškim oštećenjima u intelektualnom, emocionalnom i socijalnom funkcioniranju,

d) psihoze prema učestalosti psihotičnih epizoda i oštećenja osobnosti:

1. s jednom ili dvije akutne psihotične epizode u određenim vremenskim razmacima (dulje remisije) uz blaže oštećenje osobnosti;

2. s učestalim recidivima psihotičnih epizoda uz izraženo oštećenje osobnosti;

3. s dugotrajnim progresivnim tijekom uz izraženu dezorganizaciju osobnosti.

13. ViŠe vrsta oŠteĆenja

Članak 16.

Više vrsta oštećenja uključuje dva ili više oštećenja određenih člancima 4. do 15. ovoga Zakona.

IV. NAČIN PRIKUPLJANJA PODATAKA

Članak 17.

(1) Podaci koji se prikupljaju temeljem ovoga Zakona dostavljaju se u Registar osoba s invaliditetom.

(2) Podaci iz stavka 1. ovoga članka koji se dostavljaju u Registar su:

1. obrazac o invaliditetu;

2. preslika rješenja o priznatom pravu na osnovi invaliditeta;

3. preslika prvostupanjskog rješenja o primjerenom obliku školovanja;

4. preslika drugostupanjskog rješenja o primjerenom obliku školovanja;

5. preslika Nalaza i mišljenja jedinstvenog tijela vještačenja;

6. preslika rješenja ili drugoga dokaza o priznatom pravu na ortopedsko i drugo pomagalo;

7. baza preminulih osoba.

(3) Obrazac iz stavka 2. točke 1. ovoga članka propisati će pravilnikom ministar nadležan za zdravlje.

(4) Podaci iz stavka 2. točke 1. ovoga članka dostavljaju se u Registar elektroničkim putem iz e kartona ili u pisanom obliku na propisanom obrascu, do 10-og u mjesecu za prethodni mjesec.

(5) Elektronički zapis ili preslika dokumenata iz stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. ovoga članka dostavljaju se u Registar najkasnije u roku od 30 dana od dana njihovog izdavanja.

Članak 18.

(1) Podatke o osobama te vrsti oštećenja Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo obvezni su dostaviti:

1. liječnik primarne zdravstvene zaštite i specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite na Obrascu o invaliditetu;

2. nadležni centar za socijalnu skrb, presliku rješenja o priznatom pravu na osnovu invaliditeta;

3. županijski uredi i gradski ured Grada Zagreba, nadležni za poslove obrazovanja, presliku prvostupanjskog rješenja o primjerenom obliku školovanja;

4. ministarstvo nadležno za obrazovanje, presliku drugostupanjskog rješenja o primjerenom obliku školovanja;

5. ministarstvo nadležno za ratne vojne invalide II. svjetskog rata, osobe nastradale na služenju vojnog roka od 15. svibnja 1945. do 17. kolovoza 1990., mirnodopske vojne invalide te za civilne invalide iz Domovinskog rata, II. svjetskog rata i poraća, presliku rješenje o priznatom pravu na osnovu invaliditeta;

6. ministarstvo nadležno za osobe s utvrđenim statusom hrvatskoga ratnoga vojnog invalida i mirnodopskoga vojnog invalida, presliku rješenja o priznatom pravu na osnovu invaliditeta;

7. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, presliku rješenja o priznatom pravu na osnovu invaliditeta;

8. Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, presliku Nalaza i mišljenja jedinstvenog tijela vještačenja;

9. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, presliku rješenja ili drugoga dokaza o priznatom pravu na ortopedsko i drugo pomagalo;

10. Hrvatski zavod za zapošljavanje, presliku rješenja o priznatom pravu na osnovu invaliditeta;

11. Hrvatski zavod za javno zdravstvo, bazu preminulih osoba.

(2) U svrhu vođenja Registra osoba s invaliditetom, Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo dostavljaju se podaci i iz svih ostalih sabirnica i zbirki podataka u kojima se generiraju podaci o osobama s invaliditetom (CEZIH, BIS i sl).

V. OBRADA PODATAKA, UNOS U REGISTAR I NJIHOVO KORIŠTENJE

Članak 19.

(1) Elektronički zapisi, ispunjeni obrasci, preslike nalaza i mišljenja te rješenja iz članka 17. stavka 2. ovoga Zakona prikupljaju se i unose u jedinstvenu bazu podataka Registra.

(2) Jedinstvenu bazu podataka iz stavka 1. ovoga članka čine uneseni podaci u računalnu aplikaciju koja mora sadržavati sljedeće parametre pretraživanja:

1. ime i prezime osobe,

2. spol,

3. datum rođenja i OIB

4. mjesto/grad, općina i država rođenja,

5. prebivalište – mjesto/grad, ulica, kućni broj, općina, poštanski broj,

6. boravište – mjesto/grad, ulica, kućni broj, općina, poštanski broj,

7. obrazovni status,

8. kvalifikacija,

9. zaposlenje,

10. bračno stanje,

11. životnu dob kada je dijagnosticiran invaliditet,

12. uzrok koji je doveo do invaliditeta,

13. vrijeme nastanka invaliditeta,

14. dijagnoze i šifre bolesti i srodnih zdravstvenih problema prema MKB 10,

15. oštećenje funkcionalnosti prema Međunarodnoj klasifikaciji funkcioniranja, onesposobljenosti i zdravlja,

16. pravnu osnovu i status invaliditeta,

17. potrebu za ortopedskim i drugim pomagalom,

18. potrebu liječenja,

19. potrebu rehabilitacije,

20. vrijeme eventualne izmjene stupnja invaliditeta i pripadajućih prava,

21. sve ostale dijelove Nalaza i mišljenja Jedinstvenog tijela vještačenja koji nisu specificirani od točke 1.- 20. stavka 2 ovoga članka.

(3) Računalna aplikacija mora sadržati i mogućnost pretraživanja različitih kombinacija navedenih parametara.

Članak 20.

(1) Podaci iz Registra obrađuju se i objavljuju svake godine kao zbirni statistički pokazatelji.

(2) Podatke iz Registra mogu koristiti bez naknade javnopravna tijela iz članka 18. stavka 1. ovoga Zakona.

(3) Specijalni zbirni statistički pokazatelji mogu se koristiti na zahtjev pravnih i fizičkih osoba uz naknadu i samo za namjenu navedenu u zahtjevu, osim tijela navedenih u stavku 2. ovoga članka.

(4) Iznos naknade iz stavka 3. ovoga članka odredit će odlukom Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, sukladno važećem cjeniku usluga toga Zavoda.

(5) Način korištenja podataka iz ovoga članka propisati će pravilnikom ministar nadležan za zdravlje.

VI. ZAŠTITA PODATAKA

Članak 21.

(1) Podaci iz Registra smiju se koristiti kao zbirni statistički pokazatelji. Iznimno, individualizirani podaci iz Registra smiju se koristiti na način određen posebnim propisom iz članka 20. stavka 5. ovoga Zakona.

(2) Na pojedinačne podatke prikupljene na temelju ovoga Zakona, mjere zaštite podataka i odgovornost osoba koje imaju pristup jedinstvenoj bazi podataka Registra, primjenjuju se posebni propisi o zaštiti osobnih podataka.

VII. NADZOR

Članak 22.

(1) Nadzor nad provedbom ovoga Zakona obavlja ministarstvo nadležno za zdravlje.

(2) Nadzor nad zaštitom osobnih podataka provodi Agencija za zaštitu osobnih podataka.

VIII. PRIJELAZNE ODREDBE

Članak 23.

Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na način i postupak vještačenja u svrhu ostvarivanja prava osoba s invaliditetom.

Članak 24.

Pravilnike iz članka 17. stavka 3. i članka 20. stavka 5. ovoga Zakona, ministar nadležan za zdravlje donijet će u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 25.

Do dana stupanja na snagu pravilnika iz članka 17. stavka 3. ostaje na snazi Pravilnik o obrascu za dostavljanje podataka hrvatskom registru o osobama s invaliditetom („Narodne novine“ broj 7/02) u dijelu u kojem nije u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.

Članak 26.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o hrvatskom registru osoba s invaliditetom („Narodne novine“ broj 64/01).

Članak 27.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.

OBRAZLOŽENJE

Uz članak 1.

Ovim člankom utvrđuje se svrha Zakona.

Uz članak 2.

Ovim člankom definira se tko se smatra osobom s invaliditetom.

Uz članak 3.

Ovim člankom definira se Hrvatski registar osoba s invaliditetom (u daljnjem tekstu:Registar) te dijelovi općeg i posebnog dijela Registra.

Uz članak 4.

Ovim člankom definiraju se oštećenje vida.

Uz članak 5.

Ovim člankom definiraju se oštećenja sluha.

Uz članak 6.

Ovim člankom definira se gluhosljepoća.

Uz članak 7.

Ovim člankom definiraju se oštećenja govorno-glasovne komunikacije.

Uz članak 8.

Ovim člankom definiraju se poremećaji učenja.

Uz članak 9

Ovim člankom definira se oštećenje lokomotornog sustava.

Uz članak 10.

Ovim člankom definiraju se oštećenja središnjega živčanog sustava.

Uz članak 11.

Ovim člankom definiraju se oštećenja perifernoga živčanog sustava.

Uz članak 12.

Ovim člankom definiraju se oštećenje drugih organa i organskih sustava te rijetkih bolesti.

Uz članak 13.

Ovim člankom definiraju se intelektualna oštećenja.

Uz članak 14.

Ovim člankom definira se poremećaj autističnog spektra.

Uz članak 15.

Ovim člankom definiraju se mentalna oštećenja.

Uz članak 16.

Ovim člankom definira se više vrsta oštećenja.

Uz članak 17.

Ovim člankom definira se prikupljanje podataka: vrsta, tijela/osobe koji su obvezni podatke dostaviti, vrste obrazaca i način dostave.

Uz članak 18.

Ovim člankom propisuje se koja su tijela/osobe obvezna dostaviti podatke u Registar.

Uz članak 19. i 20.

Ovim člancima propisuje se obrada podataka, unos u registar i njihovo korištenje.

Uz članak 21.

Ovim člankom propisuje se zaštita podataka iz Registra.

Uz članak 22.

Ovim člankom propisuje se nadzor nad provedbom Zakona.

Uz članak 23.

Ovim člankom propisuje se da se odredbe ovoga Zakona neće primjenjivati način i postupak vještačenja u svrhu ostvarivanja prava u području socijalne skrbi, mirovinskog osiguranja, profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom, prava po osnovi rodiljnih i roditeljskih potpora, zaštite ratnih i civilnih žrtava rata te u svrhu utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta pri ostvarivanju prava u sustavu obrazovanja, te za potrebe kontrolnih i ponovnih pregleda, kao i u svrhu ostvarivanja prava u drugim područjima u kojima se prava ostvaruju na temelju nalaza i mišljenja tijela vještačenja kada je to propisano Zakonom o jedinstvenom tijelu vještačenja („Narodne novine“ broj 153/14)

Uz članak 24.

Ovim člankom propisuje se rok za donošenje podzakonskog akta.

Uz članak 25.

Ovim člankom ostavlja se na snazi Pravilnik o obrascu za dostavljanje podataka hrvatskom registru o osobama s invaliditetom („Narodne novine“ broj 7/02).

Uz članak 26.

Ovim člankom propisuje se stavljanje izvan snage Zakona o Hrvatskom registru osoba s invaliditetom („Narodne novine“ broj 64/01).

Uz članak 27.

Ovim člankom propisuje se stupanje na snagu Zakona.