1. Uvod

U siječnju 2014. godine stupila je na snagu Direktiva 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta („Uredba IMI“). Sve države članice Europske unije imaju dvije godine za prenošenje obveza koje proizlaze iz izmijenjene Direktive (u daljnjem tekstu: Direktiva) u svoj nacionalni sustav, odnosno do 18. siječnja 2016. godine. U cilju usklađivanja s Direktivom, na 17. sjednici Hrvatskog sabora, dana 10. srpnja 2015. godine, donesen je novi Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (u daljnjem tekstu: Zakon). Zakon je objavljen u „Narodnim novinama“, broj 82/15, a stupio je na snagu 1. kolovoza 2015. godine.

Člankom 83. stavcima od 3. do 6. Zakona propisana je obveza nadležnih središnjih tijela državne uprave provjeriti jesu li zahtjevi na temelju propisa koji ograničavaju pristup profesiji u skladu s određenim načelima, u smislu da zahtjevi ne smiju biti diskriminirajući na temelju nacionalnosti ili boravišta, moraju biti opravdani prevladavajućim razlozima općeg interesa te primjereni za osiguravanje postizanja cilja. Članak 83. Zakona prenosi odredbu članka 59. Direktive koji predviđa veću transparentnost na tržištu profesionalnih usluga i evaluaciju profesija u svrhu olakšavanja pristupa pojedinim profesijama, a u cilju povećanja konkurentnosti i mobilnosti stručnjaka na području unutarnjeg tržišta Europske unije.

Stavci 5. i 6. članka 83. Zakona propisuju obvezu koordinatora da Europskoj komisiji dostavi informacije o zahtjevima za pristup i obavljanje profesije koji su povučeni ili ublaženi te o zahtjevima koji se namjeravaju zadržati. Sukladno članku 74. Zakona poslove koordinacije obavlja ministarstvo nadležno za rad.

U svrhu provedbe članka 83. Zakona, a u cilju usklađivanja sa svim obvezama koje proizlaze iz Direktive i Komunikacije Komisije Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru o ocjenjivanju nacionalnih propisa o pristupu profesijama (2013/0676), pristupilo se izradi ovog Akcijskog plana u području reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2016. do 2018. godine (u daljnjem tekstu: Akcijski plan). U izradi Akcijskog plana sudjelovali su predstavnici svih relevantnih nadležnih središnjih tijela državne uprave, uz podršku i suradnju nadležnih strukovnih organizacija gdje je to primjereno, na način da se provela evaluacija uvjeta za pristup i obavljanje pojedine profesije te, ako je utvrđen ograničavajući uvjet odnosno zahtjev, predviđena je konkretna mjera, odnosno aktivnost za ukidanje takvog ograničenja. Cilj je da se takvi ograničavajući uvjeti izostave, odnosno ukinu, ali i da se zadrži kvaliteta u pružanju usluga i obavljanju profesije. Dakle, procjenjivala se opravdanost postojanja ograničenja u pristupu i obavljanju profesije i očekivana korist koja bi se mogla postići otvaranjem tržišta olakšanim pristupom profesiji.

Provedena je dubinska analiza i procjena ograničenja u pristupu profesiji, odnosno evaluirali su se uvjeti za pristup profesiji te se analizirala opravdanost i proporcionalnost postojanja tih uvjeta odnosno ograničenja, a uzimajući u obzir koristi koje takva ograničenja imaju na društvo i gospodarstvo u cjelini, posebno na cijenu i kvalitetu pružanja usluga te na zapošljavanje.

Ograničenja, odnosno zahtjevi za pristup profesiji su opravdani kada je interes zaštititi krajnjeg primatelja usluge, odnosno potrošače, zaštita javnog dobra, kvaliteta usluge i slično, a koristi koje se mogu ostvariti otvaranjem tržišta, odnosno olakšanim pristupom profesiji jesu veća ponuda usluga uz pristupačnije cijene, povećana konkurentnost i zapošljavanje većeg broja stručnjaka. Što je veća reguliranost uvjeta za pristup i obavljanje profesije, to je manja mobilnost stručnjaka, a olakšanim pristupom profesiji omogućava se stručnjacima da iskoriste prednosti jedinstvenog tržišta Europske unije poput slobode prekograničnog pružanja usluga. Direktiva pod pojmom regulirane profesije pokriva i posjedovanje profesionalnog naziva kojeg stručnjaci stječu članstvom u strukovnoj komori.

Vlada Republike Hrvatske donijela je u srpnju 2014. godine Zaključak o prihvaćanju Plana provedbe Specifičnih preporuka za države članice 2014. (od strane Europske komisije). Preporuka broj 5. „Poboljšanje poslovnog okruženja“ predviđa da se tijekom 2015. godine definira cilj za znatno smanjenje administrativnih zahtjeva i opterećenja na gospodarstvo u 2016. godini. Europska komisija definirala je 2015. godine novu preporuku za Republiku Hrvatsku, a odnosi se na smanjenje prekomjernog opterećenja na pružatelje usluga. Vlada Republike Hrvatske je u srpnju 2015. godine usvojila plan provedbe Nacionalnog programa reformi 2015.

Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 28. travnja 2016. godine prihvatila je Nacionalni program reformi 2016., a jedno od četiri ključna reformska područja su lakši uvjeti poslovanja i bolja investicijska klima.

U okviru Europskog semestra, ministarstvo nadležno za gospodarstvo odgovorno je za poticanje reforme poslovnog okruženja. Temelj za provedbu reforme su europska politika za bolje propise u gospodarstvu i pravni okvir za liberalizaciju unutarnjeg tržišta usluga Europske unije. Načela za smanjenje administrativnih opterećenja tržišta usluga definirana su Direktivom 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu i Direktivom 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija . Navedeni pravni okviri predstavljaju prioritet gospodarske politike Europske unije za konkurentnost i rast. Vlada Republike Hrvatske donijela je Akcijski plan za smanjenje administrativnog opterećenja gospodarstva u kolovozu 2015. godine. Akcijski plan je važan korak prema reformi poslovnog okruženja koja je prioritet hrvatske gospodarske politike za povećanje konkurentnosti i rasta te razine ekonomske slobode. Osnovni je cilj smanjenje administrativnog opterećenja gospodarstva, slijedom mjerenja troška regulacije, kako bi što više kapitala ostalo poslovnim subjektima.

Države članice Europske unije sudjeluju u aktivnostima usmjerenima k olakšanju pristupa i obavljanju reguliranih profesija, snižavanju troškova i smanjenju broja reguliranih profesija, odnosno pronalasku alternativnih mehanizama za osiguranje kvalitete u pružanju usluga i obavljanju profesija. Prema Direktivi 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija , sve države članice Europske unije obvezne su provoditi evaluacije, odnosno preispitivati razmjernost regulatornih uvjeta za pristup reguliranim profesijama. Bilo je potrebno postaviti određena pitanja o razmjernosti (proporcionalnosti) i opravdanosti svakog pojedinog uvjeta za pristup i obavljanje profesije, odnosno jesu li uvjeti ograničavajući ili pak postoji opravdanje za tako postavljene uvjete. Primjerice, u kojim je profesijama potrebno smanjiti administrativna opterećenja i u kojoj mjeri, a na način da se ujedno olakša pristup i zadrži kvaliteta u pružanju usluga. Najrašireniji alat za mjerenje regulatorne restriktivnosti je Product Market Regulation (u daljnjem tekstu: PMR), set indikatora regulacije tržišta koji mjeri stupanj administrativnog opterećenja i regulatorne restriktivnosti različitih tržišta, a koji je razvila O rganizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Među ostalim, PMR mjeri i stupanj regulacije u području profesionalnih usluga, odnosno za arhitekte, inženjere, odvjetnike, revizore i računovođe. Profesionalnim uslugama svojstveno je da su u velikoj većini slučajeva i regulirane profesije, što znači da je posjedovanje stručne kvalifikacije nužan uvjet za pristup i obavljanje profesije na tržištu rada.

Akcijski plan predstavlja niz mjera i aktivnosti koje će se provoditi od 2016. do 2018. godine u svrhu ispunjenja postavljenoga cilja, a to je nositeljima stručnih kvalifikacija omogućiti olakšan pristup i obavljanje pojedinih reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj. Osim toga, Akcijski plan sadrži izvještajni dio gdje je, nakon provedene evaluacije, zaključeno da su uvjeti za pristup i obavljanje pojedine profesije proporcionalni i razmjerni te je detaljno obrazloženo zašto je takve uvjete potrebno zadržati u cilju osiguravanja kvalitete pružanja usluga i obavljanja profesije. Pojmovi koji imaju rodno značenje, korišteni u ovom Akcijskom planu, odnose se jednako na muški i ženski rod.

Odabrane profesije podijeljene su po sektorima (primjerice, obrazovanje, turizam, promet i drugo) koje je Europska komisija predložila u svrhu provedbe uzajamne evaluacije reguliranih profesija, a na temelju Statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti u Europskoj zajednici, Rev. 2 (NACE Rev. 2) i popisa reguliranih profesija u Bazi reguliranih profesija u Europskoj uniji. Učinkovita provedba Akcijskog plana podrazumijeva usklađeno djelovanje svih nadležnih tijela određenih ovim Akcijskim planom, a ministarstvo nadležno za rad će, u skladu s ulogom iz članka 74. Zakona, koordinirati i pratiti provedbu utvrđenih aktivnosti.

Primjena ovog Akcijskog plana započinje danom donošenja Zaključka Vlade Republike Hrvatske o njegovu prihvaćanju.

2. Struktura Akcijskog plana

Akcijski plan predstavlja niz mjera i aktivnosti koje će se provoditi od 2016. do 2018. godine, odnosno navedene su konkretne mjere, ciljevi, provedbene aktivnosti, nositelji, dionici, pokazatelji uspješnosti i rokovi za ispunjenje planiranog cilja. Temelj svake predložene mjere je provedena evaluacija, a rezultati takve procjene izloženi su uz samu mjeru.

Akcijski plan sadrži izvještajni dio gdje je, nakon provedene evaluacije, zaključeno da su uvjeti za pristup i obavljanje pojedine profesije proporcionalni i razmjerni te je detaljno obrazloženo zašto je takve uvjete potrebno zadržati u cilju osiguravanja kvalitete pružanja usluga i obavljanja profesije.

Sastavnice Akcijskog plana podijeljene su prema sektorima u odnosu na koje se predlaže ostvarenje ciljeva i provođenje odgovarajućih mjera u planiranom razdoblju. U pojedinim sektorima naznačeni su ciljevi i mjere koje se planiraju provesti u narednom razdoblju od dvije godine u cilju uklanjanja ograničenja u pristupu i obavljanju profesija.

3. Alati za usklađivanje potreba tržišta rada i obrazovanja

3.1. POPIS REGULIRANIH PROFESIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Na temelju članka 80. novog Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“, broj 82/15) planirano je donošenje novog Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj.

U cilju smanjenja broja reguliranih profesija, odnosno uklanjanja pojedinih profesija iz trenutačno važećeg Popisa jer nisu u skladu s definicijom regulirane profesije iz Zakona, važno je jasno utvrditi kriterije za uvrštavanje pojedine profesije u Popis reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj. Novim Popisom utvrdit će se transparentniji sustav reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj.

Trenutačno važeći Popis reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj iz 2013. godine sadrži 288 profesija iz nadležnosti svih središnjih tijela državne uprave. Uočeno je da je kod pojedinih profesija navedenih u Popisu riječ o svojevrsnom napredovanju unutar zanimanja, odnosno profesije, a cilj je s Popisa ukloniti profesije koje ne odgovaraju postavljenim kriterijima da bi se smatrale reguliranima u smislu Zakona i Direktive.

3.1. m jera 1. Donošenje novog Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj

3.2. AŽURIRANJE NACIONALNE KLASIFIKACIJE ZANIMANJA

U suradnji s ključnim dionicima ažurirat će se Nacionalna klasifikacija zanimanja 2010. – NKZ 10 i Popis pojedinačnih zanimanja na način da se uvrste regulirane profesije s novoga Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj. Nacionalna klasifikacija zanimanja sredstvo je za sustavno prikupljanje, obradu i diseminaciju službenih statističkih podataka o zanimanjima.

Nacionalna klasifikacija zanimanja 2010. – NKZ 10. primjenjuje se od 1. siječnja 2011. kao nacionalni standard klasifikacije zanimanja usklađen s Međunarodnom standardnom klasifikacijom zanimanja ISCO-08, a objavljena je 29. prosinca 2010. („Narodne novine, broj 147/10 i 14/11), nakon završetka prve faze Projekta izrade Nacionalne klasifikacije zanimanja – NKZ 10.

Projekt je proveden uza stručnu podršku radnih skupina sastavljenih od predstavnika relevantnih državnih tijela, javnih ustanova, interesnih i strukovnih udruga te stručnjaka s područja rada i zapošljavanja.

Uz Nacionalnu klasifikaciju zanimanja - NKZ 10., još je na snazi i Popis pojedinačnih zanimanja prema NKZ 98., koji se temelji na prethodnoj klasifikaciji iz 1998. godine, a koristi se, putem korespondentnih tablica veza, u posredovanju pri zapošljavanju, kao i za evidentiranje osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje te u druge statističke svrhe.

U tijeku je provedba druge faze Projekta, u kojoj bi, osim izrade i donošenja novog popisa pojedinačnih zanimanja usklađenog s NKZ 10. (ISCO-08) i s rezultatima standardizacije zanimanja koja se počinje provoditi prema propisima o provedbi Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira, bilo potrebno razviti i sustav trajnog ispitivanja promjena u zanimanjima i kompetencijama koje bi se evidentirale i verificirale prema Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja – NKZ10. Stoga u drugoj fazi preostaje uvesti sustav kojim se, putem stručne podrške i konzultacija širokog kruga dionika, ispituju pojedinačna zanimanja koja reflektiraju pojedinačna ili skupine sličnih radnih mjesta u hrvatskom gospodarstvu, odnosno izraditi odgovarajuću metodologiju za ažuriranje važeće klasifikacije i popisa pojedinačnih zanimanja.

Ovakav način provedbe druge faze Projekta, omogućit će stvaranje i održavanje klasifikacije zanimanja koja odražava prave potrebe poslodavaca i drugih dionika te predstavlja odgovarajuću podlogu za razvoj politika zapošljavanja, obrazovanja te nacionalnog i regionalnog razvoja.

3.2. mjera 1. Prijedlog revizije Nacionalne klasifikacije zanimanja 98 Pojedinačnog popisa zanimanja u području reguliranih profesija

3.3. IZRADA STANDARDA ZANIMANJA U ODABRANIM REGULIRANIM PROFESIJAMA KOJE SE PRIZNAJU POD AUTOMATSKIM SUSTAVOM PRIZNAVANJA

Suvremeno tržište rada karakterizira strukturna neusklađenost između ponude i potražnje za vještinama te značajne razlike između potreba za kompetencijama koje traže poslodavci i ponude radne snage, različitih ishoda učenja i kvalifikacija te potreba tržišta rada, što se ponajprije može umanjiti mjerama povezivanja tržišta rada i obrazovanja. Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru („Narodne novine“, broj 22/13) uspostavljen je Hrvatski kvalifikacijski okvir (engl. Croatian Qualifications Framework, CROQF), mehanizam za prepoznavanje nesklada između ponude i potražnje za radom na razini kompetencija.

Proces prilagođavanja obrazovnog sustava potrebama tržišta rada u procesu uspostave Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira počinje izradom standarda zanimanja (engl. Occupational Standard). Kroz standard zanimanja jasno su iskazani ključni poslovi u određenom zanimanju te kompetencije potrebne za njihovo obavljanje. Standardi zanimanja podloga su za izradu standarda kvalifikacija, a osiguravaju analizu ponude i potražnje za određenim zanimanjem u određenom sektoru u cilju usklađivanja i planiranja obrazovne ponude. Cilj je standarda zanimanja stvoriti detaljnu sliku o specifičnim vještinama i znanjima koja moraju posjedovati osobe u određenom zanimanju.

Sukladno Direktivi i Zakonu, u sedam je reguliranih profesija usklađeno obrazovanje na razini svih država članica Europske unije te je za njih predviđeno automatsko priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. Budući da nositelji stručnih kvalifikacija nakon završetka obrazovanja u svakoj državi članici Europske unije stječu jednake ishode učenja i kompetencije u istoj profesiji, izrada prijedloga standarda zanimanja pridonijet će očuvanju kvalitete u pružanju usluga i obavljanju profesije. U prvoj fazi, odnosno kroz ovaj Akcijski plan predviđena je izrada standarda zanimanja za tri regulirane profesije, i to za doktora veterinarske medicine, arhitekta i magistra farmacije/ljekarnika.

3.3. mjera 1. Izrada standarda zanimanja za profesiju doktora veterinarske medicine

3.3. mjera 2. Izrada standarda zanimanja za profesiju arhitekta

3.3. mjera 3. Izrada standarda zanimanja za profesiju magistra farmacije/ljekarnika

4. Rezultati evaluacije po sektorima

4.1.  TURIZAM

U Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj, iz područja turizma navedeno je osam profesija i to:

U području usluga u turizmu:

- turistički vodič,

- turistički pratitelj.

U području poslovanja turističke agencije:

- voditelj poslovnice turističke agencije.

U području poslovanja turističke zajednice:

- direktor turističkog ureda turističke zajednice,

- direktor predstavništva,

- voditelj ispostave,

- radnik zaposlen na rukovodećim poslovima,

- radnik na stručnim poslovima na izvršenju zadaća turističke zajednice.

Nakon provedene evaluacije uvjeta za pristup reguliranim profesijama turističkog vodiča, turističkog pratitelja i voditelja poslovnice turističke agencije, koje su regulirane Zakonom o pružanju usluga u turizmu („Narodne novine“, broj 68/2007, 88/2010, 30/2014 i 89/2014), ocijenjeno je da su neki od propisanih uvjeta ograničavajući.

Regulirane profesije u području usluga u turizmu

Turistički vodič

Prema članku 26. stavcima 3. i 4. Zakona o pružanju usluga u turizmu („Narodne novine“, broj 68/2007, 88/2010, 30/2014 i 89/2014), turističkim vodičem smatra se državljanin Republike Hrvatske i državljani drugih država članica Europske unije i Europskoga gospodarskog prostora koji ispunjavaju uvjete za turističkog vodiča propisane navedenim zakonom.

Prema članku 27. stavku 1. istog zakona, za pružanje usluga turističkog vodiča turistički vodič mora dobiti rješenje o odobrenju koje izdaje nadležni ured prema području za koje je položen stručni ispit, a prema stavku 2. istog članka, rješenje će se izdati na zahtjev turističkog vodiča ako ispunjava sljedeće uvjete:

1. da ima poslovnu sposobnost,

2. da ima najmanje srednju stručnu spremu,

3. da ima položen stručni ispit za turističkog vodiča,

4. da zna jezik na kojem će pružati usluge turističkog vodiča i poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča,

5. da mu pravomoćnom sudskom presudom ili rješenjem o prekršaju nije izrečena mjera sigurnosti ili zaštitna mjera zabrane obavljanja poslova turističkog vodiča, dok ta mjera traje.

Ograničavajućim se ocjenjuju uvjeti iz članka 27. stavka 2. podstavaka 1. i 5. Zakona o pružanju usluga u turizmu („Narodne novine“, broj 68/07, 88/10, 30/14 i 89/14) jer podrazumijevaju administrativne procedure koje zahtijevaju dodatne troškove za pružatelja usluge, posebice jer se navedeni uvjeti mogu potvrditi na drugi način, odnosno poslovna se sposobnost pretpostavlja s 18 godina života, a poštovanje zabrane obavljanja djelatnosti može se kontrolirati u inspekcijskim nadzorima. Za brisanje navedenih uvjeta potrebna je izmjena navedenog zakona.

4.1. mjera 1.  Smanjenje uvjeta za obavljanje regulirane profesije turističkog vodiča

Turistički pratitelj

Prema članku 37. stavcima 1. i 2. Zakona o pružanju usluga u turizmu („Narodne novine“, broj 68/07, 88/10, 30/14 i 89/14), turističkim pratiteljem smatra se državljanin Republike Hrvatske i državljani drugih država članica Europske unije i Europskog gospodarskog prostora koji ispunjavaju uvjete za turističkog pratitelja propisane navedenim Zakonom. Prema stavku 4. članka 37. istog zakona turističkim pratiteljem ne smatra se strani državljanin koji prati organizirana grupna putovanja stranog organizatora koja su započela u stranoj državi i završavaju povratkom u stranoj državi.

Prema članku 38. stavku 1. navedenog zakona, za pružanje usluga turističkog pratitelja, turistički pratitelj mora imati položen ispit za turističkog pratitelja, a prema stavku 2. istog članka, ispitu za turističkog pratitelja mogu pristupiti osobe koje su poslovno sposobne i imaju najmanje srednju stručnu spremu.

Ograničavajućim se ocjenjuje uvjet polaganja stručnog ispita za turističkog pratitelja jer je osposobljavanje turističkih pratitelja potrebno prepustiti poduzetnicima, odnosno turističkim agencijama u skladu s njihovim kriterijima i potrebama na tržištu, a radi olakšanog pristupa profesiji. Za brisanje navedenog uvjeta potrebna je izmjena navedenog zakona.

4.1. mjera 2.  Smanjenje uvjeta za obavljanje regulirane profesije turističkog pratitelja

Regulirane profesije u području poslovanja turističke agencije

Voditelj poslovnice turističke agencije

Prema članku 22. stavcima 1. i 2. Zakona o pružanju usluga u turizmu („Narodne novine“, broj 68/07, 88/10, 30/14 i 89/14), voditeljem poslovnice smatra se državljanin Republike Hrvatske i državljani drugih država članica Europske unije i Europskog gospodarskog prostora koji ispunjavaju uvjete za voditelja poslovnice propisane navedenim zakonom. Prema stavku 5. članka 22. istog zakona strani državljani (državljani trećih zemalja) koji u Republici Hrvatskoj imaju registrirano vlastito trgovačko društvo ili obrt za pružanje usluga turističke agencije ili imaju odobren stalni boravak u Republici Hrvatskoj mogu obavljati poslove voditelja poslovnice uz suglasnost ministarstva nadležnog za turizam ukoliko ispunjavaju uvjete za voditelja poslovnice iz stavka 3. članka 22. navedenog zakona.

Prema članku 22. stavku 3. Zakona o pružanju usluga u turizmu („Narodne novine“, broj 68/07, 88/10, 30/14 i 89/14) voditelj poslovnice treba ispunjavati sljedeće uvjete:

1. da je poslovno sposoban,

2. da ima najmanje srednju stručnu spremu,

3. da aktivno zna najmanje jedan svjetski jezik i poznaje još jedan te poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za obavljanje poslova rukovoditelja poslovnice,

4. da ima položen stručni ispit za voditelja poslovnice i dvije godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima u turističkoj agenciji ili drugim odgovarajućim poslovima u turizmu,

5. da mu nije pravomoćnom sudskom presudom ili rješenjem o prekršaju izrečena mjera sigurnosti ili zaštitna mjera zabrane obavljanja poslova voditelja poslovnice, dok ta mjera traje.

Ograničavajućim se ocjenjuju uvjeti iz članka 22. stavka 3. točaka 1. i 5. navedenog zakona jer podrazumijevaju administrativne procedure koje zahtijevaju dodatne troškove, posebice jer se navedeni uvjeti mogu potvrditi na drugi način, odnosno poslovna se sposobnost pretpostavlja s 18 godina života, a poštovanje zabrane obavljanja djelatnosti može se kontrolirati u inspekcijskim nadzorima. Također, smatra se ograničavajućim uvjet potrebnog radnog iskustva na odgovarajućim poslovima u turističkoj agenciji ili drugim sličnim poslovima u turizmu u trajanju od dvije godine. Predlaže se navedeni uvjet izmijeniti ovisno o stečenom obrazovanju, odnosno da se razdoblje smanji na godinu dana za osobe sa završenim diplomskim sveučilišnim studijem ili specijalističkim diplomskim stručnim studijem turističkog smjera. Uvjet bi ostao nepromijenjen za osobe sa srednjoškolskim obrazovanjem. Dodatno se ocjenjuje opravdanim osloboditi obveze polaganja stručnog ispita osobe koje imaju najmanje 5 godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima u turističkoj agenciji ili drugim sličnim ili rukovodećim poslovima u turizmu. Za brisanje navedenih uvjeta potrebna je izmjena navedenog Zakona.

4.1. mjera 3.  Smanjenje uvjeta za obavljanje regulirane profesije voditelja poslovnice turističke agencije

Regulirane profesije u području poslovanja turističke zajednice

Nakon provedene evaluacije profesija u području poslovanja turističke zajednice, obuhvaćenim važećim Popisom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj - direktor turističkog ureda turističke zajednice, direktor predstavništva, voditelj ispostave, radnik zaposlen na rukovodećim poslovima, radnik na stručnim poslovima na izvršenju zadaća turističke zajednice, a koje uređuje Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma (Narodne novine, broj 152/08) i Pravilnik o posebnim uvjetima koje moraju ispunjavati zaposleni u turističkom uredu turističke zajednice općine, grada, županije i glavnom uredu Hrvatske turističke zajednice (Narodne novine, broj 42/14 i 114/14) ocijenjeno je da se zapravo ne radi o profesijama/zvanjima, već o funkcijama odnosno određenim radnim mjestima u turističkim zajednicama, i samo u turističkim zajednicama, za čije su obavljanje  propisani određeni uvjeti. Stoga se predlaže navedenih pet profesija brisati iz Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj.

4.2. ZDRAVSTVO

Doktori medicine

Uvjeti za obavljanje regulirane profesije doktor medicine propisani su člankom 6. Zakona o liječništvu („Narodne novine“, broj 121/03, 117/08), a to su:

- diploma jednog od medicinskih fakulteta u Republici Hrvatskoj ili nostrificirana diploma inozemnog medicinskog fakulteta, položen stručni ispit, odnosno specijalistički ispit, ili ispit iz uže specijalnosti za samostalan rad u pojedinim specijalističkim, odnosno strukama uže specijalnosti,

– državljanstvo Republike Hrvatske,

– znanje hrvatskoga jezika (s iznimkom pri obavljanju povremenih dijagnostičkih i terapijskih zahvata u kojima verbalna komunikacija s bolesnikom nije potrebna ili je moguća uz posrednika),

– upis u Imenik liječnika Hrvatske liječničke komore,

– odobrenje za samostalan rad (licencija).

Iznimno od odredbe koja propisuje državljanstvo Republike Hrvatske kao uvjet, stranci mogu obavljati liječničku djelatnost u Republici Hrvatskoj prema propisima koji uređuju rad stranaca u Republici Hrvatskoj. Ispunjavanje uvjeta utvrđuje Hrvatska liječnička komora u postupku davanja odobrenja za samostalan rad liječnika. Položen stručni ispit kao opći uvjet za obavljanje liječničke djelatnosti ne odnosi se na državljane država članica Europske unije.

Državljani država članica Europske unije moraju poznavati hrvatski jezik najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s pacijentom.

Uvjeti za obavljanje liječničke djelatnosti takve su prirode da omogućavaju pristup profesiji na temelju stručne kvalifikacije i stečenog odobrenja za samostalan rad. U provedenoj evaluaciji nisu utvrđeni ograničavajući uvjeti.

Uvjet nostrificirane diplome inozemnog medicinskog fakulteta potrebno je terminološki izmijeniti na način da se koristi termin „priznata inozemna stručna kvalifikacija“ temeljem Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“, broj 82/15).

Doktori dentalne medicine

Uvjete za obavljanje regulirane profesije doktor dentalne medicine propisuje članak 2. stavci 1. i 2. Zakona o dentalnoj medicini („Narodne novine“, broj 121/03, 117/08 i 120/09). Navedeni zakon propisuje da dentalnu medicinu obavljaju doktori dentalne medicine i doktori dentalne medicine specijalisti nakon završenog studija dentalne medicine, položenoga stručnog ispita, odnosno specijalističkog ispita za rad u pojedinim specijalističkim strukama te stjecanja odobrenja za samostalan rad. Uvjet položenog stručnog ispita ne odnosi se na državljane država članica Europske unije.

Državljani država članica Europske unije moraju poznavati hrvatski jezik najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s pacijentom, što propisuje članak 145. stavak 3. Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Narodne novine“, broj 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14, 154/14). Uvjeti za obavljanje djelatnosti dentalne medicine takve su prirode da omogućavaju pristup profesiji na temelju stručne kvalifikacije i stečenog odobrenja za samostalan rad. U provedenoj evaluaciji nisu utvrđeni ograničavajući uvjeti.

Ljekarnici/magistri farmacije

Uvjeti za obavljanje regulirane profesije farmacije propisani su člankom 20. Zakona o ljekarništvu („Narodne novine“, broj 121/03, 117/08), a to su:

– diploma fakulteta u Republici Hrvatskoj za zvanje magistra farmacije ili nostrificirana strana diploma o završenom odgovarajućem sveučilišnom dodiplomskom studiju,

– položen stručni ispit,

– državljanstvo Republike Hrvatske,

– znanje hrvatskoga jezika,

– upis u registar nadležne komore i

– odobrenje za samostalan rad.

Uvjeti položenog stručnog ispita i poznavanja hrvatskog jezika ne odnose se na državljane država članica Europske unije, međutim moraju poznavati hrvatski jezik najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s pacijentom. Iznimno od odredbe koja propisuje državljanstvo Republike Hrvatske kao uvjet, stranci mogu obavljati ljekarničku djelatnost u Republici Hrvatskoj prema propisima koji uređuju rad stranaca u Republici Hrvatskoj.

Poseban uvjet za obavljanje ljekarničke djelatnosti jest specijalizacija iz područja farmacije.

Odgovorna osoba za izradu galenskih pripravaka u galenskom laboratoriju treba imati specijalizaciju iz farmaceutske tehnologije, dok odgovorna osoba za rad u laboratoriju za kontrolu kakvoće galenskih pripravaka i identifikaciju ljekovitih tvari treba imati specijalizaciju iz ispitivanja i kontrole lijekova.

Uvjeti za obavljanje farmaceutske djelatnosti takve su prirode da omogućavaju pristup profesiji na temelju stručne kvalifikacije i stečenog odobrenja za samostalan rad. U provedenoj evaluaciji nisu utvrđeni ograničavajući uvjeti.

Uvjet nostrificirane diplome inozemnog medicinskog fakulteta potrebno je terminološki izmijeniti na način da se koristi termin „priznata inozemna stručna kvalifikacija“ temeljem Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“, broj 82/15).

Primalje

Uvjete za obavljanje regulirane profesije primalje propisuje članak 15. Zakona o primaljstvu („Narodne novine“, broj 120/08 i 145/10). Članak 15. navedenog zakona propisuje da pravo na samostalan rad ima primalja upisana u registar pri Hrvatskoj komori primalja te kojoj je izdano odobrenje za samostalan rad temeljem članka 14. stavka 1. istog zakona.

Pravo na samostalan rad u okviru nadležnosti određenih navedenim zakonom imaju primalja-asistentica, prvostupnica primaljstva i magistra primaljstva, uz uvjete upisa u registar i odobrenja za samostalan rad. Također, navedeni uvjeti propisani su i za pružanje primaljske skrbi kao članovi tima (član zdravstvenog tima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, član tima u bolničkoj zdravstvenoj skrbi).

Pravo na upis u registar ima primalja koja je stekla najmanje temeljno obrazovanje za primalje sukladno članku 7. stavku 1. ili članku 7. stavku 2. istoga zakona, obavila pripravnički staž i položila stručni ispit. Uvjeti obavljenoga pripravničkoga staža i položenoga stručnog ispita iz stavka 3. ovoga članka ne odnose se na državljane država članica Europske unije.

Uvjeti za obavljanje djelatnosti primaljstva takve su prirode da omogućavaju pristup profesiji na temelju stručne kvalifikacije i stečenog odobrenja za samostalan rad. U provedenoj evaluaciji nisu utvrđeni ograničavajući uvjeti.

Medicinske sestre/medicinski tehničari

Uvjeti za obavljanje regulirane profesije medicinske sestre propisani su člankom 15. Zakona o sestrinstvu („Narodne novine“, broj 121/03, 117/08 i 57/11). Hrvatska komora medicinskih sestara vodi registar medicinskih sestara te im izdaje odobrenja za samostalan rad (licencije) koja se produljuju svakih šest godina. Pravo na samostalan rad ima medicinska sestra upisana u registar Hrvatske komore medicinskih sestara s izdanim odobrenjem za samostalan rad.

Medicinska sestra može obavljati djelatnost zdravstvene njege samo u okviru kompetencija stečenih obrazovanjem i dodatnim usavršavanjem utvrđenih odobrenjem za samostalan rad. Hrvatska komora medicinskih sestara općim aktom propisuje uvjete za davanje, obnavljanje i oduzimanje odobrenja za samostalan rad medicinskih sestara, a na postupak obnavljanja i oduzimanja odobrenja za samostalan rad medicinskih sestara primjenjuju se odredbe članka 15. stavaka 2. i 3. Zakona o sestrinstvu („Narodne novine“, broj 121/03, 117/08 i 57/11).

Medicinskoj sestri sa specijalizacijom, odnosno užom specijalizacijom izdaje se odobrenje za samostalan rad sukladno općim aktima Hrvatske komore medicinskih sestara za područje specijalnosti ili uže specijalnosti za koju je stručno osposobljena, a nakon predočenja uvjerenja o položenom specijalističkom ispitu izdanom od strane ministarstva nadležnog za zdravstvo.

Hrvatska komora medicinskih sestara izdaje odobrenje za samostalan rad medicinskim sestrama državljanima trećih zemalja na vrijeme određeno propisima koji uređuju rad stranaca u Republici Hrvatskoj.

Članak 14. stavak 4. Zakona o sestrinstvu („Narodne novine“, broj 121/03, 117/08 i 57/11) propisuje da državljani država članica Europske unije moraju poznavati hrvatski jezik najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s pacijentom.

Uvjeti za obavljanje djelatnosti takve su prirode da omogućavaju pristup profesiji na temelju stručne kvalifikacije i stečenog odobrenja za samostalan rad. U provedenoj evaluaciji nisu utvrđeni ograničavajući uvjeti.

Medicinska biokemija

Uvjeti za obavljanje regulirane profesije medicinske biokemije propisani su člankom 12. Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti („Narodne novine“, broj 121/03, 117/08), a to su:

– diploma Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Republici Hrvatskoj za zvanje magistra medicinske biokemije ili nostrificirana strana diploma o završenom odgovarajućem sveučilišnom dodiplomskom studiju,

– položen stručni ispit,

– državljanstvo Republike Hrvatske,

– znanje hrvatskoga jezika,

– upis u registar nadležne komore i

– odobrenje za samostalan rad.

Uvjeti položenog stručnog ispita i poznavanja hrvatskog jezika ne odnose se na državljane država članica Europske unije, međutim moraju poznavati hrvatski jezik najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s pacijentom.

Iznimno od odredbe koja propisuje državljanstvo Republike Hrvatske kao uvjet, stranci mogu obavljati medicinsko-biokemijsku djelatnost u Republici Hrvatskoj prema propisima koji uređuju rad stranaca u Republici Hrvatskoj.

Posebni uvjeti za obavljanje medicinsko-biokemijske djelatnosti su specijalizacija, odnosno uža specijalizacija iz medicinske biokemije.

Uvjeti za obavljanje djelatnosti medicinske biokemije takve su prirode da omogućavaju pristup profesiji na temelju stručne kvalifikacije i stečenog odobrenja za samostalan rad. U provedenoj evaluaciji nisu utvrđeni ograničavajući uvjeti. Uvjet nostrificirane diplome inozemnog medicinskog fakulteta potrebno je terminološki izmijeniti na način da se koristi termin „priznata inozemna stručna kvalifikacija“ temeljem Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“, broj 82/15).

Fizioterapija

Uvjeti za obavljanje regulirane djelatnosti fizioterapije propisani su člankom 14. Zakona o fizioterapeutskoj djelatnosti („Narodne novine“, broj 120/08).

Pravo na obavljanje fizioterapeutske djelatnosti ima fizioterapeut koji je upisan u registar fizioterapeuta pri Hrvatskoj komori fizioterapeuta i ima odobrenje za samostalan rad. Pravo na upis u registar fizioterapeuta ima fizioterapeut koji je obavio pripravnički staž i položio stručni ispit. Uvjeti obavljenog pripravničkog staža i položenoga stručnog ispita ne odnose se na državljane država članica Europske unije.

Fizioterapeutski tehničar i maser-kupeljar imaju pravo na samostalan rad i to za obavljanje poslova fizioterapije za koje im je izdano odobrenje za samostalan rad, što propisuje članak 15. navedenog zakona.

Uvjeti za obavljanje djelatnosti fizioterapije takve su prirode da omogućavaju pristup profesiji na temelju stručne kvalifikacije i stečenog odobrenja za samostalan rad. U provedenoj evaluaciji nisu utvrđeni ograničavajući uvjeti.

Sanitarno inženjerstvo

Uvjeti za obavljanje reguliranih profesija u području sanitarnog inženjerstva propisani su člankom 10. Zakona o djelatnostima u zdravstvu („Narodne novine“, broj 87/09).

Pravo na upis u registar Hrvatske komore zdravstvenih radnika imaju magistar sanitarnog inženjerstva, diplomirani sanitarni inženjer, sveučilišni prvostupnik sanitarnog inženjerstva, stručni prvostupnik sanitarnog inženjerstva i sanitarni tehničar koji su obavili pripravnički staž i položili stručni ispit.

Pravo na obavljanje djelatnosti sanitarnog inženjera ima sanitarni inženjer koji je upisan u registar Hrvatske komore zdravstvenih radnika i ima odobrenje za samostalan rad. Pravo na upis u registar Hrvatske komore zdravstvenih radnika ima sanitarni inženjer koji je obavio pripravnički staž i položio stručni ispit.

Uvjeti obavljenog pripravničkog staža i položenoga stručnog ispita ne odnose se na državljane država članica Europske unije. U provedenoj evaluaciji nisu utvrđeni ograničavajući uvjeti.

Radiološka tehnologija

Uvjeti za obavljanje regulirane profesije u području radiološke tehnologije propisani su člankom 28.  Zakona o djelatnostima u zdravstvu („Narodne novine“, broj 87/09).

Pravo na obavljanje zdravstvene radiološko-tehnološke djelatnosti ima stručni prvostupnik radiološke tehnologije koji je upisan u registar Hrvatske komore zdravstvenih radnika i ima odobrenje za samostalan rad. Pravo na upis u registar Hrvatske komore zdravstvenih radnika ima stručni prvostupnik radiološke tehnologije koji je obavio pripravnički staž i položio stručni ispit.

Pravo na upis u registar Hrvatske komore zdravstvenih radnika ima i inženjer medicinske radiologije koji je obavio pripravnički staž i položio stručni ispit.

Uvjeti obavljenog pripravničkog staža i položenoga stručnog ispita ne odnose se na državljane država članica Europske unije. U provedenoj evaluaciji nisu utvrđeni ograničavajući uvjeti.

Radna terapija

Uvjeti za obavljanje regulirane profesije u području radne terapije propisani su člankom 45. Zakona o djelatnostima u zdravstvu („Narodne novine“, broj 87/09).

Pravo na obavljanje djelatnosti radne terapije ima stručni prvostupnik radne terapije koji je upisan u registar Hrvatske komore zdravstvenih radnika i ima odobrenje za samostalan rad.

Pravo na upis u registar Hrvatske komore zdravstvenih radnika ima stručni prvostupnik radne terapije koji je obavio pripravnički staž i položio stručni ispit.

Pravo na upis u registar Hrvatske komore zdravstvenih radnika imaju i viši radni terapeut te viši fizikalni terapeut – smjer radna terapija koji su obavili pripravnički staž i položili stručni ispit.

Uvjeti obavljenog pripravničkog staža i položenoga stručnog ispita ne odnose se na državljane država članica Europske unije. U provedenoj evaluaciji nisu utvrđeni ograničavajući uvjeti.

Zdravstveno-laboratorijska djelatnost

Uvjeti za obavljanje regulirane profesije u području zdravstveno-laboratorijske djelatnosti propisani su člankom 28. Zakona o djelatnostima u zdravstvu („Narodne novine“, broj 87/09).

Pravo na obavljanje djelatnosti iz odgovarajućeg područja medicinsko-laboratorijske dijagnostike ima stručni prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike koji je upisan u registar Hrvatske komore zdravstvenih radnika i ima odobrenje za samostalan rad. Pravo na upis u registar Hrvatske komore zdravstvenih radnika ima stručni prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike koji je obavio pripravnički staž i položio stručni ispit.

Pravo na upis u registar Hrvatske komore zdravstvenih radnika imaju i inženjer medicinsko-laboratorijske dijagnostike i zdravstveno-laboratorijski tehničar koji su obavili pripravnički staž i položili stručni ispit.

Uvjeti obavljenog pripravničkog staža i položenoga stručnog ispita ne odnose se na državljane država članica Europske unije. Uvjeti za obavljanje zdravstveno-laboratorijske djelatnosti takve su prirode da omogućavaju pristup profesiji na temelju stručne kvalifikacije i stečenog odobrenja za samostalan rad. U provedenoj evaluaciji nisu utvrđeni ograničavajući uvjeti.

Ministarstvo nadležno za zdravstvo predlaže da se smanje uvjeti za obavljanje zdravstvenih profesija na način da nadležne strukovne organizacije prihvaćaju odobrenja za samostalan rad izdana u drugim državama članicama Europske unije. Učlanjenje za državljane država članica Europske unije u strukovnu komoru trebalo bi biti dobrovoljno, a članstvom zdravstveni radnik podliježe nadzoru strukovne komore u disciplinskom postupku.

Pri izradi novog Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj, trebalo bi obuhvatiti i područje radiološke tehnologije koje obavljaju prvostupnici radiološke tehnologije.

4.3. GOSPODARSTVO

Agent posredovanja u prometu nekretninama

Ministarstvo nadležno za gospodarstvo provelo je evaluaciju u području posredovanja u prometu nekretnina te je na temelju dobivenih rezultata zaključilo da su uvjeti za pristup i obavljanje profesije agenta posredovanja u prometu nekretninama proporcionalni i osiguravaju zaštitu krajnjeg korisnika usluga. Navedena profesija regulirana je Zakonom o posredovanju u prometu nekretnina („Narodne novine“, broj 107/07, 144/12, 14/14) koji je nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju prošao proces usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije. Europska komisija je, prilikom procesa usklađivanja, predložila da se posredničke naknade ne određuju fiksno, već da iste budu prepuštene slobodnom ugovaranju, što je i učinjeno. Predmetni Zakon u cijelosti je usklađen s Direktivom 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu. Pristup profesiji nije ograničen državljanstvom niti boravištem.

Temeljem Odluke Vlade Republike Hrvatske o odabiru Standard Cost Model (SCM) metodologije za mjerenje administrativnog opterećenja radi provedbe pilot projekta (donesene na 195. sjednici 25. studenoga 2014. godine), ministarstvo nadležno za gospodarstvo je u okviru svoje nadležnosti, od siječnja do svibnja 2015. godine provelo pilot projekt primjene SCM metodologije za mjerenje administrativnog opterećenja gospodarstva. Mjerenje je provedeno na pravnim propisima iz područja trgovine i posredovanja u prometu nekretnina. Rezultati mjerenja SCM metodologijom pokazali su da u području posredovanja u prometu nekretnina najveći trošak predstavlja stručno osposobljavanje agenata posredovanja u prometu nekretnina, i to 70% ukupnog troška.

Akcijski plan za smanjenje administrativnog opterećenja gospodarstva usvojen je na sjednici Vlade Republike Hrvatske 26. kolovoza 2015. godine, a u kojem je ministarstvo nadležno za gospodarstvo, na osnovu dobivenih rezultata Standard Cost Model (SCM) mjerenja u području posredovanja u prometu nekretnina, kao jednu od mjera predložilo sniženje cijene stručnog ispita za agenta posredovanja u prometu nekretnina za 25%.

Ministarstvo nadležno za gospodarstvo zatražilo je od Hrvatske gospodarske komore sniženje cijene ispita sa 1500 kuna na 1100 kuna te sniženje cijene popravnog ispita sa 300 kuna na 225 kuna, što čini smanjenje za 25%.

Predmetna obveza definirana je i u Nacionalnom programu reformi, u okviru reforme tržišta usluga, sa svrhom olakšanja pristupa navedenoj uslužnoj djelatnosti. Kako je navedena mjera predložena u okviru usvojenog Akcijskog plana za smanjenje administrativnog opterećenja gospodarstva, ne navodi se u ovom Akcijskom planu.

4.4. POLJOPRIVREDA

Doktori veterinarske medicine

Usklađivanje institucionalnog okvira za pristup veterinarskoj profesiji započelo je 2007. godine donošenjem Zakona o veterinarstvu („Narodne novine“, broj 82/13, 148/13) kojim su stvorene zakonske pretpostavke za omogućavanje pristupa veterinarskoj profesiji u skladu s odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija, a cijeli postupak usklađivanja s navedenom Direktivom proveden je donošenjem Pravilnika o uvjetima i postupku izdavanja, produljivanja i oduzimanja odobrenja za rad veterinara (licencije)  („Narodne novine“, broj 02/10 i 33/12) te Pravilnika o postupku priznavanja stručnih kvalifikacija i uvjetima za privremeno ili povremeno obavljanje veterinarske djelatnosti („Narodne novine“, broj 02/10).

Provedenom evaluacijom utvrđeno je da su propisani uvjeti za pristup i obavljanje profesije proporcionalni te ih je potrebno zadržati, uzimajući u obzir i činjenicu da je navedeni zakonodavni okvir donesen u cilju usklađivanja s Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija te u praksi nisu uočene poteškoće u pristupu veterinarskoj profesiji.

4.5. OBRAZOVANJE

Regulirane profesije u području visokog obrazovanja

Lektor hrvatskog jezika na stranim visokoškolskim ustanovama

Ministarstvo nadležno za obrazovanje predlaže uklanjanje profesije lektora hrvatskog jezika na stranim visokoškolskim ustanovama s postojećeg Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj. Smatra se kako predmetna regulirana profesija nije u potpunosti u skladu s definicijom regulirane profesije iz Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine, broj 82/15), budući da njeno obavljanje nije izravno niti neizravno uvjetovano posjedovanjem određenih stručnih kvalifikacija niti se radi o profesionalnoj djelatnosti kojima se bave članovi strukovnih organizacija s profesionalnim nazivom. Također, tijekom provedbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija utvrđeno je da uvrštavanje lektora hrvatskoga jezika na stranim visokoškolskim ustanovama u Popis reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj predstavlja nepotrebno administrativno opterećenje koje ne doprinosi kvaliteti odabranih kandidata.

Obavljanje profesije lektora hrvatskog jezika na stranim visokoškolskim ustanovama propisano je Pravilnikom o uvjetima za izbor i zasnivanje radnog odnosa lektora hrvatskog jezika i književnosti na stranim visokoškolskim ustanovama („Narodne novine“, broj 02/10, 107/10, 131/12) te smatramo da navedenu profesiju nije potrebno zadržati u Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj.

Kako je prilikom provedbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija uočena prepreka nepostojanja mehanizma za provjeru znanja hrvatskoga jezika nositeljima stručnih kvalifikacija koje se žele zaposliti u školama, predlaže se mjera izrade standardiziranog testa za provjeru znanja hrvatskoga jezika na razini C (najviša razina Zajedničkog europskog referentnog okvira za jezike).

4.5. mjera 1. Izrada standardiziranog testa za provjeru znanja hrvatskoga jezika na razini C (najviša razina Zajedničkog europskog referentnog okvira za jezike)

Regulirane profesije u području odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi te regulirane profesije u predškolskom odgoju i obrazovanju

Člankom 105. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-isp., 90/11, 16/12, 86/12, 94/13 i 152/14) propisani su posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskim ustanovama. Uvjeti za zapošljavanje odgojitelja i stručnih suradnika u predškolskim ustanovama propisani su člankom 24. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju („Narodne novine“, broj 10/97, 107/07 i 94/13). Uvjeti za ravnatelja u dječjem vrtiću propisani su člankom 37. navedenoga Zakona. Nakon provedene evaluacije nisu utvrđeni ograničavajući uvjeti za pristup i obavljanje navedenih profesija te nije potrebno mijenjati postojeći Popis reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj u području odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi te u predškolskom odgoju i obrazovanju.

4.6. SOCIJALNA SKRB

Regulirane profesije u području socijalne skrbi

Tijekom provedbe postupaka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u djelatnosti socijalne skrbi uočena je potreba definiranja načina postupanja pri vrednovanju obrazovne kvalifikacije u okviru postupka priznavanja inozemne stručne kvalifikacije te izdavanja rješenja o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije u djelatnosti socijalne skrbi. U tom se smislu predlaže mjera izrade protokola o postupanju prilikom vrednovanja obrazovnih kvalifikacija i izdavanja rješenja, a u cilju ujednačenog postupanja nadležnih tijela u djelatnosti socijalne skrbi.

4.6. mjera 1. Izrada protokola o postupanju prilikom vrednovanja obrazovnih kvalifikacija u okviru postupka priznavanja inozemne stručne kvalifikacije te izdavanju rješenja o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije u djelatnosti socijalne skrbi

4.7. FINANCIJE

Regulirane profesije u području revizije

Nakon provedene evaluacije uvjeta za pristup i obavljanje profesija o vlaštenog revizora i ovlaštenog unutarnjeg revizora za javni sektor utvrđena je potreba za izmjenom i dopunom postojećih te izradom novih propisa kojima će se definirati jasni uvjeti za pristup profesijama u području revizije.

4.7. mjera 1. Izmjene i dopune Zakona o reviziji

4.7. mjera 2. Izmjene provedbenog propisa o pristupanju revizijskoj profesiji – stručni ispit

4.7. mjera 3. Izmjene provedbenog propisa o priznavanju stručne kvalifikacije stečene u zemljama Europskog gospodarskog prostora i u trećim zemljama

4.7. mjera 4. Izrada pravilnika o uvjetima i načinu priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za unutarnje revizore u javnom sektoru

Regulirane profesije u području carinskog postupka

U skladu s odredbama propisa kojima se uređuje priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija potrebno je provesti usklađenja, odnosno izraditi nove zakonske i podzakonske akte vezano uz profesiju o vlaštenog carinskog zastupnika, a u cilju definiranja jasnih uvjeta za pristup profesiji.

4.7. mjera 5. Izrada novog zakonskog i podzakonskog akta o ovlaštenim carinskim zastupnicima

4.8. GRADITELJSTVO

Regulirane profesije u području arhitekture

Ovlašteni arhitekt

Ovlašteni arhitekt obavlja poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja.

Pravni akt temeljem kojeg je profesija regulirana:

 Zakon o gradnji („Narodne novine“, broj 153/13)

 Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje („Narodne novine“, broj 78/15)

 Zakon o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 78/15)

 Pravilnik o stručnom ispitu osoba koje obavljaju poslove graditeljstva i prostornoga uređenja („Narodne novine“, broj 129/15)

Temeljem evaluacije uvjeta za pristup i obavljanje profesije ovlaštenog arhitekta utvrđeno je da bi postojeće uvjete trebalo zadržati s obzirom da je riječ o profesiji koja može imati stvarne posljedice za javno zdravlje i sigurnost primatelja usluga.

Ovlašteni arhitekt obavlja poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja kojima se osigurava da je građevina projektirana i izgrađena na način da tijekom svog trajanja ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu i to:

 sigurnost u slučaju požara

posljedice požara mogu biti velike deformacije, odnosno oštećenja na građevini tako da je njenim korisnicima onemogućena pravovremena evakuacija

 higijena, zdravlje i okoliš

posljedice neispunjavanja ovog zahtjeva mogu biti: emisije opasnih tvari, hlapljivih organskih spojeva, opasnih čestica u zatvoreni i otvoreni prostor, ispuštanje opasnih tvari u pitku vodu, podzemne vode, površinske vode ili tlo, pogrešno ispuštanje otpadnih voda, pogrešno odlaganje otpada, prisutnost vlage u dijelovima ili površini unutar građevine…

 sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe

posljedice neispunjavanja zahtjeva sigurnosti mogu biti: proklizavanje, pad, sudar, opekline, električni udari, ozljede od eksplozija i provale, a neosiguravanjem pristupačnosti onemogućuje se uporabljivost građevine od strane osoba smanjene pokretljivosti

 zaštita od buke

nepostojanje zaštite od buke može onemogućiti spavanje, odmor i rad

 gospodarenje energijom i očuvanje topline

povećana potrošnja energije negativno utječe na okoliš i klimu

 održiva uporaba prirodnih izvora

primjenom materijala štetnih za zdravlje i okoliš onemogućuje se njihova ponovna uporaba ili mogućnost recikliranja građevine nakon uklanjanja.

Regulirane profesije u području prostornog uređenja i gradnje

Ovlašteni arhitekt urbanist

Ovlašteni arhitekt-urbanist vodi izradu prostornih planova.

Pravni akt temeljem kojeg je profesija regulirana:

 Zakon o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13)

 Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje („Narodne novine“, broj 78/15)

 Zakon o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 78/15)

 Pravilnik o stručnom ispitu osoba koje obavljaju poslove graditeljstva i prostornoga uređenja („Narodne novine“, broj 129/15)

Temeljem evaluacije uvjeta za pristup i obavljanje profesije ovlaštenog arhitekta urbanista utvrđeno je da bi postojeće uvjete trebalo zadržati s obzirom da je riječ o profesiji koja može imati stvarne posljedice za javno zdravlje i sigurnost primatelja usluga.

Ovlašteni arhitekt-urbanist vodi izradu prostornih planova čija se priroda i značaj očituju u njihovoj multidisciplinarnosti, visokoj specifičnoj stručnosti, izuzetnom javnom, društvenom i gospodarskom značaju te činjenici da su prostorni planovi po svojoj prirodi propisi koji obvezuju sve pravne subjekte te ne dopuštaju načine osiguranja kvalitete obavljenih poslova koji bi djelovali nakon njihova stupanja na snagu (post factum). Kvalitetu prostornih planova nužno je osigurati preventivno tj. tijekom njihove izrade i donošenja, a za što je najbolji, možda i jedini način, propisivanje potrebnih stručnih kvalifikacija izrađivača prostornih planova. U tom smislu sustavi profesionalnog osiguranja odgovorne osobe, ostala financijska jamstva itd. ne mogu riješiti brigu oko kakvoće obavljenih poslova ili zaštite potrošača. Osim osiguranja potrebnih stručnih kvalifikacija izrađivača prostornih planova ne postoje drugi manje restriktivni načini za osiguranje kvalitete prostornih planova, kao i za osiguranje nadležnim vlastima potrebnog minimuma za zaštitu potrošača te pravodobno i stalno profesionalno djelovanje.

Ovlašteni inženjer građevinarstva

Ovlašteni inženjer građevinarstva obavlja poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja.

Pravni akti temeljem kojeg je profesija regulirana:

 Zakon o gradnji („Narodne novine“, broj 153/13)

 Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje („Narodne novine“, broj 78/15)

 Zakon o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 78/15)

 Pravilnik o stručnom ispitu osoba koje obavljaju poslove graditeljstva i prostornoga uređenja („Narodne novine“, broj 129/15)

Temeljem evaluacije uvjeta za pristup i obavljanje profesije ovlaštenog inženjera građevinarstva utvrđeno je da bi postojeće uvjete trebalo zadržati s obzirom da je riječ o profesiji koja može imati stvarne posljedice za javno zdravlje i sigurnost primatelja usluga.

Ovlašteni inženjer građevinarstva obavlja poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja kojima se osigurava da je građevina projektirana i izgrađena na način da tijekom svog trajanja ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu i to:

 mehaničku otpornost i stabilnost

posljedice neispunjavanja ovog zahtjeva mogu biti: rušenje cijele građevine ili nekog njezina dijela, velike deformacije u stupnju koji nije prihvatljiv, oštećenja na drugim dijelovima građevine kao rezultat velike deformacije nosive konstrukcije

 sigurnost u slučaju požara

posljedice požara mogu biti velike deformacije, odnosno oštećenja na građevini tako da je njenim korisnicima onemogućena pravovremena evakuacija

 higijena, zdravlje i okoliš

posljedice neispunjavanja ovog zahtjeva mogu biti: emisije opasnih tvari, hlapljivih organskih spojeva, opasnih čestica u zatvoreni i otvoreni prostor, ispuštanje opasnih tvari u pitku vodu, podzemne vode, površinske vode ili tlo, pogrešno ispuštanje otpadnih voda, pogrešno odlaganje otpada, prisutnost vlage u dijelovima ili površini unutar građevine…

 sigurnost tijekom uporabe

posljedice neispunjavanja zahtjeva sigurnosti mogu biti: proklizavanje, pad, sudar, opekline, električni udari, ozljede od eksplozija i provale

 gospodarenje energijom i očuvanje topline

povećana potrošnja energije negativno utječe na okoliš i klimu

 održiva uporaba prirodnih izvora

primjenom materijala štetnih za zdravlje i okoliš onemogućuje se njihova ponovna uporaba ili mogućnost recikliranja građevine nakon uklanjanja.

Ovlašteni inženjer elektrotehnike

Ovlašteni inženjer elektrotehnike obavlja poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja.

Pravni akt temeljem kojeg je profesija regulirana:

 Zakon o gradnji („Narodne novine“, broj 153/13)

 Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje („Narodne novine“, broj 78/15)

 Zakon o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 78/15)

 Pravilnik o stručnom ispitu osoba koje obavljaju poslove graditeljstva i prostornoga uređenja („Narodne novine“, broj 129/15)

Temeljem evaluacije uvjeta za pristup i obavljanje profesije ovlaštenog inženjera elektrotehnike utvrđeno je da bi postojeće uvjete trebalo zadržati s obzirom da je riječ o profesiji koja može imati stvarne posljedice za javno zdravlje i sigurnost primatelja usluga.

Ovlašteni inženjer elektrotehnike obavlja poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja kojima se osigurava da su elektrotehničke instalacije, oprema i postrojenja građevina projektirani i izgrađeni na način da tijekom svog trajanja ispunjavaju zahtjeve:

 sigurnost tijekom uporabe

posljedice neispunjavanja ovog zahtjeva mogu biti: požar, opekline, električni udari, ozljede od eksplozija i dr.

 gospodarenje energijom i očuvanje topline

posljedice neispunjavanja zahtjeva mogu biti: povećana potrošnje energije koja negativno utječe na okoliš i klimu

 održiva uporaba prirodnih izvora

primjenom materijala štetnih za zdravlje i okoliš onemogućuje se njihova ponovna uporaba ili mogućnost recikliranja građevine nakon uklanjanja.

Ovlašteni inženjer strojarstva

Ovlašteni inženjer strojarstva obavlja poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja.

Pravni akt temeljem kojeg je profesija regulirana:

 Zakon o gradnji („Narodne novine“, broj 153/13)

 Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje („Narodne novine“, broj 78/15)

 Zakon o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 78/15)

 Pravilnik o stručnom ispitu osoba koje obavljaju poslove graditeljstva i prostornoga uređenja („Narodne novine“, broj 129/15)

Temeljem evaluacije uvjeta za pristup i obavljanje profesije ovlaštenog inženjera strojarstva utvrđeno je da bi postojeće uvjete trebalo zadržati s obzirom da je riječ o profesiji koja može imati stvarne posljedice za javno zdravlje i sigurnost primatelja usluga.

Ovlašteni inženjer strojarstva obavlja poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja kojima se osigurava da je građevina projektirana i izgrađena na način da tijekom svog trajanja ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu i to:

 sigurnost u slučaju požara

posljedice požara mogu biti velike deformacije, odnosno oštećenja na građevini tako da je njenim korisnicima onemogućena pravovremena evakuacija

 higijena, zdravlje i okoliš

posljedice neispunjavanja ovog zahtjeva mogu biti: emisije opasnih tvari, hlapljivih organskih spojeva, opasnih čestica u zatvoreni i otvoreni prostor, ispuštanje opasnih tvari u pitku vodu, podzemne vode, površinske vode ili tlo, pogrešno ispuštanje otpadnih voda, pogrešno odlaganje otpada, prisutnost vlage u dijelovima ili površini unutar građevine…

 sigurnost tijekom uporabe

posljedice neispunjavanja zahtjeva sigurnosti mogu biti: opekline, ozljede od eksplozija i dr.

 gospodarenje energijom i očuvanje topline

povećana potrošnja energije negativno utječe na okoliš i klimu

 održiva uporaba prirodnih izvora

primjenom materijala štetnih za zdravlje i okoliš onemogućuje se njihova ponovna uporaba ili mogućnost recikliranja građevine nakon uklanjanja.

Revident

Revident obavlja poslove kontrole projekata s obzirom na mehaničku otpornost i stabilnost konstrukcije građevine.

Pravni akt temeljem kojeg je profesija regulirana:

 Zakon o gradnji („Narodne novine“, broj 153/13)

 Pravilnik o uvjetima i mjerilima za davanje ovlaštenja za kontrolu projekata („Narodne novine“, broj 129/15)

 Pravilnik o stručnom ispitu osoba koje obavljaju poslove graditeljstva i prostornoga uređenja („Narodne novine“, broj 129/15)

Temeljem evaluacije uvjeta za pristup i obavljanje profesije revidenta utvrđeno je da bi postojeće uvjete trebalo zadržati s obzirom da je riječ o profesiji koja može imati stvarne posljedice za javno zdravlje i sigurnost primatelja usluga.

Revident u poslovima kontrole projekta dodatno provjerava projekte koje su ovlašteni izrađivati ovlašteni inženjeri građevinarstva u dijelu u kojem se oni odnose na ispunjavanje zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine. Posljedice neispunjavanja ovog zahtjeva mogu biti: rušenje cijele građevine ili nekog njezina dijela, velike deformacije u stupnju koji nije prihvatljiv, oštećenja na drugim dijelovima građevine kao rezultat velike deformacije nosive konstrukcije, instalacijama ili ugrađenoj opremi kao rezultat velike deformacije nosive konstrukcije te do oštećenja kao rezultata nekog događaja, u mjeri koja je nerazmjerna izvornom uzroku. Zbog navedenog razloga te poslove mogu obavljati samo istaknuti ovlašteni inženjeri građevinarstva.

Ovlašteni voditelj građenja

Ovlašteni voditelj građenja obavlja poslove vođenja građevine.

Pravni akt temeljem kojeg je profesija regulirana:

 Zakon o gradnji („Narodne novine“, broj 153/13)

 Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje („Narodne novine“, broj 78/15)

 Zakon o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 78/15)

 Pravilnik o stručnom ispitu osoba koje obavljaju poslove graditeljstva i prostornoga uređenja („Narodne novine“, broj 129/15)

Temeljem evaluacije uvjeta za pristup i obavljanje profesije ovlaštenog voditelja građenja utvrđeno je da bi postojeće uvjete trebalo zadržati s obzirom da je riječ o profesiji koja može imati stvarne posljedice za javno zdravlje i sigurnost primatelja usluga.

Ovlašteni voditelj građenja obavlja poslove vođenja građenja kojima se osigurava da građevina u bilo kojoj fazi građenja ne predstavlja prijetnju za higijenu ili zdravlje i sigurnost radnika, korisnika ili susjeda te da je građevina izgrađena na način da tijekom svog trajanja ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu:

 mehaničku otpornost i stabilnost

posljedice neispunjavanja ovog zahtjeva mogu biti: rušenje cijele građevine ili nekog njezina dijela, velike deformacije u stupnju koji nije prihvatljiv, oštećenja na drugim dijelovima građevine kao rezultat velike deformacije nosive konstrukcije

 sigurnost u slučaju požara

posljedice požara mogu biti velike deformacije, odnosno oštećenja na građevini tako da je njenim korisnicima onemogućena pravovremena evakuacija

 sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe

posljedice neispunjavanja zahtjeva sigurnosti mogu biti: proklizavanje, pad, sudar, opekline, električni udari, ozljede od eksplozija i provale, a neosiguravanjem pristupačnosti onemogućuje se uporabljivost građevine od strane osoba smanjene pokretljivosti

 higijena, zdravlje i okoliš

posljedice neispunjavanja ovog zahtjeva mogu biti: emisije opasnih tvari, hlapljivih organskih spojeva, opasnih čestica u zatvoreni i otvoreni prostor, ispuštanje opasnih tvari u pitku vodu, podzemne vode, površinske vode ili tlo, pogrešno ispuštanje otpadnih voda, pogrešno odlaganje otpada, prisutnost vlage u dijelovima ili površini unutar građevine…

 zaštita od buke

ne postojanje zaštite od buke može onemogućiti spavanje, odmor i rad

 gospodarenje energijom i očuvanje topline

povećana potrošnja energije negativno utječe na okoliš i klimu

 održiva uporaba prirodnih izvora

primjenom materijala štetnih za zdravlje i okoliš onemogućuje se njihova ponovna uporaba ili mogućnost recikliranja građevine nakon uklanjanja.

Ovlašteni voditelj radova

Ovlašteni voditelj radova obavlja poslove vođenja građevinskih i drugih radova.

Pravni akt temeljem kojeg je profesija regulirana:

 Zakon o gradnji („Narodne novine“, broj 153/13)

 Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje („Narodne novine“, broj 78/15)

 Zakon o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 78/15)

 Pravilnik o stručnom ispitu osoba koje obavljaju poslove graditeljstva i prostornoga uređenja („Narodne novine“, broj 129/15)

Temeljem evaluacije uvjeta za pristup i obavljanje profesije ovlaštenog voditelja radova utvrđeno je da bi postojeće uvjete trebalo zadržati s obzirom da je riječ o profesiji koja može imati stvarne posljedice za javno zdravlje i sigurnost primatelja usluga.

Ovlašteni voditelj radova obavlja poslove vođenja građevinskih i drugih radova: pripremnih, zemljanih, konstruktorskih, instalaterskih, završnih te ugradnje građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja na način kojim se osigurava da izvođenje radova na građevini ne predstavlja prijetnju za higijenu ili zdravlje i sigurnost radnika, korisnika ili susjeda te da su radovi izvedeni na način da građevina tijekom svog trajanja ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu:

 mehaničku otpornost i stabilnost

posljedice neispunjavanja ovog zahtjeva mogu biti: rušenje cijele građevine ili nekog njezina dijela, velike deformacije u stupnju koji nije prihvatljiv, oštećenja na drugim dijelovima građevine kao rezultat velike deformacije nosive konstrukcije

 sigurnost u slučaju požara

posljedice požara mogu biti velike deformacije, odnosno oštećenja na građevini tako da je njenim korisnicima onemogućena pravovremena evakuacija

 sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe

posljedice neispunjavanja zahtjeva sigurnosti mogu biti: proklizavanje, pad, sudar, opekline, električni udari, ozljede od eksplozija i provale, a neosiguravanjem pristupačnosti onemogućuje se uporabljivost građevine od strane osoba smanjene pokretljivosti

 higijena, zdravlje i okoliš

posljedice neispunjavanja ovog zahtjeva mogu biti: emisije opasnih tvari, hlapljivih organskih spojeva, opasnih čestica u zatvoreni i otvoreni prostor, ispuštanje opasnih tvari u pitku vodu, podzemne vode, površinske vode ili tlo, pogrešno ispuštanje otpadnih voda, pogrešno odlaganje otpada, prisutnost vlage u dijelovima ili površini unutar građevine…

 zaštita od buke

nepostojanje zaštite od buke može onemogućiti spavanje, odmor i rad

 gospodarenje energijom i očuvanje topline

povećana potrošnja energije negativno utječe na okoliš i klimu

 održiva uporaba prirodnih izvora

primjenom materijala štetnih za zdravlje i okoliš onemogućuje se njihova ponovna uporaba ili mogućnost recikliranja građevine nakon uklanjanja.

Voditelj projekta

Voditelj projekta obavlja poslove upravljanja projektom gradnje.

Pravni akt temeljem kojeg je profesija regulirana:

 Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje („Narodne novine“, broj78/15)

 Zakon o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 78/15)

 Pravilnik o potrebnim znanjima iz područja upravljanja projektima („Narodne novine“, broj 85/15)

Temeljem evaluacije uvjeta za obavljanje profesije voditelja projekta potrebno je smanjiti ograničavajuće uvjete za obavljanje profesije na privremenoj ili povremenoj osnovi, obzirom da se ne radi o profesiji iz sigurnosnog sektora.

4.8. mjera 1. Smanjiti ograničavajuće uvjete za obavljanje profesije voditelja projekta na privremenoj ili povremenoj osnovi

Regulirane profesije u području ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnih proizvoda

Odgovorna osoba za provedbu zadaća treće strane u postupcima ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnih proizvoda

Pravni akt temeljem kojeg je profesija regulirana:

 Uredba (EU) br. 305/2011 koja propisuje usklađene uvjete trgovanja građevnim proizvodima i ukida Direktivu Vijeća 89/106/EEZ

 Uredba o usklađivanju područja građevnih proizvoda s Uredbom (EU) br. 305/2011 u prijelaznom razdoblju („Narodne novine“, broj 46/13)

 Zakon o građevnim proizvodima („Narodne novine“, broj 76/13, 30/14)

 Pravilnik o stručnom ispitu osoba koje obavljaju poslove graditeljstva i prostornoga uređenja („Narodne novine“, broj 129/15)

 Pravilnik o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i označavanju građevnih proizvoda („Narodne novine“, broj 103/08, 147/09, 87/10, 129/11)

Temeljem evaluacije uvjeta za pristup i obavljanje profesije odgovorne osobe za provedbu zadaća treće strane u postupcima ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnih proizvoda utvrđeno je da bi postojeće uvjete trebalo zadržati.

Odgovorna osoba za provedbu zadaća treće strane pri ocjenjivanju i provjeri stalnosti svojstava građevnih proizvoda odgovorna je za provođenje radnji ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne značajke, a kojim svojstvima i bitnim značajkama se utječe na temeljne zahtjeve za građevinu (mehaničku otpornost i stabilnost; sigurnost u slučaju požara; higijenu, zdravlje i okoliš; sigurnost tijekom uporabe, zaštitu od buke; gospodarenje energijom i očuvanje topline; održivu uporabu prirodnih izvora).

Provođenjem rečenih radnji u skladu s važećim propisima i pravilima struke osigurava se ispunjavanje minimalnih zahtjeva za građevni proizvod prema njegovoj namjeravanoj uporabi u cilju ugradnje istoga u konkretnu građevinu prema njenoj namjeni. Iz istoga je razvidno da se dobivenim rezultatima provedenih radnji ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava konkretnog građevnog proizvoda direktno utječe na projektiranje i građenje, a time proizlazi i potreba jasnog definiranja uvjeta i odgovornosti za odgovorne osobe za provođenje zadaća treće strane u postupcima ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnih proizvoda.

Odgovorna osoba za tehničko ocjenjivanje i izradu tehničke ocjene građevnih proizvoda

Pravni akt temeljem kojeg je profesija regulirana:

 Uredba (EU) br. 305/2011 koja propisuje usklađene uvjete trgovanja građevnim proizvodima i ukida Direktivu Vijeća 89/106/EEZ

 Zakon o građevnim proizvodima („Narodne novine“, broj 76/13, 30/14)

 Pravilnik o stručnom ispitu osoba koje obavljaju poslove graditeljstva i prostornoga uređenja („Narodne novine“, broj 129/15)

 Pravilnik o tehničkim dopuštenjima za građevne proizvode („Narodne novine“ broj 103/08)

Temeljem evaluacije uvjeta za pristup i obavljanje profesije odgovorne osobe za tehničko ocjenjivanje i izradu tehničke ocjene građevnih proizvoda utvrđeno je da bi postojeće uvjete trebalo zadržati.

Odgovorna osoba za tehničko ocjenjivanje i izradu tehničke ocjene građevnih proizvoda odgovorna je za izradu dokumenta za ocjenjivanje i izdavanje tehničke ocjene (dokumentirana ocjena svojstava građevnog proizvoda koja se odnosi na njegove bitne značajke). 

U postupku donošenja tehničke ocjene radi utvrđivanja uporabljivosti građevnog proizvoda ispituju se svojstva i bitne značajke tog proizvoda obzirom na njegovu namjeravanu uporabu, a  koja svojstva i bitne značajke utječu na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu (mehaničku otpornost i stabilnost; sigurnost u slučaju požara; higijenu, zdravlje i okoliš; sigurnost tijekom uporabe, zaštitu od buke; gospodarenje energijom i očuvanje topline; održivu uporabu prirodnih izvora).

S obzirom da se u postupku izdavanja tehničke ocjene ocjenjuju svojstva i bitne značajke građevnog proizvoda za koji ne postoji tehnička specifikacija ili za taj građevni proizvod ne postoji metoda ispitivanja ili postojeća metoda ispitivanja nije prikladna (najčešće je riječ o novom građevnom proizvodu koji još nije na tržištu), razvidno proizlazi potreba definiranja jasnih uvjeta i odgovornosti za odgovorne osobe za provedbu ocjenjivanja građevnih proizvoda i izdavanja tehničke ocjene.

Regulirane profesije u području energetskog certificiranja zgrada

Osoba ovlaštena za energetsko certificiranje i/ili energetski pregled zgrade i/ili redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi

Pravni akt temeljem kojeg je profesija regulirana:

 Direktiva 2010/31/EU o energetskoj učinkovitosti zgrada

 Zakon o gradnji („Narodne novine“, broj 153/13)

 Pravilnik o osobama ovlaštenim za energetsko certificiranje, energetski pregled zgrade i redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi („Narodne novine“, broj 73/15)

Temeljem evaluacije uvjeta za pristup i obavljanje profesije osoba ovlaštenih za energetsko certificiranje i/ili energetski pregled zgrade i/ili redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi utvrđeno je da bi postojeće uvjete trebalo zadržati. Ova profesija uključuje kvalifikacije koje se ne stječu kao ishod učenja u redovnom sustavu školovanja. Radi se multidisciplinarnom području  na kojem inženjeri određenih struka stječu dodatna znanja i vještine, a potrebno je i prethodno radno iskustvo u struci. Ova profesija kao novo zanimanje profesija je prepoznata i u drugim državama članicama.

Regulirane profesije u području instaliranja obnovljivih izvora energije

U području instaliranja obnovljivih izvora energije navedene su profesije:

 Certificirani instalater fotonaponskih sustava

 Certificirani instalater solarnih toplinskih sustava

 Certificirani instalater manjih kotlova i peći na biomasu

 Certificirani instalater manjih plitkih geotermalnih sustava i dizalica topline

U redovitom sustavu školovanja ne postoje kurikulumi za zanimanja vezana uz instalatere obnovljivih izvora energije, a putem dodatnih usavršavanja i obuke stječu se potrebna znanja koja su nužna radi i razvoja tehnoloških procesa na ovom području.

Certificirani instalater fotonaponskih sustava

Pravni akt temeljem kojeg je profesija regulirana:

 Direktiva 2010/31/EU o energetskoj učinkovitosti zgrada

 Zakon o energetskoj učinkovitosti („Narodne novine“, broj 127/14)

 Pravilnik o uvjetima i mjerilima za utvrđivanje sustava kvalitete usluga i radova za certificiranje instalatera obnovljivih izvora energije - fotonaponskih sustava („Narodne novine“, broj 56/15)

Temeljem evaluacije uvjeta za pristup i obavljanje profesije certificiranog instalatera fotonaponskih sustava utvrđeno je da bi postojeće uvjete trebalo zadržati.

Certificirani instalater solarnih toplinskih sustava

Pravni akt temeljem kojeg je profesija regulirana:

 Direktiva 2010/31/EU o energetskoj učinkovitosti zgrada

 Zakon o energetskoj učinkovitosti („Narodne novine“, broj 127/14)

 Pravilnik o uvjetima i mjerilima za utvrđivanje sustava kvalitete usluga i radova za certificiranje instalatera obnovljivih izvora energije – solarnih toplinskih sustava („Narodne novine“, broj 33/15, 56/15)

Temeljem evaluacije uvjeta za pristup i obavljanje profesije certificiranog instalatera solarnih toplinskih sustava utvrđeno je da bi postojeće uvjete trebalo zadržati.

Certificirani instalater manjih kotlova i peći na biomasu

Pravni akt temeljem kojeg je profesija regulirana:

 Direktiva 2010/31/EU o energetskoj učinkovitosti zgrada

 Zakon o energetskoj učinkovitosti („Narodne novine“, broj 127/14)

 Pravilnik o uvjetima i mjerilima za utvrđivanje sustava kvalitete usluga i radova za certificiranje instalatera obnovljivih izvora energije – manjih kotlova i peći na biomasu („Narodne novine“, broj 39/15, 56/15)

Temeljem evaluacije uvjeta za pristup i obavljanje profesije certificiranog instalatera manjih kotlova i peći na biomasu utvrđeno je da bi postojeće uvjete trebalo zadržati.

Certificirani instalater manjih plitkih geotermalnih sustava i dizalica topline

Pravni akt temeljem kojeg je profesija regulirana:

 Direktiva 2010/31/EU o energetskoj učinkovitosti zgrada

 Zakon o energetskoj učinkovitosti („Narodne novine“, broj 127/14)

 Pravilnik o uvjetima i mjerilima za utvrđivanje sustava kvalitete usluga i radova za certificiranje instalatera obnovljivih izvora energije – plitkih geotermalnih sustava i dizalica topline („Narodne novine“, broj 56/15)

Temeljem evaluacije uvjeta za pristup i obavljanje profesije certificiranog instalatera manjih plitkih geotermalnih sustava i dizalica topline utvrđeno je da bi postojeće uvjete trebalo zadržati.

4.9. PROMET

Regulirane profesije u području zrakoplovstva

U Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj iz svibnja 2013. godine, navedeno je osam profesija u području civilnoga zrakoplovstva:

 profesionalni pilot aviona

 prometni pilot aviona

 profesionalni pilot helikoptera

 prometni pilot helikoptera

 osoblje za održavanje  zrakoplova (mehaničari, tehničari i inženjeri)

 dispečer leta / operativni kontrolor prometa

 kontrolor zračnog prometa

 član kabinske posade zrakoplova

Važeći propisi kojima su regulirani uvjeti za pristup i obavljanje pojedine profesije ne sadržavaju ograničavajuće uvjete koji bi bili protivni članku 83. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, obzirom da su sve te profesije, osim dispečera leta, regulirane EU uredbama. Ovim Akcijskim planom nije potrebno predlagati mjere i aktivnosti za smanjenje ili ukidanje postojećih uvjeta, dok je novim Popisom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj potrebno ažurirati pojedine profesije i pravne akte koji ih reguliraju.

Regulirane profesije u području cestovnog i željezničkog prometa

Ovlašteni inženjer tehnologije prometa i transporta

Ovlašteni inženjer tehnologije prometa i transporta obavlja stručne poslove:

 projektiranja,

 revizije i kontrole projekta i stručne dokumentacije,

 izrade i revizije studija, elaborata, planova i ekspertiza,

 procjene, izvođenja i nadzora radova građenja, rekonstrukcije i održavanja prometnica i prometnih objekata, prometne signalizacije i opreme, upravljačkih sustava u prometu i transportu,

 ispitivanja kvalitete ugrađenih materijala, proizvoda i radova,

 izgradnje uređaja,

 izbora opreme, procesa i sustava,

 tehničkog vještačenja,

 savjetovanja,

 stručnog osposobljavanja i licenciranja u tehnologiji prometa i transporta.

Pravni akti na temelju kojeg je profesija regulirana:

 Zakon o Hrvatskoj komori inženjera tehnologije prometa i transporta („Narodne novine“, broj 79/07)

 Pravilnik o stručnim ispitima inženjera tehnologije prometa i transporta („Narodne novine“, broj 13/10 i 65/15)

Uvjeti za pristup i obavljanje profesije ovlaštenog inženjera tehnologije prometa i transporta propisani su odredbama članka 1. i 2. Zakona o Hrvatskoj komori inženjera tehnologije prometa i transporta („Narodne novine“, broj 79/07).

Inženjer tehnologije prometa i transporta je osoba koja je završila sveučilišni studij iz polja tehnologije prometa i transporta završetkom kojeg se izdaje diploma. Nadalje, inženjer tehnologije prometa i transporta je i osoba koja je diplomirala u inozemstvu na odgovarajućem fakultetu iz polja tehnologije prometa i transporta ili joj se zvanje magistra znanosti iz polja Tehnologije prometa i transporta može priznati po posebnom propisu o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija.

Nakon provedene evaluacije uvjeta za pristup i obavljanje profesije ovlaštenog inženjera tehnologije prometa i transporta utvrđeno je da bi postojeće uvjete trebalo zadržati jer nisu ograničavajući odnosno diskriminirajući za nositelje stručnih kvalifikacija u navedenoj profesiji, a svi postavljeni uvjeti opravdani su u odnosu na krajnji cilj, a to jest omogućiti sudionicima u prometu najvišu razinu sigurnosti u prometu.

Sigurnosni savjetnik

Profesija sigurnosnog savjetnika  je  regulirana i obvezna Zakonom o prijevozu opasnih tvari („Narodne novine“, broj 79/09) i Sporazumom o međunarodnom prijevozu opasnih tvari (ADR s Prilozima A i B). Pristup profesiji nije ograničen državljanstvom (48 država potpisnica s istim uvjetima) te nije potreban vježbenički staž. Ispit i provjera znanja su obvezni svakih pet godina prema ADR Sporazumu i identični su u svih 48 država potpisnica. Ispit je propisan te nije moguće smanjivati opseg ispitnih pitanja. Za pristup profesiji nije potrebno članstvo u strukovnim udruženjima, a cijene usluga određene su međusobnim odnosom pružanja usluga sigurnosnih savjetnika. Tvrtka koja se bavi prijevozom opasnih tvari mora imati sigurnosnog savjetnika unutar tvrtke ili angažiranog „izvana“.

Nakon provedene evaluacije za pristup i obavljanje profesije sigurnosnog savjetnika utvrđeno je da je potrebno zadržati postojeće uvjete.

Vozač teretnog motornog vozila i autobusa

Navedena profesija je regulirana Direktivom 2003/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. srpnja 2003. o početnim kvalifikacijama i periodičkoj izobrazbi vozača određenih cestovnih vozila za prijevoz tereta ili putnika koja je u potpunosti prenesena u Zakon o prijevozu u cestovnom prometu („Narodne novine“, broj 82/13) te je potrebno zadržati postojeće uvjete za pristup i obavljanje profesije.

Upravitelj prijevoza

Nakon provedene evaluacije utvrđeno je da je profesiju upravitelja prijevoza  je potrebno brisati sa sadašnjeg Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj budući se ne radi o profesiji već o osposobljavanju sukladno odredbama Uredbe (EZ) br. 1071/2009 Europskoga parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavljanju zajedničkih pravila koja se tiču uvjeta za obavljanje djelatnosti cestovnoga prijevoznika i Zakona o prijevozu u cestovnom prometu („Narodne novine“, broj 82/13). Upravitelj prijevoza je osoba koja je položila ispit o stručnoj osposobljenosti za obavljanje djelatnosti javnoga cestovnog prijevoza.

Regulirane profesije u području pomorske i unutarnje plovidbe, brodarstva, luka i pomorskih dobara i sigurnosti plovidbe

Člankom 4. stavkom 1. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“, broj 82/15) iz primjene zakona izuzeti su pomorci i brodarci kojima je postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija reguliran posebnim propisima.

4.10. GEODETSKA DJELATNOST

Regulirane profesije u području geodetske djelatnosti

Zakonom o obavljanju geodetske djelatnosti („Narodne novine“, broj 152/08, 61/11 i 56/13) i podzakonskim aktima iz nadležnosti Državne geodetske uprave uređeno je pružanje geodetskih usluga od strane pravnih i fizičkih osoba, odnosno davanje suglasnosti za isto temeljem propisanih uvjeta, te su regulirane profesije iz područja geodetske djelatnosti.

Regulirane profesije iz područja geodetske djelatnosti navedene u Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj su:

 ovlašteni inženjer geodezije,

 stručni suradnik i

 suradnik ovlaštenog inženjera geodezije.

Profesije iz područja geodetske djelatnosti regulirane su temeljem:

 Zakona o obavljanju geodetske djelatnosti  („Narodne novine“, broj 152/08, 61/11 i 56/13)

 Pravilnika o stručnom ispitu te upotpunjavanju i usavršavanju znanja osoba koje obavljaju stručne geodetske poslove („Narodne novine“, broj 30/10 i 65/13)

Razlog za regulaciju profesija iz područja geodetske djelatnosti ogleda se u tome što je obavljanje stručnih geodetskih poslova, posebice onih iz područja državne izmjere i katastra nekretnina te drugih stručnih geodetskih poslova koji se obavljaju kao usluge pravnim i fizičkim osobama od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku s obzirom da pružatelji geodetskih usluga dostavljaju izrađene geodetske elaborate koji predstavljaju osnovu za vođenje službenih evidencija koje vodi Državna geodetska uprava u okviru svoje nadležnosti uspostavljanja i održavanja katastra nekretnina, dok su podaci katastra nekretnina temelj za zemljišne knjige koje vode zemljišno knjižni sudovi. Podaci državne izmjere i katastra nekretnina temelj su za vođenje i drugih službenih evidencija u vezi sa prostorom. Stoga je glavni razlog za regulaciju profesija iz područja geodetske djelatnosti zaštita javnog interesa (točni podaci u službenim evidencijama) te u konačnici samim time zaštita primatelja usluge.

Preispitani su uvjeti za pristup reguliranim profesijama iz područja geodetske djelatnosti (ovlašteni inženjer geodezije, stručni suradnik i suradnik ovlaštenog inženjera geodezije) te je utvrđeno da postoji potreba za regulacijom sve tri navedene profesije iz područja geodetske djelatnosti, iz razloga kako je gore navedeno.

Analiza regulatornog okvira Europske unije kojim je uređeno pružanje usluga i priznavanje stručnih kvalifikacija, ukazala je na potrebu unaprjeđenja zakonskih i podzakonskih akata kojima je regulirano pružanje geodetskih usluga i pristup reguliranim profesijama iz područja geodetske djelatnosti, a na način da se ukinu ili olakšaju administrativna opterećenja za pružatelje geodetskih usluga te pristup reguliranim profesijama iz područja geodetske djelatnosti uz istodobno osiguravanje kvalitete pružanja geodetske usluge, a sve u skladu sa postavljenim regulatornim okvirom Europske unije koji se odnosi na slobodno pružanje usluga, kao i rezultatima stručne rasprave te rasprave sa zainteresiranom javnošću.

4.10. m jera 1. Unaprijediti zakonodavni okvir koji uređuje pružanje geodetskih usluga

4.11. VEZANI OBRTI

Profesije u području obrta uređene su Zakonom o obrtu („Narodne novine“, broj 143/13) koji je donesen u prosincu 2013. godine te odgovarajućim podzakonskim aktima. Navedenim su zakonom propisani uvjeti za obavljanje obrta (upis obrta u Obrtni registar, opći i posebni uvjeti za obavljanje obrta, vezani obrti, postupak i način polaganja majstorskog ispita, stjecanje radnog iskustva i dr.). Svrha takvog pravnog akta je bila stvoriti poboljšani zakonodavni okvir za obavljanje obrta u Republici Hrvatskoj, pojednostaviti uvjete za obavljanje obrta koji nemaju negativni učinak na kvalitetu proizvoda, odnosno usluge te smanjiti mogućnost različitih tumačenja zakonskih odredbi i pojave pravnih praznina, što u bitnome utječe na pravnu sigurnost i ujednačenost u primjeni zakona.

Odredbe Zakona o obrtu, u dijelu koji se odnosi na područje obrazovanja, usmjerene su na terminološko usklađivanje s odredbama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru („Narodne novine“, broj 22/13), a omogućuju nesmetano uključivanje osoba koje su se školovale za obavljanje vezanih obrta na tržište rada ili nastavak obrazovanja. Majstorska zvanja predviđena su za djelatnosti koje su složene i koje mogu imati utjecaj na zdravlje i sigurnost ljudi te je u tu svrhu potrebno osigurati odgovarajuću zaštitu primatelja usluge. Postavljeni uvjeti primjenjuju se jednako na hrvatske državljane, državljane država članica Europske unije ili država ugovornica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru te na državljane trećih zemalja sukladno odredbama propisa kojima se regulira kretanje i boravak istih u Republici Hrvatskoj.

Sustav reguliranih profesija u području vezanih obrta utvrđen je po uzoru na austrijski i njemački model i rezultat je suradnje ministarstva nadležnog za poduzetništvo i obrt s nadležnim komorama u navedenim državama članicama Europske unije te s Hrvatskom obrtničkom komorom.

U provedenoj evaluaciji nisu uočeni ograničavajući uvjeti za pristup i obavljanje vezanih obrta pa se u okviru ovog Akcijskog plana ne predlažu mjere i aktivnosti za smanjenje ili ukidanje postojećih uvjeta koji se odnose na profesije na razini majstorskog zvanja.

4.12. UNUTARNJI POSLOVI

Regulirane profesije u području policijske djelatnosti

Policajac

Pravni akti na temelju kojih je profesija regulirana:

 Zakon o policiji („Narodne novine“, broj 34/11, 130/12, 89/14, 151/14, 33/15)

 Zakon o policijskim poslovima i ovlastima („Narodne novine“, broj 76/09, 92/14)

 Pravilnik o načinu postupanja policijskih službenika („Narodne novine“, broj 89/10, 76/15)

Nakon provedene evaluacije utvrđeno je da je potrebno zadržati postojeće uvjete za pristup i obavljanje profesije policajca zbog održavanja postojeće razine sigurnosti i zaštite.

Regulirane profesije u području autoškole

Stručni voditelj autoškole

Pravni akti na temelju kojih je profesija regulirana:

 Zakon o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15)

 Pravilnik o osposobljavanju kandidata za vozače („Narodne novine“, broj 124/12, 129/12, 146/12, 151/813, 160/13)

Stručni voditelj autoškole može biti osoba koja je završila najmanje preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij, u trajanju od tri godine prometnog smjera (cestovnog) te stekla odgovarajući naziv u skladu s posebnim zakonom, s najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima obrazovanja ili osposobljavanja u cestovnom prometu, koja ima položen stručni ispit (putem ovlaštene stručne organizacije – Hrvatskog autokluba) i valjanu dozvolu instruktora vožnje onih kategorija vozila za koje se osposobljava kandidate u autoškoli. Zahtjev za izdavanje dozvole (licencije) podnosi se ministarstvu nadležnom za unutarnje poslove putem ovlaštene stručne organizacije – Hrvatskog autokluba.

Nakon provedene evaluacije utvrđeno je da je potrebno zadržati postojeće uvjete za pristup i obavljanje profesije stručnog voditelja autoškole.

Predavač

Pravni akti na temelju kojih je profesija regulirana:

 Zakon o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15)

 Pravilnik o osposobljavanju kandidata za vozače („Narodne novine“, broj 124/12, 129/12, 146/12, 151/813, 160/13)

Predavač u autoškoli može biti osoba koja je završila najmanje preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij, u trajanju od tri godine prometnog smjera (cestovnog) te stekla odgovarajući naziv u skladu s posebnim zakonom, najmanje tri godine vozačku dozvolu za vozila B kategorije, valjanu dozvolu instruktora vožnje i položen stručni ispit za predavača  Prometnih propisa i sigurnosnih pravila (putem ovlaštene stručne organizacije – Hrvatskog autokluba). Zahtjev za izdavanje dozvole (licencije) podnosi se ministarstvu nadležnom za unutarnje poslove putem ovlaštene stručne organizacije – Hrvatskog autokluba.

Nakon provedene evaluacije utvrđeno je da je potrebno zadržati postojeće uvjete za pristup i obavljanje profesije predavača.

Instruktor vožnje

Pravni akti na temelju kojih je profesija regulirana:

 Zakon o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15)

 Pravilnik o osposobljavanju kandidata za vozače („Narodne novine“, broj 124/12, 129/12, 146/12, 151/813, 160/13)

Instruktor vožnje u autoškoli može biti osoba sa zanimanjem instruktora vožnje koja ima najmanje tri godine vozačku dozvolu za vozila B kategorije i kojoj je izdana dozvola instruktora vožnje određene kategorije te koja je navršila 24 godine starosti. Zahtjev za izdavanje dozvole (licencije) podnosi se ministarstvu nadležnom za unutarnje poslove putem ovlaštene stručne organizacije – Hrvatskog autokluba.

Nakon provedene evaluacije utvrđeno je da je potrebno zadržati postojeće uvjete za pristup i obavljanje profesije instruktora vožnje.

Ovlašteni ispitivač

Pravni akti na temelju kojih je profesija regulirana:

 Zakon o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15)

 Pravilnik o načinu obavljanja i organiziranja vozačkih ispita te načinu izdavanja i oduzimanja dopuštenja ovlaštenom ispitivaču („Narodne novine“, broj 141/11, 151/13)

Ovlašteni ispitivač za nastavne predmete Prometni propisi i sigurnosna pravila i Upravljanje vozilom može biti osoba koja je završila najmanje preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prometnog smjera (cestovnog) te stekla odgovarajući naziv u skladu s posebnim zakonom, položenim ispitom za instruktora vožnje određene kategorije i iskustvom od najmanje tri godine na poslovima osposobljavanja kandidata za vozače. Ovlašteni ispitivač mora položiti stručni ispit za ovlaštenog ispitivača kod ovlaštene stručne organizacije – Hrvatski autoklub. Zahtjev za izdavanje dozvole (licencije) podnosi se ministarstvu nadležnom za unutarnje poslove putem ovlaštene stručne organizacije – Hrvatskog autokluba.

Nakon provedene evaluacije utvrđeno je da je potrebno zadržati postojeće uvjete za pristup i obavljanje profesije ovlaštenog ispitivača.

Regulirane profesije u području provjere tehničke ispravnosti i registracije vozila

Nadzornik tehničke ispravnosti vozila

Pravni akti na temelju kojih je profesija regulirana:

 Zakon o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15)

 Pravilnik o sadržaju, obliku i načinu izdavanja i oduzimanja dopuštenja (licencije) („Narodne novine“, broj 155/08)

Tehničke preglede vozila obavljaju osobe sa završenom najmanje stručnom spremom za zanimanje nadzornik tehničke ispravnosti vozila i koje imaju vozačku dozvolu za upravljanje motornim vozilima najmanje B kategorije i dopuštenje (licenciju) ministarstva nadležnog za unutarnje poslove.

Nadzornik tehničke ispravnosti vozila može biti i osoba sa završenom stručnom spremom za zanimanje automehaničar ili autoelektričar, s najmanje dvije godine iskustva u održavanju motornih vozila, položenim posebnim ispitom za nadzornika tehničke ispravnosti vozila kod organizacije za osposobljavanje osoba za zanimanje nadzornika, vozačkom dozvolom za upravljanje motornim vozilima najmanje B kategorije i dopuštenjem (licencijom) ministarstva nadležnog za unutarnje poslove ili osoba koja je završila najmanje preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij, u trajanju od tri godine strojarskog ili prometnog smjera (cestovnog) te stekla odgovarajući naziv u skladu s posebnim zakonom, položenim posebnim ispitom za nadzornika tehničke ispravnosti vozila kod organizacije za osposobljavanje osoba za zanimanje nadzornika, vozačkom dozvolom za upravljanje motornim vozilima najmanje B kategorije i dopuštenjem (licencijom) ministarstva nadležnog za unutarnje poslove. Zahtjev za izdavanje dozvole (licencije) podnosi se ministarstvu nadležnom za unutarnje poslove putem ovlaštene stručne organizacije – Centra za vozila Hrvatske.

Nakon provedene evaluacije utvrđeno je da je potrebno zadržati postojeće uvjete za pristup i obavljanje profesije nadzornika tehničke ispravnosti vozila.

Referent za poslove registracije vozila

Pravni akti na temelju kojih je profesija regulirana:

 Zakon o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15)

 Pravilnik o sadržaju, obliku i načinu izdavanja i oduzimanja dopuštenja (licencije) („Narodne novine“, broj 155/08)

Referent za poslove registracije vozila može biti osoba sa završenom najmanje srednjom stručnom spremom i položenim posebnim ispitom za referenta za poslove registracije vozila (putem ovlaštene stručne organizacije – Hrvatskog autokluba). Zahtjev za izdavanje dozvole (licencije) podnosi se ministarstvu nadležnom za unutarnje poslove putem ovlaštene stručne organizacije – Centara za vozila Hrvatske.

Nakon provedene evaluacije utvrđeno je da je potrebno zadržati postojeće uvjete za pristup i obavljanje profesije referenta za poslove registracije vozila.

Regulirane profesije u području kriminalistike

Kriminalist

Pravni akti na temelju kojih je profesija regulirana:

 Zakon o policiji („Narodne novine“, broj 34/11, 130/12, 89/14 – Vjerodostojno tumačenje, 151/14, 33/15 )

 Zakon o policijskim poslovima i ovlastima („Narodne novine“, broj 76/09, 92/14)

 Pravilnik o sadržaju, o načinu postupanja policijskih službenika („Narodne novine“, broj 89/10, 76/15)

 Pravilnik o policijskim časnicima za vezu („Narodne novine“, broj 118/12)

Uvjeti za obavljanje profesije:

1. hrvatsko državljanstvo,

2. završen preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij u trajanju od 3 godine ili viša stručna sprema (VI/I) sukladno propisima koji su vrijedili prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju („Narodne novine“, broj 123/03),

završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili visoka stručna sprema (VII/I) sukladno propisima koji su vrijedili prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju („Narodne novine“, broj 123/03),

3. posebna psihička i tjelesna zdravstvena sposobnost,

4. posebno propisana razina tjelesne motoričke sposobnosti,

5. osobna dostojnost za obavljanje policijske službe,

6. ne smije biti član političke stranke

7. ne može se primiti osoba kojoj je prestala služba u državnom tijelu ili tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno kojoj je prestao radni odnos u pravnoj osobi s javnim ovlastima, radi teške povrede službene dužnosti izvršnom odlukom nadležnoga tijela, u razdoblju od 4 godine od prestanka službe, odnosno radnog odnosa.

Nakon provedene evaluacije utvrđeno je da je potrebno zadržati postojeće uvjete za pristup i obavljanje profesije kriminalista.

Regulirane profesije u području privatne zaštite

U navedenom području regulirane su sljedeće profesije:

 zaštitar

 čuvar

 zaštitar-tehničar

Pravni akti na temelju kojih su profesije regulirane:

 Zakon o privatnoj zaštiti („Narodne novine“, broj 68/03, 31/10, 139/10 )

Poslove privatne zaštite mogu obavljati državljani država članica Europske unije i država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru, koji imaju dopuštenje za obavljanje navedenih poslova izdano od navedenih država. U slučaju ne  posjedovanja  odobrenja, zadržavaju se ranije traženi uvjeti u pogledu obrazovne kvalifikacije, zdravstvene sposobnosti, neosuđivanosti  i stručnog ispita.

Nakon provedene evaluacije utvrđeno je da je potrebno zadržati postojeće uvjete za pristup i obavljanje profesija zaštitara, čuvara i zaštitara tehničara.

Regulirane profesije u području djelatnosti privatnih detektiva

Privatni detektiv

Pravni akti na temelju kojih je profesija regulirana:

 Zakon o privatnim detektivima („Narodne novine“, broj 24/09 )

Privatni detektiv koji ima odobrenje za obavljanje detektivskih poslova izdano od države članice EU ili države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru, može u Republici Hrvatskoj obavljati detektivske poslove. Ukoliko državljanin države članice Europske unije ne posjeduje navedeno odobrenje, dužan je ispuniti uvjete u pogledu obrazovne i stručne kvalifikacije, zdravstvene sposobnosti, sigurnosnih uvjeta i položenog stručnog ispita

Nakon provedene evaluacije utvrđeno je da je potrebno zadržati postojeće uvjete za pristup i obavljanje profesije privatnog detektiva.

Regulirane profesije u području zaštite od požara

Djelatnik službe za zaštitu od požara

Pravni akti na temelju kojih je profesija regulirana:

 Zakon o zaštiti od požara („Narodne novine“, broj 92/10)

 Pravilnik o stručnim ispitima u području zaštite od požara („Narodne novine“, broj 141/11)

Uvjeti za pristup i obavljanje profesije su preddiplomski sveučilišni ili stručni studij u trajanju od tri godine, tehničkog smjera i položen stručni ispit.

Nakon provedene evaluacije utvrđeno je da je potrebno zadržati postojeće uvjete za pristup i obavljanje profesije djelatnika službe za zaštitu od požara jer su ocijenjeni proporcionalnim u odnosu na objekt zaštite - sigurnost primatelja usluge.

Djelatnik za obavljanje poslova zaštite od požara i unaprjeđenje stanja zaštite od požara

Pravni akti na temelju kojih je profesija regulirana:

 Zakon o zaštiti od požara („Narodne novine“, broj 92/10)

 Pravilnik o stručnim ispitima u području zaštite od požara („Narodne novine“, broj 141/11)

Uvjeti za pristup i obavljanje profesije su srednjoškolsko obrazovanje u četverogodišnjem trajanju i položen stručni ispit.

Nakon provedene evaluacije utvrđeno je da je potrebno zadržati postojeće uvjete za pristup i obavljanje profesije djelatnika za obavljanje poslova zaštite od požara i unaprjeđenje stanja zaštite od požara jer su ocijenjeni proporcionalnim u odnosu na objekt zaštite - sigurnost primatelja usluge.

Ovlaštena osoba za izradu elaborata zaštite od požara

Pravni akti na temelju kojih je profesija regulirana:

 Zakon o zaštiti od požara („Narodne novine“, broj 92/10)

 Pravilnik o ovlaštenjima za izradu elaborata zaštite od požara („Narodne novine“, broj 141/11)

Uvjeti za pristup i obavljanje profesije su odgovarajući akademski stupanj (diplomski sveučilišni studij), stručno iskustvo, položen stručni ispit za obavljanje poslova u graditeljstvu.

Nakon provedene evaluacije utvrđeno je da je potrebno zadržati postojeće uvjete za pristup i obavljanje profesije ovlaštene osobe za izradu elaborata zaštite od požara jer su ocijenjeni proporcionalnim u odnosu na objekt zaštite - sigurnost primatelja usluge.

Ovlašteni revident zaštite od požara

Pravni akti na temelju kojih je profesija regulirana:

 Zakon o zaštiti od požara („Narodne novine“, broj 92/10)

 Pravilnik o revidentima zaštite od požara („Narodne novine“, broj 141/11)

Stupanjem na snagu Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj 153/13) i Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13), izostavljena je ranija ovlast revidenta za provjerom glavnog projekta građevine te se predlaže brisanje navedene profesije s Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj.

Regulirane profesije u području provjere ispravnosti sustava zaštite od požara

Djelatnik za obavljanje provjere ispravnosti i funkcionalnosti izvedenih stabilnih sustava

Pravni akti na temelju kojih je profesija regulirana:

 Zakon o zaštiti od požara („Narodne novine“, broj 92/10)

 Pravilnik o provjeri ispravnosti stabilnih sustava zaštite od požara („Narodne novine“, broj 44/12)

Uvjeti za pristup i obavljanje profesije su odgovarajući akademski stupanj (preddiplomski sveučilišni ili stručni studij) te srednja stručna sprema tehničkog smjera, položen stručni ispit.

Nakon provedene evaluacije utvrđeno je da je potrebno zadržati postojeće uvjete za pristup i obavljanje profesije djelatnika za obavljanje provjere ispravnosti i funkcionalnosti izvedenih stabilnih sustava jer su ocijenjeni proporcionalnim u odnosu na objekt zaštite - sigurnost primatelja usluge.

Regulirane profesije u području protuminskog djelovanja

U navedenom području regulirane su sljedeće profesije:

 voditelj radilišta

 pirotehničar

 pomoćni djelatnik

 pirotehničar Hrvatskog centra za razminiranje za kontrolu kvalitete

 nadzornik za kontrolu kvalitete

Pravni akti na temelju kojih su profesije regulirane:

 Zakon o protuminskom djelovanju („Narodne novine“, broj 110/15)

Državljani država članica Europske unije mogu obavljati poslove pomoćnog djelatnika, pirotehničara i voditelja radilišta sukladno propisima kojima se uređuje rad stranaca u Republici Hrvatskoj, za koje ne postoje sigurnosne zapreke, koji imaju zdravstvenu sposobnost i osposobljenost sukladnu izobrazbi u Republici Hrvatskoj.

Za pristup profesijama pirotehničar Hrvatskog centra za razminiranje za kontrolu kvalitete i nadzornik za kontrolu kvalitete zahtijeva se preddiplomski sveučilišni ili stručni studij, zdravstvena sposobnost i hrvatsko državljanstvo.

Nakon provedene evaluacije utvrđeno je da je potrebno zadržati postojeće uvjete za pristup i obavljanje profesija: voditelj radilišta, pirotehničar, pomoćni djelatnik, pirotehničar Hrvatskog centra za razminiranje za kontrolu kvalitete, nadzornik za kontrolu kvalitete.

Regulirane profesije u području miniranja i rukovanja eksplozivnim tvarima

U navedenom području regulirane su sljedeće profesije:

 rukovatelj eksplozivnim tvarima

 djelatnik koji obavlja poslove nadzemnih miniranja

 djelatnik koji obavlja poslove miniranja pri razminiranju

 djelatnik koji obavlja poslove specijalnih miniranja

 djelatnik koji obavlja poslove podzemnih miniranja

 djelatnik koji obavlja poslove pripreme miniranja

 djelatnik koji obavlja poslove izvođenja glasnog pucanja

Pristup profesijama u navedenom području reguliran je sljedećim pravnim aktima:

 Zakon o eksplozivnim tvarima („Narodne novine“, broj 178/04, 109/07, 61/08, 144/10)

 Pravilnik o stručnom osposobljavanju osoba za rukovanje eksplozivnim tvarima („Narodne novine“, broj 134/08, 97/10)

 Pravilnik o dozvoli za miniranje („Narodne novine“, broj 57/06, 21/07, 119/07)

Uvjeti za  pristup i obavljanje profesije rukovatelja eksplozivnim tvarima su  stručna osposobljenost, potvrda o neosuđivanosti i zdravstvena sposobnost.

Za pristup i obavljanje profesiji djelatnika koji obavlja poslove nadzemnih miniranja potrebno je položiti stručni ispit te posjedovati odgovarajuću stručnu spremu, zdravstvenu sposobnost i radno iskustvo.

Za pristup i obavljanje profesije djelatnika koji obavlja poslove miniranja pri razminiranju potrebna je odgovarajuća stručna sprema, zdravstvena sposobnost, ovlast pirotehničara te radno iskustvo.

Za pristup i obavljanje profesija djelatnika koji obavlja poslove specijalnih miniranja i djelatnika koji obavlja poslove podzemnih miniranja potrebna je o dgovarajuća stručna sprema, položen stručni ispit te radno iskustvo.

Za pristup i obavljanje profesije djelatnika koji obavlja poslove pripreme miniranja potrebna je odgovarajuća stručna sprema, zdravstvena sposobnost, potvrda o neosuđivanosti te stručna osposobljenost.

Uvjet za  pristup i obavljanje profesije djelatnika koji obavlja poslove izvođenja glasnog pucanja jest osposobljenost za rukovanje eksplozivnim tvarima.

Nakon provedene evaluacije utvrđeno je da je potrebno zadržati postojeće uvjete za pristup i obavljanje profesija u području miniranja i rukovanja eksplozivnim tvarima, a zbog zaštite ljudi i imovine prilikom proizvodnje, uporabe, uništavanja i rukovanja eksplozivnim tvarima.

Regulirane profesije u području izvođenja javnog vatrometa

Djelatnik koji obavlja poslove izvođenja javnog vatrometa

Pravni akti na temelju kojih je profesija regulirana:

 Zakon o eksplozivnim tvarima („Narodne novine“, broj 178/04, 109/07, 67/08, 144/10)

 Pravilnik o izvođenju javnih vatrometa („Narodne novine“, broj 131/08, 69/12)

Uvjeti za pristup i obavljanje profesije su odgovarajuća stručna sprema, zdravstvena sposobnost, dokaz o radnom stažu i stručnoj osposobljenosti.

Nakon provedene evaluacije utvrđeno je da je potrebno zadržati postojeće uvjete za pristup i obavljanje profesije djelatnika koji obavlja poslove izvođenja javnog vatrometa.

4.13. PRAVOSUĐE

Regulirane profesije u području sudstva su:

 Stalni sudski tumač

 Stalni sudski procjenitelj

 Stalni sudski vještak

Nakon izvršene provjere u pogledu postojanja ograničavajućih uvjeta za pristup i obavljanje reguliranih profesija stalnih sudskih vještaka, stalnih sudskih tumača i stalnih sudskih procjenitelja, utvrđeno je da uvjeti koji su propisani Zakonom o sudovima („Narodne novine“, broj 28/13, 33/15 i 82/15), Pravilnikom o stalnim sudskim vještacima („Narodne novine“, broj 38/14 i 123/15), Pravilnikom o stalnim sudskim tumačima („Narodne novine“, broj 88/08 i 119/08) i Pravilnikom o stalnim sudskim procjeniteljima („Narodne novine“, broj 64/98 i 88/08) nisu diskriminirajući na temelju nacionalnosti ili boravišta.

Uvjeti za pristup i obavljanje profesija koji se odnose na državljane Republike Hrvatske pod istim se uvjetima primjenjuju i na državljane Europske unije, Europskog gospodarskog prostora i Švicarske Konfederacije te na državljane trećih zemalja, sukladno odredbama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija.

Nakon provedene evaluacije utvrđeno je da je potrebno zadržati postojeće uvjete pa se ovim Akcijskim planom ne određuju mjere i aktivnosti za smanjenje ili ukidanje ograničenja za pristup i obavljanje navedenih reguliranih profesija.

4.14. VANJSKI POSLOVI

Na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj iz 2013. godine navodi se profesija „profesionalni diplomat“ u nadležnosti ministarstva nadležnog za vanjske poslove.

Profesionalni diplomat može biti raspoređen u diplomatsku misiju ili konzularni ured u drugoj državi nakon godinu dana od stjecanja diplomatskog zvanja, ali ostaje zaposlen u matičnom ministarstvu nadležnom za vanjske poslove.

Navedena se profesija zbog svoje specifičnosti ne može smatrati reguliranom profesijom u smislu Zakona jer je profesionalni diplomat u osnovi državni službenik koji pri zapošljavanju mora ispunjavati uvjete za prijam u državnu službu, sukladno propisima koji se odnose na državne službenike, te mora biti hrvatski državljanin. Postavljeni uvjeti koje moraju ispunjavati državni službenici ne mogu se mijenjati upravo zbog specifičnosti profesije, međutim, potrebno je da profesija profesionalnog diplomata bude izostavljena s novog Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj jer nisu ispunjeni kriteriji iz Direktive i Zakona. Tome u prilog ide i činjenica da profesionalni diplomati nemaju propisan uvjet određene stručne kvalifikacije niti obvezu registracije pri nadležnom strukovnom tijelu ili organizaciji.

Zaključno, provedenom je evaluacijom utvrđeno da je navedenu profesiju potrebno ukloniti s Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj, a to će biti učinjeno donošenjem novog Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj, planirano mjerom 3.1. m jera 1. „Donošenje novog Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj“ u okviru ovog Akcijskog plana.

5. Provedba Akcijskog plana

Uspješnost provedbe Akcijskog plana ovisi o nositeljima, a podrazumijeva aktivno, kontinuirano i dosljedno provođenje mjera i provedbenih aktivnosti, koje su ovim Akcijskim planom usmjerene na postizanje ciljeva u svakom od predviđenih sektora.

Koordinator u području reguliranih profesija, ministarstvo nadležno za rad, koordinirat će provedbene aktivnosti predviđene ovim Akcijskim planom, u suradnji sa relevantnim središnjim tijelima državne uprave i ostalim dionicima koji imaju ulogu u procesu daljnjeg smanjenja regulatornih prepreka u pristupu i obavljanju reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj, a u cilju osiguranja kvalitetnijeg sustava reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj.

Provedba predloženih mjera ovisi o nositeljima mjera, stoga postoji i određeni rizik u provedbi Akcijskog plana da se pojedine mjere i aktivnosti ne provedu u predviđenom roku. Ministarstvo nadležno za rad će po isteku vremena važenja ovog Akcijskog plana izvijestiti Vladu Republike Hrvatske o provedbi mjera i aktivnosti utvrđenih Akcijskim planom.

6. Zaključak

Akcijski plan u području reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj rezultat je suradnje svih relevantnih dionika, od nadležnih ministarstava do strukovnih organizacija, kako bi se osiguralo da su predviđene mjere i aktivnosti provedive i prihvatljive na izvršnoj razini. Temelj Akcijskog plana je provedena uzajamna evaluacija profesija na razini svih država članica Europske unije, sukladno članku 59. Direktive.

Mjere predviđene ovim Akcijskim planom podloga su u daljnjem radu svih nadležnih tijela, a usmjerene su u korist pružatelja usluga, odnosno omogućavaju olakšan pristup profesiji nositeljima stručnih kvalifikacija i veće zapošljavanje.

Provedba predloženih mjera ovisi o nadležnim tijelima, odnosno nositeljima mjera, a ministarstvo nadležno za rad kontinuirano će pratiti provedbu predloženih mjera u cilju osiguranja kvalitetnijeg sustava reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj.