USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavak 1., Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/2010. – pročišćeni tekst i 5/2014.)., a u svezi s odredbom članka 63., Ustava.

OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Ocjena stanja

Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama (Narodne novine, br. 85/2008, 110/2008, 34/2011, 54/2013 i 152/2014) - u daljnjem tekstu: Zakon, u primjeni je od 1. siječnja 2009. godine, a pripada sustavu obiteljske politike i socijalne sigurnosti kojim se na izravan način štiti majčinstvo, olakšava usklađenost obiteljskih i profesionalnih obveza, potiče natalitet, te omogućava veće sudjelovanje očeva u ranom podizanju i odgoju djece.

Zakonom je uređeno pitanje ostvarivanja prava trudnica, rodilja, odnosno roditelja na odgovarajuće vremenske i novčane potpore, bez obzira na radnopravni status te, sukladno svojoj svrsi donošenja, na odgovarajući način propisuje i neke obveze poslodavca u pogledu zaštite i prava trudnice, rodilje i majke do prve godine života djeteta na radnom mjestu.

U 2013. godini Zakon je izmijenjen sukladno preuzetim obvezama Republike Hrvatske uz izvršeno usklađivanje s Direktivom 2010/18/EU od 8. ožujka 2010. o provedbi revidiranog Okvirnog sporazuma o roditeljskom dopustu koji su sklopili BUSINESSEUROPE, UEAPME, CEEP i ETUC te o stavljanju izvan snage Direktive 96/34/EZ (SL L 68, 18.3.2010.), kao i s Direktivom 2010/41/EU Europskoga parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. o primjeni načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama koji se bave djelatnošću u okviru samozapošljavanja te o ukidanju Direktive Vijeća 86/613/EEZ (SL L 180, 15.7.2010.). Navedenim izmjenama izjednačeno je trajanje posvojiteljskog dopusta zaposlenog posvojitelja i samozaposlenog posvojitelja, neovisno o dobi posvojenog djeteta.

Isto tako je izjednačeno trajanje posvojiteljske poštede od rada i posvojiteljske brige o djetetu, neovisno o dobi posvojenog djeteta za posvojitelje drugog radnopravnog statusa s ciljem pravednijeg uređenja i ovoga područja. S obzirom na činjenicu da je u međuvremenu na snagu stupio Zakon o jedinstvenom tijelu vještačenja (Narodne novine, broj 85/2014), radi usklađenja s istim, Zakon je na odgovarajući način izmijenjen 2014. godine, kao i dodatno, u dijelu koji se odnosi na izjednačavanje prava na roditeljski dopust posvojitelja blizanaca i posvojitelja koji istovremeno posvajaju više djece s pravima zaposlenih i samozaposlenih roditelja.

Ustavom Republike Hrvatske propisana je osobita zaštita obitelji, majčinstva i djece, a demografski razvoj Republike Hrvatske ključni je nacionalni prioritet koji zahtijeva sveobuhvatne i usklađene mjere svih tijela državne uprave.  

Republika Hrvatska se i nadalje suočava s vrlo nepovoljnim demografskim kretanjima koja su, nesumnjivo, dugoročna prijetnja daljnjem sveopćem razvoju Hrvatske, kao i s promjenama dobne strukture stanovništva koje su se ogledale u stalnom padu broja novorođene djece i zastupljenosti mlađeg stanovništva u ukupnom broju stanovnika nasuprot rastu broja starijeg stanovništva, osobito onog izvan radne dobi.

Republika Hrvatska ima negativni prirodni prirast, negativni saldo neto migracija i pad ukupnog broja stanovnika te se ubraja u skupinu država Europske unije koje bilježe istodobni prirodni pad i negativni saldo migracija.

Prema posljednjem Popisu stanovništva, kućanstava i stanova iz 2011. godine, na teritoriju Republike Hrvatske živjelo je 4.284.889 osoba te se broj stanovnika u odnosu na prethodni popis iz 2001. godine smanjio za 152.571 osobu.

Obiteljska politika, kao i socijalna politika, pod snažnim je utjecajem promjena koje se događaju u društvu. Hrvatska je kao i mnoge europske zemlje, već duže vrijeme u demografskoj recesiji koju indiciraju smanjene stope fertiliteta, pad broja stanovnika i starenje stanovništva. Isto tako postupno se, iako s izvjesnim zaostatkom u odnosu na razvijene zemlje, mijenja i pluralizira obiteljska struktura.

Prema prvim rezultatima Državnog zavoda za statistiku ( Statistika u nizu, Prirodno kretanje stanovništva ) u 2015. godini zabilježen je pad živorođene djece u odnosu na prethodnu godinu za 2,6%. Ukupan broj rođenih u 2014. bio je 39.176 djece dok je u 2015. godini bilo rođeno 38.142 djece iz čega je vidljivo da je u odnosu na prethodnu godinu rođeno 1034 djece manje.

U 2015. dogodio se i porast broja umrlih osoba u odnosu na prethodnu godinu pa je tako 2015. godine umrlo 4812 osoba više nego u 2014. godini (umrli 2014. godine 50.839, 2015. godine 55.651)

Prirodni prirast u 2015. bio  je negativan i iznosio je -17.509 (u 2014. godini -11.273). Također, starenje stanovništva je u Hrvatskoj izrazito. Prema udjelu osoba starijih od 65 godina Hrvatska se s postotnim udjelom od 18,4 u 2014. godini svrstavala na razinu EU-a (18,5%).

Isto tako, Hrvatska ima negativan migracijski saldo. U 2014. godini 10.638 osoba doselilo se iz inozemstva, a 20.858 osoba se odselilo u inozemstvo, što čini negativan migracijski saldo od -10.220.

Demografski okvir te ekonomsko-socijalni procesi ogledaju se u strukturi hrvatske obitelji. Broj sklopljenih brakova kontinuirano opada, a razvedenih brakova raste. U 2015. godini bilo je sklopljeno 19.567 brakova, a razvedenih 5.725.

Prema popisu stanovništva 2011. godine u Hrvatskoj je bilo sveukupno 867.680 obitelji s djecom od čega je najveći udio bračnog para s djecom, zatim majki s djecom, dok je bitno manji udio očeva te izvanbračnih parova s djecom. Obitelji s jednim djetetom čine polovicu svih obitelji s djecom, a obitelj s dvoje djece 36,8% ukupnog broja obitelji s djecom. Višečlane obitelji su rijetke, pogotovo one s četvero i više djece.

Iznesene činjenice smatramo argumentom za poduzimanje dodatnih napora u smjeru povećanja nataliteta u Hrvatskoj uređenjem obiteljskih potpora kao jedne od mjera izravne potpore obiteljima s novorođenom djecom kojom se utječe na povećanje ukupne kvalitete života i standarda hrvatskih građana.

Osnovna pitanja koja se uređuju predloženim zakonom

Kao odgovor na konkretnu nastalu nepovoljnu demografsku situaciju i kao jedna u nizu mjera cjelokupne obiteljske i populacijske politike je prijedlog povećanja jednokratne novčane potpore za novorođeno dijete. Odredbama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (članci 41., 42. i 43.) propisano je pravo na jednokratnu novčanu potporu za novorođeno dijete koja iznosi 70% proračunske osnovice što trenutačno iznosi 2.328,20 kuna.

Ujedno, predloženim zakonom ispravljaju se uočene pogreške u zakonskom tekstu, a koje se odnose na nazive akata Europske unije sadržanima u članku 1. a. Zakona.

Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći

Ocjenjuje se da bi predloženo normativno rješenje proizvelo značajan pozitivan socijalni učinak, kojim se očekuje poboljšanje statusa budućih korisnika rodiljnih i roditeljskih potpora koji će to pravo moći ostvariti (djeca, obitelji, korisnici prava iz Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama).

OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Predloženim Zakonom povećava se iznos jednokratne novčane potpore za novorođeno dijete, koja trenutno iznosi 70% proračunske osnovice, odnosno 2.328,20 kuna na 225% proračunske osnovice odnosno 7.483,50 kn, što se isplaćuje iz sredstava Državnog proračuna Republike Hrvatske.

Predložena izmjena usmjerena je poticanju demografske obnove i demografskog razvoja Republike Hrvatske. Obiteljske potpore imaju kao prioritetan cilj osnaživanje obitelji u podizanju djece. U svrhu osnaživanja obitelji, kao prva mjera u redefiniranju obiteljske i  populacijske politike predlaže se povećanje iznosa jednokratne naknade.

OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Navedeno normativno rješenje imat će značajan učinak na državni proračun te postoji potreba za osiguravanjem dodatnih financijskih sredstava u Državnom proračunu Republike Hrvatske za njegovu provedbu. Slijedom navedenog, bit će potrebno osigurati dodatna financijska sredstva. Potrebna sredstva će se osigurati na pozicijama Ministarstva socijalne politike i mladih. Prema podacima o broju živorođenih iz 2014. (39.176 djece) procijenjeno je da bi za provedbu ovog zakona bilo potrebno osigurati dodatna sredstava u iznosu od 201.964.032,80 kuna na godišnjoj razini.

PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predlaže se donošenje ovog zakona po hitnom postupku. Žurna primjena ove mjere je izuzetno važna budući da se radi o značajnoj mjeri iz područja obiteljske i pronatalitetne politike u cilju stvaranja povoljnijeg okruženja i financijskih uvjeta za obitelji s novorođenom djecom.

ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU

Tekst odredbe Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama koje se mijenjaju dana je u prilogu ovoga Zakona.

KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O

RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA

Članak 1.

Članak 1. mijenja se i glasi:

„Članak 1.a

Ovaj Zakon sadrži odredbe koje su u skladu sa sljedećim aktima Europske unije:

- Direktiva Vijeća 92/85/EEZ od 19. listopada 1992. o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja na radu trudnih radnica te radnica koje su nedavno rodile ili doje (deseta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) (SL L 348, 28.11.1992.)

- Direktiva Vijeća 2010/18/EU od 8. ožujka 2010. o provedbi revidiranog Okvirnog sporazuma o roditeljskom dopustu koji su sklopili BUSINESSEUROPE, UEAPME, CEEP i ETUC te o stavljanju izvan snage Direktive 96/34/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 68, 18.3.2010.)

- Direktiva 2010/41/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. o primjeni načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama koji su samozaposleni i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 86/613/EEZ  (SL L 180, 15.7.2010.)“.

Članak 2.

U članku 43. stavak 1. mijenja se i glasi:

„Jednokratna novčana potpora iz članka 41. ovoga Zakona iznosi 225% proračunske osnovice“.

Članak 3.

Ovaj Zakon objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu 1. rujna 2016. godine.

O B R A Z L O Ž E N J E

Članak 1.

Ovim člankom mijenjaju se odredbe koje se odnose na akte Europske unije na način da se ispravljaju uočene pogreške u zakonskom tekstu.

Članak 2.

Ovim člankom mijenja se iznos prava na jednokratnu novčanu potporu za novorođeno dijete. Člankom 43. stavkom 1. Zakona, jednokratna novčana potpora za novorođeno dijete bila je propisana u iznosu od 70% proračunske osnovice , te se iznos navedenog prava povećava i sukladno članku 2. ovoga Zakona iznosi 225% proračunske osnovice.

Članak 3.

Ovom odredbom uređuje se stupanje Zakona na snagu.

TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU

Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama

(Narodne novine, br. 85/2008, 110/2008, 34/2011, 54/2013 i 152/2014)

Članak 1.a

Ovaj Zakon sadrži odredbe koje su u skladu sa sljedećim aktima Europske unije:

– Direktiva 92/85/EEZ od 19. listopada 1992. o uvođenju mjera za poboljšanje sigurnosti i zdravlja trudnih radnica te radnica koje su nedavno rodile ili doje na radnom mjestu (deseta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) (SL L 348, 28. 11. 1992.);

– Direktiva 2010/18/EU od 8. ožujka 2010. o provedbi revidiranog Okvirnog sporazuma o roditeljskom dopustu koji su sklopili BUSINESSEUROPE, UEAPME, CEEP i ETUC te o stavljanju izvan snage Direktive 96/34/EZ (SL L 68, 18. 3. 2010.);

– Direktiva 2010/41/EU Europskoga parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. o primjeni načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama koji se bave djelatnošću u okviru samozapošljavanja te o ukidanju Direktive Vijeća 86/613/EEZ (SL L 180, 15. 7.2 010.).

Članak 43.

(1) Jednokratna novčana potpora iz članka 41. ovoga Zakona iznosi 70% proračunske osnovice.

(2) Pravo na novčanu potporu iz stavka 1. ovoga članka, pod uvjetima iz članka 42. ovoga Zakona ima i korisnik za posvojeno dijete, ako novčana potpora iz članka 41. ovoga Zakona za to dijete nije ranije isplaćena drugom korisniku.