Uzevši u obzir činjenicu da svaka osoba ima pravo na život u obitelji i na život u zajednici, veliku pozornost potrebno je usmjeriti na podršku roditeljstvu kao i obitelji u cjelini. Obitelji osoba s invaliditetom suočavaju se s različitim izazovima te je važno osigurati materijalnu i psihološku podršku, počevši od samog suočavanja s dijagnozama i promjenama koje invaliditet donosi za cijelu obitelj. Također još uvijek u društvu postoje stavovi pojedinaca da osobe s invaliditetom nemaju sposobnost sklapanja braka, pravo na slobodan izbor partnera ili pravo da slobodno donose odluke o rađanju djece. Stoga je važno poduzeti sve mjere radi suzbijanja takve vrste diskriminacije i osigurati osobama s invaliditetom pravo na uspostavljanje bliskih odnosa, zasnivanje braka, roditeljstvo i na zaštitu spolno-reproduktivnog zdravlja.

Putem ustanova socijalne skrbi (centri za socijalnu skrb, centri za pružanje usluga u zajednici, domovi socijalne skrbi, obiteljski centri) osigurava se širok raspon usluga usmjerenih poboljšanju kvalitete života obitelji, što uključuje i pružanje savjetodavne i stručne pomoći obiteljima osoba s invaliditetom. Također, osim usluga u zajednici koje pružaju ustanove socijalne skrbi i domovi koji se počinju transformirati u centre podrške u zajednici, veliku ulogu imaju i organizacije civilnog društva koje u partnerstvu s tijelima državne uprave kao i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave provode niz projekata i programa usmjerenih podršci obitelji i promicanju prava djece.

Ministarstvo socijalne politike i mladih sve se više usmjerava na razvoj obiteljskih oblika skrbi i razvoj usluga podrške u zajednici. Smještaj osoba s invaliditetom u ustanove socijalne skrbi treba biti iznimka i koristiti se samo u situacijama kada je to neophodno. Umjesto institucije, a u slučajevima kada obiteljska skrb za djecu s teškoćama u razvoju nije moguća, najprimjereniji zamjenski oblik je udomiteljstvo. U udomiteljskoj obitelji djeci se omogućuje odrastanje, razvoj i iskustvo života u obiteljskom okruženju, ali je također važno i da djeca ne budu udomljavana izvan sredine u kojoj žive jer u slučajevima odlaska u udaljenije krajeve postoji opasnost od smanjivanja učestalosti odnosa djeteta s biološkom obitelji.

Sažetak postignuća u razdoblju od 2007. do 2015.

- Ministarstvo socijalne politike i mladih, odnosno njegov pravni prethodnik Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, je tijekom 2011. godine u suradnji s prof. dr. sc. Danielom Bratković s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu provelo edukacije stručnjaka u obiteljskim centrima pod nazivom „ Pružanje podrške mladim i odraslim osobama s invaliditetom u ostvarivanju spolno-reproduktivnih prava i uloga“ . Ciljevi provedbe navedene edukacije bili su: educirati djelatnike obiteljskih centara za pružanje stručne savjetodavne pomoći na ovom području, odgajati i obrazovati djecu s teškoćama u razvoju i mlade osobe s invaliditetom za partnerske i obiteljske uloge, razvijati svijest o potrebi cjeloživotne naobrazbe za ulogu kompetentnog roditelja te osigurati dostupnost informacija djeci s teškoćama u razvoju, mladima i odraslim osobama s invaliditetom i njihovim obiteljima. Nadalje, Ministarstvo je tiskalo Priručnik „ Podrška osobama s intelektualnim i drugim razvojnim teškoćama u ostvarivanju partnerskih odnosa, roditeljstva i drugih prava na području spolnosti“ autorice prof. dr. sc. Daniele Bratković.

- U kolovozu 2011. godine stupio je na snagu novi Zakon o udomiteljstvu („Narodne novine“, broj 90/11 i 78/12) kojim su uređeni uvjeti koje mora ispunjavati udomiteljska obitelj, način obavljanja i prestanak obavljanja udomiteljstva te druga pitanja povezana s udomiteljstvom. Njegovim izmjenama i dopunama 2012. godine stvorile su se pretpostavke za daljnji razvoj udomiteljstva u Republici Hrvatskoj te time ostvarivanja prava na obiteljsku skrb, jedne od najranjivijih skupina djece, zanemarivane i zlostavljane djece. Također ovoj skupini djece omogućilo se da nakon završetka obrazovanja i stjecanja punoljetnosti ostvare skrb u udomiteljskim obiteljima i godinu dana nakon završetka obrazovanja. Nadalje, pojednostavljen je postupak za izdavanje dozvole za udomiteljstvo, unaprijeđen sadržaj edukacija udomitelja te su preciznije definirani korisnici specijaliziranog udomiteljstva (djeca i mladi s problemima u ponašanju koji su učestali i jačeg intenziteta, grubo zanemarivana i zlostavljana djeca, djeca s težim ili višestrukim teškoćama u razvoju, HIV pozitivna djeca i mladi te roditelj s djetetom za koje je procijenjeno da je njihov zajednički smještaj u specijaliziranu udomiteljsku obitelj u njihovom najboljem interesu).

- Ministarstvo socijalne politike i mladih u okviru I. komponente Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) - Pomoć u tranziciji i jačanje institucija, u suradnji s Uredom za mlade i obitelj grada Beča te saveznim Ministarstvom gospodarstva, obitelji i mladih Republike Austrije je tijekom 2013. godine provelo Twinning light projekt „Unapređivanje udomiteljstva djece i mladih u Republici Hrvatskoj“. U Izvješću su sadržane preporuke za poboljšanje nacionalnih dokumenata u području udomiteljstva, izrađeni su priručnici za udomiteljske obitelji za djecu i priručnik za udomljenu djecu, letci za zainteresiranu javnost te web stranice za udomitelje.

- Tijekom 2013. godine Ministarstvo socijalne politike i mladih je u suradnji s vanjskim stručnjakom, održalo 7 regionalnih radionica za udomitelje djece i stručne radnike koji obavljaju poslove udomiteljstva, a na kojima je provedena i edukacija udomitelja.

- U srpnju 2015. godine Ministarstvo socijalne politike i mladih je izradilo analizu udomiteljstva za djecu u RH radi utvrđivanja stanja u području udomiteljstva, s posebnim osvrtom na brojčane podatke o srodničkim i nesrodničkim udomiteljskim obiteljima, slobodnim kapacitetima u nesrodničkim udomiteljskim obiteljima, razlozima nepopunjenosti slobodnih kapaciteta te razlozima udomljavanja djece. Cilj analize udomiteljstva za djecu je bio definiranje prijedloga za daljnje unapređenje udomiteljstva u Republici Hrvatskoj, uz naglasak na utemeljenost provedbe pojedinih aktivnosti (primjerice, kampanja za udomiteljstvo u suradnji Ministarstva socijalne politike i mladih i UNICEF-a temeljem 2-godišnjeg plana suradnje, provođenje kampanja na lokalnim razinama sa specifičnim ciljevima vezanim uz karakteristike pojedinih lokalnih/regionalnih područja, edukacija stručnjaka, edukacija udomitelja i drugo).

Preporuke Odbora za prava osoba s invaliditetom UN-a

Preporuka Odbora jest da država stranka poduzme pravne i praktične korake kojima će osigurati da osobe s invaliditetom mogu realizirati svoja roditeljska prava i posvajati djecu jednako kao i ostali. Također preporuča da država ugovornica osigura pristupačne informacije o spolnim i reproduktivnim pravima svim osobama s invaliditetom te da se osigura pristup posvojiteljskim službama i službama za podršku u zajednici za roditelje s invaliditetom.

Ciljevi i očekivani ishodi u razdoblju od 2016. do 2020. godine

- Jačanje svijesti društva o pravu osoba s invaliditetom na partnerske odnose, brak, roditeljstvo i obitelj.

- Osigurane i unaprijeđene kvalitetne usluge podrške kako bi se osobama s invaliditetom omogućio ostanak u vlastitoj obitelji.

- Jačanje svijesti o potrebi poštivanja prava na obiteljski život i značaju kvalitetnog obiteljskog života za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom.

- Osigurana regionalna rasprostranjenost udomiteljskih obitelji.

- Povećan broj specijaliziranih udomiteljskih obitelji za djecu s teškoćama u razvoju.

1. Osigurati informacije o spolnim i reproduktivnim pravima svim osobama s invaliditetom u pristupačnom obliku i primjereno dobi (Brailleovo pismo, na Internet stranicama, putem predavanja/radionica)

- broj održanih predavanja/radionica te broj osoba s invaliditetom koje su prisustvovale na predavanjima/radionicama

- broj osoba kojima su distribuirani materijali

Nositelji:

MSPM, MZ

Sunositelji:
ERF, ustanove socijalne skrbi, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom

sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti

kontinuirano

Informacije o spolnim i reproduktivnim pravima osoba s invaliditetom kontinuirano se osiguravaju kroz različite oblike podrške i savjetodavnog rada od strane stručnih radnika ustanova socijalne skrbi kao i kroz projektne aktivnosti udruga osoba s invaliditetom i udruga koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom. MSPM ne raspolaže brojčanim pokazateljima u odnosu na ovu aktivnost budući da je ista dio redovnog rada gore navedenih stručnih radnika.

2. Osigurati dodatnu edukaciju o spolnim i reproduktivnim pravima osoba s invaliditetom za stručnjake koji rade u savjetovalištima za brak i obitelj, ustanovama socijalne skrbi, organizacijama civilnog društva i roditelje djece s teškoćama u razvoju u svrhu ostvarivanja prava osoba s invaliditetom na partnerske odnose

- broj provedenih edukacija
- broj osoba koje su prošle edukaciju

Nositelj:

MSPM
Sunositelji:

MZ ERF, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom

sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti i sredstava iz dijela prihoda od igara na sreću

kontinuirano

MSPM ne raspolaže polaznim podacima.

Aktivnosti

Pokazatelji

Odgovorne/

provedbene institucije i organizacije

Planirana financijska sredstva

Rokovi/

Godina

Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće)

1. Senzibilizirati stručnjake koji su uključeni u postupak posvojenja i udomljavanja o potrebi stavljanja osoba s invaliditetom u ravnopravni položaj s ostalim posvojiteljima i udomiteljima u postupku posvajanja i udomljavanja djeteta

- broj senzibiliziranih stručnjaka

- broj održanih predavanja

- broj održanih edukativnih radionica

- broj osoba s invaliditetom koje imaju dozvolu za obavljanje udomiteljstva

- broj osoba s invaliditetom koje su posvojile djecu

Nositelj:

MSPM

sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti

kontinuirano

U okviru projekta „Informatizacija i stručne edukacije u centrima za socijalnu skrb“ u ožujku i travnju 2016. godine provedeno je 5 radionica za stručne radnike centara za socijalnu skrb na temu Razvoj udomiteljstva i posvojenja kao najboljeg oblika zaštite prava i interesa djece i mladih bez odgovarajuće roditeljske skrbi .

2. Razvijati uslugu specijaliziranog udomiteljstva za djecu s teškoćama u razvoju i poticati posvajanje djece s teškoćama u razvoju s naglaskom na senzibilizaciju stručnjaka, javnosti odnosno potencijalnih udomitelja i posvojitelja o važnosti udomljavanja i posvojenja djece s teškoćama u razvoju

- broj provedenih regionalnih radionica i broj stručnjaka koji su u njima sudjelovali

- broj specijaliziranih udomitelja

- broj djece s teškoćama u razvoju koja su posvojena tijekom kalendarske godine

- broj djece s teškoćama u razvoju koja su smještana u udomiteljsku obitelj tijekom kalendarske godine

Nositelj:

MSPM

Sunositelj:

UNICEF

sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti

kontinuirano

U 2014. godini posvojeno je 113 djece od čega 10 djece s teškoćama u razvoju. Ukupan broj djece s pretpostavkama za posvojenje je 400 od čega je 190 djece s teškoćama u razvoju.

U 2014. godini u udomiteljskim obiteljima bilo je 180 djece s teškoćama u razvoju , s time da je razlog smještaja za 39 djece školovanje po posebnom programu izvan mjesta prebivališta jer se isto ne može osigurati u mjestu prebivališta, dok je 10 djece bilo privremeno smješteno radi provođenja kraćih rehabilitacijskih postupaka.

Republika Hrvatska, u svrhu unapređenja socijalnih, obrazovnih, odgojnih, kulturnih, materijalnih i ostalih uvjeta za trajnu dobrobit djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom, posebice onih smještenih u domovima socijalne skrbi, provodi niz mjera s ciljem njihovog uključivanja u život zajednice. U tu svrhu potiče, koordinira, prati i nadzire razvoj usluga te provodi mjere usmjerene deinstitucionalizaciji i decentralizaciji usluga u zajednici usmjerenih svim korisničkim skupinama sukladno propisima, ali i nacionalnim i međunarodnim dokumentima. Iako je institucionalna skrb još uvijek najčešći oblik izvan obiteljskog zbrinjavanja djece u većini europskih zemalja pa tako i u Hrvatskoj, daljnji razvoj slijedi smjer deinstitucionalizacije, restrukturiranja institucionalne skrbi, jačanja prevencije i mjera izdvajanja djece iz bioloških obitelji i razvijanja alternativnih oblika zbrinjavanja. Opredijeljenost Republike Hrvatske za proces transformacije i deinstitucionalizacije vidljiva je promjenom zakonske regulative i donošenjem strateških dokumenata. R azvoj adekvatnih službi podrške u zajednici od iznimnog je značaja za uspješno provođenje politike deinstitucionalizacije te je istaknuto kao jedno od značajnih područja socijalnog planiranja na državnoj i lokalnoj razini.

Sažetak postignuća u razdoblju od 2007. do 2015.

- 2010. godine donesen je Plan deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj 2011. -2016. (2018.), a slijedom navedenog Plana Ministarstvo socijalne politike i mladih je 18. lipnja 2014. godine donijelo „ Operativni plan deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj 2014. - 2016 “. Provedbom navedenog Operativnog plana do kraja 2016. godine očekuje se transformacija 32 doma u pružatelje usluga u zajednici u različitim županijama sukladno potrebama različitih korisničkih skupina, razvoj službi podrške u zajednici vodeći računa o regionalnoj ravnomjernosti te deinstitucionalizacija ukupno 1 043 korisnika koji će do kraja 2016. godine ostvariti pravo na život u zajednici, a od čega je 653 djece s teškoćama u razvoju i odraslih osoba s invaliditetom.

- Od početka provedbe procesa deinstitucionalizacije koji je u RH započeo 1997. godine, a intenzivnije se provodi od 2012. godine, deinstitucionalizirano je ukupno 951 korisnika (stanje na dan 31. prosinca 2015.), koje uz podršku žive u 257 stambenih zajednica odnosno uključeni su u program organiziranog stanovanja u zajednici, čime je bitno poboljšana kvaliteta njihovog života. Ukupni broj deinstitucionaliziranih osoba od početka provedbe procesa deinstitucionalizacije je veći od navedenog (951) budući da deinstitucionalizacija pored usluge organiziranog stanovanja tj. regionalizacije obuhvaća i povratak u biološku obitelj te odlazak u udomiteljsku obitelj, a navedeni podaci se prate od 2014. godine. Tijekom 2014. i 2015. godine 175 osoba s invaliditetom se vratilo u biološke obitelji (većinom mlade osobe s invaliditetom nakon završetka školovanja zbog kojeg su bile smještene u ustanovama/centrima za odgoj i obrazovanje, a 30 osoba s invaliditetom je otišlo u udomiteljske obitelji .

- U svrhu daljnjeg intenziviranja ovih procesa Republika Hrvatska je osigurala sredstva Europskog socijalnog fonda i Europskog fonda za regionalni razvoj putem kojih će biti raspoloživo više od 120.000.000,00 EURA.

- Putem ustanova socijalne skrbi dostupan je širok raspon usluga usmjerenih poboljšanju kvalitete života obitelji, što uključuje i pružanje savjetodavne i stručne pomoći. Također vrlo su značajni projekti udruga koji pružaju usluge asistencije osobama s invaliditetom za koje se još od 2006. godine osigurava financijska potpora iz Državnog proračuna i dijela prihoda od igara na sreću. Ministarstvo socijalne politike i mladih je u svrhu osiguravanja održivosti ovih usluga, u 2013. godini odobrilo, po prvi puta, trogodišnje programe. Broj korisnika se kontinuirano povećavao, te je 2006. godine ova usluga bila osigurana za 78 korisnika, dok je od 2012. godine uključen 631 korisnik. Kako bi se povećao broj i proširio krug korisnika i na osobe s intelektualnim i mentalnim oštećenjima, u 2015. godini, u okviru Operativnog programa Razvoj ljudskih potencijala 2007.-2013. , raspisan je natječaj „ Širenje usluge osobne asistencije za osobe s invaliditetom“ korištenjem sredstva Europskog socijalnog fonda. Kroz navedeni natječaj usluga je osigurana za 509 korisnika kroz projekte 51 udruge. Na dan 31. ožujka 2016. godine usluga osobne asistencije osigurana je za ukupno 1140 osoba.

- 2008. godine bivše Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, je u suradnji s udrugama gluhih i nagluhih osoba započelo s osiguravanjem tumača/prevoditelja na znakovni jezik, a 2013. godine Ministarstvo socijalne politike i mladih počelo je osiguravati financijska sredstva za projekte kojima se osiguravaju usluge videćeg pratitelja za slijepe osobe koje su nesamostalne u kretanju.

- Također, Ministarstvo socijalne politike i mladih, odnosno bivše Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, je u razdoblju od 2008. do kraja školske godine 2012./2013. osiguravalo i uslugu asistenta u nastavi kao oblik podrške učenicima s teškoćama u razvoju u suradnji s udrugama osoba s invaliditetom i udrugama koje djeluju u korist osoba s invaliditetom, nakon čega je navedenu uslugu preuzelo nadležno Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.

Preporuke Odbora za prava osoba s invaliditetom UN-a

Preporuka je Odbora državi potpisnici da osigura jednaku zaštitu djece s invaliditetom u legislativi, politici i mjerama koje se odnose na djecu i osnaži svoju politiku deinstitucionalizacije djece s invaliditetom.

Preporuka je Odbora da država stranka uvede jasnu strategiju za moratorij na nova primanja u ustanove i osnaži svoja nastojanja da se obiteljima osiguraju mjere psihološke i financijske podrške i podrške socijalne službe.

Preporuka je Odbora da se u proces deinstitucionalizacije uključe sve ustanove za sve osobe s invaliditetom, kao i obiteljski domovi za odrasle osobe s invaliditetom. Odbor preporuča donošenje pravnog okvira kojim se predviđa pravo na usluge osobnog asistenta u zajednici i pokretanje procesa u kojem lokalna zajednica i mainstream usluge postaju dostupne osobama s invaliditetom.

Preporuka je Odbora da država stranka poduzme mjere kojima se osiguravaju usluge rane intervencije svoj djeci s invaliditetom.

Ciljevi i očekivani ishodi u razdoblju od 2016. do 2020. godine

- Unaprijeđen sustav rane intervencije za djecu s teškoćama u razvoju

- Nastavljen proces transformacije i deinstitucionalizacije domova za djecu s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom

- Nadograđen zakonodavni i institucionalni okvir za pružanje usluga koje doprinose neovisnom življenju

- Proširen opseg i kvaliteta socijalnih usluga u zajednici

Obrazovanje kao cjeloživotni proces stjecanja znanja i vještina odnosno razvoja sposobnosti važan je aspekt života svakog pojedinca. Obrazovanje je u Republici Hrvatskoj svakomu dostupno, pod jednakim uvjetima, u skladu sa sposobnostima te je unutar obrazovnog sustava osigurana horizontalna i vertikalna prohodnost. Obrazovni sustav utemeljen je na znanstvenim spoznajama te osigurava poštivanje ljudskih prava i prava djece kao i pravo svakog pojedinca na inkluzivno obrazovanje. Inkluzivno obrazovanje podrazumijeva uvažavanje različitosti svakog pojedinca te prilagodbu obrazovnog sustava i školskih ustanovama potrebama, mogućnostima, sposobnostima i interesima svojih korisnika kako bi osobnost svakog pojedinca došla do punog izražaja. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta kao nadležno ministarstvo za obrazovanje kontinuirano unaprjeđuje provedbu inkluzivnog obrazovanja na svim razinama obrazovnog sustava.

Sažetak postignuća u razdoblju od 2007. do 2015.

- Kako bi se povećala uključenost djece s teškoćama u razvoju u redovan odgojno-obrazovni sustav, redovito se izdvajaju sredstva za uslugu asistenta o nastavi. Ministarstvo socijalne politike i mladih, odnosno tadašnje Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti je 2008. započelo osiguravati uslugu asistenta u nastavi za djecu s teškoćama u razvoju koja pohađaju redovne odgojno-obrazovne programe. Usluga je bila osiguravana putem natječaja za prijavu projekata udruga koje se bave problemima i zadovoljavanjem potreba osoba s invaliditetom korištenjem financijskih sredstava iz dijela prihoda od igara na sreću. Broj udruga kao broj korisnika se kontinuirano povećavao (od jedne udruge i 5 djece uključene 2008. godine do 41 udruge i 147 djece uključene 2013. godine).

- U školskoj godini 2013./2014. osiguravanje asistenata u nastavi prelazi u Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Broj osiguranih pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika učenicima s teškoćama u razvoju u 2015./2016. školskoj godini iz  sredstava od igara na sreću osiguran je rad 247 pomoćnika u nastavi za 247 učenika s teškoćama u razvoju dok je sredstvima Europskog socijalnog fonda osiguran rad 2.056 pomoćnika u nastavi za 2.464 učenika s teškoćama u razvoju.

- U cilju ostvarenja načela „škola za sve“ odgojno-obrazovni sustav se kontinuirano prilagođava kako bi bio dostupan svima. Novi pravilnici koji se odnose na pomoć djeci s teškoćama u razvoju uređuju: djelovanje mobilne službe za savjetodavni rad pri posebnim centrima za odgoj i obrazovanje; obveze na lokalnoj razini koje uključuju materijalne i profesionalne potpore te programe rada za učenike s teškoćama u razvoju. U tijeku je izrada novog Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama te je u izradi Pravilnik o pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima koji definiraju primjerene programe i oblike odgoja i obrazovanja te oblike potpore učenicima s teškoćama. Donošenje navedenih podzakonskih akata omogućit će ravnomjernu pokrivenost na području cijele RH inkluzivnim obrazovanjem djece s teškoćama u razvoju.

- Do sada je u Republici Hrvatskoj od 2.119 osnovnoškolskih objekata, 7% objekata u potpunosti prilagođeno, a 26% objekata je djelomično prilagođeno. Prilagođeni ulaz u školsku zgradu ima 40% osnovnoškolskih objekata. Kako bi se učenicima omogućilo neometano kretanje između katova, 10% objekata na kat ima dizalo ili platformu. Pristup bez prepreka ima 55% školskih sportskih dvorana. U skladu s potrebama, Ministarstvo provodi projekt „Mreža škola bez arhitektonskih barijera“, kojemu je cilj prostorno prilagoditi dovoljan broj škola u svakoj županiji radi ravnomjerne dostupnosti školovanja učenicima s većim motoričkim teškoćama. Na interaktivnoj satelitskoj karti Hrvatske postavljena je e-Mapa odgojno - obrazovnih ustanova u RH koja s adr ž i detaljne podatke za vi š e od 2.700 odgojno-obrazovnih ustanova.

- Sukladno odredbama točke XVI. Odluke o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole za školsku godinu 2014./2015. („Narodne novine“, broj 54/14), učenici s teškoćama u razvoju mogli su ostvariti pravo na izravan upis u srednju školu, uz predočenje odgovarajuće dokumentacije.

- 2014. godine je donesena Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije, u sklopu koje se nalaze i mjere sustavne podrške osobama s invaliditetom, čija provedba će dovesti do veće dostupnosti i prilagođenosti odgojno-obrazovnih programa osobama s invaliditetom.

- U 2014. godini donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj 152/14) kojim su dodatno uređene odredbe vezane uz Mrežu školskih ustanova i djecu s teškoćama, a dodan je i članak 65.a i izmijenjen članak 99. koji definiraju prava učenika u riziku i učenika s problemima u ponašanju na odgojno-obrazovnu podršku i stručni tretman te pravo učenika s teškoćama u razvoju na podršku pomoćnika u nastavi ili stručnog komunikacijskog posrednika.

- Pravilnikom o postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, učenika te sastavu stručnih povjerenstava („Narodne novine“, broj 67/14) propisuje se postupak utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, odnosno učenika zbog upisa u prvi razred osnovne škole, prijevremenog upisa, odgode ili privremenog oslobađanja od upisa u prvi razred osnovne škole, privremenog oslobađanja od već započetog školovanja i zbog utvrđivanja primjerenog obrazovanja školovanja. Za učenike s teškoćama u razvoju, Stručno povjerenstvo Ureda provodi postupak utvrđivanja psihofizičkog stanja učenika te predlaže primjeren program obrazovanja, a ured državne uprave nadležan za poslove obrazovanja, odnosno Gradski ured Grada Zagreba donosi rješenje o primjerenom programu obrazovanja na temelju kojeg se izrađuju i provode primjereni programi s učenicima s teškoćama u razvoju.

- Pravilnikom o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju („Narodne novine“, broj 24/15) je osigurano pravo učenika s teškoćama u razvoju na primjerene programe i oblike podrške te pedagoško-didaktičku prilagodbu potrebama učenika.

- Uspostavljen je novi inovativni informacijski sustav prijava i upisa učenika u srednje škole posredstvom koji omogućava Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta bolju kontrolu upisnoga procesa i nadzor provođenja te dostupnost točnih podataka u svakoj fazi postupka, a učenicima s teškoćama olakšava postupak prijave i odabira srednjoškolskih programa te postupak upisa u željenu srednju školu.

- Omogućena prilagodba ispitnog materijala na državnoj maturi uvažavajući individualne potrebe svakog pojedinog učenika.

- Tijekom 2015. godine, izrađen je Nacrt prijedloga Pravilnika o pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima koji utvrđuje način uključivanja i obavljanja poslova pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika te uvjete koje moraju ispunjavati.

Preporuke Odbora za prava osoba s invaliditetom UN-a

Preporuka je Odbora da država stranka poduzme neposredne korake kojima će osigurati da sve osobe s invaliditetom imaju pristup inkluzivnom osnovnoškolskom, srednjoškolskom i tercijarnom obrazovanju te da se za njih unutar redovnog obrazovanja osigura razumna prilagodba. Nadalje preporuča usvajanje načela da je isključujuće i odvojeno obrazovanje diskriminirajuće. Preporuča da se za učitelje/nastavnike i ostale stručnjake osigura edukacija o inkluzivnom obrazovanju te da svi objekti srednjoškolskog obrazovanja budu pristupačni osobama s invaliditetom.

Ciljevi i očekivani ishodi od 2016. do 2020.

- Osigurani uvjeti (programski, profesionalni, prostorni i sl.) inkluzivnog obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju

- Ustrojeni centri potpore i stručni (mobilni) timovi

- Uključenost većeg broja djece s teškoćama u razvoju u redoviti sustav predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog te visokoškolskog odgoja i obrazovanja u sredini u kojoj dijete/mlada osoba živi.

Aktivnosti

Pokazatelji

Odgovorne/

provedbene institucije i organizacije

Planirana financijska sredstv a

Rokovi/

Godina

Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće)

Republika Hrvatska poduzima sve odgovarajuće mjere kako bi osobama s invaliditetom osigurala pristup zdravstvenim uslugama i uslugama rehabilitacije vezanim uz zdravstvenu zaštitu, vodeći računa o njihovom spolu, a posebno:

- pruža osobama s invaliditetom isti opseg, kvalitetu i standard besplatnih i dostupnih zdravstvenih i rehabilitacijskih usluga koje pruža ostalim građanima, uključujući usluge vezane za spolno i reprodukcijsko zdravlje te zdravstvene programe kojima je obuhvaćeno cijelo stanovništvo;

- nastoji pružiti zdravstvene i rehabilitacijske usluge koje su posebno usmjerene potrebama osoba s invaliditetom upravo zbog njihova invaliditeta, uključujući, prevenciju invalidnosti, ranu identifikaciju i intervenciju te, kad je to potrebno i usluge namijenjene sprečavanju pogoršanja invaliditeta i najvećega mogućeg ograničavanja njegovih posljedica, uključujući usluge usmjerene na djecu i starije osobe i nastoji osigurati da se te zdravstvene usluge nalaze što je moguće bliže zajednicama u kojima ljudi žive, uključujući ruralna područja;

- traži od zdravstvenih radnika da osobama s invaliditetom pružaju zaštitu iste kvalitete koja se pruža drugima, uključujući i onu na temelju slobodnog informiranog pristanka, među ostalim podižući svijest o ljudskim pravima, dostojanstvu, nezavisnosti i potrebama osoba s invaliditetom kroz izobrazbu i promicanje etičkih standarda na svim područjima pružanja zdravstvene zaštite;

- zabranjuje diskriminaciju osoba s invaliditetom u osiguravanju zdravstvenog osiguranja i životnog osiguranja, kada je takvo osiguranje dopušteno zdravstvenim zakonodavstvom te to osiguranje pruža pod poštenim i razumnim uvjetima;

- sprečava svako uskraćivanje zdravstvene zaštite ili zdravstvenih usluga temeljem invaliditeta.

Provedbom mjera zdravstvene zaštite osigurano je ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznog zdravstvenog osiguranja osobama s invaliditetom (pravo na primarnu zdravstvenu zaštitu, specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, bolničku zdravstvenu zaštitu, pravo na korištenje lijekova, pravo na dentalno-protetsku pomoć i dentalno-protetske nadomjeske, pravo na ortopedska i druga pomagala i pravo na zdravstvenu zaštitu u inozemstvu).

Ministarstvo zdravlja kontinuirano prati aktivnosti iz područja zdravstvene zaštite i surađuje s djelatnicima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, kao i stručnjacima Hrvatskog liječničkog zbora i udrugama koje se bave osobama s invaliditetom.

Sažetak postignuća u razdoblju od 2007. do 2015.

- Preventivni programi provode se u kontinuitetu u cilju promicanja zdravlja i sprečavanja nastanka invaliditeta i težih oštećenja zdravlja. Poticanjem preventive, uvođenjem dodatno bonificiranih preventivnih programa (u prosjeku 81% doktora u sve četiri djelatnosti primarne zdravstvene zaštite (u daljnjem tekstu PZZ) ponudilo je preventivne programe) i uvođenjem preventivnih panela, broj preventivnih pregleda u 2014. godini povećao se za 40% u odnosu na 2013. godinu. Također, uvođenjem i dodatnim poticanjem praćenja kroničnih bolesnika u djelatnosti opće/obiteljske medicine kroz uspostavljene panele za trajno praćenje kroničnih bolesnika (dijabetesa, hipertenzije, astme i KOPB-a), strukturirano praćenje kroničnih bolesnika udvostručeno je u odnosu na 2013. godinu. Uvedeni paneli ujedno su alat za sekundarnu prevenciju i sprečavanje komplikacija navedenih bolesti.

- Tijekom 2014. godine Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje je pratio 32 pokazatelja rada bolnica, od čega je 11 pokazatelja uspješnosti, a 21 pokazatelj kvalitete koji su dostupni bolničkim zdravstvenim ustanovama putem Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu CEZIH). U studenom 2014. prvi puta javno su objavljeni podaci za pet pokazatelja: dva pokazatelja uspješnosti te tri pokazatelja kvalitete. Navedeni pokazatelji omogućit će usporedbu zdravstvenih ustanova iste kategorije, praćenje promjena ustanove kroz određeno vrijeme, a cilj je poticati međusobnu pozitivnu konkurenciju u postizanju kvalitete.

- Izrađene su smjernice za „Praćenje djece s neurorizicima“ kao pripreme za praćenje zdravlja novorođene djece koja trebaju posebnu pažnju i medicinske intervencije u najranijoj dobi. Za potrebe pripreme daljnjih aktivnosti u suradnji s PBZ Card d.o.o. u okviru projekta „Činim dobro svaki dan“ osigurana su sredstva u visini od 1.181.978,98 kn čime se osigurala odgovarajuća oprema u 16 zdravstvenih ustanova i ujednačila kvaliteta zdravstvenih usluga za novorođenu djecu.

- Kontinuirano se provode Nacionalni preventivni programi za rano otkrivanje raka dojke, vrata maternice i rada debelog crijeva i dr.

- U okviru prava na ortopedska i druga pomagala Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje vodi brigu o svojim osiguranim osobama, pa tako i osiguranim osobama s invaliditetom na način da kontinuirano prati potrebe za uvrštenjem novih pomagala u Popis pomagala, odnosno potrebe za izmjenom smjernica za ostvarivanje prava na pomagala, surađujući sa svim nadležnim institucijama, ali i brojnim udrugama te medicinskim stručnjacima. Osigurane osobe s invaliditetom ostvaruju pravo na sav potrebni medicinski materijal s Popisa pomagala u dostatnim količinama. U 2014. godini uvedeni su brojni noviteti za osobe s invaliditetom. Osiguranim osobama s paraplegijom omogućena je opskrba antidekubitalnim madracima što omogućuje prevenciju dekubitalnih rana za više tisuća osiguranih osoba. Također, u 2014. godini postupkom javne nabave omogućena je ugradnja 103 inzulinske pumpe, koje su prvenstveno namijenjene osobama do 18. godine života, međutim 41 pumpa namijenjena je i osobama iznad 18. godine života s nezadovoljavajućom regulacijom šećerne bolesti. Važno je napomenuti da Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje osigurava svim osobama kojima su ugrađene inzulinske pumpe opskrbu potrošnim materijalom za iste u potpunosti na trošak obveznog osiguranja. Za djecu s teškim deformacijama koštano zglobnog sustava omogućeno je ostvarivanje prava na inovativna invalidska kolica: „Modularna dječja invalidska kolica za prilagodbu i pozicioniranje“, koja među specijalnim mogućnostima prilagodbe i pozicioniranja imaju svojstvo prilagodbe rastu djeteta. Osiguranim osobama s teškim oblicima respiratorne insuficijencije, kojima je potrebna terapija kisikom i koje su opskrbljene koncentratorima kisika, omogućeno je i punjenje boca medicinskim kisikom za potrebe rezervne opskrbe kisikom. Osim navedenoga, u Popis su uvrštene i inovativne praškaste instant obloge namijenjene skrbi za kronične rane. Tijekom cijele 2014. godine u Popis pomagala dostupnih osobama s invaliditetom uvrštavana su brojna pomagala nove generacije, čime se podiže stupanj kvalitete pomagala u Popisu. Među takvim pomagalima možemo izdvojiti sustave za brzo očitavanje šećera u krvi usklađene s najnovijim svjetskim standardima, injektore za davanje inzulina prvenstveno namijenjene djeci prilagođene davanju niskih doza inzulina, pelene za inkontinenciju koje omogućuju bolju prozračenost kože te naprednije oblike obloga za rane i dr.

- U 2014. godini, kao novina, uspostavljena je mogućnost provođenja kolegijalnog savjetovanja (tzv. „peer-grupe“) između najmanje tri nositelja tima (poželjno pet do šest) koji se sastaju jednom mjesečno, deset puta godišnje, dijeleći iskustva na temelju slučajeva iz svoje prakse s ciljem edukacije i poboljšanja procesa rada. Udruživanje u „peer-grupe“ novi je pokazatelj kvalitete rada u četiri djelatnosti primarne zdravstvene zaštite.

- Također, izrađen je i Informacijski sustav za liječnike (HZZO ISL+), najveća hrvatska zatvorena društvena mreža namijenjena ugovornim doktorima putem koje izmjenjuju znanja, iskustva, stručne materijale, te obavijesti o raznim stručnim događanjima. U narednom razdoblju potrebno je edukacije usmjeriti prema rukovodećim tijelima u zdravstvenim ustanovama. Potrebno je osigurati dodatne informacije o posebnostima na području komunikacije s osobama s invaliditetom i pravima osoba s invaliditetom prema Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom.

- Zdravstvene ustanove kontinuirano, sukladno potrebama i mogućnostima investiraju sredstva radi uklanjanja građevinskih prepreka, za osiguravanje informacijske podrške te za nabavu medicinske opreme za potrebe osoba s invaliditetom radi osiguravanja pristupačnosti i unapređenja zdravstvene zaštite populacije osoba s invaliditetom. U proteklom razdoblju (od 2007. do 2014. godine) izdvojeno je sveukupno 357.977.916,05 kn za predmetne potrebe.

- Ministarstvo branitelja temeljem prava iz Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji („Narodne novine“, broj 174/04, 92/05, 02/07, 107/07, 65/09, 137/09, 146/10, 55/11, 140/12, 33/13, 148/13 i 92/14) skrbi o zdravlju hrvatskih branitelja i hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata (HRVI) te nastoji, sukladno s ciljevima Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, ostvariti najviše ostvarive standarde tjelesnog i mentalnog zdravlja koje će odgovarati potrebama u odnosu na sve teže narušeno zdravstveno stanje HRVI iz Domovinskog rata i specifične potrebe koje isto zahtjeva.

- Kao odgovor na povećane potrebe narušenog zdravstvenog stanja HRVI iz Domovinskog rata i njihovu specifičnost, Ministarstvo branitelja je osmislio i provodilo niz aktivnosti, npr. osiguravanje ortopedskih pomagala koja odgovaraju oštećenjima najteže stradalih - HRVI 100% I. skupine, kao i omogućavanje medicinske rehabilitacije koja odgovara potrebama HRVI iz Domovinskog rata, s ciljem poboljšanja zdravstvenog stanja, ublažavanja posljedica i sprečavanja pogoršanja funkcionalnog oštećenja organizma te podizanja cjelokupne neovisnosti u svakodnevnim aktivnostima .

- S ciljem poboljšanja zdravstvenog stanja HRVI I. skupine, ublažavanja posljedica i sprečavanja pogoršanja funkcionalnog oštećenja organizma, a temeljem Sporazuma o suradnji u programu liječenja HRVI iz Domovinskog rata 100% I. skupine u hiperbaričnoj komori, sklopljenog 2005. godine između Ministarstva obrane, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i tadašnjeg Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, omogućeno je liječenje u hiperbaričnoj komori. Liječenje se provodi u Vojnom zdravstvenom središtu u Zavodu za pomorsku medicinu u Splitu. U svrhu osiguranja smještaja za vrijeme liječenja uređena su i prilagođena tri apartmana za HRVI i pratnju u Hotelu „Zagreb“ u Splitu. Ministarstvo branitelja je u mogućnosti na liječenje u hiperbaričnu komoru uputiti i HRVI s nižim postotkom oštećenja organizma (temeljem liječničke procjene o ispunjavanju medicinskih indikacija za liječenje u hiperbaričnoj komori).

- Program za poboljšanje kvalitete življenja u obiteljima poginulih hrvatskih branitelja, HRVI i hrvatskih branitelja oboljelih od PTSP-a provodi se s ciljem prevladavanja i ublažavanja posljedica Domovinskog rata odnosno, prevencije i primjerenog odgovora na potrebe zdravstvenog stanja, između ostalih i HRVI iz Domovinskog rata. Sistematski pregledi se u sklopu Programa provode od 2008. godine, a obuhvaćali su, između ostalih i HRVI koji su status ostvarili temeljem zatočenja u neprijateljskom logoru. Pregledi se za svakog pojedinog korisnika razlikuju obzirom na spol, dob i medicinske indikacije. Ministarstvo je s Medicinskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu sklopilo sporazum o provođenju znanstveno-istraživačkog dijela programa za poboljšanje kvalitete življenja korisnika o kojima skrbi Ministarstvo branitelja s ciljem izrade komparativne studije njihovog zdravstvenog stanja. Medicinska dokumentacija dobivena sistematskim pregledima poslana je na obradu u Centar za razvoj informacijskog sustava za krizna stanja Medicinskog fakulteta u Zagrebu radi izrade navedene studije. Medicinska dokumentacija prikupljena sistematskim liječničkim pregledima koristiti će se za rad na znanstveno-istraživačkom projektu „Praćenje pobola i smrtnosti hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji“.

- U svrhu osiguranja veće dostupnosti zdravstvenih ustanova HRVI iz Domovinskog rata, Ministarstvo branitelja je omogućilo korištenje smještaja u kući u Zaprešiću, bez naknade HRVI iz Domovinskog rata od I. do IV. skupine oštećenja organizma, za vrijeme liječenja u Zagrebu. Kuća je u potpunosti prilagođena osobama s invaliditetom.

Preporuke Odbora za prava osoba s invaliditetom UN-a

(a) donošenje hitnih izmjena i dopuna Zakona kojima se bezuvjetno zabranjuje sterilizacija dječaka i djevojčica s invaliditetom te odraslih osoba s invaliditetom ako ne postoji njihov osobni, potpuno informirani i slobodni pristanak;

(b) osobe s invaliditetom trebaju dobiti podršku u donošenju informiranih izbora i odluka u odnosu na medicinske postupke i intervencije, i

(c) zdravstveni djelatnici trebaju biti educirani u pristupačnim i alternativnim tehnikama komunikacije kako bi mogli komunicirati s osobama koje imaju intelektualna, mentalna i osjetilna oštećenja.

Preporuka je Odbora poduzimanje daljnjih napora na tome da se osigura da osobe s invaliditetom koje nemaju obvezno zdravstveno osiguranje imaju pristup zdravstvenim ustanovama. Odbor nadalje preporuča da pristup redovnim zdravstvenim uslugama te uslugama vezanim za spolno i reproduktivno zdravlje bude pristupačan osobama s invaliditetom, posebno u ruralnim područjima. Također preporuča da zdravstveni djelatnici u redovnoj zdravstvenoj službi budu hitno educirani o adekvatnom načinu pružanja usluga osobama s invaliditetom i poštivanju prava predviđenih Konvencijom.

Ciljevi i očekivani ishodi od 2016. do 2020.

- Osigurane usluge zdravstvene zaštite koje se odnose na dijagnosticiranje i intervenciju u ranim stadijima bolesti i poremećaja radi sprečavanja nastanka invaliditeta i težih oštećenja zdravlja, uključujući invaliditet kod djece i starijih osoba.

- Provedeno usklađivanje Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na ortopedska i druga pomagala kako bi osobama s invaliditetom bila osigurana dostupnost kvalitetnim ortopedskim i drugim pomagalima pristupačnih cijena.

- Kontinuirana edukacija zdravstvenih radnika nakon formalnog obrazovanja je obvezna i provodi se putem nadležnih komora, stručnih društava, zdravstvenih ustanova ili bilo kojeg drugog organizatora, u kontinuitetu. Edukativni zdravstveni programi provode se i u okviru projekata i programa udruga iz područja zdravstva i udruga osoba s invaliditetom.

- Poduzete odgovarajuće mjere uklanjanja prepreka i barijera, osiguravanje informacijske podrške i nabava medicinske opreme za potrebe osoba s invaliditetom radi osiguravanja pristupačnosti i unaprjeđivanja zdravstvene zaštite populacije osoba s invaliditetom.

- Osiguran nastavak provođenja zdravstvene skrbi koja će svojim aktivnostima odgovarati potrebama zdravstvenog stanja HRVI iz Domovinskog rata, pružiti prevenciju od još težih oštećenja te biti u mogućnosti pravovremeno odgovoriti na potrebe i sve teže narušeno zdravstveno stanje HRVI iz Domovinskog rata.

5. Izraditi nove i unaprijediti postojeće medicinske algoritme/protokole, stručne smjernice/preporuke i sl. za potrebe specifičnih stanja djece

- broj izrađenih algoritama/protokola stručnih smjernica/preporuka i sl.

Nositelj:

MZ

Sunositelji:

HZJZ, HZZO, stručna društva HLZ-a, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom

nisu potrebna dodatna sredstva (volonterski rad stručnjaka i stručnih društava)

kontinuirano

Podaci su dostupni na Internetskim stranicama stručnih društava Hrvatskog liječničkog zbora ( www.hlz.hr ) uz napomenu da internetske stranice nemaju sva 142 stručna društva.

6. Unaprijediti dostupnost zdravstvenih usluga u zajednici u području pravovremene dijagnostike, rehabilitacije i habilitacije djece s teškoćama u razvoju u svrhu regionalne ravnomjernosti i pristupačnosti uslugama

- popunjenost Mreže javne zdravstvene službe (postotak): fizikalna medicina i rehabilitacija; fizikalna terapija u kući; zdravstvena njega u kući

Nositelji:

HZZO, MZ

Sunositelji:

zdravstvene ustanove i zdravstveni radnici

sredstva u okviru redovne djelatnosti

kontinuirano

Podaci HZZO o popunjenosti Mreže javne zdravstvene službe (po broju ugovorenih timova/medicinskih sestara):

- fizikalna medicina i  rehabilitacija -194.62;

- fizikalna terapija u kući - 444.50;

- zdravstvena njega u kući - 1.236.

Aktivnosti

Pokazatelji

Odgovorne/

provedbene institucije i organizacije

Planirana financijska sredstv a

Rokovi/

Godina

Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće)

Aktivnosti

Pokazatelji

Odgovorne/

provedbene institucije i organizacije

Planirana financijska sredstv a

Rokovi/

Godina

Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće)

Aktivnosti

Pokazatelji

Odgovorne/

provedbene institucije i organizacije

Planirana financijska sredstva

Rokovi/ Godina

Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće)

Aktivnosti

Pokazatelji

Odgovorne/

provedbene institucije i organizacije

Planirana financijska sredstv a

Rokovi/

Godina

Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće)

Socijalna skrb uključuje prevenciju, promicanje promjena, pomoć u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba i podršku pojedincu, obitelji i skupinama u svrhu unapređenja kvalitete života i osnaživanja korisnika u samostalnom zadovoljavanju osnovnih životnih potreba te njihovog aktivnog uključivanja u društvo. Sustav socijalne skrbi nastoji djelovati proaktivno u svrhu sveobuhvatne zaštite svih korisničkih skupina, a posljednjih godina, osobito u sklopu reformskih procesa, došlo je do značajnijih promjena u razvoju socijalnih usluga, posebice u pristupu korisnicima usluga. Unapređenjem zakonodavnog i strateškog okvira stvorile su se pretpostavke za daljnji razvoj prava i usluga u sustavu socijalne skrbi usmjerene podizanju kvalitete života socijalno osjetljivih skupina i usklađivanju radne i obiteljske uloge onih obitelji koje imaju članove koji ovise o skrbi drugih. Pri širenju mreže usluga poseban naglasak stavlja se na ravnomjeran regionalni razvoj i zaustavljanje trendova institucionalizacije djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom, što je istaknuto i kao jedno od prioritetnih područja u Strategiji razvoja sustava socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj 2011-2016.

Sažetak postignuća u razdoblju od 2007. do 2015.

- Zakonom o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, broj 157/13, 152/14 i 99/15) stvoreni su temelji za transformaciju ustanova i deinstitucionalizaciju korisnika, učinkovitiju kontrolu kvalitete pruženih usluga, brži razvoj mreže različitih usluga u zajednici u suradnji s ostalim dionicima, čime se osigurava prevencija institucionalizacije i intenzivniji proces deinstitucionalizacije.

- Zakonom o socijalnoj skrbi (2013.) ukinuta je odredba o smanjenom iznosu osobne invalidnine.

- Potpisan je Ugovor sa Svjetskom bankom za Projekt modernizacije sustava socijalne zaštite s ciljem poboljšanja učinkovitosti i uspješnosti hrvatskoga sustava socijalne zaštite a naglasak je stavljen na pet područja: objedinjavanje administriranja socijalnih naknada i pojednostavljenje postupaka; ujednačavanje i usklađivanje vještačenja invaliditeta; smanjenje pogrešaka, prijevara i korupcije; deinstitucionalizacija djece i odraslih i radna aktivacija korisnika socijalne zaštite.

- Donesen je Zakon o jedinstvenom tijelu vještačenja („Narodne novine“, broj 15/14 i 95/15) kojim je uspostavljen transparentniji i učinkovitiji postupak vještačenja. Do donošenja Zakona, vještačenje se provodilo u 6 sustava po različitim zakonima i kriterijima u svrhu ostvarivanja prava u tim sustavima. Uvođenjem novog sustava vještačenja koji podrazumijeva utvrđivanje tjelesnog, intelektualnog, osjetilnog i mentalnog oštećenja, invaliditeta, funkcionalne sposobnosti, razine potpore te radne sposobnosti osobe, učinjen je veliki iskorak u nastojanju da se ujednače kriteriji u postupku vještačenja i da se korisnicima olakša ostvarivanje prava na osnovi invaliditeta, jer mogu koristiti jedan nalaz i mišljenje za ostvarenje prava u gotovo svim sustavima.

- Donesena je nova Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj (2014. –2020.) koja omogućava sustavan i zajednički pristup svih relevantnih dionika u rješavanju problema siromaštva i socijalne isključenosti, uz osiguravanje minimalnog standarda najugroženijem dijelu društva, te sprečavanje novih pojava siromaštva i socijalne isključenosti. Strategija jasno ističe koje su najranjivije skupine društva izložene siromaštvu i socijalnoj isključenosti (starije osobe, djeca, osobito djeca bez odgovarajuće roditeljske skrbi i djeca s teškoćama u razvoju, osobe s invaliditetom i manjine), uz načelo orijentiranosti na pojedinca i njegove potrebe. Strategija se temelji na osiguravanju uvjeta za ostvarenje tri glavna cilja: borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti te smanjenje nejednakosti u društvu, sprečavanje nastanka novih kategorija siromašnih, kao i smanjenja broja siromašnih i socijalno isključenih osoba i uspostava koordiniranog sustava potpore skupinama u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti.

- Novom organizacijom rada u centrima za socijalnu skrb po principu ureda sve na jednom mjestu („One-Stop Shop“), koja je do 2012. godine uvedena u sve centre na području Republike Hrvatske, osiguran je kvalitetniji pristup korisnicima prava i usluga u sustavu socijalne skrbi. Novi organizacijski model omogućuje bolju informiranost građana i povezanost svih pružatelja usluga na lokalnoj razini.

- 2011. godine u suradnji sa Studijskim centrom socijalnog rada provedeno je istraživanje „Socijalni položaj osoba s invaliditetom u Hrvatskoj“ te je isto publicirano.

- Informatizacijom sustava socijalne skrbi, odnosno 80 centara za socijalnu skrb, stvorena je jedinstvena nacionalna baza podataka više od 300.000 korisnika sustava socijalne skrbi koja je svojim poveznicama s bazama podataka drugih tijela državne uprave stvorila transparentan sustav upravljanja koji onemogućava pogreške i zloupotrebe sustava. Sama digitalizacija postojećih procesa utvrdila je postojanje više od 7000 pogrešaka ukupne vrijednosti od 40 milijuna kuna. Sustav je ubrzao rad djelatnika u sustavu socijalne skrbi, smanjio administriranje, te unaprijedio postojeće radne procese putem implementacije novih alata u radu socijalnih radnika kao što su Registar posvojitelja, Registar djece s ispunjenim pretpostavkama za posvojenje, Registar zasnovanih posvojenja, Registar udomiteljskih obitelji i smještenih korisnika.

- Ministarstvo socijalne politike i mladih je izradilo novi Zakon o humanitarnoj pomoći („Narodne novine“, broj 102/15), budući da je stari zakonski okvir za organiziranje humanitarne pomoći zbog svoje nedorečenosti ostavljao previše prostora za moguće zlouporabe prikupljenih sredstava iz humanitarnih akcija. Novi Zakon sadrži institut licenciranja humanitarne akcije za svaku svrhu, jasne prekršajne odredbe, jači nadzor humanitarnih akcija, njihovu vidljiviju promociju i jamči usmjeravanje sredstava isključivo u namjenu prikupljanja pomoći. Također Zakonom se regulira i povrat nenamjenski utrošenih sredstava, osigurava transparentnost i provjerivost svake humanitarne akcije čime se građanima jamči da će njihova donirana sredstva biti potrošena za namjenu za koju su i uplaćena.

- S ciljem razvoja i osiguravanja pristupačnosti usluge rane dijagnostike i intervencije za djecu s poremećajima iz autističnog spektra, pokrenuta je inicijativa međuresornog i trans disciplinarnog pristupa u osiguravanju podrške djeci i obiteljima uspostavljanjem jedinstvenog sustava podrške, kako za djecu tako i za obitelji. U navedenu svrhu je između Ministarstva socijalne politike i mladih, Ministarstva zdravlja, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te UNICEF-a u travnju 2014. godine potpisan Sporazum o suradnji pri realizaciji tehničke podrške UNICEF-a za provedbu projekta „ Rana dijagnostika i rana intervencija za djecu s poremećajima iz autističnog spektra “.

- Pravilnikom o standardima kvalitete socijalnih usluga („Narodne novine“, broj 143/14) propisuju se standardi kvalitete socijalnih usluga i smjernice za njihovo uvođenje te mjerila za utvrđivanje usklađenosti sa standardima kvalitete socijalnih usluga. Standardi kvalitete socijalnih usluga obuhvaćaju sedamnaest standarda kvalitete s pripadajućim pokazateljima koji se primjenjuju na sve socijalne usluge. Standardi su podijeljeni u četiri šira područja kojima se naglašavaju ključni aspekti socijalnih usluga: usmjerenost prema korisniku, zaštita prava, rukovođenje i upravljanje te okoliš. Standardi određuju kvalitetne socijalne usluge i predstavljaju polaznu osnovu za mjerenje kvalitete socijalnih usluga, čime se omogućuje precizna, a ujedno i transparentna evaluacija/vrednovanje svakog pojedinog pružatelja usluga. Njihova je svrha omogućiti da se na pouzdaniji način ocijeni kvaliteta pružene usluge. Novim Zakonom o socijalnoj skrbi (2013.) uvođenje standarda kvalitete postalo je obvezno za sve pružatelje institucionalnih i izvaninstitucionalnih socijalnih usluga koji u budućnosti žele pružati usluge u mreži, tj. one koji žele sudjelovati u pregovorima za sklapanje ugovora o pružanju socijalnih usluga u mreži.

- Također, Pravilnikom o utvrđivanju minimalnih uvjeta za pružanje socijalnih usluga po prvi su puta uvedeni normativi za socijalne usluge za djecu i odrasle s poremećajem iz autističnog spektra odnosno djeca i odrasli s poremećajem iz autističnog spektra uvedeni su kao zasebna korisnička skupina.

- Korisnici osobne invalidnine ostvarili su status ugroženog kupca i imaju pravo na sufinanciranje troškova električne energije.

- Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu koji je stupio na snagu 1. rujna 2015. („Narodne novine“, broj 82/15), promijenjene su odredbe koje su za istu kategoriju korisnika doplatka za djecu propisivale različita prava.

Preporuke Odbora za prava osoba s invaliditetom UN-a

Odbor preporuča osnaživanje programa za borbu protiv siromaštva. Nadalje preporuča da se naknade čiji je cilj umanjiti povećane troškove koji proizlaze iz invaliditeta temelje na procjeni potreba pojedinca te da ne podliježu procjeni cenzusa.

Ciljevi i očekivani ishodi u razdoblju od 2016. do 2020. godine

- Unaprijeđen zakonodavni i institucionalni okvir u svrhu poboljšanja kvalitete života osoba s invaliditetom.

- Proširena mreža socijalnih usluga u zajednici u svrhu povećanja njihove dostupnosti i kvalitete vodeći računa o regionalnoj ravnomjernosti  korištenjem sredstva državnog proračuna i Europskih strukturnih i investicijskih fondova.

- Unaprijeđene kompetencije stručnih radnika u ustanovama socijalne skrbi.

- Nastavljena suradnja s organizacijama civilnoga društva koje djeluju u području socijalne skrbi kroz socijalno ugovaranje.

Aktivnosti

Pokazatelji

Odgovorne/

provedbene institucije i organizacije

Planirana financijska sredstva

Rokovi/

Godina

Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće)

1.Izraditi analizu prava, usluga, potpora i olakšica u različitim sustavima koja se ostvaruju temeljem invaliditeta u svrhu izrade prijedloga prava na inkluzivni dodatak

- izrađena analiza i izrađen prijedlog prava

Nositelj:

MSPM

Sunositelji:

sva tijela u kojima osobe s invaliditetom ostvaruju prava i olakšice temeljem invaliditeta

sredstva iz državnog proračuna u okviru redovnih sredstava

2016.

Osobe s invaliditetom temeljem svog invaliditeta ostvaruju prava i olakšice u različitim sustavima.

2. Izraditi Nacrt prijedloga Zakona o inkluzivnom dodatku i osiguranje preduvjeta za uvođenje novog prava na inkluzivni dodatak.

- izrađen Nacrt prijedloga Zakona o inkluzivnom dodatku

Nositelj:

MSPM

Sunositelji:

sva tijela u kojima osobe s invaliditetom ostvaruju prava i olakšice temeljem invaliditeta, znanstvene institucije, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom

sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti

2017.

Nacrt prijedloga Zakona o inkluzivnom dodatku bio je izrađen 2013. godine, ali u tom trenutku sredstva kojima je raspolagalo MSPM nisu bila  dostatna za postizanje cilja kojeg je trebalo postići donošenjem ovog Zakona te je zaključeno da se donošenje Zakona odgodi.

Aktivnosti

Pokazatelji

Odgovorne/

provedbene institucije i organizacije

Planirana financijska sredstva

Rokovi/

Godina

Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće)

2. Održavati edukacije, stručne skupove i edukativne sastanke za radnike u ustanovama socijalne skrbi i za ostale pružatelje usluga s naglaskom na edukaciju iz Individualnog plana promjene

- broj educiranih djelatnika u ustanovama socijalne skrbi i drugih pružatelja usluga socijalne skrbi

- broj održanih stručnih skupova i edukativnih sastanaka za radnike u ustanovama socijalne skrbi i kod drugih pružatelja usluga

Nositelj:

MSPM

Sunositelji:

ustanove socijalne skrbi i drugi pružatelji socijalnih usluga

sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti

kontinuirano

Tijekom 2011. godine ukupno je educirano 374 stručnih radnika u sustavu socijalne skrbi za individualno planiranje.

3. Izraditi i publicirati priručnik vezan uz individualno planiranje promjene

- izrađen i distribuiran priručnik

Nositelj:

MSPM

Sunositelji:

ustanove socijalne skrbi i drugi pružatelji socijalnih usluga

sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti

2017.

Izrađeni su obrasci za individualno planiranje i praćenje te su početkom 2016. održane edukacije za stručne radnike timova za brak i obitelj u centrima za socijalnu skrb. Započela je faza implementacije obrazaca te će nakon evaluacije isti biti sukladno eventualnim potrebama izmijenjeni i poboljšani. Sve navedeno važan je preduvjet  za izradu priručnika.

Aktivnosti

Pokazatelji

Odgovorne/

provedbene institucije i organizacije

Planirana financijska sredstva

Rokovi/

Godina

Polazni podaci (u odnosu na koje se mjeri postignuće)

1. Redovito ažurirati katalog o pravima za osobe s invaliditetom u sustavu socijalne skrbi te informirati osobe s invaliditetom o uvjetima i načinu ostvarivanja prava u području obiteljske i socijalne zaštite

- ažurirane i pristupačne informacije osobama s invaliditetom i njihovim obiteljima o pravima u području obiteljske i socijalne zaštite

Nositelji:

MSPM, MU

Sunositelji:

JLP(R)S

sredstva iz državnog proračuna okviru redovne djelatnosti i proračuna JLP(R)S u

kontinuirano

Na web stranicama MSPM objavljen je i redovito se ažurira Katalog prava osoba s invaliditetom u sustavu socijalne skrbi.

2. Osiguravati ciljane financijske potpore putem projekata i programa udruga osoba s invaliditetom i udruga koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom u svrhu edukacije osoba s invaliditetom i njihovih obitelji o pravima osoba s invaliditetom te za zagovaranje/zastupanje osoba s invaliditetom u ostvarivanju njihovih prava

- iznos odobrenih financijskih potpora za programe i projekte udruga osoba s invaliditetom i udruga koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom

- broj provedenih edukacija

Nositelji:

MSPM, JLP(R)S, NZRCD

Sunositelji:

udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom

sredstva iz dijela prihoda od igara na sreću i proračuna JLP(R)S u okviru redovne djelatnosti

kontinuirano

MSPM je za trogodišnje programe (2014.-2017.) udruga osoba s invaliditetom, udruga koje djeluju u korist osoba s invaliditetom i udruga koje se bave socijalnom i humanitarnom djelatnošću u 2015. godini, drugoj godini provedbe, osiguralo iznos od 30.250.000,00 kn (kao i u 2014. godini) za 92 udruge osoba s invaliditetom, odnosno udruge koje djeluju u korist osoba s invaliditetom i 40 udruga koje se bave socijalnom i humanitarnom djelatnošću u području socijalne skrbi.

Izgradnja pristupačnog okruženja sukladno načelima univerzalnog dizajna ima ključnu ulogu u stvaranju inkluzivnog društva te dodatnu vrijednost za sve članove društva budući da je namjera koncepta univerzalnog dizajna da pojednostavi život za svakoga tako što će izgrađenu sredinu, proizvode i sredstva komunikacije učiniti jednako pristupačnim, upotrebljivim i razumljivim za sve građane. Prema članku 9. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, države stranke obvezne su poduzeti odgovarajuće mjere kako bi osigurale da osobe s invaliditetom imaju pristup izgrađenom okruženju, prijevozu, informacijama i komunikacijama te drugim uslugama i prostorima otvorenima ili namijenjenima javnosti, i u urbanim i u ruralnim područjima, na ravnopravnoj osnovi s drugima.

Što se tiče pristupačnosti javnog prijevoza, prepreku predstavlja pitanje mogućnosti izravnog utjecaja na sunositelje kao izravne operativne izvršitelje zbog činjenice da je osiguravanje javnog prijevoza zakonskim propisima definirano kao vrsta komunalne djelatnosti (propisana Zakonom o komunalnom gospodarstvu) u značajnom dijelu u djelokrugu i nadležnosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Također potencijalna prepreka postoji u mogućem nedostatku financijskih sredstava potrebnih za nabavku vozila budući da su prijevoznici koji pružaju usluge javnog prijevoza ili pravne osobe kojima su osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravne osobe/obrtnici u privatnom vlasništvu, slijedom čega se navedenim subjektima ne mogu samo administrativnim putem nametati obveze provođenja obligatornih mjera namijenjenih poboljšavanju pristupa usluga osobama s invaliditetom, a koje iziskuju njihova financijska ulaganja.

Stanovanje, mobilnost i pristupačnost izuzetno su važni segmenti života osoba s invaliditetom o kojima uvelike ovisi njihova kvaliteta života, a opća populacija o tome nema nikakvih saznanja. Razvoj i provedba politika vezanih uz pristupačnost pridonosi značajnom poboljšanju kvalitete života osoba s invaliditetom te je preduvjet za postizanje jednakih mogućnosti, neovisnog življenja i aktivnog sudjelovanja osoba s invaliditetom u životu zajednice.

Sažetak postignuća u razdoblju od 2007. do 2015.

- Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja je stvorilo zakonski okvir za osiguranje pristupačnosti građevina donošenjem novog Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj 153/13) i Pravilnika o pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti („Narodne novine“, broj 78/13). Nadzor nad provedbom Zakona i propisa donesenih na temelju Zakona te zakonitost rada i postupanja upravnih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnih osoba s javnim ovlastima, ovlaštenih osoba itd., provodi Ministarstvo. Predviđene su prekršajne odredbe u svim fazama gradnje i za sve sudionike u gradnji (investitor, projektant, izvođač, nadzorni inženjer i revident) u slučaju kada se ne primjenjuju odredbe o pristupačnosti. U konačnosti građevine koje nisu izgrađene u skladu s odredbama o pristupačnosti ne mogu dobiti uporabnu dozvolu.

- Postupak izvođenja radova na osiguranju pristupačnosti postojećih građevina je maksimalno pojednostavljen. Tako se bez građevinske dozvole i glavnog projekta mogu izvoditi radovi na stubama, hodnicima i drugim prostorima na pristupima građevini i unutar građevine te na javnim površinama radi omogućavanja nesmetanog pristupa i kretanja osobama s teškoćama u kretanju, ako se time ne narušava funkcija i namjena građevine, ako se ne utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu mehaničke otpornosti i stabilnosti ili sigurnosti u slučaju požara ili zadovoljavanje lokacijskih uvjeta, te na denivelaciji, ugradbi zvučnih semaforskih uređaja i ugradbi taktilnih površina u građevinama i na javno-prometnim površinama (Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima - „Narodne novine“, broj 79/14).

- Građevinska inspekcija nadzire građenje građevina i tijekom nadzora provjerava usklađenost izvođenja radova s dokumentacijom (građevinska dozvola, glavni projekt). Ukoliko se utvrde nepravilnosti u odnosu na primjenu pristupačnosti, daje se rok za usklađenje, a nakon roka se izriču novčane kazne sukladno Naputku o novčanim kaznama koje izriču građevinski inspektori u provedbi Zakona o građevinskoj inspekciji („Narodne novine“, broj 122/14).

- Projektom rješavanja pristupačnosti objektima osoba s invaliditetom koji Ministarstvo branitelja provodi kontinuirano od 2004. godine do danas nastojalo se sufinanciranjem jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prilagoditi što više objekata javne namjene. Dodatna vrijednost projekta je, osim što se odnosi na prilagodbu postojećih objekata za koje prilikom izgradnje nisu postojale zakonske obveze ugradnje elemenata pristupačnosti, što je također omogućio i prilagodbu objekata javne namjene u ruralnim sredinama. Ministarstvo ima osiguranu posebnu proračunsku poziciju za provođenje Projekta rješavanja pristupačnosti objektima osoba s invaliditetom.

- Prepreku ostvarivanju ciljeva pristupačnosti javnog prijevoza predstavlja pitanje mogućnosti izravnog utjecaja na sunositelje kao izravne operativne izvršitelje zbog činjenice da je osiguravanje javnog prijevoza zakonskim propisima RH definirano kao vrsta komunalne djelatnosti (propisana Zakonom o komunalnom gospodarstvu) u značajnom dijelu u djelokrugu i nadležnosti JLS (gradova i općina), odnosno JP(R)S. Također potencijalna prepreka postoji u mogućem nedostatku financijskih sredstava potrebnih za nabavku vozila budući da su prijevoznici koji pružaju usluge javnog prijevoza ili pravne osobe kojima su osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravne osobe/obrtnici u privatnom vlasništvu, slijedom čega se navedenim subjektima ne mogu samo administrativnim putem nametati obveze provođenja obligatornih mjera namijenjenih poboljšavanju pristupa usluga osobama s invaliditetom, a koje iziskuju njihova financijska ulaganja.

- Na željezničkim prugama u regionalnom prometu trenutno je u uporabi 24 elektromotornih niskopodnih vlakova prilagođenih korištenju od strane osoba s invaliditetom i osoba smanjene tjelesne pokretljivosti, te opremljenih odgovarajućim sredstvima komunikacije.

- Željeznički kolodvori danas su samo djelomično (i pretežito samo u većim gradskim središtima) opremljeni sredstvima komunikacije temeljenim na univerzalnom dizajnu namijenjenom olakšavanju komunikacije s osobama s invaliditetom (posebnim informativnim monitorima, sustavima indukcijske petlje i sl.).

- Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta propisanim nastavnim planovima i programima/kurikulumima, kroz obvezne i izborne predmete, fakultativnu nastavu i/ili izvannastavne aktivnosti kontinuirano potiče razvoj univerzalnog dizajna u srednjim strukovnim školama. Nastavni sadržaji vezani uz univerzalni dizajn učenicima omogućavaju stjecanje znanja, vještina i kompetencija za dizajniranje proizvoda, građevina i okoliša. Univerzalni dizajn je sastavni dio obrazovanja kroz nastavne predmete kao što su: kultura življenja, kultura stanovanja, oblikovanje prostora, projektiranje interijera, restauracija namještaja, dizajnersko crtanje, automatsko konstruiranje, arhitektonske konstrukcije, prostorni informacijski sustavi i još mnogi drugi.

Preporuke Odbora za prava osoba s invaliditetom UN-a

Preporuka je Odbora da država stranka pristupa pristupačnosti u odnosu na zgrade, mjesta i prijevoz te pristupačnosti informacijskih i komunikacijskih usluga na način kako je navedeno u općem komentaru Odbora br. 2 (2014.) i donese planove za poboljšanje pristupačnosti s jasno definiranim i realističnim rokovima i pokazateljima. Organizacije osoba s invaliditetom trebaju biti uključene u planiranje i provedbu ovih planova. Nadalje je preporuka Odbora da se izdvajaju dostatni resursi za realizaciju pristupačnosti javnog i privatnog prijevoza.

Ciljevi i očekivani ishodi u razdoblju od 2016. do 2020. godine:

- Donesen Tehnički propis o pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti sukladno načelima europskog usklađivanja tehničkog zakonodavstva kojim se zamjenjuje dosadašnji Pravilnik o pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti („Narodne novine“, broj 78/13). Obzirom da je „pristupačnost“ u najnovijem EU zakonodavstvu uključena u temeljni zahtjev „sigurnost i pristupačnost tijekom korištenja“, sadašnji Pravilnik o pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti uskladit će se sukladno načelima europskog usklađivanja tehničkog zakonodavstva donošenjem tehničkog propisa. U tehničkom propisu, osim provođenja usklađenja, propisat će se i određene manje izmjene i/ili dopune u cilju poboljšane pristupačnosti građevina i prostora za osobe s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

- Osigurana pristupačnost pri svakoj gradnji novih i pri svakoj rekonstrukciji postojećih građevina.

- Evidentirane građevine u vlasništvu Republike Hrvatske s označenim djelatnostima koje se u građevini ili njezinom dijelu obavljaju.

- Osigurana pristupačnosti građevina i prostora koje koriste tijela javne vlasti Republike Hrvatske (u vlasništvu i najmu).

- Osiguran bolji i lakši pristup te korištenje usluga javnog prijevoza za osobe s invaliditetom vodeći računa o regionalnoj ravnomjernosti.

- Poboljšani načini pristupa informacijama o uslugama cestovnog, željezničkog, pomorskog i zračnog prometa.

- Osviještenost djelatnika srednjoškolskih strukovnih ustanova o primjeni univerzalnog dizajna.

- Primjena načela univerzalnog dizajna u svim područjima svakodnevnog života.

Aktivnosti

Pokazatelji

Odgovorne/

provedbene institucije i organizacije

Planirana financijska sredstva a

Rokovi/

Godina

Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće)

Aktivnosti

Pokazatelji

Odgovorne/

provedbene institucije i organizacije

Planirana financijska sredstva a

Rokovi/

Godina

Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće)

Aktivnosti

Pokazatelji

Odgovorne/

provedbene institucije i organizacije

Planirana financijska sredstva a

Rokovi/

Godina

Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće)

Aktivnosti

Pokazatelji

Odgovorne/

provedbene institucije i organizacije

Planirana financijska sredstva a

Rokovi/

Godina

Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće)

Aktivnosti

Pokazatelji

Odgovorne/

provedbene institucije i organizacije

Planirana financijska sredstva

Rokovi/

Godina

Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće)

Republika Hrvatska kontinuirano unapređuje pravni okvir učinkovitih oblika zaštite od nasilja, zlostavljanja i diskriminacije kao i pravo na pristup pravosuđu osobama s invaliditetom na ravnopravnoj osnovi s ostalim građanima. Propisi koji se temelje na nizu međunarodnih dokumenata iz područja zaštite ljudskih prava osiguravaju ženama i muškarcima jednakost te život bez diskriminacije, a žrtvama kaznenih i prekršajnih djela nasilja pravnu zaštitu. Ratifikacijom Konvencije o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW), Republika Hrvatska je pokazala svoju opredijeljenost za osiguravanje jednakog sudjelovanja žena u svim područjima života. Pored unapređenja zakonskog okvira, posebna pažnja se posvećuje programima izobrazbe odnosno stručnom usavršavanju pravosudnih dužnosnika kao preduvjet za učinkovit društveni odgovor na različite oblike nasilja i unapređenje zaštite prava. Uvažavajući sve dosad provedene aktivnosti u području pravne zaštite i zaštite od zlostavljanja, ključni izazovi ostaju isti.

Sažetak postignuća u razdoblju od 2007. do 2015.

- 2008. godine donesen je Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći čime je stvoren sustav pravne pomoći određenim kategorijama građana koji zbog svojih materijalnih i socijalnih uvjeta ne mogu sami osigurati odgovarajuću pravnu pomoć u sudskim i drugim postupcima. Isti je namijenjen osjetljivim društvenim skupinama, a koju čine i osobe sa invaliditetom. Budući da Zakon nije na cjelovit način regulirao sustav besplatne pravne pomoći, 2013. godine donesen je novi i cjeloviti Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći („Narodne novine“, broj 143/13) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2014. Najznačajnija izmjena u novom Zakonu odnosila se na postupak odobravanja primarne pravne pomoći koji je pojednostavljen na način da se korisnici izravno obraćaju pružateljima primarne pravne pomoći (ovlaštenim udrugama, pravnim klinikama ili uredima državne uprave), a pružatelji primarne pravne pomoći sami provjeravaju ispunjavaju li podnositelji zahtjeva zakonske uvjete za ostvarenje prava na primarnu pravnu pomoć. Također, imovinski uvjeti za odobravanje primarne pravne pomoći su ublaženi te se pomoć može pružiti u svakoj pravnoj stvari.

- Unatoč mjerama štednje Ministarstvo pravosuđa osigurava pristupačnost zgradama pravosudnog sustava. U proračunu je otvoren kapitalni projekt K 544052 Pristupačnost zgradama pravosudnih tijela gdje se za tu namjenu osiguravaju financijska sredstva. U svim projektima to je jedan od prioriteta. Kod manjih intervencija ili gdje arhitektura zgrade to ne omogućuje, nabavljaju se scalamobili. Nadalje, u odnosu na mjeru prilagođenosti kaznionica za osobe lišene slobode, ističemo da u Republici Hrvatskoj postoji 8 kaznionica, 13 zatvora i 2 odgojna zavoda. Iako se statistički gledano, u zatvorskom sustavu radi o relativno malom broju zatvorenika koji su osobe s invaliditetom, ovoj populaciji zatvorski sustav pridaje posebnu i sve veću pažnju te je unutar svojih smještajnih kapaciteta osigurao, prema sadašnjim pokazateljima, dostatan broj soba. Kaznionica u Glini u novom objektu ima šest soba prilagođenih osobama s invaliditetom koje su opremljene prilagođenim sanitarijama i rukohvatima, te je svemu potrebnom omogućen pristup kolicima. Zatvori u Osijeku i Puli u prizemlju zgrade prilagodili su prostoriju za smještaj osobe s invaliditetom, a Kaznionica u Lepoglavi za ovu kategoriju zatvorenika je opremila četiri prostorije.

- Pravosudni dužnosnici su sudjelovali na stručnim skupovima u zemlji i inozemstvu o pojedinim pravima osobama s invaliditetom sukladno Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom. Također je bila osigurana kontinuirana obuka djelatnika zatvorskog sustava i službenika pravosudne policije u okviru redovitih programa izobrazbe u obliku temeljnog tečaja za vježbenike i za službenike pravosudne policije te izobrazbe ostalih službenika Uprave za zatvorski sustav, a u vezi sa specifičnostima postupanja s osobama s invaliditetom u zatvorskom sustavu.

- U svrhu zaštite prava osoba s invaliditetom Obiteljskim zakonom iz 2015. u institutu skrbništva se napušta postojeći institut „roditeljske skrbi nakon punoljetnosti“, jer sa stajališta suvremenih shvaćanja zaštite ljudskih prava odraslih osoba s invaliditetom potpuno je neprihvatljivo tretirati odrasle osobe s invaliditetom kao djecu, odnosno dati roditeljima odraslih osoba s invaliditetom ovlasti i dužnosti iz roditeljske skrbi jednako kao prema maloljetnoj djeci. Propisana je obveza djelomičnoga lišenja poslovne sposobnosti kao pravilo i to samo u dijelovima u kojima je to doista potrebno za zaštitu prava štićenika. Institut potpunoga lišenja poslovne sposobnosti potpuno se napušta te će se izvršiti revizija svih postojećih rješenja o potpunom lišenju poslovne sposobnosti osoba s invaliditetom. Također je omogućeno da se za skrbnika imenuje i više od jedne osobe, kao i da se imenuje zamjenik skrbniku čime je moguće spriječiti „zastoj“ u obavljanju poslova skrbnika u slučajevima trenutne spriječenosti skrbnika. Uvedena je zakonska obveza poštivanja želja štićenika te je svakoj osobi omogućeno da u vrijeme postojanja poslovne sposobnosti imenuje osobu koju bi želio imati za skrbnika.

- Stupanjem na snagu novog Obiteljskog zakona s radom je započeo Centar za posebno skrbništvo, koji pored sjedišta u Zagrebu ima tri dislocirane jedinice u Rijeci, Splitu i Osijeku. Pored zastupanja djece u postupcima pred sudovima i drugim tijelima, Centar na temelju javnih ovlasti zastupa, za koje je podnesen prijedlog za lišenje poslovne sposobnosti; kojoj najmanje tri mjeseca nije poznato boravište ili nije dostupna, a osoba nema punomoćnika, u stvarima o kojima se odlučuje prema odredbama Obiteljskog zakona; štićenika kad postoji sukob interesa između njega i njegova skrbnika ili bliskoga srodnika odnosno bračnog druga skrbnika, u imovinskim postupcima ili sporovima odnosno pri sklapanju pojedinih pravnih poslova; štićenike u slučaju spora ili sklapanja pravnoga posla između njih kad imaju istoga skrbnika te u drugim slučajevima kad je to potrebno radi zaštite prava i interesa odrasle osobe.

- Što se tiče zaštite prava pacijenata, tijekom 2013. predstavljen je informativni letak „Pacijent u središtu bolničkog sustava“ s ciljem boljeg upoznavanja pacijenata koji se liječe na bolničkim odjelima o njihovim pravima i ostvarenju bolje komunikacije između bolesnika i liječnika i medicinskih sestara koji sudjeluju u njihovu liječenju.

Preporuke Odbora za prava osoba s invaliditetom UN-a

Odbor preporuča da država stranka pokrene sveobuhvatnu ocjenu postojećeg zakonodavstva i kada je to potrebno uskladi zakonodavstvo s Konvencijom. Preporuča da koncept razumne prilagodbe i univerzalnog dizajna bude reguliran izvan konteksta legislative o suzbijanju diskriminacije u područjima obrazovanja, zdravstva, prometa i graditeljstva. Preporuka je Odbora da država stranka osigura sredstva kojima se organizacijama osoba s invaliditetom omogućava realizacija njihove uloge koja proizlazi iz članka 4. stavka 3. Konvencije.

Preporuka je odbora da se u savjetovanju s organizacijama koje zastupaju žene s invaliditetom poduzimaju mjere za unapređenje razvoja i osnaživanja žena s invaliditetom u područjima obrazovanja i zapošljavanja te da se poduzmu neposredni koraci za zaštitu žena i djevojčica s invaliditetom od nasilja, uključujući seksualnog nasilja.

Nadalje je preporuka donošenje i provedba strategije protiv napuštanja djece s invaliditetom i donošenje zaštitnih mehanizama kako bi se osiguralo savjetovanje djece u svim pitanjima koja se na njih odnose.

Preporuka je Odbora da se zakonodavne mjere poduzimaju na način da se ukine praksa zamjenskog donošenja odluka u skladu s općom napomenom Odbora br. 1 (2014.) te da se donese široka lepeza mjera kojima se poštuje autonomija, volja i želje osobe s invaliditetom, uključujući pravo osobe da samostalno daje i povlači pojedinačni informirani pristanak na liječenje, pristup pravdi, glasovanju, sklapanju braka, punim roditeljskim pravima i rad. Odbor nadalje preporuča poduzimanje opipljivih koraka za uvođenje sustava odlučivanja uz podršku i u ovu svrhu edukacije socijalnih radnika, pravnih stručnjaka i javnih tijela o pravima predviđenima Konvencijom. Organizacije osoba s invaliditetom te ostali relevantni dionici trebaju biti uključeni u navedene zakonodavne i političke procese.

Preporuka je Odbora da se ukinu zakonske odredbe prema kojima je dopuštena institucionalizacija na osnovi invaliditeta bez pristanka osobe te usklađivanje Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama s Konvencijom.

Preporuka je Odbora da država stranka ispita postupke i praksu u vezi s istragama, progonom i postupanjem prema osobama s invaliditetom koji su počinili kaznena djela. Također je preporuka Odbora da se ispita jesu li primjenjive opće zaštitne mjere i pravni kazneni standardi odnosno pretpostavka nevinosti i pravo na pravično suđenje. Izjava Odbora o članku 14. Konvencije preporuča se kao smjernica u ovom smislu.

Hitna je preporuka Odbora da se poduzmu direktni koraci za rješavanje teške situacije u ustanovama, zaustave nedobrovoljni tretmani i korištenje mjera sputavanja. Odbor nadalje sugerira da se zakonodavstvo uskladi s Konvencijom. Daljnja je preporuka Odbora provođenje istrage i progona svih kršenja ljudskih prava.

Preporuka je Odbora da država stranka stavi usluge za zaštitu osoba s invaliditetom od nasilja u prvi plan i da ih učini u potpunosti dostupnima. Osim toga nadzorne mehanizme valja razvijati u skladu s člankom 16. stavkom 3. Konvencije.

Ciljevi i očekivani ishodi od 2016. do 2020. godine

- Unaprjeđenje sustava zaštite žena s invaliditetom i djevojčica s teškoćama u razvoju od nasilja, uključujući seksualnog nasilja.

- Podizanje svijesti o nasilju i mogućnostima zaštite od nasilja za osobe s invaliditetom.

- Osigurana dostupnost usluga skloništa, usluga/programa psihosocijalne podrške i drugih oblika zaštite za osobe s invaliditetom, žrtve nasilja.

- Uveden sustav odlučivanja uz podršku u zamjenu za djelomično oduzimanje poslovne sposobnosti.

- Informiranje građana o zakonom određenim pravima pacijenata prilikom korištenja zdravstvene zaštite te načinu zaštite i promicanja tih prava.

Aktivnosti

Pokazatelji

Odgovorne/

provedbene institucije i organizacije

Planirana financijska sredstva

Rokovi/

Godina

Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće)

1. Osigurati dostupnost informacija, preventivnih programa/edukacija, kampanje s ciljem podizanja svijesti o nasilju i mogućnostima zaštite od nasilja za osobe s invaliditetom

- raspoloživost i dostupnost informacija i regionalna pokrivenost programima/edukacijama - osvrt na primjerenost i dostupnost u promatranoj godini u odnosu na prethodnu

Nositelj:

MSPM

Sunositelji:

URSVRH, ULJPPNM, NZRCD, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom te druge organizacije civilnog društva

sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti MSPM-a, ULJPPNM-a i URSVRH-a

kontinuirano

Informacije i savjeti kome se obratiti u slučaju nasilja nalaze se na sljedećim na linkovima http://www.sigurnomjest o.hr/  (Ženska soba - Centar za seksualna prava); http://www.mup.hr/1127.aspx (MUP)

MSPM je izradilo te tiskalo Adresar ustanova, organizacija i ostalih institucija koje pružaju pomoć, podršku i zaštitu žrtvama nasilja u obitelji.

2. Osigurati dostupnost skloništa, usluga/programa psihosocijalne podrške i drugih oblika zaštite za osobe s invaliditetom koje su žrtve nasilja u obitelji ili drugih oblika nasilja

- broj skloništa za žene žrtve obiteljskog nasilja koja su prilagođena za žene s invaliditetom žrtve nasilja u odnosu na ukupan broj skloništa i potrebe - osvrt na primjerenost i dostupnost zaštite u promatranoj godini u odnosu na prethodnu

- povećana dostupnost usluga/programa psihosocijalne podrške i drugih oblika zaštite osoba s invaliditetom žrtava nasilja (posebno žena i djece)

- osvrt na dostupnost i primjerenost usluga te broj pružatelja usluga prema županijama

Nositelji:

MSPM, JLS

sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti

kontinuirano

U RH djeluje 18 skloništa za žrtve nasilja u obitelji. MSPM financira 17 skloništa i savjetovališta namijenjenih žrtvama nasilja u obitelji.

U 2015. godini pravo na smještaj putem ugovaranja ostvarilo je prosječno 95 korisnika na mjesec, te je u tu svrhu osigurano ukupno 4.141.760,00 kn.

7 skloništa za žene i djecu žrtve nasilja u obitelji organizacija civilnog društva financira se putem javnog natječaja za trogodišnji program za razdoblje 2013.- 2015. godina za što su bila osigurana sredstva u ukupnom iznosu od 6.300.000,00 kn za sve tri godine.

3. Educirati djelatnike sustava socijalne skrbi o primjeni restriktivnih mjera i zaštiti od ponižavajućeg postupanja prema djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom  e pratiti primjenu standarda kvalitete socijalnih usluga Restriktivni postupci i Sigurnost od izrabljivanja

- godišnji obuhvat djelatnika edukacijom, uz osvrt na naučeno kroz primjenu ili uvođenje mjera prevencije rizika od nasilja u ustanovama socijalne skrbi

- ukupni obuhvat ustanova koje primjenjuju standarde - osvrt na prakse i učinkovitost primjene standarda Restriktivni postupci i Sigurnost od izrabljivanja

Nositelj:

MSPM

Sunositelji:

ustanove socijalne skrbi, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom

sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti i sredstva ESIF

kontinuirano

Zabrana zlostavljanja i nasilja nad osobama s invaliditetom osigurana je donošenjem Pravilnika o standardima kvalitete socijalnih usluga ⁷ (2013.). Timovi za kvalitetu u ustanovama socijalne skrbi  upoznati su sa standardima kvalitete, procesom provedbe samoprocjene, praktičnom primjenom instrumenta za samoprocjenu i primjenom skale za procjenu razine usklađenosti s pokazateljima kvalitete, kratkim prikazom metoda za prikupljanje i analizu podataka, vrstama potrebnih dokaza u sustavu kvalitete te zadacima timova za kvalitetu socijalnih usluga. MSPM je u ožujku 2016. godine svim pružateljima socijalne usluge smještaja (državni domovi i domovi drugih osnivača) dostavilo upitnik o provedbi dva standarda kvalitete Sigurnost od izrabljivanja i Restriktivni postupci u okviru usluge smještaja. O istom je izvješten Odbor za prava osoba s invaliditetom UN-a u okviru Izvješća o poduzetim mjerama za provedbu hitnih preporuka navedenog Odbora.

Aktivnosti

Pokazatelji

Odgovorne/

provedbene institucije i organizacije

Planirana financijska sredstva

Rokovi/

Godina

Polazni podaci (u odnosu na koje se mjeri postignuće)

1. Izmijeniti Obiteljski zakon u smislu uvođenja instituta koji se temelji na suodlučivanju koje ne ograničava poslovnu sposobnost štićenika

- izmijenjena zakonodavna regulativa te uveden sustav odlučivanja uz podršku

Nositelj:

MSPM

sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti

2020.

U RH ne postoji sustav odlučivanja uz podršku.

Aktivnosti

Pokazatelji

Odgovorne/

provedbene institucije i organizacije

Planirana financijska sredstva

Rokovi/

Godina

Polazni podaci (u odnosu na koje se mjeri postignuće)

1. Kontinuirano senzibilizirati stručnjake o potrebi provedbe načela sudjelovanja korisnika u donošenju odluka o smještaju u ustanovama

- broj održanih edukacija djelatnika u sustavu socijalne skrbi

- postojanje suglasnosti korisnika kojima je oduzeta poslovna sposobnost prilikom smještaja u instituciju

Nositelj:

MSPM

Sunositelji:

ustanove socijalne skrbi i druge pravne osobe koje pružaju uslugu smještaja

sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti

kontinuirano

Ne postoje podaci o primjeni načela osobnog pristanka prilikom realizacije usluge smještaja ili prestanka usluge.

Aktivnosti

Pokazatelji

Odgovorne/

provedbene institucije i organizacije

Planirana financijska sredstva

Rokovi/

Godina

Polazni podaci (u odnosu na koje se mjeri postignuće)

1. Educirati zdravstvene radnike za primjenu mjere prisile u bolničkim zdravstvenim ustanovama koje imaju ugovorenu djelatnost psihijatrije

- broj educiranih zdravstvenih radnika za primjenu mjere prisile u bolničkoj zdravstvenoj ustanovi

Nositelj:

MZ

Sunositelji:

bolničke zdravstvene ustanove koje imaju ugovorenu djelatnost psihijatrije

sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti

kontinuirano

Godišnja izvješća (podaci iz evidencija bolničkih zdravstvenih ustanova) o provedbi edukacije zdravstvenih radnika o primjeni mjera prisile u bolničkoj zdravstvenoj ustanovi u 2015.godine.

Mjera 5. Organizirati ciljano obrazovanje i usavršavanje pravosudnih dužnosnika, policijskih te pravosudnih službenika o pravima predviđenim Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom

Aktivnosti

Pokazatelji

Odgovorne/

provedbene institucije i organizacije

Planirana financijska sredstva

Rokovi/

Godina

Polazni podaci (u odnosu na koje se mjeri postignuće)

1. Izraditi analizu postojećeg stanja i utvrditi potrebu za provedbom ciljanog obrazovanja pravosudnih dužnosnika

- izrađena analiza i utvrđena potreba za provedbom ciljanog obrazovanja pravosudnih dužnosnika

Nositelj:
Pravosudna akademija

Sunositelj: Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom

sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti

2016.

Pravosudni dužnosnici su do sada bili uključeni  samo u međunarodne edukacije. U 2013. 7 pravosudnih dužnosnika bilo je u Trieru na seminaru „Europsko pravo osoba s invaliditetom i Konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom“.

U 2014., posredstvom Pravosudne akademije, 1 sudac upućen je u Trier na godišnju konferenciju o pravima osoba s invaliditetom Akademije za europsko pravo.

2. Izraditi programe ciljanog obrazovanja i usavršavanja pravosudnih dužnosnika

- izrađeni programi  obrazovanja i usavršavanja pravosudnih dužnosnika

Nositelj:
Pravosudna akademija

sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti

2017.

Program za ciljanu temu  ne postoji.

3. Kontinuirano provoditi ciljano obrazovanje i usavršavanje pravosudnih dužnosnika

- broj educiranih pravosudnih dužnosnika

Nositelj:
Pravosudna akademija

20.000,00 kn

kontinuirano od 2017.-2020.

Edukacija se ne provodi  zbog nedostatka financijskih sredstva i nedostatka programa na predmetnu temu.

4. Kontinuirano provoditi izobrazbu pravosudnih policajaca u zatvorskom sustavu vezano uz posebnosti postupanja s osobama s invaliditetom u zatvorskom sustavu

- broj pravosudnih policajaca koji su završili izobrazbu

Nositelj:
MP

sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti

kontinuirano

Predavanje „Specifičnosti u postupanju prema osobama s invaliditetom u zatvorskom sustavu“ od 2013. do 2016. godine pohađalo je 140 polaznika temeljnih tečajeva; u razdoblju od 2009. do 2015.godine cca 180 službenika pravosudne policije. Službe osiguranja pravosudnih tijela Uprave za organizaciju pravosuđa prošli su program stručnog usavršavanja pod nazivom „Posebnosti u postupanju prema osobama s invaliditetom u pravosudnim tijelima“.

Aktivnosti

Pokazatelji

Odgovorne/

provedbene institucije i organizacije

Planirana financijska sredstv a

Rokovi/

Godina

Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće)

1. Izraditi analizu postojećeg stanja i utvrditi potrebe za osiguranje pristupačnosti u ustanovama za osobe lišene slobode

- izrađena analiza postojećeg stanja pristupačnosti u ustanovama za osobe lišene slobode

Nositelj:
MP

Sunositelj:
MZ

sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti

2016.

Analiza ne postoji.

2. Izraditi plan prilagodbe u ustanovama za osobe lišene slobode te utvrditi visinu i izvore potrebnih financijskih sredstava

- osigurana financijska sredstva za prilagodbu ustanova za osobe lišene slobode

Nositelj:
MP

Sunositelj:
MZ

sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti

2016.

Ukupno utrošena sredstva za prilagodbu u cilju osiguranja pristupačnosti u ustanovama za osobe lišene slobode za 2015. godinu iznosila su 250.000,00 kn.

4. Izvršiti građevinske prilagodbe za osobe s invaliditetom na objektima pravosudnih i kaznenih tijela prema dinamici provedbe do 2017. godine:

- ugradnja lifta u zgradi E na Trgu pravde u Selskoj 2, Zagreb

- ugradnja lifta u zgradi Vrhovnog suda, Zagreb

- ugradnja lifta u ŽS Osijek

- ugradnja lifta u ŽS Sisak

- ugradnja lifta u OS Valpovo

- ugradnja lifta u OS Benkovac

- ugradnja lifta u ŽS Zagreb

- ugradnja lifta u OS Dubrovnik, SS Metković

- ugradnja lifta na zgradi u Puli u kojoj će biti smješteni ŽDO i ODO Pula i z.k.odjel u Puli

- izvršene građevinske prilagodbe u navedenim zgradama

Nositelj:
MP

sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti  
i sredstva u okviru Projekta IPA 2011.

(cca 2.000.000,00 kn)

2017.

U 2015. završena je izgradnja lifta u Zatvorskoj bolnici u Zagrebu, ukupna investicija 750.000,00 kn. Izveden je lift na dogradnji dvorišne zgrade DORH-a (cca 400.000,00 kn financirano kreditom Svjetske banke) .

4. Osigurati obuku slijepih i slabovidnih zatvorenika za sigurno kretanje u zatvoru ili kaznionici

- broj obučenih slijepih i slabovidnih zatvorenika u razdoblju od 2016. do 2020. u odnosu na ukupan broj slijepih i slabovidnih osoba koje su u zatvoru ili kaznionici

Nositelji:
MP

sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti

kontinuirano, prema potrebi

Tijekom 2015. godine u zatvorskom sustavu nije bilo slijepih i slabovidnih zatvorenika te nije bilo potrebe za realizacijom suradnje. Prethodnih godina ova potreba se javljala sukcesivno, u slučajevima kada bi se na izdržavanju kazne nalazio slijepi ili slabovidni zatvorenik/ica. Suradnja se realizira izravno između kaznenog tijela i institucije, odnosno organizacije civilnog društva u lokalnoj zajednici.

5. Učiniti dostupan na web stranici Ministarstva pravosuđa popis objekata i pogodnosti za osobe s invaliditetom te opis poduzetih prilagodbi na sudovima

- popis objekata i pogodnosti za osobe s invaliditetom podaci te opis poduzetih prilagodbi na sudovima objavljeni su na web stranici Ministarstva pravosuđa

Nositelj:
MP

sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti

2017.

Podaci nisu dostupni na web stranicama.

Aktivnosti

Pokazatelji

Odgovorne/

provedbene institucije i organizacije

Planirana financijska sredstv a

Rokovi/

Godina

Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće)

1. Provesti istraživanje o ženama s invaliditetom i djevojčicama s teškoćama u razvoju kao žrtvama rodno uvjetovanog nasilja - broj žrtava oštećenica s invaliditetom

- provedeno istraživanje

- korišteni rezultati istraživanja kao baza za daljnje djelovanje nadležnih tijela

Nositelji :
MSPM,

Sunositelj:

URSVRH

sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti

2017. – 2018.

MSPM ne raspolaže podacima o broju  žena s invaliditetom i djevojčica s teškoćama u razvoju koje su žrtve rodno uvjetovanog nasilja

2. Razviti i primjeniti programe edukacije nadležnog stručnog osoblja koje se u svom radu susreće s problematikom rodno uvjetovanog nasilja (djelatnici/ce u pravosuđu, socijalnoj skrbi, zdravstvu, policiji, odgojno-obrazovnim institucijama) o problematici rodno uvjetovanog nasilja nad ženama s invaliditetom i djevojčicama s teškoćama u razvoju

- izrađeni programi edukacije

- broj, vrsta i procjena kvalitete provedenih programa

- broj polaznika/ca programa

- kontinuirana procjena zadovoljstva ciljanih skupina provedenim programima

- kontinuirana procjena zadovoljstva žena s invaliditetom i djevojčicama s teškoćama u razvoju provedenim programima

Nositelji:
MSPM, MZOS, MZ, MUP, MP, URSVRH, JLP(R)S , udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom, ostale organizacije civilnog društva

sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti

razvoj programa - 2018. primjena programa -  kontinuirano

Programi dosad nisu bili izrađeni. Predloženi termin izrade programa edukacije jest 2017. godina, te se također predlaže od tog razdoblja  utvrditi i koristiti polazne podatke.

3. Provoditi aktivnosti osvještavanja javnosti o problematici rodno uvjetovanog nasilja nad ženama s invaliditetom i djevojčicama s teškoćama u razvoju

- broj i vrsta izrađenog promotivnog materijala

- dionici i broj primjeraka kojima je materijal distribuiran

- broj, vrsta i kontinuirana procjena kvalitete ostalih aktivnosti osvještavanja javnosti

- broj i popis sudionika/ca navedenih aktivnosti, kao i procjena broja posrednih korisnika/ca prenesenih informacija

- kontinuirana procjena zadovoljstva ciljanih skupina promotivnim materijalom i provedenim aktivnostima

Nositelji:

URSVRH, ULJPPNM
Sunositelji :

MSPM, MZ, MP, JLP(R)S, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom , ostale organizacije civilnog društva

sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti

kontinuirano

URS od 2012. godine sudjeluje u provedbi i sufinanciranju pojedinih aktivnosti Kampanje „Bijele vrpce“ Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske (SOIH). Ured je na Brailleovom pismu tiskao po 50 primjeraka Nacionalne politike za ravnopravnost spolova 2006. – 2010. i 2011. – 2015. te je distribuirao udrugama slijepih i slabovidnih osoba.

Ured kontinuirano sudjeluje na tribinama, okruglim stolovima i drugim događanjima vezanim uz tematiku unapređenja položaja žena s invaliditetom te svake godine u suradnji sa SOIH-om obilježava 16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama.

Aktivnosti

Pokazatelji

Odgovorne/

provedbene institucije i organizacije

Planirana financijska sredstv a

Rokovi/

Godina

Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće)

1. Provoditi edukativne programe o pravima pacijenata sukladno Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom

- broj provedenih edukativnih programa i informativnih poruka

Nositelj:

MZ

Sunositelji:

HZZO, stručna društva, Pravni fakultet, udruge iz područja prava pacijenata i druga stručna društva

sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti

kontinuirano

Tijekom 2015. godine provedena su 3 edukacijska programa - izobrazbe zdravstvenih radnika o pravima i specifičnim potrebama osoba s invaliditetom i to na nastavi na Medicinskom fakultetu iz izbornog predmeta: „Kvaliteta života“; na Sveučilištu u Osijeku na studiju psihologije te na studiju Sestrinstva, u ukupnom trajanju od 8 sati. U edukaciju je bilo uključeno 14 studenata medicine, 22 studenta psihologije i 28 medicinskih sestara/medicinskih tehničara.

Edukativni zdravstveni programi provode se i u okviru projekata i programa udruga iz područja zdravstva i udruga osoba s invaliditetom koje se sufinanciraju u okviru natječaja MZ-a.

Udruga gluhoslijepih osoba Grada Zagreba tijekom 2015. godine organizirala je akciju „Budi ja“. Cilj akcije između ostaloga jest kroz informiranje i senzibiliziranje, djelatnicima državnih, lokalnih i javnih ustanova, posebice onima koji djeluju na području socijalne skrbi i zdravstva, omogućiti iskustveni doživljaj gluhosljepoće.

Pristup informacijama i komunikaciji jedan je od najvažnijih oblika sudjelovanja građana u društvu. Stoga je obveza države da osobama s invaliditetom omogući slobodno pretraživanje, primanje i prosljeđivanje javnih informacija i informacija o javnim uslugama, kao i da im osigura pristup osobnim podacima i elektroničkoj komunikaciji u javnom sektoru na ravnopravnoj osnovi s drugim članovima društva. Veliku ulogu u komunikaciji ima i razvoj tehnologije koja omogućava osobama s invaliditetom lakši pristup različitim informacijama ali i ostvarivanje lakše komunikacije, stoga je vrlo važno poticati razvoj, izradu i distribuciju novih tehnoloških dostignuća. Također obveza je svih, kako tijela javne vlasti, tako i privatnog sektora, da u prosljeđivanju informacija uzmu u obzir činjenicu da informacije trebaju biti omogućene svim građanima odnosno da budu usklađene sa standardima pristupačnosti.

Sažetak postignuća u razdoblju od 2007. do 2015.

- U cilju izjednačavanja mogućnosti pristupa socijalnom, ekonomskom i kulturnom okruženju za gluhe i gluhoslijepe osobe te priznavanja prava na korištenje znakovnog jezika, 2015. godine donesen je Zakon o hrvatskom znakovnom jeziku i ostalim sustavima komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 82/15).

- Uspostavljen je sustav e-Građani (Odluka o pokretanju Projekta e-Građani „Narodne novine“, broj 5 2/13, 31/14) putem kojeg je osiguran pristup javnim informacijama i informacijama o javnim uslugama na jednom mjestu, te osiguran pristup osnovnim osobnim podacima putem elektroničke komunikacije. Ujedno su uspostavljeni ključni preduvjeti razvoja e-usluga: e-identitet, sigurni pretinac za komunikaciju s javnom upravom, jedinstveno mjesto pristupa i identifikacije/autentifikacije te sustav javnih i temeljnih registara.

- Na web stranici središnjeg državnog portala www.gov.hr slabovidnim osobama je omogućena prilagodba pristupačnosti.

- Sukladno Strategiji e-Hrvatska 2020, poglavlje „e-Uključivost“ izričito navodi da se za izradu internetskog mjesta za središnji državni portal traži osiguranje veće dostupnosti sukladno smjernicama za pristupačnost sadržaja internetskih sadržaja Web Content Accessibility Guidelines (WCAG).2.0.

Preporuke Odbora za prava osoba s invaliditetom UN-a

Preporuka je Odbora da država stranka u suradnji s organizacijama osoba s invaliditetom i ostalim dionicima poduzme kampanje podizanja razine svijesti javnosti kako bi se unaprijedila pozitivna slika osoba s invaliditetom kao nositelja svih ljudskih prava priznatih u Konvenciji. Preporuka je Odbora državi potpisnici da osigura edukaciju za sva tijela s javnim ovlastima i javne ili privatne stručnjake koji rade s osobama s invaliditetom o pravima predviđenim u Konvenciji.

Preporuka je Odbora državi potpisnici da uloži napore u prilagodbu  projekta e-građani kako bi se izašlo ususret potrebama osoba s invaliditetom te kako bi im se osigurao pristup informacijama na ravnopravnoj osnovi s drugima, kroz promicanje i korištenjem easy to read  formata, Brailleovog pisma, audio formata te ostalih augmentativnih i alternativnih komunikacijskih metoda u službenim odnosima te kroz pristupačnost javnih web stranica. Nadalje preporuča da država stranka donese i predvidi mjere za učinkovitu i pravovremenu provedbu Zakona o hrvatskom znakovnom jeziku i ostalim sustavima komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba , uključujući njegovu regulaciju, u bliskim konzultacijama i s aktivnim angažmanom osoba s invaliditetom. Također je preporučeno osigurati da se gluhim osobama osiguraju usluge tumača za znakovni jezik u svim sudskim postupcima.

Ciljevi i očekivani rezultati od 2016. do 2020. godine

- osiguran veći stupanj dostupnosti web-a u skladu sa smjernicama za pristupačnost sadržaja internetskih sadržaja Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) 2.0.

- Javne informacije, odnosno sadržaji kojima raspolažu tijela javne vlasti u potpunosti su prihvatljivi, raspoloživi i dostupni osobama s invaliditetom.

- Omogućen je pristup internetskom sadržaju i Projektu e-Građani, odnosno pristup javnim informacijama i informacijama o javnim uslugama na jednom mjestu, siguran pristup osobnim podacima i elektronička komunikacija svih građana i javnog sektora.

- U daljnjem razvoju i širenju e-usluga u IKT sustavu javne uprave naglasak je na osiguravanju pristupačnosti osobama s invaliditetom

Aktivnosti

Pokazatelji

Odgovorne/

provedbene institucije i organizacije

Planirana financijska sredstva

Rokovi/

Godina

Polazni podaci (u odnosu na koje se mjeri postignuće)

1. Učiniti dostupnima informacije tijela državne uprave prema osobama s invaliditetom u prihvatljivim oblicima i tehnologijama, ovisno o individualnim mogućnostima komuniciranja pojedinca - osobe s invaliditetom

- dostupni sadržaji tijela državne i javne uprave u pristupačnom obliku

Nositelj:

MU

Sunositelji:

MZ, MZOŠ, MB, MSPM, MPO, MINGO, MP, MK, MUP, MVEP, znanstvene i stručne institucije, JLP(R)S, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom

sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti

kontinuirano

Prema SWOT analizi IKT-a javne uprave u Republici Hrvatskoj (izvor: Strategija e-Hrvatska 2020) pridana je nedovoljna pažnja pristupu informacijama osobama s invaliditetom i ranjivim skupinama.

Aktivnosti

Pokazatelji

Odgovorne/

provedbene institucije i organizacije

Planirana financijska sredstva

Rokovi/

Godina

Polazni podaci (u odnosu na koje se mjeri postignuće)

1. Učiniti komunikacijske sustave, e-usluge i informacijske sadržaje javne vlasti pristupačnijim osobama s invaliditetom uz pomoć novih tehnologija

- stranice središnjeg državnog portala www.gov.hr prilagođene sukladno smjernicama za pristupačnost sadržaja internetskih sadržaja (Web Content Accessibility Guidelines) WCAG.2.0.

- prošireni projekt e-Građani s većim brojem e-usluga koji omogućuje veći pristup javnim informacijama na jednom mjestu, te siguran pristup osobnim podacima uz elektroničku komunikaciju u što većem području javnog sektora

Nositelj:

MU

Sunositelji:

MPPI, HAKOM, MZ, HZZO, MZOŠ, MB, MSPM, MINGO, MPO, URSVRH, ULJPPNM, JLP(R)S, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom

sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti

kontinuirano

Prema trenutačnoj SWOT analizi IKT-a (informacijsko-komunikacijskih tehnologija) javne uprave u Republici Hrvatskoj (izvor: Strategija e-Hrvatska 2020) pridana je nedovoljna pažnja pristupu informacijama osobama s invaliditetom i ranjivim skupinama.

2. Potaknuti javne službe na upotrebu većeg broja e-usluga putem projekta e-Građani te javnih tijela na informiranje i komuniciranje s građanima u obliku koji je prihvatljiv osobama s invaliditetom

- osiguran veći broj e-usluga

- slabovidnim osobama omogućen viši stupanj prilagodbe sadržaja na web stranicama https://www.gov.hr/

Nositelj:

MU

Sunositelji:

MPPI, HAKOM, MZ, HZZO, MZOŠ, MB, MSPM, MINGO, MPO, URSVRH, ULJPPNM, JLP(R)S, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom

sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti

kontinuirano

Prema SWOT analizi IKT-a (informacijsko-komunikacijskih tehnologija) javne uprave (izvor: Strategija e-Hrvatska 2020) pridana je nedovoljna pažnja pristupu informacijama osobama s invaliditetom i ranjivim skupinama, među koje spada i braniteljska populacija

3. Kontinuirano senzibilizirati zaposlene u IKT sustavima javnih ustanova u svrhu razumijevanja potreba i kvalitetnijeg pružanja usluga osobama s invaliditetom

- zaposlenici IKT sustava javne uprave upoznati sa Strategijom e-Hrvatska 2020, odnosno, poglavljem „e-Uključivost“ u cilju osiguranja veće dostupnosti sadržaja i e-usluga sukladno smjernicama za pristupačnost sadržaja internetskih sadržaja /Web Content Accessibility Guidelines) WCAG 2.0.

Nositelj:

MU

Sunositelji: