I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuju udaljenosti, mjere poticaja i uvjeti za obavljanje prijevoza u kombiniranom prijevozu tereta.  

Članak 2.

Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedeće direktive Europske unije:

- Direktiva Vijeća 92/106/EEZ od 7. prosinca 1992. o utvrđivanju zajedničkih pravila za određene vrste kombiniranog prijevoza robe između država članica ( SL L 368, 17.12.1992.)

- Direktiva Vijeća 2006/103/EZ od 20. studenoga 2006. o prilagodbi određenih direktiva u području prometne politike zbog pristupanja Bugarske i Rumunjske ( SL L 363, 20.12.2006.)

- Direktiva Vijeća 2013/22/EU od 13. svibnja 2013. o prilagodbi određenih direktiva u području prometne politike radi pristupanja Republike Hrvatske ( SL L 158, 10.6.2013.)

Članak 3.

(1) U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:

1. »prikolica« je priključno vozilo, odnosno vozilo namijenjeno da ga vuče vučno vozilo, konstruirano tako da ukupnu masu preko svojih osovina prenosi na kolnik,

2. »poluprikolica« je priključno vozilo bez prednje osovine, odnosno vozilo namijenjeno da ga vuče vučno vozilo, konstruirano tako da dio ukupne mase prenosi na vučno vozilo preko svojeg prednjeg dijela kojim se oslanja na vučno vozilo,

3. »vučno vozilo« je motorno vozilo koje se kreće javnom cestom, koje je posebno projektirano za vuču priključnih vozila,

4. » organizator prijevoza« je davatelj logističkih usluga, tj. pravna ili fizička osoba registrirana i specijalizirana za pružanje cjelovitih transportnih, prekrcajno-manipulativnih i skladišnih usluga koja organizira kombinirani prijevoz,

5. »početna i završna dionica« je dionica kojom se prevozi teret pri čemu se kamion, prikolica, poluprikolica, s vučnim vozilom ili bez njega, izmjenjivi sanduk ili kontejner od 20 stopa ili više, koriste na cesti od mjesta utovara do terminala za kombinirani prijevoz, pretovarnog kolodvora, luke unutarnjih voda ili pomorske luke, odnosno od terminala za kombinirani prijevoz, pretovarnog kolodvora, luke unutarnjih voda ili pomorske luke do mjesta istovara.  

(2) Ostali pojmovi koji se odnose na cestovni, željeznički, pomorski prijevoz, prijevoz unutarnjim vodama i kombinirani prijevoz u ovom Zakonu imaju značenje kao u posebnim propisima  i međunarodnim sporazumima kojim se uređuju ta područja.

II. UDALJENOSTI U KOMBINIRANOM PRIJEVOZU TERETA

Članak 4.

Kod kombiniranog prijevoza tereta kojim se smatra prijevoz tereta između država članica, pri čemu se kamion, prikolica, poluprikolica, s vučnim vozilom ili bez njega, izmjenjivi sanduk ili kontejner od 20 stopa ili više, koristi na cesti pri početnoj ili završnoj dionici putovanja, a u dionici prijevoza željeznicom, unutarnjim vodama ili morem, ta dionica mora biti dulja od 100 km zračne linije. Pri tome prijevoz tereta koji se odvija cestom čini početnu ili završnu dionicu cestovnog prijevoza:

- između mjesta utovara tereta i najbližeg odgovarajućeg pretovarnog kolodvora pri početnoj dionici, te između najbližeg odgovarajućeg pretovarnog kolodvora i mjesta istovara pri završnoj dionici, ili

- unutar promjera koji nije veći od 150 km zračne linije od luke unutarnjih voda ili pomorske luke utovara ili istovara.

III. PRIJEVOZ CESTOVNOM DIONICOM U KOMBINIRANOM PRIJEVOZU TERETA

Članak 5.

(1) Svi prijevoznici s poslovnim nastanom u državi članici, koji zadovoljavaju uvjete poslovanja i pristupa tržištu prijevoza tereta između država članica, moraju imati pravo obavljanja, u okviru kombiniranog prijevoza između država članica, prijevoza tereta u početnoj i/ili završnoj dionici koja je sastavni dio kombiniranog prijevoza i koja može ili ne mora uključivati prelazak granice.

(2) Usluge kombiniranog prijevoza tereta, a koje su navedene u članku 4. ovoga Zakona, oslobođene su svih sustava kvota i dozvola u državama članicama.

IV. MJERE POTICAJA U KOMBINIRANOM PRIJEVOZU TERETA

Članak 6.

(1) Ministarstvo nadležno za promet (u daljem tekstu: Ministarstvo) će propisati mjere poticaja i donijeti Program poticaja kombiniranog prijevoza tereta kako bi se osiguralo da se godišnja naknada za uporabu javnih cesta koja se plaća pri registraciji vučnih i priključnih vozila, kada se radi o pravcima kombiniranog prijevoza, smanji ili nadoknadi bilo u standardnom iznosu ili u omjeru prema putovanjima, koja takva vozila obavljaju željeznicom.

(2) Mjere poticaja, Program poticaja kombiniranog prijevoza tereta te naknada iz stavka 1. ovoga članka koja se odnosi na sva vučna i priključna vozila koja sudjeluju u kombiniranom prijevozu tereta propisuju se pravilnikom koji donosi ministar nadležan za promet (u daljnjem tekstu: ministar).

(3) Iznimno, Ministarstvo može odobriti smanjenje naknade iz stavka 1. ovoga članka za vučna i priključna vozila koja prijevoz željeznicom obavljaju  djelomično ili u potpunosti izvan Republike Hrvatske, u kojoj su ta vučna i priključna vozila registrirana.

(4) Ministarstvo može odobriti da se vozila koja koriste isključivo cestovni prijevoznici za početnu dostavu ili za krajnju isporuku unutar kombiniranog prijevoza, ako se oporezuju zasebno, izuzmu od plaćanja naknade iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Županijskim upravama za ceste, odnosno Upravnom tijelu Grada Zagreba nadležnom za promet će se iz sredstava državnog proračuna nadoknaditi iznos godišnje naknade za uporabu javnih cesta koji nisu ostvarili zbog primjene odredbi stavka 1. ovoga članka.

(6) Za vozila koja obavljaju prijevoz tereta u početnoj i završnoj dionici na udaljenosti navedenoj u članku 4. ovoga Zakona, dopuštena bruto masa je:

- za dvoosovinsko vučno vozilo s troosovinskom poluprikolicom koje u kombiniranom prijevozu prevozi jedan ili više kontejnera ili izmjenjivih sanduka, uz ukupnu najveću duljinu do 45 stopa: 42 tone,

- za troosovinsko vučno vozilo s dvoosovinskom ili troosovinskom poluprikolicom koje u kombiniranom  prijevozu prevozi jedan ili više kontejnera ili izmjenjivih sanduka, uz ukupnu najveću duljinu do 45 stopa: 44 tone, i  

- za skupinu vozila sa pet ili više osovina prilagođena za prijevoz izmjenjivih sanduka: 44 tone.

(7) Kada, kao dio kombiniranog prijevoza tereta, prijevoznik koji šalje teret obavlja prijevoz tereta u početnoj dionici za vlastiti račun, prijevoznik koji treba primiti prevezen teret može obaviti za vlastiti račun prijevoz tereta u završnoj dionici u njihovo odredište, koristeći vučno vozilo kojega je vlasnik, a kojeg je kupio uz odgodu plaćanja ili unajmio te kojeg voze njegovi zaposlenici, čak i ako je prikolicu ili poluprikolicu registrirao ili iznajmio prijevoznik koji šalje teret.

(8) Prijevoz tereta u početnoj dionici koji prijevoznik koji šalje teret obavlja koristeći vučno vozilo kojega je vlasnik, a kojeg je kupio uz odgodu plaćanja, ili iznajmio te kojeg voze njegovi zaposlenici, dok je prikolicu ili poluprikolicu registrirao ili iznajmio prijevoznik koji treba primiti prevezen teret, također će se smatrati vlastitim prijevozom, ako prijevoznik-primatelj obavi prijevoz u završnoj dionici tereta za vlastiti račun.

(9) Početne i završne dionice, koje su dio kombiniranog prijevoza tereta, izuzete su od primjene propisa o obveznim carinama.

Članak 7.

(1) U slučaju kombiniranog prijevoza za najam ili naknadu, u prijevoznom dokumentu koji ispunjava barem zahtjeve predviđene člankom 6. Uredbe Vijeća br. 60/11/ EEZ (kako je izmijenjena Uredbom 569/2008/EZ) potrebno je navesti željezničke utovarne i istovarne kolodvore koji se odnose na tu željezničku dionicu ili utovarne i istovarne luke unutarnjih voda koje se odnose na tu dionicu ili pomorske utovarne ili istovarne luke koje se odnose na tu dionicu.

(2) Pojedinosti iz stavka 1. ovoga članka bilježe se prije obavljanja samog prijevoza i potvrđuju  od strane nadležnih tijela željeznice ili luka u dotičnim željezničkim postajama ili luka unutarnjih voda ili pomorskih lukama, nakon završetka tog dijela puta koje se odvija željeznicom, unutarnjim vodama ili morem.

(3) Ako prikolicu ili poluprikolicu koja pripada prijevozniku i koji ju koristi za prijevoz za vlastite potrebe u završnoj dionici prijevoza tereta, vuče vučno vozilo koje pripada prijevozniku koji se bavi prijevozom za najam ili naknadu, prijevoz koji se vrši na taj način izuzima se od obveze podnošenja prijevoznih dokumenata, ali moraju se osigurati drugi prijevozni dokumenti kojim se dokazuje putovanje koje je obavljeno ili se treba obaviti željeznicom, unutarnjim vodama ili morem.

V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 8.

Ministar će pravilnik iz članka 6. stavka 2. ovoga Zakona donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 9.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o kombiniranom prometu („Narodne novine“, br. 124/09.).

Članak 10.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.

ISKAZ O PROCJENI UČINAKA PROPISA ZA PRIJEDLOG ZAKONA O KOMBINIRANOM PRIJEVOZU TERETA

1. PROBLEM

Zakonom o kombiniranom prometu („Narodne novine“, br. 124/09.) trebalo je regulirati  emeljne pojmove i udaljenosti u kombiniranom prijevozu, oslobađanje od obveza plaćanja godišnje naknade za uporabu javnih cesta, oslobađanje od dozvola i kvota i oslobađanje od ograničenja prometa na cestama za sudionike kombiniranog prijevoza. Cilj navedenog zakona je bilo preusmjeravanje prometa tereta sa ceste na druge oblike prijevoza, prvenstveno željeznički promet te promet unutarnjim vodama ili morem, s ciljem smanjena zagađenja okoliša i smanjenja emisije stakleničkih plinova. Navedeni zakon trebalo je uskladiti sa Direktivom Vijeća 92/106/EEZ od 7. prosinca 1992. o utvrđivanju zajedničkih pravila za određene vrste kombiniranog prijevoza roba među državama članicama ( SL L 368, 17.12.1992.), Direktivom Vijeća 2006/103/EZ od 20. studenoga 2006. o prilagodbi određenih direktiva u području prometne politike zbog pristupanja Bugarske i Rumunjske ( SL L 363, 20.12.2006.) te Direktivom Vijeća 2013/22/EU od 13. svibnja 2013. o prilagodbi određenih direktiva u području prometne politike radi pristupanja Republike Hrvatske ( SL L 158, 10.6.2013.). No pojedine odredbe Zakona nisu bile u skladu sa navedenim direktivama, a prvenstveno odredba o definiranju udaljenosti u kombiniranom prijevozu robe, a što je, uz oblike poticaja, temeljni postulat navedenih Direktiva. Navedeni Zakon je time ostao neusklađen sa navedenim Direktivama, a s druge strane u praksi potpuno neprimjenjiv. U skladu s tim potrebno je donošenje novog propisa kojim će se riješiti predmetna problematika te propisati zakonski preduvjeti za donošenje Pravilnika kojim se propisuju mjere poticaja, Program poticaja kombiniranog prijevoza tereta te naknada za uporabu javnih cesta koja se plaća pri registraciji vučnih i priključnih vozila koja se odnosi na sva vučna i priključna vozila koja sudjeluju u kombiniranom prijevozu tereta.

2. CILJEVI

Obzirom na daljnje usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije, u dijelu koji nije primjereno usklađen, a koji se odnosi na kombinirani prijevoz i kojim će se na sustavan način urediti pitanja poticanja kombiniranog prijevoza tereta, s ciljem preusmjeravanja na ekološki prihvatljivije oblike prometa (prijevoz željeznicom, unutarnjim vodama ili morem), čime bi se doprinijelo rasterećenju cestovnih prometnica, smanjenju posljedica prometnih nesreća, uštedi energenata, te smanjenju onečišćavanja okoliša i razine buke potrebno je izraditi novi Zakon u koji se prenose sljedeće direktive:

-Direktiva Vijeća 92/106/EEZ od 7. prosinca 1992. o utvrđivanju zajedničkih pravila za određene vrste kombiniranog prijevoza roba među državama članicama ( SL L 368, 17.12.1992.),

-Direktive Vijeća 2006/103/EZ od 20. studenoga 2006. o prilagodbi određenih direktiva u području prometne politike zbog pristupanja Bugarske i Rumunjske ( SL L 363, 20.12.2006.)

-Direktive Vijeća 2013/22/EU od 13. svibnja 2013. o prilagodbi određenih direktiva u području prometne politike radi pristupanja Republike Hrvatske ( SL L 158, 10.6.2013.).

Osim usklađivanja sa navedenim direktivama EU, novim Zakonom o kombiniranom prijevozu tereta nastojati će se jasnije i konkretnije definirati određeni pojmovi, prava i dužnosti pravnih osoba, koji se bave prijevozom tereta. Donošenjem novoga Zakona o kombiniranom prijevozu tereta osigurat će se preduvjeti za preusmjeravanje na ekološki prihvatljivije oblike prometa te donošenje odgovarajućeg podzakonskog akta kojim će se detaljnije propisati uvjeti provedbe pojedinih odredbi navedenog Zakona.  

3. MOGUĆE OPCIJE

3.1. OPCIJA 1 – ne poduzimati ništa (nenormativno rješenje)

Ukoliko se razmatra opcija da se ne poduzima ništa odnosno da zakonodavac ne intervenira u cilju rješenja postojećeg problema, dovodi se u pitanje usklađenost Zakona o kombiniranom prometu s donesenim direktivama te da time nisu stvoreni svi preduvjeti za provedbu Zakona. Također važećim Zakonom nisu stvoreni uvjeti za provođenje istog, bolji preduvjeti za dodatno smanjenje emisije stakleničkih plinova kao i preduvjeti za donošenje Pravilnika kojim se određuju mjere poticaja, Program poticaja kombiniranog prijevoza tereta te naknada za uporabu javnih cesta koja se plaća pri registraciji vučnih i priključnih vozila koja se odnosi na sva vučna i priključna vozila koja sudjeluju u kombiniranom prijevozu tereta.

3.2. OPCIJA 2: – (nenormativno rješenje)

Nenormativna rješenja su kratkotrajna, manje učinkovita i ne predstavljaju dovoljnu osnovu za rješavanje problema (npr. razmjena iskustava, ujednačavanje postupanja, tumačenje pojedinih odredbi Zakona od strane obveznika zakona i sl.).

Ova opcija ne nudi ostvarenje zadanih ciljeva.

3.3. OPCIJA 3: – (normativno rješenje)

Kao moguće normativno rješenje moglo bi se pristupiti izmjenama i dopunama postojećeg Zakona o kombiniranom prometu, ali mišljenje je da se takvim rješenjem ne bi postigli željeni ciljevi.

3.4. OPCIJA 4: – (normativno rješenje)

Donošenjem novog Zakona o kombiniranom prijevozu tereta dodatno se usklađuje definicija kombiniranog prijevoza te udaljenosti u kombiniranom prijevozu koje u Zakonu o kombiniranom prijevozu nije bila usklađena sa Direktivom Vijeća 92/106/EEZ od 7. prosinca 1992. o utvrđivanju zajedničkih pravila za određene vrste kombiniranog prijevoza roba među državama članicama ( SL L 368, 17.12.1992.), Direktivom Vijeća 2006/103/EZ od 20. studenoga 2006. o prilagodbi određenih direktiva u području prometne politike zbog pristupanja Bugarske i Rumunjske ( SL L 363, 20.12.2006.) te Direktivom Vijeća 2013/22/EU od 13. svibnja 2013. o prilagodbi određenih direktiva u području prometne politike radi pristupanja Republike Hrvatske ( SL L 158, 10.6.2013.). U novom Zakonu uklonjeni su neki nepotrebni pojmovi i ispravljene su neke definicije postojećih pojmova. Nadalje propisuje se i uvođenje pravilnika kojim se određuju mjere poticaja, Program poticaja kombiniranog prijevoza tereta te naknada za uporabu javnih cesta koja se plaća pri registraciji vučnih i priključnih vozila koja se odnosi na sva vučna i priključna vozila koja sudjeluju u kombiniranom prijevozu tereta

4. USPOREDBA OPCIJA

5. SAVJETOVANJE

Javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga iskaza o procjeni učinaka propisa za prijedlog Zakona o kombiniranom prijevozu tereta provedeno je u razdoblju od 12.05. do 13.06. 2016. godine objavom istog na središnjem portalu za savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (e-savjetovanje). Tijekom postupka savjetovanja zaprimljena su dva prijedloga zainteresiranog predstavnika javnosti koji nisu prihvaćeni obzirom da se iste odnose na konkretne odredbe drugih Zakona koje bi trebao sadržavati novi Zakon o kombiniranom prijevozu tereta, odnosno ne odnose se na Nacrt prijedloga iskaza. Prijedlozi mogu eventualno biti razmotreni prilikom izrade Nacrta prijedloga Zakona. O navedenim primjedbama zainteresirana javnost biti će objavom obrazloženog očitovanja o prihvaćanju/neprihvaćanju pojedinih primjedaba, zajedno sa izvješćem o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću na središnjem državnom portalu za savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (e-savjetovanja). Nadalje održan je i radni sastanak radne skupine za izradu Zakon o kombiniranom prijevozu tereta na kojem su izneseni određeni prijedlozi glede izrade podzakonskog akta kojim bi se reguliranja određena pitanja poticaja kombiniranog prijevoza tereta. Dionici su se nadalje složili o Prijedlogu nacrta Zakona o kombiniranom prijevozu tereta ta da se isti objavi na središnjem državnom portalu za savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (e-savjetovanje).  

6. PREPORUČENA OPCIJA

Opcija 4 (normativno rješenje):

Donošenje novoga Zakona o kombiniranom prijevozu tereta

7. PRAĆENJE PROVEDBE I EVALUACIJA

8. PRILOZI