1.  UVOD

Nacionalni kurikulum za gimnazijsko obrazovanje (NKGO) sastavni je dio sustava nacionalnih kurikulumskih dokumenata razvijenih na temelju Okvira nacionalnoga kurikuluma . Njime se uređuje i usustavljuje gimnazijsko obrazovanje kao dio sustava odgoja i obrazovanja Republike Hrvatske.

NKGO određuje gimnazijsko obrazovanje kao obrazovanje koje pruža zaokruženo iskustvo učenja i time omogućuje cjelovit razvoj mladih osoba, razvoj temeljnih znanja i vještina potrebnih za razumijevanje svijeta u kojem žive i za nastavak obrazovanja te razvoj generičkih kompetencija nužnih za cjeloživotno učenje i aktivno sudjelovanje u različitim društvenim procesima. Polazeći od činjenice da ostvarenje tog cilja od škola zahtijeva uspostavljanje okružja za učenje koje uzima u obzir specifičnosti različitih situacija učenja i potreba učenika, NKGO je oblikovan kao kurikulumski dokument koji omogućuje primjerenu razinu autonomije, fleksibilnosti i učeničkog izbora orijentacije.

NKGO je usklađen s drugim sastavnicama sustava nacionalnih kurikulumskih dokumenata:

 Okvirom nacionalnoga kurikuluma

 nacionalnim kurikulumima za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje, strukovno obrazovanje i umjetničko obrazovanje

 Okvirom za vrednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju

 Okvirom za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama

 Okvirom za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća darovite djece i učenika

 nacionalnim dokumentima područja kurikuluma i kurikulumima međupredmetnih tema.

NKGO sadrži sljedeće odrednice gimnazijskog obrazovanja:

 svrhu, vrijednosti, ciljeve i načela gimnazijskog obrazovanja te prikaz kompetencija učenika na kraju gimnazijskog obrazovanja

 načela i sadržaje učenja i poučavanja

 načela i oblike podrške učenicima

 organizaciju učenja i poučavanja, uključujući cikluse gimnazijskog obrazovanja, nastavni plan i modele orijentacije koji se planiraju uvesti najranije u školskoj godini 2021./22.

 oblike vrednovanja, ocjenjivanja i izvješćivanja o učeničkim postignućima u gimnazijskom obrazovanju.

2. SVRHA, VRIJEDNOSTI, CILJEVI, NAČELA I KOMPETENCIJE

2.1 Svrha gimnazijskog obrazovanja

Gimnazijsko obrazovanje dostupno je nakon završetka osnovnoškolskoga odgoja i obrazovanja svima pod jednakim uvjetima i u skladu sa sposobnostima. Traje četiri godine i završava polaganjem ispita obveznog dijela državne mature čime se prema Hrvatskom kvalifikacijskom okviru stječe obrazovna kvalifikacija razine 4.2. Gimnazije su usmjerene prema nastavku školovanja i pružaju opće obrazovanje, razvijaju opći akademski kapacitet i omogućuju stjecanje temeljnih znanja i vještina u svim glavnim znanstvenim područjima.

Gimnazijsko obrazovanje omogućuje mladim osobama da se razviju u samosvjesne, odgovorne i autonomne ljude širokih, raznolikih i komplementarnih znanja i vještina koji će moći vjerodostojno, produktivno i kreativno odgovoriti na izazove koji ih čekaju. Omogućujući im razumijevanje bitnih aspekata svijeta u kojem živimo, usmjeravajući ih prema suradnji, kritičkom preispitivanju vlastitih pretpostavki i kreativnom rješavanju problema te razvijajući njihovu sposobnost upotrebe jezičnih i tehnoloških alata, gimnazijsko obrazovanje priprema mlade ljude za cjeloživotno učenje i produktivan osobni, profesionalni i društveni život.

2.2 Vrijednosti gimnazijskog obrazovanja

Poštujući temeljne društveno-kulturne vrijednosti koje promiče sustav odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj i uzimajući u obzir vrijednosti navedene u Okviru nacionalnoga kurikuluma , gimnazijsko obrazovanje počiva na sljedećim vrijednostima:

 Jednakost u pravu na dostupnost ujednačene kvalitete obrazovanja

Sva nadležna tijela javne uprave moraju trajno osiguravati sredstva, načine i uvjete kako bi se svi ciljevi gimnazijskog obrazovanja ostvarivali u jednakoj mjeri u svim školama u kojima se organizira gimnazijsko obrazovanje u Republici Hrvatskoj.

 Jednakost u pravu na pristup obrazovanju u skladu s obrazovnim postignućima i potencijalima pojedinaca

Gimnazijsko obrazovanje javno je dobro Republike Hrvatske. Stoga je svim učenicima omogućen jednak pristup gimnazijskom obrazovanju u skladu s njihovim postignućima na prethodnom stupnju obrazovanja te sposobnostima i osobnim izborom. U školskim ustanovama moraju se osigurati sva sredstva, načini i uvjeti integracije i uključenosti svih učenika.

 Sloboda  izbora i profesionalna autonomija

Sloboda izbora za učenike očituje se kao mogućnost da u skladu s vrstom gimnazijskog obrazovanja biraju nastavne programe i sadržaje učenja. Time se učenicima pruža prilika da se obrazuju u skladu sa svojim potrebama, interesima, obrazovnim aspiracijama i životnim ciljevima.

Profesionalna autonomija učiteljima omogućuje da donose profesionalne i odgovorne odluke o sadržajima i metodama poučavanja koje su prilagođene posebitostima učenika koje poučavaju. Autonomija školskih tijela koja donose odluke podrazumijeva ovlasti koje omogućuju profesionalno odlučivanje o radu škole u skladu s njezinim specifičnim zadaćama i specifičnostima okružja u kojemu ih ostvaruje.

Vrijednosti koje se kod učenika trajno potiču i razvijaju tijekom gimnazijskog obrazovanja jesu sljedeće:

 Odgovornost

Način promišljanja, ponašanja i djelovanja učenika treba uključivati smislen i savjestan odnos prema drugim ljudima, zajedničkom i javnom dobru, radu i prirodi te prema sebi samima.

 Ustrajnost i marljivost

Učenik bi trebao aktivno i učinkovito pristupati očekivanjima i izazovima koji se pred njega stavljaju kako bi se postigao trajan napredak u učenju i u punoj mjeri ostvarili osobni potencijali.

 Poduzetnost

Slijed od prepoznavanja mogućnosti do spremnosti na djelovanje i preuzimanje razumnog rizika usmjeren je prema produktivnom suočavanju učenika s promjenjivim životnim okolnostima, odnosno prema unapređivanju postojećih načina djelovanja.

 Inovativnost i kreativnost

Kako učenici promišljaju i djeluju treba voditi novom viđenju i razumijevanju te novim rješenjima različitih vrsta problema u svim područjima ljudskog života.  

 Solidarnost i suradnja

To se odnosi na osjetljivost za druge, osobito one u nepovoljnim životnim okolnostima, spremnost na podršku, pomoć i osobni doprinos zajedničkoj dobrobiti.

 Osobni integritet

Spremnost i hrabrost učenika za dosljedno javno iskazivanje mišljenja te djelovanje treba biti u skladu s vlastitim moralnim normama i uvjerenjima, čak i u situacijama kada to ne nailazi na odobravanje okoline.

 Osobni i grupni identitet

Učenici trebaju imati svijest i rasuđivati o jedinstvenosti osobnog identiteta, zajedništvu s drugim ljudima te o vrijednosti ukupnoga duhovnog i materijalnog nasljeđa Republike Hrvatske i ljudskog nasljeđa u cjelini.

 Poštovanje osobnih i kulturnih različitosti

Svijest učenika o razlikama među ljudima i kulturama, njihovo poštovanje i prihvaćanje temelj su komunikacije i djelovanja koji omogućuju uljuđenu demokratsku zajednicu.

2.3 Ciljevi gimnazijskog obrazovanja

Ciljevi gimnazijskog obrazovanja proizlaze iz općih ciljeva hrvatskoga obrazovnog sustava, vizije iskazane Okvirom nacionalnga kurikuluma i usmjereni su prema uspostavljanju i dugoročnom osiguravanju okružja koje učenicima omogućuje i pruža podršku da se razviju u mlade ljude koji u punoj mjeri ostvaruju vlastite potencijale, upravljaju vlastitim napretkom, poštuju dobrobit drugih i aktivno i odgovorno sudjeluju u zajednici.

U gimnazijskom obrazovanju tri su temeljna cilja:

 Cjelovit razvoj

Gimnazija potiče cjelovit osobni razvoj i razvoj svih potencijala nužnih za ispunjen osobni život i aktivno sudjelovanje u društvu. Osobito je važno jačanje samopouzdanja i pružanje podrške mladim osobama kako bi prepoznale i razvijale vlastitu jedinstvenost te poticanje razvoja ukupnih znanja, vještina i stavova koji omogućuju oblikovanje vlastite cjelovite slike svijeta i donošenje razboritih životnih odluka. Nužno je poticanje autonomije, inicijativnosti i poduzetnosti, ali i razvijanje svijesti o utjecaju vlastitih postupaka na okoliš i druge ljude. Jednako je važno i poticati na poštovanje individualnih i kulturnih različitosti te na njegovanje odgovornog i etičnog djelovanja na dobrobit svih.

 Temeljito opće obrazovanje

Kroz širinu i raznolikost iskustava učenja u različitim predmetnim i međupredmetnim područjima koja pokrivaju ukupnost ljudskog iskustva, gimnazija omogućuje ujednačen razvoj svih važnih disciplinski specifičnih i generičkih kompetencija.

Ona osigurava usvajanje temeljnih znanja i vještina iz različitih disciplina i područja, djelotvornih komunikacijskih obrazaca i oblika izražavanja na hrvatskom i drugim jezicima koji se poučavaju te znanja i vještina koji omogućuju kritičko mišljenje, kreativno rješavanje problema, oblikovanje etičkih i estetskih sudova i suradnju.

 Priprema za nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje

Gimnazija učenicima pruža mogućnost da usvajajući ukupna znanja, vještine i stavove, usvoje i napredna znanja i vještine iz odabranih disciplina i područja u skladu s interesima i obrazovnim aspiracijama. To je nužno budući da uspješan nastavak obrazovanja zahtijeva dodatni razvoj specifičnih kompetencija i dubinsko ovladavanje pojedinim sadržajima.

Gimnazija pruža podršku svim učenicima u donošenju informiranih i odgovornih odluka o vlastitoj budućnosti i profesionalnom putu te ih osnažuje razvojem kompetencija za cjeloživotno učenje.

2.4. Načela gimnazijskog obrazovanja

Načela kojima se vodi gimnazijsko obrazovanje jesu sljedeća:

 Načelo individualnoga cjelovitog razvoja

Poštujući jedinstvenost svake mlade osobe te činjenicu da se svaki pojedinac razvija i napreduje različitom brzinom i načinom, gimnazijsko obrazovanje potiče cjelovit razvoj svakog učenika te osigurava pristup i sudjelovanje u svim područjima učenja.

 Načelo cjelovitosti obrazovanja

Vodeći računa o općeobrazovnoj prirodi gimnazijskog obrazovanja, učenje i poučavanje u gimnaziji usmjereno je na razvijanje temeljnih znanja i vještina iz različitih disciplina i područja, što učenicima omogućuje stvaranje cjelovite, strukturirane slike svijeta i definiranje vlastitog mjesta u njemu.

 Načelo izbornosti i autonomije

Gimnazijsko obrazovanje pruža učenicima priliku da u prikladnoj mjeri, a u skladu s interesima, sposobnostima i visokoškolskim aspiracijama, odabiru predmete/orijentacijske module.

Profesionalna autonomija omogućuje učiteljima da u znatnoj mjeri odlučuju o sadržajima i metodama poučavanja, vodeći računa o stručnoj utemeljenosti takvih odluka i o dobrobiti učenika.

 Načelo poticajnoga, sigurnog i zdravog okružja

Gimnazijsko obrazovanje promiče kulturu zajedništva i međusobnog poštovanja te potiče slobodno iznošenje ideja, preuzimanje inicijative i razumnog rizika. Gimnazijsko obrazovanje predstavlja sigurno okružje koje ne ugrožava tjelesno i mentalno zdravlje učenika.

2.5. Kompetencije učenika na završetku gimnazijskog obrazovanja

Kompetencije su opća očekivanja od učenika u obliku povezanih znanja, vještina i stavova koje treba razvijati tijekom obrazovanja kroz sva područja kurikuluma, međupredmetne teme i predmete. Okvir generičkih kompetencija NKGO preuzima iz Okvira nacionalnoga kurikuluma , usmjeravajući gimnazijsko obrazovanje prema razvijanju oblika mišljenja, oblika rada i korištenja alata i kompetencija za osobni i socijalni razvoj.

Slika 1. Generičke kompetencije koje se razvijaju u odgojno-obrazovnome procesu

S obzirom na specifičnosti gimnazijskog obrazovanja koje je usmjereno na cjeloviti razvoj i usvajanje temeljitoga općeg obrazovanja, a time na nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje, svi učenici trebaju biti sposobni samostalno:

1. Smisleno i djelotvorno komunicirati s drugima

Budući da je komunikacija nužan preduvjet suživota ljudi u zajednici, a time i osobnog razvoja, usvajanje vještina govorenja, slušanja, čitanja i pisanja  ključno je postignuće za svakog učenika. Prenošenje spoznaja, promišljanja i osjećaja, sudjelovanje u raspravama, razumijevanje tekstova te pravopisno i gramatički ispravno pisanje polazišta su razvoja suvremenog čovjeka i njegova sudjelovanja u društvu. Iako se razvoj komunikacijskih kompetencija ponajprije povezuje s jezičnim područjem, i druga područja kurikuluma imaju važnu ulogu u stjecanju tih vještina. Učenje komuniciranja ne znači tek učenje jezičnog uobličavanja svojih zamisli ili zamisli drugih, već i usvajanje i razmjenjivanje simboličkih sadržaja, sudjelovanje u interakciji s drugima na različitim razinama te upotreba medija i tehničkih pomagala. Stoga učenje jezika i komuniciranja ima izrazito velik učinak na kognitivni, emocionalni i socijalni razvoj učenika.

2. Koristiti se spoznajama i vještinama pri opisu i objašnjavanju prirodnih pojava, ljudskog društva i tehnologije

Učenici se u gimnazijama usmjeravaju prema usvajanju ne samo temeljnih znanja, već i načina njihove primjene te svih vještina važnih za oblikovanje, usvajanje i prijenos znanja. Neovisno o tome je li riječ o objašnjavanju prirodnih pojava, svijeta ljudskih tvorevina i iskustava ili tehnologije, važno je poučavati učenike poznatim kategorijama ili vrstama znanja, poznatim ili inovativnim načinima njihove primjene, metodologijama ili vještinama istraživanja u pojedinim disciplinama, procjenama korisnosti ili valjanosti spoznaja u određenim uvjetima te razvijati njihovu sklonost istraživanju, propitivanju i provjeravanju. Zbog toga je ključno kod učenika razvijati pozitivan stav prema različitim predmetima i područjima kojima je cilj objasniti prirodne, društvene i tehnološke procese, ali i osvještavati im važnost tih znanja za njih same. Potrebno je obratiti posebnu pažnju na razumijevanje i primjenu matematičkih postupaka i koncepata te na upotrebu informatičke tehnologije kao znanja i vještina koji su preduvjet usvajanja ili poučavanja u drugim disciplinama.

3. Razvijati osobne potencijale učenjem, kreativnim izražavanjem i djelovanjem na vlastitu dobrobit  i dobrobit drugih

Učenje i poučavanje u gimnaziji usmjereno je na osobni razvoj i napredak učenika. Učenici se potiču na problemsko učenje, kritičko mišljenje i kreativno izražavanje u različitim medijima. Upućuju se na modele ponašanja koji potiču zdravlje, osobnu odgovornost i integritet, grupnu solidarnost i odgovoran odnos spram okoliša. Učenici usvajaju i razvijaju one spoznaje, vještine i vrijednosti koje će ih pripremiti za izazove društvenih promjena i zahtjeve života u neposrednoj okolini te za razborit izbor obrazovnog puta.

4. Razumjeti i prihvaćati društvene i kulturne različitosti

Gimnazijsko obrazovanje osigurava učenicima razumijevanje uzroka i posljedica društvenih i kulturnih različitosti u lokalnom, nacionalnom, europskom i globalnom kontekstu. Kako bi izgradili stabilan osobni i društveni identitet te pozitivan odnos prema vlastitom kulturnom nasljeđu, učenicima se skreće pozornost na društvene i kulturne različitosti u spomenutim kontekstima i u okviru posebnih društvenih skupina. Upoznavanjem i razumijevanjem spomenutih različitosti učenici neće usvajati samo nove spoznaje, već i nove perspektive koje će im omogućiti objektivniju procjenu vlastite okoline i životnih okolnosti drugih ljudi. Gimnazijsko obrazovanje kod učenika će razvijati osobni integritet, odgovornost, solidarnost, toleranciju, pluralizam i svijest o općem dobru.

3.  UČENJE I POUČAVANJE U GIMNAZIJSKOM OBRAZOVANJU

3.1. Načela učenja i poučavanja u gimnazijskom obrazovanju

Načela učenja i poučavanja u gimnaziji polaze od osnovne pretpostavke da su učenici u središtu procesa učenja i poučavanja, a optimalno okružje za učenje je ono koje potiče razvoj njihove sposobnosti da upravljaju vlastitim učenjem. Osnovna načela učenja i poučavanja u gimnazijskom obrazovanju jesu:

1. Proces učenja i poučavanja usmjeren je na kvalitetu znanja koje su učenici usvojili, a ne na njegov opseg.  Uspjeh učenja i poučavanja u gimnaziji ogleda se u optimalnom odnosu širine i dubine usvojenog znanja. Uz odgovarajuću širinu znanja iz različitih područja kurikuluma i međupredmetnih tema, učenici imaju priliku steći i primjerenu dubinu znanja, posebice u  područjima vlastitog interesa. Tako se stvaraju složene strukture dobro organiziranog znanja koje se ne sastoji isključivo od činjenica, već obuhvaća razumijevanje složenih pojmova, povezivanje znanja iz različitih područja u smislene cjeline, sposobnost primjene naučenog u različitim problemskim situacijama te znanje o reguliranju vlastitog učenja.

2. Ciljevi i ishodi  procesa učenja i poučavanja jasno su iskazani.   Svi učenici trebaju razumjeti cilj i svrhu svih aktivnosti u procesu učenja i poučavanja te ishode učenja koji se očekuju i vrednuju na kraju tog procesa. Zbog toga ciljevi učenja moraju biti jasno iskazani, a proces poučavanja jasno strukturiran. Pritom se primjenjuju strategije vrednovanja koje su usklađene s očekivanjima i ciljevima. Vrednovanje je spona između poučavanja i učenja i ima velik utjecaj na ono što se uči. Zbog toga je velik naglasak na formativnom vrednovanju koje podupire učenje jer učenicima je potrebna redovita i smislena povratna informacija koja će im pomoći da reguliraju vlastito učenje.  

3. Učenje je proces koji se najkvalitetnije odvija u suradnji s drugima. Poučavanje u gimnaziji prepoznaje važnost socijalne prirode učenja i potiče kulturu zajedništva i suradnje. Najbolje se uči kroz interakciju s drugima, a sposobnost suradnje jedna je od ključnih kompetencija u suvremenom svijetu. Dobro organizirano učenje u suradnji s drugima potiče učenika na postignuća, ali nosi i dobrobit za njegov osobni i socijalni razvoj. Važnost suradničkog učenja ne umanjuje važnost samostalnog učenikova rada i učenja koje u srednjoškolskoj dobi igra sve veću ulogu.

4. Očekivanja i izazovi koji se postavljaju pred svakog učenika omogućuju mu da postiže trajni napredak u učenju. Učitelji pred svakog učenika postavljaju primjereno visoka očekivanja koja ga potiču da ulaže trud, ostvaruje trajni napredak u učenju, razvija osjećaj kompetentnosti te u punoj mjeri ostvaruje vlastite potencijale u različitim područjima. Poticajno okružje za učenje učenicima postavlja stalne izazove, a istodobno im daje priliku da iskuse uspjeh u učenju i ovladaju sve složenijim činjeničnim i konceptualnim znanjima te složenijim procesima učenja koji su preduvjet za kvalitetu znanja u područjima kurikuluma. Pritom je važno da su očekivanja jasno definirana, individualizirana i usklađena s razvojnim mogućnostima učenika. U zahtjevima koji se pred učenike postavljaju važno je izbjeći pretjerano opterećenje koje će ih obeshrabriti u učenju.

5. Okružje za učenje uzima u obzir razlike među učenicima, uključujući i razlike u prethodnom znanju. Učenici se razlikuju prema prethodnom znanju, sposobnostima, strategijama učenja, interesima, uvjerenjima o vlastitoj uspješnosti u učenju, socijalnom i kulturnom podrijetlu. Razumijevanje tih razlika omogućuje da se aktivnosti i tempo učenja prilagode s obzirom na razlike među učenicima. Okolina za učenje treba biti osjetljiva na te razlike i diferencirati poučavanje tako da učenici uspješno uče u zajedničkom okružju i napreduju u skladu s vlastitim mogućnostima.  

6. Prepoznaje se  važnost učeničkih interesa, motivacije i emocija u učenju. Poticajna okolina za učenje prepoznaje ulogu motivacije i emocija učenika u uspješnom učenju. Pozitivna uvjerenja o vlastitoj uspješnosti u učenju općenito, kao i u pojedinom predmetu, te sposobnost djelovanja na vlastitu motivaciju neizostavne su sastavnice uspješnog učenja. Mlada osoba motivirana je za učenje kada  je način učenja zanimljiv i kada su proces i sadržaji učenja smisleni i povezani s njezinim životnim iskustvima.  Zbog toga je važno primjenjivati pristupe učenju koji omogućuju razumijevanje svrhe onoga što se uči, povezanost učenja s prethodnim znanjima i vještinama  e s osobnim životom. Iskustva učenja trebaju biti uklopljena u cjelokupno životno iskustvo mladih osoba, nuditi im izazov, poticati radoznalost i želju za učenjem posebno u područjima njihova posebnog interesa.

7. Učenje i poučavanje usmjereno je na razvoj kompetencija za cjeloživotno učenje . U procesu učenja i poučavanja primjenjuju se pristupi i strategije koji potiču razvoj vještine upravljanja vlastitim učenjem. Učenici na ovoj razini obrazovanja primjenjuju sve složenije strategije učenja, uspješno organiziraju svoje učenje povezujući ga s prethodnim znanjima, prate vlastiti napredak u učenju i sposobni su održavati motivaciju za učenje. Okružje za učenje omogućuje razvoj tih vještina postavljajući jasne ciljeve učenja, dajući sve veću autonomiju učiteljima, ali i učenicima u organizaciji procesa učenja potičući ih da vrednuju vlastito učenje i da ono što nauče primjenjuju u različitim situacijama.

8. Učenje i poučavanje potiče horizontalnu povezanost  područja i predmeta te povezanosti onoga što se uči sa širom zajednicom i društvom u cjelini. Kvalitetno učenje i poučavanje potiče stvaranje prilika za učenje koje naglašavaju povezivanje znanja i pojmova iz različitih područja i njihovu sve složeniju primjenu u novim situacijama. Time se potiče stvaranje znanja koje se može primjenjivati u različitim okolnostima, za rješavanje problema s kojima se učenici tek trebaju susresti. Da bi znanje postalo smisleno, potrebno ga je primjenjivati izvan formalne situacije učenja na širi kontekst: na društvo u cjelini te stvarne životne probleme, čime ono što se uči dobiva stvarnu važnost za učenika.  

9. Učenje i poučavanje organizirano je tako da učenicima pruža raznolika iskustva učenja. Stvaranje kvalitetnih, smisleno povezanih struktura znanja podrazumijeva i primjenu raznolikih aktivnosti učenja kao što je, primjerice, istraživačko učenje, suradničko učenje, projektna nastava, učenje usmjereno na rješavanje problema ili učenje izvan škole. Takvo učenje zahtijeva i autonomnu primjenu različitih materijala za učenje koji nisu ograničeni isključivo na standardne udžbenike i pripadajuće materijale, već obuhvaćaju i materijale koje odabiru i osmišljavaju učitelji i učenici u skladu s planiranim ciljevima svake aktivnosti učenja.

3.2. Odgojno-obrazovni ciklusi

Gimnazijsko obrazovanje traje četiri godine i obuhvaća dva dvogodišnja odgojno-obrazovna ciklusa: četvrti odgojno-obrazovni ciklus koji uključuje prvi i drugi te peti ciklus koji uključuje treći i četvrti razred.

Slika 2. Ciklusi u gimnazijskom obrazovanju

3.3. Područja kurikuluma

U gimnazijskom obrazovanju razvija se svih sedam područja kurikuluma  navedenih u Okviru nacionalnog kurikuluma i određenih u:

 Nacionalnom dokumentu jezično-komunikacijskog područja kurikuluma,

 Nacionalnom dokumentu matematičkog područja kurikuluma,

 Nacionalnom dokumentu prirodoslovnog područja kurikuluma,

 Nacionalnom dokumentu tehničkog i informatičkog područja kurikuluma,

 Nacionalnom dokumentu društveno-humanističkog područja kurikuluma,

 Nacionalnom dokumentu umjetničkog područja kurikuluma,

 Nacionalnom dokumentu tjelesnog i zdravstvenog područja kurikuluma.

Odgojno-obrazovna očekivanja u dokumentima područja kurikuluma određena su na kraju pojedinih odgojno-obrazovnih ciklusa, a za gimnazijsko obrazovanje odnose se na 4. i 5. odgojno-obrazovni ciklus.

3.4. Međupredmetne teme

U gimnazijskom obrazovanju razvija se svih sedam međupredmetnih tema  navedenih u Okviru nacionalnog kurikuluma i određenih u:

 Nacionalnom kurikulumu međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj,

 Nacionalnom kurikulumu međupredmetne teme Zdravlje,

 Nacionalnom kurikulumu međupredmetne teme Održivi razvoj,

 Nacionalnom kurikulumu međupredmetne teme Učiti kako učiti,

 Nacionalnom kurikulumu međupredmetne teme Poduzetništvo,

 Nacionalnom kurikulumu međupredmetne teme Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije,

 Nacionalnom kurikulumu međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje.

Odgojno-obrazovna očekivanja u kurikulumima međupredmetnih tema određena su na kraju pojedinih odgojno-obrazovnih ciklusa, a za gimnazijsko obrazovanje odnose se na 4. i 5. odgojno-obrazovni ciklus.

3.5. Uloga učitelja

Gimnazijsko obrazovanje temelji se na pristupu koji učenika stavlja u središte učenja i poučavanja čineći ga aktivnim sudionikom u stvaranju vlastitog znanja i razvoju vještina. Pritom se prepoznaje ključna uloga učitelja kao osobe koja na najvišoj razini svojih profesionalnih znanja i predanosti stvara okružje koje najbolje odgovara potrebama učenika i razvija njihove kompetencije za cjeloživotno napredovanje i učenje. Uspješan učitelj razumije utjecaj koji njegovo poučavanje ima na učenička postignuća, očekuje da svi učenici ostvare napredak u učenju i raspolaže profesionalnim znanjima i vještinama za individualizirano poučavanje i podupiranje svakog učenika. Učitelj stvara razredno ozračje koje obilježava podrška i prihvaćanje, u kojem se učenici osjećaju sigurno i vlastite pogreške vide kao priliku za učenje. Učenicima iznosi jasne ciljeve i svrhu svih aktivnosti u razredu te kriterije vrednovanja njihovih postignuća. Slobodno odabire i primjenjuje raznovrsne pristupe i strategije poučavanja s pomoću kojih sve učenike uključuje u učenje, potiče njihovu motivaciju i interes za predmet i podržava ulaganje truda u učenje. Svojim učenicima daje jasne povratne informacije o njihovu napretku u učenju. Učitelj stalno prati je li njegovo poučavanje uspješno, podupire li ostvarivanje ciljeva učenja, razvija li uspješne strategije učenja i dublje razumijevanje onoga što se uči kod svih učenika. Stvara poticajno okružje u kojem učenici slobodno postavljaju pitanja i traže podršku u učenju, primjenjuju naučeno u različitim situacijama, kritički preispituju proces učenja i poučavanja te razvijaju samostalnost i odgovornost. Takvim pristupom podupire ne samo kognitivne, već i socio-emocionalne, motivacijske i moralne aspekte razvoja učenika.

Učitelj je odgovoran za vlastiti rad i profesionalni razvoj, a to se može odvijati jedino u sigurnom i brižnom okružju koje njeguje profesionalnu autonomiju učitelja u odabiru onih metoda, oblika i sadržaja poučavanja koje smatra najprimjerenijima za ostvarivanje ciljeva učenja. To nudi priliku za stalnu suradnju s drugim učiteljima te kritičko preispitivanje vlastitog poučavanja u okružju kolegijalne podrške i trajnog dijaloga o učenju. Prepoznajući da uspješno učenje i poučavanje zahtijeva iskorak izvan školskog okružja, učitelj uspostavlja suradnju s članovima akademske i šire društvene zajednice radi ostvarivanja ciljeva učenja.  

3.6. Uloga stručnih suradnika

Stručni suradnici koji rade u odgojno-obrazovnim ustanovama koje provode gimnazijsko obrazovanje aktivno su uključeni u provedbu kurikulumskih dokumenata. Njihovo uključivanje je ovisno o njihovoj profesionalnoj ulozi, specifičnim potrebama ustanove kao i profilu ostalih stručnih suradnika zaposlenih u odgojno-obrazovnoj ustanovi.

Zajedno s ravnateljima te učiteljima izrađuju strategiju primjene nacionalnog kurikuluma za gimnazijsko obrazovanje u ustanovi u kojoj rade te školski kurikulum. Osim toga aktivno su uključeni u razvijanje sustava podrške učenicima kao i u razvijanju školskog modela individualnog profesionalnog usmjeravanja. Stručni suradnici zajedno s učiteljima koordinaraju i prate provedbu međupredmetnih tema.

Stručni suradnici pedagozi imaju za temeljnu zadaću unapređivanje odgojno-obrazovne djelatnosti u ustanovi. Sukladno svojem inicijalnom obrazovanju,  stručnjaci su za kurikulum u ustanovi u kojoj rade. U suradnji s ravnateljem, drugim stručnim suradnicima i učiteljima organiziraju stručno osposobljavanje i usavršavanje za učitelje unutar ustanove. Oni prate, analiziraju i sudjeluju u unapređivanju procesa učenja i poučavanja, daju podršku učiteljima u razumijevanju kurikulumskih dokumenata te primjeni tijekom planiranja i realizacije odgojno-obrazovnog procesa.

3.7. Uloga ravnatelja

Ravnatelji odgojno-obrazovne ustanove rade sustavno na osiguravanju uvjeta i pružanju podrške svim radnicima za ostvarivanje ciljeva nacionalnog kurikuluma za gimnazijsko obrazovanje. Zajedno sa stručnim suradnicima i učiteljima donose viziju i misiju škole te sukladno tome, izrađuju strateški plan primjene nacionalnih kurikulumskih dokumenata. Primjenjujući, sukladno propisima, autonomiju škole, osiguravaju uvjete za rad, ali također i prate odgovornost svih radnika za provedbu. Profesionalnim pristupom i osobnim primjerom ravnatelji djeluju kao osobe koje cijeli život uče te podupiru promjene u pristupu rada koji vode povećanju kvalitete rada ustanove.

3.8. Materijali i izvori za učenje i poučavanje

U skladu s koncepcijom gimnazijskog obrazovanja učitelji imaju profesionalnu autonomiju, a učenici slobodu u odabiru onih materijala i tehnologija koji će učenje učiniti izazovnim, raznolikim i poticajnim  e omogućiti ostvarivanje kurikulumom predviđenih ishoda učenja.

Kako se mijenja uloga učitelja u procesu učenja i poučavanja, nužno je napraviti otklon od uvriježene prakse poistovjećivanja udžbenika s kurikulumom. Specifičnost gimnazijskog obrazovanja, uz povećan udio izbornih sadržaja, pretpostavlja drugačiji način korištenja materijala i izvora za učenje. Za ostvarenje ciljeva kurikuluma potrebno je koristiti se različitim izvorima poput knjiga, interneta i drugih digitalnih izvora, zatim materijalima koji se oblikuju tijekom procesa učenja i poučavanja, a u čijem će nastajanju najviše sudjelovati učenici. Ti izvori podupiru učenje koje oblikuju učitelji i učenici, a usmjereno je na ostvarivanje planiranih ciljeva. Kako bi se osigurala primjena i povezanost sadržaja s interesima učenika i njihovim stvarnim životom, nužno je osigurati uvjete za veći udio pokusa i drugih praktičnih aktivnosti koje pretpostavljaju veći izravan angažman učenika.

3.9. Vrijeme za učenje i poučavanje

Nastavna godina produljuje se za dva tjedna. Produljenje nastavne godine odnosi se na sve odgojno-obrazovne cikluse i služi realizaciji dvaju projektnih tjedana. Jedan od njih ostvaruje se tijekom drugog polugodišta i uključuje pet radnih dana u kontinuitetu dok drugi škola organizira na različite načine, ovisno o potrebama i interesima učenika i mogućnostima škole. Škola ima slobodu u određivanju aktivnosti, sadržaja i načina izvođenja projektnih tjedana.

Uobičajeno trajanje nastavnog sata je 45 minuta. Budući da visoka razina usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda iziskuje primjenu metoda i strategija koje se temelje na aktivnostima učenika, školama se preporučuje da za većinu nastavnih predmeta predvide mogućnost da najmanja jedinica učenja i poučavanja bude dva školska sata (tzv. blok-sat).

U nastavnom planu koji je sastavni dio ovoga kurikuluma satnica pojedinih predmeta određena je na godišnjoj razini. Time se školi omogućuje fleksibilnije planiranje i izvođenje odgojno-obrazovnog procesa čija je svrha uspješnije ostvarivanje različitih oblika poučavanja i učenja koji počivaju na međupredmetnoj povezanosti, projektima, izvanučioničkoj nastavi, koncentriranoj nastavi iz pojedinih predmeta itd.

4. PODRŠKA UČENICIMA U GIMNAZIJSKOM OBRAZOVANJU

Gimnazijsko obrazovanje učenicima osigurava okružje za učenje koje će poticati ostvarivanje njihovih osobnih potencijala, pružiti im široku opću obrazovanost,  omogućiti  razvoj njihovih interesa u različitim područjima i pripremiti ih za osobne, obrazovne i profesionalne odabire. Uvođenje orijentacije u petom ciklusu gimnazije, koje se predviđa u školskoj godini 2021./2022., učenike i njihove roditelje stavlja pred izazove odluka o osobnoj i obrazovnoj budućnosti u svijetu koji se ubrzano mijenja. Učenici gimnazija suočeni su i s izazovima vezanim uz odrastanje u odgovorne i autonomne pojedince sposobne u punoj mjeri sudjelovati u životu svoje zajednice i društva u cjelini. Zbog toga gimnazije u prvom redu trebaju biti sigurno okružje koje će štititi dobrobit svih učenika te osigurati rodnu, etničku, vjersku i svaku drugu ravnopravnost. Briga za sigurnost, dobrobit i osobni razvoj svih učenika podrazumijeva kvalitetnu suradnju gimnazije i osoba koje se brinu o učenicima, napose njihovih roditelja. Gimnazije stvaraju takvo okružje u kojem roditelji imaju aktivnu ulogu u osiguravanju optimalnih uvjeta za sigurnost i dobrobit svih učenika i u podizanju kvalitete učenja i poučavanja u školi. Škola će osigurati podršku učenicima u razvoju njihovih vještina učenja, u izradi i praćenju individualnog plana učenja. Škola savjetuje i daje smjernice učenicima te pruža podršku njihovim roditeljima u planiranju daljnjeg obrazovanja i karijere, u njihovim odabirima i razumijevanju posljedica tih odabira. Posebnu podršku škola pruža učenicima (i njihovim roditeljima) tijekom četvrtog ciklusa kako bi ih pripremila na izbor modula i predmeta u petom ciklusu koji će najbolje odgovarati njihovim interesima, potrebama i mogućnostima. Takvu vrstu savjetovanja i usmjeravanja škola će osigurati svakom učeniku do kraja četvrtog ciklusa gimnazijskog obrazovanja.

4.1. Podrška darovitim učenicima i učenicima s izraženim interesima za pojedina područja

Odgojno-obrazovna podrška koju škola osigurava darovitim učenicima koji pokazuju interes za pojedina područja u gimnazijskom obrazovanju definirana je na razini sustava Okvirom za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća darovite djece i učenika . Kurikulumsko planiranje za te je učenike individualno, a dokumenti o podršci učenicima i vrednovanju ostvarenosti ishoda učenja sastavni su dio osobnoga kurikuluma učenika. Radi zadovoljavanja odgojno-obrazovnih potreba darovitih učenika uvodi se razlikovni kurikulum u skladu sa smjernicama  Okvira za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća darovite djece i učenika .

Škola planira, provodi i vrednuje razlikovni kurikulum namijenjen darovitim učenicima. Razlikovni se kurikulum sastoji od specifičnih izmjena pojedinih predmetnih i međupredmetnih kurikuluma. Za darovite učenike s teškoćama, darovite učenike koji izrazitije mijenjaju tempo učenja i iznimno darovite učenike za koje je potrebno izraditi znatnije individualiziran program učenja škola će izraditi osobne kurikulume.

4.2. Podrška učenicima s teškoćama

Odgojno-obrazovnu podršku koju treba osigurati učenicima s teškoćama u gimnazijskom obrazovanju definira Okvir za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama . Radi zadovoljavanja odgojno-obrazovnih potreba učenika s teškoćama kurikulum se prilagođava u skladu sa smjernicama  Okvira.

5. ORGANIZACIJA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA U GIMNAZIJSKOM OBRAZOVANJU

U skladu s načelima Okvira nacionalnoga kurikuluma i Nacionalnoga kurikuluma gimnazijskog obrazovanja, cilj je osigurati veću fleksibilnost organizacije odgojno-obrazovnog procesa. Potrebno je osigurati okružje za učenje i poučavanje koje će biti prilagodljivo različitim potrebama i interesima učenika te specifičnostima pojedine škole. Fleksibilniji i otvoreniji pristup organizaciji odgojno-obrazovnog procesa za cilj ima unaprijediti kvalitetu rada i ostvariti odgojno-obrazovna očekivanja. Takvim pristupom škole i odgojno-obrazovni radnici dobivaju veću autonomiju i odgovornost u prilagodbi organizacije odgojno-obrazovnog procesa specifičnostima i potrebama okružja.

U gimnazijskom obrazovanju organizacija odgojno-obrazovnog procesa odnosi se na:

a) postojeći nastavni plan

b) promjene u organizaciji koje su predviđene sa školskom godinom 2021./2022. u kojoj se predviđa upis u prvi razred gimnazijskog obrazovanja po novim organizacijskim strukturama.

5. 1. Postojeći nastavni plan

Do kraja školske godine 2020./2021. u svim gimnazijskim programima zadržava se postojeći nastavni plan u svim razredima. U nastavnom planu satnica pojedinih predmeta iskazana je na godišnjoj razini. Time se školi omogućuje fleksibilnije planiranje i izvođenje odgojno-obrazovnog procesa. Svi nacionalni kurikulumi nastavnih predmeta koji se uče i poučavaju u gimnazijskim programima izrađeni su prema postojećem nastavnom planu.

Tablica 1. Nastavni plan gimnazijskih programa*

*Plan je iskazan na osnovi 35 nastavnih tjedana u 1., 2. i 3. razredu te 32 nastavna tjedna u 4. razredu.

** U prirodoslovno-matematičkoj gimnaziji umjesto drugog stranog jezika mogu se birati prošireni programi matematik ili informatika. O svom izboru učenici se trebaju izjasniti tijekom upisa u prvi razred.

5.2 Organizacijske promjene predviđene u školskoj godini 2021./2022. - modeli orijentacije

Od školske godine 2021./2022. predviđene su znatne organizacijske promjene u gimnazijskom obrazovanju. Odnose se na one učenike koji u toj školskoj godini upišu prvi razred gimnazijskog obrazovanja. One poštuju tradiciju hrvatskoga gimnazijskog obrazovanja te se nadovezuju na jasno iskazanu društvenu potrebu za što profiliranijim razvojem ljudskih potencijala, nužnost fleksibilnije organizacije odgojno-obrazovnog procesa te potrebe učenika za većim utjecajem na izbor onog što i koliko uče u gimnazijskom obrazovanju. Promjene omogućuju snažnije profiliranje škola, čime se potiče autonomija. Petogodišnje razdoblje do uvođenja predviđenih organizacijskih promjena potrebno je kako bi se škole, odgojno-obrazovni radnici, učenici i roditelji mogli primjereno pripremiti za predviđene promjene.

Najkasnije do školske godine 2018./19. potrebno je ispitati izvodivost te potrebe i mogućnosti škola i odgojno-obrazovnih radnika za predložene organizacijske promjene. Nakon provedenih analitičkih postupaka, u skladu s rezultatima, nužno je propitati broj i strukturu orijentacijskih modula i po potrebi ih revidirati.  

Promjene se odnose na uvođenje orijentacije u gimnazijsko obrazovanje i posljedično fleksibilniju organizaciju odgojno-obrazovnog procesa u 5. odgojno-obrazovnom ciklusu (3. i 4. razred gimnazijskog obrazovanja). Peti odgojno-obrazovni ciklus promatra se kao cjelina, čime se omogućuje poboljšano kurikulumsko i organizacijsko planiranje i programiranje procesa učenja i poučavanja te organiziranje zajedničkoga odgojno-obrazovnog procesa koji će istovremeno uključivati učenike 3. i 4. razreda gimnazijskog obrazovanja.

Dva su temeljna modela orijentacije u gimnazijskom obrazovanju:

1) Model kasnije orijentacije odnosi se na obrazovni program opće gimnazije pri čemu se orijentacija ostvaruje nakon 2. razreda gimnazijskog obrazovanja, odnosno pri ulasku u  5. odgojno-obrazovni ciklus (na početku 3. razreda).

2) Model ranije orijentacije odnosi se na obrazovni program prirodoslovno-matematičke, jezične, klasične i prirodoslovne gimnazije. Za učenike model ranije orijentacije započinje izborom profiliranoga gimnazijskog programa.

Orijentacija se u svim gimnazijskim programima ostvaruje tako da učenici tijekom gimnazijskog obrazovanja biraju orijentacijske module i sadržaje osobnog izbora u skladu sa svojim sposobnostima, interesima i visokoškolskim aspiracijama. Orijentacijski moduli su nacionalno određeni i učenicima omogućuju produbljivanje znanja i vještina u određenim područjima te stjecanje kvalitetnije osnove za nastavak obrazovanja na visokoškolskoj razini. Orijentacijski moduli i sadržaji osobnog izbora odnose se na postojeće i moguće nove nastavne predmete. Kurikulume novih nastavnih predmeta mogu izraditi škole, a prihvaća ih nadležno ministarstvo. Kako bi se objasnio koncept orijentacije u gimnazijskom obrazovanju, uvodi se pojam orijentacijske košare kojom je određena satnica koja se ostvaruje orijentacijskim modulom i osobnim izborom u pojedinome gimnazijskom programu.

5.2.1. Model kasnije orijentacije

Model kasnije orijentacije ostvaruje se u obrazovnom programu opće gimnazije pri čemu se orijentacijski moduli i osobni izbor odnose na 5. odgojno-obrazovni ciklus.

ORIJENTACIJSKA KOŠARA

U općoj gimnaziji satnica sljedećih nastavnih predmeta ostaje nepromijenjena u odnosu na postojeći plan i oni ne sudjeluju u orijentacijskoj košari:

 Hrvatski jezik

 Matematika

 I. strani jezik

 Tjelesna i zdravstvena kultura.

Nastavni predmeti Konfesionalni vjeronauk/Etika, kao ni predmeti Logika i Politika i gospodarstvo, koji se poučavaju jedan sat tjedno tijekom cjelokupnog obrazovanja u općim gimnazijama, satnicom također ne sudjeluju u orijentacijskoj košari.

Svi ostali nastavni predmeti sudjeluju s jednim nastavnim satom u orijentacijskoj košari. Nastavni predmet Povijest koji se u 4. razredu općih gimnazijskih programa prema postojećem nastavnom planu poučava tri sata tjedno te II. strani jezik u orijentacijskoj košari sudjeluju s dva nastavna sata.

NASTAVNI PLAN

Promjena nastavnog plana obrazovnog programa opće gimnazije uključuje:

 Uvođenje obveznog učenja i poučavanja nastavnog predmeta Informatika u 2. razredu opće gimnazije, čime se povećava satnica tog predmeta s postojećih 70 na 140 sati.  

 Obvezno učenje i poučavanje sadržaja u 2. razredu u opsegu od 35 nastavnih sati koji bi bio orijentiran na životne i praktične vještine te karijerno i obrazovno usmjeravanje učenika. Tim bi se sadržajima učenici pripremili za odabir orijentacijskog modula.

 Uvođenje orijentacijskog modula i osobnog izbora u 5. odgojno-obrazovnom ciklusu.

 U 5. ciklusu osigurano je 14 nastavnih sati (odnosi se zajedno na 3. i 4. razred), od čega je 10 sati predviđeno za orijentacijski modul , a 4 sata za osobni izbor . Učenje sadržaja osobnog izbora učeniku se može omogućiti u obliku nekog od postojećih predmeta, nekog novog predmeta ili u nekom drugom obliku, no ne i u obliku dodatne satnice predmeta koji se već nalaze u modulu koji je učenik izabrao.

Tablica 2. Nastavni plan – model kasnije orijentacije – opća gimnazija (šk. god. 2021./2022.)

*Broj u zagradi označava broj nastavnih sati pojedinog predmeta koji ulazi u orijentacijsku košaru.

** Obvezno učenje i poučavanje sadržaja u 2. razredu u opsegu od 35 nastavnih sati koji bi bio orijentiran na životne i praktične vještine te karijerno i obrazovno usmjeravanje učenika.

ORIJENTACIJSKI MODULI

Orijentacijski moduli određeni su u skladu s ciljevima i načelima gimnazijskog obrazovanja, prije svega cjelovitog razvoja mlade osobe, i potrebe za razvojem hrvatskog društva, posebice u matematičkom, prirodoslovnom i tehničkom području.

Određeno je sedam orijentacijskih modula grupiranih u dvije cjeline:

 prirodoslovno, matematičko i tehničko područje

 jezično, društveno-humanističko i umjetničko područje.

Škole su dužne ponuditi najmanje dva, a izvoditi najmanje jedan modul iz prirodoslovnoga, matematičkog i tehničkog područja te ponuditi najmanje dva, a izvoditi najmanje jedan iz jezičnoga, društveno-humanističkog i umjetničkog područja.

Tablica 3. Orijentacijski moduli – model kasnije orijentacije – opća gimnazija (šk. god. 2021./2022.)

Način na koji se ostvaruju orijentacijski moduli i osobni izbor prikazani su kroz primjere.

Primjer 1. – MODUL OG 2

Učenik će odabirom Modula 2 u 5. odgojno-obrazovnom ciklusu ukupno imati 10 sati predmeta Matematika (6+4) i po 5 sati predmeta Biologija, Fizika i Kemija (3+2). Satnica ostalih nastavnih predmeta u 5. ciklusu prikazana je u Tablici 2. Tako će učenik koji odabere ovaj Modul u 5. odgojno-obrazovnom ciklusu primjerice imati jedan sat predmeta Psihologija, Sociologija i Filozofija i tri sata nastavnog predmeta Povijest. Četiri sata u prostoru osobnog izbora u 5. ciklusu učenik može iskoristiti za sve predmete koji nisu dio Modula 2 – npr. jedan sat nastavnog predmeta Glazbena umjetnost (1+1), dva sata predmeta Latinski jezik, jedan sat predmeta Filozofija (1+1) itd.  

Primjer 2. – MODUL OG 4

Učenik će odabirom Modula 4 u 5. odgojno-obrazovnom ciklusu ukupno imati 10 sati nastavnog predmeta Hrvatski jezik (8+2), pri čemu je dio povezan s modulom usmjeren na jezične aspekte tog predmeta. Učenik u 5. odgojno-obrazovnom ciklusu ima dva dodatna sata II. stranog jezika, Latinskog jezika, pet sati Povijesti (3+2) i tri sata Filozofije (1+2).  Satnica ostalih nastavnih predmeta u 5. ciklusu prikazana je u Tablici 2. Tako će učenik koji odabere ovaj Modul u 5. odgojno-obrazovnom ciklusu primjerice imati jedan sat predmeta Psihologija, tri sata nastavnih predmeta Fizika, Kemija, Geografija… Četiri sata u prostoru osobnog izbora u 5. ciklusu učenik može iskoristiti za sve predmete koji nisu dio Modula 4.

Primjer 3. – MODUL OG 6

Učenik će odabirom Modula 6 u 5. odgojno-obrazovnom ciklusu ukupno imati po šest sati nastavnih predmeta Povijest i Geografija (3+3) te po tri sata predmeta Psihologija i Sociologija (1+2). Satnica ostalih nastavnih predmeta u 5. ciklusu prikazana je u Tablici 2. Tako će učenik koji odabere ovaj Modul u 5. odgojno-obrazovnom ciklusu primjerice imati jedan sat nastavnog predmeta Glazbena umjetnost, tri sata predmeta Fizika... Četiri sata u prostoru osobnog izbora u 5. ciklusu učenik može iskoristiti za sve predmete koji nisu dio Modula 6.

5.2.2 Model ranije orijentacije

Model ranije orijentacije namijenjen je učenicima koji upisom u gimnazijski program određuju u kojem će smjeru ići njihov nastavak obrazovanja te su spremni ranije izabrati dominantno područje učenja i poučavanja. Ovaj se model ostvaruje u četiri postojeća gimnazijska programa koji se razlikuju prema prevladavajućem području učenja i poučavanja; prirodoslovno-matematičkom, jezičnom, klasičnom i prirodoslovnom. Kao i u slučaju općih gimnazija, uvode se pojmovi orijentacijske košare, orijentacijskog modula i osobnog izbora.

JEZIČNA GIMNAZIJA

ORIJENTACIJSKA KOŠARA

U jezičnoj gimnaziji satnica sljedećih nastavnih predmeta ostaje nepromijenjena u odnosu na postojeći plan i oni ne sudjeluju u orijentacijskoj košari:

 Hrvatski jezik

 Matematika

 I. strani jezik

 II. strani jezik

 Latinski jezik

 Tjelesna i zdravstvena kultura.

Nastavni predmeti Konfesionalni vjeronauk/Etika kao ni nastavni predmeti Logika i Politika i gospodarstvo, koji se poučavaju jedan sat tjedno tijekom cjelokupnog obrazovanja u programima jezičnih gimnazija, također satnicom ne sudjeluju u orijentacijskoj košari. Svi ostali nastavni predmeti sudjeluju. Nastavni predmeti Psihologija, Sociologija, Filozofija, Geografija, Likovna umjetnost i Glazbena umjetnost sudjeluju s jednim nastavnim satom u orijentacijskoj košari. Nastavni predmeti Biologija, Fizika i Kemija, koji se prema postojećem nastavnom planu poučavaju dva sata tjedno, sudjeluju s dva nastavna sata.

NASTAVNI PLAN

Promjena nastavnog plana uključuje:

 Uvođenje obveznog učenja i poučavanja nastavnog predmeta Informatika u 1. razredu jezične gimnazije, čime se povećava satnica tog predmeta s postojećih 70 na 140 sati.

 Nastavni predmet Latinski jezik se poučava u 4. i 5. odgojno-obrazovnom ciklusu.  

 Uvođenje orijentacijskih modula i osobnog izbora u 5. odgojno obrazovnom ciklusu.

 U V. ciklusu osigurano je 12 nastavnih sati (odnosi se zajedno na 3. i 4. razred), od čega je 10 sati predviđeno za orijentacijski modul , a 2 sata za osobni izbor . Učenje sadržaja osobnog izbora učeniku se može omogućiti u obliku nekog od postojećih predmeta, nekog novog predmeta ili u nekom drugom obliku, no ne i u obliku dodatne satnice predmeta koji se već nalaze u modulu koji je učenik izabrao.

Tablica 4. Nastavni plan – model ranije orijentacije – jezična gimnazija (šk. god. 2021./2022.)

ORIJENTACIJSKI MODULI

Orijentacijski moduli određeni su u skladu s ciljevima i načelima gimnazijskog obrazovanja, prije svega cjelovitog razvoja mlade osobe i potrebe za razvojem hrvatskog društva.

Određena su četiri orijentacijska modula grupirana u dvije cjeline:

 jezično, društveno-humanističko i umjetničko područje

 prirodoslovno i matematičko područje.

Škole su dužne ponuditi najmanje jedan orijentacijski modul iz jezičnoga, društveno-humanističkog i umjetničkog područja i modul iz prirodoslovnog i matematičkog područja.

Tablica 5. Orijentacijski moduli – model kasnije orijentacije – jezična gimnazija (šk. god. 2021./2022.)

Način na koji se ostvaruju orijentacijski moduli i osobni izbor prikazani su kroz primjere.

Primjer 1. – MODUL JG 1

Učenik će odabirom Modula JG 1 u 5. odgojno-obrazovnom ciklusu sveukupno imati 10 sati nastavnog predmeta Hrvatski jezik (8+2) pri čemu je dio povezan s modulom usmjeren na jezične aspekte tog predmeta. Učenik će imati tri sata Latinskog jezika (1+2), osam sati II. stranog jezika (6+2) te četiri sata III. stranog jezika. Satnica ostalih nastavnih predmeta u 5. ciklusu prikazana je u Tablici 4. Tako će učenik npr. u 5. odgojno-obrazovnom ciklusu imati dva sata nastavnih predmeta Fizika i Geografija, jedan sat predmeta Psihologija, Sociologija i Filozofija... Dva sata osobnog izbora učenik u 5. ciklusu može iskoristiti za sve predmete koji nisu dio Modula JG 1.

Primjer 2. – MODUL JG 2

Učenik će odabirom Modula JG 2 u 5. odgojno-obrazovnom ciklusu ukupno imati pet sati nastavnog predmeta Povijest (3+2), četiri sata predmeta Geografija (2+2), tri sata nastavnih predmeta Filozofija, Psihologija i Sociologija. Satnica ostalih nastavnih predmeta u 5. ciklusu prikazana je u Tablici 4. Dva sata osobnog izbora učenik u 5. ciklusu može iskoristiti za sve predmete koji nisu dio Modula JG 2.

Primjer 3. – MODUL JG 3

Učenik će odabirom Modula JG 3 u 5. odgojno-obrazovnom ciklusu ukupno imati 10 sati nastavnog predmeta Hrvatski jezik (8+2), pri čemu je dio povezan s modulom usmjeren na umjetničke aspekte toga nastavnog predmeta. Učenik će imati četiri sata učenja i poučavanja Glazbene umjetnosti (1+3) i Likovne umjetnosti (1+3) te tri sata učenja i poučavanja Filozofije (1+2). Satnica ostalih nastavnih predmeta u 5. ciklusu prikazana je u Tablici 4. Dva sata osobnog izbora učenik u 5. ciklusu može iskoristiti za sve predmete koji nisu dio Modula JG 3.

Primjer 4. – Modul JG 4

Učenik će odabirom Modula JG 4 u 5. odgojno-obrazovnom ciklusu ukupno imati deset sati nastavnog predmeta Matematika (6+4), četiri sata predmeta Fizika, Kemija i Biologija (2+2). Satnica ostalih nastavnih predmeta u 5. ciklusu prikazana je u Tablici 4. Dva sata osobnog izbora učenik u 5. ciklusu može iskoristiti za sve predmete koji nisu dio Modula JG 4.

PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKA GIMNAZIJA

Učenici prilikom upisa u prirodoslovno-matematičku gimnaziju odabiru jedan od  četiri modula koji određuju sadržaje u 4. odgojno-obrazovnom ciklusu te dio sadržaja u 5. odgojno-obrazovnom ciklusu. Moduli su :

PMG A - učenje II. stranog jezika kroz 4. i 5. ciklus

PMG B - pojačano učenje Matematike i Informatike s jednim satom na jezgru kroz 4. i 5. ciklus

PMG C - pojačano učenje Matematike s dva dodatna sata u odnosu na jezgru kroz 4. i 5. ciklus

PMG D - pojačano učenje Biologije i Kemije s jednim satom na jezgru kroz 4. i 5. ciklus.

ORIJENTACIJSKA KOŠARA

U prirodoslovno-matematičkoj gimnaziji satnica sljedećih nastavnih predmeta ostaje nepromijenjena i oni ne sudjeluju u orijentacijskoj košari:

 Hrvatski jezik

 Matematika

 I. strani jezik

 Fizika

 Biologija

 Kemija

 Informatika

 Tjelesna i zdravstvena kultura.

Nastavni predmeti Konfesionalni vjeronauk/Etika, kao ni predmeti Logika, Politika i gospodarstvo, Psihologija i Sociologija, koji se poučavaju jedan sat tjedno tijekom cjelokupnog obrazovanja u prirodoslovno-matematičkoj gimnaziji, satnicom također ne sudjeluju u orijentacijskoj košari. U orijentacijskoj košari sudjeluju predmeti Latinski jezik, Filozofija, Povijest i Geografija s jednim satom te II. strani jezik (za Module PMG B, C i D).

NASTAVNI PLAN

Promjena nastavnog plana uključuje:

 Učenje i poučavanje nastavnih predmeta Psihologija i Sociologija organizira se u 2. razredu prirodoslovno-matematičkih gimnazija.

 U V. ciklusu osigurano je 9 nastavnih sati (odnosi se zajedno na 3. i 4. razred), od čega su 4 sata predviđena za osobni izbor . Učenje sadržaja osobnog izbora učeniku se može omogućiti u obliku nekog od postojećih predmeta, nekog novog predmeta ili u nekom drugom obliku, no ne i u obliku dodatne satnice predmeta koji se već nalaze u modulu koji je učenik izabrao.

Tablica 6. Orijentacijski moduli – model kasnije orijentacije – prirodoslovno-matematička gimnazija (šk. god. 2021./2022.)

ORIJENTACIJSKI MODULI

U svakom od četiri modula iskazano je dodatno učenje i poučavanje u V. odgojno-obrazovnom ciklusu.

Tablica 7. Orijentacijski moduli – model kasnije orijentacije – prirodoslovno-matematička gimnazija (šk. god. 2021./2022.)

Način na koji se ostvaruju orijentacijski moduli i osobni izbor prikazani su kroz primjere.

Primjer 1 - MODUL PMG A

U Modulu PMG A učenik od 1. razreda uči II. strani jezik po dva sata tjedno. U 5. ciklusu učenik nastavlja s učenjem 2. stranog jezika, ali ima i mogućnost osobnog izbora od 4 sata (3. i 4. razred zajedno). Osobni izbor može biti bilo koji drugi nastavni predmet osim II. stranog jezika.

Primjer 2 – MODUL PMG B

U Modulu PMG B učenik od 1. razreda uči nastavne predmete Matematiku i Informatiku s jednim dodatnim satom. U 5. ciklusu učenik uči nastavni predmet Matematiku s dva dodatna sata (10+2) i Informatiku s dva dodatna sata (6+2). Satnica ostalih nastavnih predmeta u 5. ciklusu prikazana je u Tablici 6. Osobni izbor od četiri sata u 5. ciklusu odnosi se na bilo koji drugi nastavni predmet osim Matematike i Informatike.

KLASIČNA GIMNAZIJA

Klasično gimnazijsko obrazovanje najdugovječniji je oblik gimnazijskog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Uvažavajući bogatu tradiciju koju obilježava vrlo široko obrazovanje te učenje klasičnih jezika (latinski jezik i grčki jezik) kroz sve četiri godine obrazovanja školama se omogućuje da odaberu između dvije mogućnosti:

A) Zadržavanje postojećeg nastavnog plana pri čemu se ne uvode orijentacijski moduli

U ovom obliku klasičnog obrazovanja svi nastavni predmeti poučavaju se po trenutno važećoj satnici.

B) Uvođenje orijentacijskih modula

ORIJENTACIJSKA KOŠARA

U ovom obliku klasičnog obrazovanja satnica sljedećih nastavnih predmeta ostaje nepromijenjena u odnosu na postojeći plan i oni ne sudjeluju u orijentacijskoj košari:

 Hrvatski jezik

 Matematika

 I. strani jezik

 Tjelesna i zdravstvena kultura.

Nastavni predmeti Konfesionalni vjeronauk/Etika kao ni nastavni predmeti Psihologija, Logika, Filozofija te Politika i gospodarstvo također satnicom ne sudjeluju u orijentacijskoj košari. Svi ostali nastavni predmeti sudjeluju. Nastavni predmeti Sociologija, Povijest, Geografija, Likovna umjetnost, Glazbena umjetnost, Biologija, Fizika i Kemija sudjeluju s jednim nastavnim satom u orijentacijskoj košari, a nastavni predmeti Latinski jezik i Grčki jezik s dva nastavna sata.

NASTAVNI PLAN

Promjena nastavnog plana uključuje:

 Uvođenje obveznog učenja i poučavanja nastavnog predmeta Informatika u 1. razredu klasične gimnazije, čime se povećava satnica tog predmeta s postojećih 70 na 140 sati.

 Uvođenje orijentacijskih modula i osobnog izbora u 5. odgojno obrazovnom ciklusu.

 U V. ciklusu osigurano je 12 nastavnih sati (odnosi se zajedno na 3. i 4. razred), od čega je 10 sati predviđeno za orijentacijski modul , a 2 sata za osobni izbor . Učenje sadržaja osobnog izbora učeniku se može omogućiti u obliku nekog od postojećih predmeta, nekog novog predmeta ili u nekom drugom obliku, no ne i u obliku dodatne satnice predmeta koji se već nalaze u modulu koji je učenik izabrao.

Tablica 8 . Nastavni plan – model ranije orijentacije – klasična gimnazija (B) (šk. god. 2021./2022.)

ORIJENTACIJSKI MODULI

U svakom od četiri modula iskazano je dodatno učenje i poučavanje u V. odgojno-obrazovnom ciklusu.

Tablica 9 . Orijentacijski moduli – model kasnije orijentacije – klasična gimnazija (B) (šk. god. 2021./2022.)