PRIJEDLOG NACIONALNOGa KURIKULUMA ZA UMJETNIČKO OBRAZOVANJE

1. UVOD

Nacionalni kurikulum za umjetničko obrazovanje * (u daljnjem tekstu: NKUO) sastavni je dio hrvatskoga sustava nacionalnih kurikulumskih dokumenata razvijenih temeljem Okvira nacionalnoga kurikuluma. Njime se određuje i usustavljuje umjetničko obrazovanje kao vrijedan i poseban dio obrazovnoga sustava Republike Hrvatske. Dokument je nastao na temeljima dosadašnje pozitivne prakse umjetničkoga obrazovanja u Republici Hrvatskoj i spoznajama o nužnim promjenama koje nalažu suvremeni standardi umjetničkoga obrazovanja.

* Naziv obrazovanje podrazumijeva odgoj i obrazovanje.

NKUO omogućava visoku razinu koherentnosti, otvorenosti, diferenciranosti i prilagodljivosti sustava umjetničkoga obrazovanja na predškolskoj, osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj razini, uz prepoznavanje i poštivanje posebnosti različitih umjetničkih disciplina. NKUO-om se uređuju odrednice, načini i uvjeti rada predtercijarnoga umjetničkog obrazovanja te se usklađuju sve njegove vrste i razine.

Umjetnička škola je odgojno-obrazovna ustanova u kojoj se provode isključivo umjetnički programi i omogućuje cjelovito i zaokruženo umjetničko obrazovanje u određenome umjetničkom području, koje se zaključuje stjecanjem umjetničke svjedodžbe.

Umjetnički program omogućuje djetetu i mladoj osobi profiliranje u određenome umjetničkom polju, dajući mu zaokruženo obrazovanje s umjetničkim i općeobrazovnim sadržajima.

Umjetničko obrazovanje poseban je, institucionalni oblik odgoja i obrazovanja u umjetnosti i ostvaruje se umjetničkim programima umjetničkih i drugih škola.

Umjetničko obrazovanje namijenjeno je djeci i mladim osobama s izraženim interesom i sposobnostima za izražavanje u nekom od oblika umjetnosti: vizualnoj umjetnosti i dizajnu, glazbenoj umjetnosti, filmskoj i medijskoj umjetnosti, dramskoj umjetnosti te umjetnosti pokreta i plesa.

NKUO prikazuje sljedeće odrednice umjetničkoga obrazovanja:

▪ svrhu, vrijednosti, ciljeve i načela umjetničkoga obrazovanja

▪ učenje i poučavanje u umjetničkome obrazovanju

▪ sadržaje učenja i poučavanja umjetničkoga obrazovanja

▪ organizaciju umjetničkoga obrazovanja

▪ način vrednovanja, ocjenjivanja i izvješćivanja o učeničkim postignućima u umjetničkome obrazovanju.

NKUO usklađen je s:

▪ Okvirom nacionalnoga kurikuluma – krovnim dokumentom sustava odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj

▪ Okvirom za vrednovanje, ocjenjivanje i izvješćivanje o učeničkim postignućima

▪ Okvirom za poticanje iskustava učenja i vrednovanja postignuća darovitih učenika

▪ Okvirom za poticanje iskustava učenja i vrednovanja postignuća učenika s teškoćama u razvoju

▪ Nacionalnim kurikulumom za rani i predškolski odgoj i obrazovanje

▪ Nacionalnim kurikulumom za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje

▪ Nacionalnim kurikulumom za gimnazijsko obrazovanje

▪ Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanje

▪ Kurikulumima područja i međupredmetnih tema.

Izrada svih kurikulumskih dokumenata na području umjetničkoga obrazovanja počiva na sljedećim načelima:

▪ unutarnjoj konzistentnosti i usklađenosti s ostalim relevantnim kurikulumskim dokumentima

▪ znanstvenoj utemeljenosti kurikuluma

▪ razvojnome karakteru kurikuluma

▪ otvorenosti kurikuluma koja omogućuje razinu fleksibilnosti, autonomije i slobode izbora koja je primjerena prirodi/svrsi umjetničkoga obrazovanja

▪ usmjerenosti na ishode učenja

▪ kontinuiranome vrednovanju kurikulumskih dokumenata.

2. SVRHA, VRIJEDNOSTI I CILJEVI

2.1. Svrha umjetničkog obrazovanja

Svrha je umjetničkoga obrazovanja:

▪ omogućiti samoostvarenje s pomoću umjetnosti, tj. razvoj umjetničkih potencijala djeteta i mlade osobe umjetničkim izražavanjem i samoizražavanjem

▪ omogućiti razvoj umjetničkih znanja i vještina potrebnih za osobni razvoj, nastavak umjetničkoga obrazovanja i profesionalno bavljenje umjetnošću

▪ prenijeti djeci i mladim osobama nacionalne i internacionalne kulturne vrijednosti te razviti kritički odnos prema njima.

2.2. Vrijednosti umjetničkog obrazovanja

Umjetničko obrazovanje počiva na općim vrijednostima određenim Okvirom nacionalnoga kurikuluma.

Znanje . Uvažavajući važnost i vrijednost individualne darovitosti, umjetničko obrazovanje promiče usvajanje umjetničkih znanja i znanja o umjetnosti kao osnovnu pretpostavku kvalitetnoga umjetničkog izražavanja i samoizražavanja. Umjetničko znanje integrira i visoku razinu vještina i umijeća potrebnih za umjetničko izražavanje i samoizražavanje. Osnovni je pokretač usvajanja znanja o umjetnosti znatiželja, koja proizlazi iz potrebe za osobnim kreativnim iskazom.

Identitet . Izgradnja osobnoga, autentičnoga umjetničkog identiteta temelj je umjetničkoga izraza i prvenstvena zadaća umjetničkoga obrazovanja. U vremenu intenzivne globalizacije umjetničko obrazovanje bitno doprinosi umjetničkoj samoidentifikaciji, razvoju samopoštovanja, samopouzdanja i kreativnosti pojedinca te uvažavanju umjetničkoga identiteta drugih. Uz osobni identitet za umjetnički je izraz važna refleksivna izgradnja zavičajnoga, nacionalnoga i globalnoga identiteta.

Solidarnost . Promičući ideju povezanosti i međuovisnosti subjekata društvene zajednice, djeca i mlade osobe sustavom se umjetničkoga obrazovanja senzibiliziraju za potrebe drugih i za cjelokupno životno okružje. Potiču se na dijeljenje svoje umjetnosti, pogotovo s onima kojima nije dostupna.

Odgovornost . Kao osobna i društvena vrijednost odgovornost u umjetnosti podrazumijeva odgovornost prema sebi i svojemu umjetničkom talentu, prema drugima i prema cjelokupnome umjetničkom nasljeđu. Očituje se kao kontinuirana skrb za očuvanje i nadogradnju umjetničkoga nasljeđa te očuvanje dostojanstva i ugleda umjetničkoga poziva. Preduvjet je za umjetnički suživot i ostvarenje svojih umjetničkih potencijala u odnosu na druge.

Umjetnički integritet . Skrbeći o razvitku svijesti djeteta i mlade osobe o svojoj i tuđoj umjetničkoj vrijednosti i posebnosti, umjetničko obrazovanje doprinosi razvoju njegova umjetničkog integriteta. Također, umjetničko obrazovanje promiče stav da umjetnički artefakti budu nadahnuti humanošću i slobodoljubivošću bez obzira na društveni kontekst u kojem nastaju.

Poštovanje . Umjetničko obrazovanje mjesto je posredovanja, prenošenja i razvijanja temeljnih moralnih i estetskih kriterija, načela i vrijednosti. U pluralnosti suvremenoga društva ono promiče poštovanje potreba, vrijednosti, ideja i stavova svakoga čovjeka, pravo na umjetničku različitost te suživot u odnosima suradnje, dostojanstva i ravnopravnosti utemeljenih na etičnosti i empatiji.

Poduzetnost . Suvremeno umjetničko obrazovanje doprinosi stvaranju kulture poduzetnosti afirmirajući njezine temeljne atribute: samoinicijativnost, fleksibilnost, kreativnost, neovisnost, marljivost, sposobnost rješavanja problema i preuzimanja rizika. Poduzetnost se u umjetnosti očituje na osobnome planu, učinkovitim iskazivanjem svojega umjetničkog rada te na društvenome planu, ustrajnim promicanjem umjetnosti i umjetničkih vrijednosti drugima.

Uz promicanje navedenih općih vrijednosti za umjetničko su obrazovanje osobito važne i sljedeće vrijednosti.

Umjetnička sloboda i pluralizam . Umjetničko obrazovanje promiče slobodu umjetničkoga izražavanja, pluralitet jednakovrijednih umjetničkih jezika, pristupa i ishoda te razvija svijest o svojoj i tuđoj umjetničkoj posebnosti .

Individualnost. Individualnim oblicima rada i individualiziranim pristupom pojedincu, umjetničko obrazovanje omogućuje djetetu i mladoj osobi razvijanje i njegovanje jedinstvene umjetničke osobnosti i izraza.

Kreativnost i inovativnost . Umjetničko obrazovanje potiče i razvija osjetljivost na probleme te originalnost i ingenioznost u učenju, stvaranju i istraživanju te umjetničkoj produkciji, kao temelju osobnoga i socijalnoga razvoja. Ono razvija kulturu stvaranja u kojoj se kreativnost i inovativnost podržavaju, razvijaju i nagrađuju.

Interkulturalnost. Neposrednim kontaktom s umjetnošću različitih kultura, interkulturalnom komunikacijom, umjetničko obrazovanje promiče uvažavanje svih kultura.

Jedinstvenost umjetničkoga iskustva . U umjetničkome obrazovanju odvijaju se procesi koji u djeteta i mlade osobe dovode do razvoja posebne sposobnosti umjetničkoga doživljaja, umjetničke transformacije i/ili produkcije različitih formi umjetničkoga izraza.

Estetska i umjetnička vrijednost. Umjetničko obrazovanje promiče i njeguje trajne vrijednosti i kvalitetu umjetničkoga izražavanja uspostavljajući jasne kriterije estetskoga vrednovanja.

2.3. Ciljevi umjetničkog obrazovanja

Ciljevi su umjetničkoga obrazovanja:

▪ osposobiti dijete i mladu osobu za umjetničko izražavanje i samoizražavanje u skladu s individualnim  sposobnostima i sklonostima

▪ poticati i razvijati inovativnost i kreativnost

▪ osposobiti učenike za razumijevanje umjetnosti te za aktivan odgovor na umjetnički poticaj osobnim   sudjelovanjem

▪ osposobiti dijete i mladu osobu za analizu, vrednovanje i samovrednovanje umjetničkoga djela te kompetentnu recepciju umjetničkih sadržaja

▪ osposobiti dijete i mladu osobu za nastavak umjetničkoga obrazovanja i profesionalno bavljenje umjetnošću u promjenjivu društveno-kulturnom kontekstu

▪ razviti svijest o potrebi očuvanja materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnoga kulturnog identiteta

▪ osposobiti za život i djelovanje u višekulturnome svijetu

▪ senzibilizirati dijete i mladu osobu za razumijevanje i uvažavanje umjetničke različitosti

▪ poticati i razvijati samostalnost, samopouzdanje, odgovornost, istraživačko-umjetničku odvažnost i spremnost rješavanja umjetničkih problema

▪ osposobiti dijete i mladu osobu za cjeloživotno učenje u umjetnosti i razvoj s pomoću umjetnosti.

2.4. Načela umjetničkog obrazovanja

Umjetničko se obrazovanje temelji na općim načelima obrazovanja određenima Okvirom nacionalnoga kurikuluma te na sljedećim načelima posebnim za umjetničko obrazovanje .

Jednaka mogućnost umjetničkoga obrazovanja za sve s obzirom na njihove sposobnosti i interese. Razvoj umjetničkih kompetencija primarnim umjetničkim obrazovanjem u umjetničkim školama i umjetničkim programima pravo je svakog djeteta s izraženim interesom i sposobnostima za izražavanje u nekome od oblika umjetnosti. Odgovarajući oblik umjetničkoga obrazovanja određuje se s obzirom na djetetova znanja, vještine, sposobnosti i aspiracije.

Upis u osnovnu umjetničku školu stoga treba biti omogućen svakom djetetu, bez selekcije. Škole koje zbog ograničenih kadrovskih i materijalnih preduvjeta ipak moraju provoditi selekciju, školskim će kurikulumom razraditi kriterije upisa, uvažavajući određenja Konvencije o pravima djeteta u kojoj se navodi sljedeće: Države stranke poštivat će i promicati pravo djeteta na puno sudjelovanje u kulturnom i umjetničkom životu te će poticati ostvarenje primjerenih i jednakih uvjeta za provođenje kulturnih, umjetničkih, rekreativnih i slobodnih aktivnosti (UN, 1989, čl. 31).

Dobrovoljnost umjetničkoga obrazovanja. Uključivanje u neki od oblika umjetničkoga obrazovanja temelji se na slobodnome izboru djeteta i mlade osobe.

2.5. Kompetencije učenika na završetku umjetničkog obrazovanja

Okvir generičkih kompetencija NKUO preuzima iz Okvira nacionalnoga kurikuluma , usmjeravajući umjetničko obrazovanje prema razvijanju oblika mišljenja, oblika rada i korištenja alata i kompetencija za osobni i socijalni razvoj (1. slika).