PRIJEDLOG KURIKULUMA UMJETNIČKOG PODRUČJA
INAČICA 1.0, ISPRAVKE
- Ukupno komentara:
- Ukupno općih komentara:
- Ukupno nadopuna teksta:
OPIS PODRUČJA
Svrha je umjetničkoga odgoja i obrazovanja oplemenjivanje osjetilnoga, emocionalnoga i kognitivnoga iskustva učenika, razvijanje mašte kao forme mišljenja koja stvara slike mogućega te kreativnosti kao izraza zdrave osobnosti, odnosno samoostvarenosti. Umjetnosti pridonose doživljavanj u i procjenjivanj u svijeta oko sebe. Mašta omogućuje slobodno istraživanje i eksperimentiranje kao način učenja te osigurava zamišljanje mogućih rješenja problema. Umjetnost, kao sredstvo izražavanja i komunikacije sa sobom i okolinom, omogućuje izražavanje misli, osjećaja, stavova i iskustava odnosno identifikaciju s izraženim te kreiranje samih sebe .
Umjetnost, kao jedan od kulturnih alata, dio je suvremene kulture. U suvremenoj kulturi svakodnevno okruženje oblikovano je novomedijskim tehnologijama koje istodobno potiču vizualnu, auditivnu, kinestetičku i taktilnu percepciju. Uslijed toga, dolazi do prožimanja vizualne, glazbene, filmske, dramske, plesne i novomedijske umjetnosti te književnosti pa učenicima valja osigurati interdisciplinarno i multimedijsko upoznavanje umjetnosti i kulture. Upoznavanje lokalne, nacionalne i europske kulturne baštine u globalnom kontekstu pridonosi poštivanju raznolikosti i razvoju interkulturalnosti.
Učenici postaju korisnici i aktivni sudionici kulture neprekidno se određujući prema novim kulturnim trendovima koje povezuju s osobnim identitetom, upotrebljavajući pritom virtualni prostor i komunikacijske tehnologije. Umjetnički odgoj i obrazovanje usmjereni su na oblikovanje vrijednosnih sustava učenika te kritičkoga stava prema vizualnim, zvučnim, verbalnim, pisanim, kinestetičkim i taktilnim informacijama iz okoline. Stvoreni vrijednosti sustavi utječu na stvaranje osobnoga, društvenoga i kulturnoga identiteta, odnosno na cjelovit razvoj učenika te ga uče selektivnoj konzumaciji popularne kulture.
U tome je procesu osobito važan kontinuiran razvoj kreativnoga mišljenja odnosno rješavanja problema i kritičkoga mišljenja jer učenici, zbog velike količine informacija u svakodnevnom životu, moraju donositi odluke o izboru i postupanju s njima.
Prenošenje informacija događa se i u interaktivnome te interdisciplinarnome suvremenom umjetničkom djelu koje djeluje na više osjetila te postavlja pitanja spoznaje, emocija, razvoja osobnosti i stvaranja novih društvenih odnosa. Zato su umjetnosti medijator među ljudima, način komunikacije koji je potrebno prenijeti u odgojno-obrazovni proces. Tako nastaju odnosi iz kojih proizlaze nove vrijednosti:
nova znanja i kritička procjena postojećih;
solidarnost i odgovornost koje proizlaze iz bavljenja polazišnim temama umjetničkih djela u društvenome kontekstu;
stvaranje osobnoga, kulturnoga i društvenoga identiteta te integriteta učenika u smislu poštivanja sebe i drugih;
poduzetnost aktiviranjem osobnih potencijala, prepoznavanjem mogućnosti, ali i poduzimanjem stvarnih djelovanja i preuzimanjem razumnoga rizika.
Poseban naglasak stavlja se na kreativno izražavanje osjećaja, iskustava i misli te njihovih značenja, što je kvaliteta koja se prenosi iz umjetničkoga stvaranja. Pritom veliku ulogu igraju emocije kao pokretači izražavanja i istraživanja, zatim učenje tehnika i metoda za razvoj ideja te njihovo povezivanje s temom, sadržajem, porukom, formom, materijalom i medijem. Na taj se način razvija kreativnost kao metakompetencija, a na razvoju kreativnosti i inovativnosti temelji se izgradnja kvalitetnijega društva čiji su građani osposobljeni za rješavanje problema, za inovacije i inicijative te poboljšanje neposredne okoline u kojoj žive. Osoba koja tijekom odgojno-obrazovnoga procesa usvoji kreativan princip mišljenja može ga primijeniti na sve aspekte života i postaje aktivan sudionik društva na način da preuzima inicijativu tijekom radnoga procesa te kreativno pristupa realizaciji svih zadataka, aktivno sudjeluje u suvremenome društvu i svjesno ga poboljšava.
Za učenje i poučavanje u umjetničkome području od osobite je važnosti integracija različitih uvjeta i oblika učenja i poučavanja u svim ciklusima te interdisciplinarnost odnosno integracija različitih umjetničkih formi. Zbog toga se očekivanja u umjetničkome području kurikuluma ostvaruju u učenju i poučavanju obveznih (Glazbena kultura, Glazbena umjetnost, Likovna kultura, Likovna umjetnost, Hrvatski jezik, strani jezici, Tjelesna i zdravstvena kultura) te izbornih i fakultativnih nastavnih predmeta i modula, u izvanučioničkome učenju i poučavanju, izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima te u različitim vrstama projekata koji su sastavni dio školskoga kurikuluma. Tako svoj prostor dobivaju i područja koja nisu zastupljena kao obvezni predmeti: umjetnost pokreta i plesa, dramska umjetnost, filmska umjetnost i medijska kultura, koja se mogu uključiti u odgojno-obrazovni proces svih predmeta kao načini izražavanja, metode za usvajanje nastavnih sadržaja te razvoj kognitivnih sposobnosti i psihomotoričkih vještina.
Umjetničko područje kurikuluma pruža različite prilike za samoostvarenje i zadovoljavanje različitih potreba djece i učenika, uključujući i potrebe darovitih te djece i učenika s poteškoćama.
CILJEVI
1. Osigurati okruženje u kojem osjetilno, emocionalno i kognitivno iskustvo umjetnosti oplemenjuje učenike
stimuliranjem svih osjetila u cilju vizualne, auditivne, kinestetičke i taktilne percepcije; formiranjem koncepata, sjećanja, značenja i vrijednosti proizašlih iz tog iskustva; razumijevanjem različitih umjetnosti i kultura te njihovih povijesnih i društvenih kontêksta;
procjenjivanjem suvremene popularne kulture; stvaranjem cjelovitog iskustva koje obogaćuje život i potiče osobni, moralni, etički, društveni i kulturni razvoj osobe te nove odnose između pojedinca i društva.
2. Osposobiti za komunikaciju i interakciju u kontekstu
usvajanjem vizualne, auditivne, performativne i taktilne razine prenošenja informacija; uspostavljanjem i stvaranjem novih odnosa s drugima i okolinom, interakcijom i prenošenjem značenja, pri čemu su umjetnosti medijator;
uspostavljanjem poveznica s prethodnim i sadašnjim znanjima, iskustvima i emocijama; aktivnim sudjelovanjem u zajednici.
3. Razvijati kreativnost kao metakompetenciju
koja podrazumijeva inovativnost, kritičko mišljenje, istraživanje, rješavanje problema, donošenje odluka, preuzimanje inicijativa te upravljanje vlastitim procesima učenja; poznavanje metoda i vladanje alatima i tehnikama za produkciju i razvoj ideja;
sintetsko, analitičko i lateralno mišljenje te primjenu informacija na nove načine.
4. Omogućiti izražavanje misli, osjećaja, iskustava, stavova i vrijednosti
sukladno vlastitim interesima i sklonostima, pomoću ideja, asocijacija, metafora, simbola, kodova, pojmova i drugih sastavnica te koncepata, jezika, tehnika, vještina i alata kojima se definira odnos ideje, forme i sadržaja te medija, materijala i izvedbe.
Prepoznat će se i podržati izražavanje darovitosti.
DOMENE/MAKROKONCEPTI UMJETNIČKOGA PODRUČJA KURIKULUMA
Umjetničko područje kurikuluma obuhvaća vizualnu (likovna umjetnost i kultura, vizualna umjetnost i kultura; arhitektura, dizajn), glazbenu (glazbena umjetnost i kultura), filmsku (filmska umjetnost i kultura, audiovizualna umjetnost i kultura, medijska kultura), dramsku umjetnost, umjetnost pokreta i plesa t e književnost. U svim umjetnostima temeljne sastavnice umjetničkoga stvaranja i recepcije umjetnosti obuhvaćaju izražavanje ideja, misli, osjećaja, iskustava, stavova i vrijednosti, komunikaciju putem umjetnosti, doživljaj i razumijevanje sebe i svijeta te njegovo kritičko procjenjivanje, zatim i aktivan odnos prema umjetnosti. Umjetničko područje prenosi te sastavnice u odgojno-obrazovni proces u trima osnovnim makrokonceptima:
1. izražavanje, izvođenje, stvaranje
2. doživljaj, razumijevanje, vrednovanje
3. komunikacija i interakcija jezicima umjetnosti
Takvom koncepcijom umjetničkoga područja kreativni proces i recepcija umjetnosti cjelovito se prožimaju u čitavoj odgojno-obrazovnoj vertikali, ali se i horizontalno povezuju s ostalim područjima kurikuluma te međupredmetnim temama.
Izražavanje, izvođenje, stvaranje
U središtu procesa učenja i poučavanja u umjetničkome je području kurikuluma aktivnost učenika u mediju umjetnosti. Modelirajući i modulirajući svoje vještine i sposobnosti, učenik usvaja i razvija učinkovite metode, tehnike i alate koje u poticajnome okruženju stavlja u funkciju rješavanja problema, izražavanja misli, osjećaja, iskustava, stavova i vrijednosti, razvijajući spontanost, imaginaciju i kreativni potencijal te potrebu za novim umjetničkim istraživanjem i izražavanjem. Kreativno iskustvo doživljajni je impuls koji potiče sve aktivnosti učenja u umjetničkome području i pridonosi samoostvarenju. Razvojem urođenih kreativnih osobina, drukčijih od specifičnoga umjetničkog talenta, obogaćuje se svakodnevni život te dolazi do osobnoga, moralnoga, etičkoga, društvenoga i kulturnoga razvoja. U kreativnome procesu, koji omogućava i podrazumijeva komunikaciju sa samim sobom i okolinom, stimulira se učenikov emocionalni razvoj kao bitna sastavnica njegova cjelovita razvoja. Aktivnosti učenja i poučavanja u umjetničkome području potiču učenike na sudjelovanje u kulturnome životu lokalne i šire društvene zajednice te stvaranju nove kulturne zbilje.
Doživljaj, razumijevanje, vrednovanje umjetnosti
Postizanje pozitivnoga odnosa učenika prema umjetnosti ključna je težnja odgoja i obrazovanja u umjetničkom području. Preduvjet za stvaranje takva odnosa jest upoznavanje i razumijevanje umjetnosti. Doživljaj umjetnosti kao temeljni princip procesa prihvaćanja, razumijevanja i vrednovanja umjetnosti generira sve daljnje aktivnosti učenja i poučavanja.
Stjecanje umjetničkih znanja i vještina temelji se na autentičnim umjetničkim sadržajima i podražajima. Učenicima valja omogućiti neposredan susret s umjetničkim djelom u izvornome okruženju.
U procesima refleksije i evaluacije učenici razvijaju kritičko mišljenje, nove načine postupanja s informacijama, sposobnost preoblikovanja početnoga uvida te lateralno mišljenje. Svrha je opisanoga procesa izgradnja argumentiranoga stajališta prema različitim kulturnim i subkulturnim fenomenima te poticanje otvorenosti i interkulturalnosti.
Komunikacija i interakcija jezicima umjetnosti
Zajednički nazivnik umjetničkoga područja jest komunikacija koja obuhvaća vizualnu, auditivnu, kinestetičku i taktilnu razinu prenošenja informacija i emocija. Usvajanje komunikacijskih metoda, alata i vještina u verbalnim i neverbalnim poljima izražavanja nužno je za reagiranje i sudjelovanje u svakodnevnim novim situacijama te za suočavanje s izazovima suvremenoga svijeta. Komunikacija je omogućena usvajanjem temeljnih koncepata, jezika, tehnika i alata za izražavanje misli, osjećaja, iskustava, vrijednosti i stavova. Pritom dolazi do stvaranja novih odnosa, interakcije i prenošenja značenja te povezivanja s prethodnim i sadašnjim znanjima, iskustvima i emocijama. Ideje, asocijacije, metafore, simboli, kodovi, pojmovi i druge sastavnice postaju elementi izraza. Takav način izražavanja učeniku omogućava individualizirano i potpunije prenošenje poruke pa se ostvaruje intrinzična motivacija, osjećaj osobnoga zadovoljstva, stvaranje željenih slika o sebi, poistovjećivanje s izraženim, odnosno samoostvarenje.
OČEKIVANJA PO CIKLUSIMA
MAKROKONCEPT |
1.CIKLUS |
2.CIKLUS |
3.CIKLUS |
4.CIKLUS |
5.CIKLUS |
||||||||||
Izražavanje, izvođenje, stvaranje |
0. |
1. |
2. |
3. |
4. |
5. |
6. |
7. |
8. |
1. |
2. |
3. |
4. |
||
A Izražavanje |
A.1.1. Učenik izražava raznovrsnim stvaralačkim aktivnostima svoje doživljaje i osjećaje i iskustva unutar pojedine umjetnosti te umjetničkoga područja. |
A.2.1.
Učenik izražava raznovrsnim stvaralačkim aktivnostima svoje doživljaje, osjećaje, iskustva i misli unutar pojedine umjetnosti te umjetničkoga područja. |
A.3.1. Učenik kreativno izražava doživljaje, osjećaje, iskustva, misli, vrijednosti i stavove unutar pojedine umjetnosti te umjetničkoga područja. |
A.4.1. Učenik upoznaje i koristi se različitim izvorima podataka i načinima umjetničkoga izražavanja unutar pojedine umjetnosti te umjetničkoga područja. |
A.5.1. Učenik upoznaje, analizira, povezuje i koristi se različitim izvorima podataka, medijima, tehnikama i načinima izražavanja unutar pojedine umjetnosti te umjetničkoga područja. |
||||||||||
B Izvođenje |
B.1.1. Učenik istražuje, prepoznaje i kreativno upotrebljava osnovne sastavnice (umjetničkoga) izražavanja i postupke oblikovanja te izvedbe (samostalno i u skupini). |
B.2.1. Učenik oblikuje jednostavne stvaralačke cjeline (samostalno ili u skupini) namijenjene javnomu izvođenju. |
B.3.1. Učenik primjenjuje kvalitativno složenije sastavnice te razvijenije postupke i tehnike različitih umjetnosti za oblikovanje i izvođenje djela. |
B.4.1. Učenik rabi i analizira složene oblikovne principe, procese i strukture u svrhu izražavanja, izvođenja, stvaranja. |
B.5.1. Učenik multimedijski izražava, razvija i oblikuje određenu ideju, uključujući informacijsko- komunikacijsku tehnologiju samostalno ili u skupini. |
||||||||||
C Stvaranje |
C.1.1. Učenik razvija vještine i svladava osnovne tehnike izvodeći različite aktivnosti (samostalno i u skupini) i rabeći široki spektar poticaja. |
C.2.1. Učenik primjenjuje i razvija stečene sposobnosti, znanja i vještine u svrhu unapređenja kreativnoga izražavanja i izvođenja.
|
C.3.1. Učenik ovladava složenijim vještinama i načinima javnoga predstavljanja/izvođenja vlastitoga ostvarenja i ostvarenja drugih. |
C.4.1. Učenik stječe samopouzdanje i sigurnost u aktivnostima u mediju umjetnosti i kreativnom radu te u samostalnim i prezentacijama u skupini. |
C.5.1. Učenik razvija poduzetnost i odgovornost u aktivnostima u mediju umjetnosti i kreativnom radu te u samostalnim i prezentacijama u skupni. |
||||||||||
|
C.1.2. Učenik uočava probleme iz neposredne okoline, slobodno istražuje i predlaže kreativna rješenja u umjetničkome području. |
C.2.2. Učenik eksperimentira u pronalaženju rješenja te preuzima odgovornost za realizaciju vlastitoga stvaralačkog plana radeći samostalno ili u skupini. |
C.3.2. Učenik pokazuje inicijativnost u razvijanju, predstavljanju i provedbi ideja te vrednuje izvodivost u cilju odgovornoga i racionalnoga odnosa prema raspoloživim resursima. |
C.4.2. Učenik iskazuje ustrajnost u dostizanju cilja te preuzima odgovornost za ispunjenje obveza i poštivanje rokova. |
C.5.2. Učenik samostalno razvija i realizira inovativni umjetnički projekt  e ga predstavlja, testira i vrednuje u interakciji sa zajednicom. |
MAKROKONCEPT |
1.CIKLUS |
2.CIKLUS |
3.CIKLUS |
4.CIKLUS |
5.CIKLUS |
||||||||
Doživljaj, razumijevanje i vrednovanje |
0. |
1. |
2. |
3. |
4. |
5. |
6. |
7. |
8. |
1. |
2. |
3. |
4. |
A Doživljaj |
A.1.1. Učenik razvija osjetilnost koja omogućava opažanje ključnih sastavnica umjetničkoga djela. |
A.2.1. Učenik perceptivno doživljava umjetničko djelo i dijeli svoje iskustvo s drugima. |
A.3.1. Učenik perceptivno doživljava složenija umjetnička djela i dijeli svoje iskustvo s drugima. |
A.4.1. Učenik perceptivno doživljava i istražuje umjetnička djela i dijeli svoje iskustvo s drugima. |
A.5.1. Učenik uočava i povezuje značajke umjetničkoga djela s vlastitim doživljajem/iskustvom. |
||||||||
B Razumijevanje |
B.1.1. Učenik razvija sposobnost uočavanja, razlikovanja, imenovanja osnovnih sastavnica umjetničkoga djela te osnovne modele, koncepte, tehnike i alate za razumijevanje umjetničkih djela. |
B.2.1. Učenik unapređuje sposobnost uočavanja, razlikovanja, imenovanja i razumijevanja sastavnica umjetničkoga djela. |
B.3.1. Učenik opisuje, analizira, procjenjuje i povezuje znanja, iskustva, emocije i stavove o upoznatome i/ili doživljenome umjetničkom djelu i njegovu kontekstu. |
B.4.1. Učenik višedimenzionalno upoznaje, razlikuje, analizira i razumije umjetnička djela u različitome stilskom, povijesnom, kulturnom, subkulturnom i interkulturnom kontekstu. |
A.1.2. Učenik razumije i analizira umjetničko djelo s obzirom na stil i društveno-povijesni kontekst te integrira usvojena znanja, iskustva i stavove u svrhu kompetentnoga procjenjivanja. |
||||||||
C Vrednovanje |
C.1.1. Učenik razlikuje osnovne sastavnice i elemente izraza u umjetničkome djelu te izražava iskustva i emocije o upoznatome i/ili doživljenome umjetničkom djelu. |
C.2.1. Učenik povezuje i izražava znanja, iskustva i emocije o upoznatome i/ili doživljenome umjetničkom djelu. |
C.3.1. Učenik razvija osnovne elemente kritičkoga promišljanja doživljene i upoznate umjetnosti te argumentira osobni doživljaj i mišljenje. |
C.4.1. Učenik prepozna je, procjenjuje i kritički prosuđuje elemente umjetničkoga izraza u odnosu na različiti stil, povijesni, kulturni, subkulturni i interkulturni kontekst. |
C.5.1. Učenik kompetentno kritički promišlja vrijednost i značenje umjetničkih djela za suvremeno društvo. |
||||||||
D Odnos prema kulturi i umjetnosti |
D.1.1. Učenik se s prihvaćanjem odnosi prema umjetnosti, kulturi i kulturnoj baštini. |
D.2.1. Učenik pozitivno reagira na pojave u umjetnosti, kulturi i kulturnoj baštini. |
D.3.1. Učenik s uvažavanjem prihvaća različita mišljenja pri procjeni umjetničkih, kulturnih i subkulturnih fenomena. |
D.4.1. Učenik razvija pozitivan, otvoren i tolerantan odnos prema različitostima u kulturi i umjetnosti. |
D.5.1. Učenik razvija vlastiti sustav vrijednosti za procjenu pojava u kulturi i umjetnosti. |
MAKROKONCEPT |
1.CIKLUS |
2.CIKLUS |
3.CIKLUS |
4.CIKLUS |
5.CIKLUS |
|||||||||
Komunikacija i interakcija jezicima umjetnost |
0. |
1. |
2. |
3. |
4. |
5. |
6. |
7. |
8. |
1. |
2. |
3. |
4. |
|
A Komunikacija izrazom |
A.1.1. Učenik stvara slobodne asocijacije na temelju iskustava i doživljaja radi produkcije što većega broja različitih i što udaljenijih asocijacija na zadano (pojam, problem, sastavnice umjetničkih jezika). |
A.2.1. Učenik poznaje tehnike za produkciju, improviziranje i variranje ideja; taj proces povezuje s produkcijom slobodnih asocijacija.
|
A.3.1. Učenik izražava te prepoznaje i tumači osjećaje, iskustva, misli, stavove i vrijednosti iz odnosa ideje, forme, materijala i medija u izvedbama učenika, umjetničkim djelima i djelima popularne kulture (nalaženje poveznica). |
A.4.1. Učenik otkriva i tumači značenja elemenata izraza (ideje, asocijacije, metafore, simboli, kodovi i ostale sastavnice) u izvedbama učenika, umjetničkim djelima i djelima popularne kulture te odgovara na doživljaj drugim formama izraza. |
A.5.1. Učenik izražava vlastite ideje, stavove i vrijednosti, identificira se s izraženim te prepoznaje to u drugih; preispituje bitna pitanja o sebi u društvenom kontekstu; služi se različitim medijima i tehnologijama. |
|||||||||
B Značenje poruke |
B.1.1. Učenik prepoznaje mogućnosti verbalnih i neverbalnih oblika komunikacije te interpretira različita raspoloženja i značenja povezana s vlastitim izrazom i doživljajem umjetnosti.
|
B.2.1. Učenik izražava svoje osjećaje, iskustva, misli, stavove i vrijednosti prenošenjem ideje i poruke u formu, materijal i medij.
|
B.3.1. Učenik otkriva poruku i njezina značenja iz odnosa ideje, forme, materijala i medija te povezivanja s prethodnim i sadašnjim znanjima, iskustvima i emocijama; koristi se različitim razinama prenošenja informacija u verbalnim i neverbalnim područjima izražavanja. |
B.4.1. Učenik spoznaje ulogu umjetnosti u različitim kulturama; istražuje kako drugi interpretiraju poruke te kako mediji utječu na vjerovanja i ponašanja.
|
B.5.1. Učenik prepoznaje jasnoću poruke i višeslojnost njezina značenja u različitim kontekstima.
|
|||||||||
C Elementi izraza (alati, jezici, tehnike, metode) |
C.1.1. Učenik se izražava sinkretički s pomoću vizualne, auditivne, kinestetičke i taktilne razine prenošenja informacija i emocija.
|
C.2.1. Učenik ovladava osnovnom razinom pismenosti u medijima umjetnosti (jezik i sintaksa) u skladu s iskustvima i stečenim razinama specifičnih vještina i znanja. |
C.3.1. Učenik oblikuje složenije vizualne, verbalne, auditivne, performativne i kinestetičke forme za izražavanje metafora, simbola, kodova i pojmova. |
C.4.1. Učenik organizira vlastite kognitivne i emocionalne sadržaje u verbalni i/ili neverbalni izraz s jasnom porukom. |
C.5.1. Učenik samostalno primjenjuje elemente izraza u vlastitome izražavanju te kritičkoj procjeni okoline; služi se suvremenom tehnologijom i umrežavanjem disciplina. |
|||||||||
D Interakcija u kontekstu |
D.1.1. Učenik otkriva važnost igre i osjećaja osobnog zadovoljstva u kreativnome procesu  e u komunikaciji i interakciji s okolinom. |
D.2.1. Učenik prihvaća umjetnost kao način komunikacije i odnosa među ljudima dijeleći iskustva stečena iz različitih izvora (kulturno, društveno, povijesno nasljeđe). |
D.3.1. Učenik upotrebljava različite izvore podataka, novomedijske tehnologije iz svakodnevnoga života te elemente izraza za komunikaciju. |
D.4.1 . Učenik poznaje i samopouzdano primjenjuje kriterije prema kojima vrednuje kreativni proces i njegove rezultate, primjenjujući te kriterije na svoj rad, rad drugih i ostale oblike kreativne suradnje. |
D.5.1. Učenik samostalno komunicira u različitim kontekstima i u različitim medijima, artikulirajući ideje jasno i učinkovito; postiže koherenciju s kontekstom, poduzima akcije te dijeli i prihvaća odgovornost za osobni i zajednički cilj. |
POVEZIVANJE S OSTALIM PODRUČJIMA KURIKULUMA I MEĐUPREDMETNIM TEMAMA
Umjetničko područje (pripadajući redovni i izborni nastavni predmeti, moduli, izvannastavne i izvanškolske aktivnosti) povezuje se s ostalim područjima i međupredmetnim temama na dvjema razinama: sadržajnoj i konceptualnoj. S jezično-komunikacijskim područjem povezuje se u književnosti, dramskoj i filmskoj umjetnosti te uporabi dramskih i plesnih metoda u nastavnom procesu. S društveno-humanističkim područjem povezuje se radi razumijevanja društveno-povijesnoga konteksta umjetnosti, medija, kulturnih identiteta te pripadajućih stavova i vrijednosti. S tjelesnim i zdravstvenim područjem integrira se uključivanjem umjetnosti pokreta i plesa u redovno učenje i poučavanje radi produbljivanja spoznajnih procesa i podizanja razine pamćenja. S prirodoslovnim i matematičkim područjem udružuje se radi metakognitivnih strategija rješavanja problema te transfera kreativnoga mišljenja. S tehničkim i informacijskim područjem radi izražavanja i komunikacije suvremenim tehnologijama. S međupredmetnim temama povezivanje se ostvaruje u sljedećem: u međupredmetnoj temi Učiti kako učiti u povezivanju organizacije i upravljanja vlastitim procesima učenja s etapama kreativnog procesa; u temama Zdravlje, Održivi razvoj te Građanski odgoj i obrazovanje radi razvoja generičkih kompetencija u polazišnim temama stvaralaštva učenika i umjetničkih djela; s međupredmetnom temom Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije integrira se u suvremenim umjetničkim praksama te njihovoj primjeni u stvaralaštvu učenika i kritičkoj recepciji suvremene popularne kulture; s temom Poduzetništvo u povezivanju kompetencija za samostalno djelovanje pojedinca s vođenjem vlastitog kreativnog procesa do krajnjeg rezultata ili izvedbe sa svrhom djelovanja na neposrednu okolinu; s Osobnim i socijalnim razvojem radi povezivanja s terapeutskom i komunikacijskom ulogom umjetnosti, osobnim izrazom i stvaranjem novih odnosa. Povezivanje s Okvirom za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća darovitih učenika radi otkrivanja i poticanja darovitih učenika te s Okvirom za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća učenika s teškoćama radi potenciranja uloge umjetnosti i njezina terapeutskog učinka u komunikaciji učenika s okolinom.
GRAFIČKI PRIKAZ UMJETNIČKOGA PODRUČJA
Komentari