E-SAVJETOVANJA

Savjetovanja Upute Istraživanja
  • Prijavi se
  • Registriraj se

Preuzmi Word dokumentOstali dokumenti


PRIJEDLOG KURIKULUMA UMJETNIČKOG PODRUČJA

 

 

INAČICA 1.0, ISPRAVKE

 

 

  • Ukupno komentara:
  • Ukupno općih komentara:
  • Ukupno nadopuna teksta:
2
Komentiraj

OPIS PODRUČJA  

      Svrha je umjetničkoga odgoja i obrazovanja oplemenjivanje osjetilnoga, emocionalnoga i kognitivnoga iskustva učenika, razvijanje mašte kao forme mišljenja koja stvara slike mogućega te kreativnosti kao izraza zdrave osobnosti, odnosno samoostvarenosti. Umjetnosti pridonose doživljavanj u i procjenjivanj u svijeta oko sebe. Mašta omogućuje  slobodno istraživanje i eksperimentiranje   kao način učenja te osigurava zamišljanje mogućih rješenja problema. Umjetnost, kao sredstvo izražavanja i komunikacije sa sobom i okolinom, omogućuje izražavanje misli, osjećaja, stavova i iskustava odnosno identifikaciju s izraženim te kreiranje samih sebe .

         Umjetnost, kao jedan od kulturnih alata, dio je suvremene kulture. U suvremenoj kulturi svakodnevno okruženje oblikovano je novomedijskim tehnologijama koje istodobno potiču vizualnu, auditivnu, kinestetičku i taktilnu percepciju. Uslijed toga, dolazi do prožimanja vizualne, glazbene, filmske, dramske, plesne i novomedijske umjetnosti te književnosti pa učenicima valja osigurati interdisciplinarno i multimedijsko upoznavanje umjetnosti i kulture. Upoznavanje lokalne, nacionalne i europske kulturne baštine u globalnom kontekstu pridonosi poštivanju raznolikosti i razvoju interkulturalnosti.

        Učenici postaju korisnici i aktivni sudionici kulture neprekidno se određujući prema novim kulturnim trendovima koje povezuju s osobnim identitetom, upotrebljavajući pritom virtualni prostor i komunikacijske tehnologije. Umjetnički odgoj i obrazovanje usmjereni su na oblikovanje vrijednosnih sustava učenika te kritičkoga stava prema vizualnim, zvučnim, verbalnim, pisanim, kinestetičkim i taktilnim informacijama iz okoline.  Stvoreni vrijednosti sustavi utječu na stvaranje osobnoga, društvenoga i kulturnoga identiteta, odnosno na cjelovit razvoj učenika te ga uče selektivnoj konzumaciji popularne kulture.

U tome je procesu osobito važan kontinuiran razvoj kreativnoga mišljenja odnosno rješavanja problema i kritičkoga mišljenja jer učenici, zbog velike količine informacija u svakodnevnom životu, moraju donositi odluke o izboru i postupanju s njima.

Prenošenje informacija događa se i u interaktivnome te interdisciplinarnome suvremenom umjetničkom djelu koje djeluje na više osjetila te postavlja pitanja spoznaje, emocija, razvoja osobnosti i stvaranja novih društvenih odnosa. Zato su umjetnosti medijator među ljudima, način komunikacije koji je potrebno prenijeti u odgojno-obrazovni proces. Tako nastaju odnosi iz kojih proizlaze nove vrijednosti:

 nova znanja i kritička procjena postojećih;

 solidarnost i odgovornost koje proizlaze iz bavljenja polazišnim temama umjetničkih djela u društvenome kontekstu;

 stvaranje osobnoga, kulturnoga i društvenoga identiteta te integriteta učenika u smislu poštivanja sebe i drugih;

 poduzetnost aktiviranjem osobnih potencijala, prepoznavanjem mogućnosti, ali i poduzimanjem stvarnih djelovanja i preuzimanjem razumnoga rizika.

        Poseban naglasak stavlja se na kreativno izražavanje osjećaja, iskustava i misli te njihovih značenja, što je kvaliteta koja se prenosi iz umjetničkoga stvaranja. Pritom veliku ulogu igraju emocije kao pokretači izražavanja i istraživanja, zatim učenje tehnika i metoda za razvoj ideja te njihovo povezivanje s temom, sadržajem, porukom, formom, materijalom i medijem. Na taj se način razvija kreativnost kao metakompetencija, a na razvoju kreativnosti i inovativnosti temelji se izgradnja kvalitetnijega društva čiji su građani osposobljeni za rješavanje problema, za inovacije i inicijative te poboljšanje neposredne okoline u kojoj žive. Osoba koja tijekom odgojno-obrazovnoga procesa usvoji kreativan princip mišljenja može ga primijeniti na sve aspekte života i postaje aktivan sudionik društva na način da preuzima inicijativu tijekom radnoga procesa te kreativno pristupa realizaciji svih zadataka, aktivno sudjeluje u suvremenome društvu i svjesno ga poboljšava.  

        Za učenje i poučavanje u umjetničkome području od osobite je važnosti integracija različitih uvjeta i oblika učenja i poučavanja u svim ciklusima te interdisciplinarnost odnosno integracija različitih umjetničkih formi. Zbog toga se očekivanja u umjetničkome području kurikuluma ostvaruju u učenju i poučavanju obveznih (Glazbena kultura, Glazbena umjetnost, Likovna kultura, Likovna umjetnost, Hrvatski jezik, strani jezici, Tjelesna i zdravstvena kultura) te izbornih i fakultativnih nastavnih predmeta i modula, u izvanučioničkome učenju i poučavanju, izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima te u  različitim vrstama projekata koji su sastavni dio školskoga kurikuluma. Tako svoj prostor dobivaju i područja koja nisu zastupljena kao obvezni predmeti: umjetnost pokreta i plesa, dramska umjetnost, filmska umjetnost i medijska kultura, koja se mogu uključiti u odgojno-obrazovni proces svih predmeta kao načini izražavanja, metode za usvajanje nastavnih sadržaja te razvoj kognitivnih sposobnosti i psihomotoričkih vještina.

        Umjetničko područje kurikuluma pruža različite prilike za samoostvarenje i zadovoljavanje različitih potreba djece i učenika, uključujući i potrebe darovitih te djece i učenika s poteškoćama.

 

0
Komentiraj

CILJEVI   

1. Osigurati okruženje u kojem osjetilno, emocionalno i kognitivno iskustvo umjetnosti oplemenjuje učenike

stimuliranjem svih osjetila u cilju vizualne, auditivne, kinestetičke i taktilne percepcije; formiranjem koncepata, sjećanja, značenja i vrijednosti proizašlih iz tog iskustva; razumijevanjem različitih umjetnosti i kultura te njihovih povijesnih i društvenih kontêksta;

procjenjivanjem suvremene popularne kulture; stvaranjem cjelovitog iskustva koje obogaćuje život i potiče osobni, moralni, etički, društveni i kulturni razvoj osobe te nove odnose između pojedinca i društva.

 

2. Osposobiti za komunikaciju i interakciju u kontekstu

usvajanjem vizualne, auditivne, performativne i taktilne razine prenošenja informacija; uspostavljanjem i stvaranjem novih odnosa s drugima i okolinom, interakcijom i prenošenjem značenja, pri čemu su umjetnosti medijator;

uspostavljanjem poveznica s prethodnim i sadašnjim znanjima, iskustvima i emocijama; aktivnim sudjelovanjem u zajednici.

 

3. Razvijati kreativnost kao metakompetenciju

koja podrazumijeva inovativnost, kritičko mišljenje, istraživanje, rješavanje problema, donošenje odluka, preuzimanje inicijativa te upravljanje vlastitim procesima učenja; poznavanje metoda i vladanje alatima i tehnikama za produkciju i razvoj ideja;

sintetsko, analitičko i lateralno mišljenje te primjenu informacija na nove načine.

4. Omogućiti izražavanje misli, osjećaja, iskustava, stavova i vrijednosti

sukladno vlastitim interesima i sklonostima, pomoću ideja, asocijacija, metafora, simbola, kodova, pojmova i drugih sastavnica te koncepata, jezika, tehnika, vještina i alata kojima se definira odnos ideje, forme i sadržaja te medija, materijala i izvedbe.

Prepoznat će se i podržati izražavanje darovitosti.

 

 

0
Komentiraj

DOMENE/MAKROKONCEPTI UMJETNIČKOGA PODRUČJA KURIKULUMA

Umjetničko područje kurikuluma obuhvaća vizualnu (likovna umjetnost i kultura, vizualna umjetnost i kultura; arhitektura, dizajn), glazbenu (glazbena umjetnost i kultura), filmsku (filmska umjetnost i kultura, audiovizualna umjetnost i kultura, medijska kultura), dramsku umjetnost, umjetnost pokreta i plesa t e književnost. U svim umjetnostima temeljne sastavnice umjetničkoga stvaranja i recepcije umjetnosti obuhvaćaju izražavanje ideja, misli, osjećaja, iskustava, stavova i vrijednosti, komunikaciju putem umjetnosti, doživljaj i razumijevanje sebe i svijeta te njegovo kritičko procjenjivanje, zatim i aktivan odnos prema umjetnosti. Umjetničko područje prenosi te sastavnice u odgojno-obrazovni proces u trima osnovnim makrokonceptima:

1. izražavanje, izvođenje, stvaranje

2. doživljaj, razumijevanje, vrednovanje

3. komunikacija i interakcija jezicima umjetnosti

Takvom koncepcijom umjetničkoga područja kreativni proces i recepcija umjetnosti cjelovito se prožimaju u čitavoj odgojno-obrazovnoj vertikali, ali se i horizontalno povezuju s ostalim područjima kurikuluma te međupredmetnim temama.       

 

0
Komentiraj

Izražavanje, izvođenje, stvaranje

U središtu procesa učenja i poučavanja u umjetničkome je području kurikuluma aktivnost učenika u mediju umjetnosti. Modelirajući i modulirajući svoje vještine i sposobnosti, učenik usvaja i razvija učinkovite metode, tehnike i alate koje u poticajnome okruženju stavlja u funkciju rješavanja problema, izražavanja misli, osjećaja, iskustava, stavova i vrijednosti, razvijajući spontanost, imaginaciju i kreativni potencijal te potrebu za novim umjetničkim istraživanjem i izražavanjem. Kreativno iskustvo doživljajni je impuls koji potiče sve aktivnosti učenja u umjetničkome području i pridonosi samoostvarenju. Razvojem urođenih kreativnih osobina, drukčijih od specifičnoga umjetničkog talenta, obogaćuje se svakodnevni život te dolazi do osobnoga, moralnoga, etičkoga, društvenoga i kulturnoga razvoja. U kreativnome procesu, koji omogućava i podrazumijeva komunikaciju sa samim sobom i okolinom, stimulira se učenikov emocionalni razvoj kao bitna sastavnica njegova cjelovita razvoja. Aktivnosti učenja i poučavanja u umjetničkome području potiču učenike na sudjelovanje u kulturnome životu lokalne i šire društvene zajednice te stvaranju nove kulturne zbilje.

 

0
Komentiraj

Doživljaj, razumijevanje, vrednovanje umjetnosti 

Postizanje pozitivnoga odnosa učenika prema umjetnosti ključna je težnja odgoja i obrazovanja u umjetničkom području. Preduvjet za stvaranje takva odnosa jest upoznavanje i razumijevanje umjetnosti. Doživljaj umjetnosti kao temeljni princip procesa prihvaćanja, razumijevanja i vrednovanja umjetnosti generira sve daljnje aktivnosti učenja i poučavanja.

Stjecanje umjetničkih znanja i vještina temelji se na autentičnim umjetničkim sadržajima i podražajima. Učenicima valja omogućiti  neposredan susret s umjetničkim djelom u izvornome okruženju.

U procesima refleksije i evaluacije učenici razvijaju kritičko mišljenje, nove načine postupanja s informacijama, sposobnost preoblikovanja početnoga uvida te lateralno mišljenje. Svrha je opisanoga procesa izgradnja argumentiranoga stajališta prema različitim kulturnim i subkulturnim fenomenima te poticanje otvorenosti i interkulturalnosti.

 

0
Komentiraj

Komunikacija i interakcija jezicima umjetnosti

Zajednički nazivnik umjetničkoga područja jest komunikacija koja obuhvaća vizualnu, auditivnu, kinestetičku i taktilnu razinu prenošenja informacija i emocija. Usvajanje komunikacijskih metoda, alata i vještina u verbalnim i neverbalnim poljima izražavanja nužno je za reagiranje i sudjelovanje u svakodnevnim novim situacijama te za suočavanje s izazovima suvremenoga svijeta. Komunikacija je omogućena usvajanjem temeljnih koncepata, jezika, tehnika i alata za izražavanje misli, osjećaja, iskustava, vrijednosti i stavova. Pritom dolazi do stvaranja novih odnosa, interakcije i prenošenja značenja te povezivanja s prethodnim i sadašnjim znanjima, iskustvima i emocijama. Ideje, asocijacije, metafore, simboli, kodovi, pojmovi i druge sastavnice postaju elementi izraza. Takav način izražavanja učeniku omogućava individualizirano i potpunije prenošenje poruke pa se ostvaruje intrinzična motivacija, osjećaj osobnoga zadovoljstva, stvaranje željenih slika o sebi, poistovjećivanje s izraženim, odnosno samoostvarenje.

 

 

0
Komentiraj

OČEKIVANJA PO CIKLUSIMA

MAKROKONCEPT

1.CIKLUS

2.CIKLUS

3.CIKLUS

4.CIKLUS

5.CIKLUS

Izražavanje,

izvođenje, stvaranje

0.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

1.

2.

3.

4.

A

Izražavanje

A.1.1.

Učenik izražava raznovrsnim stvaralačkim aktivnostima svoje doživljaje i osjećaje i iskustva unutar pojedine umjetnosti te umjetničkoga područja.

A.2.1.

Učenik izražava raznovrsnim stvaralačkim aktivnostima svoje doživljaje,  osjećaje, iskustva i misli unutar pojedine umjetnosti te umjetničkoga područja.

A.3.1.

Učenik kreativno izražava doživljaje,  osjećaje,  iskustva, misli, vrijednosti i stavove unutar pojedine umjetnosti te umjetničkoga područja.

A.4.1.

Učenik upoznaje i koristi se različitim izvorima podataka i načinima umjetničkoga izražavanja unutar pojedine umjetnosti te umjetničkoga područja.

A.5.1.

Učenik upoznaje, analizira, povezuje i koristi se različitim izvorima podataka, medijima, tehnikama i načinima izražavanja unutar pojedine umjetnosti te umjetničkoga područja.

B

Izvođenje

B.1.1.

Učenik istražuje, prepoznaje i kreativno upotrebljava osnovne sastavnice (umjetničkoga) izražavanja i postupke oblikovanja te izvedbe (samostalno i u skupini).

B.2.1.  

Učenik oblikuje jednostavne stvaralačke cjeline (samostalno ili u skupini) namijenjene javnomu izvođenju.

B.3.1.

Učenik primjenjuje kvalitativno složenije sastavnice te razvijenije postupke i tehnike različitih umjetnosti za oblikovanje i izvođenje djela.

B.4.1.

Učenik rabi i analizira složene oblikovne principe, procese i strukture u svrhu izražavanja, izvođenja, stvaranja.

B.5.1.

Učenik multimedijski izražava, razvija i oblikuje  

određenu ideju, uključujući informacijsko- komunikacijsku

tehnologiju samostalno ili u skupini.

C

Stvaranje

C.1.1.

Učenik razvija vještine i svladava osnovne tehnike izvodeći različite aktivnosti (samostalno i u skupini) i rabeći široki spektar poticaja.

C.2.1.

Učenik primjenjuje i razvija stečene sposobnosti, znanja i vještine u svrhu unapređenja kreativnoga izražavanja i izvođenja.

 

C.3.1.

Učenik ovladava složenijim vještinama i načinima javnoga predstavljanja/izvođenja vlastitoga ostvarenja i ostvarenja drugih.

C.4.1.

Učenik stječe samopouzdanje i sigurnost u aktivnostima u mediju umjetnosti i kreativnom radu te u samostalnim i prezentacijama u skupini.

C.5.1.

Učenik razvija poduzetnost i odgovornost u aktivnostima u mediju umjetnosti i kreativnom radu te u samostalnim i prezentacijama u skupni.

 

C.1.2.

Učenik

uočava probleme iz neposredne okoline, slobodno istražuje i predlaže kreativna rješenja u

umjetničkome području.

C.2.2.

Učenik

eksperimentira u pronalaženju rješenja te preuzima odgovornost za realizaciju vlastitoga stvaralačkog plana radeći samostalno ili u skupini.

C.3.2.

Učenik pokazuje inicijativnost u razvijanju, predstavljanju i provedbi ideja te vrednuje izvodivost u cilju odgovornoga i racionalnoga odnosa prema raspoloživim resursima.

C.4.2.

Učenik iskazuje ustrajnost u dostizanju cilja te preuzima odgovornost za

ispunjenje obveza i poštivanje rokova.

C.5.2.

Učenik samostalno razvija i  realizira inovativni umjetnički projekt  e ga predstavlja, testira i vrednuje u interakciji sa zajednicom.

 

 

 

 

 

MAKROKONCEPT

1.CIKLUS

2.CIKLUS

3.CIKLUS

4.CIKLUS

5.CIKLUS

Doživljaj, razumijevanje i vrednovanje

0.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

1.

2.

3.

4.

A

Doživljaj

A.1.1.

Učenik razvija osjetilnost koja omogućava opažanje ključnih sastavnica umjetničkoga djela.

A.2.1.

Učenik perceptivno

doživljava umjetničko djelo i dijeli svoje iskustvo s drugima.

A.3.1.

Učenik perceptivno

doživljava složenija umjetnička djela i dijeli svoje iskustvo s drugima.

A.4.1.

Učenik perceptivno

doživljava i istražuje  

umjetnička djela i dijeli svoje iskustvo s drugima.

A.5.1.

Učenik uočava i povezuje

značajke umjetničkoga djela s vlastitim doživljajem/iskustvom.

B

Razumijevanje

B.1.1.

Učenik razvija sposobnost uočavanja, razlikovanja, imenovanja osnovnih sastavnica umjetničkoga djela te osnovne

modele, koncepte, tehnike i alate za razumijevanje umjetničkih djela.

B.2.1.  

Učenik unapređuje sposobnost uočavanja, razlikovanja, imenovanja i  razumijevanja sastavnica umjetničkoga djela.

B.3.1.

Učenik opisuje, analizira, procjenjuje  i povezuje znanja, iskustva, emocije i stavove o upoznatome i/ili doživljenome umjetničkom djelu i njegovu kontekstu.

B.4.1.

Učenik višedimenzionalno upoznaje, razlikuje, analizira i razumije umjetnička djela u različitome stilskom, povijesnom, kulturnom, subkulturnom i interkulturnom kontekstu.

A.1.2.

Učenik razumije i analizira umjetničko djelo s obzirom na stil i društveno-povijesni kontekst te integrira usvojena znanja, iskustva i stavove u svrhu kompetentnoga

procjenjivanja.

C

Vrednovanje

C.1.1.

Učenik razlikuje  osnovne sastavnice i elemente izraza u umjetničkome djelu te izražava iskustva i emocije o upoznatome i/ili doživljenome umjetničkom djelu.

C.2.1.

Učenik povezuje i izražava znanja, iskustva i emocije o upoznatome i/ili doživljenome umjetničkom djelu.

C.3.1.

Učenik razvija osnovne elemente kritičkoga promišljanja doživljene i  upoznate umjetnosti te argumentira osobni  doživljaj i mišljenje.

C.4.1.

Učenik prepozna

je, procjenjuje i kritički prosuđuje elemente umjetničkoga izraza u odnosu na različiti stil, povijesni, kulturni, subkulturni i interkulturni kontekst.

C.5.1.

Učenik kompetentno kritički promišlja vrijednost i značenje umjetničkih djela za suvremeno društvo.

D

Odnos prema kulturi i umjetnosti

D.1.1.

Učenik se s prihvaćanjem odnosi prema umjetnosti, kulturi i kulturnoj baštini.

D.2.1.

Učenik pozitivno reagira na pojave u umjetnosti, kulturi i kulturnoj baštini.

D.3.1.

Učenik s uvažavanjem prihvaća  različita mišljenja pri procjeni umjetničkih, kulturnih i subkulturnih fenomena.

D.4.1.

Učenik razvija pozitivan, otvoren i tolerantan odnos prema različitostima u kulturi i umjetnosti.

D.5.1.

Učenik razvija vlastiti sustav vrijednosti za procjenu pojava u kulturi i umjetnosti.

 

MAKROKONCEPT

1.CIKLUS

2.CIKLUS

3.CIKLUS

4.CIKLUS

5.CIKLUS

Komunikacija i interakcija jezicima umjetnost

0.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

1.

2.

3.

4.

A

Komunikacija izrazom

A.1.1. Učenik  stvara slobodne asocijacije na temelju iskustava i doživljaja radi produkcije što većega broja različitih i što udaljenijih asocijacija  na zadano (pojam, problem, sastavnice umjetničkih jezika).

A.2.1. Učenik  poznaje tehnike za produkciju, improviziranje i variranje ideja; taj proces povezuje  s produkcijom slobodnih asocijacija.




 

A.3.1.

Učenik izražava te prepoznaje i tumači osjećaje, iskustva, misli, stavove i vrijednosti iz odnosa ideje, forme, materijala i medija u izvedbama učenika, umjetničkim djelima i djelima popularne kulture (nalaženje poveznica).

A.4.1.

Učenik otkriva i tumači značenja elemenata izraza (ideje, asocijacije, metafore, simboli, kodovi i ostale sastavnice) u  izvedbama učenika, umjetničkim djelima i djelima popularne kulture te odgovara na doživljaj drugim formama izraza.

A.5.1.

Učenik izražava vlastite ideje, stavove i vrijednosti, identificira se s izraženim te prepoznaje to u drugih; preispituje bitna pitanja o sebi u društvenom kontekstu; služi  se različitim medijima i tehnologijama.

B

Značenje poruke

B.1.1.

Učenik prepoznaje mogućnosti verbalnih i neverbalnih oblika komunikacije te interpretira različita raspoloženja i značenja povezana s vlastitim izrazom i doživljajem umjetnosti.

 

B.2.1.  

Učenik izražava svoje osjećaje, iskustva, misli, stavove i vrijednosti prenošenjem ideje i poruke u formu, materijal i medij.

 

B.3.1.

Učenik otkriva poruku i njezina značenja  iz odnosa ideje, forme, materijala i medija te povezivanja s prethodnim i sadašnjim znanjima, iskustvima i emocijama;  koristi se različitim razinama prenošenja informacija u verbalnim i neverbalnim područjima izražavanja.

B.4.1.

Učenik spoznaje ulogu umjetnosti u različitim kulturama; istražuje kako drugi interpretiraju poruke te kako mediji utječu na vjerovanja i ponašanja.

 

B.5.1.

Učenik prepoznaje jasnoću poruke i višeslojnost njezina značenja u različitim kontekstima.




 

C

Elementi izraza (alati, jezici, tehnike, metode)

C.1.1.

Učenik se izražava  sinkretički s pomoću  

vizualne, auditivne, kinestetičke i taktilne razine prenošenja informacija i emocija.  

 

C.2.1.

Učenik ovladava osnovnom razinom pismenosti u medijima umjetnosti (jezik i sintaksa) u skladu s iskustvima  i stečenim razinama specifičnih vještina i znanja.

C.3.1.

Učenik oblikuje složenije vizualne, verbalne, auditivne, performativne i  kinestetičke forme za izražavanje metafora, simbola, kodova i pojmova.

C.4.1.

Učenik organizira vlastite kognitivne i emocionalne sadržaje u verbalni i/ili neverbalni izraz s jasnom porukom.

C.5.1.

Učenik samostalno primjenjuje elemente izraza u  vlastitome izražavanju te kritičkoj procjeni okoline; služi se suvremenom tehnologijom i umrežavanjem disciplina.

D

Interakcija u kontekstu

D.1.1.

Učenik otkriva važnost  igre i osjećaja osobnog zadovoljstva u kreativnome procesu  e u komunikaciji i interakciji s okolinom.

D.2.1.

Učenik prihvaća umjetnost kao način komunikacije i odnosa među ljudima dijeleći iskustva stečena iz različitih izvora (kulturno, društveno, povijesno nasljeđe).  

D.3.1.

Učenik upotrebljava  različite izvore podataka, novomedijske tehnologije iz svakodnevnoga života te elemente izraza za komunikaciju.

D.4.1 .

Učenik poznaje i samopouzdano primjenjuje kriterije prema kojima vrednuje kreativni proces i njegove rezultate, primjenjujući te kriterije na svoj rad, rad drugih i ostale oblike kreativne suradnje.

D.5.1. Učenik  samostalno komunicira u različitim kontekstima i u  različitim medijima, artikulirajući ideje jasno i učinkovito; postiže koherenciju s kontekstom, poduzima akcije te dijeli i prihvaća odgovornost za osobni i zajednički cilj.

0
Komentiraj

POVEZIVANJE S OSTALIM PODRUČJIMA KURIKULUMA I MEĐUPREDMETNIM TEMAMA

Umjetničko područje (pripadajući redovni i izborni nastavni predmeti, moduli, izvannastavne i izvanškolske aktivnosti) povezuje se s ostalim područjima i međupredmetnim temama na dvjema razinama: sadržajnoj i konceptualnoj. S jezično-komunikacijskim područjem povezuje se u književnosti, dramskoj i filmskoj umjetnosti te uporabi dramskih i plesnih metoda u nastavnom procesu. S društveno-humanističkim područjem povezuje se radi razumijevanja društveno-povijesnoga konteksta umjetnosti, medija, kulturnih identiteta te pripadajućih stavova i vrijednosti. S tjelesnim i zdravstvenim područjem integrira se uključivanjem umjetnosti pokreta i plesa u redovno učenje i poučavanje radi produbljivanja spoznajnih procesa i podizanja razine pamćenja. S prirodoslovnim i matematičkim područjem udružuje se radi metakognitivnih strategija rješavanja problema te transfera kreativnoga mišljenja. S tehničkim i informacijskim područjem radi izražavanja i komunikacije suvremenim tehnologijama. S međupredmetnim temama povezivanje se ostvaruje u sljedećem: u međupredmetnoj temi Učiti kako učiti u povezivanju organizacije i upravljanja vlastitim procesima učenja s etapama kreativnog procesa; u temama Zdravlje, Održivi razvoj te Građanski odgoj i obrazovanje radi razvoja generičkih kompetencija u polazišnim temama stvaralaštva učenika i umjetničkih djela; s međupredmetnom temom Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije integrira se u suvremenim umjetničkim praksama te njihovoj primjeni u stvaralaštvu učenika i kritičkoj recepciji suvremene popularne kulture; s temom Poduzetništvo u povezivanju kompetencija za samostalno djelovanje pojedinca s vođenjem vlastitog kreativnog procesa do krajnjeg rezultata ili izvedbe sa svrhom djelovanja na neposrednu okolinu; s Osobnim i socijalnim razvojem radi povezivanja s terapeutskom i komunikacijskom ulogom umjetnosti, osobnim izrazom i stvaranjem novih odnosa. Povezivanje s Okvirom za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća darovitih učenika radi otkrivanja i poticanja darovitih učenika te s Okvirom za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća učenika s teškoćama radi potenciranja uloge umjetnosti i njezina terapeutskog učinka u komunikaciji učenika s okolinom.

 

 

0
Komentiraj

GRAFIČKI PRIKAZ UMJETNIČKOGA PODRUČJA