1. CIKLUS

(predškola, 1. i 2. razred osnovne škole)

2. CIKLUS

(3., 4. i 5. razred osnovne

škole)

3. CIKLUS

(6., 7. i 8. razred osnovne

škole)

4. I 5. CIKLUS

(srednja škola)

A. PRIMJENA

1. UPRAVLJANJE

A.1.1. Učenik uz pomoć

A.1.2.. Uz podršku učitelja

A.1.3./4./5. Učenik samostalno traži nove informacije iz

STRATEGIJA UCENJA

INFORMACIJAMA

učitelja traži nove

ili samostalno traži nove

različitih izvora, povezuje ih u smislene cjeline i uspješno

I UPRAVLJANJA

informacije iz različitih

informacije iz različitih

primjenjuje pri rješavanju problema.

INFORMACIJAMA

izvora i uspješno ih

izvora i uspješno ih

primjenjuje pri rješavanju

primjenjuje pri rješavanju

problema.

problema.

2. PRIMJENA

A.2.1.. Učenik se koristi

A.2.2.. Učenik primjenjuje

A.2.3.. Učenik se koristi

A.2.4./5. Učenik se koristi

STRATEGIJA UCENJA I

jednostavnim  strategijama

strategije učenja i

različitim strategijama

različitim strategijama

RJESAVANJE PROBLEMA

učenja i rješava probleme u

rješava probleme u

učenja i primjenjuje ih pri

učenja i samostalno ih

svim područjima učenja uz

svim područjima učenja

ostvarivanju ciljeva učenja

primjenjuje pri ostvarivanju

pomoć učitelja.

uz praćenje i podršku

i rješavanju problema u

ciljeva učenja i rješavanju

učitelja.

svim područjima učenja uz

problema u svim područjima

povremeno praćenje učitelja.

učenja.

3. KREATIVNO MISLJENJE

A.3.1. Učenik spontano i kreativno oblikuje i izražava svoje misli i osjećaje

pri učenju i rješavanju problema.

A.3.2. Učenik se koristi kreativnošću za oblikovanje svojih ideja i pristupa rješavanju problema.

A.3.3. Učenik samostalno oblikuje svoje ideje i kreativno pristupa rješavanju problema.

A.3.4./5. Učenik kreativno djeluje u različitim područjima učenja.

4. KRITICKO MISLJENJE

A.4.1. Učenik oblikuje i izražava svoje misli i osjećaje.

A.4.2. Učenik razlikuje činjenice od mišljenja i sposoban je usporediti različite ideje.

A.4.3. Učenik kritički promišlja i vrednuje ideje uz podršku učitelja.

A.4.4./5. Učenik samostalno kritički promišlja i vrednuje ideje.

B. UPRAVLJANJE SVOJIM UCENJEM

1. PLANIRANJE

B.1.1. Na poticaj i uz pomoć učitelja učenik određuje cilj učenja i odabire pristup učenju.

B.1.2.. Uz podršku učitelja učenik određuje ciljeve učenja, odabire pristup učenju te planira učenje.

B.1.3. Uz povremenu podršku učenik samostalno određuje ciljeve učenja, odabire strategije učenja i planira učenje.

B.1.4./5. Učenik samostalno određuje ciljeve učenja, odabire pristup učenju te planira učenje.

2. PRACENJE

B.2.1. Na poticaj i uz pomoć učitelja prati svoje učenje.

B.2.2. Na poticaj učitelja učenik prati svoje učenje i napredovanje tijekom učenja.

B.2.3. Uz povremeni poticaj i samostalno učenik prati učinkovitost učenja i svoje

napredovanje tijekom učenja.

B.2.4./5. Učenik prati učinkovitost učenja i svoje napredovanje tijekom učenja.

3. PRILAGODBA UCENJA

B.3.1. Na poticaj i uz pomoć učitelja učenik mijenja pristup učenju.

B.3.2. Uz podršku učitelja, ali i samostalno, prema potrebi učenik mijenja plan ili pristup učenju.

B.3.3. Učenik regulira svoje učenje mijenjanjem plana ili pristupa učenju, samostalno ili uz poticaj učitelja.

B.3.4./5. Učenik regulira svoje učenje mijenjajući prema potrebi plan ili pristup učenju.

4 . S AMO VREDNO V ANJE / SAMOPROCJENA

B.4.1. Na poticaj i uz pomoć učitelja procjenjuje je li uspješno riješio zadatak ili naučio.

B.4.2. Na poticaj učitelja, ali i samostalno, učenik samovrednuje proces učenja i svoje rezultate te procjenjuje ostvareni napredak.

B.4.3./4./5. Učenik samovrednuje proces učenja i svoje rezultate, procjenjuje ostvareni napredak te na temelju toga planira buduće učenje.

C. UPRAVLJANJE

1.  VRIJEDNOST

C.1.1./2./3./4./5. Učenik može objasniti vrijednost učenja za svoj život.

EMOCIJAMA I MOTIVACIJOM U

UCENJA

UCENJU

2. SLIKA O SEBI KAO UCENIKU

C.2.1./2./3./4./5. Učenik iskazuje pozitivna i visoka očekivanja i vjeruje u svoj uspjeh u učenju.

3. INTERES

C.3.1./2./3./4./5. Učenik iskazuje interes za različita područja, preuzima odgovornost za svoje učenje i ustraje u učenju.

4. EMOCIJE

C.4.1./2./3./4./5. Učenik se koristi ugodnim emocijama i raspoloženjima tako da potiču učenje i kontrolira neugodne emocije i raspoloženja tako da ga ne ometaju u učenju.

D. STVARANJE OKRUZENJA ZA UCENJE

1. FIZICKO OKRUZENJE UCENJA

D.1.1./2./3./4./5. Učenik stvara prikladno fizičko okruženje za učenje s ciljem poboljšanja koncentracije i motivacije.

2. SURADNJA S DRUGIMA

D.2.1./2./3./4./5. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć.

NEKE STRATEGIJE UCENJA (A. DOMENA)

STRATEGIJE RJESAVANJA PROBLEMA

STRATEGIJE   CITANJA

STRATEGIJE PISANJA

STRATEGIJE PAMCENJA

— pažljivo čitanje uputa i zadatka te pojašnjavanje problema

— izdvajanje ključnih elemenata problema

— organizacija ideja (vidno predočavanje problema, procesa ili situacije s pomoću tablice, skice, popisa, modela i sl.)

— traženje i prepoznavanje obrazaca u podatcima, idejama (uopćavanje)

— uporaba imaginacije u razumijevanju problema (npr. uživlja- vanje u problem, situaciju, proces)

— simulacija i isprobavanje određenih elemenata problema i procesa (pokušaji i provjere)

— osmišljavanje konkretnog primjera problema

— traženje dodatnih informacija o problemu

— mijenjanje perspektive (npr. gledanje na problem iz pozici- je druge osobe)

— rješavanje unatrag (od rješenja prema postavljanju zadatka)

— rastavljanje problema u dijelove i pojednostavljivanje prob- lema

— rješavanje dijela problema (rješavanje pojedinog koraka)

— zapisivanje postupka rješavanja problema

— uzimanje u obzir različitih mogućih rješenja i putova dolas- ka do rješenja

— primjena teorije (primjena općeg pravila na specifičan slučaj)

— predviđanje (oblikovanje hipoteza)

— primjena znanstvenih metoda u istraživanju problema (is- traživački pristup)

— razmišljanje prema analogiji (o rješenjima u sličnim prob- lemima)

— preispitivanje pretpostavki

— pogađanje, provjera, prilagodba

— uporaba drugačijeg pristupa od uobičajenog

— prepoznavanje pristranosti i pogrešaka u zaključivanju

— traženje pomoći

— provjera odabranog rješenja

— određivanje cilja čitanja

— pregled nadolazećeg teksta (naslova, pod- naslova, slika, teksta u cjelini) kako bi se dobio dojam o strukturi i sadržaju teksta

— brzo prolaženje tekstom kako bi se zahva- tila glavna ideja i ključni pojmovi te identi- ficirala struktura teksta i sl.

— predviđanje (korištenje postojećim znan- jitma za predviđanje sadržaja i provjeru ra- zumijevanja)

— otkrivanje značenja na temelju kontek- sta (korištenje postojećim znanjima za spoznavanje značenja nepoznatih riječi i sl.)

— postavljanje i odgovaranje na pitanja koja zahtijevaju donošenje zaključaka koji tekst čine smislenim za učenika

— podcrtavanje i bilježenje ključnih pojmova na marginama tijekom čitanja

— pregledavanje već pročitanog teksta

— vraćanje na dijelove teksta koje učenik nije razumio

— preskakanje dijelova teksta koje učenik procjenjuje nevažnim

— parafraziranje (prepričavanje informacija ili ideja u tekstu)

— analiziranje i sažimanje (izdvajanje bitnog od nebitnog, utvrđivanje glavne ideje, or- ganiziranje i izražavanje važnih ideja)

— povezivanje informacija iz teksta s iskust- vom i znanjima iz drugih područja

— izrada grafičkih reprezentacija teksto-

va sa svrhom poboljšanja razumijevanja i zapamćivanja sadržaja

— planiranje pisanja različitih vrsta tekstova (određivan- je teme i glavne ideje, ut- vrđivanje osnovnih eleme- nata teksta)

— analiza i razrada ideja, prim- jera, podataka koji govore o glavnoj ideji, opisa

— argumentacija (zauziman- je pozicije i prikupljanje in- formacija koje podržavaju poziciju)

— organizacija i grupiranje ideja i priprema skice / pla- na teksta

— pisanje prve inačice teksta

— predviđanje kritike i/ili mo- gućih pitanja čitatelja

— ispravljanje napisanog tek- sta

— provjera konačne verzije teksta

— grupiranje informacija u smislene cjeline

— povezivanje informaci-

ja s postojećim znanjem i iskustvom

— organiziranje informaci- ja (u tablice, skice, mod- ele i sl.)

— vidno predočavanje (stva- ranje mentalne slike stva- ranje asocijacija između informacija)

— stvaranje i uporaba ak- ronima

— prepričavanje (pričan- je priče)

— ponavljanje i uvježbavan- je na različitim zadacima

— ponavljanje do razine prenaučenosti

A. DOMENA: PRIMJENA STRATEGIJA UCENJA I UPRAVLJANJA INFORMACIJAMA ( 1. ciklus)

ODGOJNO-OBRAZOVNA    OCEKIVANJA

RAZRADA   ODGOJNO-OBRAZOVNIH  OCEKIVANJA

B. UPRAVLJANJE  INFORMACIJAMA

A.1.1. Učenik uz pomoć učitelja traži nove informacije iz različitih izvora i uspješno ih primjenjuje pri rješavanju problema.

Uz pomoć učitelja:

—određuje koje su mu informacije potrebne i planira kako doći do njih

—prati upute pri pregledavanju i korištenju različitim izvorima informacija (knjižna i neknjižna građa)

—uspoređuje nove informacije i odabire one koje su mu potrebne

—pronađene informacije bilježi i organizira za korištenje prema uputama

—objašnjava i opisuje drugima kako je došao do informacije

—prikazuje jednostavan sadržaj informacije drugima

—rješava problem koristeći se pronađenim informacijama.

Preporuke za ostvarivanje o č ekivanja

Integracijom s ostalim područjima i međupredmetnim temama (posebice s IKT-om) svakodnevno u redovitoj nastavi. Očekivanje se uz redovitu nastavu može ostvarivati i projektnom nastavom, u izvannastavnim i izvanučioničkim aktivnostima, u suradnji sa sa školskim knjižničarom i drugim ustanovama u okruženju.

Preporuča se upoznavanje i razlikovanje jednostavnijih tiskanih i digitalnih izvora (knjiga, časopisa, slikovnica; uspoređivanje knjižne i neknjižne građe (časopisi, filmovi…)), pronalaženje i primjena njihovih glavnih dijelova (opis građe – autor, ilustrator, naslov, sadržaj…).

Planiranje rada u skupini / pojedinačnog rada u školskoj knjižnici pri rješavanju određenih zadataka. Pretraživanje ograničenih izvora u potrazi za određenom informacijom prema zadanim kriterijima.

Za ostvarivanje istraživačkih aktivnosti koristiti primarne izvore u školskoj knjižnici, drugim knjižnicama i ustanovama, digitalne obrazovne sadržaje, razgovore sa stručnjacima iz lokalne zajednice ili udaljenih mjesta pomoću informacijsko-komunikacijske tehnologije.

ODGOJNO-OBRAZOVNA    OCEKIVANJA

RAZRADA   ODGOJNO-OBRAZOVNIH  OCEKIVANJA

C. PRIMJENA STRATEGIJA UCENJA I RJESAVANJE PROBLEMA

A.2.1. Učenik se koristi jednostavnim strategijama učenja i rješava probleme u svim područjima učenja uz pomoć učitelja.

Uz pomoć učitelja:

—povezuje nove sadržaje s prethodnim znanjem i iskustvima

—opisuje manje dijelove sadržaja svojim riječima

—jednostavno organizira sadržaje učenja

—koristi se jednostavnim strategijama pamćenja

—rješava jednostavne, konkretne probleme. Zajedno s učiteljem:

—identificira glavne elemente problema

—primjenjuje i ponavlja primjenu različitih jednostavnih strategija pri rješavanju problema

—nalazi moguća rješenja, provjerava ih i odabire jedno.

Preporuke za ostvarivanje o č ekivanja

Očekivanje se treba ostvarivati u svakom predmetu, svakodnevno,učenjem i poučavanjem, tijekom redovite nastave, ali i projektnom nastavom, izvannastavnim, izvanučioničkim aktivnostima, u surad nji sa školskim knjižničarom i drugim ustanovama. Izravno poučavati strategije učenja, pamćenja, čitanja i pisanja. Modelirati korištenje strategijama. Vođena refleksija o korištenju strategijama. Raspravljanje o korištenju strategijama u parovima ili manjim skupinama.

Korištenje pristupom učenja otkrivanjem (istraživačko učenje, projektni rad, simulacije, igranje uloga, igre s pravilima (strategijske igre)). Koristiti se pogodnostima informacijsko-komunikacijske tehnologije za razvoj vještina i strategija učenja.

Poticanje suradničkog učenja i učenja u paru (uzajamno poučavanje, timski rad). Razumijevanje naučenoga učenik može pokazati:

—prepričavanjem (oblikovanjem sadržaja svojim  riječima)

—sažimanjem i izdvajanjem bitnih obilježja

—izradom jednostavnijih mapa u kojima prikazuje odnose i veze među zadanim pojmovima

—izradom vizualnog prikaza zadanog sadržaja

—rješavanje jednostavnijih konkretnih problema na različite načine.

D. KREATIVNO MISLJENJE

A.3.1. Učenik spontano i kreativno oblikuje i izražava svoje misli i osjećaje pri učenju i rješavanju problema.

Pojedine ideje ili situacije može osmisliti i prikazati na drugačiji način.

Pokazuje interes prema novome (idejama, pristupima rješavanju problema, situacijama). Uz podršku učitelja usmjerava svoju kreativnu aktivnost prema krajnjem cilju ili proizvodu.

ODGOJNO-OBRAZOVNA    OCEKIVANJA

RAZRADA   ODGOJNO-OBRAZOVNIH  OCEKIVANJA

Preporuke za ostvarivanje o č ekivanja

Očekivanje se može ostvariti u svakom predmetu, svakodnevno, određenim sadržajima i aktivnostima, tijekom redovite nastave, ali izvannastavnim, izvanučioničkim aktivnostima u suradnji sa školskim knjižničarom i drugim ustanovama, a osobito je pogodno za projektni pristup te integraciju različitih tema / područja učenja. Mogućnost korištenja različitim računalnim programima, igrama i aplikacijama koje potiču kreativni proces.

Primjerice, osmišljavanje alternativnih završetaka priče i/ili odgovora na pitanja (npr. „Što bi se sve moglo dogoditi kada više ne bi padala kiša?”).

Uključivanje različitih igara koje potiču stvaranje asocijacija i uporabu mašte. Opažanje i istraživanje svijeta oko sebe svim osjetilima.

Osmišljavanje jednostavnih pokusa koji omogućuju istraživanje svijeta oko sebe.

E. KRITICKO MISLJENJE

A.4.1. Učenik oblikuje i izražava svoje misli i osjećaje.

Može izraziti što misli i osjeća o nekom problemu, ideji, situaciji koja mu je bliska. Razlikuje svoje mišljenje od mišljenja drugih.

Preporuke za ostvarivanje o č ekivanja

Očekivanje se može ostvariti u svakom predmetu, svakodnevno, određenim sadržajima i aktivnostima, tijekom redovite nastave, ali i projektnom nastavom, izvannastavnim, izvanučioničkim aktivnostima, u suradnji sa školskim knjižničarom i drugim ustanovama. Korištenje situacijama iz svakodnevnog života (u razredu, školi, okruženju).

B. DOMENA: UPRAVLJANJE SVOJIM UCENJEM ( 1. ciklus)

ODGOJNO-OBRAZOVNA    OCEKIVANJA

RAZRADA   ODGOJNO-OBRAZOVNIH  OCEKIVANJA

B. PLANIRANJE

B.1.1 . Na poticaj i uz pomoć učitelja učenik određuje cilj učenja i odabire pristup učenju.

Uz pomoć učitelja:

— procjenjuje težinu zadataka

— može izreći u osnovnim crtama što se u zadatku zahtijeva i što treba znati ili činiti da bi se zadatak uspješno riješio

— razumije da se za rješavanje zadatka ili učenje može koristiti različitim pristupima te pokazuje osnovna znanja o njima

— određuje kratkoročan i konkretan cilj učenja (npr. na pojedinom satu) i planira sadržaj koji će učiti

— određuje redoslijed aktivnosti učenja i igre te ga se pridržava.

C. PRAHENJE

B.2.1. Na poticaj i uz pomoć učitelja prati svoje učenje.

Prati upute učitelja tijekom učenja ili rada na zadatku.

Na poticaj učitelja može iskazati jednostavne procjene o svojim procesima učenja (npr.

„Dobro sam ovo zapamtio.“).

Na poticaj i uz pomoć učitelja provjerava ono što je dotad napravio, uočava eventualne pogreške i ispravlja ih.

Na poticaj i uz pomoć učitelja prati svoj napredak u učenju i ocjenjuje svoju izvedbu planiranih aktivnosti (koliko je blizu cilju).

D. PRILAGODBA UCENJA

B.3.1 . Na poticaj i uz pomoć učitelja učenik mijenja pristup učenju.

Može prepoznati koji su pristupi učenju / rješavanju zadatka korisniji za ostvarivanje ciljeva.

Kad dođe do poteškoća pri rješavanju zadatka ili u učenju, mijenja pristup na poticaj i uz pomoć učitelja.

E . S AMO VREDNO V ANJE / SAMOPROCJENA

B.4.1 . Na poticaj i uz pomoć učitelja procjenjuje je li uspješno riješio zadatak ili naučio.

Može izreći je li uspio riješiti zadatak i što je naučio.

Procjenjuje i uloženi trud i vrijeme te svoje zadovoljstvo učenjem i rezultatima.

Uz pomoć učitelja analizira koji su uzroci uspjehu ili neuspjehu i razmišlja o budućem učenju i tome kako ga popraviti.

(Ne)uspjeh pripisuje postojanju ili izostanku truda te odabiru strategija učenja i korištenju njima.

C. DOMENA: UPRAVLJANJE EMOCIJAMA I MOTIVACIJOM U UCENJU ( 1. ciklus)

ODGOJNO-OBRAZOVNA    OCEKIVANJA

RAZRADA   ODGOJNO-OBRAZOVNIH  OCEKIVANJA

B. VRIJEDNOST UCENJA

C.1.1. Učenik može objasniti vrijednost učenja za svoj život.

Može izraziti u osnovnim crtama zašto je za njega učenje važno (npr. „Da znam čitati.”).

C. SLIKA O SEBI KAO UCENIKU

C.2.1 . Učenik iskazuje pozitivna i visoka očekivanja i vjeruje u svoj uspjeh u učenju.

Očekuje da će savladati zadatke koje dobiva u školi.

D. INTERES

C.3.1. Učenik iskazuje interes za različita područja, preuzima odgovornost za svoje učenje i ustraje u učenju.

Navodi teme ili aktivnosti koje ga zanimaju u školi.

Može navesti jednostavne razloge za učenje pojedinih sadržaja.

Kao razlog uspjeha/neuspjeha u pojedinom zadatku navodi svoj napor uložen u učenje. Može navesti u kojim je aktivnostima ili predmetima naročito uspješan.

E. EMOCIJE

C.4.1. Učenik se koristi ugodnim emocijama i raspoloženjima tako da potiču učenje i kontrolira neugodne emocije i raspoloženja tako da ga ne ometaju u učenju.

Pokazuje pozitivne emocije povezane s učenjem i školom. Pokazuje radoznalost i rado se uključuje u aktivnosti učenja.

Situacije neuspjeha prihvaća kao dio učenja i ne obeshrabruju ga u budućem učenju. Kontrolira strah od ispitivanja tako što ga iskazuje i traži pomoć.

Preporuke za ostvarivanje o č ekivanja

Ostvaruje se u svim predmetima. Koristiti se razgovorom o učenju i raspravama u skupini. Učitelji iznose ciljeve učenja na svakom satu. Individualizirani rad tijekom nastave i pojedinačni rad sa svakim učenikom. Suradničko učenje, igranje uloga i vršnjačka podrška u

situacijama neuspjeha. Radionice s ciljem razvijanja pozitivne slike o sebi i rasprave u skupini o važnosti ulaganja truda za uspjeh u učenju. Različite aktivnosti u kojima se učenici potiču da iskazuju svoje interese i postavljaju ciljeve povezane s tim što žele naučiti, a ne samo s dobivanjem ocjene. Vrednovanje za učenje koje uključuje specifične povratne informacije usmjerene na isticanje učenikovih jakih strana, ali i usmjeravanje na ono što ulaganjem truda treba unaprijediti.

Stvaranje situacija u kojima će svaki učenik imati priliku iskusiti uspjeh u učenju i time steći pozitivna iskustva povezana s učenjem. Stvaranje okruženja za učenje u kojem će svaki učenik imati priliku prepoznati i razvijati svoje osobne interese. Koristiti se e-okruženjem, programima i aplikacijama kako bi učenje bilo zanimljivije (npr. mrežni tečajevi, prikupljanje kolekcija materijala u elektroničkom obliku…). Podrška učitelja u prepoznavanju interesa i razvoju intrinzične motivacije za učenje. Poticanje učenika da pripisuju svoje neuspjehe nedovoljno uloženom trudu.

Radionice povezane s vještinama samomotiviranja i poticanja ustrajnosti u učenju, traženja pomoći i suočavanja s negativnim emocijama u situacijama neuspjeha. Poticanje na verbalizaciju straha od ispitivanja i straha od neuspjeha, prilagodba ispitnih situacija. Podrška učitelja u smanjivanju negativnih emocija u različitim situacijama učenja (npr. uvježbavanje tehnika opuštanja, odvraćanje od negativnih i usmjeravanje na pozitivne misli, razgovor o očekivanjima itd.).

D. DOMENA: STVARANJE OKRUZENJA ZA UCENJE ( 1. ciklus)

ODGOJNO-OBRAZOVNA    OCEKIVANJA

RAZRADA   ODGOJNO-OBRAZOVNIH  OCEKIVANJA

B. FIZICKO OKRUZENJE UCENJA

D.1.1. Učenik stvara prikladno fizičko okruženje za učenje s ciljem poboljšanja koncentracije i motivacije.

Uz pomoć ili praćenje prilagođava okolinu u kojoj uči prije početka učenja, a prema potrebi i tijekom učenja.

Preporuke za ostvarivanje o č ekivanja

Ostvaruje se u svim predmetima. Učitelj potiče učenike na isprobavanje različitih uvjeta u kojima uče i odabir onih koji su najučinkovitiji za njih. Pri tome daje objašnjenja i njegovo ponašanje služi kao model.

Učitelj daje smjernice učenicima (npr. o organizaciji radnog stola, pripremi pribora i materijala) i upućuje učenike na aktivnosti koje omogućuju iskustveno učenje (npr. posjet nekoj instituciji). Stručni suradnici također savjetuju učenike pojedinačno ili u radionicama o tome kako organizirati prostor i vrijeme za učenje.

C. SURADNJA S DRUGIMA

D.2.1. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć.

Uz praćenje učitelja prema uputama radi u paru ili u skupini. Poštuje pravila grupe i sudjeluje u donošenju pravila.

Procjenjuje svoj doprinos i doprinos drugih pri rješavanju zajedničkog zadatka. Iskazuje interes za suradnju s vršnjacima i spreman im je pomoći.

Spreman je potražiti pomoć i podršku pri učenju od osoba u svojoj okolini.

Preporuke za ostvarivanje o č ekivanja

Ostvaruje se u svim predmetima. Učitelj sam ili u suradnji s učenicima kreira aktivnosti u kojima mogu suradnički učiti, raditi u paru ili timu, poučavati jedni druge, isprobati različite uloge, doprinositi zajedničkom cilju. Učitelj stvara prijateljsko okruženje u kojem pozitivno reagira na učeničko pružanje i traženje pomoći i potiče takvo ponašanje. Učitelj osnažuje učenike da traže pomoć i podršku ako im je potrebna.

A. DOMENA: PRIMJENA STRATEGIJA UCENJA I UPRAVLJANJA INFORMACIJAMA ( 2 .ciklus)

ODGOJNO-OBRAZOVNA    OCEKIVANJA

RAZRADA   ODGOJNO-OBRAZOVNIH  OCEKIVANJA

B. UPRAVLJANJE  INFORMACIJAMA

A.1.2. Uz podršku učitelja ili samostalno traži nove informacije iz različitih izvora i uspješno ih primjenjuje pri rješavanju problema.

Uz podršku učitelja ili samostalno:

— određuje koje su mu informacije potrebne i planira kako doći do njih

— pretražuje izvore dostupne u školi i okolini

— vrednuje i uspoređuje pronađene informacije s obzirom na zahtjeve zadatka/problema

— odabire relevantne informacije, bilježi ih i organizira te primjenjuje u zadatcima učenja

— objašnjava zašto je odabrao određenu informaciju

— prepoznaje vjerodostojne izvore informacija

— oblikuje jednostavnije prezentacije znanja uz navođenje izvora.

Preporuke za ostvarivanje o č ekivanja

Integracijom s ostalim područjima i međupredmetnim temama (posebice s IKT-om) svakodnevno u redovitoj nastavi. Očekivanje se uz redovitu nastavu može ostvarivati i projektnom nastavom, u izvannastavnim i izvanučioničkim aktivnostima, u sura dnji sa školskim knjižničarom i drugim ustanovama u okruženju.

Preporuča se napraviti usporedbu i istaknuti važne elemente primarne građe (referentna građa, časopisi) u tiskanom i elektroničkom obliku.

Korištenje građom i pretraživanje građe primijeniti u različitim predmetima i sadržajima.

Korištenje jednostavnijim metodama rada na tekstu (traženje objašnjenja nepoznatih riječi, izdvajanje ključnih riječi…). Vrednovanje  izvora informacija.

Planiranje rada u skupinama / pojedinačnog rada u školskoj knjižnici pri rješavanju određenih zadataka.

Za ostvarivanje istraživačkih aktivnosti koristiti primarne izvore u školskoj knjižnici, drugim knjižnicama i ustanovama, digitalne obrazovne sadržaje, razgovore sa stručnjacima iz lokalne zajednice ili udaljenih mjesta pomoću informacijsko-komunikacijske tehnologije.

ODGOJNO-OBRAZOVNA    OCEKIVANJA

RAZRADA   ODGOJNO-OBRAZOVNIH  OCEKIVANJA

C. PRIMJENA STRATEGIJA UCENJA I RJESAVANJE PROBLEMA

A.2.2. Učenik primjenjuje strategije učenja i rješava probleme u svim područjima učenja uz praćenje i podršku učitelja.

Uz praćenje učitelja:

— izdvaja ključne ideje, organizira informacije i traži veze među njima, povezuje ih s prethodnim znanjem i iskustvima, podvlači ili bilježi ključne pojmove i ideje

— koristi se različitim strategijama pamćenja te primjenjuje jednostavnije strategije čitanja i pisanja

— samostalno odgovara na pitanja koja provjeravaju razumijevanje

— prepričava sadržaje svojim riječima navodeći bitne ideje ili izvodi postupke slijedeći ustanovljena pravila.

Pri rješavanju relativno jednostavnih problema:

— identificira glavne elemente problema i njihovu međusobnu povezanost

— koristi se prethodnim znanjem o rješavanju problema na uobičajen način

— povezuje određeni problem s drugim, sličnim problemima

— navodi različite pristupe rješavanju problema i moguća rješenja problema

— opravdava svoj izbor pristupa rješavanju problema

— rješava probleme koristeći se prikladnim koracima

— provjerava rješenja i između više rješenja bira najbolje

— prema potrebi mijenja pristup učenju / strategije rješavanja dok ne dođe do rješenja problema kojim je zadovoljan.

ODGOJNO-OBRAZOVNA    OCEKIVANJA

RAZRADA   ODGOJNO-OBRAZOVNIH  OCEKIVANJA

Preporuke za ostvarivanje o č ekivanja

Očekivanje se treba ostvarivati u svakom predmetu, svakodnevno, učenjem i poučavanjem, tijekom redovite nastave, ali i projektnom nastavom, izvannastavnim, izvanučioničkim aktivnostima, u suradnji sa školskim knjižničarom i drugim ustanovama. Izravno poučavati strategije učenja, pamćenja, čitanja i pisanja. Modelirati korištenje strategijama. Vođena refleksija o korištenju strategijama. Raspravljanje o korištenju strategijama u parovima ili manjim skupinama.

Korištenje pristupom učenja otkrivanjem (istraživačko učenje, projektni rad, simulacije, igranje uloga, igre s pravilima (strategijske igre)). Koristiti se pogodnostima informacijsko-komunikacijske tehnologije za razvoj vještina i strategija učenja . Poticanje suradničkog učenja i učenja u paru (uzajamno poučavanje, timski rad).

Razumijevanje naučenoga učenik može pokazati:

— izradom prezentacije, plakata, mape, skice i sl.

— objašnjavanjem  drugim učenicima

— raspravljanjem o temi

— postavljanjem pitanja i davanjem odgovora

— prepričavanjem teksta svojim riječima

— sažimanjem i izdvajanjem bitnih obilježja

— vizualizacijom informacija (crta jednostavne shematske prikaze, izrađuje jednostavne kognitivne i konceptualne mape)

— predlaganjem različitih rješenja jednostavnijih konkretnih i apstraktnih problema

— jasnim prezentiranjem teme u pisanom obliku.

D. KREATIVNO MISLJENJE

A.3.2. Učenik se koristi kreativnošću za oblikovanje svojih ideja i pristupa rješavanju problema.

Uspoređuje i povezuje različite ideje (poznate i nove, svoje i tuđe). Istražuje različite strategije i pristupe u novim situacijama.

Izražava svoje ideje na različite načine.

Počinje iskazivati autonomiju u kreativnom procesu i sve je manje pod utjecajem drugih.

Uz podršku učitelja može osmisliti i organizirati jednostavan projekt (kreativan proces i kreativan proizvod).

ODGOJNO-OBRAZOVNA    OCEKIVANJA

RAZRADA   ODGOJNO-OBRAZOVNIH  OCEKIVANJA

Preporuke za ostvarivanje o č ekivanja

Očekivanje se može ostvariti u svakom predmetu, svakodnevno, određenim sadržajima i aktivnostima, tijekom redovite nastave, ali i izvannastavnim, izvanučioničkim aktivnostima u suradnji sa školskim knjižničarom i drugim ustanovama, a osobito je pogodno za projektni pristup te integraciju različitih tema / područja učenja. Mogućnost korištenja različitim računalnim programima, igrama i aplikacijama koje potiču kreativni proces.

Uključivanje različitih igara koje potiču stvaranje asocijacija i uporabu mašte. Osmišljavanje jednostavnih pokusa koji omogućuju istraživanje svijeta oko sebe.

E. KRITICKO MISLJENJE

A.4.2. Učenik razlikuje činjenice od mišljenja i sposoban je usporediti različite ideje.

Može artikulirati i obrazložiti svoje mišljenje u kratkim crtama.

Na osnovnoj razini može usporediti svoju perspektivu i perspektivu drugih (utvrditi zajedničke ideje, odrediti razlikovne elemente).

Uz pomoć učitelja analizira i procjenjuje važnost i točnost informacija, međusobno ih povezuje i procjenjuje njihov utjecaj na svoje i tuđe mišljenje.

Na osnovnoj razini razlikuje ideje koje su temeljene na argumentima od ideja koje nisu. Prepoznaje temeljne vrijednosti i principe na kojima se temelje ideje.

Preporuke za ostvarivanje o č ekivanja

Očekivanje se može ostvariti u svakom predmetu, svakodnevno, određenim sadržajima i aktivnostima, tijekom redovite nastave, ali i projektnom nastavom, izvannastavnim, izvanučioničkim aktivnostima, u suradnji sa školskim knjižničarom i drugim ustanovama.

Korištenje situacijama iz svakodnevnog života (u razredu, školi, okruženju).

Aktivnosti koje potiču uspoređivanje, vrednovanje svojih i tuđih radova/rezultata (crteži, sastavci, ideje…) i objašnjavanje svojih stavova.

B. DOMENA: UPRAVLJANJE SVOJIM UCENJEM ( 2. ciklus)

ODGOJNO-OBRAZOVNA    OCEKIVANJA

RAZRADA   ODGOJNO-OBRAZOVNIH  OCEKIVANJA

B. PLANIRANJE

B.1.2. Uz podršku učitelja učenik određuje ciljeve učenja, odabire pristup učenju te planira učenje.

Uz podršku učitelja:

—analizira zahtjeve zadataka i situacije učenja

—može izreći što se u zadatku zahtijeva i što treba znati ili činiti da bi se zadatak uspješno riješio

—procjenjuje što zna, a što još treba naučiti u situaciji učenja

—određuje trud i vrijeme koje treba uložiti u učenje

—samostalno određuje kratkoročan i konkretan cilj učenja u ponešto složenijim situacijama učenja ili za određenu nastavnu cjelinu

—postavlja dostižne ciljeve za pojedine cjeline učenja u novim i složenijim situacijama učenja

—poznaje osnovne pristupe i strategije učenja i rješavanja zadatka i zna kako se njima koristiti u poznatim situacijama učenja

—izrađuje jednostavan dnevni plan učenja i ostalih aktivnosti te poštuje njihov redoslijed.

C. PRAHENJE

B.2.2. Na poticaj učitelja učenik prati svoje učenje i napredovanje tijekom učenja.

Na poticaj učitelja:

—prati zahtjeve zadatka i učinkovitost korištenog pristupa

—govori o koracima koje radi tijekom učenja ili rješavanja problema

—iskazuje misli i osjećaje povezane sa svojim procesima učenja.

Na poticaj učitelja, ali i samostalno, provjerava ono što je dotad napravio, uočava pogreške i ispravlja ih.

Na poticaj učitelja prati svoj napredak u učenju i ocjenjuje svoju izvedbu planiranih aktivnosti (koliko je blizu cilju).

D. PRILAGODBA UCENJA

B.3.2. Uz podršku učitelja, ali i samostalno, prema potrebi učenik mijenja plan ili pristup učenju.

Može prepoznati i odrediti koji su pristupi učenju / rješavanju zadatka korisniji za ostvarivanje ciljeva.

Kad dođe do poteškoća pri rješavanju zadatka ili učenju, na poticaj učitelja, ali i samostalno, mijenja plan ili pristup učenju.

ODGOJNO-OBRAZOVNA    OCEKIVANJA

RAZRADA   ODGOJNO-OBRAZOVNIH  OCEKIVANJA

E . S AM O VREDN O V ANJE /

B.4.2. Na poticaj učitelja, ali i

Procjenjuje koliko je naučio te koliko je uspješno riješio zadatak.

SAMOPROCJENA

samostalno, učenik samovrednuje proces učenja i svoje rezultate te

Procjenjuje i uloženi trud i vrijeme te svoje zadovoljstvo procesom i rezultatima.

procjenjuje ostvareni napredak.

Procjenjuje učinkovitost svojeg učenja u konkretnoj situaciji učenja.

Na poticaj učitelja analizira koji su uzroci uspjeha ili neuspjeha i razmišlja o budućem učenju i

tome kako ga popraviti (kako prenijeti stečena znanja i iskustva u nove situacije učenja).

(Ne)uspjeh pripisuje postojanju ili izostanku truda te odabiru strategija učenja i korištenju njima.

Preporuke za ostvarivanje o č ekivanja

Primijeniti u svim predmetima. Učenike se može poticati na izradu dnevnog, tjednog i mjesečnog plana učenja i praćenje ostvarenja plana (moguće i u elektroničkom obliku). Ohrabrivanje učenika za razmišljanje i razgovor o procesu učenja. Poticati učenike na

to da naglas govore o koracima u učenju i rješavanju problema. Izravno poučavati metakognitivne strategije planiranja, praćenja, samoreguliranja i samovrednovanja učenja (kako, kada i zašto se njima koristiti). Preusmjeravati fokus s rezultata (ocjene, broja bodova i sl.) na proces učenja (kakvo je bilo učenje, kako unaprijediti učenje). Poticati učenike na pokazivanje samoinicijativnosti i svoje odgovornosti za učenje. Poticati praćenje svojeg učenja vođenjem dnevnika učenja i s pomoću različitih alata koje nudi informacijsko-komunikacijska   tehnologija.

C. DOMENA: UPRAVLJANJE EMOCIJAMA I MOTIVACIJOM U UCENJU (2. ciklus)

ODGOJNO-OBRAZOVNA    OCEKIVANJA

RAZRADA   ODGOJNO-OBRAZOVNIH  OCEKIVANJA

B. VRIJEDNOST UCENJA

C.1.2. Učenik može objasniti vrijednost učenja za svoj život.

Može objasniti zašto je važno učiti pojedine školske predmete.

Želi naučiti što više u pojedinim predmetima.

C. SLIKA O SEBI KAO UCENIKU

C.2.2. Učenik iskazuje pozitivna i visoka očekivanja i vjeruje u svoj uspjeh u učenju.

Iskazuje pozitivna očekivanja povezana s učenjem svakoga pojedinog predmeta.

Može iskazati kakav napredak očekuje u odnosu na svoj prethodni uspjeh u predmetu. Procjenjuje svoje kompetencije povezane s rješavanjem zadatka.

Preuzima odgovornost za uspjeh ili neuspjeh u učenju. Prihvaća izazovne zadatke koji nose rizik neuspjeha.

Iskazuje pozitivnu sliku o sebi kao učeniku.

D. INTERES

C.3.2. Učenik iskazuje interes za različita područja, preuzima odgovornost za svoje učenje i ustraje u učenju.

Objašnjava koja su mu područja učenja zanimljiva i zašto. Može navesti jednostavne razloge za učenje pojedinih sadržaja.

Može povezati pojedine sadržaje učenja u različitim predmetima sa svakodnevnim životom. Može procijeniti i prilagoditi svoj cilj učenja u odnosu na uspjeh koji je ostvario.

Može navesti znakove prema kojima vrednuje je li ostvario cilj.

Može procijeniti koliki trud treba uložiti da bi uspješno riješio zadatak ili ostvario cilj učenja. Obrazlaže razlog uspjeha/neuspjeha u pojedinom zadatku u odnosu na trud uložen u učenje.

ODGOJNO-OBRAZOVNA    OCEKIVANJA

RAZRADA   ODGOJNO-OBRAZOVNIH  OCEKIVANJA

E. EMOCIJE

C.4.2. Učenik se koristi ugodnim emocijama i raspoloženjima tako da potiču učenje i kontrolira neugodne emocije i raspoloženja tako da ga ne ometaju u učenju.

Iskazuje pozitivne emocije povezane s aktivnostima učenja.

Može odrediti kako će se nagraditi za postignuti uspjeh (npr. „Napisao sam sastavak pa ću sad imati više vremena za igru.”).

Iskazuje zadovoljstvo i ponos svojim postignućima.

Situacije neuspjeha prihvaća kao dio učenja i koristi se jednostavnim strategijama da savlada moguće poteškoće u učenju.

Kontrolira strah od ispitivanja tako što ga iskazuje i uz podršku učitelja primjenjuje jednostavne tehnike kontrole.

Preporuke za ostvarivanje o č ekivanja

Ostvaruje se na nastavi svih predmeta. Koristiti se razgovorom o učenju i raspravama u skupini. Učitelji iznose ciljeve učenja na svakom satu. Individualizirani rad tijekom nastave i pojedinačni rad sa svakim učenikom. Suradničko učenje, igranje uloga i vršnjačka podrška u situacijama neuspjeha. Radionice s ciljem razvijanja pozitivne slike o sebi i rasprave u skupini o važnosti ulaganja truda

za uspjeh u učenju. Različite aktivnosti u kojima se učenici potiču na iskazivanje svojih interesa i postavljaju ciljeve povezane s tim što žele naučiti, a ne samo s dobivanjem ocjene. Vrednovanje za učenje koje uključuje specifične povratne informacije usmjerene na isticanje učenikovih jakih strana, ali i usmjeravanje na ono što ulaganjem truda treba unaprijediti.

Stvaranje situacija u kojima će svaki učenik imati priliku iskusiti uspjeh u učenju i time steći pozitivna iskustva povezana s učenjem. Stvaranje okruženja za učenje u kojem će svaki učenik imati priliku prepoznati i razvijati svoje osobne interese. Koristiti se e-okruženjem, programima i aplikacijama kako bi učenje bilo zanimljivije (npr. mrežni tečajevi, prikupljanje kolekcija materijala u elektroničkom obliku…). Podrška učitelja u prepoznavanju interesa i razvoju intrinzične motivacije za učenje. Poticanje učenika na pripisivanje svojih neuspjeha nedovoljno uloženom trudu.

Radionice povezane s vještinama samomotiviranja i poticanja ustrajnosti u učenju, traženja pomoći i suočavanja s negativnim emocijama u situacijama neuspjeha. Poticanje na verbalizaciju straha od ispitivanja i straha od neuspjeha, prilagodba ispitnih situacija. Podrška učitelja u smanjivanju negativnih emocija u različitim situacijama učenja (npr. uvježbavanje tehnika opuštanja, odvraćanje od negativnih i usmjeravanje na pozitivne misli, razgovor o očekivanjima itd.).

D. DOMENA: STVARANJE OKRUZENJA ZA UCENJE ( 2. ciklus)

ODGOJNO-OBRAZOVNA    OCEKIVANJA

RAZRADA   ODGOJNO-OBRAZOVNIH  OCEKIVANJA

B. FIZICKO OKRUZENJE UCENJA

D.1.2. Učenik stvara prikladno fizičko okruženje za učenje s ciljem poboljšanja koncentracije i motivacije.

Uz povremeno praćenje prilagođava okolinu u kojoj uči prije početka učenja, a prema potrebi i tijekom učenja.

Preporuke za ostvarivanje o č ekivanja

Ostvaruje se u svim predmetima. Učitelj potiče učenike na isprobavanje različitih uvjeta u kojima uče i odabir onih koji su najučinkovitiji za njih. Pri tome daje objašnjenja i njegovo ponašanje služi kao model.

Učitelj daje smjernice učenicima (npr. o organizaciji radnog stola, pripremi pribora i materijala) i upućuje učenike na aktivnosti koje omogućuju iskustveno učenje (npr. posjet nekoj instituciji). Stručni suradnici također savjetuju učenike pojedinačno ili u radionicama o tome kako organizirati prostor i vrijeme za učenje.

C. SURADNJA S DRUGIMA

D.2.2. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć.

Uz pomoć i upute učitelja aktivno radi u paru i sudjeluje u aktivnostima u skupini. Poštuje pravila skupine i sudjeluje u donošenju pravila.

Dogovara se o zajedničkom cilju s članovima skupine i ustraje u ostvarenju cilja. Poštuje mišljenje drugih i kompromisno rješava nesuglasice.

Procjenjuje svoj doprinos i doprinos drugih pri rješavanju zajedničkog zadatka. Iskazuje interes za suradnju s vršnjacima i spreman im je pomoći.

Spreman je potražiti pomoć i podršku pri učenju od osoba u svojoj okolini.

Preporuke za ostvarivanje o č ekivanja

Ostvaruje se u svim predmetima. Učitelj sam ili u suradnji s učenicima kreira aktivnosti u kojima mogu suradnički učiti, raditi u paru ili timu, poučavati jedni druge, isprobati različite uloge, doprinositi zajedničkom cilju. Učitelj stvara prijateljsko okruženje u kojem pozitivno reagira na učeničko pružanje i traženje pomoći i potiče takvo ponašanje. Učitelj osnažuje učenike da traže pomoć i podršku ako im je potrebna.