Europski socijalni fond jedan je od glavnih instrumenta kohezijske politike Europske unije i usmjeren je na pružanje potpora za ulaganje u ljudski kapital i jačanje konkurentnosti europskog gospodarstva. Aktivnosti financirane iz sredstava Europskog socijalnog fonda pomažu ljudima da unaprijede svoje vještine i lakše se integriraju na tržište rada, usmjerene su na borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti te na poboljšanje učinkovitosti javne uprave.
Poziv na dostavu projektnih prijedloga Jačanje socijalnog dijaloga faza III provodi se u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020., u sklopu Investicijskog prioriteta 11ii - Izgradnja kapaciteta za sve dionike koji osiguravaju obrazovanje, cjeloživotno obrazovanje, osposobljavanje te zapošljavanje i socijalne politike, uključujući uz pomoć sektorskih i teritorijalnih paktova radi omogućavanja reformi na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, Specifičnog cilja 11.ii.1.- Razvoj kapaciteta organizacija civilnog društva, osobito udruga i socijalnih partnera, te jačanje civilnog i socijalnog dijaloga radi boljeg upravljanja, Prioritetne osi 4. Dobro upravljanje.
Socijalni dijalog je temeljna sastavnica europskog socijalnog modela koji je u potpunosti priznat u Ugovoru nakon amsterdamske reforme. Uz pomoć socijalnog dijaloga socijalni partneri (predstavnici poslodavaca i radnika) mogu aktivno doprinijeti pri izradi europske socijalne politike. Uloga socijalnih partnera je višestruka: postizanje većeg zapošljavanja, boljih poslova, veće produktivnosti, otvorenog tržišta rada i manjih dispariteta u zapošljavanju općenito. Također obuhvaća inicijative za bolje anticipiranje i upravljanje promjenama, kako bi se minimalizirao njihov socijalni efekt i kako bi se pomoglo ljudima i poduzećima u prilagodbi, s ciljem poboljšanja kvalitete i produktivnosti na radu te zaštite zdravlja i sigurnosti. Šire gledajući, socijalni partneri rade na poboljšanju funkcioniranja tržišta rada.
Od samog začetka procesa europske integracije smatralo se važnim da se u izradu zakonodavstva uključe gospodarski i socijalni dionici, čemu najviše govori u prilog da još od druge polovice prošlog stoljeća postoje brojni savjetodavni odbori čija je uloga Komisiji pružiti potporu u oblikovanju određenih politika. Navedeni su se odbori, obično sastojali od predstavnika nacionalnih organizacija poslodavaca i sindikata te od predstavnika država članica. To je zahtijevalo veću interakciju između različitih nivoa, uključujući sistem učinkovitih industrijskih odnosa kao i pojačane kapacitete socijalnih partnera na nacionalnom nivou. Princip je do danas ostao isti, drugim riječima socijalni partneri imaju veliki utjecaj na konačnu kvalitetu zajedničke akcije.
Strukturne reforme koje poduzima Vlada RH zahtijevaju načelni konsenzus socijalnih partnera oko provođenja reformi i njihovu punu opredijeljenost za nastavak socijalnog dijaloga u svim sferama gospodarsko-socijalnog razvoja, a i socijalni partneri na svim razinama, nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj, svjesni su nužnosti provođenja širih društvenih i ekonomskih reformi, kako bi se zajedničkim naporima, ostvarili nacionalni strateški ciljevi.
Unatoč relativno visokom postotku pokrivenosti industrijskih odnosa kolektivnim ugovorima (procjenjuje se oko 60%), učinak bipartitnog socijalnog dijaloga na reguliranje industrijskih odnosa i dalje je nizak zbog ograničenog sadržaja i slabe provedbe načela bipartitnog dijaloga. Odnosno, utjecaj tripartitnog socijalnog dijaloga na donošenje politika u Republici Hrvatskoj je slab zbog ograničenih institucionalnih i stručnih kapaciteta socijalnih partnera, nerazvijene kulture dijaloga u javnoj upravi i neujednačenog razvoja socijalnog dijaloga na lokalnoj razini. Stoga je potrebno sustavno jačati daljnju decentralizaciju socijalnog dijaloga i osnaživati regionalne i lokalne socijalne partnere i dionike te im osigurati kontinuiranu podršku u njihovim nastojanjima da utječu na razvoj svojih regija, sačuvaju svoju raznolikost i kreiraju specifične inovativne inicijative.
Od početka gospodarske i financijske krize, te provedbe kriznih mjera socijalni je dijalog sve ugroženiji te oslabljen zbog vlastite decentralizacije, smanjivanja prostora za pregovore i državnih intervencija u području politike plaća. S druge strane poslodavci, obrtnici i poduzetnici se svakodnevno u nepovoljnim globalnim okolnostima bore opstati na tržištu, održati konkurentnost i prilagoditi novim uvjetima poslovanja u EU okruženju, te je stoga poticanje socijalnog dijaloga i izgradnja kapaciteta, kao i partnerstvo dionika važan alat u vremenima ekonomskog pada i negativnih trendova na tržištu rada. Sindikati su zajedno sa tržištem, mehanizam koji poslodavce mora potaknuti na promjene i razvojne projekte u poduzećima.
Unatoč svim dosadašnjim postignućima iz tog segmenta, neophodni su dodatni kontinuirani napori usmjereni na jačanje socijalnog dijaloga i socijalnog partnerstva. Također, potrebno je postići veći napredak u uspostavljanju i realizaciji sektorskih socijalnih vijeća kao zajedničkih bipartitnih tijela poslodavaca i radnika, koji su najpozvaniji razmatrati probleme i dogovarati rješenja za svoj specifičan sektor. To je između ostalog, preduvjet kvalitetnog sudjelovanja socijalnih partnera u europskom socijalnom dijalogu, a ujedno i najbolji način za postizanje većeg utjecaja na donošenje društveno i gospodarski dalekosežnih odluka.
Daljnji razvoj socijalnog dijaloga otežava i nedostatno sustavno prikupljanje podataka, istraživanja i analize industrijskih odnosa, uvjeta rada i djelovanja svih oblika socijalnog dijaloga. Iako postoji niz znanstvenika i istraživača u ovom području, ne postoji sustavna koordinacija istraživačkih poduhvata, prikupljanja statističkih podataka, te sistematizirani način kreiranja osnove za postizanje suglasnosti između socijalnih partnera i interesnih skupina oko stanja stvari, od koje se može krenuti u dijalog koji bi mogao rezultirati kompromisom i koordiniranim vođenjem poslovnih i javnih politika.
Jačanje socijalnog dijaloga faza III je treća operacija u nizu u posljednjih par godina, kojom je predviđeno financiranje aktivnosti sa jasnim doprinosom u rješavanju opisanih potreba i identificiranih problema pri razvoju socijalnog dijaloga.
Opći cilj ovog Poziva na dostavu projektnih prijedloga je: Povećanje učinkovitosti, održivosti i kontinuiteta socijalnog dijaloga u Republici Hrvatskoj.
Specifični ciljevi ovog poziva na dostavu projektnih prijedloga su:
1.Razvoj i jačanje administrativnih i stručnih kapaciteta svih razina organizacija socijalnih partnera
2.Jačanje sektorskog socijalnog dijaloga, napredak u uspostavi i provedbi sektorskih socijalnih vijeća
3.Uspostava mehanizama za sustavnog prikupljanja podataka, istraživanja i analize industrijskih odnosa
4.Povećanje internacionalizacije hrvatskih socijalnih partnera
Standardne i obvezne aktivnosti projektnih prijedloga:
-upravljanje projektom i administracija
-promidžba i vidljivost;
Prihvatljive aktivnosti:
a) Aktivnosti usmjerene razvoju i jačanju administrativnih i stručnih kapaciteta svih razina organizacija socijalnih
partnera:
-izgradnja kapaciteta, kao što su obuka, radionice, seminari, javne/stručne rasprave, osposobljavanje;
-razvijanje standarda za pojačanu suradnju među socijalnim partnerima i izgradnja njihovih kapaciteta za partnerstvo (socijalnih partnera i predstavnika vlasti) uključujući provođenje kolektivnog pregovaranja i samostalnih tehnika bi- i tripartitnog pregovaranja;
-jačanje kapaciteta usmjereno na unaprjeđenje sustava kolektivnog pregovaranja;
-stjecanje znanja o upravljanju promjenama, anticipiranju promjena, psihosocijalnom riziku;
-izgradnja kapaciteta regionalnih i lokalnih socijalnih partnera i dionika, s naglaskom na daljnju decentralizaciju socijalnog dijaloga;
-aktivnosti usmjerene na uspostavu modela za efikasnije umrežavanje organizacija socijalnih partnera;
-aktivnosti promicanja socijalnog dijaloga, sindikalnog aktivizma i važnosti socijalnog partnerstva;
-aktivnosti promicanja zaštite dostojanstva radnika i zaštite prava radnika;
-aktivnosti usmjerene na promicanje važnosti socijalnog dijaloga kod mladih;
b) Aktivnosti usmjerene jačanju sektorskog socijalnog dijaloga, napretku u uspostavi i provedbi sektorskih
socijalnih vijeća:
-uspostava i unaprjeđenja rada postojećih socijalnih vijeće kroz edukacije i treninge o EU sektorskim politikama, komunikaciji e radionice o tehnikama dijaloga;
-izgradnja kapaciteta socijalnih partnera za veći utjecaj u procesu donošenja odluka;
-provedba kampanja za jačanje socijalnog dijaloga, održavanje okruglih stolova o temama važnim za unapređenje socijalnog dijaloga, umrežavanje, studijski posjeti, konferencije;
-izgradnja kapaciteta socijalnih partnera koji se odnose na specijalizaciju u različitim područjima (zdravstvo, socijalne usluge, obrazovanje, okoliš, transparentnost javne uprave i sl.), posebno uključujući specijalizirane kompetencije za uključivanje u razvoj, provedbu i praćenje politika na svim razinama;
c) Aktivnosti usmjerene na uspostave mehanizama za sustavnog prikupljanja podataka, istraživanja i analize
industrijskih odnosa:
-aktivnosti istraživanja i analiza o temama kao što su radni odnosi, uvjeti rada u Hrvatskoj itd.;
-aktivnosti širenja informacija o postojećoj legislativi i institutima socijalnog dijaloga;
d) Aktivnosti usmjerene povećanju internacionalizacije hrvatskih socijalnih partnera
-aktivnosti vezane uz internacionalizaciju hrvatskih socijalnih partnera (sektorska vijeća, Europska radnička vijeća uključujući provedbu europskih okvirnih sporazuma i socijalne pravne stečevine EU-a);
-studijski posjeti, konferencije, razmjena iskustava i sl.;
Projektne aktivnosti se moraju provoditi u Republici Hrvatskoj. Pojedine aktivnosti (npr. studijska putovanja) moguće je organizirati izvan teritorija Republike Hrvatske.
Prihvaljivi izdaci trebaju ispunjavati sljedeće uvjete odnosno:
1.Biti povezani s operacijom i nastali u okviru operacije koje je odobrilo nadležno tijelo u skladu s kriterijima utvrđenima od Odbora za praćenje, a za koju je preuzeta obveza u Ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava;
2.Nastali u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom Europske unije;
3.Stvarno nastali kod Korisnika i ako je primjenjivo Partnera osim u slučajevima kada se radi o doprinosima u naravi u obliku naknada ili plaća koje pokriva treća strana u korist sudionika operacije. Ti izdaci mogu biti prihvatljivi za doprinos iz ESF-a pod uvjetom da su doprinosi u naravi nastali u skladu s nacionalnim pravilima, uključujući računovodstvena pravila, te da ne premašuju trošak koji snosi treća strana.
4.Ako su izvršena plaćanja Korisnika i ako je primjenjivo Partnera, prema dobavljačima roba, izvođačima radova te pružateljima usluga tijekom razdoblja provedbe projekta,odnosno od početka provedbe aktivnosti povezanih s provedbom projekta do završetka razdoblja prihvatljivosti izdataka kako će biti definirano u Posebnim uvjetima ugovora;
5.Dokazivi putem računa ili računovodstvenih dokumenata jednake dokazne vrijednosti, pri čemu su predujmovi isplaćeni dobavljačima roba, izvođačima radova te pružateljima usluga u skladu s odredbama ugovora sklopljenih s tim subjektima prihvatljivi za sufinanciranje;
6.Usklađeni s pravilima o državnim potporama, kao što je utvrđeno u članku 107. UFEU ili pravilima o de minimis potporama, ako je primjenjivo;
7.Usklađeni s primjenjivim pravilima javne nabave;
8.Usklađeni s odredbama članka 65. stavka 11. Uredbe (EU) br. 1303/2013 koje se odnose na zabranu dvostrukog financiranja iz drugoga financijskog instrumenta Europske unije.
Prihvatljivost izdataka mora biti u skladu s Pravilnikom o prihvatljivosti izdataka u okviru Europskoga socijalnog fonda (NN 149/14, 14/2016).
Pregled primjera osnovnih vrsta troškova koji će biti prihvatljivi u okviru predmetnog Poziva na dostavu projektnih prijedloga će biti detaljno navedeni u samom Pozivu
Predviđeno trajanje natječaja je 60 dana. Natječajna dokumentacija će se podnositi zajedno u originalnom (papirnatom) te elektroničkom obliku (cd ili dvd) na adresu:
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
Uprava za upravljanje operativnim programima Europske unije
Nacrt ključnih elemenata ESF Poziva na dostavu projektnih prijedloga „Jačanje socijalnog dijaloga faza III“
Nacrt ključnih elemenata ESF Poziva na dostavu projektnih prijedloga „Jačanje socijalnog dijaloga faza III“
Uvod
Europski socijalni fond jedan je od glavnih instrumenta kohezijske politike Europske unije i usmjeren je na pružanje potpora za ulaganje u ljudski kapital i jačanje konkurentnosti europskog gospodarstva. Aktivnosti financirane iz sredstava Europskog socijalnog fonda pomažu ljudima da unaprijede svoje vještine i lakše se integriraju na tržište rada, usmjerene su na borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti te na poboljšanje učinkovitosti javne uprave.
Poziv na dostavu projektnih prijedloga Jačanje socijalnog dijaloga faza III provodi se u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020., u sklopu Investicijskog prioriteta 11ii - Izgradnja kapaciteta za sve dionike koji osiguravaju obrazovanje, cjeloživotno obrazovanje, osposobljavanje te zapošljavanje i socijalne politike, uključujući uz pomoć sektorskih i teritorijalnih paktova radi omogućavanja reformi na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, Specifičnog cilja 11.ii.1.- Razvoj kapaciteta organizacija civilnog društva, osobito udruga i socijalnih partnera, te jačanje civilnog i socijalnog dijaloga radi boljeg upravljanja, Prioritetne osi 4. Dobro upravljanje .
Predmet poziva i opće informacije
Socijalni dijalog je temeljna sastavnica europskog socijalnog modela koji je u potpunosti priznat u Ugovoru nakon amsterdamske reforme. Uz pomoć socijalnog dijaloga socijalni partneri (predstavnici poslodavaca i radnika) mogu aktivno doprinijeti pri izradi europske socijalne politike. Uloga socijalnih partnera je višestruka: postizanje većeg zapošljavanja, boljih poslova, veće produktivnosti, otvorenog tržišta rada i manjih dispariteta u zapošljavanju općenito. Također obuhvaća inicijative za bolje anticipiranje i upravljanje promjenama, kako bi se minimalizirao njihov socijalni efekt i kako bi se pomoglo ljudima i poduzećima u prilagodbi, s ciljem poboljšanja kvalitete i produktivnosti na radu te zaštite zdravlja i sigurnosti. Šire gledajući, socijalni partneri rade na poboljšanju funkcioniranja tržišta rada.
Od samog začetka procesa europske integracije smatralo se važnim da se u izradu zakonodavstva uključe gospodarski i socijalni dionici, čemu najviše govori u prilog da još od druge polovice prošlog stoljeća postoje brojni savjetodavni odbori čija je uloga Komisiji pružiti potporu u oblikovanju određenih politika. Navedeni su se odbori, obično sastojali od predstavnika nacionalnih organizacija poslodavaca i sindikata te od predstavnika država članica. To je zahtijevalo veću interakciju između različitih nivoa, uključujući sistem učinkovitih industrijskih odnosa kao i pojačane kapacitete socijalnih partnera na nacionalnom nivou. Princip je do danas ostao isti, drugim riječima socijalni partneri imaju veliki utjecaj na konačnu kvalitetu zajedničke akcije.
Strukturne reforme koje poduzima Vlada RH zahtijevaju načelni konsenzus socijalnih partnera oko provođenja reformi i njihovu punu opredijeljenost za nastavak socijalnog dijaloga u svim sferama gospodarsko-socijalnog razvoja, a i socijalni partneri na svim razinama, nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj, svjesni su nužnosti provođenja širih društvenih i ekonomskih reformi, kako bi se zajedničkim naporima, ostvarili nacionalni strateški ciljevi.
Unatoč relativno visokom postotku pokrivenosti industrijskih odnosa kolektivnim ugovorima (procjenjuje se oko 60%), učinak bipartitnog socijalnog dijaloga na reguliranje industrijskih odnosa i dalje je nizak zbog ograničenog sadržaja i slabe provedbe načela bipartitnog dijaloga. Odnosno, utjecaj tripartitnog socijalnog dijaloga na donošenje politika u Republici Hrvatskoj je slab zbog ograničenih institucionalnih i stručnih kapaciteta socijalnih partnera, nerazvijene kulture dijaloga u javnoj upravi i neujednačenog razvoja socijalnog dijaloga na lokalnoj razini. Stoga je potrebno sustavno jačati daljnju decentralizaciju socijalnog dijaloga i osnaživati regionalne i lokalne socijalne partnere i dionike te im osigurati kontinuiranu podršku u njihovim nastojanjima da utječu na razvoj svojih regija, sačuvaju svoju raznolikost i kreiraju specifične inovativne inicijative.
Od početka gospodarske i financijske krize, te provedbe kriznih mjera socijalni je dijalog sve ugroženiji te oslabljen zbog vlastite decentralizacije, smanjivanja prostora za pregovore i državnih intervencija u području politike plaća. S druge strane poslodavci, obrtnici i poduzetnici se svakodnevno u nepovoljnim globalnim okolnostima bore opstati na tržištu, održati konkurentnost i prilagoditi novim uvjetima poslovanja u EU okruženju, te je stoga poticanje socijalnog dijaloga i izgradnja kapaciteta, kao i partnerstvo dionika važan alat u vremenima ekonomskog pada i negativnih trendova na tržištu rada. Sindikati su zajedno sa tržištem, mehanizam koji poslodavce mora potaknuti na promjene i razvojne projekte u poduzećima.
Unatoč svim dosadašnjim postignućima iz tog segmenta, neophodni su dodatni kontinuirani napori usmjereni na jačanje socijalnog dijaloga i socijalnog partnerstva. Također, potrebno je postići veći napredak u uspostavljanju i realizaciji sektorskih socijalnih vijeća kao zajedničkih bipartitnih tijela poslodavaca i radnika, koji su najpozvaniji razmatrati probleme i dogovarati rješenja za svoj specifičan sektor. To je između ostalog, preduvjet kvalitetnog sudjelovanja socijalnih partnera u europskom socijalnom dijalogu, a ujedno i najbolji način za postizanje većeg utjecaja na donošenje društveno i gospodarski dalekosežnih odluka.
Daljnji razvoj socijalnog dijaloga otežava i nedostatno sustavno prikupljanje podataka, istraživanja i analize industrijskih odnosa, uvjeta rada i djelovanja svih oblika socijalnog dijaloga. Iako postoji niz znanstvenika i istraživača u ovom području, ne postoji sustavna koordinacija istraživačkih poduhvata, prikupljanja statističkih podataka, te sistematizirani način kreiranja osnove za postizanje suglasnosti između socijalnih partnera i interesnih skupina oko stanja stvari, od koje se može krenuti u dijalog koji bi mogao rezultirati kompromisom i koordiniranim vođenjem poslovnih i javnih politika.
Jačanje socijalnog dijaloga faza III je treća operacija u nizu u posljednjih par godina, kojom je predviđeno financiranje aktivnosti sa jasnim doprinosom u rješavanju opisanih potreba i identificiranih problema pri razvoju socijalnog dijaloga.
Ciljevi poziva
Opći cilj ovog Poziva na dostavu projektnih prijedloga je: Povećanje učinkovitosti, održivosti i kontinuiteta socijalnog dijaloga u Republici Hrvatskoj.
Specifični ciljevi ovog poziva na dostavu projektnih prijedloga su:
1.Razvoj i jačanje administrativnih i stručnih kapaciteta svih razina organizacija socijalnih partnera
2.Jačanje sektorskog socijalnog dijaloga, napredak u uspostavi i provedbi sektorskih socijalnih vijeća
3.Uspostava mehanizama za sustavnog prikupljanja podataka, istraživanja i analize industrijskih odnosa
4.Povećanje internacionalizacije hrvatskih socijalnih partnera
Prihvatljive aktivnosti
Standardne i obvezne aktivnosti projektnih prijedloga:
- upravljanje projektom i administracija
- promidžba i vidljivost;
Prihvatljive aktivnosti:
a) Aktivnosti usmjerene razvoju i jačanju administrativnih i stručnih kapaciteta svih razina organizacija socijalnih
partnera:
- izgradnja kapaciteta, kao što su obuka, radionice, seminari, javne/stručne rasprave, osposobljavanje;
- razvijanje standarda za pojačanu suradnju među socijalnim partnerima i izgradnja njihovih kapaciteta za partnerstvo (socijalnih partnera i predstavnika vlasti) uključujući provođenje kolektivnog pregovaranja i samostalnih tehnika bi- i tripartitnog pregovaranja;
- jačanje kapaciteta usmjereno na unaprjeđenje sustava kolektivnog pregovaranja;
- stjecanje znanja o upravljanju promjenama, anticipiranju promjena, psihosocijalnom riziku;
- izgradnja kapaciteta regionalnih i lokalnih socijalnih partnera i dionika, s naglaskom na daljnju decentralizaciju socijalnog dijaloga;
- aktivnosti usmjerene na uspostavu modela za efikasnije umrežavanje organizacija socijalnih partnera;
- aktivnosti promicanja socijalnog dijaloga, sindikalnog aktivizma i važnosti socijalnog partnerstva;
- aktivnosti promicanja zaštite dostojanstva radnika i zaštite prava radnika;
- aktivnosti usmjerene na promicanje važnosti socijalnog dijaloga kod mladih;
b) Aktivnosti usmjerene jačanju sektorskog socijalnog dijaloga, napretku u uspostavi i provedbi sektorskih
socijalnih vijeća:
- uspostava i unaprjeđenja rada postojećih socijalnih vijeće kroz edukacije i treninge o EU sektorskim politikama, komunikaciji e radionice o tehnikama dijaloga;
- izgradnja kapaciteta socijalnih partnera za veći utjecaj u procesu donošenja odluka;
- provedba kampanja za jačanje socijalnog dijaloga, održavanje okruglih stolova o temama važnim za unapređenje socijalnog dijaloga, umrežavanje, studijski posjeti, konferencije;
- izgradnja kapaciteta socijalnih partnera koji se odnose na specijalizaciju u različitim područjima (zdravstvo, socijalne usluge, obrazovanje, okoliš, transparentnost javne uprave i sl.), posebno uključujući specijalizirane kompetencije za uključivanje u razvoj, provedbu i praćenje politika na svim razinama;
c) Aktivnosti usmjerene na uspostave mehanizama za sustavnog prikupljanja podataka, istraživanja i analize
industrijskih odnosa:
- aktivnosti istraživanja i analiza o temama kao što su radni odnosi, uvjeti rada u Hrvatskoj itd.;
- aktivnosti koordinacije istraživanja, prikupljanja statističkih podataka, te sistematizaciji mehanizama praćenja industrijskih odnosa;
- aktivnosti širenja informacija o postojećoj legislativi i institutima socijalnog dijaloga;
d) Aktivnosti usmjerene povećanju internacionalizacije hrvatskih socijalnih partnera
- aktivnosti vezane uz internacionalizaciju hrvatskih socijalnih partnera (sektorska vijeća, Europska radnička vijeća uključujući provedbu europskih okvirnih sporazuma i socijalne pravne stečevine EU-a);
- studijski posjeti, konferencije, razmjena iskustava i sl.;
Lokacija provedbe
Projektne aktivnosti se moraju provoditi u Republici Hrvatskoj. Pojedine aktivnosti (npr. studijska putovanja) moguće je organizirati izvan teritorija Republike Hrvatske.
Prihvatljivi prijavitelji i partneri
Prihvatljivi prijavitelji su:
- sindikat,
- udruga sindikata više razine,
- udruga poslodavaca,
- udruga poslodavaca više razine,
- jedinica regionalne i lokalne samouprave;
Prijavitelj može djelovati samostalno ili u partnerstvu.
Prihvatljivi partneri su:
- sindikati,
- udruge sindikata više razine,
- udruge poslodavaca,
- udruge poslodavaca više razine,
- državne/javne institucije nadležne za područje socijalnog dijaloga i kolektivnog pregovaranja,
- socijalni partneri na lokalnoj, regionalnoj ili sektorskoj razini,
- jedinice lokalne i regionalne samouprave,
- razvojne agencije,
- udruge,
- znanstveno istraživačke institucije,
- obrazovne institucije;
Prihvatljivi izdaci
Prihvaljivi izdaci trebaju ispunjavati sljede ć e uvjete odnosno:
1. Biti povezani s operacijom i nastali u okviru operacije koje je odobrilo nadležno tijelo u skladu s kriterijima utvrđenima od Odbora za praćenje, a za koju je preuzeta obveza u Ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava;
2. Nastali u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom Europske unije;
3. Stvarno nastali kod Korisnika i ako je primjenjivo Partnera osim u slučajevima kada se radi o doprinosima u naravi u obliku naknada ili plaća koje pokriva treća strana u korist sudionika operacije. Ti izdaci mogu biti prihvatljivi za doprinos iz ESF-a pod uvjetom da su doprinosi u naravi nastali u skladu s nacionalnim pravilima, uključujući računovodstvena pravila, te da ne premašuju trošak koji snosi treća strana.
4. Ako su izvršena plaćanja Korisnika i ako je primjenjivo Partnera, prema dobavljačima roba, izvođačima radova te pružateljima usluga tijekom razdoblja provedbe projekta, odnosno od početka provedbe aktivnosti povezanih s provedbom projekta do završetka razdoblja prihvatljivosti izdataka kako će biti definirano u Posebnim uvjetima ugovora;
5. Dokazivi putem računa ili računovodstvenih dokumenata jednake dokazne vrijednosti, pri čemu su predujmovi isplaćeni dobavljačima roba, izvođačima radova te pružateljima usluga u skladu s odredbama ugovora sklopljenih s tim subjektima prihvatljivi za sufinanciranje;
6. Usklađeni s pravilima o državnim potporama, kao što je utvrđeno u članku 107. UFEU ili pravilima o de minimis potporama, ako je primjenjivo;
7. Usklađeni s primjenjivim pravilima javne nabave;
8. Usklađeni s odredbama članka 65. stavka 11. Uredbe (EU) br. 1303/2013 koje se odnose na zabranu dvostrukog financiranja iz drugoga financijskog instrumenta Europske unije.
Prihvatljivost izdataka mora biti u skladu s Pravilnikom o prihvatljivosti izdataka u okviru Europskoga socijalnog fonda (NN 149/14, 14/2016).
Pregled primjera osnovnih vrsta troškova koji ć e biti prihvatljivi u okviru predmetnog Poziva na dostavu projektnih prijedloga ć e biti detaljno navedeni u samom Pozivu
Ukupno raspoloživa sredstva
18.000.000,00 KN (2.352.941,17 EURA)
Raspoloživa sredstva po projektu (indikativno)
Minimalni iznos: 500.000,00 KN
Maksimalni iznos: 1.500.000,00 KN
Trajanje provedbe
Predviđeno trajanje provedbe je 12 mjeseci.
Administrativni podaci
Predviđeno trajanje natječaja je 60 dana. Natječajna dokumentacija će se podnositi zajedno u originalnom (papirnatom) te elektroničkom obliku (cd ili dvd) na adresu:
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
Uprava za upravljanje operativnim programima Europske unije
Petračićeva 4
10000 Zagreb