SAŽETAK

Strategija razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja Republike Hrvatske 2016. - 2020. (u daljnjem tekstu: Strategija) prvi je nacionalni dokument, izrađen nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, kojim se planira strateški razvoj djelatnosti Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja; proizvodnja proizvoda od slame i pletarskih materijala i Proizvodnja namještaj (u daljnjem tekstu: prerada drva i proizvodnja namještaja), čime se za gospodarstvo ovih djelatnosti prihvaćaju načela i vođenje politika u europskim okvirima. S obzirom na činjenicu da EU nema zajedničku strategiju razvoja industrije, ova Strategija primarno uvažava strateške smjernice relevantnih nacionalnih i europskih dokumenata u programskom razdoblju do 2020. godine, kao i jedinstveno tržište Europskog gospodarskog prostora (Industrijska strategija RH 2014.- 2020., Europa 2020 ³ , Poduzetništvo 2020 ⁴ ).

^{3 Dokument koji se nadovezuje na Lisabonsku strategiju 2010, zadržavajući usmjerenost prema konkurentnosti i zaposlenosti.}

^{4 Akcijski plan EU koji državama članicama predlaže smjernice za javne politike vezane uz razvoj poduzetništva.}

Vlada RH je uvidjela potrebu za strateškim određenjem prema razvoju Prerade drva i Proizvodnje namještaja pa je Ministarstvo poljoprivrede, nadležno za ove djelatnosti, predvidjelo izradu dokumenta svojim Strateškim programom za razdoblje 2016. - 2018. Ministarstvo je izradu Strategije temeljilo na tri ključna principa (1) partnerstvo svih zainteresiranih strana u procesu njezine izrade i provedbe, (2) zajedničko učešće predstavnika javnog i realnog sektora te odgovornost nad rezultatima i (3) transparentnost postupka izrade kao rezultat rada po radnim tijelima, stručnim timovima i kroz javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću. Poštujući navedene principe, Strategiju je izradilo Ministarstvo poljoprivrede u suradnji sa strukovnim i stručnim udruženjima gospodarstva (Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora), Sveučilištem u Zagrebu Šumarskim fakultetom, Hrvatskom komorom inženjera šumarstva i drvne tehnologije, Hrvatskim šumama d.o.o. i Hrvatskim savezom udruga privatnih šumovlasnika.

Na temelju analize statističkih pokazatelja poslovanja i SWOT analize djelatnosti, proizašli su ključni segmenti ovog strateškog dokumenta:

 Povezanost i međuovisnost šumarstva, prerade drva i proizvodnje namještaja;

 Potencijali i prepreke razvoju djelatnosti uz preporuke za njihovo anuliranje;

 Prioritetna područja razvoja;

 Vizija razvoja, opći i strateški ciljevi, razvojne mjere i njihovi učinci;

 Način provedbe i praćenja Strategije.

Strategija predstavlja kombinaciju srednjoročne vizije do 2020. godine, dugoročnih strateških usmjerenja razvoja djelatnosti te srednjoročnih i dugoročnih razvojnih prioriteta. U periodu od pet narednih godina, Strategija će omogućiti (1) stvaranje preduvjeta za restrukturiranje postojećeg nezadovoljavajućeg stanja, (2) stvaranje pretpostavki za potpuno uklanjanje prepreka koje stoje na putu rasta i razvoja Prerade drva i Proizvodnje namještaja za dugoročni horizont i (3) kreirati okruženje ekonomski privlačno za nova ulaganja i nove poslovne subjekte.

Izrada ovako važnog dokumenta kojim se usmjerava dugoročni strateški razvoj dviju gospodarskih djelatnosti s ciljem njihove održivosti i konkurentnosti, nije niti kratkotrajan proces niti nepromjenjive prirode, odnosno riječ je o dokumentu koji će biti redovno praćen, analiziran i ažuriran te implementiran sukladno raspoloživim godišnjim materijalnim i ljudskim resursima kao i društvenim i ekonomskim kretanjima u nacionalnom i europskim okvirima.

Strategija će biti implementirana kroz program provedbe za obuhvaćeno razdoblje od 2016. do 2020. godine, koji mora biti donesen neposredno nakon usvajanja ovog dokumenta. Program će biti način praćenja i prilagođavanja usvojenih mjera novim okolnostima i promjenama te procjena učinkovitosti mjera preko jasno definiranih pokazatelja. Ministarstvo nadležno za ove djelatnosti redovno će Vladi RH za svaku prethodnu godinu provedbe Strategije podnositi godišnja pisana izvješća.

POLAZIŠTE I OKVIR STRATEGIJE

Dosadašnjim pristupom preradi drva i proizvodnji namještaja nije bilo moguće stvoriti preduvjete za njihov razvoj. Vlada RH je uvidjela potrebu za određenjem prema njihovu razvoju, pogotovo imajući u vidu da država raspolaže pretežitim dijelom drvnog resursa koji je isključiva sirovinska osnova prerade drva, dok je drvo jedan od najvažnijih materijala u proizvodnji namještaja. Komparativna prednost proizvodnje namještaja je upravo raspoloživost kvalitetne drvne sirovine, što implicira i strateško opredjeljenje za njezin razvoj koji se temelji na drvnoj sirovini, odnosno proizvodnja namještaja od cjelovitog drva (masiva) jer takav proizvod ostvaruje najveću novostvorenu vrijednost po jedinici količine drvne sirovine.

Strategija se izrađuje na inicijativu Ministarstva poljoprivrede koje je u svom Strateškom programu za razdoblje 2016. – 2018., u strateškom općem cilju broj 1. Održivi razvoj šumarstva, lovstva i drvne industrije, posebnom cilju 4.3. Razvoj drvne industrije, planiralo izradu Strategije razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja. Planirane su aktivnosti na izradi Strategije, izrada programa njezine provedbe, implementacija i praćenje realizacije programa provedbe.

Osnova za izradu Strategije nalazi se u dokumentu koji i predstavlja samo osnovu za izradu pojedinačnih sektorskih strategija, „Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. - 2020.“ („Narodne novine“, broj 126/14) i Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o šumama („Narodne novine“, broj 94/14). Industrijska strategija, uz predmetnu i ostale sektorske strategije, predstavljat će osnovicu za izradu gospodarske razvojne strategije RH.

Industrijska strategija je, uzevši ključne varijable modela vrednovanja i rangiranja industrijskih djelatnosti/poddjelatnosti (orijentacija na međunarodnu razmjenu roba, profitabilnost i veličina po kriteriju broja zaposlenih), ukupnu industriju RH podijelila na pet skupina nazvanih simboličnim imenima (pokretači, čuvari, upitnici, problematični i bezutjecajni). Poddjelatnosti C16.2 - Proizvodnja proizvoda od drva, pluta, slame i pletarskih materijala i C31.0 - Proizvodnja namještaja su svrstane u skupinu „pokretači“, odnosno poddjelatnosti orijentirane na međunarodnu razmjenu roba, unutar djelatnosti C16 i C31, koje ostvaruju pozitivan EBITDA i zapošljavaju značajan broj radnika. Iako proizvodnja namje š taja, prema pretpostavkama i kriterijima modela vrednovanja, u cijelosti nije ušla sa svim poddjelatnostima u skupinu „pokreta č a“, ipak je prepoznata njezina uloga u hrvatskom gospodarstvu pa je utvrđena i kao strate š ka djelatnost RH.

Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. - 2020. je definirala horizontalne mjere koje su usmjerene na uređivanje institucionalnog okvira koji bi trebao osigurati poticajno i sigurno okruženje za obavljanje poslovnih aktivnosti na svim razinama i za sve djelatnosti. Strategija, uvažavajući složenosti i specifičnosti djelatnosti te vanjske čimbenike i ograničenja, definira njihove modele razvoja i sektorske (vertikalne) mjere koje su ostvarive u zadanom petogodišnjem razdoblju te definira razvojne modele i mjere koje su ostvarive isključivo kroz dugoročno razdoblje, ali njihovom će realizacijom prerada drva i proizvodnja namještaj dosegnuti održive razine gospodarskog rasta i konkurentnosti.

Drugo ključno polazište za izradu Strategije jesu relevantne strategije EU o kružnoj ekonomiji, bioekonomiji i zelenom gospodarstvu, a posebnu važnost ima „Nova strategija EU za šume: za šume i sektor koji se temelji na šumama“ iz 2013. godine i njezini provedbeni dokumenti iz 2015. godine. Na osnovu navedenih dokumenata, potrebno je i u svim budućim strategijama ugraditi dominantno načelo međusobne povezanosti šuma i sektora koji se temelji na šumama s razvojem ruralnih područja. Takva neodvojiva povezanost treba osigurati jedan od glavnih ciljeva Nove strategije EU za šume: za šume i sektor koji se temelji na šumama, a to je kroz ruralni razvoj osigurati ekonomsku, socijalnu i prostornu koheziju RH i EU. Na ovaj način stvaraju se pretpostavke za gospodarski rast, razvoj, investicije i zapošljavanje te ostanak stanovništva na ruralnim  područjima. Uzevši u obzir strukturu poslovnih subjekata u djelatnostima prerada drva i proizvodnja namještaja te ciljeve koji se žele postići, ova Strategiju zauzima jasan stav da je strateški izbor: kružna ekonomija velikog broja malih i srednjih poslovnih subjekata raspoređenih pretežito u ruralnim područjima RH. Ovakav stav uvjetovat će i modele prodaje drvne sirovine u državnom vlasništvu, držeći da se sirovina prioritetno treba preraditi u lokalnim proizvodnim kapacitetima i biti u funkciji ostvarenja ciljeva ove Strategije. Strategija ne promatra šume isključivo kao izvor sirovine, već kao složeni ekosustav s multifunkcionalnom ulogom u društvu, posebno vodeći računa o općekorisnim funkcijama šuma, koje su od vitalnog značaja za održanje zraka, vode i tla, kao najvažnijih komponenti životne sredine čovjeka.

Strategija će u svom petogodišnjem razdoblju provedbe biti usmjerena na stvaranje trenutno nepostojeće institucionalne i infrastrukture podrške kojom će se osigurati preduvjeti održivog gospodarskog rasta i razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja, i na stvaranje temelja za izradu sljedeće srednjoročne ili dugoročne strategije. Pojedine mjere utvrđene ovom Strategijom bit će dugoročnog karaktera, što će zahtijevati njihovu obuhvaćenost novim strateškim dokumentom za novo provedbeno razdoblje.

UVOD

Prerada drva i proizvodnja namještaja imaju komparativne prednosti (dugogodišnja tradicija, visok potencijal domaće sirovine, potencijal lokacije, disperzija poslovnih subjekata, relativno niska ulaganja u pojedine poslovne procese i programe i ostale) koje treba pretvoriti u konkurentske.

Desetljećima prisutne strukturne neravnoteže, osobito tečajna politika, negativno utječu na konkurentnost hrvatskog proizvodnog gospodarstva općenito. Negativan utjecaj je osobito prisutan kod gospodarstva koje je pretežito orjentirano na isporuku roba na jedinstveno tržište EU i izvoz u treće zemlje kao što su prerada drva i proizvodnja namještaja. Do sada ne postoje koherentne mjere industrijske politike koje bi neutralizirale negativan učinak strukturnih neravnoteža, te potakle rast i zapošljavanje, u ovima za RH i njen ruralni razvoj, ključnim gospodarskim djelatnostima.

Prerada drva i proizvodnja namještaja imaju značajnu ulogu u nacionalnom gospodarstvu koja se primarno ogleda kroz:

 Poslovni subjekti su tradicionalno dominantni u ruralnim područjima zemlje i zauzimaju značajno mjesto u konceptu ruralnog razvoja, a najznačajnije, u područjima od posebne državne skrbi koja se prostiru najvećim dijelom ruralnih prostora.

 Prema prosječnom broju zaposlenih po jednom poslovnom subjektu, djelatnosti imaju obilježje malog gospodarstva koje je odgovorno za većinu radnih mjesta, osobito novih, te za ravnomjeran regionalni razvoj zemlje.

 Tržište na kojem posluje djelatnosti karakterizira rastuća konkurencija i visoki zahtjevi za ponuđače roba i usluga. Proizvodi od drva su bez izuzetka u tražnji elastični u odnosu na realan disponibilni proizvod stanovništva, što ih svrstava u luksuzne proizvode izložene jakoj konkurenciji.

 Prerada i uporaba drva kao prirodnog materijala ima poseban značaj u razvoju   zelenog gospodarstva i zelenih tehnologija. Drvo ima superiorne kvalitete glede zaštite okoliša u usporedbi sa zamjenskim materijalima, ali tu značajnu aktivu još uvijek prerada drva i proizvodnja namještaja nisu kapitalizirale iznad njihove tehničke prikladnosti i konkurentnosti cijena ⁵ .

 Iako zapošljavaju veliki broj radnika i imaju veliki značaj u međunarodnoj razmjeni zemlje, ove djelatnosti ostvaruju nisku dodanu vrijednost (cca. 1/3 prosjeka EU), što ostavlja veliki prostor za poboljšanje u ovom segmentu.

^{5 Vlada RH, 2011.: Strateške odrednice za razvoj zelenog gospodarstva. Strateške odrednice zelenog razvoja izrađene su s ciljem usmjeravanja dugoročnog razvoja države prema održivom razvoju, zaštiti okoliša, iskorištenju prirodnih resursa i učinkovitom gospodarenju u svim segmentima gospodarstva, javnih i osobnih potreba.}

Važnost prerade drva i proizvodnje namještaja proizlazi i iz važnosti strategije 'Europa 2020', strateškog okvira EU kojim se žele stvoriti uvjeti za povećanje zaposlenosti i konkurentnosti, a posebno iz razloga realizacije jednog od njezinih pet glavnih ciljeva gdje ove djelatnosti imaju značajnu ulogu, 'Zelena ekonomija, zaštita okoliša i energija', odnosno poticanje učinkovitog korištenja resursa i povećanje primjene zelenih tehnologija uz povećanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije.

S pravom politikom razvoja, institucionalnom infrastrukturom i koordiniranom podrškom na svim razinama javnog i realnog sektora, prerada drva i proizvodnja namještaja mogu zauzeti značaja tržišni udjel, doprinijeti otvaranju novih radnih mjesta i biti snažan partner s njima povezanim prerađivačkim i uslužnim djelatnostima.

ODNOS ŠUMARSTVA, PRERADE DRVA I PROIZVODNJE NAMJEŠTAJA

Šuma predstavlja jedno od najvažnijih prirodnih bogatstava RH na čijoj osnovi se razvilo šumarstvo kao djelatnost iz koje proizlazi mogućnost razvoja djelatnosti Prerada drva i Proizvodnja namještaja. RH uslijed manjeg intenziteta iskorištavanja u prošlosti, potrajnog gospodarenja i sustavne brige o šumskim površinama raspolaže kvalitetnom i certificiranom drvnom sirovinom. Dodatna specifičnost jest autohtonost šuma, dok su u ostalim zemljama članicama EU većinom prisutne takozvane plantažne šume, odnosno uzgoj stabala lošije kvalitete umjetnim putem. Upravo zbog kvalitetne i certificirane drvne sirovine, ali i njezine cijene, RH je poželjan dobavljač ne samo domaćim kupcima. Ekološka svijest je postala nezaobilazan način razmišljanja kupaca, pogotovo u industrijski razvijenim zemljama. HŠ d.o.o., koje gospodare glavninom šuma i šumskih zemljišta RH, nositelji su FSC certifikata za gospodarenje šumama, što znači da se istima gospodari u skladu s načelima održivosti. Prerada drva i proizvodnja namještaja temeljene na ovoj sirovini ostvaruju komparativnu prednost ⁶ .

^{6 Trenutno je preko 250 FSC CoC certificiranih proizvođača u djelatnostima prerada drva i proizvodnja namještaja.}

Šumarstvo, prerada drva i proizvodnja namještaja su gospodarske djelatnosti povezane u lanac stvaranja dodane vrijednosti te su pravi primjer kružnog gospodarstva kao strateške odrednice politika EU. S obzirom na teritorijalnu rasprostranjenost šuma i disperziju poslovnih subjekata, najvećim djelom u gospodarski slabo razvijenim područjima, djelatnosti doprinose ostvarenju ciljeva politike ravnomjernijeg regionalnog razvoja zemlje (zapošljavanje i zadržavanje stanovništva u malim, uglavnom ruralnim sredinama), što je jedan od ključnih ciljeva Nove strategije EU za šume: za šume i sektor koji se temelji na šumama. Odnos ovih djelatnosti mora biti partnerski, jer realno gledajući, njihovi mnogi strateški ciljevi ne mogu biti ostvareni bez međusobne suradnje i koordiniranog rada.

Resursna osnovica

Šume i šumska zemljišta u RH zauzimaju gotovo polovicu kopnene površine (cca. 47%), što je ukupno 2.688.687 ha. U državnom vlasništvu je cca. 79% šuma i šumskih zemljišta, od čega gotovo cijelom površinom upravlja trgovačko društvo HŠ d.o.o., dok je 21% u privatnom vlasništvu (581.770 ha).

Godišnji etat u šumama kojima gospodare HŠ d.o.o. iznosi u prosjeku 5,8 mil. m³. Važećom je 'Šumskogospodarskom osnovom područja RH' utvrđeno da drvne zalihe ima 398 mil. m³ (302 mil. m³ u državnim šumama kojima gospodare HŠ d.o.o., nešto više od 78 mil. m³ u šumama privatnih šumoposjednika i 17 mil. m³ u državnim šumama kojima se koriste drugi pravni subjekti). Godišnji prirast drvne zalihe iznosi 10,5 mil. m³ (8 mil. m³ u šumama kojima gospodare HŠ d.o.o. i 2,1 mil. m³ u šumama privatnih šumoposjednika). Najveći dio drvne zalihe na razini šumskogospodarskog područja čini bukva (36%), hrast lužnjak (12%), hrast kitnjak (10%), obični grab (9%), jela (8%) i ostale vrste.

Ne smije se zanemariti navedeni gospodarski potencijal šuma privatnih šumoposjednika u opskrbi drvnom sirovinom. Prema službenim podacima nadležne Savjetodavne službe, privatne šume zauzimaju 21% od ukupne površine šuma u RH te predstavljaju značajan gospodarski potencijal. Prema ŠGOP, površina šuma privatnih šumoposjednika iznosi 581.770 ha: ukupna drvna zaliha iznosi 78.301.000 m³ (između 140 i 150 m³/ha), a godišnji tečajni prirast iznosi 2.144.442 m³ (okvirno 4 m³/ha). Desetogodišnji etat je propisan u količini oko 7.000.000 m³. Unatoč potencijalu, prisutan je problem usitnjenosti posjeda, nesređenost imovinsko-pravnih odnosa te kao posljedica lošeg gospodarenja, niži uzgojni oblici na puno područja. ⁷ Dobrom politikom, poticajima iz OKFŠ-a i fondova EU, može se poboljšati i potaknuti privatne šumoposjednike na kvalitetnije gospodarenje i stvaranja većih prihoda iz vlastite šume.

^{7 Savjetodavna služba, 2016.: U RH ima cca. 1.2 mil. parcela sa 600 000 posjednika, što je prosječno manje od 0,5 ha. Usporedbe radi, prosječna površina privatnog šumskog posjeda u EU je 13 ha (primjerice u Francuskoj iznosi 4 ha; 2,7 ha u Belgiji; 45 ha u Švedskoj; 11 ha u Estoniji; u Litvi 8 ha).}

Prema procjeni Sveučilišta u Zagrebu Šumarskog fakulteta, trenutna ukupna raspoloživa količina drvne biomase u RH za energetske svrhe ili za industrijsku proizvodnju iznosi okvirno 3.75 mil. m³ godišnje, od čega šumski ostatak 0.75 mil. m³, ogrjevno drvo 2 mil. m³ i ostaci nastali preradom drva 1 mil. m³. Ukupna zaliha mrtvog ležećeg drva iznosi 19 mil. m³ dok mrtvog stojećeg drva iznosi 14.3 mil. m³. Količina drvnog ostatka nastala preradom drva ovisi o vrsti sirovine, načinu prerade, izlaznom asortimanu i kvaliteti ulazne sirovine. Drvni ostatak u svim fazama proizvodnje iznosi cca. 47% dok u višim fazama prerade drva taj postotak u odnosu na ulaznu sirovinu iznosi do 67%. Ako se govori samo o primarnoj i doradnoj obradi drva, postotak drvnog ostatka iznosi cca. 32%.

Navedeni podaci potvrđuju postojanje dostatne količina šumske biomase i drvnog ostatka u preradi drva i proizvodnji namještaja, kao osnovice za značajno povećale kvote za kogeneracijskih postrojenja na biomasu ⁸ , te dodatno, zbog osiguranja energetske samoodrživosti u pogledu toplinske i električne energije te povećanja konkurentnosti prerade drva i proizvodnje namještaja, nova kogeneracijska postrojenja na šumsku biomasu mogu se, po modelu poticajne cijene ⁹ , graditi primarno u ovim dvjema djelatnostima.  

^{8   Ministarstvo gospodarstva, 2013.: Nacionalni akcijskog plana za obnovljive izvore energije do 2020. godine. Određen je nacionalni cilj za obnovljive izvore u RH koji iznosi 20% u bruto neposrednoj potrošnji energije u 2020. godini. Direktivom 2013/18/EZ iz svibnja 2013. godine proširen je dio A. Priloga I. Direktive 2009/28/EZ ciljevima koje mora ispuniti RH.}

^{9   U „Tarifnom sustavu za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije“ (NN, broj 133/2013, 151/2013, 20/2014, 107/2014, 100/2015) navoden je naziv 'poticajna cijena' koji je pojmovno identičan nazivu 'feed-in tariff'. Naziv feed-in tariff(s)'  nastao je u Sjedinjenim američkim državama u svezi s razvojem fotonaponskih sustava i kratica je za tariff(s) for electricity from renewable sources feeding into electric grid, a kasnije je usvojen u svim zemljama engleskog govornog područja te u svim dokumentima Europske komisije pisanim na engleskom jeziku. U doslovnom prijevodu to je tarifa (tarifni sustav) za električnu energiju iz  obnovljivih izvora koja napaja električnu mrežu.}

'Strategija šumarstva Republike Hrvatske 2016. - 2030.'

Šume su Ustavom RH, poglavito i prije svega zbog velikih vrijednosti općekorisnih funkcija te s osnove direktnih koristi od proizvodnje drvne sirovine i šumske biomase, proglašene dobrom od interesa države i uživaju njezinu osobitu zaštitu. Iako se unutar EU na šumarska pitanja primjenjuje načelo supsidijarnosti i odgovornosti, odnosno ne postoji zajednička šumarska politika, postoji cijeli niz mjera, smjernica i direktiva iz ovog područja koje je RH obavezna implementirati u svoje zakonodavstvo i provoditi u praksi.

Temeljna misao vodilja države pri određivanju strateškog smjera je stvaranje uvjeta za uravnotežen razvoj šumskih ekosustava gdje održivo i učinkovito korištenje šuma, uvažavajući ekonomsku održivost, ekološku odgovornost i socijalnu pravednost, osigurava višenamjensku ulogu šuma i temelje za šumarstvo te cijeli lanac vrijednosti koji se temelji na šumama, uključujući djelatnosti Prerada drva i Proizvodnja namještaja.

Kroz određivanje prioritetnih strateških smjernica, šumarstvo će težiti da u nadolazećem petnaestogodišnjem razdoblju:

 očuva i unaprijedi mjere održivog (potrajnog) gospodarenja šumama;

 očuva biološku raznolikost šumskih ekosustava;

 poveća doprinos šuma i šumskih zemljišta u smanjenju učinaka klimatskih promjena;

 optimizira položaj šumarstva u okviru prostorno - planskih procedura i unaprijedi raspolaganje šumama i šumskim zemljištima u cilju olakšavanja provedbe investicijskih projekata koji se vežu uz površine šuma i šumskih zemljišta;

 poveća proizvodnost i ekonomski doprinos šuma i šumskih zemljišta;

 osigura doprinos i poveća efikasnost šumarstva u energetskoj održivosti;

 podigne razinu gospodarenja u privatnim šumama;

 ojača svijest javnosti o važnosti šuma i njihovih usluga;

 unaprijedi prikupljanje te dostupnost informacija/podataka o šumskim ekosustavima;

 očuva postojeće nacionalne izvore i maksimalno iskoristi međunarodne izvore financiranja te iznađe nove izvore financiranja očuvanja usluga šuma;

 osigura da nacionalne odlike i interesi šumarstva postanu sastavni dio EU politika, međunarodnih konvencija i ugovora, te regionalnih i bilateralnih sporazuma.

Zaključno, prilike novih izvora financiranja, proizašle iz članstva u EU, treba pretočiti u dodanu vrijednost šumskih proizvoda te posljedično povećanje prihoda, dok je iskustvo, znanje i tradiciju neophodno valorizirati kroz prizmu zaštite nacionalnih interesa unutar institucija EU.

Stvaranje jedinstva šumarske struke i znanosti, kao i uvažavanje njihova rada i postignuća u širokoj stručnoj, znanstvenoj i općoj javnosti od presudne je važnosti za uspjeh provedbe strateških stavova, ali jednako tako i promoviranje šumarstva kao temelja održivog razvoja i zelene bioekonomije.

NACIONALNA KLASIFIKACIJA DJELATNOSTI

Tablice 1-1. i 1-2. prikazuju djelatnosti i njihove poddjelatnosti prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. – NKD 2007. koja sadržajno i strukturno u potpunosti odgovara europskoj statističkoj klasifikaciji ekonomskih djelatnosti NACE-om Rev. 2., obvezatnoj za sve države članice EU.

Tablica 1-1.    Klasifikacija djelatnosti C 16 - Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja; proizvodnja proizvoda od slame i pletarskih materijala

Izvor : Odluka o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. – NKD 2007., NN br. 58/07,72/07

Unutar svake poddjelatnosti, proizvodnja se dodatno dijeli ovisno o raznim kriterijima, poput vrste, dimenzija, namjene i materijala izrade proizvoda te tehnologiji proizvodnje. Proizvodnja namještaja obuhvaća i proizvodnju proizvoda od drugih materijala (metal, plastika, staklo, kamen i ostali materijali).

Tablica 1-2. Klasifikacija djelatnosti C 31 - Proizvodnja namještaja

Izvor: Odluka o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. – NKD 2007., NN (58/07,72/07)

OPIS POSTOJEĆEG STANJA

Poglavlje obuhvaća prikaz određenih ekonomskih i socijalnih pokazatelja djelatnosti C16 i C31 za razdoblje od 2011. do 2015. godine iz dva glavna administrativna i statistička izvora, Financijske agencije i Državnog zavoda za statistiku RH, zbog čeka su prisutne određene razlike u iskazivanju podataka ¹⁰ , te uz dodatni izvor podataka i obradu Hrvatske gospodarske komore.

^{10   FINA – podaci na kraju razdoblja}

Nije prikazana detaljna kvalitativna i kvantitativna analizi djelatnosti iz razloga što je sadržana u Industrijskoj strategiji Republike Hrvatske 2014. - 2020., a ovim dokumentom su obuhvaćeni podaci sukladno njegovim potrebama te je fokus na detaljnoj analizi unutarnjih i vanjskih čimbenike razvoja, obilježja i potencijala djelatnosti, unutarnjih i vanjskih ograničenja djelatnostima, na osnovu kojih se definiraju razvojni modeli za dugoročni horizont te prioritetna područja razvoja i mjere.

BROJ I VELIČINA POSLOVNIH SUBJEKATA DJELATNOSTI C16 I C31

U ovom dijelu opisa postojećeg stanja djelatnosti C16 i C31 prikazuje se njihova struktura prema broju i veličini poslovnih subjekata. Kao kriterij razlikovanja prema veličini uzimaju se kriteriji uređeni Zakonom o računovodstvu („Narodne novine“, broj 78/15, 134/15) ¹¹ .

^{11   Mikro poduzetnici su oni koji ne prelaze granične pokazatelje u dva od sljedeća tri uvjeta:– ukupna aktiva 2.600.000,00 kuna,– prihod 5.200.000,00 kuna,– prosječan broj radnika tijekom poslovne godine – 10 radnika.}

^{Mali poduzetnici su oni koji nisu mikro poduzetnici i ne prelaze granične pokazatelje u dva od sljedeća tri uvjeta: – ukupna aktiva 30.000.000,00 kuna,– prihod 60.000.000,00 kuna,– prosječan broj radnika tijekom poslovne godine – 50 radnika.}

^{Srednji poduzetnici su oni koji nisu ni mikro ni mali poduzetnici i ne prelaze granične pokazatelje u dva od sljedeća tri uvjeta:– ukupna aktiva 150.000.000,00 kuna,– prihod 300.000.000,00 kuna,– prosječan broj radnika tijekom poslovne godine- 250 radnika.}

Prema zadnjim raspoloživim podacima iz izvora FINA za 2014. godinu na kraju razdoblja, u djelatnostima C16 i C31 bilo je registrirano ukupno 1.590 poslovnih subjekata, od toga broja, u C16 je bio registriran 941 (59,18%) poslovni subjekt dok je u C31 bilo registrirano 649 (40,81%) poslovnih subjekata.

U obje djelatnosti značajno prevladavaju mali poslovni subjekti s udjelom 96,67% (1.537) u ukupnom broju, slijede srednji poslovni subjekti 2,83% (45) dok je udjel velikih poslovnih subjekata svega 0,50% (8).

Tablica 2-1. Broj i veličina poslovnih subjekata u djelatnostima C16 i C31 za 2014. godinu

Izvor: FINA, Završni račun za 2014. (na kraju razdoblja)

ZAPOSLENOST U DJELATNOSTIMA C16 I C31

U 2015. godini, djelatnosti C16 i C31 ukupno su zapošljavale 19.363 radnika, od čega je udjel djelatnosti C16 iznosio 61,25%. U promatranom razdoblju od 2012. do 2015. godine, djelatnost C16 bilježi godišnji porast broja zaposlenih dok djelatnost C31 bilježi godišnji pad broja zaposlenih koji je najznačajnije izražen u 2015. u odnosu na prethodnu godinu gubitkom 941 radnog mjesta.

Tablica 2-2. Zaposlenost u djelatnostima C16 i C31 u odnosu na prerađivačku industriju RH za razdoblje od 2012. do 2015. godine

U 2015. godini, djelatnosti C16 i C31 su zajedno zapošljavale 10,73% ukupno zaposlenih u prerađivačkoj industriji RH, od toga je udjel C16 iznosio 6,46% dok je udjel C31 iznosio 4,26%. U odnosu na 2014. godinu, bilježio se pad udjela ukupne zaposlenosti C16 i C31 (10,74%) u prerađivačkoj industriji RH, uz veći pad udjela zaposlenosti C31 (4,33%).

U odnosu na 2012. (9,66%) i 2013. (9,62%), naredne dvije godine su bilježile porast udjela zaposlenosti C16 i C31 u ukupnoj zaposlenosti prerađivačke industrije RH. Udjel zaposlenosti C16 i C31 u ukupnoj zaposlenosti RH u 2015. godini je iznosio 1,87%, što je bio neznatan pad u odnosu na prethodnu godinu kada je udio iznosio 1,89%. U odnosu na 2012. (1,73%) i 2013. (1,72%), naredne dvije godine bilježile su porast udjela zaposlenosti C16 i C31 u ukupnoj zaposlenosti RH.

Tablica 2-3. Zaposlenost u poslovnim subjektima djelatnosti C16 i C31 prema veličini za 2014. godinu

Izvor: FINA, Završni račun za 2014. (na kraju razdoblja)

Promatrajući ukupnu zaposlenost u poslovnim subjektima djelatnosti C16 i C31 prema njihovoj veličini, najviše radnika zapošljavaju mali i srednji poslovni subjekti (83,27%), uz najveći udjel malih poslovnih subjekata od 50,40%. Odnosi zaposlenosti su jednaki u obje djelatnosti, osim što veliki poslovni subjekti u C31 zapošljavaju više radnika u odnosu na istu kategoriju u C16.

U djelatnosti C16 prevladavaju poslovni subjekti iz proizvodnja viših faza prerade drva (621), uz najveću zastupljenost subjekata iz proizvodnje ostale građevinske stolarije i elemenata (302). U C31 su značajno zastupljeni proizvođači namještaja za poslovne i prodajne prostore (148) i kuhinjskog namještaja (116). U C16 je najveći broj zaposlenih u proizvodnjama viših faza prerade drva (7.121), uz najveći udjel zaposlenih u proizvodnji ostale građevinske stolarije i elemenata, što odgovara i podatku da je u istoj proizvodnji najveći broj poslovnih subjekata.

U C31 je najveći broj zaposlenih u proizvodnji namještaja za poslovne i prodajne prostore (1.378), što odgovara i podatku da je u istoj proizvodnji najveći broj poslovnih subjekata.

PROSJEČNA MJESEČNO ISPLAĆENA NETO  PLAĆA PO ZAPOSLENOM U DJELATNOSTIMA C16 I C31

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom za 2015. godinu zajedno u C16 i C31 iznosila je 3.651 kuna, što je bilo 29% manje od prosjeka prerađivačke industrije RH. Prerađivačka industrija RH od 2012. do 2105. godine imala je trend godišnjeg porasta prosječne mjesečne isplaćene neto plaće, koji su pratile C16 i C31.

Tablica 2-4. Prosječna mjesečno isplaćena neto plaća po zaposlenom u djelatnostima C16 i C31 u odnosu na prerađivačku industriju RH za razdoblje od 2012. do 2015. godine

U razdoblju od 2012. do 2015. godine neznatno se godišnje povećavala prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u C31 i C16, uz također neznatno veći porast u C31. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u 2015. godini bilježila je pad u C31 u odnosu na prethodnu godinu, dok je u C16 bilježila lagani porast, što se odrazilo na pad prosjeka C16 i C31

KADROVSKA STRUKTURA U DJELATNOSTIMA C16 I C31

Jedno od ključnih ograničenja razvoju C16 i C31 je ljudski potencijal, kako zbog dugogodišnje prisutnog problema nedostatka radne snage, poglavito u ruralnim područjima, tako i zbog nezadovoljavajuće strukture zaposlenosti prema stupnju stručnog obrazovanja, što implicira izostanak odgovarajućih kvalifikacija, konkretnih znanja i vještina potrebnih za kvalitetu proizvodnje i poslovanja poslovnog subjekta u vremenima nužne fleksibilnosti i prilagodljivosti tržišnim kretanjima.

Tablica 2-5. Zaposleni u pravnim osobama djelatnosti C16 i C31 prema stupnju stručnog obrazovanja, stanje na datum 31. ožujka 2014. godine

Izvor: Statističko izvješće 1549/2015

Najveći udio zaposlenih u pravnim osobama C16 i C31, dan 31. ožujka 2014. godine, ima srednju stručnu spremu (52,57%), potom slijedi niža i nisko kvalificirana radna snaga s udjelom 33,96% u ukupnom broju zaposlenih, uz veću zastupljenost C16 po obje kategorije. Visokoobrazovani kadar je najmanje zastupljen s udjelom od svega 4,43% od ukupne zapsolenosti obje djelatnosti, u podjednakom odnosu po djelatnostima.

Slika kadrovske strukture C16 i C31 ukazuje na nužnost uključivanja svih raspoloživih ljudskih potencijala na svim razinama poslovnih subjekata u proces cjeloživotnog učenja i dodatnog osposobljavanja, te uključivanje obrazovnog sustava, posebno u dijelu strukovnih programa, sa svrhom stvaranja okruženja u kojemu će znanja i vještine pratiti potrebe tržišta rada i razvoj djelatnosti C16 i C31, kao i osigurati dostupnost pojedinih kvalifikacija specifičnih za ove djelatnosti. Dobna struktura zaposlenih u C16 i C31 nije poznata, što će biti jedan od predmeta utvrđivanja 'nulte' mjere Strategije, Mapiranje prerade drva i proizvodnje namještaja RH.

PROSTORNA RASPOREĐENOST DJELATNOSTI C16 I C31

Poglavlje prikazuje prostornu raspoređenost poslovnih subjekata, uz pripadajuću zaposlenost, koji obavljaju djelatnosti C16 i C31 po županijama RH u okviru dviju NUTS 2 regija, Kontinentalna Hrvatska i Jadranska Hrvatska. ¹² Djelatnosti C16 i C31 imaju veću zastupljenost u Kontinentalnoj Hrvatskoj. Prema broju poslovnih subjekata, u obje regije prevladava djelatnost C16 po broju poslovnih subjekata i po broju zaposlenih.

^{12 U kolovozu 2012. godine, EK prihvatila je prijedlog podjele RH na dvije NUTS 2 regije, odnosno na Kontinentalnu Hrvatsku i Jadransku Hrvatsku. Korištenje nove klasifikacije za potrebe Kohezijske politike, započelo po stupanju RH u članstvo u EU, odnosno od 1. 7. 2013. godine}

Tablica 2-6. Broj poslovnih subjekata i broj zaposlenih djelatnosti C16 i C31 po županijama RH i NUTS II regijama, 2014.

Izvor: FINA, završni račun za 2014. godinu

Promatrajući prostornu raspoređenost djelatnosti po županijama, djelatnost C31 je zastupljenija jedino u Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji, uz razliku što je u Splitsko-dalmatinskoj županiji veći broj zaposlenih u C31.

U Gradu Zagrebu, s obzirom na razvijenost u odnosu na veći dio ostalih županija, i slabu rasprostranjenost šuma na ovome području, za očekivati je značajno veću zastupljenost C31 u odnosu na C16. Sisačko - moslavačku županiju karakterizira najveći broj prosječno zaposlenih u C16 (30) gledajući ukupan broj poslovnih subjekata. Primorsko - goranska, izuzev Zagrebačke županije, ima najveći broj proizvođača namještaja s najvećim brojem zaposlenih u istima u odnosu na ostale županije. Podaci pokazuju da Dubrovačko – neretvanska, Šibensko – kninska, Zadarska i Ličko – senjska županija nemaju toliko razvijeno gospodarstvo prerade drva i proizvodnje namještaja kao ostale županije, uz razliku velikog značaja djelatnosti C16 i C31 za gospodarstvo potonje županije.

INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA DJELATNOSTI C16 I C31

Kratkoročni poslovni pokazatelj industrije, indeks industrijske proizvodnje ¹³ može se koristiti kao pokazatelj razvoja tržišta industrijskih proizvoda i usluga proizvedenih unutar industrije.

^{13 Indeks fizičkog obujma industrijske proizvodnje važan je kratkoročni pokazatelj poslovnog ciklusa kojim se mjere mjesečni rezultati industrijskog sektora. Središnji i ažuran pokazatelj razvoja industrijskog sektora, koji je jedna od najnestabilnijih sastavnica gospodarstva.}

Tablica 2-7. Indeksi fizičkog obujma industrijske proizvodnje djelatnosti C16 i C31 za  2014./2015.

Izvor: DZS

Indeks fizičkog obujma industrijske proizvodnje djelatnosti C16 i C31 pokazuje da dosadašnje vođena politika nije bila usmjerena u pravcu njihova razvoja, poglavito proizvodnje namještaja, odnosno godišnje su rasli indeksi u C16 dok su indeksi padali u C31. Ovakvom stanju je pridonijela i činjenica nestanka (stečaj) nekih značajnih proizvođača namještaja.

Tablica 2-8. Proizvodnja odabranih proizvoda djelatnosti C16 i C31 za razdoblje od 2013. do 2015. godine

Izvor: DZS, Obrada HGK- Sektor za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvoIzvor: Forest Products Statistics, Timber Bulletin, ECE/TIM/BULL/68/2.

Poddjelatnost 16.22 Proizvodnja sastavljenog parketa s indeksom 134,9 je najbolja gledajući obje djelatnosti. Treba istaknuti visoki rast indeksa u proizvodnji peleta od drva, ali uz napomenu da je u ovome segmentu proizvodnje i osnovica bila relativno niska.

UKUPAN PRIHOD DJELATNOSTI C16 I C31

Prema zadnjim raspoloživim službenim podacima za 2014. godinu, djelatnosti C16 i C31 u ukupnoj prerađivačkoj industriji RH su prihodovno sudjelovale sa 6% ostvarivši ukupan prihod od 8,97 mld. kuna. Od ostvarene vrijednosti ukupnog prihoda, 64% otpada na C16, a samo 36% na C31, gdje se treba uzeti u obzir činjenica da službena statistika u ovu djelatnost uključuje i proizvodnju dijelova automobilskih sjedala (kožne presvlake), odnosno kada bi se ista izuzela, udjel C31 bio bi i niži od prikazane vrijednosti.

Tablica 2-9. Ukupan prihod djelatnosti C16 i C31 po poslovnom subjektu i zaposlenom za razdoblje od 2013. do 2014. godine

Izvor: DZS

Gledajući ukupan prihod po djelatnostima, prosječan prihod iznosi 5,6 mil. kuna po poslovnom subjektu, i zamjetan je veliki nesrazmjer prihoda između C16 i C31, odnosno 6,1 mil. kuna u C16 dok je 4,9 mil. kuna u C31. Vrijednosti za C31 bile bi i značajno niže kada bi se izuzela proizvodnja dijelova automobilskih sjedala i proizvodnja madraca koji imaju prosječan prihod 44 mil. kuna po poslovnom subjektu. Gledajući ukupan prihod po zaposlenom, nije veliki nesrzamjer kao po prethodnom pokazatelju, odnosno u C16 vrijednost prihoda je cca. 455.000 kuna po zaposlenom dok je u C31 vrijednost 371.000 kuna, uz napomenu kako bi i ove vrijednosti bile niže u slučaju izuzimanja dvije navedenih proizvodnja. Najbolja poddjelatnost gledajući obje djelatnosti je proizvodnja parketa s 550.000 kuna prihoda po zaposlenom dok je najlošija proizvodnja kuhinjskog namještaja s 326.000 kuna po zaposlenom.

Kao i većina pokazatelja, i ukupan prihod po zaposlenom i po djelatnostima, pokazuje nužnost za hitnim poduzimanjem mjera kako bi se djelatnosti C16 i C31 usmjerile prema proizvodnjama s višim stupnjem obrade drva, te pokazuju nužnost za ozbiljnim restrukturiranjem, okrupnjavanjem i specijalizacijom, modelima razvoja djelatnosti definiranih i ovom Strategijom.

MEĐUNARODNA RAZMJENA   DJELATNOSTI C16 I C31

Djelatnosti C16 i C31 su najveći neto isporučitelji roba na jedinstveno tržište EU i izvoznici u treće zemlje, s velikim potencijalom isporuke proizvoda veće dodane vrijednosti.

Tablica 2-10. Udjeli robne razmjene drva, drvnih proizvoda i namještaja u ukupnoj međunarodnoj robnoj razmjeni RH u razdoblju od 2013. do 2015. godine

Izvor: DZS

Djelatnosti C16 i C31 od svoje ukupne proizvodnje plasiraju cca. 65% na međunarodna tržišta, a preuzimanje ovih roba na domaće tržište iznosi cca. 5%, što  višestruko povećava dodanu vrijednost djelatnosti. U razdoblju od 2013. do 2015. godine, isporuka roba djelatnosti C16 i C31 sustavno bilježi godišnji porast, što se odnosi i na vanjskotrgovinsku bilancu.  U 2015. godini je ostvarena isporuka roba na jedinstveno tržište EU i izvoz u treće zemlje u vrijednosti od 1.045 mil. €, te je tako ostvarena pozitivna bilanca od 542 mil. €.

Tablica 2-11. Isporuka roba na jedinstveno tržište EU i izvoz u treće zemlje djelatnosti C16 i C31 u razdoblju od 2013. do 2015. godine

Izvor: DZS

Najvažniji trgovinski partner djelatnostima C16 i C31 su zemlje članice EU s udjelom isporuke roba 75,96% od ukupne međunarodne razmjene u 2015. godini, što predstavlja pad u odnosu na prethodnu godinu kada je udjel iznosio 76,24%.

Promatrajući robnu razmjenu s ostalim ekonomskim grupacijama, 2015. u odnosu na prethodnu godine povećava se isporuka roba na tržišta OPEC, a smanjuje na tržišta CEFTA i EFTA. Djelatnosti pokreću širok lanac vrijednosti i razvoja drugih djelatnosti (trgovina, logistika, distribucija, opremanje interijera) i veću dodanu vrijednost (visok multiplikativni čimbenik).

Tablica 2-12. Međunarodna robna razmjena djelatnosti C16 i C31 prema ekonomskim grupacijama za razdoblje od 2014. do 2015. godine s jedinstveno tržište EU i izvoz u treće zemlje (mil. €)

Gledajući preuzimanje roba djelatnosti C16 i C31 s drugih tržišta, također su najzastupljenije zemlje članice EU s udjelom isporuke roba 75,63% od ukupne međunarodne razmjene u 2015. godini, što predstavlja neznatan pad u odnosu na prethodnu godinu kada je udjel iznosio 75,27%.

Promatrajući robnu razmjenu s ostalim ekonomskim grupacijama, 2015. u odnosu na prethodnu godine povećava se preuzimanje roba s tržišta CEFTA i EFTA, a smanjuje s tržišta OPEC.

SWOT ANALIZA

Na temelju analize stanja i stručnih mišljenja članova povjerenstva i radne skupine za izradu Strategije, provedena je SWOT analiza prerade drva i SWOT analiza proizvodnje namještaja. Sintezom zaključaka utvrđene su osnovne prednosti i slabosti ovih djelatnosti te prilike i prijetnje vanjskih čimbenika na njihov razvoj, što će biti polazište za definiranje prioritetnih područja razvoja i razvojnih mjera predviđenih za realizaciju u obuhvaćenom petogodišnjem razdoblju provedbe Strategije, a kako bi se ostvarili opći i strateški ciljevi.

Najznačajnije snage koje karakteriziraju obje djelatnosti temelje se na izraženim komparativnim prednostima, kao što su dostupnost kvalitetne drvne sirovine, iskustvo i tradicija u poslovanju i usmjerenost na međunarodnu razmjenu.

SWOT ANALIZA PRERADE DRVA

Tablica 3-1. SWOT analiza djelatnosti C16

Izvor: Radna skupina i Povjerenstvo za izradu nacrta prijedloga Strategije, Industrijska      strategija Republike Hrvatske 2014. – 2020.

SWOT analiza prerade drva ukazuje da su njezine  unutarnje 'slabosti' (obilježja koja nedostaju djelatnosti ili se lošije izvode u usporedbi s konkurencijom ili je obilježje koje djelatnost stavlja u konkurentski lošiji položaj) najzastupljenija skupina obilježja, što potvrđuje nužnost promjena i činjenicu kako komparativne prednosti nisu dovoljne za opstanak i razvoj.

SWOT analiza prerade drva ukazuje kako je najveći problem i slabost postojeći model kupnje drvne sirovine (svih sortimenata), nerazvijenost domaćeg tržišta poluproizvoda, mali sušionički kapaciteti drvnih i nerazvijenost proizvodnih kooperacija s djelatnosti C31.

SWOT ANALIZA PROIZVODNJE NAMJEŠTAJA