Građanski odgoj i obrazovanje međupredmetna je tema čija je svrha osposobiti i osnažiti učenike za aktivno i učinkovito obavljanje građanske uloge. To podrazumijeva odgovorne članove razredne, školske, lokalne, državne, europske i globalne zajednice. Građanski odgoj i obrazovanje omogućava učenicima lakše snalaženje u pluralističkome društvu u kojem žive, pouzdanje u vlastite snage i pronalaženje vlastitih odgovora i rješenja za aktualne društvene probleme i izazove. Stjecanjem građanske kompetencije, koja uključuje građansko znanje, vještine i stavove, učenici se osposobljavaju za uspješno sudjelovanje u životu demokratske zajednice.
Građanski odgoj i obrazovanje obuhvaća znanja o pravima pojedinca, obilježjima demokratske zajednice i političkim sustavima. Vještine na razvoj kojih je Građanski odgoj i obrazovanje ponajviše usmjeren su kritičko mišljenje i komunikacijske vještine potrebne za društveno i političko sudjelovanje. Odgovornost, ljudsko dostojanstvo, sloboda, ravnopravnost i solidarnost temeljne su vrijednosti koje se promiču učenjem i poučavanjem Građanskoga odgoja i obrazovanja, a osobita važnost pridaje se razvoju odgovornoga odnosa prema javnim dobrima i spremnosti doprinošenju zajedničkomu dobru.
Za razvoj građanske kompetencije nije dovoljno da učenici samo poznaju ljudska prava, političke koncepte i procese, već je potrebno omogućiti prakticiranje demokratskih načela unutar školskoga života i društvene zajednice. Demokratizacija škole i demokratsko školsko ozračje temeljne su pretpostavke usklađenosti demokratskih vrijednosti kojima se učenici poučavaju i njihova izravnoga iskustva. Uspjeh poučavanja Građanskoga odgoja i obrazovanja ovisi o tome hoće li, i u kojoj mjeri, učenici u tome poučavanju pronaći svoj vlastiti interes i mogućnost samoostvarenja.
Posebnosti Građanskoga odgoja i obrazovanja su korištenje metoda suradničkoga i iskustvenoga učenja te učenje izvan škole. U središtu se nalazi učenje traženjem, analizom i vrednovanjem informacija, čime se stvara okruženje u kojem vrijednosti nisu nametnute, već proizlaze iz učenja i životnoga iskustva pojedinca. Suradničkim učenjem učenici razvijaju vještine potrebne za suradnju u svim aspektima života. Povezivanjem učenja u školi i izvan škole učenici oblikuju cjelovito iskustvo aktivnoga građanstva. Odgajati i obrazovati za građanstvo znači pridavati jednaku važnost znanju, vrijednostima i uvjerenjima kao i sposobnostima djelovanja i sudjelovanja u demokratskome društvu.
7
Komentiraj
B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA MEĐUPREDMETNE TEME
Ciljevi učenja i poučavanja su:
1. razvijati građansku kompetenciju koja učenicima, kao informiranim, aktivnim i odgovornim članovima društvene zajednice, omogućuje učinkovito obavljanje građanske uloge
2. usvojiti znanja o ljudskim pravima, političkim konceptima, procesima i političkim sustavima, te obilježjima demokratske zajednice i načinima sudjelovanja u njezinu političkome i društvenome životu
3. promicati vrijednosti ljudskih prava (ljudsko dostojanstvo, slobodu, ravnopravnost i solidarnost), demokratska načela u zajednici unutar i izvan školskoga života, razvijati kritičko mišljenje i vještine argumentiranja te komunikacijske vještine potrebne za društveno i političko sudjelovanje u procesu oblikovanja cjelovitoga iskustva aktivnoga građanstva
4. razvijati temeljne vrijednosti u demokratskome školskom ozračju i široj demokratskoj zajednici.
1
Komentiraj
C. DOMENE U ORGANIZACIJI KURIKULUMA MEĐUPREDMETNE TEME
Međusobnim prožimanjem i nadopunjavanjem sadržaja triju ključnih domena Građanskoga odgoja i obrazovanja ostvaruju se ciljevi koje želimo postići učenjem i poučavanjem međupredmetne teme. Metodama poučavanja u formalnome obrazovanju, neformalnome i informalnome učenju, stječu se znanja i vještine te se oblikuju stavovi važni za cjeloživotno učenje građana. Načini uključivanja učenika, kao i realizacija odgojno-obrazovnih procesa, ovise o okruženju u kojem žive te o motiviranosti i zainteresiranosti za uključivanje u život zajednice. Zbog toga će svaki odgajatelj i učitelj prilagoditi sadržaj iz domene na način koji će najbolje odgovarati okruženju u kojem se nalazi i nastavnomu predmetu koji poučava.
Ljudska prava neophodan su preduvjet razvoja demokratskoga društva u kojemu učenici sudjeluju u aktivnostima važnima za njihov osobni razvoj i razvoj društva. Mladim ljudima stalo je do zaštite ljudskih prava te su zato nositelji demokratskih promjena i promicatelji demokratskih vrijednosti. Svojim aktivnim sudjelovanjem u razredu i školi učenici prakticiraju znanja i stječu vještine demokratskoga odlučivanja, a potom i političkoga sudjelovanja u donošenju odluka važnih za okolinu u kojoj žive i rade.
Demokracija, promatrana kao model odlučivanja u zajednici, obuhvaća uključivanje učenika u procese stvaranja pravila koja će poštovati i time doprinositi jednakosti i uvažavanju različitosti u zajednici i društvu. Odgoj i obrazovanje za demokratsko građanstvo jača društvenu povezanost, međusobno razumijevanje i solidarnost. Najveći dio učenja o demokraciji obuhvaća znanja, vještine i stavove o demokratskoj vlasti kao i kritičko razmišljanje o nepoštovanju demokracije i mehanizmima zaštite. Politički procesi također utječu na formiranje aktivnog građanina, te se izborima za razredno vodstvo ili glasanjem na izborima ne bi smjela iscrpiti politička funkcija učenika. Treba ih poticati da različitim oblicima sudjelovanja u političkome životu preuzimaju odgovornost za zajedničko dobro.
Sadržaji domene Civilno društvo učenika usmjeravaju na aktivno djelovanje u zajednici. Društvenom participacijom učenik stječe znanja, razvija vještine i oblikuje stavove o važnosti usklađivanja osobnih i zajedničkih interesa u zajednici i sudjelovanju svih građana u doprinošenju zajedničkomu dobru. Da bi uopće došlo do participacije, neophodno je da građani raspolažu bitnim informacijama o radu zajednice i civilnoga društva. Stoga su mediji važni u komunikacijskim procesima. Upoznajući sudjelovanje u civilnome društvu, učenik reagira na društvenu isključenost. Priprema se za uspješno djelovanje, za uočavanje problema u zajednici, istraživanje, predlaganje rješenja i uključivanje u različite aktivnosti. Zalaganjem u okviru civilnoga društva, sudjelovanjem u radu udruga i nevladinih organizacija promiče zajednički interes koji je u početku usmjeren na interes razreda, škole ili lokalne zajednice, a kasnije prerasta u građansku inicijativu u kojoj građani javno djeluju i zalažu se za promicanje vlastitih ideja za dobrobit društva.
5
Komentiraj
GRAĐANSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE – OČEKIVANJA PO CIKLUSIMA
LJUDSKA PRAVA
1. CIKLUS
2. CIKLUS
3. CIKLUS
4. CIKLUS
5. CIKLUS
Ponaša se u skladu s dječjim pravima u svakodnevnome životu.
Aktivno zastupa dječja prava.
Ponaša se u skladu s ljudskim pravima u svakodnevnome životu.
Aktivno zastupa ljudska prava.
Promišlja o razvoju ljudskih prava.
Razumije ulogu Ustava Republike Hrvatske i drugih temeljnih dokumenata u zaštiti ljudskih prava.
Promiče ljudska prava.
Promiče pravo na obrazovanje i pravo na rad.
Promiče ravnopravnost spolova.
Aktivno sudjeluje u zaštiti ljudskih prava.
Razumije ulogu institucija i organizacija u zaštiti ljudskih prava.
Promiče ljudska prava.
Promiče ravnopravnost spolova.
Promiče prava nacionalnih manjina.
Aktivno sudjeluje u zaštiti ljudskih prava.
Razumije ulogu institucija i organizacija u zaštiti ljudskih prava.
Promiče pravo na rad i radnička prava.
DEMOKRACIJA
Promiče pravila demokratske zajednice.
Sudjeluje u odlučivanju u demokratskoj zajednici.
Promiče pravila demokratske zajednice.
Sudjeluje u odlučivanju u demokratskoj zajednici.
Promiče pravila demokratske zajednice.
Sudjeluje u odlučivanju u demokratskoj zajednici.
Razumije ustrojstvo vlasti u Republici Hrvatskoj.
Promiče pravila demokratske zajednice.
Sudjeluje u odlučivanju u demokratskoj zajednici.
Razumije ustrojstvo vlasti u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji.
Promiče pravila demokratske zajednice.
Sudjeluje u odlučivanju u demokratskoj zajednici.
Razumije ustrojstvo vlasti u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji.
CIVILNO DRUŠTVO
Sudjeluje u zajedničkom radu u razredu.
Promiče solidarnost u razredu.
Promiče kvalitetu života u razredu.
Promiče razvoj razredne zajednice i demokratizaciju škole.
Sudjeluje u aktivnostima škole.
Promiče solidarnost u školi.
Promiče kvalitetu života u školi.
Promiče razvoj školske kulture i demokratizaciju škole.
Aktivno sudjeluje u projektima lokalne zajednice.
Doprinosi društvenoj solidarnosti.
Promiče kvalitetu života u lokalnoj zajednici.
Razumije utjecaj korupcije na život građana.
Aktivno se uključuje u razvoj civilnoga društva.
Dobrovoljno sudjeluje u društveno korisnome radu.
Promiče kvalitetu života u zajednici.
Aktivno sudjeluje u građanskim inicijativama.
Volontira u zajednici.
Promiče kvalitetu života u zajednici.
Promiče antikorupciju.
1
Komentiraj
D. ODGOJNO-OBRAZOVNA OČEKIVANJA PO ODGOJNO-OBRAZOVNIM CIKLUSIMA I DOMENAMA
3
Komentiraj
Ljudska prava
Domena ljudska prava podrazumijeva usvajanje znanja, stjecanje vještina i razvijanje stavova u kontekstu upoznavanja i prakticiranja dječjih i ljudskih prava. Učenici upoznaju načine ostvarivanja svojih prava na konkretnim primjerima iz svakodnevnoga života. Promicanje i zaštita ljudskih prava preduvjeti su punog razvoja svake osobe, a njima se potvrđuje sloboda i dostojanstvo pojedinca kao ljudskoga bića. Učenici razumiju da nije dovoljno samo poznavati ljudska prava, nego ih trebaju biti sposobni i zaštititi. Razumiju i mogu primijeniti instrumente i mehanizme zaštite dječjih i ljudskih prava. Učenici prepoznaju slučajeve diskriminacije i procjenjuju kako primjereno reagirati, odnosno kome se i kako obratiti za pomoć. Prihvaćajući različitost kao značajku identiteta svakoga pojedinca, učenici razvijaju osjetljivost za druge i drugačije i prevladavaju stereotipe i predrasude. Dugoročni cilj odgoja i obrazovanja za ljudska prava je stvaranje kulture poštovanja različitosti utemeljene na univerzalnim vrijednostima ljudskih prava kao i na razvijanju sustava njihove učinkovite zaštite.
LJUDSKA PRAVA (A) – 1. CIKLUS
ODGOJNO--OBRAZOVNA OČEKIVANJA
ZNANJE
VJEŠTINE
STAVOVI
PREPORUKE ZA
OSTVARIVANJE OČEKIVANJA
A.1.1.
PONAŠA SE U SKLADU S DJEČJIM PRAVIMA U SVAKODNEVNOME ŽIVOTU
Svojim riječima navodi dječja prava.
Primjenjuje dječja prava u svakodnevnim situacijama.
Razvija socijalnu osjetljivost, empatiju i uzajamno poštovanje u razredu.
– obilježiti Međunarodni dan dječjih prava (integrirano)
A.1.2.
AKTIVNO ZASTUPA DJEČJA PRAVA
Uz pomoć učitelja navodi primjere kršenja i načine zaštite dječjih prava u svakodnevnim situacijama.
Sudjeluje u razgovoru o dječjim pravima i daje prijedloge vezane uz zaštitu dječjih prava u svakodnevnim situacijama.
Zastupa jednaka prava za svako dijete.
Zalaže se za interkulturalnost.
– surađivati s organizacijama koje djeluju u provedbi dječjih prava (Društvo Naša djeca, udruge civilnoga društva)
– pisati tematske dječje poruke za
usmjeravanje pozornosti javnosti na dječje
potrebe i prava (Hrvatski jezik, Likovna kultura)
– postaviti razredni Sandučić povjerenja za
komentare o kršenju dječjih prava
-koristiti dramskopedagoške
Metode
KLJUČNI SADRŽAJI
Obvezni
1. Prava i odgovornosti učenika u razredu i školi
2. Što učiniti ako se dječja prava krše
Preporučeni
1. Koja prava (ne) ostvaruju moji prijatelji iz razreda i škole i kako im mogu pomoći
LJUDSKA PRAVA (A) – 2. CIKLUS
ODGOJNO-OBRAZOVNA OČEKIVANJA
ZNANJE
VJEŠTINE
STAVOVI
PREPORUKE ZA
OSTVARIVANJE OČEKIVANJA
A.2.1.
PONAŠA SE U SKLADU S LJUDSKIM PRAVIMA U SVAKODNEVNOME ŽIVOTU
Svojim riječima opisuje ljudska prava.
Primjenjuje ljudska prava u skladu sa svojim iskustvom i potrebama.
Pridaje važnost ljudskim pravima i odgovornostima.
– poticati razvoj socijalnih vještina
-koristiti dramsko - pedagoške metode
– analizirati temeljna ljudska prava iz svakodnevnice u skupinama (integrirano)
– sudjelovati u Dječjem forumu (4. i 5. razred)
– obilježiti posebne dane (Dan ljudskih prava, Dan sjećanja na Vukovar i sl.) (Priroda i društvo, Hrvatski jezik, Priroda, Povijest, sat razrednika)
– sudjelovati u istraživačkim projektima o diskriminaciji na različitim osnovama (integrirano, međupredmetna tema Uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije)
– postaviti razredni i školski Sandučić povjerenja za komentare o kršenju dječjih prava
A.2.2.
AKTIVNO ZASTUPA LJUDSKA PRAVA
Navodi primjere kršenja i načine zaštite ljudskih prava u svakodnevnim situacijama.
Raspravlja o ponašanjima i okolnostima u svakodnevnim situacijama koje otežavaju primjenu ljudskih prava i slobodno i argumentirano se zalaže za promjene ponašanja tamo gdje se ljudska prava krše
Razvija vještine javnog izlaganja i zastupanja ljudskih prava
Zastupa jednaka prava za svaku osobu.
Zalaže se za interkulturalnost.
– organizirati kviz na školskoj i međuškolskoj razini i raspravu o primjerima (ne) odgovornosti pojedinaca (sat razrednika, Priroda)
– uključiti se u akcije Crvenoga križa
– uključiti se u akcije Društva Naša djeca
– koristiti se medijskim tekstovima za raspravu o ljudskim pravima (Hrvatski jezik, Likovna kultura, međupredmetna tema Uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije)
KLJUČNI SADRŽAJI
1. Vrijednosti ljudskih prava (ljudsko dostojanstvo, sloboda, ravnopravnost,solidarnost)
2. Što učiniti ako se ljudska prava krše
3. Društveno sudjelovanje (rasprave, akcije)
4. Stereotipi i predrasude
LJUDSKA PRAVA (A) – 3. CIKLUS
ODGOJNO-OBRAZOVNA OČEKIVANJA
ZNANJE
VJEŠTINE
STAVOVI
PREPORUKE ZA
OSTVARIVANJE OČEKIVANJA
A.3.1.
PROMIŠLJA O RAZVOJU LJUDSKIH PRAVA
Objašnjava promjene koje su se dogodile u razvoju ljudskih prava.
Istražuje povijesni razvoj ljudskih prava.
Promiče razvoj i napredak ljudskih prava.
– istraživati i prikazati razvoj ljudskih prava (integrirano, Povijest, projektno)
A.3.2.
RAZUMIJE ULOGU USTAVA REPUBLIKE HRVATSKE I DRUGIH TEMELJNIH DOKUMENATA U ZAŠTITI LJUDSKIH PRAVA
Navodi temeljne dokumente o zaštiti ljudskih prava.
Objašnjava temeljne vrednote Ustava RH i vladavinu prava
Koristeći tekst Ustava Republike Hrvatske pronalazi i povezuje sadržaj dokumenata o zaštiti ljudskih prava s primjerima iz svakodnevnice.
Promiče vrijednosti temeljnih dokumenata o zaštiti ljudskih prava.
– istraživati različite dokumente Republike Hrvatske (Ustav Republike Hrvatske), Vijeća Europe, Europske unije i Ujedinjenih naroda u području ljudskih prava (Hrvatski jezik, Povijest, Geografija)
– uočavati kršenje ljudskih prava te na temelju proučenih dokumenata predlagati rješenja radi njihove zaštite (integrirano, Povijest)
A.3.3.
PROMIČE LJUDSKA PRAVA
Navodi i obrazlaže primjere diskriminacije po različitim osnovama.
Prepoznaje slučajeve diskriminacije u svakodnevnim situacijama i primjereno reagira na njih.
Protivi se predrasudama, stereotipima i govoru mržnje.
Zalaže se za interkulturalnost.
– pripremati i organizirati sudjelovanje u humanitarnim akcijama
– poticati razvoj socijalnih vještina
– posjetiti različite organizacije koje promiču ljudska prava (Povijest)
– surađivati s udrugama i institucijama koje se bave ostvarivanjem prava osoba s invaliditetom (Vjeronauk, međupredmetne teme: Osobni i socijalni razvoj, Zdravlje)
– sudjelovati na tribinama na teme diskriminacije na različitim osnovama, predrasude i stereotipi (Hrvatski jezik, Engleski jezik, Povijest, Priroda, međupredmetna tema Uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije)
– sudjelovati na radionici Prevencije trgovanja ljudima
– organizirati debatu (Ako debatni klub ne djeluje u školi, debatu realizirati u sklopu sata razrednika.)
A.3.4.
PROMIČE PRAVO NA OBRAZOVANJE I PRAVO NA RAD
Objašnjava što je pravo na obrazovanje.
Objašnjava što je pravo na rad.
Predlaže načine zaštite prava na obrazovanje i prava na rad.
Zalaže se za promicanje prava na obrazovanje i prava na rad.
– kritički argumentirati učinkovitost prava na obrazovanje i prava na rad (integrirano, Povijest, Hrvatski jezik)
– predlagati načine zaštite prava na obrazovanje u okviru projektne nastave
- upoznati Zakon o pravu na pristup informacijama i Konvenciju o pravima djeteta – čl.13. i čl. 17.
̶ upoznati nacionalni i međunarodni okvir prava radnika
A.3.5.
PROMIČE RAVNOPRAVNOST SPOLOVA
Obrazlaže povijesnu i društvenu uvjetovanost u odnosu na položaj i participaciju žena i muškaraca.
Objašnjava stereotipe o muškarcima i ženama u svakodnevici i medijima.
Prepoznaje diskriminaciju na osnovi spola i primjereno reagira.
Zalaže se za ravnopravnost spolova u svakodnevnim situacijama.
– povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Povijest, Biologija, Vjeronauk; sat razrednika i međupredmetnim temama: Zdravlje i Osobni i socijalni razvoj
– tematski ili projektno u radionicama
KLJUČNI SADRŽAJI
Obvezni
1. Područja i generacije ljudskih prava
2. Temeljni dokumenti o zaštiti ljudskih prava
3. Diskriminacija
4. Stereotipi i predrasude
5. Pravo na obrazovanje i pravo na rad
LJUDSKA PRAVA (A) – 4. CIKLUS
ODGOJNO-OBRAZOVNA OČEKIVANJA
ZNANJE
VJEŠTINE
STAVOVI
PREPORUKE ZA
OSTVARIVANJE OČEKIVANJA
A.4.1.
AKTIVNO SUDJELUJE U ZAŠTITI LJUDSKIH PRAVA
Uočava aktualne probleme u zajednici i objašnjava položaj ljudskih prava.
Koristi se vještinama raspravljanja u debatama, tribinama i okruglim stolovima o zaštiti ljudskih prava.
Vrednuje odnos prema ljudskim pravima u zajednici.
– prikupljati primjere iz lokalne zajednice te predlagati rješenja za njihovu zaštitu (sati razrednika)
– posjetiti institucije (sudovi, pravobranitelji)
A.4.2.
RAZUMIJE ULOGU INSTITUCIJA I ORGANIZACIJA U ZAŠTITI LJUDSKIH PRAVA
Opisuje djelokrug institucija i ulogu organizacija u zaštiti ljudskih prava.
Koristi se prikladnim načinima i mehanizmima obraćanja institucijama i organizacijama nadležnima za određeno kršenje ljudskih prava.
Poštuje institucije i organizacije nadležne za kršenje ljudskih prava i uvažava njihovu funkciju.
– istražiti ulogu institucija koje se bave promicanjem i zaštitom ljudskih prava na području Republike Hrvatske i šire
(sati razrednika, integrirano, Povijest)
– uključiti se u tribine i okrugle stolove vezane uz zaštitu ljudskih prava
– sudjelovati u akcijama sprječavanja nedemokratskih postupanja vlasti
– obraćati se institucijama radi zaštite ljudskih prava
A.4.3.
PROMIČE LJUDSKA PRAVA
Navodi prilike i mogućnosti vezane uz ljudska prava u kojima može sudjelovati kao aktivan građanin zajednice.
Predlaže načine organiziranja akcija u zajednici vezane uz pitanja ljudskih prava.
Vrednuje provedene aktivnosti i svoj doprinos u njima.
Zalaže se za interkulturalnost.
– upoznati javnost s načinima aktivnoga sudjelovanja i zaštite ljudskih prava koja su im povrijeđena u zajednici
– istraživati ljudska prava i sudjelovati u njihovu promicanju tijekom projekata
(Projekt građanin, simulacija sjednice Hrvatskoga sabora, simulacija suđenja)
– sudjelovati na radionici Prevencije trgovanja ljudima
A.4.4.
PROMIČE RAVNOPRAVNOST SPOLOVA
Objašnjava najvažnije pojmove uz ravnopravnost spolova.
Navodi ustanove koje štite ravnopravnost spolova i objašnjava njihovu ulogu.
Prepoznaje spolnu diskriminaciju i primjereno reagira na nju.
Razvija aktivan i odgovoran odnos prema osobama različitoga spola.
Zalaže se za ravnopravnost spolova u svakodnevnim situacijama.
–povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Povijest, Biologija, Vjeronauk, Etika i Psihologija i s međupredmetnim temama: Zdravlje i Osobni i socijalni razvoj
– tematski ili projektno u radionicama
A.4.5
PROMIČE PRAVA NACIONALNIH MANJINA
Navodi ustavna i zakonska prava nacionalnih manjina.
Istražuje probleme s kojima se susreću pripadnici nacionalnih manjina.
Poštuje prava nacionalnih manjina.
Zalaže se za integraciju pripadnika nacionalnih manjina.
– povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Povijest, Geografija, Vjeronauk, Etika i s međupredmetnom temom Osobni i socijalni razvoj
KLJUČNI SADRŽAJI
Obvezni
1. Načini zaštite ljudskih prava u zajednici
2. Nacionalni i međunarodni instrumenti zaštite ljudskih prava
3. Mogućnosti u kojima učenik može sudjelovati kao aktivan građanin zajednice
4. Društveno sudjelovanje u zajednici (civilno društvo, građanski neposluh)
Prijedlog Kurikuluma međupredmetne teme
Građanski odgoj i obrazovanje
Inačica 2.0
Zagreb, 11. svibnja 2016.
A. OPIS MEĐUPREDMETNE TEME
Građanski odgoj i obrazovanje međupredmetna je tema čija je svrha osposobiti i osnažiti učenike za aktivno i učinkovito obavljanje građanske uloge. To podrazumijeva odgovorne članove razredne, školske, lokalne, državne, europske i globalne zajednice. Građanski odgoj i obrazovanje omogućava učenicima lakše snalaženje u pluralističkome društvu u kojem žive, pouzdanje u vlastite snage i pronalaženje vlastitih odgovora i rješenja za aktualne društvene probleme i izazove. Stjecanjem građanske kompetencije, koja uključuje građansko znanje, vještine i stavove, učenici se osposobljavaju za uspješno sudjelovanje u životu demokratske zajednice.
Građanski odgoj i obrazovanje obuhvaća znanja o pravima pojedinca, obilježjima demokratske zajednice i političkim sustavima. Vještine na razvoj kojih je Građanski odgoj i obrazovanje ponajviše usmjeren su kritičko mišljenje i komunikacijske vještine potrebne za društveno i političko sudjelovanje. Odgovornost, ljudsko dostojanstvo, sloboda, ravnopravnost i solidarnost temeljne su vrijednosti koje se promiču učenjem i poučavanjem Građanskoga odgoja i obrazovanja, a osobita važnost pridaje se razvoju odgovornoga odnosa prema javnim dobrima i spremnosti doprinošenju zajedničkomu dobru.
Za razvoj građanske kompetencije nije dovoljno da učenici samo poznaju ljudska prava, političke koncepte i procese, već je potrebno omogućiti prakticiranje demokratskih načela unutar školskoga života i društvene zajednice. Demokratizacija škole i demokratsko školsko ozračje temeljne su pretpostavke usklađenosti demokratskih vrijednosti kojima se učenici poučavaju i njihova izravnoga iskustva. Uspjeh poučavanja Građanskoga odgoja i obrazovanja ovisi o tome hoće li, i u kojoj mjeri, učenici u tome poučavanju pronaći svoj vlastiti interes i mogućnost samoostvarenja.
Posebnosti Građanskoga odgoja i obrazovanja su korištenje metoda suradničkoga i iskustvenoga učenja te učenje izvan škole. U središtu se nalazi učenje traženjem, analizom i vrednovanjem informacija, čime se stvara okruženje u kojem vrijednosti nisu nametnute, već proizlaze iz učenja i životnoga iskustva pojedinca. Suradničkim učenjem učenici razvijaju vještine potrebne za suradnju u svim aspektima života. Povezivanjem učenja u školi i izvan škole učenici oblikuju cjelovito iskustvo aktivnoga građanstva. Odgajati i obrazovati za građanstvo znači pridavati jednaku važnost znanju, vrijednostima i uvjerenjima kao i sposobnostima djelovanja i sudjelovanja u demokratskome društvu.
B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA MEĐUPREDMETNE TEME
Ciljevi učenja i poučavanja su:
1. razvijati građansku kompetenciju koja učenicima, kao informiranim, aktivnim i odgovornim članovima društvene zajednice, omogućuje učinkovito obavljanje građanske uloge
2. usvojiti znanja o ljudskim pravima, političkim konceptima, procesima i političkim sustavima, te obilježjima demokratske zajednice i načinima sudjelovanja u njezinu političkome i društvenome životu
3. promicati vrijednosti ljudskih prava (ljudsko dostojanstvo, slobodu, ravnopravnost i solidarnost), demokratska načela u zajednici unutar i izvan školskoga života, razvijati kritičko mišljenje i vještine argumentiranja te komunikacijske vještine potrebne za društveno i političko sudjelovanje u procesu oblikovanja cjelovitoga iskustva aktivnoga građanstva
4. razvijati temeljne vrijednosti u demokratskome školskom ozračju i široj demokratskoj zajednici.
C. DOMENE U ORGANIZACIJI KURIKULUMA MEĐUPREDMETNE TEME
Međusobnim prožimanjem i nadopunjavanjem sadržaja triju ključnih domena Građanskoga odgoja i obrazovanja ostvaruju se ciljevi koje želimo postići učenjem i poučavanjem međupredmetne teme. Metodama poučavanja u formalnome obrazovanju, neformalnome i informalnome učenju, stječu se znanja i vještine te se oblikuju stavovi važni za cjeloživotno učenje građana. Načini uključivanja učenika, kao i realizacija odgojno-obrazovnih procesa, ovise o okruženju u kojem žive te o motiviranosti i zainteresiranosti za uključivanje u život zajednice. Zbog toga će svaki odgajatelj i učitelj prilagoditi sadržaj iz domene na način koji će najbolje odgovarati okruženju u kojem se nalazi i nastavnomu predmetu koji poučava.
Ljudska prava neophodan su preduvjet razvoja demokratskoga društva u kojemu učenici sudjeluju u aktivnostima važnima za njihov osobni razvoj i razvoj društva. Mladim ljudima stalo je do zaštite ljudskih prava te su zato nositelji demokratskih promjena i promicatelji demokratskih vrijednosti. Svojim aktivnim sudjelovanjem u razredu i školi učenici prakticiraju znanja i stječu vještine demokratskoga odlučivanja, a potom i političkoga sudjelovanja u donošenju odluka važnih za okolinu u kojoj žive i rade.
Demokracija, promatrana kao model odlučivanja u zajednici, obuhvaća uključivanje učenika u procese stvaranja pravila koja će poštovati i time doprinositi jednakosti i uvažavanju različitosti u zajednici i društvu. Odgoj i obrazovanje za demokratsko građanstvo jača društvenu povezanost, međusobno razumijevanje i solidarnost. Najveći dio učenja o demokraciji obuhvaća znanja, vještine i stavove o demokratskoj vlasti kao i kritičko razmišljanje o nepoštovanju demokracije i mehanizmima zaštite. Politički procesi također utječu na formiranje aktivnog građanina, te se izborima za razredno vodstvo ili glasanjem na izborima ne bi smjela iscrpiti politička funkcija učenika. Treba ih poticati da različitim oblicima sudjelovanja u političkome životu preuzimaju odgovornost za zajedničko dobro.
Sadržaji domene Civilno društvo učenika usmjeravaju na aktivno djelovanje u zajednici. Društvenom participacijom učenik stječe znanja, razvija vještine i oblikuje stavove o važnosti usklađivanja osobnih i zajedničkih interesa u zajednici i sudjelovanju svih građana u doprinošenju zajedničkomu dobru. Da bi uopće došlo do participacije, neophodno je da građani raspolažu bitnim informacijama o radu zajednice i civilnoga društva. Stoga su mediji važni u komunikacijskim procesima. Upoznajući sudjelovanje u civilnome društvu, učenik reagira na društvenu isključenost. Priprema se za uspješno djelovanje, za uočavanje problema u zajednici, istraživanje, predlaganje rješenja i uključivanje u različite aktivnosti. Zalaganjem u okviru civilnoga društva, sudjelovanjem u radu udruga i nevladinih organizacija promiče zajednički interes koji je u početku usmjeren na interes razreda, škole ili lokalne zajednice, a kasnije prerasta u građansku inicijativu u kojoj građani javno djeluju i zalažu se za promicanje vlastitih ideja za dobrobit društva.
GRAĐANSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE – OČEKIVANJA PO CIKLUSIMA
LJUDSKA PRAVA
1. CIKLUS
2. CIKLUS
3. CIKLUS
4. CIKLUS
5. CIKLUS
Ponaša se u skladu s dječjim pravima u svakodnevnome životu.
Aktivno zastupa dječja prava.
Ponaša se u skladu s ljudskim pravima u svakodnevnome životu.
Aktivno zastupa ljudska prava.
Promišlja o razvoju ljudskih prava.
Razumije ulogu Ustava Republike Hrvatske i drugih temeljnih dokumenata u zaštiti ljudskih prava.
Promiče ljudska prava.
Promiče pravo na obrazovanje i pravo na rad.
Promiče ravnopravnost spolova.
Aktivno sudjeluje u zaštiti ljudskih prava.
Razumije ulogu institucija i organizacija u zaštiti ljudskih prava.
Promiče ljudska prava.
Promiče ravnopravnost spolova.
Promiče prava nacionalnih manjina.
Aktivno sudjeluje u zaštiti ljudskih prava.
Razumije ulogu institucija i organizacija u zaštiti ljudskih prava.
Promiče pravo na rad i radnička prava.
DEMOKRACIJA
Promiče pravila demokratske zajednice.
Sudjeluje u odlučivanju u demokratskoj zajednici.
Promiče pravila demokratske zajednice.
Sudjeluje u odlučivanju u demokratskoj zajednici.
Promiče pravila demokratske zajednice.
Sudjeluje u odlučivanju u demokratskoj zajednici.
Razumije ustrojstvo vlasti u Republici Hrvatskoj.
Promiče pravila demokratske zajednice.
Sudjeluje u odlučivanju u demokratskoj zajednici.
Razumije ustrojstvo vlasti u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji.
Promiče pravila demokratske zajednice.
Sudjeluje u odlučivanju u demokratskoj zajednici.
Razumije ustrojstvo vlasti u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji.
CIVILNO DRUŠTVO
Sudjeluje u zajedničkom radu u razredu.
Promiče solidarnost u razredu.
Promiče kvalitetu života u razredu.
Promiče razvoj razredne zajednice i demokratizaciju škole.
Sudjeluje u aktivnostima škole.
Promiče solidarnost u školi.
Promiče kvalitetu života u školi.
Promiče razvoj školske kulture i demokratizaciju škole.
Aktivno sudjeluje u projektima lokalne zajednice.
Doprinosi društvenoj solidarnosti.
Promiče kvalitetu života u lokalnoj zajednici.
Razumije utjecaj korupcije na život građana.
Aktivno se uključuje u razvoj civilnoga društva.
Dobrovoljno sudjeluje u društveno korisnome radu.
Promiče kvalitetu života u zajednici.
Aktivno sudjeluje u građanskim inicijativama.
Volontira u zajednici.
Promiče kvalitetu života u zajednici.
Promiče antikorupciju.
D. ODGOJNO-OBRAZOVNA OČEKIVANJA PO ODGOJNO-OBRAZOVNIM CIKLUSIMA I DOMENAMA
Ljudska prava
Domena ljudska prava podrazumijeva usvajanje znanja, stjecanje vještina i razvijanje stavova u kontekstu upoznavanja i prakticiranja dječjih i ljudskih prava. Učenici upoznaju načine ostvarivanja svojih prava na konkretnim primjerima iz svakodnevnoga života. Promicanje i zaštita ljudskih prava preduvjeti su punog razvoja svake osobe, a njima se potvrđuje sloboda i dostojanstvo pojedinca kao ljudskoga bića. Učenici razumiju da nije dovoljno samo poznavati ljudska prava, nego ih trebaju biti sposobni i zaštititi. Razumiju i mogu primijeniti instrumente i mehanizme zaštite dječjih i ljudskih prava. Učenici prepoznaju slučajeve diskriminacije i procjenjuju kako primjereno reagirati, odnosno kome se i kako obratiti za pomoć. Prihvaćajući različitost kao značajku identiteta svakoga pojedinca, učenici razvijaju osjetljivost za druge i drugačije i prevladavaju stereotipe i predrasude. Dugoročni cilj odgoja i obrazovanja za ljudska prava je stvaranje kulture poštovanja različitosti utemeljene na univerzalnim vrijednostima ljudskih prava kao i na razvijanju sustava njihove učinkovite zaštite.
LJUDSKA PRAVA (A) – 1. CIKLUS
ODGOJNO--OBRAZOVNA OČEKIVANJA
ZNANJE
VJEŠTINE
STAVOVI
PREPORUKE ZA
OSTVARIVANJE OČEKIVANJA
A.1.1.
PONAŠA SE U SKLADU S DJEČJIM PRAVIMA U SVAKODNEVNOME ŽIVOTU
Svojim riječima navodi dječja prava.
Primjenjuje dječja prava u svakodnevnim situacijama.
Razvija socijalnu osjetljivost, empatiju i uzajamno poštovanje u razredu.
Pridaje važnost dječjim pravima.
– poticati iznošenje stavova o dječjim pravima
– poticati razvoj socijalnih vještina
– obilježiti Dječji tjedan (sat razrednika, izvanučionička nastava)
– organizirati kviz o dječjim pravima (mrežno)
– obilježiti Međunarodni dan dječjih prava (integrirano)
A.1.2.
AKTIVNO ZASTUPA DJEČJA PRAVA
Uz pomoć učitelja navodi primjere kršenja i načine zaštite dječjih prava u svakodnevnim situacijama.
Sudjeluje u razgovoru o dječjim pravima i daje prijedloge vezane uz zaštitu dječjih prava u svakodnevnim situacijama .
Zastupa jednaka prava za svako dijete.
Zalaže se za interkulturalnost.
– surađivati s organizacijama koje djeluju u provedbi dječjih prava (Društvo Naša djeca, udruge civilnoga društva)
– pisati tematske dječje poruke za
usmjeravanje pozornosti javnosti na dječje
potrebe i prava (Hrvatski jezik, Likovna kultura)
– postaviti razredni Sandučić povjerenja za
komentare o kršenju dječjih prava
-koristiti dramskopedagoške
Metode
KLJUČNI SADRŽAJI
Obvezni
1. Prava i odgovornosti učenika u razredu i školi
2. Što učiniti ako se dječja prava krše
Preporučeni
1. Koja prava (ne) ostvaruju moji prijatelji iz razreda i škole i kako im mogu pomoći
LJUDSKA PRAVA (A) – 2. CIKLUS
ODGOJNO-OBRAZOVNA OČEKIVANJA
ZNANJE
VJEŠTINE
STAVOVI
PREPORUKE ZA
OSTVARIVANJE OČEKIVANJA
A.2.1.
PONAŠA SE U SKLADU S LJUDSKIM PRAVIMA U SVAKODNEVNOME ŽIVOTU
Svojim riječima opisuje ljudska prava.
Primjenjuje ljudska prava u skladu sa svojim iskustvom i potrebama.
Pridaje važnost ljudskim pravima i odgovornostima.
– poticati razvoj socijalnih vještina
-koristiti dramsko - pedagoške metode
– analizirati temeljna ljudska prava iz svakodnevnice u skupinama (integrirano)
– sudjelovati u Dječjem forumu (4. i 5. razred)
– obilježiti posebne dane (Dan ljudskih prava, Dan sjećanja na Vukovar i sl.) ( Priroda i društvo, Hrvatski jezik, Priroda, Povijest, sat razrednika)
– sudjelovati u istraživačkim projektima o diskriminaciji na različitim osnovama (integrirano, međupredmetna tema Uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije)
– postaviti razredni i školski Sandučić povjerenja za komentare o kršenju dječjih prava
A.2.2.
AKTIVNO ZASTUPA LJUDSKA PRAVA
Navodi primjere kršenja i načine zaštite ljudskih prava u svakodnevnim situacijama.
Raspravlja o ponašanjima i okolnostima u svakodnevnim situacijama koje otežavaju primjenu ljudskih prava i slobodno i argumentirano se zalaže za promjene ponašanja tamo gdje se ljudska prava krše
Razvija vještine javnog izlaganja i zastupanja ljudskih prava
Zastupa jednaka prava za svaku osobu.
Zalaže se za interkulturalnost.
– organizirati kviz na školskoj i međuškolskoj razini i raspravu o primjerima (ne) odgovornosti pojedinaca (sat razrednika, Priroda)
– uključiti se u akcije Crvenoga križa
– uključiti se u akcije Društva Naša djeca
– koristiti se medijskim tekstovima za raspravu o ljudskim pravima (Hrvatski jezik, Likovna kultura, međupredmetna tema Uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije)
KLJUČNI SADRŽAJI
1. Vrijednosti ljudskih prava (ljudsko dostojanstvo, sloboda, ravnopravnost,solidarnost)
2. Što učiniti ako se ljudska prava krše
3. Društveno sudjelovanje (rasprave, akcije)
4. Stereotipi i predrasude
LJUDSKA PRAVA (A) – 3. CIKLUS
ODGOJNO-OBRAZOVNA OČEKIVANJA
ZNANJE
VJEŠTINE
STAVOVI
PREPORUKE ZA
OSTVARIVANJE OČEKIVANJA
A.3.1.
PROMIŠLJA O RAZVOJU LJUDSKIH PRAVA
Objašnjava promjene koje su se dogodile u razvoju ljudskih prava.
Istražuje povijesni razvoj ljudskih prava.
Promiče razvoj i napredak ljudskih prava.
– istraživati i prikazati razvoj ljudskih prava (integrirano, Povijest, projektno)
A.3.2.
RAZUMIJE ULOGU USTAVA REPUBLIKE HRVATSKE I DRUGIH TEMELJNIH DOKUMENATA U ZAŠTITI LJUDSKIH PRAVA
Navodi temeljne dokumente o zaštiti ljudskih prava.
Objašnjava temeljne vrednote Ustava RH i vladavinu prava
Koristeći tekst Ustava Republike Hrvatske pronalazi i povezuje sadržaj dokumenata o zaštiti ljudskih prava s primjerima iz svakodnevnice .
Promiče vrijednosti temeljnih dokumenata o zaštiti ljudskih prava.
– istraživati različite dokumente Republike Hrvatske (Ustav Republike Hrvatske), Vijeća Europe, Europske unije i Ujedinjenih naroda u području ljudskih prava (Hrvatski jezik, Povijest, Geografija)
– uočavati kršenje ljudskih prava te na temelju proučenih dokumenata predlagati rješenja radi njihove zaštite (integrirano, Povijest)
A.3.3.
PROMIČE LJUDSKA PRAVA
Navodi i obrazlaže primjere diskriminacije po različitim osnovama.
Prepoznaje slučajeve diskriminacije u svakodnevnim situacijama i primjereno reagira na njih.
Protivi se predrasudama, stereotipima i govoru mržnje.
Zalaže se za interkulturalnost.
– pripremati i organizirati sudjelovanje u humanitarnim akcijama
– poticati razvoj socijalnih vještina
– posjetiti različite organizacije koje promiču ljudska prava (Povijest)
– surađivati s udrugama i institucijama koje se bave ostvarivanjem prava osoba s invaliditetom (Vjeronauk, međupredmetne teme: Osobni i socijalni razvoj, Zdravlje)
– sudjelovati na tribinama na teme diskriminacije na različitim osnovama, predrasude i stereotipi (Hrvatski jezik, Engleski jezik, Povijest, Priroda, međupredmetna tema Uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije)
– sudjelovati na radionici Prevencije trgovanja ljudima
– organizirati debatu (Ako debatni klub ne djeluje u školi, debatu realizirati u sklopu sata razrednika.)
A.3.4.
PROMIČE PRAVO NA OBRAZOVANJE I PRAVO NA RAD
Objašnjava što je pravo na obrazovanje.
Objašnjava što je pravo na rad.
Predlaže načine zaštite prava na obrazovanje i prava na rad.
Zalaže se za promicanje prava na obrazovanje i prava na rad.
– kritički argumentirati učinkovitost prava na obrazovanje i prava na rad (integrirano, Povijest, Hrvatski jezik)
– predlagati načine zaštite prava na obrazovanje u okviru projektne nastave
- upoznati Zakon o pravu na pristup informacijama i Konvenciju o pravima djeteta – čl.13. i čl. 17.
̶ upoznati nacionalni i međunarodni okvir prava radnika
A.3.5.
PROMIČE RAVNOPRAVNOST SPOLOVA
Obrazlaže povijesnu i društvenu uvjetovanost u odnosu na položaj i participaciju žena i muškaraca.
Objašnjava stereotipe o muškarcima i ženama u svakodnevici i medijima.
Prepoznaje diskriminaciju na osnovi spola i primjereno reagira.
Zalaže se za ravnopravnost spolova u svakodnevnim situacijama.
– povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Povijest, Biologija, Vjeronauk; sat razrednika i međupredmetnim temama: Zdravlje i Osobni i socijalni razvoj
– tematski ili projektno u radionicama
KLJUČNI SADRŽAJI
Obvezni
1. Područja i generacije ljudskih prava
2. Temeljni dokumenti o zaštiti ljudskih prava
3. Diskriminacija
4. Stereotipi i predrasude
5. Pravo na obrazovanje i pravo na rad
LJUDSKA PRAVA (A) – 4. CIKLUS
ODGOJNO-OBRAZOVNA OČEKIVANJA
ZNANJE
VJEŠTINE
STAVOVI
PREPORUKE ZA
OSTVARIVANJE OČEKIVANJA
A.4.1.
AKTIVNO SUDJELUJE U ZAŠTITI LJUDSKIH PRAVA
Uočava aktualne probleme u zajednici i objašnjava položaj ljudskih prava.
Koristi se vještinama raspravljanja u debatama, tribinama i okruglim stolovima o zaštiti ljudskih prava.
Vrednuje odnos prema ljudskim pravima u zajednici.
– prikupljati primjere iz lokalne zajednice te predlagati rješenja za njihovu zaštitu (sati razrednika)
– posjetiti institucije (sudovi, pravobranitelji)
A.4.2.
RAZUMIJE ULOGU INSTITUCIJA I ORGANIZACIJA U ZAŠTITI LJUDSKIH PRAVA
Opisuje djelokrug institucija i ulogu organizacija u zaštiti ljudskih prava.
Koristi se prikladnim načinima i mehanizmima obraćanja institucijama i organizacijama nadležnima za određeno kršenje ljudskih prava.
Poštuje institucije i organizacije nadležne za kršenje ljudskih prava i uvažava njihovu funkciju.
– istražiti ulogu institucija koje se bave promicanjem i zaštitom ljudskih prava na području Republike Hrvatske i šire
(sati razrednika, integrirano, Povijest)
– uključiti se u tribine i okrugle stolove vezane uz zaštitu ljudskih prava
– sudjelovati u akcijama sprječavanja nedemokratskih postupanja vlasti
– obraćati se institucijama radi zaštite ljudskih prava
A.4.3.
PROMIČE LJUDSKA PRAVA
Navodi prilike i mogućnosti vezane uz ljudska prava u kojima može sudjelovati kao aktivan građanin zajednice.
Predlaže načine organiziranja akcija u zajednici vezane uz pitanja ljudskih prava.
Vrednuje provedene aktivnosti i svoj doprinos u njima.
Zalaže se za interkulturalnost.
– upoznati javnost s načinima aktivnoga sudjelovanja i zaštite ljudskih prava koja su im povrijeđena u zajednici
– istraživati ljudska prava i sudjelovati u njihovu promicanju tijekom projekata
(Projekt građanin, simulacija sjednice Hrvatskoga sabora, simulacija suđenja)
– sudjelovati na radionici Prevencije trgovanja ljudima
A.4.4.
PROMIČE RAVNOPRAVNOST SPOLOVA
Objašnjava najvažnije pojmove uz ravnopravnost spolova.
Navodi ustanove koje štite ravnopravnost spolova i objašnjava njihovu ulogu.
Prepoznaje spolnu diskriminaciju i primjereno reagira na nju.
Razvija aktivan i odgovoran odnos prema osobama različitoga spola.
Zalaže se za ravnopravnost spolova u svakodnevnim situacijama.
–povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Povijest, Biologija, Vjeronauk, Etika i Psihologija i s međupredmetnim temama: Zdravlje i Osobni i socijalni razvoj
– tematski ili projektno u radionicama
A.4.5
PROMIČE PRAVA NACIONALNIH MANJINA
Navodi ustavna i zakonska prava nacionalnih manjina.
Istražuje probleme s kojima se susreću pripadnici nacionalnih manjina.
Poštuje prava nacionalnih manjina.
Zalaže se za integraciju pripadnika nacionalnih manjina.
– povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Povijest, Geografija, Vjeronauk, Etika i s međupredmetnom temom Osobni i socijalni razvoj
KLJUČNI SADRŽAJI
Obvezni
1. Načini zaštite ljudskih prava u zajednici
2. Nacionalni i međunarodni instrumenti zaštite ljudskih prava
3. Mogućnosti u kojima učenik može sudjelovati kao aktivan građanin zajednice
4. Društveno sudjelovanje u zajednici (civilno društvo, građanski neposluh)
5. Spol, spolni identitet