HRVATSKI JEZIK I KOMUNIKACIJA

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI

RAZRADA ISHODA

RAZINA USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJUĆA

DOBRA

VRLO DOBRA

IZNIMNA

A. 1. 1

Učenik razgovara i govori u skladu s jezičnim razvojem izražavajući svoje potrebe, misli i osjećaje.

- razgovara u skladu sa svojim interesima i potrebama

- postavlja jednostavna   pitanja

- odgovara cjelovitom rečenicom
- upotrebljava riječi molim, hvala, oprosti, izvoli

- govori više cjelovitih rečenica tematski povezanih u cjelinu

- izgovora glasove i   naglašava riječi u skladu s jezičnim razvojem

- točno intonira rečenicu s obzirom na priopćajnu svrhu i poredak riječi u rečenici u skladu s jezičnim razvojem i dobi
- poštuje pravila uljudnoga ophođenja tijekom razgovora

- tekstovi: pozdravljanje, upoznavanje, cjelovite rečenice kao pitanja i odgovori, igrolike govorne aktivnosti, jezične igre

- postavlja pitanja i odgovara na pitanja kratkom rečenicom; sadržajem govorenja obuhvaća poznate pojmove i situacije

- započinje razgovor, postavlja pitanja i odgovara na pitanja kratkim rečenicama; samostalno se uključuje u jezičnu aktivnost govorenja te sadržajem govorenja obuhvaća zadane teme

- sudjeluje u razgovoru izražavajući svoje potrebe, misli i osjećaje; sudjeluje u govornom činu i razgovoru u formalnim komunikacijskim situacijama

- govori kratak tekst i u razgovoru izražava svoje potrebe, misli i osjećaje, sudjeluje u govornom činu u osmišljenim govornim situacijama (govor je čujan i artikuliran) te inicira razgovor o temi primjerenoj dječjem interesu

PREPORUKA: Učitelj svakodnevno organizira različite igrolike jezične aktivnosti kojima potiče razgovor i sudjelovanje učenika u govornom činu.

A. 1.   2

Učenik sluša jednostavne tekstove, točno izgovara glasove, riječi i rečenice na temelju slušanoga teksta.

- sluša jednostavne tekstove iz različitih izvora
- odgovara na pitanja o slušanome tekstu
- postavlja pitanja o slušanome tekstu
- sluša i razumije uputu i postupa prema uputi
- točno ponavlja izgovor glasova i čestih riječi te intonira rečenice s obzirom na priopćajnu svrhu

- spoznaje značenje riječi na temelju vođenoga razgovora

- s razumijevanjem sluša jednostavne govorne/čitane tekstove, odgovara na pitanja uz logička odstupanja i izgovara glasove i ogledne i česte riječi uz pokušaje i pogreške u glasnoći i artikulaciji

- sluša s razumijevanjem govorni/čitani tekst, točno odgovara na pitanja o sadržaju teksta uz pomoć učitelja i izgovara glasove, ogledne i česte riječi i rečenice prema modelu

- sluša s razumijevanjem govorni/čitani tekst, točno odgovara na pitanja o sadržaju teksta prema smjernicama   i izgovara glasove, ogledne i česte riječi i rečenice

- sluša s razumijevanjem govorni/čitani tekst, točno odgovara na pitanja o sadržaju teksta, točno izgovara glasove i riječi i točno intonira rečenice

PREPORUKA : Pri odabiru tekstova za učenje, poučavanje i vrednovanje valja poštovati načelo od jednostavnijega prema složenome, i to s obzirom na sadržaj, ustroj teksta, jezične strukture i rječnik. Tekstovi namijenjeni početnom opismenjavanju trebaju biti kratki, neopširni, pisani razumljivim stilom i jezikom. U skladu s interesima i napretkom učenika trebaju se postupno usložnjavati. Tekstovi trebaju značenjem, smislom i sadržajem podržavati jezični razvoj učenika i početnu čitalačku pismenost. Grafičko oblikovanje teksta mora biti u skladu sa zahtjevima metodike početnoga opismenjavanja (vizualno uporište za poučavanje pisanja i čitanja).

A. 1. 3

Učenik čita tekstove primjerene početnomu opismenjavanju i obilježjima jezičnoga razvoja

- razlikuje slovo od drugih znakova

- prepoznaje slova

-povezuje napisano slovo s glasom

- povezuje glasove i slova u slogove i cjelovitu riječ te riječi u rečenicu

- čita riječi, rečenice, tekstove primjereno početnomu opismenjavanju
- odgovara na jednostavna pitanja nakon čitanja teksta

- postavlja pitanja primjereno početnom opismenjavanju

- prikazuje i čita   podatke u grafičkim prikazima i tekstovima drugih nastavnih predmeta (npr. Matematika, Priroda i društvo...)

-   čita riječi i kraće rečenice primjerene početnomu opismenjavanju uz povremene pogreške i razumije ih uz pomoć učitelja

- čita s razumijevanjem riječi i kratke rečenice primjerene početnomu opismenjavanju  

- čita s razumijevanjem kratke tekstove primjerene početnomu opismenjavanju

- čita s razumijevanjem duže tekstove primjerene početnomu opismenjavanju; čita rečenice i tekst naglašavajući rečenične cjeline da bi se zadržao smisao teksta

PREPORUKA: Učitelj stvara okružje poticajno za čitanje. Tijekom usvajanja početnih čitalačkih vještina učenik treba svakodnevno pozornost usmjeravati na značenje i smisao pročitanoga, vještinu čitanja i vježbanje čitanja. Učitelj treba poučiti učenike tehnikama čitanja koje mu omogućuju točnost, pravilnu artikulaciju glasova, rečeničnu intonaciju i razumijevanju pročitanoga. Brzina čitanja nije presudna u procesu početnoga opismenjavanja, nego pozornost treba usmjeriti na razvoj fluentnosti u čitanju i čitalačkoj motiviranosti.

A. 1. 4

Učenik piše školskim formalnim pismom slova, riječi i kratke rečenice u skladu s jezičnim razvojem.

- povezuje glas s odgovarajućim slovom

- razlikuje slova od drugih znakova

- povezuje glasove i slova u cjelovitu riječ, a riječi u rečenicu
- piše velika i mala slova školskoga formalnog pisma

- prepisuje riječi i rečenice

- samostalno piše riječi i rečenice samo naučenim slovima

- oblikuje kratak pisani tekst primjeren početnomu opismenjavanju

- ističe pisanje velikog početnog slova: prva riječ u rečenici, vlastita imena i prezimena ljudi i imena naselja ili mjesta u užem okružju

- piše rečenični znak na kraju rečenice

- tekstovi: kratki tekst od tri do pet rečenica sadržajno i logički povezan

- prepisuje riječi i kratke rečenice slovima školskoga formalnog pisma prema modelu

- piše riječi i kratke rečenice slovima školskoga formalnog pisma

- piše riječi i oblikuje kratke rečenice slovima školskoga formalnog pisma i u pisanju samostalno odabire riječi u skladu s njihovim značenjem da bi odaslao poruku

- izabire tematsku skupinu riječi i piše riječi, kratke rečenice i oblikuje kratak tekst slovima školskoga formalnog pisma

PREPORUKA: Metodički postupci početnoga opismenjavanja: pravilno drži pisaljku u ruci, izvodi predvježbe za pisanje formalnih slova, prikazuje zadano slovo pokretom ruke ili tijela, izrađuje model zadanoga slova od različitih materijala (papir, folija, vezice, masa za modeliranje i sl.), opisuje izgled slova, sluša zadani glas i piše odgovarajuće slovo, usvaja abecedni poredak slova učenjem kroz igru i igrolikim aktivnostima, dopisuje izostavljene riječi u rečenici.
Učenik piše velikim slovima školskoga formalnog pisma. Mala slova služe za čitanje te se ne preporučuju diktati i vježbe prepisivanja dužih tekstova malim slovima školskoga formalnog pisma. Malim slovima školskog formalnog pisma može se napisati tek redak ili dva kao motoričku vježbu. Tijekom samostalnoga oblikovanja kratkoga teksta učenici mogu pisati nekoliko rečenica velikim i malim slovima školskoga formalnog pisma.

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI

RAZRADA ISHODA

RAZINA USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJUĆA

DOBRA

VRLO DOBRA

IZNIMNA

A. 1. 5

Učenik upotrebljava riječi, sintagme i rečenice u točnome značenju u uobičajenim komunikacijskim situacijama.

- izabire riječi   kojima razumije značenje i njima oblikuje sintagme i rečenice

- traži objašnjenje za značenje riječi koje ne razumije  
- objašnjava vlastitim riječima značenje nepoznatih riječi nakon vođenoga razgovora
- traži riječi u dječjem rječniku poznavajući abecedni poredak riječi   i čita s razumijevanjem značenje riječi  

- uz pomoć učitelja prepoznaje značenje riječi i upotrebljava ih u sintagmama i rečenicama u uobičajenim komunikacijskim situacijama

- prepoznaje značenje riječi i upotrebljava ih u sintagmama i rečenicama u uobičajenim komunikacijskim situacijama

- objašnjava značenje riječi i upotrebljava ih u sintagmama i rečenicama u uobičajenim komunikacijskim situacijama

- izabire odgovarajuće riječi i točno ih upotrebljava u oblikovanju sintagmi i rečenica u uobičajenim komunikacijskim situacijama; traži objašnjenje za značenje riječi koje ne razumije   i pravilno ih u potrebljava u kontekstu

PREPORUKA : Različitim aktivnostima i strategijama čitanja (uspostavljanjem aktivnoga angažmana pri čitanju i poticanjem na postavljanje pitanja) valja razvijati aktivan i pasivan rječnik učenika u skladu s jezičnim razvojem.

A. 1. 6

Učenik prepoznaje razliku između mjesnoga govora i standardnoga hrvatskog jezika.

- prepoznaje razliku između govorenja mjesnim govorom i   standardnim hrvatskim jezikom
- čita/sluša teksove na mjesnome govoru i standardnome hrvatskom jeziku
- razlikuje riječi mjesnoga/zavičajnog i standardnoga hrvatskog jezika
- izražava se na mjesnome govoru i standardnome hrvatskom jeziku

- prepoznaje značenje poruke na mjesnome govoru prikladne učeničkomu iskustvu, jezičnomu razvoju i interesima

- uz pomoć učitelja prepoznaje razliku između tekstova na mjesnome govoru i standardnome hrvatskom jeziku u neposrednoj životnoj stvarnosti

- prepoznaje razliku između tekstova na mjesnome govoru i standardnome hrvatskom jeziku u neposrednoj životnoj stvarnosti

- opisuje razliku između mjesnoga govora i standardnoga hrvatskog jezika u neposrednoj životnoj stvarnosti; postiže potpuno razumijevanje poruke na mjesnome govoru i postavlja pitanja te uočava razliku između hrvatskih narječja i govora

PREPORUKA: Sadržajima i aktivnostima u ishodu promiče se očuvanje zavičajnih idioma kao kulturnoga nasljeđa. Prema načelu   zavičajnosti uputno je u početnoj nastavi učeniku dopustiti slobodno izražavanje idiomom koji najbolje poznaje   i kojim može slobodno i jednostavno izraziti svoje misli i osjećaje. To je iznimno važno za daljnji razvoj komunikacijske jezične kompetencije i suzbijanje straha od jezičnoga izražavanja u metodičkoj situaciji. Preduvjet za ovladavanjem standardnim hrvatskim jezikom jest uvažavanje imanentnoga jezičnog znanja učenika. Potrebno je poučiti učenike da se njihov jezik zove hrvatski jezik i pismo latinica.

A.1. 7  

Učenik prepoznaje glasovnu strukturu riječi te glasovno analizira i sintetizira riječi primjereno početnomu opismenjavanju.

- prepoznaje fonološku strukturu govora u komunikacijskoj situaciji slušanja i govorenja
- izvodi glasovnu analizu i sintezu
- pravilno izgovora glasove i naglašava riječi primjereno početnomu opismenjavanju

- prepoznaje glasovnu strukturu riječi i uočava početni glas u jednosložnim riječima

- prepoznaje glasovnu strukturu riječi i uočava početni, središnji i završni glas u riječi te glasovno analizira i sintetizira jednosložne i dvosložne riječi

- prepoznaje glasovnu strukturu riječi te glasovno analizira i sintetizira višesložne riječi

- prepoznaje glasovnu strukturu riječi i glasovno analizira i sintetizira višesložne riječi te manipulira elementarnim jedinicama riječi (igra riječima, stvaranje rime)

PREPORUKA: U   početnome čitanju i pisanju učenik dekodira slova i vježbanjem postiže automatizaciju. Učitelj se pri poučavanju koristi   metodama početnoga čitanja i pisanja (globalna, analitička i sintetička). METODIČKI POSTUPCI POČETNOGA OPISMENJAVANJA: sudjeluje u metodičkim igrolikim aktivnostima u skladu s početnim opismenjavanjem, pronalazi nove uzorke riječi zasićene glasom/slovom koje se uči.

KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI

RAZRADA ISHODA

RAZINA USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJUĆA

DOBRA

VRLO DOBRA

IZNIMNA

B 1. 1

Učenik izražava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnoga teksta i povezuje ih s vlastitim iskustvom.

- izražava opisane situacije i doživljeno u književnome tekstu riječima, crtežom i pokretom
- govori o čemu razmišlja i kako se osjeća nakon čitanja/slušanja književnoga teksta
- pripovijeda o događajima iz svakodnevnoga života koji su u vezi s onima u književnome tekstu
- izražava mišljenje o postupcima likova
- uspoređuje postupke likova iz književnoga teksta s vlastitim postupcima i postupcima osoba koje ga okružuju
- objašnjava razloge zbog kojih mu se neki književni tekst sviđa ili ne sviđa

- dogovorenim simbolima unutar skupine, crtežom izražava sviđa li mu se književni tekst ili ne sviđa

- uz poticaj izražava svoje misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnoga teksta i prepoznaje situacije iz književnoga teksta u svakodnevnome životu

- uz pomoć učitelja   izražava svoje misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnoga teksta i opisuje situacije iz svakodnevnoga života slične onima u književnome tekstu

- izražava svoje misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnoga teksta i povezuje situacije iz književnoga teksta s onima u svakodnevnome životu

- izražava svoje misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnoga teksta, objašnjava sličnosti i razlike između situacija u književnome tekstu i situacija u svakodnevnome životu te pokazuje interes za samostalno čitanje

PREPORUKA: Učitelj svakodnevno planira vrijeme za čitanje književnih tekstova i organizira aktivnosti pričanja / čitanja naglas cijelomu razredu, čitanja u manjim grupama i samostalnoga čitanja naglas ili u sebi. Tekstovi su primjereni učenikovim recepcijskim, doživljajnim i spoznajnim mogućnostima te tematski povezani s interesima učenika i njegovom životnom stvarnošću.

B. 1. 2

Učenik sluša/čita književni tekst, izražava o čemu tekst govori   i prepoznaje književne tekstove prema obliku u skladu s jezičnim razvojem i dobi.

- prepoznaje priču, pjesmu, bajku, zagonetku i igrokaz prema obliku
- opisuje situacije, događaje i likove u književnim tekstovima
- prepoznaje i izdvaja riječi koje se rimuju u pjesmama i igrokazima za djecu
- prepoznaje čudesne i izmišljene elemente u pjesmama za djecu i bajkama
- prepoznaje elemente igre riječima u pjesmama za djecu

- prepričava pročitanu priču vlastitim riječima

- tekstovi: slikopriča, kratka pripovijetka, bajka, dječja pjesma, kratki igrokaz, zagonetka

- sluša/čita književni tekst, usmeno odgovara na pitanja o sadržaju teksta i prepoznaje književni tekst prema obliku uz pomoć učitelja

- sluša/čita književni tekst, prema smjernicama usmeno odgovara na pitanja o sadržaju teksta i prepoznaje književni tekst prema obliku uz pomoć učitelja

- sluša/čita književni tekst, usmeno odgovara na pitanja o sadržaju teksta i prepoznaje književni tekst prema obliku

- sluša/čita književni tekst, usmeno odgovara na pitanja o sadržaju teksta, kazuje o čemu tekst govori i prepoznaje književni tekst prema obliku  

PREPORUKA : Vrste tekstova navedene u ishodu B. 2 odnose se i na ishod B. 1

Učenik čita osam cjelovitih književnih tekstova godišnje, od toga dva obvezna i šest prema izboru učitelja na temelju kriterija: recepcijsko-spoznajne mogućnosti učenika, podjednaka žanrovska zastupljenost tekstova, raznolika tematska zastupljenost tekstova, podjednaka zastupljenost antologijskih i suvremenih tekstova.

B 1. 3

Učenik izabire ponuđene književne tekstove i čita/sluša ih   s razumijevanjem prema vlastitome interesu.

- upoznaje se s prostorom školske knjižnice
- upoznaje se s radom u školskoj knjižnici

- posjećuje školsku knjižnicu jedanput tjedno i posuđuje slikovnice za čitanje

- upoznaje se s različitim vrstama slikovnica
- preporučuje pročitane slikovnice i priče drugim učenicima
- objašnjava vlastiti izbor slikovnica

-

-

-

-

PREPORUKA: Čita najmanje jedno književno djelo godišnje prema vlastitom izboru, a preporučuje se više književnih djela sa šireg popisa predloženih tekstova za cjelovito čitanje. Svakodnevno izabire jedan kratki književni tekst za čitanje između više književnih tekstova primjerenih dobi učenika prema prijedlogu učitelja ili samostalnome izboru. Sastavlja popis pročitanih slikovnica, priča, pjesama i igrokaza uz pomoć odraslih i uspoređuje vlastiti popis s popisom ostalih učenika radi poticanja čitanja.
Ishod se ne vrednuje, samo se prati, a razine usvojenosti odnose se na konkretna predstavljanja na nastavi te se mogu i ne moraju sumativno vrednovati.

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI

RAZRADA ISHODA

RAZINA USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJUĆA

DOBRA

VRLO DOBRA

IZNIMNA

B. 1. 4

Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima književnoga teksta.

- koristi se jezičnim vještinama, aktivnim rječnikom sa svrhom oblikovanja uradaka u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje
- istražuje, eksperimentira i slobodno radi na temi koja mu je bliska
- stvara različite individualne uratke: crta izabrane stihove ili dijelove priče, likove i prostor, izražava se pokretom, oblikuje u različitim likovnim tehnikama likove iz priča, izrađuje vlastite slikopriče
- prikuplja vlastite uratke u radnu mapu
- razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo

-

-

-

-

PREPORUKA: Učeniku se nudi stvaralački način izražavanja i mogućnost dokazivanja u kreativnome izričaju koji je bitno drukčiji od klasične provjere znanja. Aktivnosti se mogu ostvarivati individualnim i timskim radom. Ishod se prati i ne podliježe vrednovanju. Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja uradak razrednomu odjelu, a učitelj ga može nagraditi ocjenom za izniman trud. Ishodom se ostvaruju međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti, Poduzetništvo, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.

KULTURA I MEDIJI

C. 1. 1

Učenik sluša/čita tekst u skladu s početnim opismenjavanjem i pronalazi podatke u tekstu.

- izdvaja jedan ili više podataka iz teksta prema unaprijed zadanim pitanjima
- služi se dječjim leksikonima, rječnicima i enciklopedijama
- pronalazi natuknicu prema abecednome redu
- crtežom i riječima izražava o čemu tekst govori

- sluša/čita i tekst u skladu s početnim opismenjavanjem i uz pomoć učitelja pronalazi podatke u tekstu

- sluša/čita tekst   u skladu s početnim opismenjavanjem i prema smjernicama pronalazi podatke u tekstu

- sluša/čita tekst oblikovan u skladu s početnim opismenjavanjem i pronalazi podatke u tekstu

- sluša/čita tekst oblikovan u skladu s početnim opismenjavanje, pronalazi i opisuje podatke u tekstu

C. 1. 2

Učenik razlikuje medijske sadržaje primjerene dobi i interesu.

- izdvaja omiljene medijske sadržaje i razgovara o njima: animirani   filmovi, televizijske i radijske emisije za djecu obrazovnoga i dječjeg programa, kazališne predstave
- sluša čitanje ili samostalno čita kraće tekstove u književnim i zabavno-poučnim časopisima za djecu

- prepoznaje edukativne digitalne medije primjerene dobi i služi se njim

- prepoznaje medijske sadržaje primjerene dobi i interesu

- prepoznaje medijske sadržaje primjerene dobi i interesu te izdvaja omiljene medijske sadržaje

- razlikuje medijske sadržaje primjerene dobi i iskazuje interes za izbor medijskih sadržaja te komunikaciju s medijskom porukom usmjerava na sadržaj

- razlikuje medijske sadržaje te iskazuje svoje mišljenje o njima; identificira i prima medijske poruke te razlikuje stvarno i nestvarno u poruci

C. 1. 3

Učenik posjećuje kulturne događaje primjerene dobi.

- posjećuje kulturne događaje primjerene dobi
- razgovara s ostalim učenicima nakon kulturnoga događaja
- izražava svoj doživljaj kulturnoga događaja crtežom, slikom, govorom, pokretom, pjevanjem

- kulturni događaji: kazališne predstave za djecu, likovne izložbe, izložbe u muzejima primjerene dobi i interesima učenika, susreti s književnicima i ilustratorima u školi ili narodnim knjižnicama, dječji književni, filmski, edukacijski, tradicijski festivali, kulturni projekti namijenjeni djeci

-

-

-

-

PREPORUKA:   Ishod se ne vrednuje, samo se prati. Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome ishodu uvjetovani su razvojnom dobi i interesima učenika, fizičkim okružjem (lokalne zajednice i njihova ponuda društveno-kulturnih i umjetničkih sadržaja) te upućivanjem na digitalne sadržaje dostupne svima bez obzira na mjesto školovanja ili stanovanja. Sadržaji izvanučioničkoga tipa zahtijevaju pojedinačni angažman svakoga učenika, aktiviranje stečenih znanja i kompetencija u smislu neposrednoga iskustvenoga učenja. Ishod se odnosi na sve cikluse u svrhu osobnoga razvoja te aktivnoga uključivanja učenika u kulturni i društveni život zajednice.

HRVATSKI JEZIK I KOMUNIKACIJA

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI

RAZRADA ISHODA

RAZINA USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJUĆA

DOBRA

VRLO DOBRA

IZNIMNA

A. 2. 1

Učenik   razgovara i govori u skladu s temom iz svakodnevnoga života i poštuje pravila uljudnoga ophođenja.

- govori i razgovara o temama iz svakodnevnoga života koje zaokupljaju njegovu pozornost i osjećajni svijet
- odgovara na pitanja i postavlja pitanja cjelovitom rečenicom
- pripovijeda kratku priču prema nizu slika

- priča o vlastitim doživljajima i događajima

- pripovijeda događaje i može ih nizati kronološki

- opisuje na temelju promatranja
- pažljivo i uljudno sluša sugovornika ne prekidajući ga u govorenju
- rabi nove riječi koje je naučio kao dio aktivnoga rječnika
- točno izgovara sve glasove u riječima
- točno intonira izjavnu, upitnu i uskličnu rečenicu

tekstovi: kratka molba, zahvala i poziv, telefonski razgovor, spontani razgovor

- uz pomoć učitelja, na temelju natuknica, pitanja i asocijativnog niza riječi govori i razgovara o temama iz svakodnevnoga života u skladu s vlastitim iskustvom i poštuje pravila uljudnoga ophođenja

- prema smjernicama govori i razgovara o temama iz svakodnevnoga života u skladu s vlastitim iskustvom i poštuje pravila uljudnoga ophođenja

- govori i razgovara o temama iz svakodnevnoga života u skladu s vlastitim iskustvom, aktivno prati prenositelja poruke i poštuje pravila uljudnoga ophođenja

- govori i razgovara o različitim temama iz svakodnevnoga života, proširuje temu   u skladu s vlastitim iskustvom, uključuje nove riječi koje je naučio i oblikuje poruku složenijim rečenicama, bez prekidanja i ponavljanja te poštuje pravila uljudnoga ophođenja

PREPORUKA: Učitelj bi svakodnevno trebao organizirati aktivnosti govorenja i razgovaranja u kojima će učenik sudjelovati u govornom činu u osmišljenim komunikacijskim situacijama. Teme trebaju biti usmjerene na konkretne nastave sadržaje u korelaciji s drugim nastavnim područjima te omogućiti cjeloviti kulturološki razvoj.

A. 2. 2

Učenik sluša kratke tekstove i odgovara na pitanja o poslušanome tekstu.

- sluša kratke tekstove primjerene jezičnomu razvoju i dobi
- odgovara na pitanja o poslušanome tekstu
- postavlja potpitanja o poslušanome tekstu da bi pojasnio vlastito razumijevanje teksta
- provjerava razumijevanje poslušanoga teksta u razgovoru s drugim učenikom
- izražava svoje misli i osjećaje o poslušanome tekstu (crtežom, pismom, govorom, pokretom)

tekstovi: dijaloški, monološki, radijske emisije, reklame, najave filmova i emisija, zvučni zapisi književnoumjetničkih tekstova

- sluša tekst i uz pojašnjenje učitelja odgovara na pitanja o sadržaju poslušanoga teksta

- sluša tekst, razgovara o tekstu te uz ohrabrivanje (verbalnim i neverbalnim znakovima) usmenim odgovorima pokazuje razumijevanje sadržaja poslušanoga teksta

- sluša tekst, točno odgovara na pitanja o sadržaju teksta i objašnjava o čemu govori poslušani tekst

- sluša tekst, točno odgovara na pitanja o sadržaju teksta i izražava svoje mišljenje o poslušanome tekstu

PREPORUKA: Pri odabiru tekstova za učenje, poučavanje i vrednovanje valja poštovati načelo od jednostavnijega prema složenome, i to s obzirom na sadržaj, ustroj teksta, jezične strukture i rječnik. Tekstovi tijekom početnoga opismenjavanja trebaju biti kratki, neopširni, pisani razumljivim stilom i jezikom, prilagođene kompozicije. U skladu s interesima i napretkom učenika trebaju se postupno usložnjavati.

A. 2. 3

Učenik čita kratke tekstove tematski prikladne učeničkomu iskustvu, jezičnomu razvoju i interesima.

- čita kratke tekstove tematski primjerene iskustvu, jezičnomu razvoju i interesima učenika
- odgovara na pitanja o pročitanome tekstu
- postavlja pitanja o pročitanome tekstu
- izdvaja nepoznate riječi
- pretpostavlja značenje nepoznate riječi u kontekstu

- pronalazi podatke u čitanome tekstu prema uputi ili pitanjima
- pronalazi podatke u grafičkim prikazima i tumači ih (dijagramima, shemama, tablicama...)

- čita tekstove tematski primjerene iskustvu, dobi i interesima te odgovara na pitanja o tekstu uz pomoć učitelja

- čita kratke tekstove tematski primjerene iskustvu, dobi i interesima te samostalno odgovara na pitanja o tekstu

- čita kratke tekstove tematski primjerene iskustvu, dobi i interesima;   pronalazi podatke prema uputi i angažirano čita

-   čita tekstove tematski prikladne iskustvu, dobi i interesima: objašnjava sadržaj teksta, tumači poruku teksta i čita s ciljem učenja

PREPORUKA: Učitelj zajedno s učenicima stvara okružje koje je poticajno za čitanje. Tekstovi za čitanje trebaju biti primjereni jezičnom razvoju učenika i njegovim recepcijskim sposobnostima. Tijekom poučavanja čitanja učitelj individualizira pristup svakom učeniku uvažavajući individualne razlike s ciljem da od učenika stvori čitatelja koji čita s razumijevanjem i radi užitka.   Učitelj osigurava vrijeme za svakodnevno čitanje/pričanje namijenjeno cijelomu razrednom odjelu, grupama učenika ili pojedinačno. Podjednako treba biti zastupljeno čitanje naglas i   čitanje u sebi. Količina čitanoga teksta usklađuje se s razumijevanjem pri čitanju i rječnikom učenika. Postupno   se uvode aktivnosti za razvijanje vještina   izražajnoga (interpretativnog) čitanja. Učitelj treba biti model   interpretativnog čitanja i recitiranja.

A. 2. 4

Učenik piše školskim rukopisnim pismom slova, riječi i kratke rečenice u skladu s jezičnim razvojem.

- piše velika i mala slova školskim rukopisnim pismom

- povezuje slova u cjelovitu riječ, riječ u rečenicu pišući školskim rukopisnim pismom
- prepisuje riječi i rečenice rukopisnim slovima

- samostalno piše riječi i rečenice naučenim rukopisnim slovima

- u pisanju rukopisnim slovima pazi na veličinu pojedinih elemenata slova, vrstu poteza i način spajanja

- razlikuje pojam glas, slovo, slog, riječ  

- u pisanju rastavlja riječi na slogove na kraju retka; prepoznaje i rabi pravopisni znak spojnicu kod rastavljanja riječi na slogove na kraju retka
- piše veliko početno slovo: imena životinja, blagdana, ulica, trgova i naseljenoga mjesta u bližem okružju
- piše oznake za mjerne jedinice (duljina, novac, vrijeme)
- piše ogledne i česte riječi u kojima su glasovi č, ć, dž, đ, ije/je/e/i

- tekstovi: kratki opis predmeta ili lika, obavijest, pismo, pisani sastavak, znanstveno-popularni tekstovi

- uz pomoć učitelja prepisuje i piše slova, riječi i jednostavne rečenice rukopisnim slovima, djelomično primjenjuje poučavana pravopisna pravila i djelomično je uspješan u ostvarivanju slovopisne čitkosti

- prepisuje i piše slova, riječi i jednostavne rečenice rukopisnim slovima, uz pomoć učitelja prepoznaje pogreške u primjeni poučavanih pravopisnih pravila i djelomično je uspješan u ostvarivanju slovopisne čitkosti

- uz pomoć učitelja oblikuje i piše jednostavne rečenice i kratke tekstove rukopisnim slovima, primjenjuje poučavana pravopisna pravila i uspješan je u ostvarivanju slovopisne čitkosti

- oblikuje i piše   jednostavne rečenice i kratke tekstove rukopisnim slovima, primjenjuje poučavana pravopisna pravila, prepoznaje pogrešku u primjeni pravila u vlastitom i tuđem tekstu, samostalno ispravlja pogreške i   uspješan je u ostvarivanju slovopisne čitkosti

PREPORUKA: Metodički postupci početnoga opismenjavanja*: pravilno drži pisaljku u ruci, izvodi predvježbe za pisanje rukopisnih slova, prikazuje zadano rukopisno slovo pokretom ruke ili tijela, uočava povezanost pisanja i čitanja, sluša i piše riječi u kojima se slovo koje se uči nalazi na početku, u sredini i na kraju riječi zbog pravilnoga spajanja rukopisnih slova, provjerava urednost i čitkost u pisanju, aktivno i angažirano piše kako bi se osamostalio u pisanju.
Samostalno pisanje prema poticaju treba biti usklađeno s dinamikom učenja i jezičnim razvojem pojedinoga učenika. Učitelj stvara situacije, osmišljava aktivnosti i poticajno okružje s pomoću kojih učenici uočavaju važnost potrebe pisanja. Učenike već tijekom početnoga opismenjavanja valja poučavati strategijama pripreme za oblikovanje pisanoga teksta.

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI

RAZRADA ISHODA

RAZINA USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJUĆA

DOBRA

VRLO DOBRA

IZNIMNA

A. 2. 5

Učenik upotrebljava i objašnjava riječi, sintagme i rečenice u točnome značenju s obzirom na komunikacijsku situaciju.

- usvaja nove riječi i utvrđuje značenje naučenih riječi
- objašnjava značenje određene riječi s obzirom na komunikacijsku situaciju
- izabire odgovarajuće riječi i upotrebljava ih u oblikovanju sintagmi i rečenica

- traži objašnjenje nepoznatih riječi u rječniku i koristi se njima kao dijelom aktivnoga rječnika
- prepoznaje   i razlikuje izjavnu, upitnu i uskličnu te jesnu i niječnu rečenicu u tekstu

- prepoznaje u tekstu ogledne i česte imenice i glagole

- uz pomoć učitelja točno upotrebljava riječi i određuje njihovo značenje s obzirom na komunikacijski kontekst

- upotrebljava riječi, sintagme i rečenice u točnome značenju s obzirom na komunikacijsku situaciju te prepoznaje imenice i glagole

- točno upotrebljava riječi i objašnjava značenje riječi, sintagmi i rečenica s obzirom na komunikacijsku situaciju te razlikuje imenicu i glagol

- točno upotrebljava riječi   i objašnjava značenje riječi, sintagmi i rečenica s obzirom na komunikacijsku situaciju; može zamijeniti sintagmu drugom sintagmom sličnoga ili suprotnoga značenja i u kontekstu zamijeniti glagol i imenicu drugim glagolom i imenicom

A. 2. 6

Učenik uspoređuje mjesni govor i standardni hrvatski jezik.

- uspoređuje riječi mjesnoga govora i standardnoga hrvatskog jezika

- zamjenjuje riječ mjesnoga govora s riječju na standardnome hrvatskom jeziku

- sluša i govori tekstove na mjesnome i zavičajnome govoru prikladne učeničkomu iskustvu, jezičnomu razvoju i interesima

- čita i piše tekstove na mjesnome i zavičajnome govoru u skladu sa svojim interesima, potrebama i iskustvom

- prepoznaje govorne i pisane tekstove na mjesnome govoru prikladne učeničkomu iskustvu, jezičnomu razvoju i interesima

- uz pomoć učitelja prepoznaje razliku između govornih i pisanih tekstova na mjesnome govoru i standardnome hrvatskom jeziku u različitim jezičnim kontekstima

- prepoznaje razliku između govornih i pisanih tekstova na mjesnome govoru i standardnome hrvatskom jeziku u različitim jezičnim kontekstima

- opisuje razliku između mjesnoga govora i standardnoga hrvatskog jezika u različitim jezičnim kontekstima

KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI

RAZRADA ISHODA

RAZINA USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJUĆA

DOBRA

VRLO DOBRA

IZNIMNA

B. 2. 1

Učenik izražava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnoga teksta i povezuje ih s vlastitim iskustvom.

- objašnjava razloge zbog kojih mu se tekst sviđa ili ne sviđa
- izražava vlastito mišljenje o događajima u priči i postupcima likova
- pripovijeda o događajima iz svakodnevnoga života koji su slični onima u književnome tekstu

- povezuje postupke likova iz književnoga teksta s vlastitim postupcima i postupcima osoba koje ga okružuju

- uz poticaj izražava misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnoga teksta i prepoznaje   situacije iz književnoga teksta u svakodnevnome životu

- uz pomoć učitelja izražava misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnoga teksta i opisuje situacije iz književnoga teksta slične onima u svakodnevnome životu

- zapaža likove, mjesta, situacije, probleme i rješenje problema u tekstu; izražava misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnoga teksta i povezuje situacije iz književnoga teksta s onima u svakodnevnome životu

- zapaža likove, mjesta, situacije, probleme i rješenje problema u tekstu;       izražava misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnoga teksta objašnjavajući sličnosti i razlike između situacija u književnome tekstu i situacija u svakodnevnome životu te pripovijeda o sličnostima i razlikama, uzroku i posljedici događaja u književnome tekstu

B. 2. 2

Učenik sluša/čita književni tekst i razlikuje književne tekstove prema obliku i sadržaju.

- razlikuje priču, pjesmu, bajku, slikovnicu, zagonetku i igrokaz po obliku i sadržaju

- razlikuje dijelove pjesme: stih, strofa
- prepoznaje glavne i sporedne likove

- prepoznaje početak, središnji dio i završetak priče

- uočava obilježja igrokaza za djecu: lica, dijalog

- smješta likove u vrijeme radnje i prostor

- tekstovi: slikopriče, slikovnica, kratka priča, bajka, pjesma, kratki igrokaz, zagonetka

- sluša/čita književni tekst, uz pomoć učitelja odgovara na pitanja o sadržaju teksta i prepoznaje književne tekstove po obliku

- sluša/čita književni tekst, samostalno odgovara na pitanja o sadržaju teksta i prepoznaje književne tekstove po obliku, sadržaju i strukturi

- sluša/čita književni tekst, prepričava sadržaj književnoga teksta prema smjernicama   i prepoznaje književne tekstove po obliku,   sadržaju i strukturi

- sluša/čita književni tekst i razlikuje tekstove po obliku, sadržaju i strukturi te prati tijek skupnoga razgovora o tekstu

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI

RAZRADA ISHODA

RAZINA USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJUĆA

DOBRA

VRLO DOBRA

IZNIMNA

B. 2. 3

Učenik samostalno izabire književne tekstove za slušanje/čitanje prema vlastitome interesu .

- upoznaje se s različitim vrstama slikovnica, zbirki priča, pjesama   za djecu
- upoznaje se s prostorom narodne knjižnice u blizini mjesta stanovanja (ili bibliobusom)
- upoznaje se s radom dječjega odjela narodne knjižnice u blizini mjesta stanovanja
- posjećuje školsku ili narodnu knjižnicu jednom tjedno i posuđuje slikovnice i knjige za djecu za svakodnevno čitanje
- svakodnevno izabire jedan književni tekst za čitanje koji mu nudi učitelj ili samostalno izabire književne tekstove iz dječjih knjiga i časopisa
- preporučuje pročitane slikovnice i knjige za djecu drugim učenicima
- objašnjava vlastiti izbor slikovnica i knjiga za djecu

-

-

-

-

B. 2. 4

Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima književnoga teksta.

- koristi se jezičnim vještinama, aktivnim rječnikom i temeljnim znanjima sa svrhom oblikovanja uradaka u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje
- istražuje, eksperimentira i slobodno radi na temi koja mu je bliska
- stvara različite individualne uratke: prikuplja riječi mjesnoga i zavičajnoga govora u mali zavičajni rječnik, preoblikuje pročitani književni tekst: stvara novi svršetak, mijenja postupke likova, uvodi nove likove, sudjeluje u priči
- prikuplja vlastite uratke u radnu mapu
- razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo

-

-

-

-

KULTURA I MEDIJI

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI

RAZRADA ISHODA

RAZINA USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJUĆA

DOBRA

VRLO DOBRA

IZNIMNA

C. 2. 1

Učenik sluša/čita tekst primljen uz pomoć elektroničkih medija, oblikovan u skladu s početnim opismenjavanjem i izdvaja važne podatke iz teksta.

- pronalazi podatke u tekstu oblikovanome u skladu s početnim opismenjavanjem
- prepoznaje važne podatke u tekstu
- izdvaja jedan ili više podataka iz teksta prema uputi

- uz pomoć učitelja pronalazi podatke u elektroničkome tekstu oblikovanome u skladu s početnim opismenjavanjem

- prema smjernicama pronalazi podatke u   elektroničkome tekstu oblikovanome u skladu s početnim opismenjavanjem

- pronalazi podatke u   elektroničkome tekstu oblikovanome u skladu s početnim opismenjavanjem ; služi se navigacijskim alatima uz uputu učitelja

- pronalazi podatke u elektroničkome tekstu oblikovanome u skladu s početnim opismenjavanjem i drugima usmeno iskazuje tražene podatke ; služi navigacijskim alatima

C. 2. 2

Učenik razlikuje medijske sadržaje primjerene dobi i interesu.

- izdvaja omiljene medijske sadržaje i razgovara o njima izražavajući vlastito mišljenje
- gleda i sluša animirane filmove, dokumentarne i igrane filmove za djecu
- prati (gleda, sluša, doživljava) televizijske i radijske emisije za djecu obrazovnoga i dječjeg programa

- prepoznaje edukativne i interaktivne digitalne medije primjerene dobi i služi se njima

- prepoznaje različite medijske sadržaje primjerene dobi i interesu

- razlikuje medijske sadržaje primjerene dobi i interesu s kojima se susreće u svakodnevnome životu

- razlikuje medijske sadržaje primjerene dobi i interesu te izdvaja omiljene medijske sadržaje

- razlikuje medijske sadržaje primjerene dobi i interesu i izražava svoje mišljenje o njima

C. 2. 3

Učenik posjećuje kulturne događaje primjerene dobi i iskazuje svoje mišljenje.

- posjećuje kulturne događaje
- razgovara s ostalim učenicima nakon kulturnoga događaja
- izdvaja što mu se sviđa ili ne sviđa u vezi s kulturnim događajem
- iskazuje svoj doživljaj tijekom kulturnog događaja crtežom, slikom, govorom ili kraćim pisanim rečenicama

- kulturni sadržaji: kazališne predstave za djecu, posjet knjižnicama i odjelima većih knjižnica (zvučne knjige), likovne izložbe, izložbe u muzejima primjerene uzrastu i interesima učenika, susreti s književnicima i ilustratorima u školi ili narodnim knjižnicama, dječji književni, filmski, edukacijski, tradicijski festivali, kulturni projekti namijenjeni djeci

-

-

-

-

HRVATSKI JEZIK I KOMUNIKACIJA

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI

RAZRADA ISHODA

RAZINA USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJUĆA

DOBRA

VRLO DOBRA

IZNIMNA

A. 3. 1

Učenik razgovara i govori tekstove jednostavne kompozicijske strukture.

- razlikuje svakodnevne komunikacijske situacije temeljene na društveno-jezičnim pravilima (pravila ponašanja, izrazi pozdravljanja)

- uočava komunikacijsku ulogu jezika i prilagodbu poruke kontekstu
- govori kraći tekst prema jednostavnoj strukturi: uvod, središnji dio, završetak
- pripovijeda događaje nižući ih kronološki (logički povezuje postupke likova i situacija, prati sadržaj i smisao dijelova i cjeline teksta)
- služi se novim riječima u skladu s komunikacijskom situacijom i temom (koristi se riječima za opis, označavanje, analogiju)

- traži točnu (prigodnu) riječ s obzirom na dijelove izgovorene cjeline i temu

- u govornim situacijama samostalno prilagođava ton, intonaciju i stil
- točno izgovara ogledne i česte riječi koje su dio aktivnoga rječnika u kojima su glasovi č, ć, dž, đ, ije/je/e/i

- pažljivo i uljudno sluša sugovornika ne prekidajući ga u govorenju

- tekstovi: razgovorne igre, kratki pripovjedni tekst, opis predmeta ili lika, molba, izlaganje, dijaloški i monološki komunikacijski oblici

- uz pomoć učitelja govori kratke tekstove i odgovara na postavljena pitanja u skladu sa zadanom temom u poznatoj komunikacijskoj situaciji

- govori kratke tekstove i uz pomoć učitelja oblikuje uvodni, središnji i završni dio teksta; razgovara izražavajući potrebe, misli i osjećaje; u komunikacijskim situacijama otvara i potiče dijalog

- pripovijeda nižući događaje kronološkim redom   te govori strukutrirani tekst,   razgovara izražavajući potrebe, misli i osjećaje; navodi činjenice, uzročno-posljedične ve ze, pojašnjava pojedinosti s obzirom na funkciju i formulaciju pitanja

- pripovijeda kratke tekstove, govori strukturirani tekst, razgovara izražavajući svoje potrebe, misli i osjećaje; pokazuje iznimno zanimanje za sadržaj govorenja i iskazuje angaž man: kvaliteta govorenja, motivi i uspješnost govorenja te je sposoban preusmjeriti i produbiti komunikaciju

A. 3. 2

Učenik sluša tekst i prepričava sadržaj poslušanoga teksta.

- sluša tekst prema zadanim smjernicama: unaprijed zadana pitanja i upute; shvaća ulogu i korisnost slušanja
- odgovara na pitanja o poslušanome tekstu (s obzirom na funkciju pitanja: informativna, istraživačka, pitanja za povezivanje i spajanje, za odlučivanje

– zauzimanje stava)           

- postavlja pitanja o poslušanome tekstu
- prepričava poslušani tekst
- izdvaja nepoznate riječi, pretpostavlja značenje riječi na temelju sadržaja teksta

- izražava mišljenje o poslušanome tekstu

- sluša tekstove i uz pomoć učitelja odgovora na pitanja o poslušanome tekstu

- sluša tekstove i prepoznaje važne podatke u poslušanome tekstu

- sluša tekstove i izdvaja važne podatke iz teksta, postavlja pitanja o poslušanome tekstu i uz pomoć učitelja prepričava poslušani tekst

- sluša tekstove, izdvaja važne podatke iz teksta i prepričava tekst pokazujući razumijevanje poslušanoga teksta

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI

RAZRADA ISHODA

RAZINA USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJUĆA

DOBRA

VRLO DOBRA

IZNIMNA

A. 3. 3

Učenik čita tekst i pronalazi važne podatke u tekstu.

- uočava grafičku strukturu teksta  

- odgovara na pitanja o pročitanome tekstu

- postavlja pitanja o pročitanome tekstu
- pronalazi važne podatke u tekstu

- pronalazi i objašnjava podatke u grafičkim prikazima
- razjašnjava i popravlja razumijevanje pročitanoga teksta

- sažima (traži glavne misli) i   prepričava tekst
- prepoznaje nepoznatu riječ i pronalazi njezino značenje na temelju sadržaja teksta i u rječniku

- čita kratki tekst i uz pomoć učitelja pronalazi važne podatke u tekstu (usredotočen je na određene dijelove teksta)

- čita tekst i prema smjernicama pronalazi važne podatke u tekstu

- čita tekst,   pronalazi važne podatke iz teksta i objedinjuje ih, uz pomoć tumači pročitani tekst

- čita tekst, pronalazi važne podatke iz teksta, objedinjuje ih (šire razumijevanje teksta), samostalno tumači pročitani tekst, te izražava svoje mišljenje o pročitanome tekstu (promišlja i procjenjuje sadržaj teksta)

A. 3. 4

Učenik piše vođenim pisanjem jednostavne tekstove u skladu s temom.

- piše jednostavne tekstove prema zadanoj ili slobodno odabranoj temi

- piše prema predlošcima za uvježbavanje pisanja (neposrednim promatranjem, zamišljanjem, predočavanjem)

- piše vođenim pisanjem prema kompozicijskoj strukturi: uvod, glavni dio (zaplet, rasplet), završetak
- piše različite kratke tekstove: pravilo, uputa, obavijest, čestitka, kraći novinski tekst (naslov, nadnaslov, podnaslov, potpis), tekst prilagođen za objavu u elektroničkim medijima
- provjerava pravopisnu točnost i slovopisnu čitkost u pisanju
- prepoznaje i ispravlja pogreške u tekstu

- piše ogledne i česte riječi koje su dio aktivnoga rječnika u kojima su glasovi č, ć, dž, đ, ije/je/e/i (umanjenice, uvećanice, zanimanja)

- piše veliko početno slovo: imena ulica, trgova, naseljenih mjesta, voda i gora, ustanova u užem okružju; imena knjiga i novina

- primjenjuje pravilo pisanja višerječnih imena s kojima učenik dolazi u doticaj

- piše dvotočku i zarez u nabrajanju

- tekstovi: pravilo, uputa, obavijest, čestitka, razglednica, kratko pismo, novinski tekst, web članak

- piše prema predlošku jednostavne tekstove u skladu s temom i vrstom te uz pomoć učitelja primjenjuje pravopisnu i slovopisnu točnost primjerenu jezičnomu razvoju

- piše prema smjernicama jednostavne tekstove u skladu temom i vrstom, uz tematska, jezična ili stilska odstupanja    primjenjujući pravopisnu i slovopisnu točnost primjerenu jezičnomu razvoju

- piše vođenim pisanjem jednostavne tekstove u skladu temom i vrstom te   primjenjuje pravopisnu i slovopisnu točnost primjerenu jezičnomu razvoju

- piše vođenim pisanjem jednostavne tekstove u skladu temom i vrstom, grafički organizira tekst i bez odstupanja primjenjuje pravopisnu i slovopisnu točnost primjerenu jezičnomu razvoju

PREPORUKA: Učitelj priprema nastavne materijale na temelju inicijalnog stanja jezično-komunikacijske kompetencije učenika: metodički predlošci za pisane vježbe, vježbe smislenoga povezivanja riječi u rečenici/tekstu, vježbe dopunjavanja rečenica/teksta, vježbe skraćivanja rečenica/teksta, vježbe prepisivanja s preinakama.

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI

RAZRADA ISHODA

RAZINA USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJUĆA

DOBRA

VRLO DOBRA

IZNIMNA

A. 3. 5

Učenik oblikuje tekst služeći se imenicama, glagolima i pridjevima,

uvažavajući gramatička i pravopisna znanja.

- prepoznaje ogledne i česte imenice, glagole i pridjeve koji imaju konkretno značenje povezano s neposrednom stvarnošću
- razumije gramatičku kategoriju vrste riječi (imenice, glagoli, pridjevi)

  - usvaja pojam imenica, glagol, pridjev na oglednim primjer ima        - prepoznaje ogledne i česte umanjenice i uvećanice
- razlikuje jesnu i niječnu rečenicu

- služi se imenicama, glagolima i pridjevima sa svrhom oblikovanja teksta

- uz pomoć učitelja upotrebljava riječi u skladu sa značenjem (gramatičkim i pravopisnim znanjima) te ih povezuje u jednostavne   izraze i rečenice

- prema smjernicama upotrebljava riječi u sintagmama i rečenicama te vođenim pisanjem oblikuje kratki tekst u skladu s ovladanim gramatičkim i pravopisnim znanjima, tematski povezan sa svakodnevnim komunikacijskim situacijama

- samostalno upotrebljava riječi u sintagmama i rečenicama te ih prema smjernicama povezuje u tekst u skladu s ovladanim gramatičkim i pravopisnim znanjima, tematski povezan s neposrednom stvarnošću (vidni i slušni dojmovi, krajolici, događaji, obitelj) te posrednom ili pripremljenom stvarnošću.

- samostalno odabire temu, doživljajno i intelektualno se jezično angažira,   upotrebljava riječi u sintagmama i rečenicama te ih samostalno povezuje u tekst u skla du s ovladanim gramatičkim i pravopisnim znanjima, tematski povezan s neposrednom stvarnošću (vidni i slušni dojmovi, krajolici, događaji, obitelj) te posrednom ili pripremljenom stvarnošću.

A. 3. 6  

Učenik razlikuje uporabu zavičajnog govora i standardnoga hrvatskog jezika s obzirom na komunikacijsku situaciju.

- uočava uvjetovanost uporabe zavičajnoga govora ili standardnoga hrvatskog jezika komunikacijskom situacijom
- istražuje u mjesnim knjižnicama i zavičajnim muzejima tekstove vezane uz jezični identitet i baštinu
- služi se normativnim priručnicima prilagođenim jezičnomu razvoju učenika
- prepoznaje povijesne jezične dokumente i spomenike kao kulturnu baštinu mjesta/zavičaja

- uz pomoć učitelja u govornoj komunikaciji uočava razliku između riječi na zavičajnome govoru i standardnome hrvatskom jeziku

- uz pomoć učitelja u govornoj i pisanoj komunikaciji uočava razliku između zavičajnoga govora i standardnoga hrvatskog jezika

- prema smjernicama uočava razlike između zavičajnoga govora i standardnoga hrvatskog jezika

-   prepoznaje razliku između zavičajnoga govora i standardnoga hrvatskog jezika te uočava važnost učenja hrvatskoga standardnog jezika; bilježi riječi i sintagme zavičajnoga jezika     

KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI

RAZRADA ISHODA

RAZINA USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJUĆA

DOBRA

VRLO DOBRA

IZNIMNA

B. 3. 1

Učenik povezuje sadržaj i temu književnoga teksta s vlastitim iskustvom.

- uočava tema književnoga teksta (analizirajući postupke likova i događaje u proznome tekstu i motive, slikovitost i emocionalnost u poetskom tekstu)  
- objedinjuje estetske i et ičke vrijednosti i svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon čitanja književnoga teksta          - uočava posebnosti poetskog izraza: slikovitost, zvučnost i ritmičnost

tekstovi: priča, bajka, basna, pjesma, igrokaz, dječji roman, legenda, slikovnica, pripovijetka

- uz poticaj iskazuje misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnoga teksta i aktivno sudjeluje u izražavanju misli i osjećaja uz obrazlaganje

- izražava zapažanja nakon slušanja/čitanja književnoga teksta, povezuje temu i sadržaj teksta s vlastitim iskustvom te prepoznaje etičke vrijednosti

- uspoređuje zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnog teksta sa zapažanjima ostalih učenika, povezuje temu i sadržaj teksta s vlastitim iskustvom; izdvaja i razgovara o etičkim vrijednostima te uočava emocionalnost i slikovitost

- objašnjava zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnog teksta, navodi sličnosti i razlike između knjiže vnoga teksta i vlastitoga iskustva; razgovara o estetskim i etičkim vrijednostima te uočava pojedinosti književnoga jezika

B. 3. 2

Učenik čita književni tekst i uočava pojedinosti književnoga jezika.

- prepoznaje i izdvaja temu književnoga teksta
- prepoznaje redoslijed događaja
- povezuje likove s mjestom i vremenom radnje

- opisuje likove prema izgledu, ponašanju i govoru
- uočava ritam, rimu i usporedbu u poeziji za djecu
- uočava ponavljanja u stihu, strofi ili pjesmi
- uočava pjesničke slike

tekstovi: lirska, šaljiva, domoljubna, pejzažna lirska pjesma, priča, dječji roman, dječji igrokaz, legenda, slikovnica, pripovijetka, basna

- čita književni tekst i uz pomoć učitelja izražava zapažanja o pojednostima teksta

- čita književni tekst i prema smjernicama uočava pojedinosti

književnoga jezika

- čita književni tekst, izražava vlastite stavove i uočava pojedinosti   književnoga jezika

- čita književni tekst, prepoznaje obilježja književnoga jezika; izražava razumijevanje sadržaja teksta: redoslijed dođagaja, ponašanje lika, govor lika, pjesničke slike

B. 3. 3

Učenik čita prema vlastitome interesu te razlikuje vrste knjiga za djecu.

- razlikuje slikovnicu, zbirku pjesama, zbirku priča,   dječji roman, basnu, igrokaz
- razvija čitateljske navike kontinuiranim čitanjem i motivacijom za čitanjem različitih žanrova
- izrađuje popis pročitanih knjiga
- objašnjava razloge vlastitoga izbora knjiga za čitanje
- preporučuje ostalim učenicima knjige koje je pročitao i koje su mu bile zanimljive
- sudjeluje u radionicama za poticanje čitanja u školskoj knjižnici

-

-

-

-

B. 3. 4

Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima književnoga teksta.

- koristi se jezičnim vještinama, aktivnim rječnikom i temeljnim znanjima sa svrhom oblikovanja uradaka u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje
- istražuje, eksperimentira i slobodno radi na temi koja mu je bliska
- stvara različite individualne uratke: stvara na dijalektu / zavičajnome govoru, piše i crta slikovnicu, glumi u igrokazu, stvara novinsku stranicu, piše pismo podrške, crta naslovnicu knjige, crta plakat, crta strip
- prikuplja vlastite uratke u radnu mapu
- razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo

-

-

-

-

KULTURA I MEDIJI

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI

RAZRADA ISHODA

RAZINA USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJUĆA

DOBRA

VRLO DOBRA

IZNIMNA

C. 3. 1

Učenik pronalazi podatke koristeći se različitim izvorima primjerenima dobi učenika.

- prepoznaje različite izvore informiranja: digitalni udžbenici, tekstovi u zabavno-edukativnim časopisima i knjigama za djecu te na edukativnim internetskim stranicama

- pronalazi podatke u različitim izvorima prema zadanim istraživačkim temama i vlastitim interesima
- izdvaja važne podatke iz teksta i razvrstava ih prema uputi, te prenosi tekst u druge oblike ili medije

- uz pomoć učitelja ili suučenika pronalazi podatke u različitim izvorima informacija

- prima poruku iz različitih medija, uključuje nove informacije i izdvaja važne podatke te ih oblikuje u novi medijski sadržaj

- koristi se zadanim izvorima informacija u kojima pronalazi važne podatke, razvrstava ih prema uputi te ih oblikuje u novi medijski sadržaj

- koristi se različitim izvorima informacija u kojima pronalazi važne podatke, razvrstava ih prema uputi te ih oblikuje u novi medijski sadržaj prenoseći tekst u vizualni ili grafički izgled, govornu interpretaciju ili crtež

C. 3. 2

Učenik razlikuje tiskane medije primjerene dobi i interesima.

- razlikuje knjige, udžbenike, časopise, plakate, strip, brošure, reklamne letke
- samostalno i redovito čita tekstove u književnim i zabavno-edukativnim časopisima za djecu i iskazuje mišljenje o njima
- čita stripove i razlikuje ih od ostalih tiskanih medijskih tekstova

- stvara kroz igru vlastite uratke potaknute određenim medijskim sadržajem

- prepoznaje različite tiskane medije i čita medijske sadržaje

- nabraja tiskane medije i razlikuje sadržaje u njima

- razlikuje tiskane medije, izabire medijske sadržaje prema interesu i razvrstava ih prema zadanoj temi

- raspravlja o medijskim sadržajima s kojima se susreće, razvija misao na temelju primljenih informacija te kroz igru stvara vlastite uratke potaknute određenim medijskim sadržajem

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI

RAZRADA ISHODA

RAZINA USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJUĆA

DOBRA

VRLO DOBRA

IZNIMNA

C. 3. 3

Učenik razlikuje kulturne događaje koje posjećuje i iskazuje svoje mišljenje o njima.

- posjećuje kulturne događaje i sudjeluje u njima

- iskazuje svoje mišljenje o kulturnome događaju (atmosferi, raspoloženju)
- razgovara s ostalim učenicima nakon kulturnoga događaja

- izdvaja što mu se sviđa ili ne sviđa u vezi s kulturnim događajem
- izražava svoj doživljaj kulturnoga događaja crtežom, slikom, govorom ili kratkim tekstom

- kulturni sadržaji: kazališne predstave za djecu, likovne izložbe, izložbe u muzejima primjerene uzrastu i interesima učenika, susreti s književnicima i ilustratorima u školi ili narodnim (gradskim, mjesnim) knjižnicama, dječji književni, filmski, edukacijski, tradicijski festivali, kulturni projekti namijenjeni djeci, hrvatska kulturna i prirodna baština na svjetskoj razini (spomenici pod zaštitom UNESCO-a i nematerijalna svjetska baština u Hrvatskoj – narodni običaji i uratci)

-

-

-

-

HRVATSKI JEZIK I KOMUNIKACIJA

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI

RAZRADA ISHODA

RAZINA USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJUĆA

DOBRA

VRLO DOBRA

IZNIMNA

A. 4. 1

Učenik razgovara i govori u skladu s komunikacijskom situacijom.

- razgovara i govori prema zadanoj ili slobodnoj temi

- sadržajem i strukturom govorenja cjelovito obuhvaća temu

-   organizira govor prema jednostavnoj strukturi: uvod, središnji dio, završetak

- stvaralačkim postupcima oblikuje govorene tekstove

- sudjeluje u organiziranoj ili spontanoj raspravi i uči kako u govornoj komunikaciji govoriti, slušati, ponavljati govorne fraze, prekidati govor i koristiti se neverbalnom komunikacijom s ciljem primanja odnosno prijenosa poruke
- primjenjuje nove riječi u   komunikacijskoj situaciji

- poštuje društveno prihvatljiva pravila uljudne komunikacije u različitim životnim situacijama

- tekstovi: obavijest, poruka, kratki opis, organizirana i spontana rasprava, tekstovi oblikovani govorenim modalitetom jezika

- uz pomoć učitelja razgovora u skladu sa zadanom ili slobodnom temom poštujući pravila uljudnoga ophođenja

- razgovara u skladu sa zadanom ili slobodnom temom poštujući pravila uljudnoga ophođenja

- razgovara i prema smjernicama raspravlja u skladu sa zadanom ili slobodnom temom poštujući pravila uljudnoga ophođenja i usmjerava dijalog u komunikaciji

- razgovara i raspravlja u skladu sa zadanom ili slobodnom temom poštujući pravila uljudnoga ophođenja, u komunikaciji stvara ozračje povjerenja i izražava inovativne ideje

A. 4. 2
Učenik sluša različite tekstove, izdvaja važne podatke i prepričava sadržaj poslušanoga teksta.

- izdvaja važne podatke iz poslušanoga teksta prema uputi

- oblikuje bilješke na temelju izdvojenih podataka

- prepričava poslušani tekst na temelju bilježaka

- objašnjava nepoznate riječi služeći se dječjim rječnikom

- sluša različite vrste tekstova i uz pomoć učitelja izdvaja ključne podatke iz teksta

- sluša različite vrste tekstova, prema smjernicama,   izdvaja ključne podatke iz teksta

-   sluša različite vrste tekstova, izdvaja ključne podatke iz teksta i oblikuje bilješke

- sluša različite vrste tekstova, izdvaja ključne podatke iz teksta i prepričava poslušani tekst

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI

RAZRADA ISHODA

RAZINA USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJUĆA

DOBRA

VRLO DOBRA

IZNIMNA

A. 4. 3

Učenik čita tekst i prepričava sadržaj teksta služeći se bilješkama.

- povezuje grafičku strukturu teksta i sadržaj

- izdvaja važne podatke iz teksta i piše bilješke s obzirom na sadržaj i strukturu
- prepričava tekst na temelju bilježaka
- objašnjava podatke u grafičkim prikazima

- objašnjava nepoznate riječi: na temelju vođenoga razgovora, zaključivanja na temelju konteksta, uporabom rječnika tijekom čitanja teksta

- čita različite vrste tekstova i uz pomoć učitelja izdvaja ključne podatke iz teksta

- čita različite vrste tekstova, prema smjernicama,   izdvaja ključne podatke iz teksta

-   čita različite vrste tekstova, izdvaja ključne podatke iz teksta i oblikuje bilješke

- čita različite vrste tekstova, izdvaja ključne podatke iz teksta i prepričava poslušani tekst

A. 4. 4

Učenik piše tekstove prema jednostavnoj kompozicijskoj strukturi.

- piše tekstove poštujući kompozicijsku strukturu: uvod, razrada i zaključak
- piše prema predlošcima za ovladavanje gramatičkom (morfološkom, sintaktičkom i leksičkom) i stilističkom normom (na početnoj funkcionalnoj razini) potrebnom za strukturiranje teksta
- piše ogledne i česte pridjeve (opisne, gradivne i posvojne pridjeve na -čki, -ćki, -ski, -ški)
- točno piše posvojne pridjeve izvedene od vlastitih imena

- piše veliko početno slovo: imena naroda, stanovnika, država, geografskih cjelina, knjiga, filmova, novina
- provjerava pravopisnu točnost i slovopisnu čitkost

- tekstne vrste: bilješka, pisani sastavak, SMS poruka, poruka elektroničke pošte, pismo, sažetak, opis

- uz pomoć učitelja i prema predlošku piše kratke tekstove u skladu s razvijenom sposobnošću promatranja i zapažanja

- prema predlošku piše kratke tekstove u skladu
s razvijenom sposobnošću promatranja i zapažanja (sistematizira zapažanja i oblikuje kompoziciju opisa) te uz pomoć učitelja provjeravajući pravopisnu točnost i slovopisnu čitkost

- prema smjernicama piše tekstove u skladu s razvijenom sposobnošću promatranja i zapažanja (sistematizira zapažanja i oblikuje kompoziciju opisa i pokazuje razvijene oblike izražajnih sredstava) provjeravajući pravopisnu točnost i slovopisnu čitkost

- piše tekstove u skladu s razvijenom sposobnošću promatranja i zapažanja (sistematizira zapažanja i oblikuje kompoziciju opisa); sastavlja dijelove u cjelinu i grafički organizira tekst   uz pravopisnu točnost i slovopisnu čitkosti

A. 4. 5

Učenik oblikuje tekst primjenjujući znanja o imenicama, glagolima i pridjevima uvažavajući gramatička i pravopisna znanja.

- razumije gramatičku kategoriju vrste riječi (imenice, glagoli, pridjevi)

- pravilno oblikuje broj i rod imenica, umanjenice i uvećanice
- razlikuje pomoćne glagole

- pravilno oblikuje prošlo, sadašnje i buduće glagolsko vrijeme (prezent, perfekt, futur)
- razlikuje rečenične dijelove i izražava okolnosti glagolske radnje
- dopunjuje rečenice izražavajući okolnosti glagolske radnje: mjesto, vrijeme i način

- funkcionalno rabi riječi, sintagme i rečenice u skladu s dinamikom učenja s obzirom na jezični razvoj

- uz pomoć učitelja oblikuje sintagme i rečenice te funkcionalno primjenjuje jezična znanja uz odstupanja

-   uz pomoć učitelja oblikuje sintagme, rečenice i kratki tekst te funkcionalno primjenjuje jezična znanja uz odstupanja

- prema smjernicama oblikuje rečenice i tekst te funkcionalno primjenjuje jezična znanja uz uočavanje i ispravljanje pogrešaka na gramatičkoj i pravopisnoj razini

- samostalno oblikuje rečenice i primjereni tekst te funkcionalno primjenjuje jezična znanja; pokazuje usvojenost gramatičke i pravopisne norme primjereno jezičnom razvoju i kritički odnos prema tekstu

A. 4. 6

Učenik objašnjava razliku između zavičajnoga govora i standardnoga hrvatskog jezika.

- služi se standardnim hrvatskim jezikom u javnoj komunikaciji u skladu s usvojenim jezičnim pravilima

- razlikuje zavičajni govor i standardni hrvatski jezik navodeći ogledne i česte primjere
- uočava važnosti zavičajnoga jezika i prepoznaje njegovu komunikacijsku ulogu na pojedinome prostoru (raznolikost hrvatskih govora, jezične zajednice u Hrvatskoj i izvan granica Republike Hrvatske)
- čita i sluša tekstove na kajkavskome, čakavskom i štokavskom narječju

- uz pomoć učitelja prepoznaje razliku između zavičajnoga govora i standardnoga hrvatskog jezika te uočava važnost učenja hrvatskoga standardnog jezika i pozitivnoga odnosa prema zavičajnome govoru

- uz pomoć učitelja izražava se zavičajnim govorom i prepoznaje razliku između zavičajnoga govora i   hr vatskoga standardnoga žezika te uočava važnost učenja hrvatskoga standardnog jezika i pozitivnoga odnosa prema zavičajnome govoru

- prema smjernicama izražava se zavičajnim govorom i prepoznaje razliku između zavičajnoga govora i hrvatskoga standardnog jezika te uočava važnost učenja hrvatskoga standardnog jezika i pozitivnoga odnosa prema zavičajnome govoru

- samostalno se izražava zavičajnim govorom i razlikuje zavičajni govor i   hrvatski standardni jezik te uočava važnost učenja hrvatskoga standardnog jezika i pozitivnoga odnosa prema zavičajnome govoru

KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI

RAZRADA ISHODA

RAZINA USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJUĆA

DOBRA

VRLO DOBRA

IZNIMNA

B. 4. 1

Učenik izražava doživljaj književnoga teksta u skladu s vlastitim čitateljskim iskustvom.

- povezuje doživljaj i razumijevanje književnoga teksta s vlastitim misaonim i emotivnim reakcijama na tekst
- pokazuje radozalost, sklonost i znatiželju za komunikaciju s književnim tekstom

- razgovara s drugim učenicima o vlastitome doživljaju teksta

- prepoznaje vrijedne poruke i mudre izreke
- argumetira vlastite doživljaje i zaključuje o uočenim vrijednostima književnoga teksta

- uz pomoć učitelja   izražava svoje misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnoga teksta

- objašnjava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnoga teksta i povezuje sadržaj, temu i motive teksta s vlastitim iskustvom

- prema smjernicama objašnjava i uspoređuje svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnog teksta s mislima i osjećajima drugih učenika te povezuje sadržaj, temu i motive teksta s vlastitim iskustvom

- objašnjava   svoje misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnog teksta, uspoređuje ih   s mislima i osjećajima drugih učenika te povezuje sadržaj, temu i motive teksta s vlastitim iskustvom

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI

RAZRADA ISHODA

RAZINA USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJUĆA

DOBRA

VRLO DOBRA

IZNIMNA

B. 4. 2

Učenik čita književni tekst i objašnjava obilježja književnoga teksta.

- objašnjava osnovna obilježja pripovijetke, pjesme, bajke, basne, zagonetke, igrokaza, biografije i dječjega romana, mudre izreke
- prepoznaje pjesničke slike (slika u pokretu, slika u mirovanju), personifikaciju i onomatopeju u književnome tekstu
- prepoznaje obilježja poetskih tekstova: stih, strofa, ritam, zvučnost, slikovitost, ponavljanje u stihu, pjesničke slike, onomatopeja, personifikacija
- prepoznaje obilježja proznih tekstova: događaj, likovi, pripovjedne tehnike
- prepoznaje obilježja dramskih tekstova: lica, dijalog, monolog

- tekstovi: priča, pripovijetka,   pjesma, igrokaz, dječji roman, poslovice

- čita književni tekst, uz pomoć učitelja odgovara na pitanja o tekstu i prepoznaje obilježja književnoga teksta

- čita književni tekst, odgovara na pitanja i postavlja pitanja te prepoznaje obilježja književnoga teksta

- čita književni tekst, odgovara na pitanja i postavlja pitanja, navodi obilježja književnoga teksta i izražava mišljenje o sadržaju teksta

- čita književni tekst, odgovara na pitanja i postavlja pitanja, objašnjava obilježja književnoga teksta i izražava mišljenje o sadržaju teksta potkrepljujući ga primjerima iz teksta

B. 4. 3

Učenik čita književne tekstove prema vlastitome interesu i obrazlaže svoj izbor.

- razvija čitateljske navike kontinuiranim čitanjem i motivacijom za čitanjem različitih žanrova
- razlikuje dječje rječnike, enciklopedije i leksikone
- redovito izlaže svoj čitateljski izbor ostalim učenicima
- razgovara o izabranome i pročitanom književnom djelu
- izabire tekstove prema interesu sa šireg popisa predloženih književnih tekstova za čitanje i sa popisa novijih izdanja

-

-  

-

-

B. 4. 4

Učenik se stvaralački izražava potaknut književnim tekstom, iskustvima i doživljajima.

- koristi se jezičnim vještinama, aktivnim rječnikom i temeljnim znanjima sa svrhom oblikovanja uradaka u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje
- prikuplja vlastite uratke u radnu mapu (portfolio) prateći vlastiti napredak
- stvara različite individualne uratke: pripovijeda sadržaj književnoga teksta iz perspektive drugoga lika, vremena ili mjesta, izražajno čita književne tekstove, recitira/krasnoslovi, piše dnevnik, snima audioprilog, stvara fotopriču ili fotostrip

-

-

-

-

KULTURA I MEDIJI

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI

RAZRADA ISHODA

RAZINA USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJUĆA

DOBRA

VRLO DOBRA

IZNIMNA

C. 4. 1

Učenik izdvaja važne podatke koristeći se različitim izvorima primjerenima dobi.

- prepoznaje izvore informiranja: stručnjaci ili drugi pojedinci, školske ili narodne/gradske knjižnice, internet, e-udžbenik
- dolazi do podataka kombinirajući izvore informacija
- prepoznaje, preuzima, pregledava i objašnjava materijale sa školske web stranice
- rabi podatke u različite svrhe: proširuje sadržaje učenja, priprema se za pisanje i govorenje

- uz pomoć učitelja pregledava i pronalazi izvore podataka

- pregledava i pronalazi izvore podataka i izdvaja nekoliko važnih podataka prema uputi

- izdvaja ključnu poruku ili podatak iz različitih izvora te ih oblikuje unošenjem novih podataka, crtanjem grafikona i tablica

- objašnjava ključnu poruku ili podatak iz različitih izvora te ih oblikuje unošenjem novihpodataka, crtanjem grafikona i tablica

C. 4. 2

Učenik razlikuje elektroničke medije primjerene dobi i interesima učenika.

- razlikuje televiziju, radio, internet
- gleda emisije za djecu i razgovara o njima
- objašnjava razliku između novinskih priloga na televiziji i radiju (primjerice, intervju)
- pristupa kontrolirano društvenim mrežama i pretražuje internetske portale za djecu
- gleda animirane, dokumentarne i igrane filmove i filmove dječjega filmskog stvaralaštva tematski i sadržajno primjerene recepcijskim i spoznajnim mogućnostima
- zamjećuje sličnosti i razlike između književnoga djela, kazališne predstave i filma nastalih prema književnome djelu

- prepoznaje različite vrste medija i izabire medijski sadržaj prema vlastitome interesu

- izabire (čita, sluša) medijske sadržaje te se priprema za stvarno ili virtualno stvaralaštvo

- izražava mišljenje o izabranim medijskim sadržajima i služi se   njima prenošenje poruke i stvaralaštvo

- izražava mišljenje o izabranim medijskim sadržajima i služi se   njima za učenje, prenošenje poruke i stvaralaštvo

C. 4. 3

Učenik razlikuje i opisuje kulturne događaje koje posjećuje i iskazuje svoje mišljenje o njima.

- posjećuje i sudjeluje u kulturnim događajima (likovnima, glazbenim, znanstvenim)

- razgovara sa sudionicima tijekom i nakon kulturnoga događaja
- izdvaja što mu se sviđa ili ne sviđa u vezi s kulturnim događajem
- izražava svoj doživljaj kulturnoga događaja crtežom, slikom, govorom ili kratkim tekstom

- izražava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon posjeta kulturnom događaju
- kulturni sadržaji: kazališne predstave za djecu, likovne izložbe, izložbe u muzejima primjerene uzrastu i interesima učenika, susreti s književnicima i ilustratorima u školi ili narodnim (gradskim, mjesnim) knjižnicama, dječji književni, filmski, edukacijski, tradicijski festivali, kulturni projekti namijenjeni djeci, posjet nacionalnim ustanovama

-

-

-

-

HRVATSKI JEZIK I KOMUNIKACIJA

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI

RAZRADA ISHODA

RAZINA USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJUĆA

DOBRA

VRLO DOBRA

IZNIMNA

A. 5. 1

Učenik govori i razgovara u skladu s interesima, potrebama i iskustvom.  

- prepoznaje različite svrhe govorenja : osobna, obrazovna i javna

- primjenjuje različite govorne činove : zahtjev, isprika, zahvala i poziv

- razgovara sa svrhom razmjene informacija
- opisuje prema jednostavnoj kompozicijskoj strukturi i
- pripovijeda kronološki nižući događaje

- razgovijetno govori i točno intonira rečenice

- tekstovi: vic, anegdota, razgovorne igre, spontani razgovor

- razgovara sa svrhom davanja i dobivanja informacija

- primjenjuje različite govorne činove i pripovijeda kronološki

- primjenjuje različite govorne činove, opisuje prema jednostavnoj kompozicijskoj strukturi i pripovijeda kronološki

- primjenjuje različite govorne činove, opisuje prema jednostavnoj kompoziciskoj strukturi i pripovijeda kronološki te prepoznaje različite svrhe govorenja

A. 5. 2

Učenik sluša tekst, izdvaja ključne riječi i objašnjava značenje teksta.

- prepoznaje slušanje iz zadovoljstva i slušanje sadržaja : usmjereno na razumijevanje i zapamćivanje poruka                    
- izdvaja ključne riječi i piše kratke bilješke o slušanome tekstu

- prepričava slušani tekst služeći se bilješkama

- objašnjava nepoznate riječi na temelju vođenoga razgovora i uporabom rječnika

- sluša tekst i izdvaja ključne riječi prema unaprijed zadanim pitanjima

- sluša tekst, izdvaja ključne riječi i piše bilješke

- sluša tekst, izdvaja ključne riječi, piše bilješke i prepričava slušani tekst

- sluša tekst, izdvaja ključne riječi, piše bilješke i objašnjava značenje teksta

A. 5. 3

Učenik čita tekst, izdvaja ključne riječi i objašnjava značenje teksta.

- prepoznaje svrhu čitanja : osobna, obrazovna i javna

- uočava sastavne elemente grafičke strukture teksta : naslov, podnaslove, fotografije i/ili ilustracije

- izdvaja ključne riječi i piše kratke bilješke

- prepričava tekst služeći se bilješkama

- objašnjava nepoznate riječ i na temelju vođenoga razgovora i zaključivanja iz konteksta

- služi se sadržajem i kazalom pojmova u traženju informacija
- ovladava osnovnim tehnikama pretraživanja interneta i knjižničnih kataloga

- čita tekst i izdvaja ključne riječi prema unaprijed zadanim pitanjima

- čita tekst, izdvaja ključne riječi i piše bilješke

- čita tekst, izdvaja ključne riječi, piše bilješke i prepričava pročitani tekst

- čita tekst, izdvaja ključne riječi, piše bilješke i objašnjava značenje teksta

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI

RAZRADA ISHODA

RAZINA USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJUĆA

DOBRA

VRLO DOBRA

IZNIMNA

A. 5. 4

Učenik piše pripovjedne tekstove u skladu s

temom .

- piše tekst trodijelne strukture u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom
- utvrđuje temu : čita o temi, uspostavlja vezu sa sadržajem teme, povezuje temu sa stečenim znanjem i iskustvom
- određuje podteme konkretizirajući okvir teme

- pripovijeda kronološki nižući događaje povezujući rečenice tako da sljedeća proizlazi iz prethodne

- služi se novim riječima koje je čuo ili pročitao istražujući o temi
- provjerava točnost informacija
- svjesno i na pravilan način citira autorsko djelo poštujući intelektualno vlasništvo
- služi se pavopisnim priručnicima

- piše u skladu s usvojenim gramatičkim i pravopisnim pravilima

- tekstovi : pisani sastavak, sažeto, opširno i stvaralačko prepričavanje, e-pismo

- piše pripovjedne tekstove bez vidljive strukture

- piše pripovjedne tekstove trodijelne strukture ne postižući cjelovitost teksta i stilsku ujednačenost

- piše pripovjedne tekstove vidljive sadržajne smislenosti i strukture

- piše pripovjedne tekstove vidljive sadržajne smislenosti i strukturne povezanosti te stilske ujednačenosti

PREPORUKA: Faze procesa pisanja: 1. pripremna faza: prvi susret s temom (misaona priprema), prikupljanje podataka i jezične građe, planiranje (izrada plana); 2. faza pisanja po planu (različite inačice); 3. faza usavršavanja (prepravljanje, ispravljanje, dorada); 4. faza predstavljanja javnosti (uređivanje za objavljivanje, objavljivanje)                                                                                         Izvori informacija: stručnjaci ili drugi pojedinci, školske ili narodne/gradske knjižnice, internet.

A. 5. 5

Učenik oblikuje tekst i primjenjuje znanja o promjenjivim i nepromjenjivim riječima na oglednim i čestim primjerima.

- razlikuje morfološke kategorije kojima se uspostavljaju veze među riječima: rod, broj, padež, osoba i vrijeme
- razlikuje opće i vlastite imenice , opisne, posvojne i gradivne pridjeve
- uočava padeže kao različite oblike iste riječi na čestim i oglednim primjerima
- provodi stupnjevanje pridjeva na uporabnoj razini
- točno rabi riječi s provedenim glasovnim promjenama
- razlikuje nepromjenjive riječi u službi: izricanja okolnosti radnje, odnosa među riječima i povezivanja i preoblike rečenice: prilozi, prijedlozi, veznici, usklici, čestice
- povezuje rečenične dijelove u rečenicu i oblikuje cjelovit tekst
- izriče prošle, sadašnje i buduće radnje glagolom i vršitelja radnje imenicom
- razlikuje jednostavnu neproširenu od   jednostavne proširene rečenice
- piše veliko početno slovo u jednorječnim i višerječnim imenima: vlastite imenice, posvojni pridjevi, geografsko nazivlje u bližem okružju; piše zarez odvajajući usklik od ostatka rečenice

- razlikuje morfološke kategorije roda, broja, osobe i vremena u svrhu oblikovanja rečenice

- razlikuje imenice, pridjeve i glagole i oblikuje jednostavne neproširene i proširene rečenice

- razlikuje promjenjive i nepromjenjive vrste riječi u službi sklapanja i preoblike rečenice

- razlikuje promjenjive i nepromjenjive vrste riječi u službi sklapanja i preoblike rečenice te uočava različite oblike iste riječi u padežnoj paradigmi

PREPORUKA : Riječi poredane po čestoti moguće je pronaći u objavljenome Hrvatskome čestotnome rječniku (Moguš, Bratanić i Tadić 1999) ili na jednome od dvaju mrežnih korpusa (Hrvatska jezična riznica http://riznica.ihjj.hr/ i Hrvatski nacionalni korpus www.hnk.ffzg.hr).

A. 5. 6.

Učenik uočava jezičnu raznolikost hrvatskoga jezika u užem i širem okružju.

- objašnjava ulogu i uporabu službenoga jezika u svakodnevnim komunikacijskim situacijama
- razlikuje standardni hrvatski jezik od materinskoga jezika, drugoga jezika, manjinskoga jezika te navodi primjere
- uspoređuje vlastiti zavičajni govor i narječje sa standardnim hrvatskim jezikom
- prepoznaje i izdvaja riječi zavičajnoga govora i narječja
- razlikuje vlastiti zavičajni govor i narječje od drugih govora i narječja
- stvara tekst na vlastitom zavičajnom govoru ili narječju

- razlikuje vlastiti zavičajni govor od standardnoga hrvatskog jezika i navodi primjere

- navodi komunikacijske situacije koje zahtijevaju uporabu službenoga jezika  

- uočava razliku između standardnoga hrvatskog jezika i materinskoga jezika

- razlikuje službeni jezik, materinski jezik, drugi jezik i manjinski jezik

PREPORUKA : Razvija osobni i zavičajni identitet kao dio hrvatske jezične baštine. Dio sadržaja ishoda ostvaruje se u školskoj knjižnici i izvanučioničkoj nastavi, kao što su posjeti tribinama, susretima, zavičajnim muzejima i festivalima na kojima se njeguje zavičajna riječ.

KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI

RAZRADA ISHODA

RAZINA USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJUĆA

DOBRA

VRLO DOBRA

IZNIMNA

B. 5. 1

Učenik obrazlaže doživljaj književnoga teksta, objašnjava uočene ideje povezujući tekst sa svijetom oko sebe.

- izražava doživljaj na književni tekst
- razvija sposobnost fantazijskoga mišljenja : doživljavanjem pročitanoga izražava vlastite osjećaje, stavove i vrijednosti
- komentira i obrazlaže vlastito razumijevanje književnoga teksta
- prepoznaje glavne ideje i problematiku književnoga teksta i povezuje ih sa stvarnošću

- izražava neposredni doživljaj na književni tekst

- izražava emocionalni doživljaj i razumijevanje književnoga teksta

- izražava emocionalni doživljaj književnoga teksta i dovodi u vezu razumijevanje književnoga teksta s glavnim idejama

- obrazlaže emocionalni doživljaj književnoga teksta povezujući ideje književnoga teksta sa svijetom oko sebe  

PREPORUKA: Da bi učenik razvio trajnu čitateljsku naviku, preporučuje se zajedničko čitanje kraćih cjelovitih tekstova na satu i u školskoj knjižnici, tj. interakcija: učenik - tekst, učenik - tekst - učenici, učenik - tekst - učitelj te aktivan razgovor u kojem sudjeluju svi učenici. Predmet razgovora treba biti isključivo učenikovo razumijevanje teksta na temelju doživljaja. Pritom se ističe važnost svakoga pojedinačnog mišljenja.*

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI

RAZRADA ISHODA

RAZINA USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJUĆA

DOBRA

VRLO DOBRA

IZNIMNA

B. 5. 2

Učenik razlikuje temeljna žanrovska obilježja književnoga teksta.

- uočava književnost kao umjetnost riječi
- objašnjava razliku između književnih i ostalih tekstova navodeći primjere
- razlikuje temeljna žanrovska obilježja : poetska, prozna, dramska, na osnovi tematike, likova i načina izlaganja, strukture teksta
- primjenjuje temeljna književnoteorijska znanja : zvučnost i ritmičnost, stih, strofa; pripovijedanje o događajima, opisivanje, dijalog;   sceničnost dramskoga teksta, dijalog, monolog, didaskalije
- prepoznaje jezično-stilska obilježja književnoga teksta: preneseno značenje, pjesnička slika, epitet, usporedba

- tekstovi : lirska pjesma: domoljubna, pejzažna; dijalektna pjesma;   kratka priča, roman za djecu i mlade, igrokaz

- razlikuje poetske, prozne i dramske tekstove navodeći primjere

- razlikuje temeljna žanrovska obilježja na osnovi tematike i strukture teksta na poznatim primjerima

- razlikuje temeljna žanrovska obilježja na osnovi tematike, načina izlaganja i strukture teksta na poznatim primjerima

- razlikuje temeljna žanrovska i jezično-stilska obilježja književnih tekstova na poznatim primjerima

B. 5. 3

Učenik obrazlaže vlastiti izbor književnoga teksta.

- izražava vlastiti doživljaj književnoga teksta
- obrazlaže razloge vlastitog izbora književnoga teksta
- dijeli vlastito čitateljsko iskustvo predstavljajući pročitani književni tekst

-

-

-

-

B. 5. 4

Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima književnoga teksta.

- na temelju jezičnih vještina, aktivnoga rječnika i stečenoga znanja oblikuje uratke u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje
- istražuje, eksperimentira i slobodno radi na temi koja mu je bliska

- prepoznaje pojam autorstva i autorskog djela te koncept zaštite intelektualnoga vlasništva kao način zaštite vlastitog i poštivanja tuđeg autorskog djela u kreiranju novih sadržaja
- stvara na dijalektu / zavičajnome govoru, improvizira ili dramatizira tekst i priprema za izvedbu, izražava se pokretom i plesom, crta slikovnicu, ilustrira priču i druge uratke prema vlastitoj zamisli

- razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo

-

-

-

-

PREPORUKA : Učeniku se nudi stvaralački način izražavanja i mogućnost dokazivanja u kreativnome izričaju koji je bitno drukčiji od klasične provjere znanja. Aktivnosti se mogu ostvarivati individualnim i timskim radom. Ishod se prati i ne podliježe vrednovanju. Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja uradak razrednomu odjelu, a učitelj ga može nagraditi ocjenom za izniman trud. Ishodom se ostvaruju međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti, Poduzetništvo, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.

KUTURA I MEDIJI

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI

RAZRADA ISHODA

RAZINA USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJUĆA

DOBRA

VRLO DOBRA

IZNIMNA

C. 5. 1

Učenik razlikuje tiskane medijske tekstove i izdvaja   tekstove koji promiču pozitivne vrijednosti.

- razlikuje tiskane medijske tekstove prema ritmu izlaženja: dnevne novine, tjedne, mjesečne i godišnje časopise
- uočava uporabu i organizaciju pojedinih sadržajnih i grafičkih elemenata u različitim tiskanim medijskim tekstovima   sa svrhom prenošenja poruke
- prepoznaje kako se grafičkim elementima ( naslov, nadnaslov, podnaslov, fotografija/ilustracija, okvir ) oblikuje značenje medijske poruke i stvara željeni učinak na primatelja
- izdvaja sadržaje koji promiču pozitivne vrijednosti i potiču pozitivne
komunikacijske obrasce

- razlikuje tiskane medijske tekstove

- nabraja sadržajne i grafičke elemente tiskanoga medijskoga teksta i prepoznaje pozitivne vrijednosti u medijskim tekstovima

- izdvaja sadržajne i grafičke elemente tiskanoga medijskoga teksta sa svrhom prenošenja poruke

- uspoređuje različite tiskane medijske tekstove i uporabu sadržajnih i grafičkih elemenata sa svrhom promicanja pozitivnih vrijednosti

C. 5. 2

Učenik opisuje značenje popularnokulturnih tekstova u kontekstu svakodnevnoga života.

- uočava vezu teksta i svijeta koji ga okružuje
- opisuje značenje popularnokulturnih tekstova i povezuje ih sa svakodnevnim životom
- uočava p riču kao temelj popularnokulturnih tekstova
- upoznaje pojam popularne kulture (ono što se sviđa velikomu broju ljudi)

- tekstovi: animirani filmovi, videoigre, igrani filmovi, isječci na internetskim portalima, tj. suvremeni tekstovi s kojima se učenik svakodnevno susreće

- prepoznaje popularnokulturne tekstove u kontekstu svakodnevnog života

- povezuje popularnokulturne tekstove sa svakodnevnim životom

- objašnjava značenje popularnokulturnih tekstova uočavajući priču kao temeljni element

- upoznaje pojam popularne kulture na tekstovima s kojima se svakodnevno susreće

PREPORUKA : Sadržajima i aktivnostima ovoga ishoda učeniku se predstavlja kultura s gledišta svakodnevnoga života, kultura s društvenoga gledišta, kultura u odnosu na popularnu kulturu i kultura u odnosu prema književnosti i ostalim umjetnostima. Nastoji se promicati senzibilitet za novu, mladu publiku i njihove frekventne žanrove sa svrhom razvoja kreativnoga i kritičkoga mišljenja.

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI

RAZRADA ISHODA

RAZINA USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJUĆA

DOBRA

VRLO DOBRA

IZNIMNA

C. 5. 3

Učenik posjećuje kulturne događaje u fizičkome i virtualnome okružju.

Preporučeni sadržaji:
- posjet kazalištu: kazališne predstave; programi kojima se predstavlja organizacija rada kazališta, rad na predstavi i njihovi sudionici
- odlazak u kino i kinoteke
- posjet medijskim kućama (radijske i televizijske postaje, novinske i izdavačke kuće)
- posjet institucijama: knjižnice, muzeji, atelijeri, umjetničke radionice, instituti, zavodi
- posjet festivalima: književni, filmski, znanstveni, edukacijski, tradicijski
- posjet tribinama i susreti s književnicima i autorima različitih područja djelovanja
- sudjelovanje u radionicama različitih sadržaja
- posjet izložbama
- posjet predavanjima u fizičkome i digitalnome okružju
- sudjelovanje u raznim projektima
- posjet internetskim sadržajima: online izložbe, online učionice, kulturni portali

-

-

-

-

PREPORUKA : Ishod se ne vrednuje, samo se prati. Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome ishodu uvjetovani su razvojnom dobi i interesima učenika, fizičkim okružjem (lokalne zajednice i njihova ponuda društveno-kulturnih i umjetničkih sadržaja) te upućivanjem na digitalne sadržaje dostupne svima bez obzira na mjesto školovanja ili stanovanja. Sadržaji izvanučioničkoga tipa zahtijevaju pojedinačni angažman svakoga učenika, aktiviranje stečenih znanja i kompetencija u smislu neposrednoga iskustvenoga učenja. Ishod se odnosi na sve cikluse u svrhu osobnoga razvoja te aktivnoga uključivanja učenika u kulturni i društveni život zajednice.

HRVATSKI JEZIK I KOMUNIKACIJA

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI

RAZRADA ISHODA

RAZINA USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJUĆA

DOBRA

VRLO DOBRA

IZNIMNA

A. 6. 1

Učenik govori i razgovara o pročitanim i poslušanim tekstovima.

- razlikuje svrhe govorenja : osobna, obrazovna i javna
- kratko izlaže na zadanu temu
- razlikuje obrasce vođenja razgovora s obzirom na sugovornika, vrstu i svrhu razgovora: razgovor s vršnjacima ili odraslima, slobodni ili vođeni razgovor
- pripovijeda s različitih točaka gledišta
- niže događaje poštujući uzročno-posljedične veze

- razlikuje brzinu govorenja: usporena, srednja i ubrzana

- tekstovi: razgovor na temu, izlaganje na temu

- primjenjuje obrasce vođenja razgovora s obzirom na sugovornika i prepričava događaj

- primjenjuje obrasce vođenja razgovora s obzirom na vrstu i svrhu razgovora i pripovijeda s različitih točaka gledišta

- primjenjuje obrasce vođenja razgovora s obzirom na vrstu i svrhu razgovora i pripovijeda nižući događaje

- primjenjuje obrasce vođenja razgovora s obzirom na vrstu i svrhu razgovora i izlaže na zadanu temu

A. 6. 2

Učenik sluša tekst, sažima podatke u bilješke i objašnjava značenje teksta.

- razlikuje slušanje iz zadovoljstva i slušanje sadržaja: usmjereno na razumijevanje i zapamćivanje, od drugih vrsta slušanja
- postavlja potpitanja o slušanome tekstu da bi pojasnio razumijevanje
- sažima podatke o slušanome tekstu u bilješke i objašnjava značenje teksta
- objašnjava značenje nepoznatih riječi na temelju zaključivanja iz konteksta i uporabom   rječnika

- odgovara na pitanja o slušanome tekstu

- prepričava slušani tekst

- prepričava slušani tekst i sažima podatke u bilješke

- objašnjava značenje teksta na temelju bilježaka

A. 6. 3

Učenik čita tekst, uspoređuje podatke prema važnosti i objašnjava značenje teksta.

- razlikuje svrhu čitanja: osobna, obrazovna i javna

- dovodi u vezu elemente grafičke strukture sa sadržajem teksta
- izdvaja važne podatke iz čitanoga teksta
- oblikuje bilješke o čitanome tekstu

- sažeto prepričava pročitani tekst na temelju izdvojenih podataka
- uspoređuje podatke sličnoga sadržaja pronađene u različitim izvorima i izabire ih prema korisnosti

- odgovara na pitanja o pročitanom tekstu

- sažeto prepričava pročitani tekst

- prepričava pročitani tekst i sažima podatke u bilješke

- uspoređuje podatke prema važnosti i objašnjava značenje teksta

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI

RAZRADA ISHODA

RAZINA USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJUĆA

DOBRA

VRLO DOBRA

IZNIMNA

A. 6. 4

Učenik piše pripovjedne i opisne tekstove prema planu.

- izrađuje plan pisanja : sažima prikupljene podatke, uspoređuje podatke prema važnosti, određuje glavni cilj i podciljeve

- raspoređuje sadržaj prema kompozicijskoj strukturi: dijelove plana oblikuje u manje cjeline

- opisuje poštujući redoslijed promatranja: od općega prema pojedinačnom

- opisuje subjektivno i objektivno razvijajući tekst na temelju asocijacija usporedno povezujući rečenice

- pripovijeda s različitih gledišta s istaknutim uzročno-posljedičnim vezama                          

- pronalazi podatke u različitim izvorima prema svojim interesima i potrebama

- preuzima i rabi različite oblike informacija poštujući načela zaštite intelektualnoga vlasništva

- tekstovi: opis osobe, objektivni i subjektivni opis, prepričavanje s promjenom gledišta, pozivnica

- piše pripovjedni tekst vidljive strukture i opisuje prema unaprijed zadanom redoslijedu promatranja

- piše pripovjedne i opisne tekstove razrađujući dijelove plana u manje cjeline

- piše pripovjedni tekst s različitih gledišta i razlikuje subjektivno i objektivno opisivanje

- piše pripovjedni tekst s različitih gledišta i opisuje razvijajući tekst na temelju asocijacija

A. 6. 5

Učenik oblikuje tekst i primjenjuje znanja o promjenjivim vrstama riječi na oglednim i čestim primjerima.

- razlikuje osobne, posvojne, povratno-posvojnu, povratnu i pokazne zamjenice; glavne i redne brojeve
- razlikuje morfološke kategorije : rod, broj, osoba, vrijeme, način, glagolski vid                                               
- rabi neodređeni oblik infinitiv, glagolska vremena: prezent, perfekt, aorist, futur prvi i drugi; glagolski načini: imperativ, kondicional prvi (na uporabnoj razini, bez tvorbe)
- oblikuje rečenice koristeći se različitim glagolskim oblicima
- piše veliko početno slovo u jednorječnim i višerječnim imenima (geografsko nazivlje u širem okružju); piše redne brojeve; piše pravopisne znakove rastavljajući tekst na rečenice i rečenične dijelove

- razlikuje morfološke kategorije : rod, broj, osoba, vrijeme, glagolski vid

- razlikuje prošla, sadašnje i buduća glagolska vremena, zamjenice i brojeve

- oblikuje rečenice koristeći se različitim vrstama zamjenica, brojeva i
glagolskih oblika

- oblikuje rečenice i objašnjava svrhu uporabe određenoga glagolskog oblika, zamjenice i broja

A. 6. 6

Učenik uočava jezičnu raznolikost hrvatskoga jezika kroz hrvatsku povijest.

- razlikuje hrvatska narječja i govore

- upoznaje se s pojmovima trojezičnosti ( staroslavenski, starohrvatski i latinski ) i tropismenosti (glagoljica, hrvatska ćirilica/bosančica, latinica) kroz hrvatsku povijest
- upoznaje se sa spomenicima hrvatske srednjovjekovne pismenosti : Bašćanska ploča, Natpis kneza Branimira, Povaljska listina

- imenuje hrvatska narječja i govore i uočava važnost Bašćanske ploče u kontekstu hrvatske povijesti

- razlikuje tekstove s obzirom na narječje i imenuje spomenike hrvatske pismenosti

- uočava različite govore u istom narječju i razvrstava spomenike hrvatske pismenosti prema jeziku i pismu

- razlikuje hrvatska narječja i govore navodeći primjere i objašnjava važnost spomenika hrvatske pismenosti

KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI

RAZRADA ISHODA

RAZINA USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJUĆA

DOBRA

VRLO DOBRA

IZNIMNA

B. 6. 1

Učenik obrazlaže vlastite stavove u vezi s pročitanim tekstom.

- uočava kako stavovi i vrijednosti u književnim tekstovima utječu na čitatelje, uspoređuje ih s vlastitim stavovima i vrijednostima
- izražava vlastite predodžbe o stvarnosti i uvjerenja na temelju čitateljskoga iskustva
- uočava etičku razinu književnoga teksta
- opisuje na koji način i u kojoj mjeri književni tekst utječe na oblikovanje njegovih stavova i vrijednosti
- prepoznaje različite obrasce ponašanja likova
- uočava svrhu književnoga teksta: pobuđivanje osjećaja i ljudske odgovornosti

- opisuje vlastite reakcije potaknut književnim tekstom

- opisuje vlastite predodžbe i iskustva te iskustva izrečena u književnome tekstu

- obrazlaže vlastite predodžbe, iskustva i stavove te iskustva izrečena u književnome tekstu

- obrazlaže vlastite predodžbe, iskustva i stavove te ih uspoređuje s onima u književnome tekstu

B. 6. 2

Učenik obrazlaže značenje književnoga teksta na temelju vlastitoga čitateljskog iskustva i književnoteorijskoga znanja.

- otkriva značenje teksta na temelju suodnosa motiva i teme
- razlikuje sastavnice književnoga teksta: likovi, događaji, mjesto, vrijeme
- razlikuje pripovjedača u prvoj i trećoj osobi
- uočava različite vrste stihova i strofa
- uočava ulogu ponavljanja : vrste rime i ponavljanja; asonanca, aliteracija
- uočava dramski sukob kao temelj dramske radnje

- tekstovi: lirska pjesma, crtica, ljubavni roman

- uočava sastavnice književnoga teksta

- razlikuje sastavnice književnoga teksta i navodi primjere

- obrazlaže značenje književnoga teksta primjenjujući književnoteorijsko znanje

- obrazlaže značenje književnoga teksta na temelju književnoteorijskoga znanja i čitateljskog iskustva

B. 6. 3

Učenik obrazlaže vlastiti izbor književnoga teksta uočavajući svrhu književnoga teksta.

- uočava svrhu književnoga teksta: zadovoljstvo, poučavanje o svijetu
- uočava da osoba isti problem može sagledati s različitih gledišta
- povezuje književni tekst sa suvremenim i osobnim kontekstom
- objašnjava čitateljske sklonosti i utjecaj na čitateljski ukus
- uvažava različite izbore književnih tekstova
- preporučuje književni tekst drugima

-

-

-

-

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI

RAZRADA ISHODA

RAZINA USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJUĆA

DOBRA

VRLO DOBRA

IZNIMNA

B. 6. 4

Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima književnoga teksta.

- na temelju jezičnih vještina, aktivnoga rječnika i stečenoga znanja oblikuje uratke u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje
- istražuje, eksperimentira i slobodno radi na temi koja mu je bliska
- snima fotografije prema motivima, snima kratke filmove (isječke), osmišljava kostime i scenografiju, organizira kvizove, oblikuje glagoljično pismo različitim likovnim tehnikama i stvara druge uratke prema vlastitoj zamisli

-

-

-

-

KULTURA I MEDIJI

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI

RAZRADA ISHODA

RAZINA USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJUĆA

DOBRA

VRLO DOBRA

IZNIMNA

C. 6. 1

Učenik uspoređuje različito predstavljanje istih medijskih sadržaja sa svrhom utjecaja na razvoj mišljenja i stavova.

- uočava podjelu na javne i komercijalne medije

- uočava različito prenošenje istih medijskih sadržaja u različitim medijima
- objašnjava različite reakcije različitih primatelja na isti medijski tekst
- pretpostavlja o ciljanoj publici na temelju pročitanoga teksta / pogledane predstave / filma / serije /
- opisuje kako se različitim postupcima, tehnikama te vizualnim i zvučnim znako vima oblikuje značenje medijske poruke i stvara željeni učinak na   publiku sa svrhom prenošenja poruke

- pronalazi primjere istoga medijskoga sadražaja u različitim medijima

- pronalazi primjere istoga medijskog sadražaja u različitim medijima i uočava različito predstavljanje sadržaja

- objašnjava uporabu postupaka i tehnika u medijskome tekstu i različito predstavljanje istih medijskih sadržaja sa svrhom utjecaja na razvoj mišljenja i stavova

- objašnjava uporabu postupaka i tehnika u medijskome tekstu te na primjerima objašnjava kako se njima prenosi poruka

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI

RAZRADA ISHODA

RAZINA USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJUĆA

DOBRA

VRLO DOBRA

IZNIMNA

C. 6. 2

Učenik objašnjava značenje popularnokulturnih tekstova s obzirom na interese i prethodno iskustvo.

- objašnjava vezu teksta i svijeta koji ga okružuje
- objašnjava značenje popularnokulturnih tekstova i povezuje ih s vlastitim interesima, željama i iskustvom
- uočava priču i likove kao temelje popularnokulturnih tekstova, tj. kao objekte znatiželje, sviđanja/nesviđanja
- izdvaja dijelove popularnokulturnih tekstova koji predstavljaju razlike i različita uvjerenja
- uspoređuje vlastita i tuđa mišljenja o popularnokulturnim tekstovima u skladu s dosadašnjim iskustvom
- objašnjava pojam popularne kulture na poznatim primjerima popularnokulturnih tekstova

- tekstovi: stripovi, televizijske emisije, časopisi

- povezuje popular-nokulturne tekstove s vlastitim interesima

- prepoznaje popular-nokulturne tekstove kao dio trenutačne društvene stvarnosti

- objašnjava značenje popular-nokulturnih tekstova dovodeći ih u vezu s vlastitim iskustvom

- objašnjava značenje popular-nokulturnih tekstova uočavajući različita uvjerenja i postavlja se kao aktivan primatelj

C. 6. 3

Učenik posjećuje kulturne događaje u fizičkome i virtualnome okružju.

Preporučeni sadržaji:
- posjet kazalištu: kazališne predstave; programi kojima se predstavlja organizacija rada kazališta, rad na predstavi i njihovi sudionici
- odlazak u kino i kinoteke
- posjet medijskim kućama (radijske i televizijske postaje, novinske i izdavačke kuće)
- posjet institucijama: knjižnice, muzeji, atelijeri, umjetničke radionice, instituti, zavodi
- posjet festivalima: književni, filmski, znanstveni, edukacijski, tradicijski
- posjet tribinama i susreti s književnicima i autorima različitih područja djelovanja
- sudjelovanje u radionicama različitih sadržaja
- posjet izložbama
- posjet predavanjima u fizičkome i digitalnome okružju
- sudjelovanje u raznim projektima
- posjet internetskim sadržajima: online izložbe, online učionice, kulturni portali

-

-

-

-

HRVATSKI JEZIK I KOMUNIKACIJA

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI

RAZRADA ISHODA

RAZINA USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJUĆA

DOBRA

VRLO DOBRA

IZNIMNA

A. 7. 1

Učenik govori prema planu i razgovara primjenjujući vještine grupnoga razgovora.

- određuje svrhu govorenja : osobna, obrazovna, javna
- govori objektivne pripovjedne tekstove prema planu

- razlikuje vještine grupnoga razgovora : uvjeravanje, nagovaranje, pregovaranje, raspravljanje

- razlikuje spontanu i planiranu komunikaciju
- raspravlja spontano i prema unaprijed dogovorenoj temi
- obrazlaže vlastito mišljenje i stajalište o različitim temama u skladu s dobi i vlastitim iskustvom

- primjenjuje govorničke vještine: poštuje rečenični naglasak i usklađuje jačinu glasa sa sadržajem govorenja

- tekstovi: izvješće, grupni razgovor

- govori pripovjedne tekstove bez vidljive strukture i sudjeluje u spontanoj raspravi kad mu je tema poznata

- govori objektivne pripovjedne tekstove i sudjeluje u spontanoj i planiranoj raspravi

- govori objektivne pripovjedne tekstove prema planu i primjenjuje vještine grupnoga razgovora : raspravljanje, nagovaranje

- govori objektivne pripovjedne tekstove prema planu i primjenjuje vještine grupnoga razgovora s izraženim stavom

A. 7. 2

Učenik sluša tekst, izvodi zaključke i tumači značenje teksta.

- razlikuje svrhu slušanja: osobna, obrazovna, javna
- razlikuje empatijsko slušanje : usmjereno na razumijevanje govornikovih osjećaja i potreba, od drugih vrsta slušanja
- razlikuje bitne od nebitnih podataka u slušanome tekstu
- organizira i interpretira podatke iz slušanoga teksta te ih sažima u različite vrste bilježaka
- parafrazira slušani tekst
- donosi niz zaključaka da bi oblikovao značenje i smisao slušanoga teksta
- objašnjava značenje nepoznatih riječi iz slušanoga teksta služeći se rječnicima

- sluša tekst i prepoznaje bitne podatke u slušanome tekstu

- sluša tekst i sažima bitne podatke u različite vrste bilježaka

- sluša tekst, izvodi zaključke o slušanome tekstu

- sluša tekst, izvodi zaključke o slušanome tekstu i tumači značenje slušanoga teksta

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI

RAZRADA ISHODA

RAZINA USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJUĆA

DOBRA

VRLO DOBRA

IZNIMNA

A. 7. 3

Učenik čita tekst, izvodi zaključke i tumači značenje teksta.

- objašnjava svrhu čitanja: osobna, obrazovna i javna

- uočava grafičku strukturu teksta

- objašnjava svrhu slikovnih elemenata
- razlikuje slične podatke u čitanome tekstu

- pojednostavnjuje složene podatke iz čitanoga teksta

- organizira i   interpretira podatke iz čitanoga teksta i sažima ih u različite vrste bilježaka
- pronalazi dokaze i potkrepljuje zaključke do kojih je došao čitanjem
- izabire odgovarajuće izvore za istraživanje informacija u skladu sa zadatkom
- objašnjava značenje nepoznatih riječi služeći se rječnicima

- čita tekst i izdvaja bitne podatke u jednostavne bilješke

- čita tekst i sažima bitne podatke u različite vrste bilježaka

- čita tekst, organizira podatke u različite vrste bilježaka i objašnjava značenje pročitanoga teksta

- čita tekst, interpretira podatke i tumači značenje pročitanoga teksta potrepljujući ga dokazima

A. 7. 4

Učenik piše objektivne pripovjedne tekstove u skladu s temom i prema planu.

- pripovijeda objektivno : promatra i prati događaj, zapaža tijek događaja i uključenost sudionika događaja poštujujući točnost i istinitost činjenica
- odgovara na pitanja tko sudjeluje u događaju, što se događa, gdje se i kada događa i koji je uzrok događaja ( zašto i kako? )
- poštuje načelo sažetosti, potpunosti, aktualnosti, točnosti i uvjerljivosti
- ponovno čita i pregledava napisani tekst sa svrhom usavršavanja teksta služeći se pravopisom i rječnicima
- razlikuje činjenice od mišljenja i stavova
- uspoređuje informacije iz različitih izvora sa svrhom procjene pouzdanosti, točnosti i autorstva
- selektivno i kritički preuzima informacije iz različitih izvora

- tekstovi: obavijest, vijest, izvješće, pismo

- piše objektivni pripovjedni tekst zapažajući tijek događaja

- piše objektivne pripovjedne tekstove odgovarajući na pet temeljnih pitanja

- piše objektivne pripovjedne tekstove prema planu i poštuje načela s obzirom na vrstu teksta

- piše objektivne pripovjedne tekstove   i dorađuje ih uporabom podataka iz različitih izvora

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI

RAZRADA ISHODA

RAZINA USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJUĆA

DOBRA

VRLO DOBRA

IZNIMNA

A. 7. 5

Učenik oblikuje tekst i primjenjuje znanja o gramatičkome i komunikacijskom ustrojstvu rečenice na oglednim i čestim primjerima.

- razlikuje značenja i službu padeža u rečenici
- razlikuje glasovne promjene : sibilarizacija, palatalizacija, jotacija, nepostojano a
- objašnjava gramatičko ustrojstvo rečenice : predikat, subjekt, objekt (glagoli po predmetu radnje) i priložne oznake te atribut i apozicija na oglednim i čestim primjerima
- objašnjava razliku između rečenice kao gramatičke jedinice , tj. modela kojim se ne govori i rečenice kao komunikacijske jedinice , tj. konkretnoga ostvaraja u govoru i pismu
- razlikuje upravni i neupravni govor u pismu; pravilno rabi dvotočku, crticu i navodnike u pisanju upravnog govora
- objašnjava stilski neobilježeni red riječi u rečenici i stilski obilježeni red riječi u rečenici na oglednim i čestim primjerima
- piše veliko početno slovo u jednorječnim i višerječnim imenima (ustanove, društva, pokreti, epohe, povijesni događaji); piše zarez radi odvajanja neovisnih dijelova rečenice (dozivanje, usklik) i u nabrajanju riječi i rečenica; piše česte kratice i pokrate

- razlikuje riječi s obzirom na njihovu vrstu i službu u rečenici

- povezuje značenje padeža i službu riječi u rečenici

- objašnjava gramatičko ustrojstvo rečenice sa svrhom oblikovanja teksta

- objašnjava gramatičko i komunikacijsko ustrojstvo rečenice sa svrhom oblikovanja teksta

A. 7. 6

Učenik imenuje tekstove i događaje važne za razvoj hrvatskoga jezika kroz hrvatsku povijest.

- stavlja u odnos razvoj hrvatskoga jezika s nacionalnim identitetom i kulturom
- upoznaje se s tekstovima i događajim a važnima za razvoj hrvatskoga jezika: hrvatski prvotisak, prvi hrvatski rječnik, prva hrvatska gramatika
- upoznaje se sa značajkama i vodećim ličnostima ilirskoga pokreta
- upoznaje se s događajima i ličnostima važnima za razvoj hrvatskoga jezika u 20. stoljeću
- istražuje suvremene jezične priručnike sa svrhom upoznavanja suvremene leksikografije i uočava brojnost jezičnih priručnika

- uočava kronološki tijek nastanka različitih tekstova važnih za razvoj hrvatskoga jezika

- imenuje događaje i tekstove važne za razvoj hrvatskoga jezika

- objašnjava utjecaj važnih događaja i tekstova na razvoj hrvatskoga jezika

- objašnjava utjecaj važnih događaja i tekstova na razvoj hrvatskoga jezika ističući njihovu važnost za nacionalni identitet

KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI

RAZRADA ISHODA

RAZINA USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJUĆA

DOBRA

VRLO DOBRA

IZNIMNA

B. 7. 1

Učenik vrednuje književni tekst tumačeći utjecaj književnoga teksta na oblikovanje stavova i vrijednosti.

- stavlja u odnos uzroke i posljedice te vlastito znanje o svijetu i prikaz svijeta u književnome tekstu

- uočava tematizira li tekst pojave i doživljaje koje može prepoznati u vlastitom okružju
- uočava estetska obilježja književnoga teksta u odnosu na ostale tekstove
- interpretira etičku i idejnu razinu književnoga teksta
- uočava višeslojnost književnoga teksta: jezična, sadržajna, značenjska i stilistička
- uspoređuje djela slične tematike
- vrednuje književni tekst i argumentira vlastita zapažanja povezujući ih sa stečenim znanjem i iskustvom
- objašnjava na koji način i u kojoj mjeri književni tekst utječe na oblikovanje njegovih stavova i vrijednosti

- uspoređuje prikaz svijeta u književnome tekstu s vlastitim znanjem o svijetu

- objašnjava utjecaj književnih tekstova na promjenu postojećih predodžbi o svijetu

- procjenjuje na koji način i u kojoj mjeri književni tekst utječe na oblikovanje mišljenja o svijetu

- vrednuje književni tekst uočavajući njegov utjecaj na oblikovanje stavova i vrijednosti

B. 7. 2

Učenik tumači književni tekst na temelju čitateljskoga iskustva i usporedbe s drugim tekstovima primjenjujući književnoteorijska znanja.

- uočava umjetničku ulogu književnosti koja ima kulturnu i estetsku vrijednost
- imenuje i opisuje pripovjedne događaje u kronološkome slijedu
- uočava strukturu književnoga teksta : fabula i kompozicija književnoga teksta; stih i strofa kao jedinstven i samostalan pjesnički oblik i primjenjuje dosad stečena književnoteorijska znanja
- razlikuje pripovjedača (u 1. i 3. osobi) od autora
- prepoznaje jezično-stilska obilježja književnoga teksta: hiperbola, retoričko pitanje, metafora
- opisuje figurativni jezik pjesništva (nešto se spoznaje kao nešto drugo)

- tekstovi: lirska pjesma: ljubavna, duhovna; novela, kriminalistički roman, romansirana biografija, autobiografija, komedija

- objašnjava značenje književnoga teksta s obzirom na vlastito čitateljsko iskustvo

- obrazlaže značenje književnoga teksta s obzirom na vlastito čitateljsko iskustvo i žanrovska obilježja

- obrazlaže značenje književnoga teksta uspoređujući ga s drugim tekstovima

- tumači značenje književnoga teksta primjenjujući književnoteorijska znanja

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI

RAZRADA ISHODA

RAZINA USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJUĆA

DOBRA

VRLO DOBRA

IZNIMNA

B. 7. 3

Učenik obrazlaže vlastiti izbor književnih tekstova za čitanje s obzirom na tematsku i žanrovsku pripadnost.

- izražava vlastiti doživljaj književnoga teksta
- obrazlaže razloge vlastitoga izbora književnih tekstova
- obrazlaže žanrove na temelju tematike, likova i načina izlaganja
- objašnjava svevremenske općeljudske poruke književnoga teksta

- stvara zajednički popis književnih tekstova prema kriteriju žanra, autora, tematike i sl.

-

-

-

-

B. 7. 4

Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima književnoga teksta.

- na temelju jezičnih vještina, aktivnoga rječnika i stečenoga znanja oblikuje uratke u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje
- istražuje, eksperimentira i slobodno radi na temi koja mu je bliska

- snima radiopriloge, izvodi monolog, sudjeluje u sudnici i parlaonici, organizira tematsku izložbu, istražuje književnu i jezičnu baštinu i stvara druge uratke prema vlastitoj zamisli

- razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo

-

-

-

-

KULTURA I MEDIJI

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI

RAZRADA ISHODA

RAZINA USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJUĆA

DOBRA

VRLO DOBRA

IZNIMNA

C. 7. 1

Učenik obrazlaže pozitivan i negativan utjecaj različitih medijskih tekstova na razvoj stavova i vrijednosti.

- objašnjava svoju reakciju na medijski tekst i
- uspoređuje reakcije različitih primatelja na isti medijski tekst
- suprotstavlja se stereotipima, predrasudama, prikrivenoj i otvorenoj diskriminaciji i govoru mržnje
- razlikuje uporabu postupaka, tehnika i izražajnih sredstava u različitim časopisima : usklađenost naslova sa sadržajem teksta, odnos fotografije i ilustracije s tekstom, svrha izdvajanja teksta u okvir, vizualni znakovi za privlačenje pozornosti, svrha različitih umetnutih priloga u časopisu

- izražava reakciju na medijski tekst i prepoznaje pozitivne utjecaje medijskih tekstova

- uspoređuje različite reakcije na isti medijski tekst i uočava pozitivne i negativne utjecaje medijskih tekstova

- dovodi u vezu utjecaj medijskih teksova s oblikovanjem stavova  

- objašnjava utjecaj medijskih tekstova na oblikovanje stavova i vrijednosti i postavlja se kao aktivan primatelj medijskih poruka

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI

RAZRADA ISHODA

RAZINA USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJUĆA

DOBRA

VRLO DOBRA

IZNIMNA

C. 7. 2

Učenik obrazlaže značenje popularnokulturnih tekstova s obzirom na društveni i ekonomski kontekst.

- tumači vezu teksta i svijeta koji ga okružuje
- opisuje ulogu popularne glazbe u izražavanju temeljnih pitanja mladenačkoga identiteta
- obrazlaže značenje popularnokulturnih tekstova i povezuje ih s društvenim i ekonomskim okružjem (npr. biografije poznatih koje prikazuju društvenu i ekonomsku raslojenost)
- tumači priču i likove kao temelje popularnih tekstova, tj. kao objekte divljenja ili osude
- izdvaja dijelove teksta koji predstavljaju predrasude i stereotipe
- objašnjava postojanje različitih, njemu poznatih supkultura (gejmeri, šminkeri...)
- uspoređuje popularnu kulturu s tzv. visokom kulturom na poznatim primjerima iz književnosti ili drugih umjetnosti

- tekstovi: tekstovi popularne glazbe, djela tzv. trivijalne književnosti: krimići, romanse, gotički romani, tinejdžerski časopisi

- uočava vezu popularnokulturnih tekstova i društvene stvarnosti

- povezuje   popularnokulturne tekstove s d ruštvenim i ekonomskim okružjem

- obrazlaže značenje popularnokulturnih tekstova izražavajući vlastiti stav o predrasudama i stereotipima

- uočava razliku između popularne i visoke kulture na poznatim primjerima

C. 7. 3

Učenik posjećuje kulturne događaje u fizičkome i virtualnome okružju.

Preporučeni sadržaji:
- posjet kazalištu: kazališne predstave; programi kojima se predstavlja organizacija rada kazališta, rad na predstavi i njihovi sudionici
- odlazak u kino i kinoteke
- posjet medijskim kućama (radijske i televizijske postaje, novinske i izdavačke kuće)
- posjet institucijama: knjižnice, muzeji, atelijeri, umjetničke radionice, instituti, zavodi
- posjet festivalima: književni, filmski, znanstveni, edukacijski, tradicijski
- posjet tribinama i susreti s književnicima i autorima različitih područja djelovanja
- sudjelovanje u radionicama različitih sadržaja
- posjet izložbama
- posjet predavanjima u fizičkome i digitalnome okružju
- sudjelovanje u raznim projektima
- posjet internetskim sadržajima: online izložbe, online učionice, kulturni portali

-

-

-

-

HRVATSKI JEZIK I KOMUNIKACIJA

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI

RAZRADA ISHODA

RAZINA USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJUĆA

DOBRA

VRLO DOBRA

IZNIMNA

A. 8. 1

Učenik govori i razgovara u skladu sa svrhom govorenja i sudjeluje u planiranoj raspravi.

- govori tekst   u skladu sa svrhom govorenja
- izvodi prethodno pripremljenu prezentaciju različitih sadržaja uz vizualna pomagala
- primjenjuje vještine grupnoga razgovora
- raspravlja spontano ili u planiranoj i pripremljenoj raspravi
- razgovijetno govori primjenjujući govorne vrednote

- primjenjuje govornu spretnost : izbjegava pogreške u govoru, zastajkivanja, samoispravljanja, izbjegava zamuckivanje i poštapalice

- uživljava se u sadržaj govoreći s uvjerenjem

- tekstovi: prezentacija (PowerPoint, Prezi i dr.), planirana rasprava: okrugli stol, parlaonica

- govori pripremljeni tekst s određenom svrhom i sudjeluje u pripremljenoj raspravi

- izlaže na temu jasno i sustavno te sudjeluje u spontanoj i planiranoj raspravi

- govori tekstove različitih sadržaja i sudjeluje u raspravi izražavajući vlastito mišljenje

- govori s uvjerenjem tekstove različitih sadržaja i raspravlja argumentirano izražavajući vlastite stavove

A. 8. 2

Učenik sluša tekst, prosuđuje značenje teksta i i povezuje ga sa stečenim znanjem i iskustvom.

- sluša tekst u različite svrhe: osobna, obrazovna, javna
- razlikuje kritičko slušanje : usmjereno na procjenu poslušanoga teksta, od drugih vrsta slušanja
- procjenjuje podatke iz poslušanoga teksta
- sintetizira sadržaj poslušanoga teksta
- prosuđuje poslušani tekst i proširuje njegovo značenje na temelju stečenoga znanja i iskustva

- objašnjava značenje nepoznatih riječi služeći se različitim izvorima

- sluša tekst i objašnjava značenje teksta na temelju stečenoga znanja

- sluša tekst i sintetizira sadržaj poslušanoga teksta

- sluša tekst i procjenjue podatke na temelju stečenoga znanja i iskustva

- prosuđuje poslušani   tekst i proširuje značenje teksta na temelju stečenoga znanja i iskustva iznoseći konkretne primjere

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI

RAZRADA ISHODA