PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA NASTAVNOGA PREDMETA ENGLESKI JEZIK
Svibanj, 2016
uvod
Novi kurikulum nastavnoga predmeta Engleski jezik temelji se na suvremenim pristupima učenju i poučavanju stranih jezika i donosi raznovrsne novosti, pritom uvažavajući kvalitetne ideje iz dokumenata koji su mu prethodili. To je prvi predmetni dokument koji obuhvaća osnovnu i srednju školu, odnosno cijelu obrazovnu vertikalu tijekom pet odgojno‐obrazovnih ciklusa.
Ključna promjena koju donosi kurikulum nastavnoga predmeta Engleski jezik jest odmak od dosadašnjih nastavnih planova i programa. Kurikulum nije nastavni plan i program, temelji se na drugačijim postavkama te mu tako treba i pristupiti. Promjena koju kurikulum donosi prvenstveno je konceptualna; umjesto navođenja sadržaja koji se u pojedinoj godini učenja i poučavanja jezika moraju obraditi, kurikulum je organiziran u tri domene, a temelji se na definiranju odgojno-obrazovnih ishoda usmjerenih na učenika. Kurikulum tako odgovara na zahtjev suvremenih odgojnih i obrazovnih znanosti da učenik preuzme središnju ulogu u procesu učenja i poučavanja.
Tri domene u koje je organiziran kurikulum nastavnoga predmeta Engleski jezik – Komunikacijska jezičnakompetencija, Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom – proizlaze iz temeljnih kompetencija, konceptualizacije jezično‐komunikacijskoga područja i svrhe predmeta Engleski jezik. Domene su polazište odgojno‐obrazovnih ishoda koji jasno iskazuju što učenici znaju, što mogu učiniti te koje stavove razvijaju u određenoj godini učenja, a formulirani su u skladu s učenikovim razvojnim obilježjima čime se učenicima osigurava kontinuitet u napredovanju i uravnotežen prijelaz iz razreda u razred i iz ciklusa u ciklus. Određene su razine usvojenosti svakoga ishoda kako bi učitelj znao što se od učenika očekuje te prilagodio poučavanje potrebama učenika. Ishodi proizašli iz domene Komunikacijska jezična kompetencija temelje se na stjecanju znanja o stranome jeziku i ovladavanju vještinama za upotrebu toga znanja u komunikacijskome činu. Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija vode k osposobljenosti za uočavanje i interpretaciju sličnosti i razlika među kulturama te učinkovitu i kontekstu primjerenu komunikaciju s govornicima stranoga jezika što dovodi do izgrađivanja skladnih međukulturnih odnosa. Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom dovode do samostalne i kritičke upotrebe različitih izvora znanja i primjene učinkovitih strategija učenja jezika kao pretpostavke cjeloživotnoga učenja.
Kakvoću realizacije novoga kurikuluma osigurava učitelj. Njemu je kurikulumom zajamčena autonomija i omogućena veća kreativnost u organizaciji cjelokupnoga procesa poučavanja koja se ogleda u slobodi izbora nastavnih sadržaja i načina poučavanja te u organizaciji vremena posvećenog ostvarivanju pojedinoga odgojno-obrazovnog ishoda.
Kurikulum stavlja naglasak na sigurno i poticajno okružje za učenje (fizičko i digitalno), autonomiju učitelja i učenika, suradničko i istraživačko učenje, autentičnost u poučavanju, poticanje međukulturnih susreta, razvoj kreativnoga i kritičkoga mišljenja te multidisciplinarnost i integrirano učenje jezika i sadržaja.
U skladu s promjenama vezanim uz sustav vrednovanja navode se elementi, pristupi i načini različitih oblika vrednovanja te sastavnice zaključne (pr)ocjene. Vrednovanje znanja kao integralnih dijelova djelatnosti i veća zastupljenost neformalnih načina vrednovanja učeniku pomaže razumjeti važnost i smislenost vrednovanja i preuzeti na sebe odgovornost za vlastito učenje. Novi načini izvještavanja koji upozoravaju na ono što učenik može, što se od njega očekuje, te što i kako treba poboljšati, učeniku omogućuju daljnje planiranje i unapređivanje procesa učenja.
A. OPIS NASTAVNOG PREDMETA ENGLESKI JEZIK
Svrha učenja i poučavanja predmeta
Učenje i poučavanje engleskoga jezika potiče i osigurava razvoj komunikacijske i međukulturne kompetencije, doprinosi cjelovitome razvoju učenika te se pozitivno odražava na razvoj svih temeljnih kompetencija.
Komunikacija na stranome jeziku podrazumijeva osposobljenost za usmeno i pisano razumijevanje, tumačenje i izražavanje informacija, ideja, misli, osjećaja, stavova i vrijednosti u različitim kulturnim i društvenim situacijama čime učeniku pruža mogućnost interakcije s ljudima s kojima ne dijeli materinski jezik. Takva interakcija doprinosi razumijevanju i otkrivanju svijeta koji učenika okružuje, stjecanju znanja o različitim zemljama i ljudima koji govore engleskim jezikom i tako, poznavanjem kulture, omogućuje informiranu komunikaciju. Time doprinosi međukulturnoj osviještenosti što učenika obogaćuje na osobnoj razini i na razini kulture i društva u cjelini.
Učenje stranoga jezika potiče sustavan način razvijanja kreativnoga i kritičkoga mišljenja te jača intelektualni kapacitet pojedinca. Ovladanost engleskim jezikom povoljno utječe na učenikovu sliku o sebi, utječe na donošenje odgovornih i neovisnih odluka te stvara preduvjet za nastavak obrazovanja i profesionalno usmjerenje. Mogućnosti veće osobne mobilnosti i sigurne orijentacije u globaliziranome svijetu izravno i pozitivno potiču razvitak budućega aktivnog člana demokratskoga i pluralističkoga društva.
Međukulturna osviještenostima primjetan utjecaj na odgovorno ponašanje, a upotreba različitih metoda učenja i poučavanja jezika izravno izgrađuje osobne i socijalne vještine.
Povezanost s vrijednostima i ostvarivanjem ciljeva određenih ONK-om
Učenje i poučavanje engleskoga jezika neposredno odražavaju vrijednosti i ciljeve određene Okvirom nacionalnoga kurikuluma. Znanje engleskoga kao globalnoga jezika koji se koristi na raznim područjima ljudskoga djelovanja ključno je za aktivno i odgovorno sudjelovanje djece i mladih ljudi u svakodnevnome životu u lokalnoj i globalnoj zajednici. Komunikacijom s drugima oni oblikuju osobni identitet i integritet, razvijaju solidarnost i poštovanje drugih i drugačijih te osvješćuju znanje o vlastitoj kulturi što doprinosi ostvarivanju njihovih potencijala te ih osposobljava za nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje.
Vrijednosti i načela učenja i poučavanja engleskoga jezika
Temeljne vrijednosti su jednakost u pravu na izbor engleskoga kao stranoga jezika te pravo na dostupnost kvalitetnoga poučavanja.
Uz primjenu načela učenja i poučavanja definiranih Okvirom nacionalnoga kurikuluma primjenjuju se i određena načela specifična za učenje stranoga jezika. Osnovna načela poučavanja su izbor sadržaja te primjena metoda učenja i poučavanja primjerenih razvojnoj dobi učenika uz uvažavanje individualnih razlika u predznanju, sposobnostima, motivaciji, stilu i strategijama učenja, zatim načelo poticanja odgovornosti za vlastito učenje te načelo promicanja višejezičnosti i osposobljavanja za suživot u europskome kontekstu i šire. Pristup je komunikacijski, s učenikom u središtu nastavnoga procesa i s naglaskom na njegovoj uključenosti. Učenje se prvenstveno odvija interakcijom s drugima te se promiču metode suradničkoga učenja u fizičkome i digitalnome okružju. Potiče se ovladavanje engleskim jezikom izvan škole i primjena naučenoga u stvarnim životnim situacijama, čime se u učenju i poučavanju otvaraju mogućnosti za autentičnu komunikaciju na engleskome jeziku. Odgojno-obrazovni proces odvija se u poticajnome i sigurnome okružju u kojemu svaki učenik ima priliku ostvariti uspjeh, a posebno je važno promicanje suradnje, poticanje kreativnosti i uvažavanje kulturnih različitosti.
Mjesto predmeta u cjelokupnome kurikulumu
Engleski jezik, koji pripada jezično-komunikacijskomu području kurikuluma, uči se kao strani jezik. Poučava se u svim ciklusima i vrstama odgoja i obrazovanja kao obavezan ili izborni predmet. Broj nastavnih sati ovisi o ciklusu i vrsti programa/zanimanja.
Slika 1: Mjesto predmeta Engleski jezik u cjelokupnome kurikulumu
B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA PREDMETA
Učenje i poučavanje engleskoga jezika usmjereno je na razvijanje interesa i motiviranje učenika za ovladavanje jezikom što doprinosi njihovu osobnomu i društvenomu razvoju. Učenici postižu razinu jezičnoga umijeća koja im omogućava samostalnu komunikaciju na engleskome jeziku u različitim situacijama i usvajaju vještine potrebne za samostalno učenje kao temelj za cjeloživotno obrazovanje.
Temeljni ciljevi učenja i poučavanja engleskoga jezika jesu osposobiti učenika za: 1. samostalnu i točnu upotrebu jezika u govoru i pismu u različitim kontekstima školske, lokalne i šire zajednice, uključujući i digitalno okružje
2. razumijevanje i uvažavanje drugih kultura i društvenih normi te sagledavanje vlastite kulture
3. samostalnu i kritičku upotrebu različitih izvora znanja i primjenu učinkovitih strategija učenja jezika
4. prihvaćanje odgovornosti za osobni razvoj, vlastite postupke i njihove rezultate
5. cjeloživotno učenje i rad u globaliziranome društvu.
Polazeći od spoznaje da je jezik sredstvo za komunikaciju, učenici razvijaju sposobnost razumijevanja, izražavanja i upotrebe strategija za usvajanje znanja o jeziku i razvijaju okvirnu predodžbu o jeziku kao sustavu. Uz to, ovladavaju jezičnim djelatnostima potrebnim u komunikaciji s izvornim i neizvornim govornicima. Komunicirajući, uče prepoznavati i uvažavati jedinstvenost drugih kultura, razvijaju kulturnu svjesnost, međukulturnu kompetenciju i višekulturnost te izgrađuju vlastite pozicije i uloge u različitim komunikacijskim odnosima. Time se razvijaju kompetencije potrebne za cjeloživotni razvoj.
C. DOMENE/KONCEPTI U ORGANIZACIJI PREDMETNOGA KURIKULUMA
Tri su domene kurikuluma nastavnoga predmeta Engleski jezik: Komunikacijska jezična kompetencija, Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom. Navedene domene u skladu su s vizijom Okvirnoga nacionalnog kurikuluma, a proizlaze iz temeljnih kompetencija, konceptualizacije jezično-komunikacijskoga područja i svrhe predmeta. Njihova neodvojivost proizlazi iz međuovisnosti engleskoga jezika i kulture te samostalnosti u učenju kao preduvjeta cjeloživotnomu razvoju komunikacijske i međukulturne kompetencije. Sve tri domene čine uravnoteženu strukturu cjelokupnoga kurikuluma nastavnoga predmeta i polazište su odgojno-obrazovnih ishoda za sve odgojno-obrazovne cikluse unutar predmeta.
Komunikacijska jezična kompetencija
Komunikacijska jezična kompetencija podrazumijeva učinkovito služenje vlastitim jezičnimrepertoarom u skladu s kontekstom i svrhom komunikacijske situacije. Preduvjet takve komunikacije jest sposobnost razumijevanja te usmenoga i pisanoga izražavanja informacija, ideja, misli, osjećaja, stavova i vrijednosti u skladu s različitim kulturnim i društvenim kontekstima.
Odgojno-obrazovni ishodi proizašli iz domene Komunikacijska jezična kompetencija temelje se na:
−stjecanju znanja o engleskome jeziku (vokabular, gramatika, izgovor i pravopis; stilovi i registri govorenoga i pisanoga engleskog jezika; obilježja verbalne i neverbalne interakcije)
−ovladavanju djelatnostima za upotrebu jezičnoga znanja u komunikacijskome činu (djelatnost slušanja i razumijevanja govorenih poruka; djelatnost govorenja; djelatnost čitanja, razumijevanja i pisanja tekstova; djelatnost posredovanja).
Jezično posredovanje (jezična medijacija) složena je jezična djelatnost koja uključuje istovremenu ili naizmjeničnu jezičnu recepciju i produkciju. Dok u usmenome jezičnome posredovanju treća osoba omogućuje sporazumijevanje drugih dviju ili više osoba koji ne govore isti jezik, u pismenome ili kombiniranome jezičnom posredovanju treća osoba za ine osobe koje ne razumiju polazni jezik sažima pisane ili govorene tekstove ili ih prevodi.
Razvojem komunikacijske kompetencije potiče se socijalizacija i cjelokupan razvoj svestrane stvaralačke ličnosti učenika. Stjecanjem navedene kompetencije kod učenika se potiče razvoj metajezičnih i metakognitivnih sposobnosti, intelektualna znatiželja, kreativnost i interes za učenjem jezika.
Međukulturna komunikacijska kompetencija
Život u višejezičnome i višekulturnome svijetu obvezuje obrazovne sustave na uključivanje razvoja međukulturnosti u program učenja i poučavanja engleskoga jezika na svim razinama i vrstama obrazovanja kako bi se naglasila važnost razvoja učenikove svijesti o sebi kao pojedincu i društvenome biću zainteresiranome za upoznavanje različitosti i učenje o njima. Tijekom odgojno-obrazovnoga procesa potiče se razvijanje stavova i svjesnost te stjecanje znanja i vještina o drugim kulturama kako bi se razvila međukulturna kompetencija i bolje razumijevanje i poštovanje različitih kultura. Međukulturnost podrazumijeva razumijevanje i komuniciranje među govornicima engleskoga jezika različitoga kulturnog podrijetla.
Ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda unutar ove domene učenik postaje međukulturno kompetentan što znači da je:
◊sposoban uočiti i interpretirati sličnosti i razlike među kulturama
−empatičan, prilagodljiv i otvoren za razumijevanje, prihvaćanje i uvažavanje govornika engleskoga jezika i njihovih kultura
−spreman za recepciju književnosti na engleskome jeziku i da okvirno poznaje njezine najvažnije oblike
−sposoban učinkovito i kontekstu primjereno komunicirati s izvornim i neizvornim govornicima engleskoga jezika što dovodi do uzajamnoga zadovoljstva sugovornika različitih kulturnih identiteta i izgrađivanja skladnih međukulturnih odnosa.
U konačnici, razvoj međukulturne kompetencije pomaže učeniku odbaciti predrasude i osnažuje ga u sprječavanju diskriminacije i nenasilnome rješavanju sukoba te doprinosi razumijevanju, proširivanju i produbljivanju učenikova pogleda na svijet što mu omogućuje uspješno sudjelovanje u užoj i široj zajednici, u fizičkome i digitalnome okružju, te povećava mogućnosti za mobilnost i zapošljivost.
Samostalnost u ovladavanju jezikom
Učenikovo preuzimanje odgovornosti za vlastito učenje jezika ključ je uspješnoga ovladavanja komunikacijskom kompetencijom u engleskome jeziku i preduvjet njegova cjeloživotnoga razvoja.
Stoga se odgojno-obrazovnim ishodima proizašlima iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom naglašava:
◊učenikov afektivni i kognitivni razvoj
◊razvoj kritičkoga mišljenja, kreativnoga izražavanja i metakognitivnih sposobnosti
◊razvoj medijske pismenosti.
Time se razvija učenikova uloga u procesu učenja jezika koja obuhvaća sposobnost svjesnoga, fleksibilnoga i učinkovitoga reguliranja vlastitoga učenja, tj. ovladavanja engleskim jezikom.
Samostalan učenik planira, organizira, prati i vrednuje svoje učenje, razvija motivaciju i ustrajan je i pozitivan u učenju i radu što mu omogućuje uspješno ostvarivanje ciljeva i zadovoljavanje potreba. On ujedno pronalazi, izabire, vrednuje i učinkovito se koristi informacijama iz različitih izvora i medija te stalno unapređuje svoje komunikacijske i prezentacijske vještine. Preuzimanjem aktivne uloge u procesu učenja, učenik razvija samopouzdanje i samopoštovanje te stvara temelje za cjeloživotno učenje.
Slika 2: Grafički prikaz organizacije predmetnoga kurikuluma
D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PO RAZREDIMA I DOMENAMA
Domene Komunikacijska jezična kompetencija, Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost uovladavanju jezikom integrativni su dijelovi kurikuluma nastavnoga predmeta Engleski jezik i čine jedinstvenu i nedjeljivu cjelinu čiji se odgojno-obrazovni ishodi međusobno prožimaju i dopunjuju. U svakoj se domeni uz odgojno-obrazovne ishode navodi i razrada ishoda. Ishodi se kumulativno razvijaju po razredima i ciklusima: viši razredi uključuju i ishode prethodnih razreda. Razrada ishoda nije iscrpna te je učitelj nadopunjuje sukladno sposobnostima, potrebama i interesima svojih učenika. U svim je domenama, razredima i ciklusima razrada ishoda primjerena dobi učenika.
U okviru domene Komunikacijska jezična kompetencija razvijaju se recepcija, produkcija i interakcija s pomoću djelatnosti slušanja, čitanja, govorenja, pisanja i jezičnoga posredovanja na engleskome jeziku. Tekst podrazumijeva sve proizvode jezične upotrebe – govorni, pisani, vizualni ili multimodalni. Multimodalni tekstovi kombiniraju jezik s drugim sustavima komuniciranja kao što su tiskani ili digitalni tekst, vizualna pomagala te zvučna ili govorna riječ.
Ovisno o godini učenja i poučavanja ishoda, tekstovi se razlikuju po dužini i složenosti. Broj riječi koji definira dužinu teksta razlikuje se u receptivnim i produktivnim djelatnostima. U djelatnostima slušanja i čitanja vrlo kratak tekst ima do 100 riječi, kratak tekst između 100 i 300 riječi (u 5. razredu 100 – 200 riječi, a u 6. razredu 200 –300 riječi), srednje dug tekst ima između 300 i 600 riječi (u 7. razredu 300 – 500, a u 8. razredu 500 – 600 riječi), dok dug tekst ima više od 600 riječi. U djelatnostima govorenja i pisanja vrlo kratak tekst ima do 40 riječi, kratak između 40 i 80 riječi (u 5. razredu 40 – 60 riječi, u 6. razredu 60 – 70 riječi, a u 7. razredu 70 – 80 riječi), srednje dug tekst ima između 80 i 200 riječi (u 8. razredu 80 – 100 riječi), a dug tekst više od 200 riječi.
Složenost teksta ovisi o kvantitativnim i kvalitativnim pokazateljima složenosti i učenikovu poznavanju teme teksta. Kvantitativni pokazatelji složenosti odnose se na obilježja riječi i rečenica poput dužine, učestalosti i složenosti, a kvalitativni pokazatelji na vrstu teksta, složenost izloženih ideja, stil autora i način na koji je tekst strukturiran i prezentiran. Budući da su učenikova prethodna znanja o temi treći čimbenik o kojemu ovisi složenost teksta, procjena složenosti, uz navedene pokazatelje, ovisi i o stručnoj procjeni učitelja.
Uz odgojno-obrazovne ishode navedene su preporuke za ostvarivanje ishoda koje obuhvaćaju preporučene teme, leksičke strukture, funkcije, ključne gramatičke strukture, tekstne vrste za pisanu produkciju i metodičke preporuke izražene na razini ciklusa. Pod ključnim gramatičkim strukturama naveden je samo dio struktura te nije riječ o iscrpnome popisu gramatičkih sadržaja. Strukture su navedene u onome ciklusu u kojemu se očekuje ovladanost na razini upotrebe, što ne znači da se one neće pojaviti prije na razini prepoznavanja ili da se kasnije neće proširivati njihova funkcija; dapače, gramatičke bi se strukture trebale reciklirati tijekom godina učenja. Dakle, jezični se sadržaji (leksičke i gramatičke strukture) nadograđuju po razredima i ciklusima, a viši razredi uključuju strukture iz prethodnih razreda.
U okviru domene Međukulturna komunikacijska kompetencija potiču se međukulturna znatiželja,recepcija književnih i srodnih tekstova te međukulturni susreti kojima se stječu znanja i razvijaju vještine međukulturnoga ophođenja te svijest i stavovi o različitostima unutar vlastite i drugih kultura čime se potiče uvažavanje drugih i drugačijih. Međukulturni susreti obuhvaćaju susrete unutar jednoga, višekulturnoga društva te susrete među različitim društvima, u fizičkome i digitalnome okružju.
U okviru domene Samostalnost u ovladavanju jezikom razvijaju se interes, pozitivan stav i samopouzdanje učenika u učenju engleskoga jezika, njihovo kreativno izražavanje, kritičko mišljenje i medijska pismenost. Učenici postupno upoznaju i primjenjuju različite strategije za samoregulaciju učenja jezika. Navode se i opisuju kognitivne strategije koje služe usvajanju jezičnoga sadržaja. U ove su strategije uključene i strategije zapamćivanja, posebno u ranijim ciklusima učenja te kompenzacijske strategije koje pomažu učeniku održati komunikaciju kada ona zastaje. Uz već navedene direktne strategije, navode se i indirektne strategije učenja jezika koje uključuju metakognitivne i društveno-afektivne strategije. Prvima učenik prepoznaje vlastite potrebe i stilove učenja, prati i vrednuje vlastiti napredak. Društveno-afektivnim strategijama učenik prepoznaje svoja raspoloženja i osjećaje te u učenju surađuje s drugima. Kombiniranje i primjenu različitih strategija potiče učitelj koji izabire odnosno nadopunjuje razradu ishoda primjereno potrebama svojih učenika. Razrada odgojno-obrazovnih ishoda prema razinama usvojenosti u ovoj je domeni osmišljena tako da učitelju olakša praćenje razvoja učenika prema samostalnoj i učinkovitoj upotrebi strategija učenja jezika.
Osnovna škola (70+70+70+70+105+105+105+105)
1. ciklus
1. razred
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
A.1.1. Učenik neverbalno i verbalno reagira na izgovorene riječi te vrlo kratke i jednostavne upute i pitanja.
- povezuje izgovorene riječi ili zvučni zapis riječi sa slikovnim prikazima i predmetima
- povezuje izgovorene upute ili zvučni zapis uputa s radnjama
- imenuje nazive na temelju uputa ili pitanja
Učenik češće reagira neverbalno nego verbalno; uz stalnu pomoć reagira na učestale riječi i upute.
Učenik češće reagira neverbalno nego verbalno; uz čestu pomoć reagira na učestale riječi i upute.
Učenik neverbalno i verbalno reagira na više poznatih riječi i na različite upute uz povremenu pomoć.
Učenik samostalno neverbalno i verbalno reagira na većinu poznatih riječi i uputa.
A.1.2. Učenik prepoznaje grafijske slike jednostavnih riječi.
- povezuje grafijsku sliku riječi (čiji je izgovor jednak ili vrlo sličan pisanome obliku) sa slikovnim prikazom
- povezuje grafijsku sliku riječi s njezinim izgovorom
Učenik češće reagira neverbalno nego verbalno; uz stalnu pomoć reagira na učestale riječi.
Učenik češće reagira neverbalno nego verbalno; uz čestu pomoć reagira na učestale riječi.
Učenik neverbalno i verbalno reagira na više poznatih zapisanih riječi uz povremenu pomoć.
Učenik samostalno neverbalno i verbalno reagira na većinu poznatih zapisanih riječi.
A.1.3. Učenik ponavlja riječi i vrlo kratke i jednostavne rečenice oponašajući engleski sustav glasova.
- ponavlja izgovor riječi i nekoliko riječi u nizu prema slušnome modelu
Učenik uz stalnu pomoć ponavlja izgovor manje zahtjevnih glasova u učestalim riječima i rečenicama.
Učenik uz čestu pomoć ponavlja izgovor manje zahtjevnih glasova u učestalim riječima i rečenicama.
Učenik uz povremenu pomoć ponavlja izgovor većine glasova u više poznatih riječi i rečenica.
Učenik samostalno ponavlja izgovor većine glasova u većini poznatih riječi i rečenica.
A.1.4. Učenik upotrebljava učestale riječi oponašajući engleski sustav glasova.
- izgovara učestale riječi (imenuje, odgovara) na temelju slikovnoga i slušnoga poticaja
Učenik uz stalnu pomoć izgovara vrlo učestale riječi i pravilno izgovara manje zahtjevne glasove.
Učenik uz čestu pomoć izgovara neke učestale riječi i pravilno izgovara manje zahtjevne glasove.
Učenik uz povremenu pomoć izgovara više učestalih riječi i pravilno izgovara većinu glasova.
Učenik samostalno izgovara većinu učestalih riječi i pravilno izgovara većinu glasova.
A.1.5. Učenik razgovara s drugom osobom te s njom razmjenjuje naučene vrlo kratke i jednostavne rečenice.
- upotrebljava osnovne komunikacijske obrasce
- pozdravlja, predstavlja se, pita za ime
- čestita rođendan i blagdane, zahvaljuje
Učenik uz stalnu pomoć upotrebljava dio osnovnih komunikacijskih obrazaca.
Učenik uz čestu pomoć upotrebljava dio osnovnih komunikacijskih obrazaca.
Učenik uz povremenu pomoć upotrebljava većinu osnovnih komunikacijskih obrazaca.
Učenik samostalno upotrebljava osnovne komunikacijske obrasce.
A.1.6. Učenik preslikava slova engleske abecede.
- preslikava slova engleske abecede prema predlošku (posebice q, w, x i y)
Učenik uz stalnu pomoć točno i uredno preslikava većinu jednostavnijih slova engleske abecede.
Učenik uz čestu pomoć točno i uredno preslikava većinu jednostavnijih i neka složenija slova engleske abecede.
Učenik uz povremenu pomoć točno i uredno preslikava većinu slova engleske abecede.
Učenik samostalno točno i uredno preslikava sva slova engleske abecede.
- preslikava ključne riječi kako bi razvio grafomotoriku
Učenik uz stalnu pomoć i više vremena uglavnom točno i uredno preslikava riječi.
Učenik uz čestu pomoć i više vremena uglavnom točno i uredno preslikava riječi.
Učenik uz povremenu pomoć uglavnom točno i uredno preslikava riječi.
Učenik samostalno točno i uredno preslikava riječi.
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
B.1.1. Učenik uočava međukulturna iskustva u poznatome kontekstu te prepoznaje osnovne činjenice i obilježja kultura ciljnoga jezika ili drugih kultura i uočava sličnosti s vlastitom kulturom.
- uočava imena i tipična prezimena vršnjaka iz zemalja ciljnoga jezika
- prepoznaje posebnosti obiteljskih proslava i načina obilježavanja blagdana
- prepoznaje nazive zemalja
- prepoznaje i pozitivno reagira na različite književne tekstove (npr. pjesmice, brojalice, slikovnice i sl.)
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje međukulturno iskustvo u neposrednome okružju te osnovne činjenice i obilježja kultura ciljnoga jezika ili drugih kultura.
Učenik uz čestu pomoć (neverbalno i/ili verbalno, na materinskome ili ciljnome jeziku) upozorava na uočavanje međukulturnoga iskustva u poznatim situacijama te povremeno prepoznaje osnovne činjenice i obilježja kultura ciljnoga jezika ili drugih kultura.
Učenik uz povremenu pomoć uočava i prepoznaje primjere međukulturnoga iskustva, neverbalno i/ili verbalno, na materinskome ili ciljnome jeziku reagira prema predlošku te često prepoznaje osnovne činjenice i obilježja kultura ciljnoga jezika ili drugih kultura i uočava sličnosti s vlastitom kulturom.
Učenik samostalno (neverbalno i/ili verbalno, na materinskome ili ciljnome jeziku) reagira na primjere i elemente međukulturnih iskustava u školskome i izvanškolskome kontekstu te prepoznaje osnovne činjenice i obilježja kultura ciljnoga jezika ili drugih kultura i uočava sličnosti s vlastitom kulturom.
B.1.2. Učenik prepoznaje i oponaša osnovne obrasce uljudnoga ophođenja u simuliranim i/ili stvarnim međukulturnim susretima.
- pravilno reagira u vrlo jednostavnim komunikacijskim situacijama na engleskome jeziku
- ponavlja izraze za pozdravljanje i oslovljavanje osoba u poznatome kontekstu na neformalnoj razini
- izražava zahvalu i molbu
- oponaša neverbalne znakove
Učenik uz stalnu pomoć reagira (neverbalno i/ili verbalno, na materinskome ili ciljnome jeziku) na izraze za pozdravljanje i oslovljavanje osoba u poznatome kontekstu na neformalnoj razini.
Učenik uz čestu pomoć reagira (neverbalno i/ili verbalno, na materinskome ili ciljnome jeziku) u nekim slučajevima.
Učenik uz povremenu pomoć ponavlja izraze za pozdravljanje i oslovljavanje osoba te reagira (neverbalno i/ili verbalno, na materinskome ili ciljnome jeziku) u većini slučajeva.
Učenik samostalno (neverbalno i/ili verbalno, na materinskome ili ciljnome jeziku) reagira u različitim neformalnim kontekstima simuliranih i/ili stvarnih međukulturnih susreta.
B.1.3. Učenik pokazuje zanimanje za učenje o kulturi ciljnoga jezika.
- pozitivno reagira na prigodne sadržaje i aktivnosti u bliskome kontekstu
- postavlja pitanja o bliskim sadržajima i običajima na materinskome i/ili stranome jeziku
Učenik prati tijek sata i primjereno neverbalno reagira te slijedi upute za aktivnosti.
Učenik uz čestu pomoć (neverbalno i/ili verbalno, na materinskome ili ciljnome jeziku) reagira na prigodne sadržaje i aktivnosti i zadane upute te povremeno postavlja pitanja o bliskim sadržajima i običajima na stranome jeziku.
Učenik često (neverbalno i/ili verbalno, na materinskome ili ciljnome jeziku) reagira na prigodne sadržaje i aktivnosti te često postavlja pitanja o bliskim sadržajima i običajima na stranome jeziku.
Učenik samoinicijativno iskazuje interes za sadržaje i aktivnosti tipične za kulturu ciljnoga jezika.
B.1.4. Učenik prepoznaje i reagira na primjere prihvaćanja i/ili isključivanja drugih i drugačijih u poznatim kontekstima.
- uočava primjere uključivanja i/ili izoliranja drugih i drugačijih u situacijama iz svakodnevnoga života u fizičkome i digitalnome okružju
Učenik uz stalnu pomoć uočava primjere prihvaćanja i/ili isključivanja drugih i drugačijih u poznatim situacijama.
Učenik uz čestu pomoć (neverbalno i/ili verbalno, na materinskome ili ciljnome jeziku) upozorava na uočavanje primjera prihvaćanja i/ili isključivanja drugih i drugačijih u poznatim situacijama.
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje primjere prihvaćanja i/ili isključivanja drugih i drugačijih u poznatim situacijama i (neverbalno i/ili verbalno, na materinskome ili ciljnome jeziku) reagira na njih.
Učenik samostalno razlikuje te (neverbalno i/ili verbalno, na materinskome ili ciljnome jeziku) reagira na primjere prihvaćanja i/ili isključivanja drugih i drugačijih u poznatim situacijama.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
C.1.1. Učenik uočava i koristi se najosnovnijim kognitivnim strategijama učenja jezika.
- gleda i pozorno sluša učitelja, druge učenike i zvučno-vizualne zapise
- ponavlja i uvježbava vrlo kratke i učestale riječi i izraze razmjenjujući ih s drugima
- oponaša zvukove i intonaciju
Učenik uz stalnu pomoć uočava i koristi se najosnovnijim kognitivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć uočava i koristi se dijelom najosnovnijih kognitivnih strategija učenja jezika.
Učenik uočava i koristi se više najosnovnijih kognitivnih strategija učenja jezika.
Učenik samostalno uočava i koristi se većinom najosnovnijih kognitivnih strategija učenja.
C.1.2. Učenik uočava i koristi se najosnovnijim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
- usmjerava pažnju na određeni zadatak i rješava ga
- prikuplja svoje radove u mapu radova (portfolio)
prema uputama radi praćenja napretka u učenju
- razmišlja o svojim osjećajima prema učenju jezika i prikladnim znakovima/crtežima ih opisuje
Učenik uz stalnu pomoć uočava i koristi se dijelom najosnovnijih metakognitivnih strategija učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć uočava i koristi se dijelom najosnovnijih metakognitivnih strategija učenja jezika.
Učenik uočava i koristi se više najosnovnijih metakognitivnih strategija učenja jezika.
Učenik samostalno uočava i koristi se većinom najosnovnijih metakognitivnih strategija učenja jezika.
C.1.3. Učenik uočava i korist se najosnovnijim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
- razvija početni pozitivan stav i zanimanje za učenje engleskoga jezika
- oponaša interakciju i surađuje s drugima u paru ili skupini pokazujući prema njima suosjećajnost igrom, pjesmom, pričom, dijeljenjem uloga i kretanjem
Učenik uz stalnu pomoć uočava i koristi se dijelom najosnovnijih društveno-afektivnih strategija učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć uočava i koristi se dijelom najosnovnijih društveno-afektivnih strategija učenja jezika.
Učenik uočava i koristi se više najosnovnijih društveno-afektivnih strategija učenja jezika.
Učenik samostalno uočava i koristi se većinom najosnovnijih društveno-afektivnih strategija učenja jezika.
C.1.4. Učenik uočava i primjenjuje najosnovnije tehnike kreativnoga izražavanja.
- kreativno se izražava pjesmom i glumom
- izrađuje slikovni rječnik
- izrezuje, slaže i boji crteže /slike
Učenik uz stalnu pomoć uočava i primjenjujenajosnovnije tehnike kreativnoga izražavanja.
Učenik uz čestu pomoć uočava i primjenjuje najosnovnije tehnike kreativnoga izražavanja.
Učenik uz povremenu pomoć uočava i primjenjuje najosnovnije tehnike kreativnoga izražavanja.
Učenik uočava i samostalno primjenjuje najosnovnije tehnike kreativnoga izražavanja.
C.1.5. Učenik uočava činjenice i mišljenja u vrlo kratkim učestalim jednostavnim izrazima i rečenicama.
- reagira na različite vrste poticaja (slušajući zvučne zapise, doživljaje vršnjaka i slično) iznoseći činjenicu i/ili mišljenje
Učenik uz stalnu pomoć uočava činjenice i mišljenja.
Učenik uz čestu pomoć uočava činjenice i mišljenja.
Učenik uz povremenu pomoć uočava činjenice i mišljenja.
Učenik samostalno uočava činjenice i mišljenja.
C.1.6. Učenik prepoznaje različite izvore informacija.
- prepoznaje i razlikuje različite izvore informacija (udžbenik, radna bilježnica, razni audiovizualni i digitalni materijali te didaktički materijali učitelja)
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje različite izvore informacija.
Učenik uz čestu pomoć prepoznaje različite izvore informacija.
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje različite izvore informacija.
Učenik samostalno prepoznaje različite izvore informacija.
2. razred
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
A.2.1. Učenik neverbalno i verbalno reagira na izgovorene riječi i kratke i jednostavne upute.
- povezuje izgovorene riječi ili zvučni zapis riječi sa slikovnim prikazima i predmetima
- povezuje izgovorene upute ili zvučni zapis uputa s radnjama
- imenuje nazive na temelju uputa ili pitanja
Učenik češće reagira neverbalno nego verbalno; uz stalnu pomoć reagira na učestale riječi i upute.
Učenik češće reagira neverbalno nego verbalno; uz čestu pomoć reagira na učestale riječi i upute.
Učenik neverbalno i verbalno reagira na više poznatih riječi i na različite upute uz povremenu pomoć.
Učenik samostalno neverbalno i verbalno reagira na većinu poznatih riječi i uputa.
A.2.2. Učenik povezuje govoreni i pisani oblik jednostavnih učestalih riječi koje su slične u izgovoru i pismu.
- prepoznaje zapisanu ključnu riječ na temelju izgovorene
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje pisani oblik učestalih ključnih riječi.
Učenik uz čestu pomoć prepoznaje pisani oblik dijela učestalih ključnih riječi.
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje pisani oblik više učestalih ključnih riječi.
Učenik samostalno prepoznaje pisani oblik većine učestalih ključnih riječi.
A.2.3. Učenik ponavlja riječi i kratke i jednostavne rečenice oponašajući engleski sustav glasova.
- ponavlja izgovor riječi i riječi u nizu prema slušnome modelu
Učenik uz stalnu pomoć ponavlja izgovor manje zahtjevnih glasova u učestalim riječima i rečenicama.
Učenik uz čestu pomoć ponavlja izgovor manje zahtjevnih glasova u učestalim riječima i rečenicama.
Učenik uz povremenu pomoć ponavlja izgovor većine glasova u više riječi i rečenica.
Učenik samostalno ponavlja izgovor većine glasova u većini riječi i rečenica.
A.2.4. Učenik upotrebljava učestale riječi i vrlo kratke rečenice oponašajući engleski sustav glasova.
- izgovara učestale riječi (imenuje, odgovara) i niže riječi u rečenicu na temelju slikovnoga, slušnoga i pisanoga poticaja
Učenik uz stalnu pomoć izgovara učestale riječi i pravilno izgovara manje zahtjevne glasove; niže riječi u vrlo kratke rečenice uz pomoć.
Učenik uz čestu pomoć izgovara učestale riječi i pravilno izgovara manje zahtjevne glasove; niže riječi u vrlo kratke rečenice uz čestu pomoć.
Učenik uz povremenu pomoć izgovara više učestalih riječi i pravilno izgovara većinu glasova; niže riječi u vrlo kratke rečenice uz povremenu pomoć.
Učenik samostalno izgovara većinu učestalih riječi i pravilno izgovara većinu glasova; niže riječi samostalno u vrlo kratke rečenice.
A.2.5. Učenik razgovara s drugom osobom te s njom razmjenjuje naučene vrlo kratke i jednostavne rečenice.
- koristi se osnovnim komunikacijskim obrascima
- predstavlja drugoga, pita, odgovara, daje upute
Učenik se uz stalnu pomoć koristi dijelom osnovnih komunikacijskih obrazaca.
Učenik se uz čestu pomoć koristi dijelom osnovnih komunikacijskih obrazaca.
Učenik se uz povremenu pomoć koristi većinom osnovnih komunikacijskih obrazaca.
Učenik se samostalno koristi osnovnim komunikacijskim obrascima.
A.2.6. Učenik prepisuje jednostavne učestale riječi te kratke i jednostavne rečenice.
- prepisuje ključne riječi i rečenice
Učenik uz stalnu pomoć i više vremena uglavnom točno i uredno prepisuje riječi i rečenice.
Učenik uz čestu pomoć uglavnom točno i uredno i uz više vremena prepisuje riječi i rečenice.
Učenik uz povremenu pomoć uglavnom točno i uredno prepisuje riječi i rečenice.
Učenik samostalno točno i uredno prepisuje riječi i rečenice.
preporuke za ostvarivanje ishoda
Preporučene teme:Ovo sam ja, Moja obitelj, Moji školski dani, Blagdani
Leksičke strukture:biraju se primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Od drugog se razreda nadalje ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
Funkcije:pozdravljanje i oslovljavanje, predstavljanje, čestitanje
Ključne gramatičke strukture:Present simple (1st person singular), Imperative
Tekstne vrste - pisana produkcija:čestitka, pozivnica, kratka poruka
Metodičke preporuke:Poučavanje jezičnih sadržaja (leksičkih i gramatičkih struktura) temelji se na govornoj komunikaciji i učenju iz situacije posredstvom mimike, gesta, pokreta, likovnoga izraza, igre, pjesme i dramatizacije s pomoću zornih sredstava. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji se posreduju globalno, bez osvještavanja i upotrebe metajezika, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
B.2.1. Učenik uočava povezanost jezika i kulture u poznatome kontekstu te navodi osnovne činjenice i obilježja zemalja ciljnoga jezika.
- prepoznaje i imenuje osnovne kulturno specifične elemente
- navodi primjere riječi iz materinskoga i ciljnoga jezika koje su kulturno uvjetovane
- prepoznaje najpoznatija obilježja zemalja ciljnoga jezika i nacionalne simbole
- ponavlja prigodne sadržaje i aktivnosti u poznatome kontekstu u okviru tematskih sadržaja
- prepoznaje sličnosti i razlike u običajima i tradiciji te u svojoj svakodnevici i svakodnevici vršnjaka u zemljama ciljnoga jezika i drugih kultura
- ponavlja premjerene vrste književnih tekstova (npr. pjesmice, brojalice, jednostavne pjesme i sl.)
- pozitivno reagira na različite književne tekstove (npr. priče, bajke, basne i sl.)
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje kulturno specifične elemente i najpoznatija obilježja zemalja ciljnoga jezika te neverbalno ili verbalno na materinskome jeziku reagira na prigodne sadržaje i uz stalnu pomoć sudjeluje u aktivnostima.
Učenik uz čestu pomoć i u nekim slučajevima imenuje i nabraja osnovne kulturno specifične elemente i najpoznatija obilježja zemalja ciljnoga jezika te uz pomoć ponavlja prigodne sadržaje i aktivnosti prema predlošku.
Učenik uz povremenu pomoć imenuje i nabraja osnovne kulturno specifične elemente i najpoznatija obilježja zemalja ciljnoga jezika te ponavlja prigodne sadržaje i aktivnosti prema predlošku.
Učenik samostalno i uglavnom točno imenuje i nabraja osnovne kulturno specifične elemente i najpoznatija obilježja zemalja ciljnoga jezika te navodi prigodne sadržaje i ponavlja aktivnosti prema predlošku.
B.2.2. Učenik uspostavlja kontakt koristeći se osnovnim obrascima uljudnoga ophođenja u simuliranim i/ili stvarnim međukulturnim susretima te reagira na primjerima međukulturnoga iskustva u fizičkome ili digitalnome okružju.
- prepoznaje prikladne oblike oslovljavanja u komunikaciji na stranome i materinskome jeziku
- koristi se odgovarajućim izrazima za pozdravljanje, oslovljavanje i
predstavljanje osoba u poznatome kontekstu na formalnoj razini
- izražava ispriku
- navodi i imenuje sudionike međukulturnoga susreta
- uz primjenu odgovarajućih izraza neverbalno reagira u situacijama međukulturnoga iskustva u fizičkome ili digitalnome okružju
Učenik neverbalno ili verbalno na materinskome jeziku reagira na izraze za pozdravljanje, oslovljavanje i predstavljanje osoba u poznatome kontekstu na formalnoj razini te uz stalnu pomoć prepoznaje doživljeno međukulturno iskustvo u neposrednome okružju.
Učenik uz čestu pomoć (neverbalno i/ili verbalno, na materinskome ili ciljnome jeziku) reagira na izraze za pozdravljanje, oslovljavanje i predstavljanje osoba u poznatome kontekstu na formalnoj razini te imenuje sudionike i navodi kontekst doživljenoga međukulturnog iskustva u fizičkome ili digitalnome okružju.
Učenik se uz povremenu pomoć koristi izrazima za pozdravljanje, oslovljavanje i predstavljanje osoba u poznatome kontekstu na formalnoj razini, imenuje i navodi sudionike međukulturnoga iskustva te uz pomoć reagira u skladu s kontekstom međukulturnoga iskustva u fizičkome ili digitalnome okružju.
Učenik samostalno verbalno reagira i uspostavlja kontakt u poznatome formalnom kontekstu simuliranih i/ili stvarnih međukulturnih susreta, navodi i imenuje sudionike te neverbalno i verbalno reagira u situacijama međukulturnoga iskustva u skladu s kontekstom fizičkoga ili digitalnoga okružja.
B.2.3. Učenik otvoreno i radoznalo reagira na strane i nerazumljive sadržaje.
- u kontaktu s vrlo jednostavnim izvornim sadržajima na stranome jeziku pokazuje zanimanje i otvorenost
- postavlja pitanja o bliskim sadržajima i običajima na stranome jeziku te o ponekim nepoznatim sadržajima
- zanima se za svakodnevicu vršnjaka u zemljama ciljnoga jezika
Učenik uz stalnu pomoć reagira na lingvističke i kulturne sadržaje i na poticaje na ciljnome jeziku.
Učenik uz čestu pomoć reagira na lingvističke i kulturne sadržaje i poticaje na ciljnome jeziku.
Učenik uz povremenu pomoć reagira na lingvističke i kulturne sadržaje i poticaje na ciljnome jeziku.
Učenik samoinicijativno iskazuje interes za strane i nerazumljive sadržaje.
B.2.4. Učenik uočava konkretne primjere pozitivnih načina ophođenja prema pripadnicima drugih kultura u različitim kontekstima.
- izdvaja primjere uključivanja pripadnika drugih kultura i/ili drugih i drugačijih u stvarnim i imaginarnim situacijama u stvarnome i digitalnome okružju
- prepoznaje potrebu za prihvaćanjem različitosti između sebe i drugih
Učenik uz stalnu pomoć uočava primjere uključivanja pripadnika drugih kultura i/ili drugih i drugačijih u stvarnim situacijama u neposrednome okružju.
Učenik uz čestu pomoć prepoznaje primjere uključivanja pripadnika drugih kultura i/ili drugih i drugačijih u stvarnim i imaginarnim situacijama.
Učenik uz povremenu pomoć razlikuje primjere uključivanja pripadnika drugih kultura i/ili drugih i drugačijih od negativnih načina ophođenja.
Učenik samostalno izdvaja primjere uključivanja pripadnika drugih kultura i/ili drugih i drugačijih u različitim kontekstima.
preporuke za ostvarivanje ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi u ovoj domeni ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda u domeni Komunikacijska jezična kompetencija.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
C.2.1. Učenik povezuje i koristi se najosnovnijim kognitivnimstrategijama učenja jezika.
- grupira slike i riječi, povezuje sadržaj vrlo kratkih učestalih rečenica s pokretom
- uvježbava jednostavne učestale rečenice i uspoređuje ih s materinskim jezikom
Učenik uz stalnu pomoć povezuje i koristi se najosnovnijim kognitivnim strategijama učenja.
Učenikuz čestu pomoć povezuje i koristi se najosnovnijim kognitivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć povezuje i koristi se najosnovnijim kognitivnim strategijama učenja jezika.
Učenik samostalno i učinkovito povezuje i koristi se najosnovnijim kognitivnim strategijama učenja jezika.
C.2.2. Učenik povezuje i koristi se najosnovnijim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
- slijedi uputu zadatka, povezuje ga s prethodnim zadatcima i rješava
- prikuplja svoje radove i prati napredak u učenju vrlo kratkim jednostavnim rečenicama
Učenik uz stalnu pomoć povezuje i koristi se najosnovnijim metakognitivnim strategijama učenja.
Učenik uz čestu pomoć povezuje i koristi se najosnovnijim metakognitivnim strategijama učenja.
Učenik uz povremenu pomoć povezuje i koristi se najosnovnijim metakognitivnim strategijama učenja.
Učenik samostalno i učinkovito povezuje i koristi se najosnovnijim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
C.2.3. Učenik povezuje i koristi se najosnovnijim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
- traži pomoć učitelja u izgovoru i intonaciji
- surađuje sa svojim vršnjacima u rješavanju jednostavnih problema
- prihvaća da je prirodno činiti pogreške pri učenju
- izabire aktivnosti koje povećavaju zadovoljstvo učenja
Učenik uz stalnu pomoć povezuje i koristi se najosnovnijim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć povezuje i koristi se najosnovnijim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć povezuje i koristi se najosnovnijim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
Učenik samostalno i učinkovito povezuje i koristi se najosnovnijim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
C.2.4. Učenik izabire i primjenjuje najosnovnije tehnike kreativnoga izražavanja.
- sudjeluje u vrlo kratkimpredstavama
- prepoznaje značenje vrlo kratkih učestalih rečenica te crta i boji
Učenik uz stalnu pomoć izabire i primjenjuje najosnovnije tehnike kreativnoga izražavanja.
Učenik uz čestu pomoć izabire i primjenjuje najosnovnije tehnike kreativnoga izražavanja.
Učenik uz povremenu pomoć izabire i primjenjuje najosnovnije tehnike kreativnoga izražavanja.
Učenik samostalno izabire i primjenjuje najosnovnije tehnike kreativnoga izražavanja.
C.2.5. Učenik izražava svoje mišljenje u jednostavnim svakodnevnim komunikacijskim situacijama te prepoznaje mišljenja drugih.
- uočava i razlikuje različita mišljenja
- izražava vlastito mišljenje
Učenik uz stalnu pomoć izražava svoje mišljenje te prepoznaje mišljenja drugih.
Učenik uz čestu pomoć izražava svoje mišljenje te prepoznaje mišljenja drugih.
Učenik uz povremenu pomoć izražava svoje mišljenje te prepoznaje mišljenja drugih.
Učenik samostalno izražava svoje mišljenje te prepoznaje mišljenja drugih.
C.2.6. Učenik se koristi osnovnim izvorima informacija prema uputama.
- koristi se osnovnim izvorima informacija (slikovni rječnik i slično) prepoznajući njihovu svrhu
Učenik se uz stalnu pomoć koristi osnovnim izvorima informacija.
Učenik se uz čestu pomoć koristi osnovnim izvorima informacija.
Učenik se uz povremenu pomoć koristi osnovnim izvorima informacija.
Učenik se samostalno koristi osnovnim izvorima informacija.
preporuke za ostvarivanje ishoda
Najosnovnije strategije učenja jezika i tehnike kreativnoga izražavanja primjenjuju se u učenju i poučavanju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domeneKomunikacijska jezična kompetencija.
2. ciklus
3. razred
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
A.3.1. Učenik neverbalno i verbalno reagira na izgovorene riječi i jednostavne upute.
- povezuje izgovorene riječi ili zvučni zapis riječi sa slikovnim prikazima i predmetima
- povezuje izgovorene upute ili zvučni zapis uputa s radnjama
- imenuje nazive na temelju uputa ili pitanja
Učenik češće reagira neverbalno nego verbalno; uz stalnu pomoć reagira na učestale riječi i upute.
Učenik češće reagira neverbalno nego verbalno; uz čestu pomoć reagira na učestale riječi i upute.
Učenik neverbalno i verbalno uz povremenu pomoć reagira na više riječi i na različite upute.
Učenik samostalno neverbalno i verbalno reagira na većinu riječi i uputa.
A.3.2. Učenik povezuje govoreni i pisani oblik slova.
- pokazuje i zapisuje slovo nakon slušanja izgovora toga slova
- slovka na razini izoliranih, zapisanih slova
Učenik uz stalnu pomoć pokazuje i zapisuje slova jasnije veze između izgovora na engleskome i hrvatskome jeziku te pravilno izgovara jednostavnija slova engleske abecede.
Učenik uz čestu pomoć pokazuje i zapisuje slova jasnije veze između izgovora na engleskome i hrvatskome jeziku i neka slova s manje jasnom vezom te pravilno izgovara jednostavnija slova engleske abecede i dio složenijih slova.
Učenik uz povremenu pomoć pokazuje i zapisuje većinu slova te pravilno izgovara više slova engleske abecede.
Učenik samostalno pokazuje i zapisuje sva slova te pravilno izgovara sva slova engleske abecede.
A.3.3. Učenik razumije glavnu poruku kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike pri slušanju i čitanju.
- neverbalno i verbalno pokazuje razumijevanje osnovne poruke teksta (odgovara na pitanja razumijevanja, pokazuje slikovnu karticu i slično)
Učenik uz stalnu pomoć pokazuje razumijevanje osnovne poruke u manje zahtjevnim aktivnostima.
Učenik uz čestu pomoć pokazuje razumijevanje osnovne poruke u manje zahtjevnim aktivnostima.
Učenik uz povremenu pomoć pokazuje razumijevanje osnovne poruke u većini aktivnosti.
Učenik samostalno pokazuje razumijevanje osnovne poruke u svim aktivnostima.
A.3.4. Učenik naglas čita jednostavne rečenice s poznatim riječima.
- povezuje pisani i govoreni oblik riječi u rečeničnome nizu
- čita naglas pojedinačno i u skupini
Učenik uz stalnu pomoć naglas čita rečenice s jednostavnijim poznatim riječima.
Učenik uz čestu pomoć naglas čita rečenice s jednostavnijim poznatim riječima.
Učenik uz povremenu pomoć uglavnom tečno naglas čita jednostavne rečenice s poznatim riječima.
Učenik samostalno, tečno i izražajno naglas čita jednostavne rečenice s poznatim riječima.
A.3.5. Učenik ponavlja kratke i jednostavne rečenice oponašajući intonaciju.
- ponavlja rečenice oponašajući intonaciju izjavne, upitne i usklične rečenice
Učenik uz stalnu pomoć ponavlja cijelu rečenicu i oponaša jednostavniju intonaciju.
Učenik uz čestu pomoć ponavlja cijelu rečenicu i oponaša različite intonacije.
Učenik uz povremenu pomoć ponavlja cijelu rečenicu i oponaša različite intonacije.
Učenik samostalno ponavlja cijelu rečenicu i oponaša različite intonacije.
A.3.6. Učenik izgovara učestale riječi i kratke i jednostavne rečenice s poznatim riječima oponašajući engleski sustav glasova.
- izgovara učestale riječi (imenuje, odgovara) i niže riječi u rečenicu na temelju slikovnoga, slušnoga i pisanoga poticaja
Učenik uz stalnu pomoć izgovara učestale riječi i pravilno izgovara manje zahtjevne glasove; uz stalnu pomoć niže riječi u kratke rečenice.
Učenik uz čestu pomoć izgovara učestale riječi i pravilno izgovara manje zahtjevne glasove; uz čestu pomoć niže riječi u kratke rečenice.
Učenik uz povremenu pomoć izgovara više učestalih riječi i pravilno izgovara većinu glasova; uz povremenu pomoć niže riječi u kratke rečenice.
Učenik samostalno izgovara većinu učestalih riječi i pravilno izgovara većinu glasova; samostalno niže riječi u kratke rečenice.
A.3.7. Učenik razgovara s drugom osobom te s njom razmjenjuje naučene jednostavne rečenice.
- postavlja naučena pitanja i daje odgovore povezane s temom
Učenik uz stalnu pomoć razmjenjuje nekoliko lakših jednostavnih rečenica s drugom osobom postavljajući naučena pitanja i dajući naučene odgovore.
Učenik uz čestu pomoć razmjenjuje lakše rečenice s drugom osobom postavljajući naučena pitanja i dajući naučene odgovore.
Učenik uz povremenu pomoć razmjenjuje rečenice s drugom osobom
postavljajući naučena pitanja i odgovarajući naučenim odgovorima; pokušava dati vlastite odgovore.
Učenik samostalno razmjenjuje rečenice s drugom osobom postavljajući naučena pitanja i dajući naučene i vlastite odgovore.
A.3.8. Učenik piše jednostavne rečenice.
- piše rečenice na temelju predloška te manje i više strukturiranih aktivnosti (preslagivanje riječi, odgovaranje na pitanja, slikopriča, dovršavanje rečenice i slično)
Učenik uz stalnu pomoć piše jednostavne rečenice na temelju aktivnosti koje su više strukturirane.
Učenik uz čestu pomoć piše jednostavne rečenice na temelju aktivnosti koje su više strukturirane.
Učenik uz povremenu pomoć piše jednostavne rečenice na temelju različitih primjerenih aktivnosti.
Učenik samostalno piše jednostavne rečenice na temelju svih primjerenih aktivnosti.
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
B.3.1. Učenik uspoređuje osnovne činjenice i obilježja zemalja ciljnoga jezika s vlastitom kulturom.
- ističe sličnosti među kulturno specifičnim elementima
- izdvaja prepoznatljiva obilježja zemalja ciljnoga jezika i pronalazi analogije u vlastitoj kulturi
- opisuje neke aktivnosti iz svakodnevnoga života djece i mladih u zemljama ciljnoga jezika i uspoređuje ih s onima u vlastitoj zemlji
- uspoređuje književne tekstove na engleskom jeziku s onima iz vlastite kulture (npr. ilustrirane priče, jednostavne pjesme, stripovi i sl.)
Učenik uz stalnu pomoć uočava primjere sličnosti među kulturno specifičnim elementima te prepoznaje osnovna obilježja zemalja ciljnoga jezika.
Učenik uz čestu pomoć prepoznaje i razlikuje primjere sličnosti među kulturno specifičnim elementima, imenuje osnovna obilježja zemalja ciljnoga jezika te prepoznaje analogije u vlastitoj kulturi.
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje sličnosti i razlike kulturno specifičnih elemenata, navodi i imenuje osnovna obilježja zemalja ciljnoga jezika te uz poticaj pronalazi analogije u vlastitoj kulturi.
Učenik samostalno razlikuje i uspoređuje kulturno specifične elemente te u većini slučajeva točno navodi analogije u vlastitoj kulturi.
B.3.2. Učenik navodi što je naučio o drugima i o sebi iz međukulturnoga iskustva.
- navodi činjenice o drugim kulturama koje je usvojio
- izražava svoje dojmove o pripadnicima druge kulture
- izražava kako se osjećao tijekom međukulturnoga iskustva
Učenik uz stalnu pomoć uočava pojedine elemente međukulturnoga iskustva i neverbalno i/ili verbalno na materinskome jeziku izražava svoje osjećaje tijekom međukulturnoga iskustva.
Učenik uz čestu pomoć prepoznaje i navodi usvojene činjenice o drugim kulturama te uz poticaj, neverbalno i/ili verbalno izražava svoje osjećaje tijekom međukulturnoga iskustva.
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje i djelomično navodi usvojene činjenice o drugim kulturama te izražava svoje osjećaje tijekom međukulturnoga iskustva.
Učenik samostalno navodi usvojene činjenice o drugim kulturama te samostalno neverbalno i/ili verbalno izražava svoje osjećaje tijekom međukulturnoga iskustva.
B.3.3. Učenik prepoznaje i oponaša ključne konvencije uljudnoga ponašanja u međukulturnim susretima.
- uočava i primjenjuje uobičajene društvene konvencije ponašanja u javnosti
- oponaša primjere načina ophođenja prema drugima
Učenik uz stalnu pomoć neverbalno i/ili verbalno reagira primjenjujući uobičajene društvene konvencije ponašanja u javnosti.
Učenik uz čestu pomoć uočava i neverbalno i/ili verbalno reagira primjenjujući uobičajene društvene konvencije ponašanja u javnosti.
Učenik uz povremenu pomoć neverbalno i/ili verbalno reagira na uobičajene društvene konvencije ponašanja u javnosti.
Učenik u većini slučajeva samostalno neverbalno i/ili verbalno reagira primjenjujući uobičajene društvene konvencije ponašanja u javnosti.
B.3.4. Učenik reagira na primjere pozitivnih načina ophođenja prema pripadnicima drugih kultura u poznatome kontekstu.
- verbalno ili neverbalno reagira na pristojno i prihvatljivo ponašanje u poznatome kontekstu
- objašnjava načine kako uključiti druge i drugačije u različite aktivnosti
- ističe važnost prihvaćanja drugih i drugačijih
- primjenjuje poželjne oblike ponašanja u vlastitome razredu i školi
Učenik uz stalnu pomoć uočava primjere kako uključiti druge i drugačije u različite aktivnosti u neposrednome okružju.
Učenik uz čestu pomoć prepoznaje i razlikuje primjere kako uključiti druge i drugačije u različite aktivnosti u neposrednome okružju i povremeno primjenjuje poželjne oblike ponašanja.
Učenik uz povremenu pomoć neverbalno i/ili verbalno reagira te uključuje druge i drugačije u različite aktivnosti u različitome kontekstu.
Učenik samostalno neverbalno i/ili verbalno reagira pozitivno se ophodeći prema drugima te uključuje druge i drugačije u različite aktivnosti u različitome kontekstu.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
C.3.1. Učenik izabire i primjenjuje najosnovnije kognitivne strategije učenja jezika.
- grupira slike i riječi uz pisani, zvučni zapis i izgovorenu riječ
- koristi se mentalnim mapama radi zapamćivanja
- povezuje nove riječi/izraze s poznatima
Učenik uz stalnu pomoć izabire i primjenjuje najosnovnije kognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć izabire i primjenjuje najosnovnije kognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć izabire i primjenjuje najosnovnije kognitivne strategije učenja jezika.
Učenik samostalno i učinkovito izabire i primjenjuje najosnovnije kognitivne strategije učenja jezika.
C.3.2. Učenik izabire i primjenjuje najosnovnije metakognitivne strategije učenja jezika.
- prepoznaje svrhu pojedinoga zadatka, priprema se za njegovo rješavanje i rješava ga
- primjenjuje vršnjačko vrednovanje prema uputama
- prati/zapisuje kratkim rečenicama vlastiti napredak u učenju
Učenik uz stalnu pomoć izabire i primjenjuje najosnovnije metakognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć izabire i primjenjuje najosnovnije metakognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć izabire i primjenjuje najosnovnije metakognitivne strategije učenja jezika.
Učenik samostalno i učinkovito izabire i primjenjuje najosnovnije metakognitivne strategije učenja jezika.
C.3.3. Učenik izabire i primjenjuje najosnovnije društveno-afektivne strategije učenja jezika.
- slijedi prirodnu znatiželju i time povećava motivaciju za učenje
- traži pomoć prijatelja u rješavanju zadatka radi osjećaja samopouzdanja
- kontrolira osjećaj nemira
Učenik uz stalnu pomoć izabire i primjenjuje najosnovnije društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć izabire i primjenjuje najosnovnije društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć izabire i primjenjuje najosnovnije društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Učenik samostalno i učinkovito izabire i primjenjuje najosnovnije društveno-afektivne strategije učenja jezika.
C.3.4. Učenik proširuje raspon najosnovnijih tehnika kreativnoga izražavanja u govorenju i pisanju.
- kreativno se izražava u kratkim rečenicama i vrlo kratkim tekstovima prema predlošku
- izražava se različitim vrstama pokreta (mimika, geste, ples)
Učenik uz stalnu pomoć proširuje raspon najosnovnijih tehnika kreativnoga izražavanja.
Učenik uz čestu pomoć proširuje raspon najosnovnijih tehnika kreativnoga izražavanja.
Učenik uz povremenu pomoć proširuje raspon najosnovnijih tehnika kreativnoga izražavanja.
Učenik samostalno proširuje raspon najosnovnijih tehnika kreativnoga izražavanja.
C.3.5. Učenik izražava i razlikuje svoje i druga mišljenja i stavove u jednostavnim svakodnevnim komunikacijskim situacijama.
- oblikuje svoje mišljenje i stavove
- prepoznaje mišljenja i stavove drugih
Učenik uz stalnu pomoć izražava i razlikuje svoje i druga mišljenja i stavove.
Učenik uz čestu pomoć izražava i razlikuje svoje i druga mišljenja i stavove.
Učenik uz povremenu pomoć izražava i razlikuje svoje i druga mišljenja i stavove.
Učenik samostalno izražava i razlikuje svoje i druga mišljenja i stavove.
C.3.6. Učenik pronalazi i povezuje osnovne informacije iz različitih izvora.
- pronalazi osnovne informacije iz različitih izvora (uz prethodne i interaktivni izvori, drugi učenici, školska knjižnica i slično)povezujući njihove sadržaje
Učenik uz stalnu pomoć pronalazi i povezuje osnovne informacije iz različitih izvora.
Učenik uz čestu pomoć pronalazi i povezuje osnovne informacije iz različitih izvora.
Učenik uz povremenu pomoć pronalazi i povezuje osnovne informacije iz različitih izvora.
Učenik samostalno pronalazi i povezuje osnovne informacije iz različitih izvora.
4. razred
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
A.4.1. Učenik razumije vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike pri slušanju i čitanju.
- pokazuje razumijevanje teksta
- koristi se osnovnim strategijama za poboljšanje razumijevanja pri slušanju i čitanju
- razumije glavnu poruku i ključnu informaciju iz teksta
Učenik uz stalnu pomoć u manje zahtjevnim aktivnostima pokazuje razumijevanje vrlo kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike te navodi ključnu informaciju iz njega.
Učenik uz čestu pomoć u dijelu aktivnosti pokazuje razumijevanje vrlo kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike te navodi ključnu informaciju iz njega.
Učenik uz povremenu pomoć u aktivnostima pokazuje razumijevanje vrlo kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike te navodi ključnu informaciju iz njega.
Učenik u aktivnostima samostalno pokazuje razumijevanje vrlo kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike te samostalno navodi ključnu informaciju iz teksta i povezuje ju s primjerom iz teksta.
A.4.2. Učenik izgovara slova poznate jednostavne zapisane riječi te zapisuje poznatu jednostavnu riječ slušajući izgovor slova koja čine tu riječ.
- slovka na razini zapisanih riječi
- piše riječ slovo po slovo nakon slušanja izgovora slova na razini poznatih riječi
Učenik uz stalnu pomoć pravilno izgovara jednostavnija slova engleske abecede te zapisuje slova jasnije veze između izgovora na engleskome i hrvatskome jeziku u poznatoj riječi.
Učenik uz čestu pomoć pravilno izgovara jednostavnija slova engleske abecede i dio složenijih slova te zapisuje slova jasnije veze između izgovora na engleskome i hrvatskome jeziku i neka slova s manje jasnom vezom u poznatoj riječi.
Učenik uz povremenu pomoć pravilno izgovara više slova engleske abecede te uglavnom zapisuje sva slova u poznatoj riječi.
Učenik samostalno pravilno izgovara sva slova engleske abecede te zapisuje sva slova u poznatoj riječi.
A.4.3. Učenik naglas čita poznat vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
- poštuje fonološka obilježja (glasove, naglasak, ritam, intonaciju) engleskoga jezika pri čitanju teksta naglas, pojedinačno i u skupini
- prepoznaje početak i kraj rečenice
- primjenjuje pravila upotrebe osnovnih pravopisnih znakova
- čita naglas
Učenik uz stalnu pomoć uspoređuje fonološka obilježja engleskoga i materinskoga jezika, uz stalnu pomoć primjenjuje pravila upotrebe osnovnih pravopisnih znakova te djelomično prilagođava izgovor pri čitanju naglas vrlo kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike, pojedinačno i u skupini.
Učenik uz čestu pomoć uspoređuje fonološka obilježja engleskoga i materinskoga jezika, uz čestu pomoć primjenjuje pravila upotrebe osnovnih pravopisnih znakova te prilagođava izgovor za dio manje suptilnih razlika pri čitanju naglas vrlo kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike, pojedinačno i u skupini.
Učenik uz povremenu pomoć uspoređuje fonološka obilježja engleskoga i materinskoga jezika, uz povremenu pomoć primjenjuje pravila upotrebe osnovnih pravopisnih znakova te prilagođava izgovor za većinu razlika pri čitanju naglas vrlo kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike, pojedinačno i u skupini, te čita naglas s elementima izražajnoga čitanja.
Učenik samostalno uspoređujefonološka obilježja engleskoga i materinskoga jezika, primjenjuje pravila upotrebe osnovnih pravopisnih znakova te prilagođava izgovor za gotovo sve razlike pri čitanju naglas vrlo kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike, pojedinačno i u skupini, te izražajno čita naglas.
Učenik uz stalnu pomoć ponavlja i izgovara jednostavne rečenice odgovarajućom intonacijom.
Učenik uz čestu pomoć ponavlja i izgovara jednostavne rečenice odgovarajućom intonacijom.
Učenik uz povremenu pomoć ponavlja i izgovara jednostavne rečenice odgovarajućom intonacijom.
Učenik ponavlja i samostalno izgovara jednostavne rečenice odgovarajućom intonacijom.
A.4.5. Učenik govori vrlo kratak i jednostavan tekst.
- planira strukturu teksta na temelju predloška
- povezuje elemente teksta uz upotrebu vrlo jednostavnih jezičnih struktura i predloška
- predstavlja i opisuje sadržaj poznate tematike na temelju predloška koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama
- prepričava slijed događaja za sadržaj poznate tematike na temelju predloška koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama
Učenik govori dio teksta, uz stalnu pomoć povezuje elemente teksta, opisuje, predstavlja i uz stalnu pomoć prepričava vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška.
Učenik uz čestu pomoć govori većinu teksta, povezuje elemente teksta, opisuje, predstavlja i prepričava vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška.
Učenik uz povremenu pomoć govori većinu teksta, povezuje elemente teksta, opisuje, predstavlja i prepričava vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška.
Učenik samostalno govori tekst, povezuje sve elemente teksta, opisuje, predstavlja i prepričava gotovo svaki vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška.
A.4.6. Učenik sudjeluje u vrlo kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike.
- planira razgovor
- povezuje i uspoređuje planirani sadržaj s predloškom
- vodi razgovor koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama
- prepoznaje priliku za preuzimanje riječi
Učenik sudjeluje u vrlo kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike postavljajući naučena pitanja i odgovarajući kratkim naučenim odgovorima te uz stalnu pomoć pokušava oblikovati vlastite jednostavne odgovore i prepoznati priliku za preuzimanje riječi.
Učenik sudjeluje u vrlo kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike postavljajući naučena i dio vlastitih pitanja i odgovarajući kratkim naučenim i vlastitim odgovorima te uz čestu pomoć oblikuje vlastite jednostavne odgovore i prepoznaje priliku za preuzimanje riječi.
Učenik sudjeluje u vrlo kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike postavljajući većinom vlastita pitanja i dajući većinom vlastite odgovore te uz povremenu pomoć prepoznaje priliku za preuzimanje riječi.
Učenik sudjeluje u vrlo kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike postavljajući vlastita pitanja i dajući vlastite odgovore te samostalno prepoznaje priliku za preuzimanje riječi.
A.4.7. Učenik piše vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
- planira strukturu teksta na temelju predloška
- povezuje planirani sadržaj sa zadanim predloškom
- povezuje dijelove teksta u logičnu cjelinu
- oblikuje tekst koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama i predloškom
- uređuje tekst i primjenjuje osnovna pravopisna pravila
Učenik uz stalnu pomoć oblikuje pisani vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška, uz stalnu pomoć povezuje dijelove i primjenjuje osnovna pravopisna pravila.
Učenik uz čestu pomoć oblikuje pisani vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška, povezuje većinu dijelova, primjenjuje osnovna pravopisna pravila.
Učenik uz povremenu pomoć oblikuje pisani vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška, povezuje gotovo sve dijelove, primjenjuje osnovna pravopisna pravila.
Učenik samostalno oblikuje pisani vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška, povezuje sve dijelove, primjenjuje osnovna pravopisna pravila i kreativno se izražava.
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
B.4.1. Učenik potkrepljuje osnovne činjenice o zemljama ciljnoga jezika konkretnim primjerima i prepoznaje međukulturne podudarnosti.
- navodi i imenuje specifične navike i aktivnosti iz svakodnevnoga života kultura zemalja ciljnoga jezika u poznatome kontekstu
- izdvaja obilježja zemalja ciljnoga jezika koja su slična ili istovjetna onima u vlastitoj kulturi
- iz raznih multimodalnih izvora pronalazi činjenice o zemljama ciljnoga jezika
- izdvaja elemente književnih tekstova na engleskom jeziku koji se podudaraju s onima u vlastitoj kulturi (npr. ilustrirane priče, jednostavne pjesme, stripovi i sl.)
Učenik uz stalnu pomoć uočava posebnosti kultura zemalja ciljnoga jezika u poznatome kontekstu te uočava obilježja zemalja ciljnoga jezika slična/istovjetna onima u vlastitoj kulturi.
Učenik uz čestu pomoć prepoznaje posebnosti kultura zemalja ciljnoga jezika te obilježja zemalja ciljnoga jezika slična/istovjetna onima u vlastitoj kulturi.
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje i
razlikuje posebnosti kultura zemalja ciljnoga jezika te prepoznaje i razlikuje obilježja zemalja ciljnoga jezika slična/istovjetna onima u vlastitoj kulturi.
Učenik samostalno navodi i imenuje posebnosti kultura zemalja ciljnoga jezika te razlikuje i uspoređuje obilježja zemalja ciljnoga jezika slična/istovjetna onima u vlastitoj kulturi.
B.4.2. Učenik opisuje što je naučio o sebi i o drugima iz međukulturnoga iskustva.
- vrlo kratkim i jednostavnim tekstom govori o onome što je naučio o vlastitoj kulturi od druge osobe
- proširuje vlastito poznavanje činjenica o drugim kulturama
Učenik uz stalnu pomoć navodi i povezuje elemente teksta u kratke i jednostavne rečenice o onome što je naučio u međukulturnome iskustvu u neposrednome okružju na temelju predloška.
Učenik uz čestu pomoć govori dio teksta, predstavlja i opisuje što je naučio u međukulturnome iskustvu na temelju predloška te navodi činjenice o drugim kulturama na temelju predloška.
Učenik uz povremenu pomoć govori većinu vrlo kratkoga i jednostavnoga teksta opisujući što je naučio u međukulturnome iskustvu te navodi usvojene činjenice o drugim kulturama u školskome kontekstu.
Učenik samostalno govori povezujući elemente teksta i opisuje, predstavlja i prepričava vrlo kratak i jednostavan tekst o onome što je naučio u međukulturnome iskustvu te navodi usvojene činjenice o drugim kulturama u školskome i izvanškolskome kontekstu.
B.4.3. Učenik se koristi ključnim konvencijama uljudnoga ponašanja u međukulturnim susretima te na jednostavan način traži pojašnjenje radi razumijevanja kulturno uvjetovanih sadržaja.
- primjenjuje uobičajene društvene konvencije ponašanja u javnosti
- prilagođava svoje ponašanje u skladu s uvriježenim društvenim konvencijama
- objašnjava signale i reakcije sugovornika
- postavlja pitanja o izvornim sadržajima koje ne razumije
- samostalno istražuje o sadržajima koji ga zanimaju
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje primjere uobičajenih društvenih konvencija te uočava ponašanje koje je u skladu s uvriježenim društvenim konvencijama.
Učenik uz čestu pomoć razlikuje primjere uobičajenih društvenih konvencija u vlastitoj kulturi i stranim kulturama te uočava tko se, gdje, kada, kako i zašto ponaša u skladu s uvriježenim društvenim konvencijama.
Učenik uz povremenu pomoć neverbalno i/ili verbalno primjenjuje uobičajene društvene konvencije i uglavnom se ponaša u skladu s uvriježenim društvenim konvencijama u poznatome kontekstu te povremeno traži pojašnjenje radi razumijevanja kulturno uvjetovanih sadržaja.
Učenik samostalno neverbalno i verbalno primjenjuje uobičajene društvene konvencije uljudnoga ponašanja, ponaša se u skladu s uvriježenim društvenim konvencijama u poznatome i nepoznatome kontekstu te samostalno traži pojašnjenje radi razumijevanja kulturno uvjetovanih sadržaja.
B.4.4. Učenik prepoznaje i razlikuje nesporazume uzrokovane kulturnim razlikama, razlikuje primjere prihvaćanja i/ili isključivanja drugih i drugačijih u poznatome kontekstu te osvještava važnost učenja stranih jezika.
- prepoznaje kulturno specifične razlike u ophođenju
- uočava različita shvaćanja pojedinih običaja
- razlikuje primjere uključivanja od izoliranja drugih i drugačijih u stvarnim i imaginarnim situacijama
- izbjegava negativno kategoriziranje pripadnika različitih kultura
- uvažava potrebu za učenjem više stranih jezika
Učenik uz stalnu pomoć uočava primjere kulturno specifičnih razlika u ophođenju i različita shvaćanja pojedinih običaja te prepoznaje primjere uključivanja od izoliranja drugih i drugačijih u stvarnim situacijama.
Učenik uz čestu pomoć uočava i prepoznaje primjere kulturno specifičnih razlika u ophođenju i različita shvaćanja pojedinih običaja te primjere uključivanja i/ili isključivanja drugih i drugačijih u stvarnim situacijama.
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje i razlikuje primjere kulturno specifičnih razlika u ophođenju, uočava i prepoznaje različita shvaćanja pojedinih običaja, prepoznaje i razlikuje primjere uključivanja i/ili isključivanja drugih i drugačijih u stvarnim i imaginarnim situacijama te uočava važnost učenja više stranih jezika.
Učenik samostalno prepoznaje i neverbalno i/ili verbalno reagira uvažavajući kulturno specifične razlike u ophođenju, razlikuje i uspoređuje primjere uključivanja i/ili isključivanja drugih i drugačijih u stvarnim i imaginarnim situacijama te uvažava potrebu za učenjem više stranih jezika.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
C.4.1. Učenik prilagođava najosnovnije kognitivne strategije učenja jezika različitim zadatcima.
- stavlja nove riječi i izraze u kontekst radi lakšega zapamćivanja
- uočava uzorke u poznatim jezičnim izrazima i strukturama i kombinira ih na nov način
- povezuje naučeno s novim sadržajima
- prevladava vlastita ograničenja u govorenju i pisanju koristeći se pokretima, gestama, materinskim jezikom
Učenik uz stalnu pomoć prilagođava najosnovnije kognitivne strategije učenja jezika različitim zadatcima.
Učenik uz čestu pomoć prilagođava najosnovnije kognitivne strategije učenja jezika različitim zadatcima.
Učenik uz povremenu pomoć prilagođava najosnovnije kognitivne strategije učenja jezika različitim zadatcima.
Učenik samostalno prilagođava najosnovnije kognitivne strategije učenja jezika različitim zadatcima.
C.4.2. Učenik prilagođava najosnovnije metakognitivne strategije učenja jezika različitim zadatcima.
- uočava kako uloženi trud utječe na uspješno rješavanje zadatka
- planira i rješava zadatke
- razvija svijest o postojanju veze među jezicima
- prati/zapisuje vlastiti napredak u učenju vrlo kratkim jednostavnim tekstom
Učenik uz stalnu pomoć prilagođava najosnovnije metakognitivne strategije učenja jezika različitim zadatcima.
Učenik uz čestu pomoć prilagođava najosnovnije metakognitivne strategije učenja jezika različitim zadatcima.
Učenik uz povremenu pomoć prilagođava najosnovnije metakognitivne strategije učenja jezika različitim zadatcima.
Učenik samostalno prilagođava najosnovnije metakognitivne strategije učenja jezika različitim zadatcima.
C.4.3. Učenik prilagođava najosnovnije društveno-afektivne strategije učenja jezika različitim zadatcima.
- postavlja ključna pitanja i traži pojašnjenja na primjerima
- koristi se materijalima za samovrednovanje kako bi osvijestio prednosti i probleme u učenju i podijelio ih s drugima radi smanjenja osjećaja nesigurnosti
Učenik uz stalnu pomoć prilagođava najosnovnije društveno-afektivne strategije učenja jezika različitim zadatcima.
Učenik uz čestu pomoć prilagođava najosnovnije društveno-afektivne strategije učenja jezika različitim zadatcima.
Učenik uz povremenu pomoć prilagođava najosnovnije društveno-afektivne strategije učenja jezika različitim zadatcima.
Učenik samostalno prilagođava najosnovnije društveno-afektivne strategije učenja jezika različitim zadatcima.
C.4.4. Učenik uočava i primjenjuje osnovne tehnike kreativnoga izražavanja.
- usmeno i pisano se kreativno izražava u vrlo kratkim jednostavnim tekstovima poznatih sadržaja prema predlošku (poruka, kratka priča, intervju i slično)
Učenik uz stalnu pomoć uočava i primjenjuje osnovne tehnike kreativnoga izražavanja.
Učenik uz čestu pomoć uočava i primjenjuje osnovne tehnike kreativnoga izražavanja.
Učenik uz povremenu pomoć uočava i primjenjuje osnovne tehnike kreativnoga izražavanja.
Učenik samostalno uočava i primjenjuje osnovne tehnike kreativnoga izražavanja.
C.4.5. Učenik izražava svoje mišljenje, stavove i vrijednosti i uspoređuje ih s drugima u različitim svakodnevnim komunikacijskim situacijama.
- formulira svoje mišljenje, stavove i vrijednosti i pronalazi sličnosti i razlike s mišljenjima, stavovima i vrijednostima drugih
Učenik izražava svoje mišljenje, stavove i vrijednosti i uz stalnu pomoć uspoređuje ih s drugima.
Učenik uz čestu pomoć izražava svoje mišljenje, stavove i vrijednosti i uspoređuje ih s drugima.
Učenik uz povremenu pomoć izražava svoje mišljenje, stavove i vrijednosti i uspoređuje ih s drugima.
Učenik samostalno izražava svoje mišljenje, stavove i vrijednosti i uspoređuje ih s drugima.
C.4.6. Učenik izdvaja i uspoređuje osnovne informacije iz različitih izvora te izvodi vrlo kratke prezentacije jednostavnih sadržaja.
- koristi se vrlo kratkim jednostavnim tekstovima iz različitih izvora iz kojih izabire osnovne informacije radi njihova prezentiranja
Učenik uz stalnu pomoć izdvaja i uspoređuje osnovne informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi vrlo kratke prezentacije jednostavnih sadržaja.
Učenik uz čestu pomoć izdvaja i uspoređuje osnovne informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi vrlo kratke prezentacije jednostavnih sadržaja.
Učenik uz povremenu pomoć izdvaja i uspoređuje osnovne informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi vrlo kratke prezentacije jednostavnih sadržaja.
Učenik samostalno izdvaja i uspoređuje osnovne informacije iz različitih izvora te izvodi vrlo kratke prezentacije jednostavnih sadržaja.
5. razred
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
A.5.1. Učenik razumije kratak i jednostavan tekst poznate tematike pri slušanju i čitanju.
- pokazuje razumijevanje teksta
- razumije glavnu poruku i ključnu informaciju
- koristi se osnovnim strategijama za poboljšanje razumijevanja pri slušanju i čitanju
Učenik uz stalnu pomoć u manje zahtjevnim aktivnostima pokazuje razumijevanje kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike te navodi ključnu informaciju.
Učenik uz čestu pomoć u većini aktivnosti pokazuje razumijevanje kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike te navodi ključnu informaciju.
Učenik uz povremenu pomoć u većini aktivnosti pokazuje razumijevanje kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike te navodi ključnu informaciju.
Učenik u svim aktivnostima pokazuje razumijevanje kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike te navodi ključnu informaciju u tekstu i povezuje ju s primjerom iz teksta.
A.5.2. Učenik izražajno naglas čita kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
- prilagođava izgovor u skladu s fonološkim obilježjima engleskoga jezika pri čitanju naglas teksta te ih oponaša u čitanju
- tumači interpunkcijske znakove pri čitanju rečenica u tekstu
- čita naglas tečno
Učenik uz stalnu pomoć prilagođava izgovor fonološkim obilježjima engleskoga jezika pri čitanju naglas kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike.
Učenik uz čestu pomoć prilagođava izgovor fonološkim obilježjima engleskoga jezika pri čitanju naglas kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike.
Učenik uz povremenu pomoć prilagođava izgovor fonološkim obilježjima engleskoga jezika pri čitanju naglas kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike te čita naglas s elementima izražajnoga čitanja.
Učenik samostalno prilagođava izgovor fonološkim obilježjima engleskoga jezika pri čitanju naglas kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike te čita naglas izražajno oponašajući različite uobičajene standardne izgovore.
Učenik uz stalnu pomoć primjenjuje određena odgovarajuća intonacijska obilježja.
Učenik uz čestu pomoć primjenjuje odgovarajuća intonacijska obilježja.
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje odgovarajuća intonacijska obilježja.
Učenik samostalno primjenjuje sva odgovarajuća intonacijska obilježja.
A.5.4. Učenik govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama.
- planira strukturu teksta uspoređujući sadržaj s predloškom
- povezuje elemente teksta
- reproducira tekst na temelju predloška
- uređuje, tj. ispravlja svoj govor
Učenik uz stalnu pomoć planira i povezuje elemente teksta te govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška. Ispravlja svoj govor uz stalnu pomoć.
Učenik uz čestu pomoć planira i povezuje elemente teksta te uz čestu pomoć govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška. Uz čestu pomoć ispravlja svoj govor.
Učenik uz povremenu pomoć planira i povezuje elemente teksta te uz povremenu pomoć govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška. Uz povremenu pomoć ispravlja svoj govor.
Učenik samostalno planira i povezuje elemente teksta te samostalno govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška. Samostalno ispravlja svoj govor.
A.5.5. Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike.
- planira razgovor
- povezuje i uspoređuje planirani sadržaj s predloškom
- sudjeluje u razgovoru koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama
- prepoznaje priliku za preuzimanje riječi
Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike postavljajući naučena pitanja i odgovarajući naučenim odgovorima te uz stalnu pomoć oblikuje vlastite odgovore i prepoznaje priliku za preuzimanje riječi.
Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike postavljajući naučena i dio vlastitih pitanja i odgovarajući naučenim i vlastitim odgovorima te uz čestu pomoć prepoznaje priliku za preuzimanje riječi.
Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike postavljajući većinom vlastita pitanja i dajući većinom vlastite odgovore te uz povremenu pomoć prepoznaje priliku za preuzimanje riječi.
Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike postavljajući vlastita pitanja i dajući vlastite odgovore te samostalno prepoznaje priliku za preuzimanje riječi.
- uočava razlike između govorenoga i pisanoga oblika riječi
- piše riječi po diktatu
Učenik uz stalnu pomoć zapisuje jednostavne učestale izgovorene riječi.
Učenik uz čestu pomoć zapisuje dio učestalih izgovorenih riječi.
Učenik uz povremenu pomoć zapisuje većinu učestalih izgovorenih riječi.
Učenik samostalno zapisuje sve učestale izgovorene riječi.
A.5.7. Učenik piše kratak i jednostavan tekst poznate tematike koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama i razlikujući upotrebu osnovnih pravopisnih znakova.
- planira strukturu teksta na temelju predloška
- povezuje planirani sadržaj sa zadanim predloškom
- povezuje dijelove teksta u logičnu cjelinu
- oblikuje tekst koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama i predloškom
- uređuje tekst i primjenjuje osnovna pravopisna pravila
Učenik uz stalnu pomoć oblikuje pisani kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška, povezuje dio dijelova, primjenjuje neka osnovna pravopisna pravila.
Učenik uz čestu pomoć oblikuje pisani kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška, povezuje većinu dijelova, primjenjuje osnovna pravopisna pravila.
Učenik uz povremenu pomoć oblikuje pisani kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška, povezuje gotovo sve dijelove, primjenjuje osnovna pravopisna pravila.
Učenik samostalno oblikuje pisani kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška, povezuje sve dijelove, primjenjuje osnovna pravopisna pravila i kreativno se izražava.
preporuke za ostvarivanje ishoda
Preporučene teme:Moj dom i moj zavičaj, Moja svakodnevica, Život u školi, Aktivnosti za slobodno vrijeme, Kupovina, Hrana i piće, Zemlje i nacionalnosti
Leksičke strukture:biraju se primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne cikluse.
Funkcije:opisivanje navika i rutinskih radnji, traženje i davanje uputa, izricanje vremena, upotreba brojeva
Metodičke preporuke:u trećem se i četvrtom razredu poučavanje jezičnih sadržaja temelji na govornoj komunikaciji i učenju iz situacije igrom, dramatizacijom, pjesmom i pokretom s pomoću zornih sredstava. Od petog se razreda poučavanje jezičnih sadržaja temelji na govornoj i pisanoj komunikaciji i učenju iz situacije igrom i dramatizacijom te s pomoću zornih sredstava. Pozornost se pridaje razvoju djelatnosti čitanja i pisanja. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji se posreduju globalno, bez osvještavanja i upotrebe metajezika prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Od četvrtog razreda učenike se postupno upućuje na pojedine pravilnosti i analogije, a od petog se razreda učenike postupno uvodi u osnove metajezika. Strukturni se obrasci usvajaju induktivno, na temelju velikoga broja primjera.
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
B.5.1. Učenik primjenjuje osnovna znanja o zemljama ciljnoga jezika unutar vlastite kulture.
- sudjeluje u obilježavanju i obilježava posebne datume i dane koji nisu uobičajeni za vlastitu kulturu (npr. godišnjice rođenja i smrti značajnih osoba, obljetnice važnih događaja i sl.)
- objašnjava važnost posebnih datuma i dana karakterističnih za kulture zemalja ciljnoga jezika
- sudjeluje u specifičnim aktivnostima svojstvenima svakodnevici zemalja ciljnoga jezika
- u vlastiti izričaj uključuje jezične sadržaje poput zagonetki, poslovica i sl. na engleskom jeziku
Učenik uz stalnu pomoć navodi posebne datume i dane koji nisu uobičajeni za vlastitu kulturu te sudjeluje u specifičnim aktivnostima svojstvenima svakodnevici zemalja ciljnoga jezika u školskome kontekstu.
Učenik uz čestu pomoć opisuje posebne datume i dane koji nisu uobičajeni za vlastitu kulturu te sudjeluje u specifičnim aktivnostima svojstvenima svakodnevici zemalja ciljnoga jezika u školskome kontekstu.
Učenik uz povremenu pomoć objašnjava važnost posebnih datuma i dana koji nisu uobičajeni za vlastitu kulturu te uz poticaj sudjeluje u specifičnim aktivnostima svojstvenima svakodnevici zemalja ciljnoga jezika i izvan škole.
Učenik samostalno obilježava posebne datume i dane koji nisu uobičajeni za vlastitu kulturu te sudjeluje u specifičnim aktivnostima svojstvenima svakodnevici zemalja ciljnoga jezika i izvan škole.
B.5.2. Učenik održava kratku i jednostavnu komunikaciju koristeći se ključnim konvencijama uljudnoga ponašanja u međukulturnim susretima.
- primjenjuje odgovarajuće društvene konvencije u kratkome i jednostavnome razgovoru u fizičkome ili digitalnome okružju
Učenik uz stalnu pomoć, na temelju predloška, primjenjuje odgovarajuće društvene konvencije u kratkome razgovoru u fizičkome ili digitalnome okružju.
Učenik uz čestu pomoć primjenjuje odgovarajuće društvene konvencije u kratkome razgovoru u fizičkome ili digitalnome okružju.
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje odgovarajuće društvene konvencije u kratkome razgovoru u fizičkome ili digitalnome okružju.
Učenik samostalno primjenjuje odgovarajuće društvene konvencije u kratkome razgovoru u fizičkome ili digitalnome okružju.
B.5.3. Učenik prepoznaje i opisuje osnovne strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje kulturno uvjetovanih nesporazuma i raspravlja o utjecaju prihvaćanja i/ili isključivanja drugih i drugačijih u poznatim situacijama.
- uočava osnovne strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje kulturno uvjetovanih nesporazuma
- traži pojašnjenje i dodatne informacije
- provjerava razumijevanje
- prihvaća kulturnu uvjetovanost i specifičnost određenih pojava
- prepoznaje postojanje vrijednosti, uvjerenja i običaja različitih od kulture do kulture
- svojim riječima sažeto navodi moguće posljedice isključivanja drugih i drugačijih u poznatim situacijama
Učenik uz stalnu pomoć uočava osnovne strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje kulturno uvjetovanih nesporazuma, uočava postojanje kulturno uvjetovanih vrijednosti, uvjerenja i običaja te uočava moguće posljedice isključivanja drugih i drugačijih u poznatim situacijama.
Učenik uz čestu pomoć navodi osnovne strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje kulturno uvjetovanih nesporazuma, opisuje kulturno uvjetovane vrijednosti, uvjerenja i običaje te moguće posljedice isključivanja drugih i drugačijih u poznatim situacijama.
Učenik uz povremenu pomoć opisuje osnovne strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje kulturno uvjetovanih nesporazuma, opisuje kulturno uvjetovane vrijednosti, uvjerenja i običaje te izvodi zaključak o mogućim posljedicama isključivanja drugih i drugačijih u poznatim situacijama.
Učenik samostalno opisuje osnovne strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje kulturno uvjetovanih nesporazuma te u većini slučajeva samostalno komentira moguće posljedice isključivanja drugih i drugačijih u poznatim situacijama.
B.5.4. Učenik izabire prijateljstvo, suradnju, altruizam, solidarnost i prihvaćanje različitosti i posebnosti u različitim kontekstima međukulturnih iskustva.
- razlikuje primjere prihvaćanja i/ili isključivanja drugih i drugačijih u različitim kontekstima
- opisuje rješenja kako pozitivno reagirati u poznatim kontekstima
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje primjere prihvaćanja i/ili isključivanja drugih i drugačijih u različitim kontekstima te izdvaja primjere pozitivnih rješenja u poznatim kontekstima.
Učenik uz čestu pomoć opisuje primjere prihvaćanja i/ili isključivanja drugih i drugačijih u različitim kontekstima te izdvaja primjere pozitivnih rješenja u poznatim kontekstima.
Učenik uz povremenu pomoć objašnjava kako pozitivno reagirati i prilagoditi ponašanje u poznatim kontekstima.
Učenik samostalno prilagođava i mijenja svoje ponašanje u skladu s ponuđenim rješenjima.
preporuke za ostvarivanje ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi u ovoj domeni ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda u domeni Komunikacijska jezična kompetencija.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
C.5.1. Učenik uočava i koristi se osnovnim kognitivnim strategijama učenja jezika.
- zapisuje ključne riječi i koncepte u skraćenome obliku
- koristi se prethodno stečenim znanjem radi lakšega učenja
- prepoznaje leksičke i strukturne obrasce induktivnim i deduktivnim zaključivanjem
- koristi se popisima riječi
Učenik uz stalnu pomoć uočava i koristi se osnovnim kognitivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć uočava i koristi se osnovnim kognitivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć uočava i koristi se osnovnim kognitivnim strategijama učenja jezika.
Učenik samostalno uočava i koristi se osnovnim kognitivnim strategijama učenja jezika.
C.5.2. Učenik uočava i koristi se osnovnim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
- prihvaća naputke za uspješnije rješavanje zadataka
- postavlja ciljeve i planira vlastito učenje
- prepoznaje svoj trenutni položaj u procesu učenja
- prati svoj napredak kratkim jednostavnim tekstom
Učenik uz stalnu pomoć uočava i koristi se osnovnim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć uočava i koristi se osnovnim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć uočava i koristi se osnovnim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
Učenik samostalno uočava i koristi se osnovnim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
C.5.3. Učenik uočava i koristi se osnovnim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
- samostalno bira jezične aktivnosti koje povećavaju razumijevanje i ugodu tijekom učenja i upotrebljava ih
- radi u paru i/ili skupini radi međusobne podrške i osjećaja uspješnosti (razvija suradničko učenje)
- nagrađuje sebe i druge za uspješno ispunjen zadatak
Učenik uz stalnu pomoć uočava i koristi se osnovnim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć i koristi se osnovnim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć uočava i koristi se osnovnim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
Učenik samostalno uočava i koristi se osnovnim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
C.5.4. Učenik izabire i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja pri stvaranju različitih kratkih i jednostavnih tekstova poznatih sadržaja.
- kreativno oblikuje različite kratke i jednostavne tekstove prema smjernicama (ulomak, kratak tekst/ e-poruka o sebi, obitelji i okružju, osobni dnevnik i sl.)
- rješava jezične zagonetke
- prikuplja i grupira zanimljive činjenice
Učenik uz stalnu pomoć izabire i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik uz čestu pomoć izabire i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik uz povremenu pomoć izabire i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik samostalno izabire i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja.
C.5.5. Učenik obrazlaže svoje mišljenje, stavovei vrijednosti i uspoređuje ih s drugima u različitim komunikacijskim situacijama.
- objašnjava svoje mišljenje, stavovei vrijednosti i razmatra mišljenja, stavove i vrijednosti drugihpokazujući za njih razumijevanje i uspoređujući ih sa svojima
Učenik uz stalnu pomoć obrazlaže svoje mišljenje, stavovei vrijednosti i uspoređuje ih s mišljenjima, stavovima i vrijednostima drugih.
Učenik uz čestu pomoć obrazlaže svoje mišljenjei vrijednosti i uspoređuje ih s mišljenjima, stavovima i vrijednostima drugih.
Učenik uz povremenu pomoć obrazlaže svoje mišljenje, stavovei vrijednosti i uspoređuje ih s mišljenjima, stavovima i vrijednostima drugih.
Učenik samostalno obrazlaže svoje mišljenje, stavove i vrijednosti i uspoređuje ih s mišljenjima, stavovima i vrijednostima drugih.
C.5.6. Učenik tumači osnovne informacije iz različitih izvora te izvodi kratke prezentacije jednostavnih sadržaja i upotrebljava ih.
- koristi se osnovnim informacijama iz različitih izvora, tumači informacije radi njihova prenošenja i prezentiranja na temelju predloška
Učenik se uz stalnu pomoć koristi osnovnim informacijama iz različitih izvora, uz pomoć ih tumači te priprema i izvodi kratke prezentacije jednostavnih sadržaja na temelju predloška.
Učenik se uz čestu pomoć koristi osnovnim informacijama iz različitih izvora, uz čestu pomoć ih tumači te priprema i izvodi kratke prezentacije jednostavnih sadržaja na temelju predloška.
Učenik se uz povremenu pomoć koristi osnovnim informacijama iz različitih izvora, uz povremenu pomoć ih tumači te priprema i izvodi kratke prezentacije jednostavnih sadržaja na temelju predloška.
Učenik se samostalno koristi osnovnim informacijama iz različitih izvora, samostalno ih tumači te priprema i izvodi kratke prezentacije jednostavnih sadržaja na temelju predloška
preporuke za ostvarivanje ishoda
Najosnovnije i osnovne strategije učenja jezika i tehnike kreativnoga izražavanja primjenjuju se u učenju i poučavanju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
3. ciklus
6. razred
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
A.6.1. Učenik razumije kratak tekst poznate tematike pri slušanju i čitanju.
- pokazuje globalno i selektivno razumijevanje teksta
- razumije glavnu poruku i pronalazi ključnu informaciju u tekstu
- upotrebljava više strategija za poboljšanje razumijevanja pri slušanju i čitanju
Učenik uz stalnu pomoć u manje zahtjevnim aktivnostima pokazuje razumijevanje kratkoga teksta poznate tematike te navodi ključnu informaciju.
Učenik uz čestu pomoć u manje zahtjevnim aktivnostima pokazuje razumijevanje kratkoga teksta poznate tematike te navodi ključnu informaciju.
Učenik uz povremenu pomoć u većini aktivnosti pokazuje razumijevanje kratkoga teksta poznate tematike te navodi ključnu informaciju.
Učenik u svim aktivnostima pokazuje razumijevanje kratkoga teksta poznate tematike te samostalno navodi ključnu informaciju i povezuje ju s primjerom iz teksta.
A.6.2. Učenik primjenjuje intonacijska obilježja na kratak govoreni tekst.
- reproducira rečeničnu intonaciju
- izražajno čita kratak tekst
Učenik primjenjuje neka intonacijska obilježja rečenica kad govori ili čita kratak tekst radi jasnijega i izražajnijega govora.
Učenik uz pomoć primjenjuje većinu intonacijskih obilježja rečenica kad govori ili čita kratak tekst radi jasnijega i izražajnijega govora.
Učenik primjenjuje većinu intonacijskih obilježja rečenica kad govori ili čita kratak tekst radi jasnijega i izražajnijega govora.
Učenik samostalno primjenjuje gotovo sva intonacijska obilježja rečenica kad govori ili čita kratak tekst radi jasnijega i izražajnijega govora.
A.6.3. Učenik govori kratak tekst poznate tematike koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama.
- planira strukturu i sadržaj teksta
- povezuje elemente teksta u logičnu cjelinu koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama
- govori kratak tekst
- uređuje, tj. ispravlja svoj govor
Učenik govori dio kratkoga teksta, uz stalnu pomoć povezuje njegove elemente, opisuje, predstavlja i prepričava kratak i jednostavan tekst poznate tematike. Uz stalnu pomoć ispravlja svoj govor.
Učenik uz povremenu pomoć govori većinu teksta, povezuje elemente teksta, opisuje, predstavlja i prepričava kratak tekst poznate tematike. Uz čestu pomoć ispravlja svoj govor.
Učenik govori većinu teksta, povezuje elemente teksta, opisuje, predstavlja i prepričava kratak tekst poznate tematike. Uz povremenu pomoć ispravlja svoj govor.
Učenik samostalno govori tekst, povezuje sve elemente teksta, opisuje, predstavlja i prepričava gotovo svaki kratak tekst poznate tematike. Samostalno ispravlja svoj govor.
A.6.4. Učenik sudjeluje u kratkome razgovoru poznate tematike.
- planira strukturu i sadržaj razgovora
- započinje, vodi i završava razgovor
- preuzima riječ na primjeren način
Učenik uz stalnu pomoć sudjeluje u kratkome razgovoru poznate tematike i pokušava preuzeti riječ na primjeren način.
Učenik uz čestu pomoć sudjeluje u kratkome razgovoru poznate tematike i preuzima riječ na primjeren način.
Učenik uz povremenu pomoć sudjeluje u kratkome razgovoru poznate tematike i preuzima riječ na primjeren način.
Učenik samostalno sudjeluje u kratkome razgovoru poznate tematike i preuzima riječ na primjeren način.
A.6.5. Učenik zapisuje izgovorene jednostavne kratke rečenice s poznatim riječima.
- zapisuje izgovorene jednostavne rečenice u kojima se nalaze poznate jezične strukture
- upotrebljava osnovne pravopisne znakove
Učenik uz stalnu pomoć razumije i zapisuje pojedine izgovorene jednostavne rečenice i odvaja dijelove rečenica osnovnim pravopisnim znakovima.
Učenik uz čestu pomoć razumije i zapisuje izgovorene jednostavne rečenice i odvaja dijelove rečenica osnovnim pravopisnim znakovima.
Učenik uz povremenu pomoć zapisuje izgovorene jednostavne rečenice i odvaja dijelove rečenica osnovnim pravopisnim znakovima.
Učenik točno i samostalno zapisuje izgovorene jednostavne rečenice i odvaja dijelove rečenica osnovnim pravopisnim znakovima.
A.6.6. Učenik piše kratak strukturiran tekst poznate tematike koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama i primjenjujući osnovna pravopisna pravila.
- planira strukturu i sadržaj teksta
- povezuje elemente teksta u logičnu cjelinu koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama i poštujući osnovna pravopisna pravila
- oblikujetekst koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama i primjenjujući osnovna pravopisna pravila
Učenik uz stalnu pomoć piše kratak strukturiran tekst poznate tematike koristeći se nekim jednostavnim jezičnim strukturama i primjenjujući osnovna pravopisna pravila.
Učenik uz čestu pomoć piše kratak strukturiran tekst poznate tematike koristeći se s više jednostavnih jezičnih struktura i primjenjujući osnovna pravopisna pravila.
Učenik uz povremenu pomoć piše kratak strukturiran tekst poznate tematike koristeći se većinom jednostavnim jezičnim strukturama i primjenjujući osnovna pravopisna pravila.
Učenik samostalno piše kratak strukturiran tekst poznate tematike koristeći se svim jednostavnim jezičnim strukturama i samostalno primjenjujući osnovna pravopisna pravila.
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
B.6.1. Učenik istražuje dodatne informacije o zemljama ciljnoga jezika radi razumijevanja kulturno uvjetovanih sadržaja o vlastitoj kulturi i stranim kulturama.
- pronalazi i preispituje činjenice povezane s poviješću, geografijom, kulturom, književnošču, institucijama, umjetnošću i medijima zemalja ciljnoga jezika
- informira se o aktualnim događanjima i važnim pojedincima
- kritički povezuje činjenice o drugim kulturama s vlastitom kulturom
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje činjenice povezane sa zemljama ciljnoga jezika i uočava sličnosti s vlastitom kulturom.
Učenik uz čestu pomoć povezuje činjenice povezane sa zemljama ciljnoga jezika u cjelovitu sliku i navodi sličnosti s vlastitom kulturom.
Učenik uz povremenu pomoć analizira činjenice povezane sa zemljama ciljnoga jezika, informira se o aktualnim događanjima i važnim pojedincima te uspoređuje činjenice o drugim kulturama s vlastitom kulturom.
Učenik samostalno preispituje činjenice povezane sa zemljama ciljnoga jezika, samoinicijativno se informira o aktualnim događanjima i važnim pojedincima te kritički povezuje činjenice o drugim kulturama s vlastitom kulturom.
B.6.2. Učenik opisuje različite primjere međukulturnih iskustava i objašnjava što je naučio iz međukulturnoga iskustva.
- navodi primjere stvarnih i/ili simuliranih međukulturnih susreta u fizičkome i digitalnome okružju
- tumači i prepričava usvojene činjenice o vlastitoj kulturi i drugim kulturama u okviru tematskih sadržaja
Učenik uz stalnu pomoć navodi primjere međukulturnih iskustava te nabraja usvojene činjenice o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
Učenik uz čestu pomoć navodi različite primjere međukulturnih iskustava i sažeto prepričava usvojene činjenice o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
Učenik uz povremenu pomoć opisuje različite primjere međukulturnih iskustava i objašnjava usvojene činjenice o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
Učenik samostalno opisuje različite primjere međukulturnih iskustava i prepričava usvojene činjenice o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
B.6.3. Učenik prepoznaje i opisuje osnovne društveno-jezične funkcije jezika.
- prepoznaje osnovne društveno-jezične funkcije jezika: minimalne odgovore, postavljanje pitanja, preuzimanje prava na riječ, promjenu teme, pristojnost i komplimente
- navodi primjere osnovnih društveno-jezičnih funkcija
- navodi razlike između formalnoga i neformalnoga stila izražavanja
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje osnovne društveno-jezične funkcije te prepoznaje razlike između formalnoga i neformalnoga stila izražavanja u poznatim kontekstima.
Učenik uz čestu pomoć navodi osnovne društveno-jezične funkcije te prepoznaje razlike između formalnoga i neformalnoga stila izražavanja u poznatim kontekstima.
Učenik uz povremenu pomoć opisuje osnovne društveno-jezične funkcije u poznatim kontekstima, daje primjere te navodi razlike između formalnoga i neformalnoga stila izražavanja.
Učenik samostalno i precizno opisuje osnovne društveno-jezične funkcije u izvanškolskome kontekstu, daje primjere te navodi razlike između formalnoga i neformalnoga stila izražavanja.
B.6.4. Učenik izdvaja pozitivne svjetonazore od različitih oblika diskriminacije u različitim kontekstima te prepoznaje postojanje eksplicitnih stereotipa i predrasuda i potrebu da ih se razgradi.
- prepoznaje i ističe pozitivan način ophođenja prema drugima i drugačijima neovisno o kontekstu
- na konkretnim primjerima uočava predrasude i stereotipe o vlastitoj kulturi i drugim kulturama
- prepoznaje potrebu proširenja stereotipnih predodžbi i njihove razgradnje
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje pozitivne načine ophođenja prema drugima i drugačijima u poznatome kontekstu te uočava eksplicitne predrasude i stereotipe o vlastitoj kulturi i drugim kulturama na vrlo konkretnim primjerima bliskih sadržaja.
Učenik uz čestu pomoć opisuje pozitivne načine ophođenja prema drugima i drugačijima u poznatome kontekstu te uočava eksplicitne predrasude i stereotipe o vlastitoj kulturi i drugim kulturama na konkretnim primjerima u poznatome kontekstu.
Učenik uz povremenu pomoć opisuje pozitivne načine ophođenja prema drugima i drugačijima neovisno o kontekstu te prepoznaje postojanje eksplicitnih stereotipa i predrasuda te potrebu da ih se razgradi u poznatome kontekstu.
Učenik ističe važnost pozitivnoga načina ophođenja prema drugima i drugačijima te prepoznaje postojanje eksplicitnih stereotipa i predrasuda te potrebu da ih se razgradi neovisno o kontekstu.
B.6.5. Učenik prepoznaje neizrečene pretpostavke dobrih međukulturnih odnosa i navodi uzroke nerazumijevanja među osobama iz različitih kultura te objašnjava važnost učenja stranih jezika.
- uočava osnovne neizrečene pretpostavke dobrih međukulturnih odnosa – prihvaćanje temeljnih humanističkih vrijednosti, uvažavanje različitosti i svijest o kulturnoj uvjetovanosti društvenih normi i ponašanja
- navodi osnovne uzroke međukulturnoga nerazumijevanja
- daje primjere korisnosti i potrebe za učenjem stranih jezika
Učenik uz stalnu pomoć osvještava postojanje neizrečenih pretpostavki dobrih međukulturnih odnosa te prepoznaje osnovne uzroke međukulturnoga nerazumijevanja.
Učenik uz čestu pomoć prepoznaje neizrečene pretpostavke dobrih međukulturnih odnosa te navodi osnovne uzroke međukulturnoga nerazumijevanja.
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje osnovne neizrečene pretpostavke dobrih međukulturnih odnosa, navodi uzroke međukulturnoga nerazumijevanja te objašnjava važnost učenja stranih jezika.
Učenik samostalno prepoznaje neizrečene pretpostavke dobrih međukulturnih odnosa, navodi uzroke međukulturnoga nerazumijevanja te, koristeći se vlastitim primjerima, objašnjava važnost učenja stranih jezika.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
C.6.1. Učenik povezuje i koristi se osnovnim kognitivnim strategijama učenja jezika.
- organizira vlastito ponavljanje za prirodnu i automatiziranu komunikaciju
- traži ponavljanje/ pojašnjenje radi uspješnije komunikacije
- koristi se tablicama i drugim grafičkim prikazima radi lakšega razumijevanja i pamćenja podataka
- koristi se dvojezičnim rječnikom
Učenik uz stalnu pomoć povezuje osnovne kognitivne strategije učenja jezika i uz stalnu pomoć se njima koristi.
Učenik uz čestu pomoć povezuje osnovne kognitivne strategije učenja i uz čestu pomoć se njima koristi.
Učenik uz povremenu pomoć povezuje osnovne kognitivne strategije učenja jezika i uz povremenu se pomoć njima koristi.
Učenik povezuje osnovne kognitivne strategije učenja jezika te se samostalno njima koristi.
C.6.2. Učenik povezuje i koristi se osnovnim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
- raščlanjuje zadatak na manje cjeline radi njegova lakšega rješavanja
- organizira vlastito učenje s naglaskom na prostorno okružje
- regulira učenje vlastitom i vršnjačkom povratnom informacijom
- prati napredak u učenju jednostavnim tekstom
Učenik uz stalnu pomoć povezuje i koristi se osnovnim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć povezuje i koristi se osnovnim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć povezuje osnovne metakognitivne strategije učenja jezika i uglavnom se samostalno njima koristi.
Učenik povezuje osnovne metakognitivne strategije učenja jezika i samostalno se njima koristi.
C.6.3. Učenik povezuje i koristi se osnovnim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
- surađuje s drugim učenicima kako bi riješio problemske situacije i dobio povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka
- koristi se društvenim vještinama radi učinkovitoga rada u skupini
Učenik uz stalnu pomoć povezuje i koristi se osnovnim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć povezuje koristi se osnovnim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć povezuje i koristi se osnovnim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
Učenik povezuje osnovne društveno-afektivne strategije učenja jezika i samostalno se njima koristi.
C.6.4. Učenik povezuje osnovne tehnike kreativnoga izražavanja i koristi se njima pri stvaranju različitih kratkih tekstova poznatih sadržaja.
- kreativno oblikuje različite kratke tekstove poznatih sadržaja prema smjernicama
- priprema pitanja za kviz
Učenik uz stalnu pomoć povezuje i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik uz čestu pomoć povezuje i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik uz povremenu pomoć povezuje i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik samostalno povezuje i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja.
C.6.5. Učenik izabire i koristi se osnovnim vještinama kritičkoga mišljenja: razumije i uspoređuje informacije, analizira svoje i tuđa mišljenja, stavove i vrijednosti te rješava jednostavne problemske situacije.
- povezuje prethodna znanja s dostupnim informacijama
- određuje što mu je potrebno za rješavanje jednostavne problemske situacije, stvaranje mišljenja, stava i vrijednosti izražavajući razumijevanje za mišljenja, stavove i vrijednosti drugih
Učenik uz stalnu pomoć izabire i koristi se osnovnim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik uz čestu pomoć izabire i koristi se osnovnim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik uz povremenu pomoć izabire i koristi se osnovnim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik samostalno izabire i koristi se osnovnim vještinama kritičkoga mišljenja.
C.6.6. Učenik pronalazi i organizira informacije iz različitih izvora te izvodi kratke prezentacije jednostavnih sadržaja.
- pronalazi, razvrstava i uspoređuje informacije iz različitih izvora radi njihova razumijevanja i sustavne upotrebe u različitim kratkim tekstovima poznatih sadržaja i kratkim prezentacijama jednostavnih sadržaja
Učenik uz stalnu pomoć pronalazi i organizira informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi kratke prezentacije jednostavnih sadržaja.
Učenik uz čestu pomoć pronalazi i organizira informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi kratke prezentacije jednostavnih sadržaja.
Učenik uz povremenu pomoć pronalazi i organizira informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi kratke prezentacije jednostavnih sadržaja.
Učenik samostalno pronalazi i organizira informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi kratke prezentacije jednostavnih sadržaja.
7. razred
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
A.7.1. Učenik razumije jednostavan tekst srednje dužine i poznate tematike pri slušanju i čitanju.
- pokazuje globalno i selektivno razumijevanje teksta
-izdvaja glavnu poruku teksta
- izdvaja ključne i specifične informacije
- upotrebljava više strategija za poboljšanje razumijevanja pri slušanju i čitanju
Učenik uz stalnu pomoć u manje zahtjevnim aktivnostima pokazuje razumijevanje glavne poruke jednostavnoga teksta poznate tematike te prepoznaje ključne i neke specifične informacije.
Učenik uz čestu pomoć u većini aktivnosti pokazuje razumijevanje glavne poruke jednostavnoga teksta poznate tematike te prepoznaje ključne i neke specifične informacije.
Učenik uz povremenu pomoć u većini aktivnosti pokazuje razumijevanje glavne poruke jednostavnoga teksta poznate tematike te prepoznaje ključne i specifične informacije.
Učenik u svim aktivnostima pokazuje razumijevanje glavne poruke jednostavnoga teksta poznate tematike te samostalno prepoznaje glavnu poruku, ključne i specifične informacije.
A.7.2. Učenik uočava i primjenjuje naglasak i intonaciju kako bi obogatio jednostavnu poruku.
- koristi se naglaskom i intonacijom kako bi izrazio različit smisao informacije
- izražava stav prema onome što govori
Učenik uz stalnu pomoć primjenjuje naglasak i intonaciju u učestalim, poznatim i naučenim jednostavnim porukama i situacijama te se koristi naglaskom i intonacijom radi izražavanja vlastitoga stava i značenja informacija.
Učenik uz čestu pomoć primjenjuje naglasak i intonaciju u poznatim i jednostavnim porukama i situacijama radi izražavanja vlastitoga stava i značenja informacije.
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje naglasak i intonaciju u jednostavnim porukama radi izražavanja vlastitoga stava i značenja informacije.
Učenik samostalno primjenjuje naglasak i intonaciju u jednostavnim porukama, točno se koristi njima radi izražavanja vlastitoga stava i značenja informacije.
A.7.3. Učenik govori kratak tekst koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama niže razine složenosti.
- planira i priprema strukturu i sadržaj teksta
- povezuje elemente teksta u logičnu cjelinu koristeći se odgovarajućim jezičnim strukturama
- uređuje, tj. ispravlja svoj govor
Učenik uz stalnu pomoć planira i priprema kratak tekst, povezuje elemente teksta, prenosi glavnu poruku teksta te upotrebljava učestale jezične strukture. Ispravlja svoj govor uz stalnu pomoć.
Učenik uz čestu pomoć planira i priprema kratak tekst, povezuje elemente teksta, prenosi glavnu poruku i ključne informacije teksta te upotrebljava učestale jezične strukture. Ispravlja svoj govor uz čestu pomoć.
Učenik uz povremenu pomoć planira i priprema kratak tekst, povezuje elemente teksta, prenosi glavnu poruku i ključne informacije te uz povremenu pomoć ispravlja svoj govor.
Učenik samostalno planira i priprema kratak tekst, povezuje elemente teksta, tečno, točno i s lakoćom se izražava te ispravlja pogreške u svome govoru i govoru vršnjaka.
A.7.4. Učenik sudjeluje u planiranome i jednostavnome neplaniranom razgovoru poznate tematike.
- planira i priprema strukturu i sadržaj planiranoga razgovora
- sudjeluje u neplaniranome razgovoru poznate tematike
- koristi se odgovarajućim jezičnim strukturama
Učenik uz stalnu pomoć planira, priprema i sudjeluje u planiranome i jednostavnome neplaniranom razgovoru te se uz stalnu pomoć koristi učestalim jezičnim strukturama.
Učenik uz čestu pomoć planira, priprema i sudjeluje u planiranome i jednostavnome neplaniranom razgovoru te se uz čestu pomoć koristi odgovarajućim jezičnim strukturama.
Učenik uz povremenu pomoć planira, priprema i sudjeluje u planiranome razgovoru, započinje i razvija komunikaciju u jednostavnome neplaniranom razgovoru te se uz povremenu pomoć koristi odgovarajućim jezičnim strukturama.
Učenik samostalno planira, priprema i sudjeluje u planiranome razgovoru; započinje i razvija komunikaciju u neplaniranome razgovoru, tečno, točno i spontano govori te se koristi odgovarajućim jezičnim strukturama.
A.7.5. Učenik zapisuje izgovorene jednostavne rečenice s poznatim riječima.
- zapisuje izgovorene jednostavne rečenice u kojima se nalaze poznate jezične strukture
- koristi se osnovnim pravopisnim znakovima
Učenik uz stalnu pomoć zapisuje pojedineizgovorene jednostavne rečenice i odvaja dijelove rečenica osnovnim pravopisnim znakovima.
Učenik uz čestu pomoć zapisuje izgovorene jednostavne rečenice i odvaja dijelove rečenica osnovnim pravopisnim znakovima.
Učenik uz povremenu pomoć zapisuje izgovorene jednostavne rečenice; često ispravno odvaja dijelove rečenica osnovnim pravopisnim znakovima.
Učenik samostalno zapisuje izgovorene jednostavne rečenice i odvaja dijelove rečenica osnovnim pravopisnim znakovima.
A.7.6. Učenik piše kratak strukturiran tekst poznate tematike koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama niže razine složenosti i primjenjujući pravopisna pravila.
- planira strukturu i sadržaj teksta
- koristi se primjerenim veznim sredstvima i odgovarajućim jezičnim strukturama
- primjenjuje pravopisna pravila u različitim aktivnostima pisanja
- uređuje, tj. ispravlja svoj tekst
Učenik uz stalnu pomoć piše kratak strukturiran tekst poznate tematike koristeći se nekim jezičnim strukturama niže razine složenosti i primjenjujući osnovna pravopisna pravila. Uz stalnu pomoć ispravlja svoj tekst.
Učenik uz čestu pomoć piše kratak strukturiran tekst poznate tematike koristeći se s više jezičnih struktura niže razine složenosti i primjenjujući osnovna pravopisna pravila. Uz čestu pomoć ispravlja svoj tekst.
Učenik uz povremenu pomoć piše kratak strukturiran tekst poznate tematike koristeći se većinom jezičnih struktura niže razine složenosti i primjenjujući osnovna pravopisna pravila. Uz povremenu pomoć ispravlja svoj tekst.
Učenik piše kratak strukturiran tekst poznate tematike koristeći se svim jezičnim strukturama niže razine složenosti i samostalno primjenjujući osnovna pravopisna pravila. Samostalno ispravlja svoj tekst i tekst vršnjaka.
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
B.7.1. Učenik uspoređuje sličnosti i razlike među vlastitom kulturom, kulturama zemalja ciljnoga jezika i drugim kulturama.
- pronalazi dodirne točke među različitim kulturama
- uočava posebnosti i različitosti među različitim kulturama
- izvještava o osnovnim obilježjima običaja zemalja ciljnoga jezika i drugih kultura i uspoređuje ih s običajima vlastite zemlje
- iz raznih multimodalnih izvora izdvaja važne činjenice o zemljama ciljnoga jezika i drugih kultura
- uspoređuje sličnosti i razlike među književnim tekstovima na materinskom i engleskom jeziku (npr. igrokazi, kraće drame, pripovijetke i sl.)
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje sličnosti i različitosti među različitim kulturama.
Učenik uz čestu pomoć navodi i imenuje sličnosti i različitosti među različitim kulturama te uočava činjenice o zemljama ciljnoga jezika i drugih kultura u raznim izvorima.
Učenik uz povremenu pomoć opisuje sličnosti i različitosti među različitim kulturama, pronalazi primjere u poznatome kontekstu i izvještava o njima te iz raznih multimodalnih izvora izdvaja važne činjenice o zemljama ciljnoga jezika i drugih kultura.
Učenik samostalno analizira sličnosti i različitosti među različitim kulturama, navodi i opisuje primjere u poznatome kontekstu te iz raznih multimodalnih izvora izdvaja važne činjenice o zemljama ciljnoga jezika i drugih kultura.
B.7.2. Učenik objašnjava proces vlastitoga učenja tijekom međukulturnoga iskustva.
- prepričava tijek međukulturnoga susreta
- opisuje strategije koje je primjenjivao kako bi naučio nešto o kulturi druge osobe
Učenik uz stalnu pomoć prepričava dijelove međukulturnoga susreta te navodi neke od strategija kojima se koristio tijekom međukulturnoga iskustva.
Učenik uz čestu pomoć prepričava dijelove međukulturnoga susreta te navodi neke od strategija kojima se koristio tijekom međukulturnoga iskustva.
Učenik uz povremenu pomoć prepričava tijek međukulturnoga susreta i opisuje strategije kojima se koristio tijekom međukulturnoga iskustva.
Učenik samostalnoprepričava tijek međukulturnoga susreta i tumači strategije kojima se koristio tijekom međukulturnoga iskustva.
B.7.3. Učenik primjenjuje osnovne društveno-jezične funkcije jezika koristeći se jednostavnim izrazima.
- izražava osnovne društveno-jezičnefunkcije s pomoću jednostavnih jezičnih struktura u tekstu niže razine složenosti
- primjenjuje odgovarajuće strukture minimalnih odgovora i one za postavljanje pitanja
- koristi se osnovnim tehnikama za preuzimanje prava na riječ i promjenu teme
- pristojno se odnosi prema drugima
- izražava komplimente
Učenik uz stalnu pomoć u nekim slučajevima primjenjuje osnovne društveno-jezičnefunkcije u školskome kontekstu.
Učenik uz čestu pomoć primjenjuje osnovne društveno-jezičnefunkcije u poznatome kontekstu.
Učenik uz povremenu pomoć u većini slučajeva primjenjuje osnovne društveno-jezičnefunkcije u poznatome kontekstu.
Učenik samostalno primjenjuje osnovne društveno-jezičnefunkcije u različitim kontekstima.
B.7.4. Učenik objašnjava opasnost od generalizacija, predrasuda i stereotipa i potrebu za njihovom razgradnjom te prepoznaje postojanje osnovnih strategija za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje stereotipa i predrasuda.
- opisuje mogući utjecaj generalizacija, predrasuda i stereotipa na osobne i međukulturne odnose
- navodi primjere neuspješnih kulturnih susreta zbog nesporazuma uzrokovanih generalizacijama, predrasudama i stereotipima
- ističe važnost razotkrivanja i razgradnje generalizacija, predrasuda i stereotipa
- uočava načine rješavanja kulturno uvjetovanih nesporazuma
Učenik uz stalnu pomoć osvještava opasnost od generalizacija, predrasuda i stereotipa te važnost njihova razotkrivanja i razgradnje.
Učenik uz čestu pomoć opisuje utjecaj generalizacija, predrasuda i stereotipa na osobne i međukulturne odnose te opisuje važnost njihova razotkrivanja i razgradnje.
Učenik uz povremenu pomoć komentira utjecaj generalizacija, predrasuda i stereotipa na osobne i međukulturne odnose te komentira važnost njihova razotkrivanja i razgradnje.
Učenik samostalno objašnjava utjecaj generalizacija, predrasuda i stereotipa na osobne i međukulturne odnose te komentira važnost njihova razotkrivanja i razgradnje neovisno o kontekstu.
B.7.5. Učenik opisuje pojedine čimbenike koji pridonose (ne)razumijevanju među kulturama.
- objašnjava kako tumačenje pojava drugih kultura iz osobnoga gledišta, omalovažavanje drugoga i drugačijega i nedostatak empatije dovode do međukulturnih nesporazuma
- objašnjenja potkrepljuje primjerima iz poznatoga konteksta
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje čimbenike koji pridonose nerazumijevanju među kulturama.
Učenik uz čestu pomoć prepoznaje čimbenike koji pridonose nerazumijevanju među kulturama.
Učenik uz povremenu pomoć navodi i opisuje čimbenike koji pridonose nerazumijevanju među kulturama.
Učenik samostalno objašnjava čimbenike koji pridonose nerazumijevanju među kulturama.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
C.7.1. Učenik izabire i primjenjuje osnovne kognitivne strategije učenja jezika primjerene različitim zadatcima.
- planira i priprema jezične aktivnosti
- primjenjuje jednostavne leksičke i strukturne obrasce/pravila
- koristi se kontekstom i prethodnim znanjem radi određivanja značenja i izgovora riječi
Učenik uz stalnu pomoć izabire i primjenjuje osnovne kognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć izabire i primjenjuje osnovne kognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć u većini slučajeva učinkovito primjenjuje osnovne kognitivne strategije učenja jezika.
Učenik samostalno i učinkovito izabire i primjenjuje osnovne kognitivne strategije učenja jezika.
C.7.2. Učenik izabire i primjenjuje osnovne metakognitivne strategije učenja jezika primjerene različitim zadatcima.
- postavlja ciljeve učenja i organizira vlastito učenje s naglaskom na organizaciju vremena
- prepoznaje i koristi se metodama koje su mu više pomogle pri učenju
- prati napredak u učenju kratkim tekstom
Učenik uz stalnu pomoć izabire i primjenjuje osnovne metakognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć izabire i primjenjuje osnovne metakognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć u većini slučajeva učinkovito primjenjuje osnovne metakognitivne strategije učenja jezika.
Učenik samostalno i učinkovito izabire i primjenjuje osnovne metakognitivne strategije učenja jezika.
C.7.3. Učenik izabire i primjenjuje osnovne društveno-afektivne strategije učenja jezika primjerene različitim zadatcima.
- razvija svijest o ulozi učenja jezika u jačanju samopouzdanja
- aktivno sluša i uvažava mišljenja drugih
- sudjeluje u procesu donošenja odluka u skupini
Učenik uz stalnu pomoć izabire i primjenjuje osnovne društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć izabire i primjenjuje osnovne društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć i u većini slučajeva učinkovito primjenjuje osnovne društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Učenik samostalno i učinkovito izabire i primjenjuje osnovne društveno-afektivne strategije učenja jezika.
C.7.4. Učenik prilagođava i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja u stvaranju različitih vrsta kratkih tekstova poznatih sadržaja.
- kreativno oblikuje različite vrste kratkih tekstova poznatih sadržaja
- koristi se tehnikom slučajnih pojmova i oluje ideja u pripremi usmenoga i pisanoga izlaganja
Učenik uz stalnu pomoć prilagođava osnovne tehnike kreativnoga izražavanja i uz stalnu pomoć se njima koristi.
Učenik uz čestu pomoć prilagođava osnovne tehnike kreativnoga izražavanja i uz čestu pomoć se njima koristi.
Učenik uz povremenu pomoć učinkovito prilagođava osnovne tehnike kreativnoga izražavanja i uz povremenu se pomoć njima koristi.
Učenik samostalno i učinkovito prilagođava osnovne tehnike kreativnoga izražavanja i uz pomoć se njima koristi.
C.7.5. Učenik povezuje osnovne vještine kritičkoga mišljenja i koristi se njima: objašnjava informacije, tumači i procjenjuje svoja i tuđa mišljenja, stavove i vrijednosti i rješava problemske situacije.
- promišlja temu
- provjerava informacije procjenjujući njihovu aktualnost i svrhovitost u rješavanju problemske situacije
- tumači i kritički procjenjuje mišljenja, stavove i vrijednosti
Učenik uz stalnu pomoć povezuje osnovne vještine kritičkoga mišljenja i uz stalnu pomoć se njima koristi.
Učenik uz čestu pomoć povezuje osnovne vještine kritičkoga mišljenja i uz čestu pomoć se njima koristi.
Učenik uz povremenu pomoć učinkovito povezuje osnovne vještine kritičkoga mišljenja i uz povremenu se pomoć njima koristi.
Učenik samostalno i učinkovito povezuje i osnovne vještine kritičkoga mišljenja i samostalno se njima koristi.
C.7.6. Učenik izabire i tumači informacije iz različitih izvora te izvodi kratke prezentacije srednje složenih sadržaja.
- iz različitih ponuđenih izvora izabire i kritički objašnjava svoj izbor informacija prema smjernicama i prezentira ih
Učenik uz stalnu pomoć izabire i tumači informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi kratke prezentacije srednje složenih sadržaja prema smjernicama.
Učenik uz čestu pomoć izabire i tumači informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi kratke prezentacije srednje složenih sadržaja prema smjernicama.
Učenik uz povremenu pomoć izabire i tumači informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi kratke prezentacije srednje složenih sadržaja prema smjernicama.
Učenik samostalno izabire i tumači informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi kratke prezentacije srednje složenih sadržaja prema smjernicama.
8. razred
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
A.8.1. Učenik razumije tekst srednje dužine i poznate tematike pri slušanju i čitanju.
- globalno i selektivno razumije tekst
- izdvaja ključne i specifične informacije
- primjenjuje strategije za poboljšanje razumijevanja pri slušanju i čitanju
Učenik uz stalnu pomoć u manje zahtjevnim aktivnostima pokazuje razumijevanje glavne poruke teksta srednje dužine i poznate tematike te izdvaja ključne i neke specifične informacije.
Učenik uz čestu pomoć u većini aktivnosti pokazuje razumijevanje glavne poruke teksta srednje dužine i poznate tematike te izdvaja ključne i neke specifične informacije.
Učenik uz povremenu pomoć u većini aktivnosti pokazuje razumijevanje glavne poruke teksta srednje dužine i poznate tematike te izdvaja ključne i specifične informacije.
Učenik u svim aktivnostima pokazuje razumijevanje glavne poruke teksta srednje dužine i poznate tematike te samostalno izdvaja glavnu poruku, ključne i specifične informacije.
A.8.2. Učenik razlikuje i koristi se naglaskom i intonacijom kako bi obogatio poruku.
- koristi se naglaskom i intonacijom kako bi izrazio različit smisao informacije
- izražava stav prema onome što govori
Učenik se uz stalnu pomoć koristi naglaskom i intonacijom u učestalim, poznatim i naučenim porukama i situacijama te se koristi naglaskom i intonacijom radi izražavanja vlastitoga stava i značenja informacija.
Učenik se uz čestu pomoć koristi naglaskom i intonacijom u poznatim porukama i situacijama radi izražavanja vlastitoga stava i značenja informacije.
Učenik se uz povremenu pomoć koristi naglaskom i intonacijom u porukama radi izražavanja vlastitoga stava i značenja informacije.
Učenik se samostalno koristi naglaskom i intonacijom u porukama radi izražavanja vlastitoga stava i značenja informacije.
A.8.3. Učenik govori tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama niže razine složenosti.
- planira i priprema strukturu i sadržaj teksta
- povezuje elemente teksta u logičnu cjelinu koristeći se odgovarajućim jezičnim strukturama
- uređuje, tj. ispravlja svoj govor
Učenik uz stalnu pomoć planira i priprema tekst srednje dužine, povezuje elemente teksta, prenosi glavnu poruku teksta te se koristi učestalim jezičnim strukturama. Ispravlja svoj govor uz stalnu pomoć.
Učenik uz čestu pomoć planira i priprema tekst srednje dužine, povezuje elemente teksta, prenosi glavnu poruku i ključne informacije teksta te se koristi odgovarajućim jezičnim strukturama. Ispravlja svoj govor uz čestu pomoć.
Učenik uz povremenu pomoć planira i priprema tekst srednje dužine, povezuje elemente teksta, prenosi glavnu poruku i ključne informacije te se koristi odgovarajućim jezičnim strukturama. Uz povremenu pomoć ispravlja svoj govor.
Učenik samostalno planira i priprema tekst srednje dužine, povezuje elemente teksta, prenosi glavnu poruku teksta te se koristi odgovarajućim jezičnim strukturama. Samostalno ispravlja svoj govor.
A.8.4. Učenik sudjeluje u dužemu planiranom i dužemu jednostavnome neplaniranom razgovoru poznate tematike.
- planira i priprema sadržaj i strukturu razgovora
- sudjeluje u neplaniranome razgovoru poznate tematike
- koristi se odgovarajućim jezičnim strukturama
Učenik uz stalnu pomoć planira, priprema i sudjeluje u planiranome razgovoru, sudjeluje u jednostavnome neplaniranom razgovoru poznate tematike te se koristi učestalim jezičnim strukturama.
Učenik uz čestu pomoć planira, priprema i sudjeluje u planiranome razgovoru, sudjeluje u jednostavnome neplaniranom razgovoru poznate tematike te se koristi odgovarajućim jezičnim strukturama.
Učenik uz povremenu pomoć planira, priprema i sudjeluje u planiranome razgovoru, započinje i razvija komunikaciju u jednostavnome neplaniranom razgovoru poznate tematike te se koristi odgovarajućim jezičnim strukturama.
Učenik samostalno planira, priprema i sudjeluje u planiranome razgovoru; započinje i razvija komunikaciju u neplaniranome razgovoru poznate tematike, tečno, točno i spontano govori te se koristi odgovarajućim jezičnim strukturama.
A.8.5. Učenik zapisuje kratak i jednostavan izgovoreni tekst poznate tematike.
- zapisuje izgovoreni tekst u kojemu se nalaze poznate jezične strukture
- koristi se osnovnim pravopisnim znakovima
Učenik uz stalnu pomoć zapisuje izgovoreni tekst poznate tematike i odvaja dijelove rečenica i rečenice osnovnim pravopisnim znakovima.
Učenikuz čestu pomoć zapisuje izgovoreni tekst poznate tematike i odvaja dijelove rečenica i rečenice osnovnim pravopisnim znakovima.
Učenik uz povremenupomoć zapisuje izgovoreni tekst poznate tematike i odvaja dijelove rečenica i rečenice osnovnim pravopisnim znakovima.
Učenik samostalno zapisuje izgovoreni tekst poznate tematike i odvaja dijelove rečenica i rečenice osnovnim pravopisnim znakovima.
A.8.6. Učenik piše strukturiran tekst srednje dužine i poznate tematike koristeći se jezičnim strukturama niže razine složenosti i razlikujući pravopisna pravila u hrvatskome i engleskome jeziku.
- planira strukturu i sadržaj teksta
- koristi se primjerenim veznim sredstvima i jezičnim strukturama niže razine složenosti
- primjenjuje pravopisna pravila
- uređuje, tj. ispravlja svoj tekst
Učenik uz stalnu pomoć piše strukturiran tekst srednje dužine poznate tematike koristeći se nekim jezičnim strukturama niže razine složenosti i primjenjuje osnovna pravopisna pravila. Uz stalnu pomoć ispravlja svoj tekst.
Učenik uz čestu pomoć piše strukturiran tekst srednje dužine poznate tematike koristeći se s više jezičnih struktura niže razine složenosti i primjenjuje osnovna pravopisna pravila. Uz čestu pomoć ispravlja svoj tekst.
Učenik uz povremenu pomoć piše strukturiran tekst srednje dužine poznate tematike koristeći se većinom jezičnih struktura niže razine složenosti i primjenjuje osnovna pravopisna pravila. Uz povremenu pomoć ispravlja svoj tekst.
Učenik samostalno piše kratak strukturiran tekst srednje dužine poznate tematike koristeći se svim jezičnim strukturama niže razine složenosti i primjenjuje osnovna pravopisna pravila. Samostalno ispravlja svoj tekst i tekst vršnjaka.
preporuke za ostvarivanje ishoda
Preporučene teme:Obrazovanje, Svijet rada, Planovi za budućnost, Putovanja, Interesi, Zdravlje
Leksičke strukture:biraju se primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne cikluse.
Funkcije:opisivanje ljudi, stvari i mjesta, opisivanje osjećaja, opisivanje prošlih događaja, izražavanje planova za budućnost, izražavanje (ne)slaganja, izražavanje obveze i potrebe, zamolbe i prijedlozi, uspoređivanje
Ključne gramatičke strukture:Future forms, Past simple, Present perfect simple, Past continuous, Conditional clauses (type 1), Passive, Reported speech (present simple)
Tekstne vrste - pisana produkcija: formalno pismo, email, kratak članak, vrlo kratka priča, pjesma, osvrt (npr. na knjigu, predstavu, film), prepričavanje, intervju, osobni dnevnik, prezentacija, biografija, letak, blog, jednostavne bilješke, recept, reklamne poruke
Metodičke preporuke:poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na govornoj i pisanoj komunikaciji i učenju iz situacije te s pomoću zornih sredstava. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja postupnim upućivanjem na pojedine pravilnosti i analogije i uvođenje u osnove metajezika. Strukturni se obrasci usvajaju induktivno, na temelju velikoga broja primjera. Od sedmog se razreda poučavanje temelji na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Osim metajezika, postupno se povećava i udio kognitivnoga pristupa jeziku.
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
B.8.1. Učenik kritički povezuje informacije o zemljama ciljnoga jezika i drugim kulturama u novim kontekstima.
- pronalazi i obrazlaže informacije o zemljama ciljnoga jezika i drugim kulturama
- izvodi zaključke i prilagođava informacije različitim kontekstima
- kritički povezuje informacije iz književnih tekstova (npr. duže priče, kraći romani, pjesme i sl.)
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje nove informacije o zemljama ciljnoga jezika i drugim kulturama te uočava moguću primjenu informacija u poznatome kontekstu.
Učenik uz čestu pomoć povezuje nove informacije o zemljama ciljnoga jezika i drugim kulturama te primjenjuje informacije u poznatome kontekstu.
Učenik uz povremenu pomoć objašnjava nove informacije o zemljama ciljnoga jezika i drugim kulturama, prilagođava informacije različitim kontekstima.
Učenik samostalno obrazlaže informacije o zemljama ciljnoga jezika i drugim kulturama, izvodi zaključke u novim kontekstima.
B.8.2. Učenik izabire komunikacijske obrasce prikladne zadanomu kontekstu te započinje interakciju s drugima radi zadovoljenja vlastitih međukulturnih komunikacijskih potreba.
- razlikuje formalne i neformalne kontekste s obzirom na komunikacijsku situaciju i sugovornike
- primjenjuje odgovarajuće naučene obrasce u okviru tematskih sadržaja
- inicira međukulturni susret u fizičkome ili digitalnome okružju kako bi zadovoljio vlastitu znatiželju i/ili razmijenio informacije
Učenik uz stalnu pomoć navodi razlike između formalnoga i neformalnoga stila te na temelju predloška primjenjuje odgovarajuće naučene obrasce u poznatome kontekstu i započinje interakciju s drugima u neposrednome okružju.
Učenik uz čestu pomoć opisuje razlike između formalnoga i neformalnoga stila te primjenjuje odgovarajuće naučene obrasce u poznatome kontekstu i započinje interakciju s drugima u neposrednome okružju.
Učenik uz povremenu pomoć razlikuje formalne i neformalne kontekste, primjenjuje odgovarajuće naučene obrasce u poznatome kontekstu te povremeno započinje interakciju s drugima u različitim kontekstima.
Učenik samostalno i uglavnom točno razlikuje formalne i neformalne kontekste, primjenjuje odgovarajuće naučene obrasce te vrlo često započinje interakciju s drugima u različitim kontekstima.
B.8.3. Učenik objašnjava osnovne strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje stereotipa i predrasuda o vlastitoj kulturi i stranim kulturama te utjecaj generalizacija, predrasuda i stereotipa na pojedinca i procjenjuje važnost učenja stranih jezika.
- tumači i daje primjere osnovnih strategija za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma (traži pojašnjenje i dodatne informacije, razvija svijest o kulturnoj uvjetovanosti pojava i njihovoj interpretaciji)
- svojim riječima sažeto opisuje načine otkrivanja implicitnih stereotipa i predrasuda o vlastitoj kulturi i stranim kulturama
- prepoznaje pretpostavke na kojima se stereotipi i predrasude temelje
- prepoznaje važnost procjenjivanja utemeljenosti stereotipa i predrasuda
- prihvaća različitosti i razmatra pojave izvan uvriježenih okvira
- upozorava na mogućnost stjecanja pogrešne i/ili nepotpune slike o narodu i/ili kulturi zbog generalizacija, stereotipa i predrasuda
- ističe mogućnost da će pojedinac ostati uskraćen za nova iskustva zbog svoga inicijalnoga stava
- raspravlja o važnosti učenja stranih jezika
Učenik uz stalnu pomoć opisuje osnovne strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, osvještava postojanje implicitnih stereotipa i predrasuda o vlastitoj kulturi i stranim kulturama te mogućnosti stjecanja pogrešne i/ili nepotpune slike o narodu i/ili kulturi ili mogućnosti da će pojedinac ostati uskraćen za nova iskustva zbog svoga inicijalnoga stava.
Učenik uz čestu pomoć opisuje osnovne strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, prepoznaje načine otkrivanja implicitnih stereotipa i predrasuda o vlastitoj kulturi i stranim kulturama te komentira opasnosti od generalizacija, stereotipa i predrasuda.
Učenik uz povremenu pomoć objašnjava osnovne strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, opisuje načine otkrivanja implicitnih stereotipa i predrasuda o vlastitoj kulturi i stranim kulturama i objašnjava opasnosti od generalizacija, stereotipa i predrasuda i njihov utjecaj na pojedinca te raspravlja o važnosti učenja stranih jezika.
Učenik samostalno objašnjava osnovne strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, tumači načine otkrivanja implicitnih stereotipa i predrasuda o vlastitoj i stranoj kulturi te samostalno, uz vlastite primjere objašnjava opasnosti od generalizacija, stereotipa i predrasuda i njihov utjecaj na pojedinca te raspravlja o važnosti učenja stranih jezika.
preporuke za ostvarivanje ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi u ovoj domeni ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda u domeni Komunikacijska jezična kompetencija.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
C.8.1. Učenik ovladava osnovnim kognitivnim strategijama učenja i procjenjuje njihovu učinkovitost.
- raspravlja i razmjenjuje iskustva i ideje o strategijama učenja
- pretpostavlja značenje nepoznatih riječi na temelju konteksta i strukture riječi
- dedukcijom dolazi do pravila za upotrebu jezika
Učenik uz stalnu pomoć ovladava osnovnim kognitivnim strategijama učenja i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik uz čestu pomoć ovladava osnovnim kognitivnim strategijama učenja i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik uz povremenu pomoć uglavnom uspješno ovladava većinom osnovnih kognitivnih strategija učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik samostalno ovladava osnovnim kognitivnim strategijama učenja i procjenjuje njihovu učinkovitost.
C.8.2. Učenik ovladava osnovnim metakognitivnim strategijama učenja i procjenjuje njihovu učinkovitost.
- sustavno prati i vrednuje vlastito učenje
- vodi dnevnik učenja, konzultira se s učiteljem
- procjenjuje učenje drugih radi unapređenja učinkovitosti vlastitoga učenja
- prati napredak u učenju jednostavnim tekstom srednje dužine
Učenik uz stalnu pomoć ovladava osnovnim metakognitivnim strategijama učenja i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik uz čestu pomoć ovladava osnovnim metakognitivnim strategijama učenja i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik uz povremenu pomoć uglavnom uspješno ovladava većinom osnovnih metakognitivnih strategija učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik samostalno ovladava osnovnim metakognitivnim strategijama učenja i procjenjuje njihovu učinkovitost.
C.8.3. Učenik ovladava osnovnim društveno-afektivnim strategijama učenja i procjenjuje njihovu učinkovitost.
- samoga sebe potiče u radu imajući na umu ciljeve učenja jezika i prednosti koje donosi znanje
- voljan je preuzeti rizik u jezičnim aktivnostima unatoč mogućim pogreškama ili poteškoćama
- aktivno sluša i uvažava mišljenja drugih empatično i prihvaćanjem različitosti
Učenik uz stalnu pomoć ovladava osnovnim društveno-afektivnim strategijama učenja i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik uz čestu pomoć ovladava osnovnim društveno-afektivnim strategijama učenja i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik uz povremenu pomoć uglavnom uspješno ovladava većinom osnovnih društveno-afektivnih strategija učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik samostalno ovladava osnovnim društveno-afektivnim strategijama učenja i procjenjuje njihovu učinkovitost.
C.8.4. Učenik razvija osnovne tehnike kreativnoga izražavanja i koristi se njima pri stvaranju različitih vrsta tekstova srednje dužine poznatih sadržaja.
- kreativno oblikuje različite vrste tekstova srednje dužine poznatih sadržaja (esej u kojemu iznosi pozitivne i negativne strane problema i/ili iznosi svoje mišljenje, rješenje i slično)
- provodi kratko istraživanje nudeći originalna rješenja problema i/ili zaključke
Učenik uz stalnu pomoć razvija i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik uz čestu pomoć razvija i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik uz povremenu pomoć učinkovito razvija i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik samostalno i učinkovito razvija i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja.
C.8.5. Učenik razvija i koristi se osnovnim vještinama kritičkoga mišljenja: interpretira informacije, vrednuje svoje i tuđa mišljenja, stavove i vrijednosti, rješava problemske situacije i donosi odluke.
- razmatra različita gledišta, uključuje se u diskusiju i surađuje s drugima u rješavanju problemskih situacija i donošenju logičkih odluka
- kritički vrednuje svoje i tuđa mišljenja, stavove i vrijednosti
Učenik uz stalnu pomoć razvija osnovne vještine kritičkoga mišljenja i uz stalnu pomoć se njima koristi.
Učenik uz čestu pomoć razvija i osnovne vještine kritičkoga mišljenja i uz čestu pomoć se njima koristi.
Učenik uz povremenu pomoć učinkovito razvija osnovne vještine kritičkoga mišljenja i uz povremenu se pomoć njima koristi.
Učenik samostalno i učinkovito razvija osnovne vještine kritičkoga mišljenja i samostalno se njima koristi.
C.8.6. Učenik uspoređuje i vrednuje informacije iz različitih izvora te izvodi kratke prezentacije srednje složenih sadržaja.
- uspoređuje različita gledišta iz kojih se tumače informacije u različitim izvorima
- kritički analizira i vrednuje informacije radi upotrebe u tekstovima i prezentacijama
Učenik uz stalnu pomoć uspoređuje i vrednuje informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi kratke prezentacije srednje složenih sadržaja.
Učenik uz čestu pomoć uspoređuje i vrednuje informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi kratke prezentacije srednje složenih sadržaja.
Učenik uz povremenu pomoć uspoređuje i vrednuje informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi kratke prezentacije srednje složenih sadržaja.
Učenik samostalno uspoređuje i vrednuje informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi kratke prezentacije srednje složenih sadržaja.
preporuke za ostvarivanje ishoda
Osnovne strategije učenja jezika, tehnike kreativnoga izražavanja i vještine kritičkoga mišljenja primjenjuju se u učenju i poučavanju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domeneKomunikacijska jezična kompetencija.
Osnovna škola (70+70+70+70+70)
2. ciklus
4. razred
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
A.4.1. Učenik neverbalno i verbalno reagira na izgovorene riječi i jednostavne upute.
- povezuje izgovorene riječi ili zvučni zapis riječi sa slikovnim prikazima i predmetima
- povezuje izgovorene upute ili zvučni zapis uputa s radnjama
- imenuje nazive na temelju uputa ili pitanja
Učenik češće reagira neverbalno nego verbalno; uz stalnu pomoć reagira na učestale riječi i upute.
Učenik češće reagira neverbalno nego verbalno; uz čestu pomoć reagira na učestale riječi i upute.
Učenik neverbalno i verbalno reagira na više riječi i na različite upute uz povremenu pomoć.
Učenik samostalno neverbalno i verbalno reagira na većinu riječi i uputa.
A.4.2. Učenik povezuje govoreni i pisani oblik slova.
- pokazuje i zapisuje slovo nakon slušanja izgovora toga slova
- slovka na razini izoliranih, zapisanih slova
Učenik uz stalnu pomoć pokazuje i zapisuje slova jasnije veze između izgovora na engleskome i hrvatskome jeziku te pravilno izgovara jednostavnija slova engleske abecede.
Učenik uz čestu pomoć pokazuje i zapisuje slova jasnije veze između izgovora na engleskome i hrvatskome jeziku i neka slova s manje jasnom vezom te pravilno izgovara jednostavnija slova engleske abecede i dio složenijih slova.
Učenik uz povremenu pomoć pokazuje i zapisuje većinu slova te pravilno izgovara više slova engleske abecede.
Učenik samostalno pokazuje i zapisuje sva slova te pravilno izgovara sva slova engleske abecede.
A.4.3. Učenik razumije glavnu poruku kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike pri slušanju i čitanju.
- neverbalno i verbalno pokazuje razumijevanje glavne poruke (odgovara na pitanja razumijevanja, pokazuje slikovnu karticu i sl.)
Učenik uz stalnu pomoć u manje zahtjevnim aktivnostima pokazuje razumijevanje glavne poruke kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike pri slušanju i čitanju.
Učenik uz čestu pomoć u manje zahtjevnim aktivnostima pokazuje razumijevanje glavne poruke kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike pri slušanju i čitanju.
Učenik uz povremenu pomoć u većini aktivnosti pokazuje razumijevanje glavne poruke kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike pri slušanju i čitanju.
Učenik u svim aktivnostima pokazuje razumijevanje glavne poruke kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike pri slušanju i čitanju.
A.4.4. Učenik izgovara učestale riječi i vrlo kratke rečenice oponašajući engleski sustav glasova.
- izgovara učestale riječi (imenuje, odgovara) i niže riječi u rečenicu na temelju slikovnoga, slušnoga i pisanoga poticaja
Učenik uz stalnu pomoć izgovara učestale riječi i pravilno izgovara manje zahtjevne glasove; uz stalnu pomoć niže riječi u vrlo kratke rečenice.
Učenik uz čestu pomoć izgovara učestale riječi i pravilno izgovara manje zahtjevne glasove; uz čestu pomoć niže riječi u vrlo kratke rečenice.
Učenik uz povremenu pomoć izgovara više učestalih riječi i pravilno izgovara većinu glasova; uz povremenu pomoć niže riječi u vrlo kratke rečenice.
Učenik samostalno izgovara većinu učestalih riječi i pravilno izgovara većinu glasova; samostalno niže riječi u vrlo kratke rečenice.
A.4.5. Učenik ponavlja kratke i jednostavne rečenice oponašajući intonaciju.
- ponavlja rečenice oponašajući intonaciju izjavne, upitne i usklične rečenice
Učenik uz stalnu pomoć ponavlja cijelu rečenicu i oponaša jednostavniju intonaciju.
Učenik uz čestu pomoć ponavlja cijelu rečenicu i oponaša različite intonacije.
Učenik uz povremenu pomoć ponavlja cijelu rečenicu i oponaša različite intonacije.
Učenik samostalno ponavlja cijelu rečenicu i oponaša različite intonacije.
A.4.6. Učenik izgovara učestale riječi i kratke i jednostavne rečenice s poznatim riječima oponašajući engleski sustav glasova.
- izgovara učestale riječi (imenuje, odgovara) i niže riječi u rečenicu na temelju slikovnoga, slušnoga i pisanoga poticaja
Učenik uz stalnu pomoć izgovara učestale riječi i pravilno izgovara manje zahtjevne glasove; uz stalnu pomoć niže riječi u kratke rečenice.
Učenik uz čestu pomoć izgovara učestale riječi i pravilno izgovara manje zahtjevne glasove; uz čestu pomoć niže riječi u kratke rečenice.
Učenik uz povremenu pomoć izgovara više učestalih riječi i pravilno izgovara većinu glasova; uz povremenu pomoć niže riječi u kratke rečenice
Učenik samostalno izgovara većinu učestalih riječi i pravilno izgovara većinu glasova; samostalno niže riječi u kratke rečenice.
A.4.7. Učenik s drugom osobom u govoru razmjenjuje naučene jednostavne rečenice.
- koristi se osnovnim komunikacijskim obrascima
- pozdravlja, predstavlja se, pita za ime
- čestita rođendan i blagdane, zahvaljuje
- postavlja naučena pitanja i daje odgovore povezane s temom
Učenik uz stalnu pomoć razmjenjuje s drugom osobom nekoliko lakših jednostavnih rečenica postavljajući naučena pitanja i dajući naučene odgovore.
Učenik uz čestu pomoć razmjenjuje s drugom osobom lakše rečenice postavljajući naučena pitanja i dajući naučene odgovore.
Učenik uz povremenu pomoć razmjenjuje s drugom osobom rečenice postavljajući naučena pitanja i dajući naučene odgovore; pokušava dati i vlastite odgovore.
Učenik samostalno razmjenjuje s drugom osobom rečenice postavljajući naučena pitanja i dajući naučene i vlastite odgovore.
A.4.8. Učenik piše kratke i jednostavne rečenice.
- piše rečenice na temelju predloška te manje i više strukturiranih aktivnosti (preslagivanje riječi, odgovaranje na pitanja, slikopriča, dovršavanje rečenice i sl.)
Učenik uz stalnu pomoć piše kratke i jednostavne rečenice na temelju aktivnosti koje su više strukturirane.
Učenik uz čestu pomoć piše kratke i jednostavne rečenice na temelju aktivnosti koje su više strukturirane.
Učenik uz povremenu pomoć piše kratke i jednostavne rečenice na temelju različitih primjerenih aktivnosti.
Učenik samostalno piše kratke i jednostavne rečenice na temelju svih primjerenih aktivnosti.
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
B.4.1. Učenik uočava povezanost jezika i kulture u poznatome kontekstu te navodi osnovne činjenice i obilježja zemalja ciljnoga jezika.
- prepoznaje i imenuje osnovne kulturno specifične elemente
- navodi primjere riječi iz materinskoga i ciljnoga jezika koje su kulturno uvjetovane
- prepoznaje najpoznatija obilježja zemalja ciljnoga jezika i nacionalne simbole
- ponavlja prigodne sadržaje i aktivnosti u poznatome kontekstu u okviru tematskih sadržaja
- prepoznaje sličnosti i razlike u običajima i tradiciji te između svoje svakodnevice i svakodnevice vršnjaka u zemljama ciljnoga jezika i drugih kultura
- primjereno reagira na različite književne tekstove (npr. pjesmice, brojalice, jednostavne pjesme, priče, bajke, basne i sl.)
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje kulturno specifične elemente i najpoznatija obilježja zemalja ciljnoga jezika te neverbalno ili verbalno na materinskome jeziku reagira na prigodne sadržaje i uz stalnu pomoć sudjeluje u aktivnostima.
Učenik uz čestu pomoć i u nekim slučajevima imenuje i nabraja osnovne kulturno specifične elemente i najpoznatija obilježja zemalja ciljnoga jezika te uz pomoć ponavlja prigodne sadržaje i aktivnosti prema predlošku.
Učenik uz povremenu pomoć imenuje i nabraja osnovne kulturno specifične elemente i najpoznatija obilježja zemalja ciljnoga jezika te ponavlja prigodne sadržaje i aktivnosti prema predlošku.
Učenik samostalno i uglavnom točno imenuje i nabraja osnovne kulturno specifične elemente i najpoznatija obilježja zemalja ciljnoga jezika te navodi prigodne sadržaje i ponavlja aktivnosti prema predlošku.
B.4.2. Učenik uspostavlja kontakt koristeći se osnovnim obrascima uljudnoga ophođenja u simuliranim i/ili stvarnim međukulturnim susretima te reagira na primjerima međukulturnoga iskustva u fizičkome ili digitalnome okružju.
- prepoznaje prikladne oblike oslovljavanja u komunikaciji na stranome i materinskome jeziku
- koristi se odgovarajućim izrazima za pozdravljanje, oslovljavanje i predstavljanje osoba u poznatome kontekstu na formalnoj razini
- izražava ispriku
- navodi i imenuje sudionike međukulturnoga susreta
- uz primjenu odgovarajućih izraza neverbalno reagira u situacijama međukulturnoga iskustva u fizičkome ili digitalnome okružju
Učenik neverbalno ili verbalno na materinskome jeziku reagira na izraze za pozdravljanje, oslovljavanje i predstavljanje osoba u poznatome kontekstu na formalnoj razini te uz stalnu pomoć prepoznaje doživljeno međukulturno iskustvo u neposrednome okružju.
Učenik uz čestu pomoć neverbalno i/ili verbalno, na materinskome ili ciljnome jeziku reagira na izraze za pozdravljanje, oslovljavanje i predstavljanje osoba u poznatome kontekstu na formalnoj razini te imenuje sudionike i navodi kontekst doživljenoga međukulturnog iskustva u fizičkome ili digitalnome okružju.
Učenik uz povremenu pomoć upotrebljava izraze za pozdravljanje, oslovljavanje i predstavljanje osoba u poznatome kontekstu na formalnoj razini, imenuje i navodi sudionike međukulturnoga iskustva te uz pomoć reagira u skladu s kontekstom međukulturnoga iskustva u fizičkome ili digitalnome okružju.
Učenik samostalno verbalno reagira i uspostavlja kontakt u poznatome formalnom kontekstu simuliranih i/ili stvarnih međukulturnih susreta, navodi i imenuje sudionike te neverbalno i verbalno reagira u situacijama međukulturnoga iskustva u skladu s kontekstom fizičkoga ili digitalnoga okružja.
B.4.3. Učenik reagira na primjere pozitivnih načina ophođenja prema pripadnicima drugih kultura u poznatome kontekstu.
- verbalno ili neverbalno reagira na pristojno i prihvatljivo ponašanje u poznatome kontekstu
- objašnjava načine kako uključiti druge i drugačije u različite aktivnosti
- ističe važnost prihvaćanja drugih i drugačijih
- primjenjuje poželjne oblike ponašanja u vlastitome razredu i školi
Učenik uz stalnu pomoć uočava primjere kako uključiti druge i drugačije u različite aktivnosti u neposrednome okružju.
Učenik uz čestu pomoć prepoznaje i razlikuje primjere kako uključiti druge i drugačije u različite aktivnosti u neposrednome okružju i povremeno primjenjuje poželjne oblike ponašanja.
Učenik uz povremenu pomoć neverbalno i/ili verbalno reagira te uključuje druge i drugačije u različite aktivnosti u različitome kontekstu.
Učenik samostalno neverbalno i/ili verbalno reagira pozitivno se ophodeći prema drugima te uključuje druge i drugačije u različite aktivnosti u različitome kontekstu.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
C.4.1. Učenik izabire i primjenjuje najosnovnije kognitivne strategije učenja jezika.
- grupira slike i riječi uz pisani, zvučni zapis i izgovorenu riječ
-povezuje nove riječi/izraze s poznatima
- uvježbava jednostavne učestale rečenice i uspoređuje ih s materinskim jezikom
- koristi se mentalnim mapama radi zapamćivanja
Učenik uz stalnu pomoć izabire i primjenjuje najosnovnije kognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć izabire i primjenjuje najosnovnije kognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć izabire i primjenjuje najosnovnije kognitivne strategije učenja jezika.
Učenik samostalno i učinkovito izabire i primjenjuje najosnovnije kognitivne strategije učenja jezika.
C.4.2. Učenik izabire i primjenjuje najosnovnije metakognitivne strategije učenja jezika.
- prepoznaje svrhu pojedinoga zadatka, priprema se za njegovo rješavanje i rješava ga
- primjenjuje vršnjačko vrednovanje prema uputama
- prati/zapisuje vlastiti napredak u učenju kratkim jednostavnim rečenicama
Učenik uz stalnu pomoć izabire i primjenjuje najosnovnije metakognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć izabire i primjenjuje najosnovnije metakognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć izabire i primjenjuje najosnovnije metakognitivne strategije učenja jezika.
Učenik samostalno i učinkovito izabire i primjenjuje najosnovnije metakognitivne strategije učenja jezika.
C.4.3. Učenik izabire i primjenjuje najosnovnije društveno-afektivne strategije učenja jezika.
- slijedi prirodnu znatiželju i time povećava motivaciju za učenje
- traži pomoć učitelja i prijatelja u rješavanju zadatka radi osjećaja samopouzdanja
- kontrolira osjećaj nemira
Učenik uz stalnu pomoć izabire i primjenjuje najosnovnije društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć izabire i primjenjuje najosnovnije društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć izabire i primjenjuje najosnovnije društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Učenik samostalno i učinkovito izabire i primjenjuje najosnovnije društveno-afektivne strategije učenja jezika.
C.4.4. Učenik proširuje raspon najosnovnijih tehnika kreativnoga izražavanja u govorenju i pisanju.
- kreativno se izražava u kratkim jednostavnim rečenicama prema predlošku
- izražava se različitim vrstama pokreta (mimika, geste, ples)
Učenik uz stalnu pomoć proširuje raspon najosnovnijih tehnika kreativnoga izražavanja.
Učenik uz čestu pomoć proširuje raspon najosnovnijih tehnika kreativnoga izražavanja.
Učenik uz povremenu pomoć proširuje raspon najosnovnijih tehnika kreativnoga izražavanja.
Učenik samostalno proširuje raspon najosnovnijih tehnika kreativnoga izražavanja.
C.4.5. Učenik izražava svoje mišljenje u jednostavnim svakodnevnim komunikacijskim situacijama te prepoznaje mišljenja drugih.
- uočava i razlikuje različita mišljenja
- izražava vlastito mišljenje
Učenik uz stalnu pomoć izražava svoje mišljenje te prepoznaje mišljenja drugih.
Učenik uz čestu pomoć izražava svoje mišljenje te prepoznaje mišljenja drugih.
Učenik uz povremenu pomoć izražava svoje mišljenje te prepoznaje mišljenja drugih.
Učenik samostalno izražava svoje mišljenje te prepoznaje mišljenja drugih.
C.4.6. Učenik pronalazi i povezuje osnovne informacije iz različitih izvora.
- pronalazi osnovne informacije iz različitih izvora (slikovni rječnik, interaktivni izvori, drugi učenici, školska knjižnica i sl.)povezujući njihove sadržaje
Učenik uz stalnu pomoć pronalazi i povezuje osnovne informacije iz različitih izvora.
Učenik uz čestu pomoć pronalazi i povezuje osnovne informacije iz različitih izvora.
Učenik uz povremenu pomoć pronalazi i povezuje osnovne informacije iz različitih izvora.
Učenik samostalno pronalazi i povezuje osnovne informacije iz različitih izvora.
5. razred
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
A.5.1. Učenik razumije vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike pri slušanju i čitanju.
- pokazuje razumijevanje teksta
- koristi se osnovnim strategijama za poboljšanje razumijevanja pri slušanju i čitanju
- razumije glavnu poruku i ključnu informaciju
Učenik uz stalnu pomoć u manje zahtjevnim aktivnostima pokazuje razumijevanje vrlo kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike te navodi ključnu informaciju iz teksta.
Učenik uz čestu pomoć u dijelu aktivnosti pokazuje razumijevanje vrlo kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike te navodi ključnu informaciju iz teksta.
Učenik uz povremenu pomoć u aktivnostima pokazuje razumijevanje vrlo kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike te navodi ključnu informaciju iz teksta.
Učenik u aktivnostima pokazuje razumijevanje vrlo kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike te samostalno navodi ključnu informaciju iz teksta i povezuje ju s primjerom iz teksta.
A.5.2. Učenik izgovara slova poznate jednostavne zapisane riječi te zapisuje poznatu jednostavnu riječ slušajući izgovor slova koja čine tu riječ.
- slovka na razini zapisanih riječi
- piše riječ slovo po slovo nakon slušanja izgovora slova na razini poznatih riječi
Učenik uz stalnu pomoć pravilno izgovara jednostavnija slova engleske abecede te zapisuje slova jasnije veze između izgovora na engleskome i hrvatskome jeziku u poznatoj riječi.
Učenik uz čestu pomoć pravilno izgovara jednostavnija slova engleske abecede i dio složenijih slova te zapisuje slova jasnije veze između izgovora na engleskome i hrvatskome jeziku i neka slova s manje jasnom vezom u poznatoj riječi.
Učenik uz povremenu pomoć pravilno izgovara više slova engleske abecede te uglavnom zapisuje sva slova u poznatoj riječi.
Učenik samostalno pravilno izgovara sva slova engleske abecede te zapisuje sva slova u poznatoj riječi.
A.5.3. Učenik naglas čita poznat vrlo kratak i jednostavan tekst.
- poštuje fonološka obilježja engleskoga jezika (glasove, naglasak, ritam, intonaciju) pri čitanju naglas teksta, pojedinačno i u skupini
- prepoznaje početak i kraj rečenice
- primjenjuje pravila upotrebe osnovnih pravopisnih znakova
- čita naglas tečno
Učenik uz stalnu pomoć uspoređuje fonološka obilježja engleskoga i materinskoga jezika, uz stalnu pomoć primjenjuje pravila uporabe osnovnih pravopisnih znakova te djelomično prilagođava izgovor pri čitanju naglas vrlo kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike, pojedinačno i u skupini.
Učenik uz čestu pomoć uspoređuje fonološka obilježja engleskoga i materinskoga jezika, uz čestu pomoć primjenjuje pravila upotrebe osnovnih pravopisnih znakova te prilagođava izgovor za dio manje suptilnih razlika pri čitanju naglas vrlo kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike, pojedinačno i u skupini.
Učenik uz povremenu pomoć uspoređuje fonološka obilježja engleskoga i materinskoga jezika, uz povremenu pomoć primjenjuje pravila upotrebe osnovnih pravopisnih znakova te prilagođava izgovor za većinu razlika pri čitanju naglas vrlo kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike, pojedinačno i u skupini, te čita naglas s elementima izražajnoga čitanja.
Učenik samostalno uspoređuje fonološka obilježja engleskoga i materinskoga jezika, primjenjuje pravila upotrebe osnovnih pravopisnih znakova te prilagođava izgovor za gotovo sve razlike pri čitanju naglas vrlo kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike, pojedinačno i u skupini, te izražajno čita naglas.
Učenik uz stalnu pomoć ponavlja i izgovara jednostavne rečenice odgovarajućom intonacijom.
Učenik uz čestu pomoć ponavlja i izgovara jednostavne rečenice odgovarajućom intonacijom.
Učenik uz povremenu pomoć ponavlja i izgovara jednostavne rečenice odgovarajućom intonacijom.
Učenik ponavlja i samostalno izgovara jednostavne rečenice odgovarajućom intonacijom.
A.5.5. Učenik govori vrlo kratak i jednostavan tekst.
- planira strukturu teksta na temelju predloška
- povezuje elemente teksta uz upotrebu vrlo jednostavnih jezičnih struktura i predloška
- predstavlja i opisuje sadržaj poznate tematike na temelju predloška koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama
- prepričava slijed događaja za sadržaj poznate tematike na temelju predloška koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama
Učenik govori dio teksta, uz stalnu pomoć povezuje elemente teksta, opisuje, predstavlja i uz stalnu pomoć prepričava vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška.
Učenik uz čestu pomoć govori većinu teksta, povezuje elemente teksta, opisuje, predstavlja i prepričava vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška.
Učenik uz povremenu pomoć govori većinu teksta, povezuje elemente teksta, opisuje, predstavlja i prepričava vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška.
Učenik samostalno govori tekst, povezuje sve elemente teksta, opisuje, predstavlja i prepričava gotovo svaki vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška.
A.5.6. Učenik sudjeluje u vrlo kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike.
- planira vrlo kratak i jednostavan razgovor
- povezuje i uspoređuje planirani sadržaj s predloškom
- vodi kratak razgovor koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama
- prepoznaje priliku za preuzimanje riječi
Učenik sudjeluje u vrlo kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike postavljajući naučena pitanja i odgovarajući kratkim naučenim odgovorima te uz stalnu pomoć pokušava oblikovati vlastite jednostavne odgovore i prepoznati priliku za preuzimanje riječi.
Učenik sudjeluje u vrlo kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike postavljajući naučena i dio vlastitih pitanja i odgovarajući kratkim naučenim i vlastitim odgovorima te uz čestu pomoć oblikuje vlastite jednostavne odgovore i prepoznaje priliku za preuzimanje riječi.
Učenik sudjeluje u vrlo kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike postavljajući većinom vlastita pitanja i dajući većinom vlastite odgovore te uz povremenu pomoć prepoznaje priliku za preuzimanje riječi.
Učenik sudjeluje u vrlo kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematikepostavljajući vlastita pitanja i dajući vlastite odgovore te samostalno prepoznaje priliku za preuzimanje riječi.
A.5.7. Učenik piše vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
- planira strukturu teksta na temelju predloška
- povezuje planirani sadržaj sa zadanim predloškom
- povezuje dijelove teksta u logičnu cjelinu
- oblikuje tekst koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama i predloškom
- uređuje tekst i primjenjuje osnovna pravopisna pravila
Učenik uz stalnu pomoć oblikuje pisani vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška, uz stalnu pomoć povezuje dijelove i primjenjuje osnovna pravopisna pravila.
Učenik uz čestu pomoć oblikuje pisani vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška, povezuje većinu dijelova, primjenjuje osnovna pravopisna pravila.
Učenik uz povremenu pomoć oblikuje pisani vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška,
povezuje gotovo sve dijelove, primjenjuje osnovna pravopisna pravila.
Učenik samostalno oblikuje pisani vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška, povezuje sve dijelove, primjenjuje osnovna pravopisna pravila i kreativno se izražava.
preporuke za ostvarivanje ishoda
preporučene teme:Ovo sam ja, Moja obitelj, Moji školski dani, Blagdani, Moj dom i moj zavičaj, Moja svakodnevica, Život u školi, Aktivnosti za slobodno vrijeme, Kupovina, Hrana i piće, Zemlje i nacionalnosti
Leksičke strukture:Biraju se primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Od petog se razreda ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede.
Funkcije:pozdravljanje i oslovljavanje, predstavljanje, čestitanje, opisivanje navika i rutinskih radnji, traženje i davanje uputa, izricanje vremena, upotreba brojeva
Metodičke preporuke:Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na govornoj komunikaciji i učenju iz situacije igrom, dramatizacijom, uz pjesmu i pokret te s pomoću zornih sredstava. Pozornost se pridaje i razvoju djelatnosti čitanja i pisanja. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji se posreduju globalno, bez osvještavanja i upotrebe metajezika, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Od petog se razreda učenike postupno upućuje na pojedine pravilnosti i analogije. Strukturni se obrasci usvajaju induktivno, na temelju velikoga broja primjera.
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
B.5.1. Učenik uspoređuje osnovne činjenice i obilježja zemalja ciljnoga jezika s vlastitom kulturom.
- ističe sličnosti među kulturno specifičnim elementima
- izdvaja prepoznatljiva obilježja zemalja ciljnoga jezika i pronalazi analogije u vlastitoj kulturi
- opisuje neke aktivnosti iz svakodnevnoga života djece i mladih u zemljama ciljnoga jezika i uspoređuje ih s onima u vlastitoj zemlji
- uspoređuje književne tekstove na engleskom jeziku s onima iz vlastite kulture (npr. ilustrirane priče, jednostavne pjesme, stripovi i sl.)
Učenik uz stalnu pomoć uočava primjere sličnosti među kulturno specifičnim elementima te prepoznaje osnovna obilježja zemalja ciljnoga jezika.
Učenik uz čestu pomoć prepoznaje i razlikuje primjere sličnosti među kulturno specifičnim elementima, imenuje osnovna obilježja zemalja ciljnoga jezika te prepoznaje analogije u vlastitoj kulturi.
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje sličnosti i razlike kulturno specifičnih elemenata, navodi i imenuje osnovna obilježja zemalja ciljnoga jezika te uz poticaj pronalazi analogije u vlastitoj kulturi.
Učenik samostalno razlikuje i uspoređuje kulturno specifične elemente te u većini slučajeva točno navodi analogije u vlastitoj kulturi.
B.5.2. Učenik navodi što je naučio o sebi i drugima iz međukulturnoga iskustva.
- navodi činjenice koje je usvojio o drugim kulturama
- izražava svoje dojmove o pripadnicima druge kulture
- izražava kako se osjećao tijekom međukulturnoga iskustva
Učenik uz stalnu pomoć uočava pojedine elemente međukulturnoga iskustva i neverbalno i/ili verbalno na materinskome jeziku izražava svoje osjećaje tijekom međukulturnoga iskustva.
Učenik uz čestu pomoć prepoznaje i navodi usvojene činjenice o drugim kulturama te uz poticaj, neverbalno i/ili verbalno izražava svoje osjećaje tijekom međukulturnoga iskustva.
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje i djelomično navodi usvojene činjenice o drugim kulturama te izražava svoje osjećaje tijekom međukulturnoga iskustva.
Učenik samostalno navodi usvojene činjenice o drugim kulturama te samostalno neverbalno i/ili verbalno izražava svoje osjećaje tijekom međukulturnoga iskustva.
B.5.3. Učenik prepoznaje i oponaša ključne konvencije uljudnoga ponašanja u međukulturnim susretima te na jednostavan način traži pojašnjenje radi razumijevanja kulturno uvjetovanih sadržaja.
- uočava i primjenjuje uobičajene društvene konvencije ponašanja u javnosti
- oponaša primjere načina ophođenja prema drugima
Učenik uz stalnu pomoć neverbalno i/ili verbalno reagira primjenjujući uobičajene društvene konvencije ponašanja u javnosti.
Učenik uz čestu pomoć uočava i neverbalno i/ili verbalno reagira primjenjujući uobičajene društvene konvencije ponašanja u javnosti.
Učenik uz povremenu pomoć neverbalno i/ili verbalno reagira na uobičajene društvene konvencije ponašanja u javnosti.
Učenik u većini slučajeva samostalno neverbalno i/ili verbalno reagira primjenjujući uobičajene društvene konvencije ponašanja u javnosti.
B.5.4. Učenik prepoznaje i razlikuje nesporazume uzrokovane kulturnim razlikama, razlikuje primjere prihvaćanja i/ili isključivanja drugih i drugačijih u poznatome kontekstu te osvještava važnost učenja stranih jezika.
- prepoznaje kulturno specifične razlike u ophođenju
- uočava različita shvaćanja pojedinih običaja
- razlikuje primjere uključivanja od izoliranja drugih i drugačijih u stvarnim i imaginarnim situacijama
- izbjegava negativno kategoriziranje pripadnika različitih kultura
- uvažava potrebu za učenjem više stranih jezika
Učenik uz stalnu pomoć uočava primjere kulturno specifičnih razlika u ophođenju i različita shvaćanja pojedinih običaja te prepoznaje primjere uključivanja od izoliranja drugih i drugačijih u stvarnim situacijama.
Učenik uz čestu pomoć uočava i prepoznaje primjere kulturno specifičnih razlika u ophođenju i različita shvaćanja pojedinih običaja te primjere uključivanja i/ili isključivanja drugih i drugačijih u stvarnim situacijama.
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje i razlikuje primjere kulturno specifičnih razlika u ophođenju, uočava i prepoznaje različita shvaćanja pojedinih običaja, prepoznaje i razlikuje primjere uključivanja i/ili isključivanja drugih i drugačijih u stvarnim i imaginarnim situacijama te uočava važnost učenja više stranih jezika.
Učenik samostalno prepoznaje i neverbalno i/ili verbalno reagira uvažavajući kulturno specifične razlike u ophođenju, razlikuje i uspoređuje primjere uključivanja i/ili isključivanja drugih i drugačijih u stvarnim i imaginarnim situacijama te uvažava potrebu za učenjem više stranih jezika.
preporuke za ostvarivanje ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi u ovoj domeni ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda u domeni Komunikacijska jezična kompetencija.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
C.5.1. Učenik prilagođava najosnovnije kognitivne strategije učenja jezika različitim zadatcima.
- stavlja nove riječi i izraze u kontekst radi lakšega zapamćivanja
- uočava uzorke u poznatim jezičnim izrazima i strukturama i kombinira ih na nov način
- povezuje naučeno s novim sadržajima
- prevladava vlastita ograničenja u govorenju i pisanju koristeći se pokretima, gestama, materinskim jezikom
Učenik uz stalnu pomoć prilagođava najosnovnije kognitivne strategije učenja jezika različitim zadatcima.
Učenik uz čestu pomoć prilagođava najosnovnije kognitivne strategije učenja jezika različitim zadatcima.
Učenik uz povremenu pomoć prilagođava najosnovnije kognitivne strategije učenja jezika različitim zadatcima.
Učenik samostalno prilagođava najosnovnije kognitivne strategije učenja jezika različitim zadatcima.
C.5.2. Učenik prilagođava najosnovnije metakognitivne strategije učenja jezika različitim zadatcima.
- uočava kako uloženi trud utječe na uspješno rješavanje zadatka
- planira i rješava zadatke
- razvija svijest o postojanju veze među jezicima
- prati/zapisuje vlastiti napredak u učenju vrlo kratkim jednostavnim tekstom
Učenik uz stalnu pomoć prilagođava najosnovnije metakognitivne strategije učenja jezika različitim zadatcima.
Učenik uz čestu pomoć prilagođava najosnovnije metakognitivne strategije učenja jezika različitim zadatcima.
Učenik uz povremenu pomoć prilagođava najosnovnije metakognitivne strategije učenja jezika različitim zadatcima.
Učenik samostalno prilagođava najosnovnije metakognitivne strategije učenja jezika različitim zadatcima.
C.5.3. Učenik prilagođava najosnovnije društveno-afektivne strategije učenja jezika različitim zadatcima.
- postavlja ključna pitanja i traži pojašnjenja na primjerima
- koristi se materijalima za samovrednovanje kako bi osvijestio prednosti i probleme u učenju i podijelio ih s drugima radi smanjenja osjećaja nesigurnosti
Učenik uz stalnu pomoć prilagođava najosnovnije društveno-afektivne strategije učenja jezika različitim zadatcima.
Učenik uz čestu pomoć prilagođava najosnovnije društveno-afektivne strategije učenja jezika različitim zadatcima.
Učenik uz povremenu pomoć prilagođava najosnovnije društveno-afektivne strategije učenja jezika različitim zadatcima.
Učenik samostalno prilagođava najosnovnije društveno-afektivne strategije učenja jezika različitim zadatcima.
C.5.4. Učenik uočava i primjenjuje osnovne tehnike kreativnoga izražavanja.
- usmeno i pisano se kreativno izražava u vrlo kratkim jednostavnim tekstovima poznatih sadržaja prema predlošku (poruka, kratka priča, intervju i sl.)
Učenik uz stalnu pomoć uočava i primjenjuje osnovne tehnike kreativnoga izražavanja.
Učenik uz čestu pomoć uočava i primjenjuje osnovne tehnike kreativnoga izražavanja.
Učenik uz povremenu pomoć uočava i primjenjuje osnovne tehnike kreativnoga izražavanja.
Učenik samostalno uočava i primjenjuje osnovne tehnike kreativnoga izražavanja.
C.5.5. Učenik izražava i uspoređuje svoje i druga mišljenje, stavove i vrijednosti u različitim svakodnevnim komunikacijskim situacijama.
- oblikuje svoje mišljenje, stavove i vrijednosti
- pronalazi sličnosti i razlike s mišljenjima, stavovima i vrijednostima drugih
Učenik izražava svoje mišljenje, stavove i vrijednosti i uz stalnu pomoć ih uspoređuje s drugima.
Učenik uz čestu pomoć izražava svoje mišljenje, stavove i vrijednosti i uspoređuje ih s drugima.
Učenik uz povremenu pomoć izražava svoje mišljenje, stavove i vrijednosti i uspoređuje ih s drugima.
Učenik samostalno izražava svoje mišljenje, stavove i vrijednosti i uspoređuje ih s drugima.
C.5.6. Učenik izdvaja i uspoređuje osnovne informacije iz različitih izvora te izvodi vrlo kratke prezentacije jednostavnih sadržaja.
- koristi se vrlo kratkim jednostavnim tekstovima iz različitih izvora iz kojih izabire osnovne informacije radi njihova prezentiranja
Učenik uz stalnu pomoć izdvaja i uspoređuje osnovne informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi vrlo kratke prezentacije jednostavnih sadržaja.
Učenik uz čestu pomoć izdvaja i uspoređuje osnovne informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi vrlo kratke prezentacije jednostavnih sadržaja.
Učenik uz povremenu pomoć izdvaja i uspoređuje osnovne informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi vrlo kratke prezentacije jednostavnih sadržaja.
Učenik samostalno izdvaja i uspoređuje osnovne informacije iz različitih izvora te izvodi vrlo kratke prezentacije jednostavnih sadržaja.
preporuke za ostvarivanje ishoda
Najosnovnije strategije učenja jezika i tehnike kreativnoga izražavanja primjenjuju se u učenju i poučavanju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domeneKomunikacijska jezična kompetencija.
3. ciklus
6. razred
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
A.6.1. Učenik razumije kratak i jednostavan tekst poznate tematike pri slušanju i čitanju.
- pokazuje razumijevanje teksta
- razumije glavnu poruku i ključnu informaciju
- koristi se osnovnim strategijama za poboljšanje razumijevanja pri slušanju i čitanju
Učenik uz stalnu pomoć u manje zahtjevnim aktivnostima pokazuje razumijevanje kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike te navodi ključnu informaciju.
Učenik uz čestu pomoć u većini aktivnosti pokazuje razumijevanje kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike te navodi ključnu informaciju.
Učenik uz povremenu pomoć u većini aktivnosti pokazuje razumijevanje kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike te navodi ključnu informaciju.
Učenik u svim aktivnostima pokazuje razumijevanje kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike te samostalno navodi ključnu informaciju u tekstu i povezuje ju s primjerom iz teksta.
A.6.2. Učenik izražajno naglas čita kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
- prilagođava izgovor u skladu s fonološkim obilježjima engleskoga jezika pri čitanju naglas te ih oponaša u čitanju
- tumači interpunkcijske znakove pri čitanju rečenica u tekstu
- čita naglas tečno
Učenik uz stalnu pomoć prilagođava izgovor fonološkim obilježjima engleskoga jezika pri čitanju naglas kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike.
Učenik uz čestu pomoć prilagođava izgovor fonološkim obilježjima engleskoga jezika pri čitanju naglas kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike.
Učenik uz povremenu pomoć prilagođava izgovor fonološkim obilježjima engleskoga jezika pri čitanju naglas kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike te čita naglas s elementima izražajnoga čitanja.
Učenik samostalno prilagođava izgovor fonološkim obilježjima engleskoga jezika pri čitanju naglas kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike te čita naglas izražajno oponašajući različite uobičajene standardne izgovore.
- razlikuje intonacijska obilježja jednostavnih izjavnih, upitnih i uskličnih rečenica
- govori jednostavne rečenice poznate tematike primjenjujući intonacijska obilježja
Učenik uz stalnu pomoć primjenjuje određena odgovarajuća intonacijska obilježja.
Učenik uz čestu pomoć primjenjuje odgovarajuća intonacijska obilježja.
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje odgovarajuća intonacijska obilježja.
Učenik samostalno primjenjuje sva odgovarajuća intonacijska obilježja.
A.6.4. Učenik govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama.
- planira strukturu teksta uspoređujući sadržaj s predloškom
- povezuje elemente teksta
- reproducira tekst na temelju predloška
- uređuje, tj. ispravlja svoj govor
Učenik uz stalnu pomoć planira i povezuje elemente teksta te uz stalnu pomoć govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška. Uz stalnu pomoć ispravlja svoj govor.
Učenik uz čestu pomoć planira i povezuje elemente teksta te uz čestu pomoć govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška. Uz čestu pomoć ispravlja svoj govor.
Učenik uz povremenu pomoć planira i povezuje elemente teksta te uz povremenu pomoć govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška. Uz povremenu pomoć ispravlja svoj govor.
Učenik samostalno planira i povezuje elemente teksta te samostalno govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška. Samostalno ispravlja svoj govor.
A.6.5. Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike.
- planira kratak i jednostavan razgovor
- povezuje i uspoređuje planirani sadržaj s predloškom
- sudjeluje u razgovoru koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama
- prepoznaje priliku za preuzimanje riječi
Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike postavljajući naučena pitanja i odgovarajući naučenim odgovorima te uz stalnu pomoć oblikuje vlastite odgovore i prepoznaje priliku za preuzimanje riječi.
Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike postavljajući naučena i dio vlastitih pitanja i odgovarajući naučenim i vlastitim odgovorima te uz čestu pomoć prepoznaje priliku za preuzimanje riječi.
Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike postavljajući većinom vlastita pitanja i dajući većinom vlastite odgovore te u uz povremenu pomoć prepoznaje priliku za preuzimanje riječi.
Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike postavljajući vlastita pitanja i dajući vlastite odgovore te samostalno prepoznaje priliku za preuzimanje riječi.
- uočava razlike između govorenoga i pisanoga oblika riječi
- piše jednostavne učestale riječi po diktatu
Učenik uz stalnu pomoć zapisuje jednostavne učestale izgovorene riječi.
Učenik uz čestu pomoć zapisuje dio učestalih izgovorenih riječi.
Učenik uz povremenu pomoć zapisuje većinu učestalih izgovorenih riječi.
Učenik samostalno zapisuje sve učestale izgovorene riječi.
A.6.7. Učenik piše kratak i jednostavan tekst poznate tematike koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama i razlikujući upotrebu osnovnih pravopisnih znakova.
- planira strukturu teksta na temelju predloška
- povezuje planirani sadržaj sa zadanim predloškom
- povezuje dijelove teksta u logičnu cjelinu
- oblikuje tekst koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama i predloškom
- primjenjuje osnovna pravopisna pravila
- uređuje tj. ispravlja svoj tekst
Učenik uz stalnu pomoć oblikuje pisani kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška, povezuje dio dijelova, primjenjuje neka osnovna pravopisna pravila. Uz stalnu pomoć uređuje svoj tekst.
Učenik uz čestu pomoć oblikuje pisani kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška, povezuje većinu dijelova, primjenjuje osnovna pravopisna pravila. Uz čestu pomoć uređuje svoj tekst.
Učenik uz povremenu pomoć oblikuje pisani kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška, povezuje gotovo sve dijelove, primjenjuje osnovna pravopisna pravila. Uz povremenu pomoć uređuje svoj tekst.
Učenik samostalno oblikuje pisani kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška, povezuje sve dijelove, primjenjuje osnovna pravopisna pravila i kreativno se izražava. Samostalno uređuje svoj tekst.
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
B.6.1. Učenik primjenjuje osnovna znanja o zemljama ciljnoga jezika unutar vlastite kulture.
- sudjeluje u obilježavanju i obilježava posebne datume i dane koji nisu uobičajeni za vlastitu kulturu (npr. godišnjice rođenja i smrti značajnih osoba, obljetnice važnih događaja i sl.)
- objašnjava važnost posebnih datuma i dana specifičnih za kulture zemalja ciljnoga jezika
- sudjeluje u specifičnim aktivnostima svojstvenima svakodnevici zemalja ciljnoga jezika
- iz raznih multimodalnih izvora pronalazi činjenice o zemljama ciljnoga jezika
- u vlastiti izričaj uključuje jezične sadržaje poput zagonetki, poslovica i sl. na engleskom jeziku
Učenik uz stalnu pomoć navodi posebne datume i dane koji nisu uobičajeni za vlastitu kulturu te sudjeluje u specifičnim aktivnostima svojstvenima svakodnevici zemalja ciljnoga jezika u školskome kontekstu.
Učenik uz čestu pomoć opisuje posebne datume i dane koji nisu uobičajeni za vlastitu kulturu te sudjeluje u specifičnim aktivnostima svojstvenima svakodnevici zemalja ciljnoga jezika u školskome kontekstu.
Učenik uz povremenu pomoć objašnjava važnost posebnih datuma i dana koji nisu uobičajeni za vlastitu kulturu te uz poticaj sudjeluje u specifičnim aktivnostima svojstvenima svakodnevici zemalja ciljnoga jezika i izvan škole.
Učenik samostalno obilježava posebne datume i dane koji nisu uobičajeni za vlastitu kulturu te sudjeluje u specifičnim aktivnostima svojstvenima svakodnevici zemalja ciljnoga jezika i izvan škole.
B.6.2. Učenik održava kratku i jednostavnu komunikaciju koristeći se ključnim konvencijama uljudnoga ponašanja u međukulturnim susretima.
- primjenjuje odgovarajuće društvene konvencije u kratkome i jednostavnome razgovoru u fizičkome ili digitalnome okružju
- objašnjava signale i reakcije sugovornika
- postavlja pitanja o izvornim sadržajima koje ne razumije
- samostalno istražuje o sadržajima koji ga zanimaju
Učenik uz stalnu pomoć i na temelju predloška primjenjuje odgovarajuće društvene konvencije u kratkome razgovoru u fizičkome ili digitalnome okružju.
Učenik uz čestu pomoć primjenjuje odgovarajuće društvene konvencije u kratkome razgovoru u fizičkome ili digitalnome okružju.
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje odgovarajuće društvene konvencije u kratkome razgovoru u fizičkome ili digitalnome okružju.
Učenik samostalno primjenjuje odgovarajuće društvene konvencije u kratkome razgovoru u fizičkome ili digitalnome okružju.
B.6.3. Učenik prepoznaje i opisuje osnovne strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje kulturno uvjetovanih nesporazuma i raspravlja o utjecaju prihvaćanja i/ili isključivanja drugih i drugačijih u poznatim situacijama.
- uočava osnovne strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje kulturno uvjetovanih nesporazuma
- traži pojašnjenje i dodatne informacije
- provjerava razumijevanje
- prihvaća kulturnu uvjetovanost i specifičnost određenih pojava
- prepoznaje postojanje vrijednosti, uvjerenja i običaja različitih od kulture do kulture
- svojim riječima sažeto navodi moguće posljedice isključivanja drugih i drugačijih u poznatim situacijama
Učenik uz stalnu pomoć uočava osnovne strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje kulturno uvjetovanih nesporazuma, uočava postojanje kulturno uvjetovanih vrijednosti, uvjerenja i običaja te uočava moguće posljedice isključivanja drugih i drugačijih u poznatim situacijama.
Učenik uz čestu pomoć navodi osnovne strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje kulturno uvjetovanih nesporazuma, opisuje kulturno uvjetovane vrijednosti, uvjerenja i običaje te moguće posljedice isključivanja drugih i drugačijih u poznatim situacijama.
Učenik uz povremenu pomoć opisuje osnovne strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje kulturno uvjetovanih nesporazuma, opisuje kulturno uvjetovane vrijednosti, uvjerenja i običaje te izvodi zaključak o mogućim posljedicama isključivanja drugih i drugačijih u poznatim situacijama.
Učenik samostalno opisuje osnovne strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje kulturno uvjetovanih nesporazuma te u većini slučajeva samostalno komentira moguće posljedice isključivanja drugih i drugačijih u poznatim situacijama.
B.6.4. Učenik izabire prijateljstvo, suradnju, altruizam, solidarnost i prihvaćanje različitosti i posebnosti u različitim kontekstima međukulturnih iskustva.
- razlikuje primjere prihvaćanja i/ili isključivanja drugih i drugačijih u različitim kontekstima
- opisuje rješenja kako pozitivno reagirati u poznatim kontekstima
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje primjere prihvaćanja i/ili isključivanja drugih i drugačijih u različitim kontekstima te izdvaja primjere pozitivnih rješenja u poznatim kontekstima.
Učenik uz čestu pomoć opisuje primjere prihvaćanja i/ili isključivanja drugih i drugačijih u različitim kontekstima te izdvaja primjere pozitivnih rješenja u poznatim kontekstima.
Učenik uz povremenu pomoć objašnjava kako pozitivno reagirati i prilagoditi ponašanje u poznatim kontekstima.
Učenik samostalno prilagođava i mijenja svoje ponašanje u skladu s ponuđenim rješenjima.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
C.6.1. Učenik uočava i koristi se osnovnim kognitivnim strategijama učenja jezika.
- zapisuje ključne riječi i koncepte u skraćenome obliku
- koristi se prethodno stečenim znanjem radi lakšega učenja
- prepoznaje leksičke i strukturne obrasce induktivnim i deduktivnim zaključivanjem
- koristi se popisima riječi
Učenik uz stalnu pomoć uočava i koristi se osnovnim kognitivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć uočava i koristi se osnovnim kognitivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć uočava i koristi se osnovnim kognitivnim strategijama učenja jezika.
Učenik samostalno uočava osnovne kognitivne strategije učenja jezika i samostalno se koristi njima.
C.6.2. Učenik uočava i koristi se osnovnim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
- prihvaća naputke za uspješnije rješavanje zadataka
- postavlja ciljeve i planira vlastito učenje
- prepoznaje svoj trenutni položaj u procesu učenja
- prati svoj napredak kratkim jednostavnim tekstom
Učenik uz stalnu pomoć uočava i koristi se osnovnim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć uočava koristi se osnovnim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć uočava i koristi se osnovnim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uočava i samostalno se koristi osnovnim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
C.6.3. Učenik uočava i koristi se osnovnim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
- samostalno bira i koristi se jezičnim aktivnostima koje povećavaju razumijevanje i ugodu tijekom učenja
- radi u paru i/ili skupini radi međusobne podrške i osjećaja uspješnosti (razvija suradničko učenje)
- nagrađuje sebe i druge za uspješno ispunjen zadatak
Učenik uz stalnu pomoć uočava i koristi se osnovnim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć uočava i koristi se osnovnim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć uočava i koristi se osnovnim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uočava i samostalno se koristi osnovnim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
C.6.4. Učenik izabire i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja i stvara različite kratke i jednostavne tekstove poznatih sadržaja.
- kreativno oblikuje različite kratke i jednostavne tekstove prema smjernicama (ulomak, kratak tekst/e-poruka o sebi, obitelji i okružju, osobni dnevnik i sl.)
- rješava jezične zagonetke
- prikuplja i grupira zanimljive činjenice
Učenik uz stalnu pomoć izabire i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik uz čestu pomoć izabire i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik uz povremenu pomoć izabire i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik samostalno izabire i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja.
C.6.5. Učenik obrazlaže svoje mišljenje, stavovei vrijednosti i uspoređuje ih s drugima u različitim komunikacijskim situacijama.
- objašnjava svoje mišljenje, stavovei vrijednosti i razmatra mišljenja, stavove i vrijednosti drugihpokazujući za njih razumijevanje i uspoređujući ih sa svojima
Učenik uz stalnu pomoć obrazlaže svoje mišljenje, stavovei vrijednosti te ih uspoređuje s mišljenjima, stavovima i vrijednostima drugih.
Učenik uz čestu pomoć obrazlaže svoje mišljenjei vrijednosti te ih uspoređuje s mišljenjima, stavovima i vrijednostima drugih.
Učenik uz povremenu pomoć obrazlaže svoje mišljenje, stavovei vrijednosti te ih uspoređuje s mišljenjima, stavovima i vrijednostima drugih.
Učenik samostalno obrazlaže svoje mišljenje, stavove i vrijednosti te ih uspoređuje s mišljenjima, stavovima i vrijednostima drugih.
C.6.6. Učenik tumači i koristi se osnovnim informacijama iz različitih izvora te izvodi kratke prezentacije jednostavnih sadržaja.
- objašnjava i koristi se osnovnim informacijama iz različitih izvora radi njihova prenošenja i prezentiranja na temelju predloška
Učenik uz stalnu pomoć tumači i t koristi se osnovnim informacijama iz različitih izvora te priprema i izvodi kratke prezentacije jednostavnih sadržaja na temelju predloška.
Učenik uz čestu pomoć tumači i koristi se osnovnim informacijama iz različitih izvora te priprema i izvodi kratke prezentacije jednostavnih sadržaja na temelju predloška.
Učenik uz povremenu pomoć tumači i koristi se osnovnim informacijama iz različitih izvora te priprema i izvodi kratke prezentacije jednostavnih sadržaja na temelju predloška.
Učenik samostalno tumači i koristi se osnovnim informacijama iz različitih izvora te priprema i izvodi kratke prezentacije jednostavnih sadržaja na temelju predloška.
7. razred
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
A.7.1. Učenik razumije kratak tekst poznate tematike pri slušanju i čitanju.
- pokazuje globalno i selektivno razumijevanje teksta
- razumije glavnu poruku i pronalazi ključnu informaciju u tekstu
- primjenjuje više strategija za poboljšanje razumijevanja pri slušanju i čitanju
Učenik uz stalnu pomoć u manje zahtjevnim aktivnostima pokazuje razumijevanje kratkoga teksta poznate tematike te navodi ključnu informaciju.
Učenik uz čestu pomoć u manje zahtjevnim aktivnostima pokazuje razumijevanje kratkoga teksta poznate tematike te navodi ključnu informaciju.
Učenik uz povremenu pomoć u većini aktivnosti pokazuje razumijevanje kratkoga teksta poznate tematike te navodi ključnu informaciju.
Učenik u svim aktivnostima pokazuje razumijevanje kratkoga teksta poznate tematike te samostalno navodi ključnu informaciju i povezuje ju s primjerom iz teksta.
A.7.2. Učenik primjenjuje intonacijska obilježja na kratak govoreni tekst.
- reproducira rečeničnu intonaciju
- izražajno čita kratak i tekst
Učenik primjenjuje neka intonacijska obilježja rečenica kad govori ili čita kratak tekst radi jasnijega i izražajnijega govora.
Učenik uz pomoć primjenjuje većinu intonacijskih obilježja rečenica kad govori ili čita kratak tekst u svrhu jasnijega i izražajnijega govora.
Učenik primjenjuje većinu intonacijskih obilježja rečenica kad govori ili čita kratak tekst u svrhu jasnijega i izražajnijega govora.
Učenik samostalno primjenjuje gotovo sva intonacijska obilježja rečenica kad govori ili čita kratak tekst u svrhu jasnijega i izražajnijega govora.
A.7.3. Učenik govori kratak tekst poznate tematike koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama.
- planira strukturu i sadržaj teksta
- povezuje elemente teksta u logičnu cjelinu koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama
- govori kratak tekst
- uređuje, tj. ispravlja svoj govor
Učenik govori dio kratkoga teksta, uz stalnu pomoć povezuje njegove elemente, opisuje, predstavlja i prepričava kratak i jednostavan tekst poznate tematike. Uz stalnu pomoć ispravlja svoj govor.
Učenik uz povremenu pomoć govori većinu teksta, povezuje elemente teksta, opisuje, predstavlja i prepričava kratak tekst poznate tematike. Uz čestu pomoć ispravlja svoj govor.
Učenik govori većinu teksta, povezuje elemente teksta, opisuje, predstavlja i prepričava kratak tekst poznate tematike. Uz povremenu pomoć ispravlja svoj govor.
Učenik samostalno govori tekst, povezuje sve elemente teksta, opisuje, predstavlja i prepričava gotovo svaki kratak tekst poznate tematike. Samostalno ispravlja svoj govor.
A.7.4. Učenik sudjeluje u kratkome razgovoru poznate tematike.
- planira strukturu i sadržaj razgovora
- započinje, vodi i završava razgovor
- preuzima riječ na primjeren način
Učenik uz stalnu pomoć sudjeluje u kratkome razgovoru poznate tematike i pokušava preuzeti riječ na primjeren način.
Učenik uz čestu pomoć sudjeluje u kratkome razgovoru poznate tematike i preuzima riječ na primjeren način.
Učenik uz povremenu pomoć sudjeluje u kratkome razgovoru poznate tematike i preuzima riječ na primjeren način.
Učenik samostalno sudjeluje u kratkome razgovoru poznate tematike i preuzima riječ na primjeren način.
A.7.5. Učenik zapisuje izgovorene jednostavne kratke rečenice s poznatim riječima.
- zapisuje izgovorene jednostavne rečenice u kojima se nalaze poznate jezične strukture
Učenik uz stalnu pomoć razumije i zapisuje pojedine izgovorene jednostavne rečenice i odvaja dijelove rečenica osnovnim pravopisnim znakovima.
Učenik uz čestu pomoć razumije i zapisuje izgovorene jednostavne rečenice i odvaja dijelove rečenica osnovnim pravopisnim znakovima.
Učenik uz povremenu pomoć zapisuje izgovorene jednostavne rečenice i odvaja dijelove rečenica osnovnim pravopisnim znakovima.
Učenik točno i samostalno zapisuje izgovorene jednostavne rečenice i odvaja dijelove rečenica osnovnim pravopisnim znakovima.
A.7.6. Učenik piše kratak strukturiran tekst poznate tematike koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama i primjenjujući osnovna pravopisna pravila.
- planira strukturu i sadržaj teksta
- povezuje elemente teksta u logičnu cjelinu koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama i poštujući osnovna pravopisna pravila
- oblikuje tekst koristeći jednostavne jezične strukture i primjenjujući osnovna pravopisna pravila
- uređuje, tj. ispravlja svoj tekst
Učenik piše kratak strukturiran tekst poznate tematike koristeći se nekim jednostavnim jezičnim strukturama i uz stalnu pomoć primjenjuje osnovna pravopisna pravila. Uz stalnu pomoć ispravlja svoj tekst.
Učenik piše kratak strukturiran tekst poznate tematike koristeći više jednostavnih jezičnih struktura i uz čestu pomoć primjenjuje osnovna pravopisna pravila. Uz čestu pomoć ispravlja svoj tekst.
Učenik piše kratak strukturiran tekst poznate tematike koristeći većinu jednostavnih jezičnih struktura i uz povremenu pomoć primjenjuje osnovna pravopisna pravila. Uz povremenu pomoć ispravlja svoj tekst.
Učenik piše kratak strukturiran tekst poznate tematike koristeći se svim jednostavnim jezičnim strukturama i samostalno primjenjuje osnovna pravopisna pravila. Samostalno ispravlja svoj tekst.
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
B.7.1. Učenik istražuje dodatne informacije o zemljama ciljnoga jezika radi razumijevanja kulturno uvjetovanih sadržaja o vlastitoj kulturi i stranim kulturama.
- pronalazi i preispituje činjenice povezane s poviješću, geografijom, kulturom, književnošču, institucijama, umjetnosti i medijima zemalja ciljnoga jezika
- informira se o aktualnim događanjima i važnim pojedincima
- kritički povezuje činjenice o drugim kulturama s vlastitom kulturom
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje činjenice povezane sa zemljama ciljnoga jezika i uočava sličnosti s vlastitom kulturom.
Učenik uz čestu pomoć povezuje činjenice povezane sa zemljama ciljnoga jezika u cjelovitu sliku i navodi sličnosti s vlastitom kulturom.
Učenik uz povremenu pomoć analizira činjenice povezane sa zemljama ciljnoga jezika, informira se o aktualnim događanjima i važnim pojedincima te uspoređuje činjenice o drugim kulturama s vlastitom kulturom.
Učenik samostalno preispituje činjenice povezane sa zemljama ciljnoga jezika, samoinicijativno se informira o aktualnim događanjima i važnim pojedincima te kritički povezuje činjenice o drugim kulturama s vlastitom kulturom.
B.7.2. Učenik opisuje različite primjere međukulturnih iskustava i objašnjava što je naučio iz međukulturnoga iskustva.
- navodi primjere stvarnih i/ili simuliranih međukulturnih susreta u fizičkome i digitalnome okružju
- tumači i prepričava usvojene činjenice o vlastitoj kulturi i drugim kulturama u okviru tematskih sadržaja
Učenik uz stalnu pomoć navodi primjere međukulturnih iskustava te nabraja usvojene činjenice o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
Učenik uz čestu pomoć navodi različite primjere međukulturnih iskustava i sažeto prepričava usvojene činjenice o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
Učenik uz povremenu pomoć opisuje različite primjere međukulturnih iskustava i objašnjava usvojene činjenice o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
Učenik samostalno opisuje različite primjere međukulturnih iskustava i prepričava usvojene činjenice o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
B.7.3. Učenik prepoznaje i opisuje osnovne društveno-jezične funkcije jezika.
- prepoznaje osnovne društveno-jezične funkcije jezika: minimalne odgovore, postavljanje pitanja, preuzimanje prava na riječ, promjenu teme, pristojnost i komplimente
- navodi primjere osnovnih društveno-jezičnih funkcija
- navodi razlike između formalnoga i neformalnoga stila izražavanja
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje osnovne društveno-jezične funkcije te prepoznaje razlike između formalnoga i neformalnoga stila izražavanja u poznatim kontekstima.
Učenik uz čestu pomoć navodi osnovne društveno-jezične funkcije te prepoznaje razlike između formalnoga i neformalnoga stila izražavanja u poznatim kontekstima.
Učenik uz povremenu pomoć opisuje osnovne društveno-jezične funkcije u poznatim kontekstima, daje primjere te navodi razlike između formalnoga i neformalnoga stila izražavanja.
Učenik samostalno i precizno opisuje osnovne društveno-jezične funkcije u izvanškolskome kontekstu, daje primjere te navodi razlike između formalnoga i neformalnoga stila izražavanja.
B.7.4. Učenik izdvaja pozitivne svjetonazore od različitih oblika diskriminacije u različitim kontekstima te prepoznaje postojanje eksplicitnih stereotipa i predrasuda i potrebu da ih se razgradi.
- prepoznaje i ističe pozitivan način ophođenja prema drugima i drugačijima neovisno o kontekstu
- na konkretnim primjerima uočava predrasude i stereotipe o vlastitoj kulturi i drugim kulturama
- prepoznaje potrebu proširenja stereotipnih predodžbi i njihove razgradnje
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje pozitivne načine ophođenja prema drugima i drugačijima u poznatome kontekstu te uočava eksplicitne predrasude i stereotipe o vlastitoj kulturi i drugim kulturama na vrlo konkretnim primjerima bliskih sadržaja.
Učenik uz čestu pomoć opisuje pozitivne načine ophođenja prema drugima i drugačijima u poznatome kontekstu te uočava eksplicitne predrasude i stereotipe o vlastitoj kulturi i drugim kulturama na konkretnim primjerima u poznatome kontekstu.
Učenik uz povremenu pomoć opisuje pozitivne načine ophođenja prema drugima i drugačijima neovisno o kontekstu te prepoznaje postojanje eksplicitnih stereotipa i predrasuda te potrebu da ih se razgradi u poznatome kontekstu.
Učenik ističe važnost pozitivnoga načina ophođenja prema drugima i drugačijima te prepoznaje postojanje eksplicitnih stereotipa i predrasuda te potrebu da ih se razgradi neovisno o kontekstu.
B.7.5. Učenik prepoznaje neizrečene pretpostavke dobrih međukulturnih odnosa i navodi uzroke nerazumijevanja među osobama iz različitih kultura te objašnjava važnost učenja stranih jezika.
- uočava osnovne neizrečene pretpostavke dobrih međukulturnih odnosa – prihvaćanje temeljnih humanističkih vrijednosti, uvažavanje različitosti i svijest o kulturnoj uvjetovanosti društvenih normi i ponašanja
- navodi osnovne uzroke međukulturnoga nerazumijevanja
- daje primjere korisnosti i potrebe za učenjem stranih jezika
Učenik uz stalnu pomoć osvještava postojanje neizrečenih pretpostavki dobrih međukulturnih odnosa te prepoznaje osnovne uzroke međukulturnoga nerazumijevanja.
Učenik uz čestu pomoć prepoznaje neizrečene pretpostavke dobrih međukulturnih odnosa te navodi osnovne uzroke međukulturnoga nerazumijevanja.
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje osnovne neizrečene pretpostavke dobrih međukulturnih odnosa, navodi uzroke međukulturnoga nerazumijevanja te objašnjava važnost učenja stranih jezika.
Učenik samostalno prepoznaje neizrečene pretpostavke dobrih međukulturnih odnosa, navodi uzroke međukulturnoga nerazumijevanja te, koristeći vlastite primjere, objašnjava važnost učenja stranih jezika.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
C.7.1. Učenik povezuje i koristi se osnovnim kognitivnim strategijama učenja jezika.
- organizira vlastito ponavljanje za prirodnu i automatiziranu komunikaciju
- traži ponavljanje/ pojašnjenje radi uspješnije komunikacije
- koristi se tablicama i drugim grafičkim prikazima radi lakšega razumijevanja i pamćenja podataka
- koristi se dvojezičnim rječnikom
Učenik uz stalnu pomoć povezuje i koristi se osnovnim kognitivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć povezuje i koristi se osnovnim kognitivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć povezuje i koristi se osnovnim kognitivnim strategijama učenja jezika.
Učenik povezuje i samostalno i učinkovito se koristi osnovnim kognitivnim strategijama učenja jezika.
C.7.2. Učenik povezuje i koristi se osnovnim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
- raščlanjuje zadatak na manje cjeline radi njegova lakšega rješavanja
- organizira vlastito učenje s naglaskom na prostorno okružje
- regulira učenje vlastitom i vršnjačkom povratnom informacijom
- prati napredak u učenju jednostavnim tekstom
Učenik uz stalnu pomoć povezuje i koristi se osnovnim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć povezuje i koristi se osnovnim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć povezuje i uglavnom samostalno se koristi osnovnim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
Učenik povezuje i samostalno se koristi osnovnim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
C.7.3. Učenik povezuje i koristi se osnovnim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
- surađuje s drugim učenicima kako bi riješio problemske situacije i dobio povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka
- upotrebljava društvene vještine radi učinkovitoga rada u skupini
Učenik uz stalnu pomoć povezuje i koristi se osnovnim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć povezuje i koristi se osnovnim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć povezuje i koristi se osnovnim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
Učenik povezuje i samostalno se koristi osnovnim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
C.7.4. Učenik povezuje i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja i stvara različite kratke tekstove poznatih sadržaja.
- kreativno oblikuje različite kratke tekstove poznatih sadržaja prema smjernicama
- priprema pitanja za kviz
Učenik uz stalnu pomoć povezuje i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik uz čestu pomoć povezuje i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik uz povremenu pomoć povezuje i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik samostalno povezuje i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja.
C.7.5. Učenik izabire i koristi se osnovnim vještinama kritičkoga mišljenja: razumije i uspoređuje informacije, analizira svoje i tuđa mišljenja, stavove i vrijednosti i rješava jednostavne problemske situacije.
- povezuje prethodna znanja s dostupnim informacijama
- određuje što mu je potrebno za rješavanje jednostavne problemske situacije, stvaranje mišljenja, stava i vrijednosti izražavajući razumijevanje za mišljenja, stavove i vrijednosti drugih
Učenik uz stalnu pomoć izabire i koristi se osnovnim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik uz čestu pomoć izabire i koristi se osnovnim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik uz povremenu pomoć izabire i koristi se osnovnim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik samostalno izabire i koristi se osnovnim vještinama kritičkoga mišljenja.
C.7.6. Učenik pronalazi i organizira informacije iz različitih izvora te izvodi kratke prezentacije jednostavnih sadržaja.
- pronalazi, razvrstava i uspoređuje informacije iz različitih izvora radi njihova razumijevanja i sustavne upotrebe u različitim kratkim tekstovima poznatih sadržaja i kratkim prezentacijama jednostavnih sadržaja
Učenik uz stalnu pomoć pronalazi i organizira informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi kratke prezentacije jednostavnih sadržaja.
Učenik uz čestu pomoć pronalazi i organizira informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi kratke prezentacije jednostavnih sadržaja.
Učenik uz povremenu pomoć pronalazi i organizira informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi kratke prezentacije jednostavnih sadržaja.
Učenik samostalno pronalazi i organizira informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi kratke prezentacije jednostavnih sadržaja.
8. razred
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
A.8.1. Učenik razumije jednostavan tekst srednje dužine poznate tematike pri slušanju i čitanju.
- razumije tekst globalno i selektivno
- izdvaja glavnu poruku teksta
- izdvaja ključne i specifične informacije
- upotrebljava više strategija za poboljšanje razumijevanja pri slušanju i čitanju
Učenik uz stalnu pomoć u manje zahtjevnim aktivnostima pokazuje razumijevanje glavne poruke jednostavnoga teksta poznate tematike te prepoznaje ključne i neke specifične informacije.
Učenik uz čestu pomoć u većini aktivnosti pokazuje razumijevanje glavne poruke jednostavnoga teksta poznate tematike te prepoznaje ključne i neke specifične informacije.
Učenik uz povremenu pomoć u većini aktivnosti pokazuje razumijevanje glavne poruke jednostavnoga teksta poznate tematike te prepoznaje ključne i specifične informacije.
Učenik u svim aktivnostima pokazuje razumijevanje glavne poruke jednostavnoga teksta poznate tematike te samostalno prepoznaje glavnu poruku, ključne i specifične informacije.
A.8.2. Učenik uočava i primjenjuje naglasak i intonaciju kako bi obogatio jednostavnu poruku.
- koristi se naglaskom i intonacijom kako bi izrazio različit smisao informacije
- izražava stav prema onome što govori
Učenik se uz stalnu pomoć koristi naglaskom i intonacijom u učestalim, poznatim i naučenim jednostavnim porukama i situacijama te se koristi naglaskom i intonacijom radi izražavanja vlastitoga stava i značenja informacija.
Učenik se uz čestu pomoć koristi naglaskom i intonacijom u poznatim i jednostavnim porukama i situacijama radi izražavanja vlastitoga stava i značenja informacije.
Učenik se uz povremenu pomoć koristi naglaskom i intonacijom u jednostavnim porukama radi izražavanja vlastitoga stava i značenja informacije.
Učenik se samostalno koristi naglaskom i intonacijom u jednostavnim porukama, koristi se njima točno radi izražavanja vlastitoga stava i značenja informacije.
A.8.3. Učenik govori kratak tekst koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama niže razine složenosti.
- planira i priprema strukturu i sadržaj teksta
- povezuje elemente teksta u logičnu cjelinu koristeći se odgovarajućim jezičnim strukturama
- uređuje, tj. ispravlja svoj govor
Učenik uz stalnu pomoć planira i priprema kratak tekst, povezuje elemente teksta, prenosi glavnu poruku teksta te se koristi učestalim jezičnim strukturama. Uz stalnu pomoć ispravlja svoj govor.
Učenik uz čestu pomoć planira i priprema kratak tekst, povezuje elemente teksta, prenosi glavnu poruku i ključne informacije teksta te se koristi učestalim jezičnim strukturama. Uz čestu pomoć ispravlja svoj govor.
Učenik uz povremenu pomoć planira i priprema kratak tekst, povezuje elemente teksta, prenosi glavnu poruku i ključne informacije te se koristi odgovarajućim jezičnim strukturama. Uz povremenu pomoć ispravlja svoj govor.
Učenik samostalno planira i priprema kratak tekst, povezuje elemente teksta, izražava se tečno, točno i s lakoćom te se koristi odgovarajućim jezičnim strukturama. Ispravlja pogreške u svome govoru i govoru vršnjaka.
A.8.4. Učenik sudjeluje u planiranome razgovoru i jednostavnome neplaniranom razgovoru poznate tematike.
- planira i priprema strukturu i sadržaj razgovora
- sudjeluje u neplaniranome razgovoru poznate tematike
- koristi se odgovarajućim jezičnim strukturama
Učenik uz stalnu pomoć planira, priprema i sudjeluje u planiranome i jednostavnome neplaniranom razgovoru te se uz stalnu pomoć koristi učestalim jezičnim strukturama.
Učenik uz čestu pomoć planira, priprema i sudjeluje u planiranome i jednostavnome neplaniranom razgovoru te se uz čestu pomoć koristi odgovarajućim jezičnim strukturama.
Učenik uz povremenu pomoć planira, priprema i sudjeluje u planiranome razgovoru, započinje i razvija komunikaciju u jednostavnome neplaniranom razgovoru te se uz povremenu pomoć koristi odgovarajućim jezičnim strukturama.
Učenik samostalno planira, priprema i sudjeluje u planiranome razgovoru; započinje i razvija komunikaciju u neplaniranome razgovoru, govori tečno, točno i spontano te se samostalno koristi odgovarajućim jezičnim strukturama.
A.8.5. Učenik zapisuje izgovorene jednostavne rečenice s poznatim riječima.
- zapisuje izgovorene jednostavne rečenice u kojima se nalaze poznate jezične strukture
- koristi se osnovnim pravopisnim znakovima
Učenik uz stalnu pomoć zapisuje pojedine izgovorene jednostavne rečenice i odvaja dijelove rečenica osnovnim pravopisnim znakovima.
Učenik uz čestu pomoć zapisuje izgovorene jednostavne rečenice i odvaja dijelove rečenica osnovnim pravopisnim znakovima.
Učenik uz povremenu pomoć zapisuje izgovorene jednostavne rečenice; često ispravno odvaja dijelove rečenica osnovnim pravopisnim znakovima.
Učenik samostalno zapisuje izgovorene jednostavne rečenice i odvaja dijelove rečenica osnovnim pravopisnim znakovima.
A.8.6. Učenik piše kratak strukturiran tekst poznate tematike koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama niže razine složenosti i primjenjujući pravopisna pravila.
- planira strukturu i sadržaj teksta
- koristi se primjerenim veznim sredstvima i odgovarajućim jezičnim strukturama
- primjenjuje pravopisna pravila u različitim aktivnostima pisanja
- uređuje, tj. ispravlja svoj tekst
Učenik uz stalnu pomoć piše kratak strukturiran tekst poznate tematike koristeći se nekim jezičnim strukturama niže razine složenosti i primjenjujući osnovna pravopisna pravila. Uz stalnu pomoć ispravlja svoj tekst.
Učenik uz čestu pomoć piše kratak strukturiran tekst poznate tematike koristeći se s više jezičnih struktura niže razine složenosti i primjenjujući osnovna pravopisna pravila. Uz čestu pomoć ispravlja svoj tekst.
Učenik uz povremenu pomoć piše kratak strukturiran tekst poznate tematike koristeći se većinom jezičnih struktura niže razine složenosti i primjenjujući osnovna pravopisna pravila. Uz povremenu pomoć ispravlja svoj tekst.
Učenik piše kratak strukturiran tekst poznate tematike koristeći se svim jezičnim strukturama niže razine složenosti i samostalno primjenjujući osnovna pravopisna pravila. Samostalno ispravlja svoj tekst i tekst vršnjaka.
preporuke za ostvarivanje ishoda
Preporučene teme:Obrazovanje, Svijet rada, Planovi za budućnost, Putovanja, Interesi, Zdravlje
Leksičke strukture:Biraju se primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni ciklus.
Funkcije:opisivanje ljudi, stvari i mjesta, opisivanje osjećaja, opisivanje prošlih događaja, izražavanje planova za budućnost, izražavanje (ne)slaganja, izražavanje obveze i potrebe, zamolbe i prijedlozi, uspoređivanje
Tekstne vrste - pisana produkcija:formalno pismo, email, kratak članak, vrlo kratka priča, pjesma, osvrt (npr. na knjigu, predstavu, film), prepričavanje, intervju, osobni dnevnik, prezentacija, biografija, letak, blog, jednostavne bilješke, recept, reklamne poruke
Metodičke preporuke:Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na govornoj i pisanoj komunikaciji i učenju iz situacije igrom i dramatizacijom te uz pomoć zornih sredstava. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji se posreduju globalno, postupnim upućivanjem na pojedine pravilnosti i analogije i uvođenje u osnove metajezika. Strukturni se obrasci usvajaju induktivno, na temelju velikoga broja primjera. Od osmog se razreda poučavanje temelji na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Postupnim se povećava udio kognitivnoga pristupa jeziku.
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
B.8.1. Učenik uspoređuje sličnosti i razlike među vlastitom kulturom, kulturama zemalja ciljnoga jezika i drugim kulturama.
- pronalazi dodirne točke među različitim kulturama
- uočava posebnosti i različitosti među različitim kulturama
- izvještava o osnovnim obilježjima običaja zemalja ciljnoga jezika i drugih kultura i uspoređuje ih s običajima vlastite zemlje
- iz raznih multimodalnih izvora izdvaja važne činjenice o zemljama ciljnoga jezika i drugih cultura
- uspoređuje sličnosti i razlike među književnim tekstovima na materinskom i engleskom jeziku (npr. igrokazi, kraće drame, pripovijetke i sl.)
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje sličnosti i različitosti među različitim kulturama.
Učenik uz čestu pomoć navodi i imenuje sličnosti i različitosti među različitim kulturama te uočava činjenice o zemljama ciljnoga jezika i drugih kultura u raznim izvorima.
Učenik uz povremenu pomoć opisuje sličnosti i različitosti među različitim kulturama, pronalazi primjere u poznatome kontekstu i izvještava o njima te iz raznih multimodalnih izvora izdvaja važne činjenice o zemljama ciljnoga jezika i drugih kultura.
Učenik samostalno analizira sličnosti i različitosti među različitim kulturama, navodi i opisuje primjere u poznatome kontekstu te iz raznih multimodalnih izvora izdvaja važne činjenice o zemljama ciljnoga jezika i drugih kultura.
B.8.2. Učenik objašnjava proces vlastitoga učenja tijekom međukulturnoga iskustva.
- prepričava tijek međukulturnoga susreta
- opisuje strategije koje je primjenjivao kako bi naučio nešto o kulturi druge osobe
Učenik uz stalnu pomoć prepričava dijelove međukulturnoga susreta te navodi neke od strategija kojima se koristio tijekom međukulturnoga iskustva.
Učenik uz čestu pomoć prepričava dijelove međukulturnoga susreta te navodi neke od strategija kojima se koristio tijekom međukulturnoga iskustva.
Učenik uz povremenu pomoć prepričava tijek međukulturnoga susreta i opisuje strategije kojima se koristio tijekom međukulturnoga iskustva.
Učenik samostalnoprepričava tijek međukulturnoga susreta i tumači strategije kojima se koristio tijekom međukulturnoga iskustva.
B.8.3. Učenik primjenjuje osnovne društveno-jezične funkcije jezika koristeći se jednostavnim izrazima.
- izražava osnovne društveno-jezičnefunkcije s pomoću jednostavnih jezičnih struktura u tekstu niže razine složenosti
- primjenjuje odgovarajuće strukture minimalnih odgovora i one za postavljanje pitanja
- koristi se osnovnim tehnikama za preuzimanje prava na riječ i promjenu teme
- pristojno se odnosi prema drugima
-izražava komplimente
Učenik uz stalnu pomoć u nekim slučajevima primjenjuje osnovne društveno-jezičnefunkcije u školskome kontekstu.
Učenik uz čestu pomoć primjenjuje osnovne društveno-jezičnefunkcije u poznatome kontekstu.
Učenik uz povremenu pomoć u većini slučajeva primjenjuje osnovne društveno-jezičnefunkcije u poznatome kontekstu.
Učenik samostalno primjenjuje osnovne društveno-jezičnefunkcije u različitim kontekstima.
B.8.4. Učenik objašnjava opasnost od generalizacija, predrasuda i stereotipa i potrebu za njihovom razgradnjom te prepoznaje postojanje osnovnih strategija za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje stereotipa i predrasuda.
- opisuje mogući utjecaj generalizacija, predrasuda i stereotipa na osobne i međukulturne odnose
- navodi primjere neuspješnih kulturnih susreta zbog nesporazuma uzrokovanih generalizacijama, predrasudama i stereotipima
- ističe važnost razotkrivanja i razgradnje generalizacija, predrasuda i stereotipa
- uočava načine rješavanja kulturno uvjetovanih nesporazuma
Učenik uz stalnu pomoć osvještava opasnost od generalizacija, predrasuda i stereotipa te važnost njihova razotkrivanja i razgradnje.
Učenik uz čestu pomoć opisuje utjecaj generalizacija, predrasuda i stereotipa na osobne i međukulturne odnose te opisuje važnost njihova razotkrivanja i razgradnje.
Učenik uz povremenu pomoć komentira utjecaj generalizacija, predrasuda i stereotipa na osobne i međukulturne odnose te komentira važnost njihova razotkrivanja i razgradnje.
Učenik samostalno objašnjava utjecaj generalizacija, predrasuda i stereotipa na osobne i međukulturne odnose te komentira važnost njihova razotkrivanja i razgradnje neovisno o kontekstu.
B.8.5. Učenik opisuje pojedine čimbenike koji pridonose (ne)razumijevanju među kulturama.
- objašnjava kako tumačenje pojava drugih kultura iz osobnoga gledišta, omalovažavanje drugoga i drugačijega i nedostatak empatije dovode do međukulturnih nesporazuma
- objašnjenja potkrepljuje primjerima iz poznatoga konteksta
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje čimbenike koji pridonose nerazumijevanju među kulturama.
Učenik uz čestu pomoć prepoznaje čimbenike koji pridonose nerazumijevanju među kulturama.
Učenik uz povremenu pomoć navodi i opisuje čimbenike koji pridonose nerazumijevanju među kulturama.
Učenik samostalno objašnjava čimbenike koji pridonose nerazumijevanju među kulturama.
preporuke za ostvarivanje ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi u ovoj domeni ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda u domeni Komunikacijska jezična kompetencija.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
C.8.1. Učenik izabire i primjenjuje osnovne kognitivne strategije učenja jezika primjerene različitim zadatcima.
- planira i priprema jezične aktivnosti
- primjenjuje jednostavne leksičke i strukturne obrasce/pravila
- koristi se kontekstom i prethodnim znanjem radi određivanja značenja i izgovora riječi
Učenik uz stalnu pomoć izabire i primjenjuje osnovne kognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć izabire i primjenjuje osnovne kognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć i u većini slučajeva učinkovito primjenjuje osnovne kognitivne strategije učenja jezika.
Učenik samostalno i učinkovito izabire i primjenjuje osnovne kognitivne strategije učenja jezika.
C.8.2. Učenik izabire i primjenjuje osnovne metakognitivne strategije učenja jezika primjerene različitim zadatcima.
- postavlja ciljeve učenja i organizira vlastito učenje s naglaskom na organizaciju vremena
- prepoznaje i upotrebljava metode koje su mu više pomogle pri učenju
- prati napredak u učenju kratkim tekstom
Učenik uz stalnu pomoć izabire i primjenjuje osnovne metakognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć izabire i primjenjuje osnovne metakognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć i u većini slučajeva učinkovito primjenjuje osnovne metakognitivne strategije učenja jezika.
Učenik samostalno i učinkovito izabire i primjenjuje osnovne metakognitivne strategije učenja jezika.
C.8.3. Učenik izabire i primjenjuje osnovne društveno-afektivne strategije učenja jezika primjerene različitim zadatcima.
- razvija svijest o ulozi učenja jezika u jačanju samopouzdanja
- aktivno sluša i uvažava mišljenja drugih
- sudjeluje u procesu donošenja odluka u skupini
Učenik uz stalnu pomoć izabire i primjenjuje osnovne društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć izabire i primjenjuje osnovne društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć i u većini slučajeva učinkovito primjenjuje osnovne društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Učenik samostalno i učinkovito izabire i primjenjuje osnovne društveno-afektivne strategije učenja jezika.
C.8.4. Učenik prilagođava osnovne tehnike kreativnoga izražavanja u stvaranju različitih vrsta kratkih tekstova poznatih sadržaja.
- kreativno oblikuje različite vrste kratkih tekstova poznatih sadržaja
- koristi se tehnikom slučajnih pojmova i oluje ideja u pripremi usmenoga i pisanoga izlaganja
Učenik uz stalnu pomoć prilagođava i upotrebljava osnovne tehnike kreativnoga izražavanja.
Učenik uz čestu pomoć prilagođava i upotrebljava osnovne tehnike kreativnoga izražavanja.
Učenik uz povremenu pomoć učinkovito prilagođava i upotrebljava osnovne tehnike kreativnoga izražavanja.
Učenik samostalno i učinkovito prilagođava i upotrebljava osnovne tehnike kreativnoga izražavanja.
C.8.5. Učenik povezuje i osnovne vještine kritičkoga mišljenja: objašnjava informacije, tumači i procjenjuje svoja i tuđa mišljenja, stavove i vrijednosti i rješava problemske situacije.
- promišlja temu
- provjerava informacije procjenjujući njihovu aktu-alnost i svrhovitost u rješa-vanju problemske situacije
- tumači i kritički procjenjuje mišljenja, stavove i vrijednosti
Učenik uz stalnu pomoć povezuje i upotrebljava osnovne vještine kritičkoga mišljenja.
Učenik uz čestu pomoć povezuje i upotrebljava osnovne vještine kritičkoga mišljenja.
Učenik uz povremenu pomoć učinkovito povezuje i upotrebljava osnovne vještine kritičkoga mišljenja.
Učenik samostalno i učinkovito povezuje i upotrebljava osnovne vještine kritičkoga mišljenja.
C.8.6. Učenik izabire i tumači informacije iz različitih izvora te izvodi kratke prezentacije srednje složenih sadržaja.
- iz različitih ponuđenih izvora izabire i kritički objašnjava svoj izbor informacija prema
smjernicama i prezentira ih
Učenik uz stalnu pomoć izabire i tumači informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi kratke prezentacije srednje složenih sadržaja prema smjernicama.
Učenik uz čestu pomoć izabire i tumači informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi kratke prezentacije srednje složenih sadržaja prema smjernicama.
Učenik uz povremenu pomoć izabire i tumači informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi kratke prezentacije srednje složenih sadržaja prema smjernicama.
Učenik samostalno izabire i tumači informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi kratke prezentacije srednje složenih sadržaja prema smjernicama.
preporuke za ostvarivanje ishoda
Osnovne strategije učenja jezika, tehnike kreativnoga izražavanja i vještine kritičkoga mišljenja primjenjuju se u učenju i poučavanju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Srednja škola – nastavak učenja (105+105+105+96)
4. ciklus
1. razred
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
A.1.1. Učenik analizira jednostavan prilagođen ili izvoran tekst srednje dužine pri slušanju i čitanju.
- pokazuje razumijevanje teksta opće tematike
- pokazuje razumijevanje osnovnih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke
- analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije
- prepoznaje implicitne poruke u tekstu
- razlikuje bitnu od nebitne informacije
- primjenjuje strategije za slušanje i čitanje
- razumije govornika kad govori polako u najzastupljenijim varijantama standardnoga jezika
- uspoređuje utjecaj intonacije na poruku koju govornik želi prenijeti
- prepoznaje i razlikuje razgovorni stil od formalnijih stilova
Učenik uz pomoć analizira tekst i glavnu poruku te pronalazi i analizira neke ključne i specifične informacije. Uz stalnu pomoć prepoznaje osnovne leksičke strukture svojstvene jeziku struke i utjecaj intonacije te razumije govornika kad govori polako u najzastupljenijim varijantama standardnoga jezika te primjenjuje neke strategije za slušanje i čitanje.
Učenik uz čestu pomoć analizira tekst i glavnu poruku te pronalazi i analizira neke ključne i specifične informacije. Prepoznaje osnovne leksičke strukture svojstvene jeziku struke i neke implicitne poruke te povremeno razlikuje bitne od nebitnih informacija. Uz čestu pomoć prepoznaje utjecaj intonacije i razumije izvornog govornika kad govori polako u najzastupljenijim varijantama standardnoga jezika te primjenjuje neke strategije za slušanje i čitanje.
Učenik uz povremenu pomoć analizira tekst i glavnu poruku, pronalazi i analizira većinu ključnih i specifičnih informacija. Prepoznaje osnovne leksičke strukture svojstvene jeziku struke i implicitne poruke te uglavnom razlikuje bitne od nebitnih informacija. Uz povremenu pomoć prepoznaje utjecaj intonacije i razumije izvornog govornika kad govori polakou najzastupljenijim varijantama standardnoga jezika te primjenjuje više različitih strategija za slušanje i čitanje.
Učenik samostalno analizira tekst, glavnu poruku, ključne i specifične informacije i povezuje ih s primjerima iz teksta. Prepoznaje osnovne leksičke strukture svojstvene jeziku struke i implicitne poruke te razlikuje bitne od nebitnih informacija. Prepoznaje utjecaj intonacije i razumije izvornog govornika kad govori polako u najzastupljenijim varijantama standardnoga jezika te primjenjuje odgovarajuće strategije za slušanje i čitanje.
- razvija čitalačku pismenost čitajući radi užitka književne tekstove u mogućoj korelaciji s hrvatskim jezikom te po izboru učenika i učitelja
Učenik uz stalnu pomoć čita prilagođene književne tekstove prema prijedlogu učitelja služeći se rječnikom.
Učenik uz čestu pomoć čita prilagođene književne tekstove prema prijedlogu učitelja.
Učenik uz povremenu pomoć čita prilagođene književne tekstove prema prijedlogu učitelja.
Učenik samostalno čita prilagođene književne tekstove prema vlastitome izboru. Samoinicijativno se kreativno izražava.
A.1.3. Učenik prilagođava prozodiju različitim komunikacijskim situacijama.
- ističe i naglašava značenje pojedinačnih riječi u prijenosu poruke
- koristi se odgovarajućim naglaskom ili/i akcentom, ritmom, intonacijom te varijacijama u brzini i glasnoći govora i prilagođava ih različitim komunikacijskim situacijama
Učenik uz stalnu pomoć i prema slušnome modelu prilagođava prozodiju poznatim komunikacijskim situacijama kako bi istaknuo značenje pojedinačnih riječi u prijenosu poruke oponašajući odgovarajući naglasak ili/i akcent, ritam, intonaciju te varijacije u brzini i glasnoći govora.
Učenik prema slušnome modelu prilagođava prozodiju poznatim komunikacijskim situacijama kako bi istaknuo značenje pojedinačnih riječi u prijenosu poruke i uz čestu se pomoć koristi odgovarajućim naglaskom ili/i akcentom, ritmom, intonacijom te varijacijama u brzini i glasnoći govora.
Učenik prilagođava prozodiju različitim komunikacijskim situacijama kako bi istaknuo značenje pojedinačnih riječi u prijenosu poruke i uz povremenu se pomoć koristi naglaskom ili/i akcentom, ritmom, intonacijom te varijacijama u brzini i glasnoći govora.
Učenik samostalno i kreativno prilagođava prozodiju različitim komunikacijskim situacijama kako bi posebno istaknuo značenje pojedinačnih riječi u prijenosu poruke, točno i precizno koristi se odgovarajućim naglaskom ili/i akcentom, ritmom, intonacijom te varijacijama u brzini i glasnoći govora.
A.1.4. Učenik govori tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama srednje razine složenosti.
- planira tijek govora
- priprema i govori tekst
- izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i potkrepljuje ih odgovarajućim dokazima i primjerima
- upotrebljava osnovne leksičke strukture svojstvene jeziku struke
- uređuje, tj. ispravlja svoj govor
Učenik uz stalnu pomoć planira tijek govora, priprema i govori tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama srednje razine složenosti te izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove. Uz stalnu pomoć se koristi osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
Učenik uz čestu pomoć planira tijek govora, priprema i govori tekst srednje dužine, koristi se jezičnim strukturama srednje razine složenosti, izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i nastoji ih potkrijepiti primjerima. Uz čestu se pomoć koristi osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
Učenik uz povremenu pomoć planira tijek govora, priprema i govori tekst srednje dužine, koristi se primjerenim jezičnim strukturama srednje razine složenosti, izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i potkrepljuje ih ponekim dokazima i primjerima. Uz povremenu se pomoć koristi osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
Učenik samostalno i kreativno planira tijek govora, priprema i govori tekst srednje dužine točno se koristeći primjerenim jezičnim strukturama srednje razine složenosti te izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i potkrepljuje ih odgovarajućim dokazima i primjerima. Samostalno se koristi osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
A.1.5. Učenik sudjeluje u dužemu planiranom i jednostavnome neplaniranom razgovoru.
- planira i priprema razgovor
- sudjeluje u razgovoru
- upotrebljava primjerene jezične strukture za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ
- koristi se osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
Učenik uz stalnu pomoć planira i priprema duži razgovor i sudjeluje u jednostavnome neplaniranom razgovoru koristeći se nekim primjerenim jezičnim strukturama; uz stalnu pomoć pokreće razgovor i preuzima pravo na riječ teupotrebljava osnovne leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
Učenik uz čestu pomoć planira i priprema duži razgovor i sudjeluje u jednostavnome neplaniranom razgovoru koristeći se nekim primjerenim jezičnim strukturama; pokreće, održava i završava razgovor te povremeno preuzima pravo na riječ i upotrebljava osnovne leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
Učenik uz povremenu pomoć planira i priprema duži razgovor i aktivno sudjeluje u jednostavnome neplaniranom razgovoru koristeći se primjerenim jezičnim strukturama, često pokreće, održava i završava razgovor te preuzima pravo na riječ i upotrebljava osnovne leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
Učenik samostalno planira i priprema duži razgovor i aktivno i samoinicijativno sudjeluje u jednostavnome neplaniranom razgovoru, kreativno se koristi primjerenim jezičnim strukturama, samostalno pokreće, održava i završava razgovor te preuzima pravo na riječ i upotrebljava osnovne leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
A.1.6. Učenik piše strukturiran tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama srednje razine složenosti.
- planira strukturu i sadržaj
- organizira tekst u odlomke
- koristi se primjerenim veznim sredstvima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti
- primjenjuje pravopisna pravila
- koristi se osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
- uređuje, tj. ispravlja svoj tekst
Učenik uz stalnu pomoć piše djelomično strukturiran tekst srednje dužine koristeći se nekim veznim sredstvima i primjerenim jezičnim strukturama te primjenjuje dio pravopisnih pravila. Uz stalnu pomoć se koristi osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Uz stalnu pomoć ispravlja svoj tekst.
Učenik uz čestu pomoć piše djelomično strukturiran tekst srednje dužine s djelomično razrađenim idejama koristeći se nekim odgovarajućim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti. Uz čestu se pomoć koristi osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Uz čestu pomoć ispravlja svoj tekst.
Učenik uz povremenu pomoć piše tekst srednje dužine, organizira odlomke i razrađuje ideje, uglavnom se točno koristi primjerenim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti. Uz povremenu se pomoć koristi osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Uz povremenu pomoć ispravlja svoj tekst.
Učenik samostalno i kreativno piše tekst srednje dužine, jasno organizira odlomke i precizno razrađuje ideje točno se koristeći primjerenim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti. Koristi se osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Samostalno ispravlja svoj tekst.
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
B.1.1. Učenik raspravlja o informacijama o zemljama ciljnoga jezika i drugim kulturama.
- proširuje raspon informacija o drugim kulturama
- utvrđuje i analizira sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama
- prosuđuje primjerenost zaključaka o vlastitoj kulturi i drugim kulturama
Učenik uz stalnu pomoć proširuje raspon informacija o drugim kulturama te obrazlaže sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama.
Učenik uz čestu pomoć obrazlaže sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama te tumači zaključke o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
Učenik uz povremenu pomoć procjenjuje sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama te zaključke o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
Učenik samostalno procjenjuje sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama te primjerenost zaključaka o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
B.1.2. Učenik prilagođava zadane komunikacijske obrasce u različitim, unaprijed određenim kontekstima.
- mijenja naučene komunikacijske obrasce za izražavanje različitih društvenih funkcija jezika
- prilagođava obrasce vlastitim potrebama u komunikacijskoj situaciji
Učenik uz stalnu pomoć i na temelju predloška primjenjuje naučene komunikacijske obrasce.
Učenik uz čestu pomoć i u nekim slučajevima primjenjuje naučene komunikacijske obrasce.
Učenik uz povremenu pomoć i u većini slučajeva primjereno izabire i koristi se naučenim komunikacijskim obrascima.
Učenik samostalno prilagođava i koristi se naučenim komunikacijskim obrascima.
B.1.3. Učenik preispituje i procjenjuje predrasude i stereotipe na svim razinama i u svim oblicima te predlaže strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
- provjerava točnost informacija o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika i drugim kulturama
- ističe (vlastita) pogrešna shvaćanja i upozorava na njihove posljedice
- izabire strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda primjerene kontekstu
Učenik uz stalnu pomoć istražuje informacije o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika te upozorava na (vlastita) pogrešna shvaćanja.
Učenik uz čestu pomoć dovodi u vezu različite informacije o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika, preispituje (vlastita) pogrešna shvaćanja o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika te se koristi strategijama za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
Učenik uz povremenu pomoć komentira različite informacije o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika i (vlastita) pogrešna shvaćanja o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika te preispituje strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
Učenik samostalno provjerava točnost informacija o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika, komentira (vlastita) pogrešna shvaćanja o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika te samostalno predlaže strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
B.1.4. Učenik prepoznaje i objašnjava utjecaj međukulturnih iskustava na oblikovanje vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima.
- izdvaja vlastita inicijalna uvjerenja i stavove prema drugima
- navodi promjene vlastitih uvjerenja i stavova koje su uslijedile kao rezultat međukulturnih iskustava
Učenik uz stalnu pomoć opisuje vlastita inicijalna uvjerenja i stavove prema drugima.
Učenik uz čestu pomoć opisuje promjene vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima.
Učenik uz povremenu pomoć objašnjava promjene vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima.
Učenik samostalno objašnjava promjene vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima i daje primjere.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
C.1.1. Učenik prepoznaje i koristi se složenim kognitivnim strategijama učenja jezika.
- analizira i primjenjuje potrebne korake za uspješno rješavanje zadatka
- raščlanjuje nove izraze i strukture na poznate elemente radi razumijevanja i pravilne upotrebe
- koristi se jednojezičnim i/ili dvojezičnim rječnicima
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje složene kognitivne strategije učenja jezika i uz stalnu pomoć se njima koristi.
Učenik uz čestu pomoć prepoznaje složene kognitivne strategije učenja jezika i uz čestu pomoć se njima koristi.
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje većinu složenih kognitivnih strategija učenja jezika i uz povremenu se pomoć njima koristi.
Učenik samostalno prepoznaje složene kognitivne strategije učenja jezika i samostalno se njima koristi.
C.1.2. Učenik prepoznaje i koristi se složenim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
- razmišlja o različitim zadatcima pokazujući jasno razumijevanje njihove svrhe
- prepoznaje moguće probleme i bira odgovarajuća rješenja
- prati napredak u učenju tekstom srednje dužine
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje složene metakognitivne strategije učenja jezika i uz stalnu pomoć se njima koristi.
Učenik uz čestu pomoć prepoznaje složene metakognitivne strategije učenja jezika i uz čestu pomoć se njima koristi.
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje većinu složenih metakognitivnih strategija učenja jezika i uz pomoć se njima koristi.
Učenik samostalno prepoznaje složene metakognitivne strategije učenja jezika i samostalno se njima koristi.
C.1.3. Učenik prepoznaje i koristi se složenim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
- usredotočuje se na ciljeve učenja, vlastita postignuća i resurse koji su mu na raspolaganju radi smanjenja stresa pri učenju
- razgovara s drugima o poteškoćama u učenju
- razvija suradničko učenje radi uzajamne potpore i ohrabrenja
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika i uz stalnu pomoć se njima koristi.
Učenik uz čestu pomoć prepoznaje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika i uz čestu pomoć se njima koristi.
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje većinu složenih društveno-afektivnih strategija učenja jezika i uz povremenu se pomoć njima koristi.
Učenik samostalno prepoznaje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika i samostalno se njima koristi.
C.1.4. Učenik izabire različite tehnike kreativnoga izražavanja i koristi se njima: tumači i vrednuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i poznatim temama.
- kreativno oblikuje različite vrste tekstova
- provodi kratko istraživanje na temelju postavljenih hipoteza izvodeći zaključke otvorenoga tipa i koristeći se intuicijom u pronalaženju originalnih rješenja
Učenik uz stalnu pomoć izabire i različite tehnike kreativnoga izražavanja i uz stalnu pomoć se njima koristi.
Učenik uz čestu pomoć izabire različite tehnike kreativnoga izražavanja i uz čestu pomoć se njima koristi.
Učenik uz povremenu pomoć izabire različite tehnike kreativnoga izražavanja i uz povremenu se pomoć učinkovito njima koristi.
Učenik izabire različite tehnike kreativnoga izražavanja te se njima samostalno i učinkovito koristi.
C.1.5. Učenik izabire različite vještine kritičkoga mišljenja i koristi se njima pri tumačenju i vrednovanju mišljenja, stavova i vrijednosti povezanih s osobnim iskustvima i poznatim temama.
- pažljivo, aktivno i analitički čita i odlučuje koje od informacija, mišljenja, stavova i vrijednosti u tekstu prihvatiti
- izlaže ih s argumentacijom
- sudjeluje u debati
Učenik uz stalnu pomoć izabire različite vještine kritičkoga mišljenja i uz stalnu pomoć se njima koristi.
Učenik uz čestu pomoć izabire različite vještine kritičkoga mišljenja i uz čestu pomoć se njima koristi.
Učenik uz povremenu pomoć izabire različite vještine kritičkoga mišljenja i uz povremenu se pomoć njima učinkovito koristi.
Učenik izabire različite vještine kritičkoga mišljenja te se njima učinkovito koristi.
C.1.6. Učenik izabire i organizira informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, uočava osnovna pravila za citiranje izvora, te izvodi duže prezentacije srednje složenih sadržaja.
- bira i usklađuje informacije/poruke iz različitih vrsta tekstova i iz različitih izvora te ih prema smjernicama iznosi u dužim prezentacijama
Učenik uz stalnu pomoć izabire i organizira informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora te priprema i izvodi duže prezentacije srednje složenih sadržaja prema smjernicama i uočava neka osnovna pravila za citiranje izvora.
Učenik uz čestu pomoć izabire i organizira informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora te priprema i izvodi duže prezentacije srednje složenih sadržaja prema smjernicama i uočava neka osnovna pravila za citiranje izvora.
Učenik uz povremenu pomoć izabire i organizira informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora te priprema i izvodi duže prezentacije srednje složenih sadržaja prema smjernicama i uočava većinu osnovnih pravila za citiranje izvora.
Učenik samostalno izabire i organizira informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora te priprema i izvodi duže prezentacije srednje složenih sadržaja prema smjernicama i uočava osnovna pravila za citiranje izvora.
2. razred
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
A.2.1. Učenik analizira jednostavan izvoran i duži prilagođen tekst pri slušanju i čitanju.
- pokazuje razumijevanje teksta opće tematike
- pokazuje razumijevanje jednostavnih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke
- analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije i implicitne poruke u tekstuprimjenjujući strategije slušanja i čitanja
- procjenjuje utjecaj intonacije na poruku koju govornik želi prenijeti u različitim kontekstima
- prepoznaje različite stilove uvjetovane komunikacijskom situacijom
- razlikuje upotrebu odgovarajućega jezičnog registra u formalnim i neformalnim situacijama
Učenik uz stalnu pomoć analizira tekst i glavnu poruku, pronalazi neke ključne i specifične informacije te prepoznaje implicitne poruke i jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke. Uz stalnu pomoć prepoznaje utjecaj intonacije i prepoznaje stilove u pisanome i govorenome jeziku. Uz stalnu pomoć razlikuje upotrebu odgovarajućega jezičnog registra.
Učenik uz čestu pomoć analizira tekst i glavnu poruku, neke ključne i specifične informacije, prepoznaje implicitne poruke i jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke. Uz čestu pomoć prepoznaje utjecaj intonacije i prepoznaje stilove u pisanome i govorenome jeziku. Uz čestu pomoć razlikuje upotrebu odgovarajućega jezičnog registra.
Učenik uz povremenu pomoć analizira tekst i glavnu poruku, pronalazi i analizira većinu ključnih i specifičnih informacija. Prepoznaje jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke i analizira većinu implicitnih poruka te razlikuje bitne od nebitnih informacija. Uz povremenu pomoć prepoznaje utjecaj intonacije i prepoznaje stilove u pisanome i govorenome jeziku. Većinom razlikuje upotrebu odgovarajućega jezičnog registra.
Učenik samostalno analizira tekst, glavnu poruku, ključne i specifične informacije i povezuje ih s primjerima iz teksta. Prepoznaje jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke i analizira implicitne poruke te razlikuje bitne od nebitnih informacija. Učenik samostalno i točno prepoznaje različite stilove u pisanome i govorenome jeziku i razlikuje uporabu odgovarajućega jezičnog registra.
- razvija čitalačku pismenost čitajući radi užitka
- analizira tekstove prilagođene razini znanja u mogućoj korelaciji s hrvatskim jezikom te po izboru učenika i učitelja
Učenik uz stalnu pomoć, služeći se rječnikom, analizira prilagođene književne tekstove prema prijedlogu učitelja.
Učenik uz čestu pomoć analizira prilagođene književne tekstove prema prijedlogu učitelja.
Učenik uz povremenu pomoć analizira prilagođene književne tekstove prema prijedlogu učitelja.
Učenik samostalno analizira prilagođene književne tekstove prema vlastitome izboru. Samoinicijativno se kreativno izražava.
A.2.3. Učenik se koristi prozodijom
radi isticanja različitih značenja.
- izmjenjuje naglašavanje riječi i mijenja rečeničnu intonaciju kako bi istaknuo drugačije značenje
- pravilno izgovara i prati ritam rečenice
- varira brzinu i glasnoću govora i prilagođava ih različitim komunikacijskim situacijama
Učenik se uz stalnu pomoć prema zvučnome predlošku koristi prozodijom, izmjenjuje naglašavanje riječi i mijenja rečeničnu intonaciju kako bi istaknuo drugačije značenje te prati ritam rečenice.
Učenik se uz čestu pomoć prema zvučnome predlošku koristi prozodijom, izmjenjuje naglašavanje riječi i mijenja rečeničnu intonaciju kako bi istaknuo drugačije značenje te povremeno točno prati ritam rečenice.
Učenik uz povremenu pomoć koristi prozodiju, izmjenjuje naglašavanje riječi i mijenja rečeničnu intonaciju kako bi istaknuo drugačije značenje te često pravilno izgovara i prati ritam rečenice.
Učenik se samostalno i kreativno koristi prozodijom, izmjenjuje naglašavanje riječi i mijenja rečeničnu intonaciju kako bi istaknuo drugačije značenje te pravilno izgovara i točno prati ritam rečenice.
A.2.4. Učenik govori tekst srednje dužine koristeći jezične strukture više razine složenosti.
- planira tijek govora
- priprema i govori tekst
- izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i obrazlaže ih argumentima
- iznosi rezultat rada u skupini ili vlastitoga rada pred drugima
- koristi se osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
- uređuje, tj. ispravlja svoj govor
Učenik uz stalnu pomoć planira tijek govora, priprema i govori tekst srednje dužine koristeći jezične strukture više razine složenosti, izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove te iznosi rezultat rada u skupini ili vlastitoga rada pred drugima. Uz stalnu pomoć se koristi osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Uz stalnu pomoć ispravlja svoj govor.
Učenik uz čestu pomoć planira tijek govora, priprema i govori tekst srednje dužine, povremeno točno se koristi jezičnom strukturom više razine složenosti, izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i nastoji ih obrazložiti argumentima te uz čestu pomoć iznosi rezultat rada u skupini ili vlastitoga rada pred drugima. Uz čestu se pomoć koristi osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Uz čestu pomoć ispravlja svoj govor.
Učenik uz povremenu pomoć planira tijek govora, priprema i govori tekst srednje dužine, često se točno koristi primjerenom jezičnom strukturom više razine složenosti i samostalno izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i obrazlaže ih ponekim argumentima te uz povremenu pomoć iznosi rezultat rada u skupini ili vlastitoga rada pred drugima. Uz povremenu se pomoć koristi osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Uz povremenu pomoć ispravlja svoj govor.
Učenik samostalno i kreativno planira tijek govora, priprema i govori tekst srednje dužine točno koristeći primjerene jezične strukture više razine složenosti, samostalno izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i obrazlaže ih argumentima te točno iznosi rezultat rada u skupini ili vlastitoga rada pred drugima. Samostalno se koristi osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Samostalno ispravlja svoj govor.
A.2.5. Učenik sudjeluje u kraćemu neplaniranom i dužemu planiranom razgovoru.
- koristi se primjerenom jezičnom strukturom za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ
- pokazuje zanimanje za razgovor i uključuje se u tijek razgovora izborom prikladnih fraza
- koristi se osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
Učenik uz stalnu pomoć planira, priprema i sudjeluje u kraćemu neplaniranom i dužemu planiranom razgovoru te koristi neke primjerene jezične strukture. Uz stalnu pomoć se koristi osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke, pokreće razgovor, rijetko preuzima pravo na riječ te se uključuje u razgovor izborom osnovnih fraza.
Učenik uz čestu pomoć planira, priprema i sudjeluje u kraćemu neplaniranom i dužemu planiranom razgovoru te povremeno koristi primjerene jezične strukture. Uz čestu se pomoć koristi osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke, pokreće, održava i završava razgovor, povremeno preuzima pravo na riječ te se uključuje u razgovor djelomično ispravnim izborom nekih prikladnih fraza.
Učenik uz povremenu pomoć planira, priprema i često aktivno sudjeluje u kraćemu neplaniranom i dužemu planiranom razgovoru te često točno koristi primjerene jezične strukture. Uz povremenu pomoć se koristi osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke, pokreće, održava i završava razgovor, preuzima pravo na riječ i uključuje se u razgovor ispravnim izborom većine prikladnih fraza.
Učenik samostalno planira, priprema i aktivno i spontano sudjeluje u kraćemu neplaniranom i dužemu planiranom razgovoru, kreativno koristi primjerene jezične strukture te samostalno pokreće, održava i završava razgovor, preuzima pravo na riječ i samostalno i spontano uključuje se u razgovor pravilnim izborom prikladnih fraza te se koristi osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
A.2.6. Učenik piše strukturiran tekst srednje dužine koristeći jezične strukture više razine složenosti.
- individualno i/ili suradničkim radom planira strukturu i sadržaj
- organizira tekst u odlomke
- koristi se primjerenim veznim sredstvima i jezičnim strukturama više razine složenosti
- primjenjuje pravopisna pravila
- koristi se osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
- uređuje, tj. ispravlja svoj tekst
Učenik uz stalnu pomoć piše djelomično strukturiran tekst, koristi se nekim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama više razine složenosti. Uz stalnu pomoć se koristi osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Uz stalnu pomoć uređuje tekst.
Učenik uz čestu pomoć piše djelomično strukturiran tekst s djelomično razrađenim idejama, koristi se primjerenim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama više razine složenosti. Uz čestu se pomoć koristi osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Uz čestu pomoć uređuje tekst.
Učenik uz povremenu pomoć piše strukturiran tekst srednje dužine, često se točno koristi primjerenim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama više razine složenosti, jasno organizira odlomke i precizno razrađuje ideje. Uz povremenu se pomoć koristi osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Uz povremenu pomoć uređuje tekst.
Učenik samostalno i kreativno piše strukturiran tekst srednje dužine, točno se koristi primjerenim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama više razine složenosti te jasno organizira odlomke i precizno razrađuje ideje. Samostalno se koristi osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Samostalno uređuje tekst.
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
B.2.1. Učenik istražuje kulture zemalja ciljnoga jezika i druge kulture te preispituje pretpostavke dobrih međukulturnih odnosa i potencijalno problematične situacije u međukulturnim susretima.
- otkriva kulture zemalja ciljnoga jezika i druge kulture tijekom sati književnosti, filmske umjetnosti i sl. u izvanškolskome okružju
- analizira (ne)uspješne međukulturne odnose i definira njihove zajedničke karakteristike
Učenik uz stalnu pomoć istražuje kulture zemalja ciljnoga jezika i druge kulture u poznatome kontekstu te opisuje karakteristike zajedničke uspješnim međukulturnim odnosima.
Učenik uz čestu pomoć istražuje kulture zemalja ciljnoga jezika i druge kulture u različitim kontekstima te opisuje karakteristike zajedničke neuspješnim međukulturnim odnosima.
Učenik uz povremenu pomoć istražuje kulture zemalja ciljnoga jezika i druge kulture u različitim kontekstima te procjenjuje karakteristike (ne)uspješnih međukulturnih odnosa.
Učenik samoinicijativno istražuje kulture zemalja ciljnoga jezika i druge kulture u različitim kontekstima te samostalno procjenjuje karakteristike (ne)uspješnih međukulturnih odnosa.
B.2.2. Učenik primjenjuje raznolike društveno-jezične funkcije jezika i konvencije uljudnoga ponašanja u različitim kontekstima.
- primjenjuje konvencije uljudnoga ponašanja u privatnoj i javnoj sferi, u fizičkome i digitalnome okružju, neovisno o kontekstu
- iskazuje različite društveno-jezične funkcije s pomoću jezičnih struktura srednje razine složenosti
Učenik uz stalnu pomoć primjenjuje konvencije uljudnoga ponašanja u privatnoj i javnoj sferi te različite društvene funkcije jezika u poznatim kontekstima.
Učenik uz čestu pomoć primjenjuje konvencije uljudnoga ponašanja u privatnoj i javnoj sferi te različite društvene funkcije jezika u različitim kontekstima.
Učenik uz povremenu pomoć izabire primjerene konvencije uljudnoga ponašanja privatnoj i javnoj sferi i povremeno primjenjuje različite društvene funkcije jezika.
Učenik samostalno prilagođava vlastito ponašanje u skladu s konvencijama uljudnoga ponašanja u privatnoj i javnoj sferi te u većini slučajeva samostalno primjenjuje različite društvene funkcije jezika.
B.2.3. Učenik predviđa moguće posljedice utjecaja predrasuda i stereotipa u različitim kontekstima.
- osmišljava analogije i metafore s pomoću kojih opisuje opasnost od tumačenja drugih kultura kroz prizmu vlastite
- objašnjava opasnost od stjecanja pogrešne i/ili nepotpune slike o narodu i/ili kulturi zbog generalizacija, stereotipa i predrasuda
Učenik uz stalnu pomoć opisuje opasnost od tumačenja drugih kultura kroz prizmu vlastite te moguće posljedice generalizacija, stereotipa i predrasuda u poznatome kontekstu.
Učenik uz čestu pomoć raspravlja o opasnosti od tumačenja drugih kultura kroz prizmu vlastite te opisuje moguće posljedice generalizacija, stereotipa i predrasuda u različitim kontekstima.
Učenik uz povremenu pomoć i koristeći primjere objašnjava opasnost od tumačenja drugih kultura kroz prizmu vlastite te objašnjava moguće posljedice generalizacija, stereotipa i predrasuda.
Učenik samostalno osmišljava analogije i metafore s pomoću kojih opisuje opasnost od tumačenja drugih kultura kroz prizmu vlastite te objašnjava moguće posljedice generalizacija, stereotipa i predrasuda.
B.2.4. Učenik raspravlja o utjecaju međukulturnih iskustava na oblikovanje vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima.
- koristi se osobnim iskustvom kao polazišnom točkom za izvođenje zaključaka o utjecaju međukulturnih iskustava na oblikovanje uvjerenja i stavova
- argumentira svoje mišljenje i potkrepljuje ga primjerima
Učenik uz stalnu pomoć opisuje vlastita uvjerenja i stavove proizišle iz međukulturnih iskustava.
Učenik uz čestu pomoć objašnjava vlastita uvjerenja i stavove proizišle iz međukulturnih iskustava.
Učenik uz povremenu pomoć daje primjere utjecaja međukulturnih iskustava na oblikovanje vlastitih uvjerenja i stavova.
Učenik samostalno argumentira zaključke o utjecaju međukulturnih iskustava na oblikovanje vlastitih uvjerenja i stavova.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
C.2.1. Učenik povezuje i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
- koristi se raznim tehnikama naglašavanja radi razumijevanja teksta
- izdvaja i zapisuje glavne poruke, ključne i specifične informacije i implicitne poruke
- piše bilješke
- koristi se jezičnim i drugim vrstama natuknica radi rekonstruiranja značenja slušanih i čitanih tekstova
Učenik uz stalnu pomoć povezuje i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć povezuje i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć povezuje i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
Učenik samostalno i učinkovito povezuje i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
C.2.2. Učenik povezuje i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
- istražuje različite pristupe učenju i rješavanju zadataka i koristi se njima radi unapređenja učenja
- bilježi napredak u učenju dužim tekstom
Učenik uz stalnu pomoć povezuje i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć povezuje i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć povezuje i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
Učenik samostalno i učinkovito povezuje i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
C.2.3. Učenik povezuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
- stvara pozitivan stav pozitivnim izjavama tijekom rada na zadatku
- upravlja vlastitim emocionalnim stanjem i primjenjuje tehnike opuštanja radi uspješnijega učenja
- planira i upravlja radom u skupini na projektima unutar redovnoga učenja i poučavanja
Učenik uz stalnu pomoć povezuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć povezuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć povezuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Učenik samostalno i učinkovito povezuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
C.2.4. Učenik povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja: propituje i vrednuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima.
- pokazuje interes za povezivanjem širokoga raspona povezanih, ali i različitih područja/tema
- pokazuje prilagodljivost u otkrivanju novih značenja i odnosa među pojmovima i idejama
- u govoru i pisanju koristi se humorom
Učenik uz stalnu pomoć povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik uz čestu pomoć povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik uz povremenu pomoć i učinkovito povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik samostalno i učinkovito povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
C.2.5. Učenik povezuje i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja: propituje i vrednuje mišljenja, stavove i vrijednosti primjenjujući ih u rješavanju problemskih situacija povezanih s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima.
- definira i pojašnjava problem procjenjujući koliko su iznesene činjenice ili mišljenja i stavovi koherentni, uzročno-posljedično povezani i jesu li zaključci logički utemeljeni
- izražava samouvjerenost u vlastitome logičkom prosuđivanju
Učenik uz stalnu pomoć povezuje i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik uz čestu pomoć povezuje i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik uz povremenu pomoć i učinkovito povezuje i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik samostalno i učinkovito povezuje i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
C.2.6. Učenik interpretira i uspoređuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, primjenjuje osnovna pravila za citiranje izvora te izvodi duže prezentacije srednje složenih sadržaja.
- razvija sposobnost tumačenja i razlikovanja informacija/poruka iz različitih vrsta tekstova kao i razlikovanja različitih vrsta izvora te razmjenjivanja informacija radi objektivnoga izvještavanja
Učenik uz stalnu pomoć interpretira i uspoređuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, primjenjuje osnovna pravila za citiranje te priprema i izvodi duže prezentacije srednje složenih sadržaja.
Učenik uz čestu pomoć interpretira i uspoređuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, primjenjuje osnovna pravila za citiranje te priprema i izvodi duže prezentacije srednje složenih sadržaja.
Učenik uz povremenu pomoć interpretira i uspoređuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, uglavnom učinkovito primjenjuje osnovna pravila za citiranje te priprema i izvodi duže prezentacije srednje složenih sadržaja.
Učenik samostalno interpretira i uspoređuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, učinkovito primjenjuje osnovna pravila za citiranje te priprema i izvodi duže prezentacije srednje složenih sadržaja.
5. ciklus
3. razred
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
A.3.1. Učenik analizira duži izvoran ili prilagođen tekst pri slušanju i čitanju.
- pokazuje razumijevanje teksta opće tematike
- pokazuje razumijevanje složenijih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke
- analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije i implicitne poruke u tekstu
- razlikuje bitnu od nebitne informacije
- primjenjuje strategije slušanja i čitanja
Učenik uz stalnu pomoć analizira glavnu poruku i pronalazi neke ključne i specifične informacije, prepoznaje neke složenije leksičke strukture svojstvene jeziku struke i implicitne poruke te djelomično razlikuje bitnu od nebitne informacije. Primjenjuje neke strategije slušanja i čitanja.
Učenik uz čestu pomoć analizira glavnu poruku, neke ključne i specifične informacije i neke implicitne poruke te povremeno razlikuje bitne od nebitnih informacija. Prepoznaje složenije leksičke strukture svojstvene jeziku struke i primjenjuje više strategija slušanja i čitanja.
Učenik uz povremenu pomoć analizira glavnu poruku, većinu ključnih i specifičnih informacija i implicitnih poruka i često razlikuje bitne od nebitnih informacija. Prepoznaje složenije leksičke strukture svojstvene jeziku struke i primjenjuje većinu različitih strategija slušanja i čitanja.
Učenik samostalno analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije i povezuje ih s primjerima iz teksta. Analizira implicitne poruke i razlikuje bitne od nebitnih informacija. Prepoznaje složenije leksičke strukture svojstvene jeziku struke i primjenjuje odgovarajuće strategije slušanja i čitanja.
- razvija čitalačku pismenost čitajući radi užitka jednostavne književne tekstove
- analizira tekstove prilagođene razini znanja po izboru učenika i učitelja
Učenik čita jednostavne književne tekstove prema prijedlogu učitelja služeći se rječnikom i razumije sadržaj i značenje nekih nepoznatih riječi iz konteksta.
Učenik čita jednostavne književne tekstove prema prijedlogu učitelja i razumije sadržaj i značenje nekih nepoznatih riječi iz konteksta.
Učenik čita jednostavne književne tekstove prema prijedlogu učitelja i razumije sadržaj i značenje većine nepoznatih riječi iz konteksta.
Učenik čita i samostalno analizira jednostavne književne tekstove prema vlastitome izboru i razumije sadržaj i značenje nepoznatih riječi iz konteksta. Samoinicijativno se kreativno izražava.
A.3.3. Učenik govori dug tekst koristeći složene jezične strukture i stil primjeren komunikacijskoj situaciji.
- planira tijek govora i izlaganja, priprema i govori tekst koristeći složene jezične strukture i stil primjeren komunikacijskoj situaciji
- upotrebljava složenije leksičke strukture svojstvene jeziku struke
- uređuje, tj. ispravlja svoj govor
Učenik uz stalnu pomoć planira tijek govora i izlaganja, priprema i govori tekst koristeći se složenim jezičnim strukturama te uz stalnu pomoć prilagođava stil komunikacijskoj situaciji. Uz stalnu pomoć upotrebljava složenije leksičke strukture svojstvene jeziku struke. Uz stalnu pomoć ispravlja svoj govor.
Učenik uz čestu pomoć planira i priprema tijek govora i izlaganja, govori tekst, povremeno se koristi složenim jezičnim strukturama i prilagođava stil govora komunikacijskoj situaciji. Uz čestu pomoć upotrebljava složenije leksičke strukture svojstvene jeziku struke. Uz čestu pomoć ispravlja svoj govor.
Učenik uz povremenu pomoć planira tijek govora i izlaganja, priprema i govori tekst, često se koristi primjerenim složenim jezičnim strukturama, prilagođava stil govora komunikacijskoj situaciji. Uz povremenu pomoć upotrebljava složenije leksičke strukture svojstvene jeziku struke. Uz povremenu pomoć ispravlja svoj govor.
Učenik samostalno i kreativno planira tijek govora i izlaganja, priprema i tečno govori tekst, točno se koristeći primjerenim složenim jezičnim strukturama i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji. Samostalno upotrebljava složenije leksičke strukture svojstvene jeziku struke. Samostalno ispravlja svoj govor.
A.3.4. Učenik sudjeluje u dužemu planiranom i dugome neplaniranom razgovoru.
- koristi se primjerenim jezičnim strukturama za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ
- pokazuje zanimanje za razgovor i koristi se osnovnim frazama da dobije na vremenu prije nego što odgovori na pitanje
- koristi se složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
Učenik se uz stalnu pomoć koristi jezičnim strukturama potrebnim za sudjelovanje u dužemu neplaniranom i dugome planiranom razgovoru, pokreće razgovor i preuzima pravo na riječ te se koristi osnovnim frazama da dobije na vremenu prije nego što odgovori na pitanje. Uz stalnu pomoć se koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik se uz čestu pomoć koristi primjerenim jezičnim strukturama, pokreće, održava i završava duži neplaniranii dugi planirani razgovor, povremeno preuzima pravo na riječ te se koristi osnovnim frazama da dobije na vremenu prije nego što odgovori na pitanje. Uz čestu se pomoć koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik uz povremenu pomoć aktivno sudjeluje u dužemu neplaniranom i dugome planiranom razgovoru, često se koristi primjerenim jezičnim strukturama te pokreće, održava i završava razgovor, preuzima pravo na riječ te se često koristi osnovnim frazama da dobije na vremenu prije nego što odgovori na pitanje. Uz povremenu se pomoć koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik aktivno i spontano sudjeluje u dužemu neplaniranom i dugome planiranom razgovoru, kreativno se koristi primjerenim jezičnim strukturama, samostalno pokreće, održava i završava razgovor, preuzima pravo na riječ, potiče sugovornike na sudjelovanje u razgovoru i točno se koristi osnovnim frazama da dobije na vremenu prije nego što odgovori na pitanje. Samostalno se koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
A.3.5. Učenik piše dug strukturiran tekst koristeći se složenim jezičnim strukturama i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji.
- planira strukturu i sadržaj
- organizira dug tekst u odlomke
- koristi se primjerenim veznim sredstvima i složenim jezičnim strukturama
- primjenjuje pravopisna pravila i odgovarajući stil pisanja
- koristi se složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
- uređuje tj. ispravlja svoj tekst
Učenik uz stalnu pomoć piše strukturiran dug tekst i koristi se nekim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i složenim jezičnim strukturama te odgovarajućim stilom pisanja. Uz stalnu pomoć se koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Uz stalnu pomoć uređuje tekst.
Učenik uz čestu pomoć piše strukturiran dug tekst s djelomično razrađenim idejama, povremeno se točno koristi primjerenim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i složenim jezičnim strukturama, povremeno se koristeći odgovarajućim stilom pisanja. Uz čestu se pomoć koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Uz čestu pomoć uređuje tekst.
Učenik uz povremenu pomoć piše strukturiran dug tekst, često se točno koristi primjerenim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i složenim jezičnim strukturama, jasno organizira odlomke i precizno razrađuje ideje, često se koristeći odgovarajućim stilom pisanja. Uz povremenu se pomoć koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Uz povremenu pomoć uređuje tekst.
Učenik samostalno i kreativno piše strukturiran dug tekst, točno se koristi primjerenim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i složenim jezičnim strukturama, jasno organizira odlomke, precizno razrađuje ideje koristeći se odgovarajućim stilom pisanja. Samostalno se koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Samostalno uređuje tekst.
A.3.6. Učenik sažima i prevodi jednostavnije tekstove.
- usmeno ili pismeno sažima jedan ili više tekstova proizvedenih na engleskome jeziku u jedan tekst na materinskome jeziku
- prevodi pisani ili govoreni tekst na engleskome jeziku na hrvatski jezik vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika
Učenik uz više vremena i uz stalnu pomoć sažima i prevodi jednostavnije tekstove.
Učenik uz čestu pomoć sažima i prevodi jednostavnije tekstove.
Učenik uz povremenu pomoć sažima i prevodi jednostavnije tekstove.
Učenik samostalno sažima i prevodi jednostavnije tekstove.
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
B.3.1. Učenik integrira različite kulturne elemente i stvara cjelovitu sliku vlastite i drugih kultura.
- objašnjava složenost vlastite i drugih kultura analizirajući njihove sastavne dijelove
- poopćava vlastite ideje o svojoj kulturi i drugim kulturama i objašnjava ih integrirajući različite kulturne elemente
Učenik uz povremenu pomoć analizira različite elemente vlastite i drugih kultura te uspoređuje različite kulturne elemente drugih kultura s vlastitom kulturom.
Učenik uz čestu pomoć integrira elemente iz različitih područja u cjelovitu sliku vlastite kulture te objašnjava sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama.
Učenik uz povremenu pomoć integrira elemente iz različitih područja u cjelovitu sliku kultura zemalja ciljnoga jezika te objašnjava posebnosti i različitosti kultura zemalja ciljnoga jezika.
Učenik samostalno integrira elemente iz različitih područja u cjelovitu sliku drugih kultura te objašnjava posebnosti i različitosti drugih kultura.
B.3.2. Učenik se izražava primjereno kontekstu i svrsi komunikacije.
- primjenjuje prikladne komunikacijske obrasce u skladu s društveno-jezičnim funkcijama u različitim kontekstima
- upotrebljava odgovarajuće neverbalne znakove
Učenik uz stalnu pomoć primjenjuje prikladne komunikacijske obrasce u poznatim kontekstima.
Učenik uz čestu pomoć primjenjuje prikladne komunikacijske obrasce u različitim kontekstima te se u nekim slučajevima koristi odgovarajućim neverbalnim znakovima.
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje prikladne komunikacijske obrasce u različitim kontekstima te se u većini slučajeva koristi odgovarajućim neverbalnim znakovima.
Učenik samostalno primjenjuje prikladne komunikacijske obrasce u različitim kontekstima te odgovarajuće neverbalne znakove.
B.3.3. Učenik analizira utjecaj empatije na vlastita razmišljanja i postupke te osmišljava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda o vlastitoj kulturi i stranim kulturama.
- preispituje vlastite vrijednosti i stavove prema drugima i drugačijima
- prilagođava postojeće i kreira nove strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda
Učenik uz stalnu pomoć objašnjava vlastite vrijednosti i stavove prema drugima te procjenjuje strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
Učenik uz čestu pomoć procjenjuje vlastite vrijednosti i stavove prema drugima te prilagođava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
Učenik uz povremenu pomoć procjenjuje vlastite vrijednosti i stavove prema drugima te često prilagođava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
Učenik u većini slučajeva samostalno procjenjuje vlastite vrijednosti i stavove prema drugima te samostalno osmišljava nove strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
B.3.4. Učenik interpretira međukulturno iskustvo iz više različitih gledišta te predlaže rješenja potencijalno problematičnih situacija u međukulturnim kontaktima i (p)održava uspješne odnose.
- uvažava različita kulturna gledišta i primjenjuje ih pri izvođenju zaključaka o vlastitoj kulturi i drugim kulturama
- tumači pojave drugih kultura bez donošenja vrijednosnih prosudbi
- analizira uzroke međukulturnih nesporazuma
- analizira stajališta i međukulturna iskustva u stvarnim i imaginarnim situacijama uvažavajući različite kulturne identitete
- usmjeren je na (p)održavanje dobrih međukulturnih odnosa
Učenik uz stalnu pomoć opisuje različita kulturna gledišta, osvještava važnost nedonošenja vrijednosnih prosudbi o drugim kulturama, analizira uzroke međukulturnih nesporazuma i stajališta te međukulturna iskustva u stvarnim situacijama uvažavajući različite kulturne identitete i usmjeren je na (p)održavanje dobrih međukulturnih odnosa.
Učenik uz čestu pomoć objašnjava različita kulturna gledišta i pojave drugih kultura bez donošenja vrijednosnih prosudbi, raspravlja o uzrocima međukulturnih nesporazuma te stajalištima i iskustvima u stvarnim situacijama uvažavajući različite kulturne identitete.
Učenik uz povremenu pomoć izvodi zaključke o različitim kulturnim gledištima, uspoređuje pojave drugih kultura bez donošenja vrijednosnih prosudbi, propituje uzroke međukulturnih nesporazuma te analizira stajališta i međukulturna iskustva u stvarnim i imaginarnim situacijama uvažavajući različite kulturne identitete.
Učenik samostalno izvodi zaključke o različitim kulturnim gledištima, objašnjava pojave drugih kultura bez donošenja vrijednosnih prosudbi, propituje uzroke međukulturnih nesporazuma te analizira stajališta i međukulturna iskustva uvažavajući različite kulturne identitete.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
C.3.1. Učenik analizira i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
- uspoređuje leksičke i strukturne elemente ciljnoga jezika s materinskim jezikom i utvrđuje sličnosti i razlike
- prevodi tekstove s ciljnoga jezika
- uvježbava ciljni jezik u prirodnome/stvarnome okružju čitajući izvorne tekstove
- koristi se različitim vrstama rječnika
Učenik uz stalnu pomoć analizira i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć analizira i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć analizira i primjenjuje većinu složenih kognitivnih strategija učenja jezika.
Učenik samostalno analizira i učinkovito primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
C.3.2. Učenik analizira i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
- okušava se u nepoznatim zadatcima i pristupima učenju
- svjesno pronalazi i stvara prilike za upotrebu i vježbanje jezika u stvarnim komunikacijskim situacijama
- razvija kriterije za procjenu vlastitoga znanja
- bilježi napredak i interpretira podatke o vlastitome učenju
Učenik uz stalnu pomoć analizira i primjenjuje složene
metakognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć analizira i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć analizira i primjenjuje većinu složenih metakognitivnih strategija učenja jezika.
Učenik samostalno analizira i učinkovito primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
C.3.3. Učenik analizira i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
- nastavlja razvijati suradničko učenje
- radi u skupini uz preuzimanje odgovornosti za ostvarenje zajedničkih ciljeva i donošenje odluka
- ispituje vlastitu ulogu i odnos prema drugima te s njima razgovara o vlastitim kao i osjećajima drugih
Učenik uz stalnu pomoć analizira i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć analizira i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć analizira i primjenjuje većinu složenih društveno-afektivnih strategija učenja jezika.
Učenik samostalno analizira i učinkovito primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
C.3.4. Učenik se koristi različitim tehnikama kreativnoga izražavanja i prilagođava ih: kritički vrednuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima.
- razvija i upotrebljava spontano i slobodno asociranje i izmišljanje kroz stvaralačku fantaziju
- koristi se metodom pokušaja i pogrešaka u stvaranju novih sadržaja i ideja
Učenik se uz stalnu pomoć koristi različitim tehnikama kreativnoga izražavanja i prilagođava ih.
Učenik se uz čestu pomoć koristi različitim tehnikama kreativnoga izražavanja i prilagođava ih.
Učenik se uz povremenu pomoć učinkovito koristi različitim tehnikama kreativnoga izražavanja i prilagođava ih.
Učenik se samostalno i učinkovito koristi različitim tehnikama kreativnoga izražavanja i prilagođava ih.
C.3.5. Učenik se koristi različitim vještinama kritičkoga mišljenja i prilagođava ih: kritički vrednuje mišljenja, stavove i vrijednosti primjenjujući ih u rješavanju problemskih situacija i donošenju odluka povezanih s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima.
- provodi kratko istraživanje: postavlja hipoteze, primjenjuje osnovne tehnike istraživanja, obrađuje podatke i interpretira rezultate tako da zaključci logično slijede iz argumenata i empirijskih podataka
- nudi rješenja i donosi odluke
- rješava sukob
- sažima razne vrste tekstova
Učenik se uz stalnu pomoć koristi različitim vještinama kritičkoga mišljenja i prilagođava ih.
Učenik se uz čestu pomoć koristi različitim vještinama kritičkoga mišljenja i prilagođava ih.
Učenik se uz povremenu pomoć učinkovito koristi različitim vještinama kritičkoga mišljenja i prilagođava ih.
Učenik se samostalno i učinkovito koristi različitim vještinama kritičkoga mišljenja i prilagođava ih.
C.3.6. Učenik procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, primjenjuje pravila za citiranje izvora te izvodi duže prezentacije složenih sadržaja.
- u fizičkome i/ili digitalnome okružju objavljuje tekstove/kratke projekte radi usporedbe i procjene informacija
-izvodi duže prezentacije složenih sadržaja prema smjernicama
Učenik uz stalnu pomoć procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, primjenjuje pravila za citiranje te priprema i izvodi duže prezentacije složenih sadržaja prema smjernicama.
Učenik uz čestu pomoć procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, primjenjuje pravila za citiranje te priprema i izvodi duže prezentacije složenih sadržaja prema smjernicama.
Učenik uz povremenu pomoć procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, uglavnom učinkovito primjenjuje pravila za citiranje te priprema i izvodi duže prezentacije složenih sadržaja prema smjernicama.
Učenik samostalno i uspješno procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, samostalno i učinkovito primjenjuje pravila za citiranje te priprema i izvodi duže prezentacije složenih sadržaja prema smjernicama.
4. razred
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
A.4.1. Učenik procjenjuje duži izvoran ili prilagođen tekst pri slušanju i čitanju.
- pokazuje razumijevanje teksta opće tematike
- pokazuje razumijevanje složenih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke
- kritički procjenjuje glavnu poruku, ključne i specifične informacije i implicitne poruke u tekstu
- predviđa sadržaj na temelju ustroja teksta i procjenjuje kako struktura teksta i njegove karakteristike utječu na čitatelja i služe namjeni teksta
Učenik uz stalnu pomoć kritički procjenjuje glavnu poruku, neke ključne i specifične informacije i neke implicitne poruke u izvornome ili prilagođenome tekstu, predviđa sadržaj na temelju ustroja teksta i procjenjuje kako struktura teksta i neke njegove karakteristike utječu na čitatelja i služe namjeni teksta. Uz stalnu pomoć prepoznaje složene leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
Učenik uz čestu pomoć kritički procjenjuje glavnu poruku, neke ključne i specifične informacije i neke implicitne poruke u izvornome ili prilagođenome tekstu, predviđa sadržaj na temelju ustroja teksta te procjenjuje kako struktura teksta i neke njegove karakteristike utječu na čitatelja i služe namjeni teksta. Uz čestu pomoć prepoznaje složene leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
Učenik uz povremenu pomoć kritički procjenjuje glavnu poruku, ključne i specifične informacije i implicitne poruke u izvornome ili prilagođenome tekstu, predviđa sadržaj na temelju ustroja teksta te procjenjuje kako njegove karakteristike utječu na čitatelja i služe namjeni teksta. Uz povremenu pomoć prepoznaje složene leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
Učenik samostalno kritički procjenjuje glavnu poruku, ključne i specifične informacije i implicitne poruke u izvornome ili prilagođenome tekstu, točno predviđa sadržaj na temelju ustroja teksta te procjenjuje kako njegove karakteristike utječu na čitatelja i služe namjeni teksta. Samostalno prepoznaje složene leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
- razvija čitalačku pismenost čitajući radi užitka
- analizira književne tekstove prilagođene razini znanja po izboru učenika i učitelja
Učenik analizira jednostavne književne tekstove prema prijedlogu učitelja i služeći se rječnikom razumije sadržaj i značenje nekih nepoznatih riječi iz konteksta.
Učenik uz čestu pomoć analizira jednostavne književne tekstove prema prijedlogu učitelja i razumije sadržaj i značenje nekih nepoznatih riječi iz konteksta.
Učenik uz povremenu pomoć analizira jednostavne književne tekstove prema prijedlogu učitelja i razumije sadržaj i značenje većine nepoznatih riječi iz konteksta.
Učenik samostalno analizira jednostavne književne tekstove prema vlastitome izboru i razumije sadržaj i značenje nepoznatih riječi iz konteksta. Samoinicijativno se kreativno izražava.
A.4.3. Učenik govori dug tekst koristeći se vrlo složenim jezičnim strukturama.
- planira tijek govora i izlaganja
- priprema i govori tekst koristeći se vrlo složenim jezičnim strukturama i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji
- koristi se složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
- uređuje, tj. ispravlja svoj tekst
Učenik uz stalnu pomoć govori dug tekst, planira tijek govora i izlaganja, priprema i govori tekst koristeći se nekim vrlo složenim jezičnim strukturama i prilagođava stil komunikacijskoj situaciji. Uz stalnu pomoć se koristi složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Uz stalnu pomoć ispravlja svoj govor.
Učenik uz čestu pomoć govori dug tekst, planira tijek govora i izlaganja, priprema i govori tekst povremeno se koristi nekim vrlo složenim jezičnim strukturama i prilagođava stil komunikacijskoj situaciji. Uz čestu se pomoć koristi složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Uz čestu pomoć ispravlja svoj govor.
Učenik uz povremenu pomoć govori dug tekst, planira tijek govora i izlaganja, priprema i govori tekst često se koristeći većinom vrlo složenih jezičnih struktura i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji. Uz povremenu se pomoć koristi složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Uz povremenu pomoć ispravlja svoj govor.
Učenik samostalno i kreativno govori dug tekst, planira tijek govora i izlaganja, priprema i govori tekst točno i precizno koristeći se vrlo složenim jezičnim strukturama i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji. Samostalno se koristi složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Samostalno ispravlja svoj govor.
A.4.4. Učenik sudjeluje u dugome razgovoru.
- koristi se primjerenim jezičnim strukturama za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ u dugome neplaniranom razgovoru
- koristi se složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
Učenik uz stalnu pomoć sudjeluje u dugome razgovoru, uz pomoć se koristi primjerenim jezičnim strukturama, rijetko pokreće razgovor i preuzima pravo na riječ. Uz stalnu pomoć se koristi složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik uz čestu pomoć sudjeluje u dugome razgovoru, povremeno se koristi primjerenim jezičnim strukturama, pokreće, održava i završava razgovor, povremeno preuzima pravo na riječ. Uz čestu se pomoć koristi složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik uz povremenu pomoć aktivno sudjeluje u dugome razgovoru, često se koristi primjerenim jezičnim strukturama, često samostalno pokreće, održava i završava razgovor i preuzima pravo na riječ. Uz povremenu se pomoć koristi složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik aktivno i spontano sudjeluje u dugome razgovoru, kreativno se koristi primjerenim jezičnim strukturama, samostalno pokreće, održava i završava razgovor i preuzima pravo na riječ. Samostalno se koristi složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
A.4.5. Učenik piše tekst vrlo složene jezične strukture različitih dužina, stilova i namjena.
- planira strukturu i sadržaj
- organizira tekst različitih dužina u odlomke
- koristi se primjerenim veznim sredstvima i složenim jezičnim strukturama
- primjenjuje pravopisna pravila i odgovarajuća stilistička sredstva kako bi postigao odgovarajući efekt
- koristi se složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
- uređuje tj. ispravlja svoj tekst
Učenik uz stalnu pomoć piše djelomično strukturiran tekst različitih dužina, koristi se nekim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima, složenim jezičnim strukturama i nekim stilističkim sredstvima te razvija ideje i teze i podupire ih ponekim dokazima, primjerima i citatima. Uz stalnu pomoć se koristi složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Uz stalnu pomoć ispravlja svoj tekst.
Učenik uz čestu pomoć piše djelomično strukturiran tekst različitih dužina, koristi se nekim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima, složenim jezičnim strukturama i nekim stilističkim sredstvima te razvija ideje i teze koje povremeno podupire ponekim dokazima, primjerima i citatima. Uz čestu se pomoć koristi složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Uz čestu pomoć ispravlja svoj tekst.
Učenik uz povremenu pomoć piše strukturiran tekst različitih dužina, koristi se većinom veznih sredstava, poštuje pravopisna pravila, koristi se većinom složenih jezičnih struktura i stilističkih sredstava te uz povremenu pomoć razvija ideje i teze koje često podupire odgovarajućim dokazima, primjerima i citatima. Uz povremenu se pomoć koristi složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Uz povremenu pomoć Ispravlja svoj tekst.
Učenik samostalno i kreativno piše strukturiran tekst različitih dužina, točno se koristi veznim sredstvima, pravopisnim pravilima, složenim jezičnim strukturama, kreativno se koristi stilističkim sredstvima te samostalno razvija ideje i teze koje točno podupire odgovarajućim dokazima, primjerima i citatima. Samostalno se koristi složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Samostalno ispravlja svoj tekst.
A.4.6. Učenik sažima i prevodi složenije tekstove.
- usmeno ili pismeno sažima na engleski jezik jedan ili više tekstova proizvedenih na materinskome jeziku
- prima pisani tekst na materinskome jeziku i proizvodi pisani ili govoreni tekst na engleskome jeziku vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika
- posreduje u neposrednoj usmenoj interakciji između dvaju ili više sugovornika koji ne dijele isti jezik
Učenik uz više vremena i uz stalnu pomoć sažima i prevodi složenije tekstove.
Učenik uz čestu pomoć sažima i prevodi složenije tekstove.
Učenik uz povremenu pomoć samostalno sažima i prevodi složenije tekstove.
Učenik samostalno sažima i prevodi složenije tekstove.
preporuke za ostvarivanje ishoda (4. i 5. ciklus)
Preporučene teme: Aktualne društvene teme, Znanost, umjetnost, mediji, moderna tehnologija, Aktivno građanstvo, Gospodarstvo, Turizam, Ekologija i održivi razvoj, Varijante engleskoga jezika
Leksičke strukture:Biraju se primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne cikluse, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Funkcije:provjeravanje razumijevanja, izražavanje mišljenja, opisivanje nada i planova, razvijanje argumentacije, izražavanje apstraktnih ideja
Ključne gramatičke strukture:Present perfect continuous, Past perfect simple and continuous, Passive (advanced structures), Conditional clauses (types 2 and 3, mixed), Reported speech (past simple), Future continuous, Future perfect simple and continuous, Subjunctive, Relative and participle clauses
Tekstne vrste - pisana produkcija:esej, izvještaj, životopis, članak, molba, oglas, video uradak, bilješke, kritički osvrt, kratka priča, pjesma, prijava za posao, prijava za stipendiju, upute te ostale vrste specifične za jezik struke
Metodičke preporuke:Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja uz kognitivni pristup jeziku, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
B.4.1. Učenik raspravlja o složenim elementima važnim pripadnicima drugih kultura i argumentira važnost višejezičnosti.
- iznosi argumentirane stavove o kulturnim elementima važnim pripadnicima drugih kultura
- objašnjava međuovisnost različitih elemenata koji definiraju kulturu i njihovu promjenjivost
Učenik uz stalnu pomoć objašnjava vlastite stavove o kulturnim elementima važnim pripadnicima drugih kultura te objašnjava različite elemente koji definiraju kulturu i uočava njihovu promjenjivost.
Učenik uz čestu pomoć analizira vlastite stavove o kulturnim elementima važnim pripadnicima drugih kultura te povezuje različite elemente koji definiraju kulturu i objašnjava njihovu promjenjivost.
Učenik uz povremenu pomoć preispituje vlastite stavove o kulturnim elementima važnim pripadnicima drugih kultura, raspravlja o različitim elementima koji definiraju kulturu i o njihovoj promjenjivosti te argumentira važnost višejezičnosti.
Učenik argumentira vlastite stavove o kulturnim elementima važnim pripadnicima drugih kultura, objašnjava međuovisnost različitih elemenata koji definiraju kulturu i njihovu promjenjivost te samostalno argumentira važnost višejezičnosti.
B.4.2. Učenik uvažava sve kulturne specifičnosti različitih govornika i primjenjuje ih u međukulturnoj interakciji te komunicira s različitim skupinama govornika na način koji dovodi do uzajamnoga zadovoljstva sugovornika.
- primjenjuje prikladne komunikacijske obrasce i odgovarajuće neverbalne znakove
- ponaša se u skladu s kulturnim normama u različitim kontekstima
- uvažava sve kulturne posebnosti i različitosti prisutne u verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji i u međukulturnim susretima primjenjuje konvencije povezane s njima
- primjenjuje prikladne komunikacijske obrasce u skladu sa situacijom i sugovornicima
Učenik uz stalnu pomoć opisuje neverbalne znakove u različitim međukulturnim situacijama i kulturne norme u različitim kontekstima te primjenjuje konvencije povezane s kulturnim posebnostima i različitostima prisutne u verbalnoj komunikaciji u poznatim kontekstima.
Učenik uz čestu pomoć primjenjuje neverbalne znakove u različitim međukulturnim situacijama i analizira kulturne norme u različitim kontekstima te primjenjuje konvencije povezane s kulturnim posebnostima i različitostima prisutne u verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji te prikladne komunikacijske obrasce u poznatim kontekstima.
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje neverbalne znakove u različitim međukulturnim situacijama, kulturne norme u različitim kontekstima, konvencije povezane s kulturnim posebnostima i različitostima prisutne u verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji u različitim kontekstima te prikladne komunikacijske obrasce u različitim kontekstima.
Učenik se ponaša u skladu s kulturnim normama u različitim kontekstima, samostalno primjenjuje konvencije povezane s kulturnim posebnostima i različitostima prisutne u verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji u različitim kontekstima te prikladne komunikacijske obrasce u različitim kontekstima.
B.4.3. Učenik primjenjuje vlastite strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda te prilagođava i zbog empatije mijenja vlastita razmišljanja i postupke kako bi se održavali uspješni odnosi i sprječavale problematične situacije u međukulturnim kontaktima.
- koristi se vlastitim strategijama za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda
- preuzima odgovornost za uspjeh međukulturnoga iskustva
- uočava i ispravlja pogreške u tumačenju drugih kultura
Učenik uz stalnu pomoć opisuje strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda, analizira uzroke (ne)uspjeha međukulturnoga iskustva te prepoznaje pogreške u tumačenju drugih kultura.
Učenik uz čestu pomoć objašnjava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda, objašnjava moguća rješenja problema u međukulturnim kontaktima te ispravlja pogreške u tumačenju drugih kultura.
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda, predlaže rješenja problema u međukulturnim kontaktima te ispravlja pogreške u tumačenju drugih kultura.
Učenik samostalno primjenjuje strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda, preuzima odgovornost za rješavanje problema u međukulturnim kontaktima te prilagođava i mijenja vlastita razmišljanja i postupke pod utjecajem empatije.
preporuke za ostvarivanje ishoda (4. i 5. ciklus)
Odgojno-obrazovni ishodi u ovoj domeni ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda u domeni Komunikacijska jezična kompetencija.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
C.4.1. Učenik sintetizira složene kognitivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
- prevodi tekstove na ciljni jezik
- primjenjuje znanje riječi, pojmova i struktura različitih jezika radi razumijevanja i upotrebe ciljnoga jezika
- piše sažetak dugoga odlomka/teksta
- preusmjerava razgovor na poznatu temu
- koristi se različitim vrstama referentne literature
Učenik uz stalnu pomoć sintetizira složene kognitivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik uz čestu pomoć sintetizira složene kognitivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik uz povremenu pomoć sintetizira većinu složenih kognitivnih strategija učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik samostalno i uspješno sintetizira većinu složenih kognitivnih strategija učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
C.4.2. Učenik sintetizira složene metakognitivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
- preuzima odgovornost za planiranje, praćenje i vrednovanje vlastitoga iskustva učenja
- nadovezuje se na prethodna znanja pri učenju
- planira, postavlja ciljeve i organizira učenje
- prati i vrednuje vlastito učenje o kojemu inicira konzultacijske sastanke radi postizanja boljih rezultata
Učenik uz stalnu pomoć sintetizira složene metakognitivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik uz čestu pomoć sintetizira složene metakognitivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik uz povremenu pomoć sintetizira većinu složenih metakognitivnih strategija učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik samostalno i uspješno sintetizira većinu složenih metakognitivnih strategija učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
C.4.3. Učenik sintetizira složene društveno-afektivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
- planira i upravlja radom u skupini na istraživačkim projektima i/ili terenskoj nastavi
- procjenjuje učinkovitost usvojenih strategija i njihovu primjenjivost u daljnjem razvoju vlastite osobnosti i odnosa prema drugima
Učenik uz stalnu pomoć sintetizira složene društveno-afektivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik uz čestu pomoć sintetizira složene društveno-afektivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik uz povremenu pomoć sintetizira većinu složenih društveno-afektivnih strategija učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik samostalno i uspješno sintetizira većinu složenih društveno-afektivnih strategija učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
C.4.4. Učenik se koristi širokim spektrom tehnika kreativnoga izražavanja: kritički prosuđuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i suvremenim temama.
- primjenjuje tehniku paralelnoga/učinkovitoga
sukobljavanja mišljenja i tehniku eksperimentiranja
- koristi se lateralnim mišljenjem
- kreativno uopćava informacije suprotnih značenja i razvija nove skladne cjeline
- kreira složene maštovite tekstove
- razvija osjećaj za estetski doživljaj
Učenik se uz stalnu pomoć koristi širokim spektrom tehnika kreativnoga izražavanja.
Učenik se uz čestu pomoć koristi širokim spektrom tehnika kreativnoga izražavanja.
Učenik se uz povremenu pomoć učinkovito koristi širokim spektrom tehnika kreativnoga izražavanja.
Učenik se samostalno i učinkovito koristi širokim spektrom tehnika kreativnoga izražavanja.
C.4.5. Učenik se koristi širokim spektrom vještina kritičkoga mišljenja: argumentirano dokazuje i prosuđuje mišljenja, stavove i vrijednosti primjenjujući ih u rješavanju problemskih situacija i donošenju odluka povezanih s osobnim iskustvima i suvremenim temama.
- postavlja konzistentne, valjane i razumne pretpostavke
- donosi promišljene, logične i obranjive zaključke te izvodi duboke i konzistentne inferencije kao elemente kritičkoga mišljenja
- predviđa moguće posljedice i rješenja te ih vrednuje i donosi odluke
- primjenjuje pregovaračke tehnike u rješavanju problemskih situacija
Učenik se uz stalnu pomoć koristi širokim spektrom vještina kritičkoga mišljenja.
Učenik se uz čestu pomoć koristi širokim spektrom vještina kritičkoga mišljenja.
Učenik se uz povremenu pomoć učinkovito koristi širokim spektrom vještina kritičkoga mišljenja.
Učenik se samostalno i učinkovito koristi širokim spektrom vještina kritičkoga mišljenja.
C.4.6. Učenik kritički vrednuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora te izvodi duže prezentacije složenih sadržaja.
- koristi se različitim vrstama digitalnih i drugih medija
- kritički interpretira i vrednuje informacije radi njihove objektivne upotrebe, razmjene i prezentiranja
Učenik uz stalnu pomoć kritički vrednuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora te priprema i izvodi duže prezentacije složenih sadržaja.
Učenik uz čestu pomoć kritički vrednuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora te priprema i izvodi duže prezentacije složenih sadržaja.
Učenik uz povremenu pomoć kritički vrednuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora i uglavnom samostalno priprema i izvodi duže prezentacije složenih sadržaja.
Učenik samostalno i uspješno kritički vrednuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora i samostalno priprema i izvodi duže prezentacije složenih sadržaja.
preporuke za ostvarivanje ishoda (4. I 5. CIKLUS)
Složene strategije učenja jezika, tehnike kreativnoga izražavanja i vještine kritičkoga mišljenja primjenjuju se u učenju i poučavanju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Srednja škola – nastavak učenja (70+70+70+64)
4. ciklus
1. razred
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
A.1.1. Učenik analizira jednostavan prilagođen ili izvoran tekst srednje dužine pri slušanju i čitanju.
- pokazuje razumijevanje teksta opće tematike
- pokazuje razumijevanje osnovnih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke
- analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije
- prepoznaje implicitne poruke u tekstu
- razlikuje bitnu od nebitne informacije
- primjenjuje strategije za slušanje i čitanje
- razumije govornika kad govori polako u najzastupljenijim varijantama standardnoga jezika
- uspoređuje utjecaj intonacije na poruku koju govornik želi prenijeti
Učenik uz stalnu pomoć analizira tekst i glavnu poruku te pronalazi i analizira neke ključne i specifične informacije. Uz stalnu pomoć prepoznaje osnovne leksičke strukture svojstvene jeziku struke i utjecaj intonacije te razumije govornika kad govori polako u najzastupljenijim varijantama standardnoga jezika te primjenjuje neke strategije za slušanje i čitanje.
Učenik uz čestu pomoć analizira tekst i glavnu poruku te pronalazi i analizira neke ključne i specifične informacije. Prepoznaje osnovne leksičke strukture svojstvene jeziku struke i neke implicitne poruke te povremeno razlikuje bitne od nebitnih informacija. Uz čestu pomoć prepoznaje utjecaj intonacije i razumije izvornoga govornika kad govori polako u najzastupljenijim varijantama standardnoga jezika te primjenjuje neke strategije za slušanje i čitanje.
Učenik uz povremenu pomoć analizira tekst i glavnu poruku, pronalazi i analizira većinu ključnih i specifičnih informacija. Prepoznaje osnovne leksičke strukture svojstvene jeziku struke i implicitne poruke te uglavnom razlikuje bitne od nebitnih informacija. Uz povremenu pomoć prepoznaje utjecaj intonacije i razumije izvornoga govornika kad govori polakou najzastupljenijim varijantama standardnoga jezika te primjenjuje više različitih strategija za slušanje i čitanje.
Učenik samostalno analizira tekst, glavnu poruku, ključne i specifične informacije i povezuje ih s primjerima iz teksta. Prepoznaje osnovne leksičke strukture svojstvene jeziku struke i implicitne poruke te razlikuje bitne od nebitnih informacija. Prepoznaje utjecaj intonacije i razumije izvornoga govornika kad govori polako u najzastupljenijim varijantama standardnoga jezika te primjenjuje odgovarajuće strategije za slušanje i čitanje.
A.1.2. Učenik prilagođava prozodiju različitim komunikacijskim situacijama.
- ističe i naglašava značenje pojedinačnih riječi u prijenosu poruke
- koristi se odgovarajućim naglaskom ili/i akcentom, ritmom, intonacijom te varijacijama u brzini i glasnoći govora i prilagođava ih različitim komunikacijskim situacijama
Učenik uz stalnu pomoć i prema slušnome modelu prilagođava prozodiju poznatim komunikacijskim situacijama kako bi istaknuo značenje pojedinačnih riječi u prijenosu poruke oponašajući odgovarajući naglasak ili/i akcent, ritam, intonaciju te varijacije u brzini i glasnoći govora.
Učenik prema slušnome modelu prilagođava prozodiju poznatim komunikacijskim situacijama kako bi istaknuo značenje pojedinačnih riječi u prijenosu poruke i uz čestu se pomoć koristi odgovarajućim naglaskom ili/i akcentom, ritmom, intonacijom te varijacijama u brzini i glasnoći govora.
Učenik prilagođava prozodiju različitim komunikacijskim situacijama kako bi istaknuo značenje pojedinačnih riječi u prijenosu poruke i uz povremenu se pomoć koristi odgovarajućim naglaskom ili/i akcentom, ritmom, intonacijom te varijacijama u brzini i glasnoći govora.
Učenik samostalno i kreativno prilagođava prozodiju različitim komunikacijskim situacijama kako bi posebno istaknuo značenje pojedinačnih riječi u prijenosu poruke i točno i precizno se koristi odgovarajućim naglaskom ili/i akcentom, ritmom, intonacijom te varijacijama u brzini i glasnoći govora.
A.1.3. Učenik govori tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama srednje razine složenosti.
- planira tijek govora
- priprema i govori tekst
- izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i potkrepljuje ih odgovarajućim dokazima i primjerima
- koristi se osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
- uređuje, tj. ispravlja svoj govor
Učenik uz stalnu pomoć planira tijek govora, priprema i govori tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama srednje razine složenosti te izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove. Uz stalnu pomoć se koristi osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
Učenik uz čestu pomoć planira tijek govora, priprema i govori tekst srednje dužine, koristi se jezičnim strukturama srednje razine složenosti, izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i nastoji ih potkrijepiti primjerima. Uz čestu se pomoć koristi osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
Učenik uz povremenu pomoć planira tijek govora, priprema i govori tekst srednje dužine, koristi se primjerenim jezičnim strukturama srednje razine složenosti, izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i potkrepljuje ih ponekim dokazima i primjerima. Uz povremenu se pomoć koristi osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
Učenik samostalno i kreativno planira tijek govora, priprema i govori tekst srednje dužine točno se koristeći primjerenim jezičnim strukturama srednje razine složenosti te izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i potkrepljuje ih odgovarajućim dokazima i primjerima. Samostalno se koristi osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
A.1.4. Učenik sudjeluje u dužemu planiranom i jednostavnome neplaniranom razgovoru poznate tematike.
- planira i priprema duži razgovor
- sudjeluje u jednostavnome neplaniranom razgovoru
- koristi se primjerenim jezičnim strukturama za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ
- korist se osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
Učenik uz stalnu pomoć planira i priprema duži razgovor i sudjeluje u jednostavnome neplaniranom razgovoru poznate tematike koristeći neke primjerene jezične strukture; uz stalnu pomoć pokreće razgovor i preuzima pravo na riječ tese koristi osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik uz čestu pomoć planira i priprema duži razgovor i sudjeluje u jednostavnome neplaniranom razgovoru poznate tematike koristeći neke primjerene jezične strukture; pokreće, održava i završava razgovor te povremeno preuzima pravo na riječ i koristi se osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik uz povremenu pomoć planira i priprema duži razgovor i aktivno sudjeluje u jednostavnome neplaniranom razgovoru poznate tematike koristeći primjerene jezične strukture, često pokreće, održava i završava razgovor te preuzima pravo na riječ i koristi se osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik samostalno planira i priprema duži razgovor i aktivno i samoinicijativno sudjeluje u jednostavnome neplaniranom razgovoru poznate tematike, kreativno koristi primjerene jezične strukture, samostalno pokreće, održava i završava razgovor te preuzima pravo na riječ i korist se osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
A.1.5. Učenik piše strukturiran tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama srednje razine složenosti.
- planira strukturu i sadržaj
- organizira tekst u odlomke
- koristi se primjerenim kohezivnim sredstvima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti
- primjenjuje pravopisna pravila
- upotrebljava osnovne leksičke strukture svojstvene jeziku struke
- uređuje tj. ispravlja svoj tekst
Učenik uz stalnu pomoć piše djelomično strukturiran tekst srednje dužine koristeći se nekim veznim sredstvima, nekim primjerenim jezičnim strukturama i primjenjuje dio pravopisnih pravila. Uz stalnu pomoć se koristi osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Uz stalnu pomoć ispravlja svoj tekst.
Učenik uz čestu pomoć piše djelomično strukturiran tekst srednje dužine s djelomično razrađenim idejama koristeći se nekim odgovarajućim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti. Uz čestu se pomoć koristi osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Uz pomoć ispravlja svoj tekst.
Učenik uz povremenu pomoć piše tekst srednje dužine, organizira odlomke i razrađuje ideje, uglavnom se točno koristi primjerenim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti. Uz povremenu se pomoć koristi osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Uz pomoć ispravlja svoj tekst.
Učenik samostalno i kreativno piše tekst srednje dužine, jasno organizira odlomke i precizno razrađuje ideje, točno se koristi primjerenim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti. Samostalno se koristi osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj tekst.
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
B.1.1. Učenik raspravlja o informacijama o zemljama ciljnoga jezika i drugim kulturama.
- proširuje raspon informacija o drugim kulturama
- utvrđuje i analizira sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama
- prosuđuje primjerenost zaključaka o vlastitoj kulturi i drugim kulturama
Učenik uz stalnu pomoć proširuje raspon informacija o drugim kulturama te obrazlaže sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama.
Učenik uz čestu pomoć obrazlaže sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama te tumači zaključke o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
Učenik uz povremenu pomoć procjenjuje sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama te zaključke o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
Učenik samostalno procjenjuje sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama te primjerenost zaključaka o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
B.1.2. Učenik prilagođava zadane komunikacijske obrasce u različitim, unaprijed određenim kontekstima.
- mijenja naučene komunikacijske obrasce za izražavanje različitih društvenih funkcija jezika
- prilagođava obrasce vlastitim potrebama u komunikacijskoj situaciji
Učenik uz stalnu pomoć, na temelju predloška primjenjuje naučene komunikacijske obrasce.
Učenik uz čestu pomoć i u nekim slučajevima primjenjuje naučene komunikacijske obrasce.
Učenik uz povremenu pomoć i u većini slučajeva primjereno izabire i upotrebljava naučene komunikacijske obrasce.
Učenik samostalno prilagođava i upotrebljava naučene komunikacijske obrasce.
B.1.3. Učenik preispituje i procjenjuje predrasude i stereotipe na svim razinama i u svim oblicima te primjenjuje strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
- provjerava točnost informacija o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika i drugim kulturama
- ističe (vlastita) pogrešna shvaćanja i upozorava na njihove posljedice
- izabire strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda primjerene kontekstu
Učenik uz stalnu pomoć istražuje informacije o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika te upozorava na (vlastita) pogrešna shvaćanja.
Učenik uz čestu pomoć dovodi u vezu različite informacije o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika, preispituje (vlastita) pogrešna shvaćanja o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika te se koristi strategijama za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
Učenik uz povremenu pomoć komentira različite informacije o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika i (vlastita) pogrešna shvaćanja o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika te se koristi strategijama za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
Učenik samostalno provjerava točnost informacija o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika, komentira (vlastita) pogrešna shvaćanja o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika te se samostalno koristi strategijama za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
B.1.4. Učenik prepoznaje i objašnjava utjecaj međukulturnih iskustava na oblikovanje vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima.
- izdvaja vlastita inicijalna uvjerenja i stavove prema drugima
- navodi promjene vlastitih uvjerenja i stavova koje su uslijedile kao rezultat međukulturnih iskustava
Učenik uz stalnu pomoć opisuje vlastita inicijalna uvjerenja i stavove prema drugima.
Učenik uz čestu pomoć opisuje promjene vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima.
Učenik uz povremenu pomoć objašnjava promjene vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima.
Učenik samostalno objašnjava promjene vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima i daje primjere.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
C.1.1. Učenik prepoznaje složene kognitivne strategije učenja jezika i koristi se njima.
- analizira i primjenjuje potrebne korake za uspješno rješavanje zadatka
- raščlanjuje nove izraze i strukture na poznate elemente radi razumijevanja i pravilne upotrebe
- koristi se jednojezičnim i/ili dvojezičnim rječnicima
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje složene kognitivne strategije učenja i uz pomoć se njima koristi.
Učenik uz čestu pomoć prepoznaje složene kognitivne strategije učenja jezika i uz čestu pomoć se njima koristi.
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje većinu složenih kognitivnih strategija učenja jezika i uz povremenu se pomoć njima koristi.
Učenik samostalno prepoznaje složene kognitivne strategije učenja jezika i samostalno se njima koristi.
C.1.2. Učenik prepoznaje i koristi se složenim metakognitivnim strategijama učenja.
- razmišlja o različitim zadatcima pokazujući jasno razumijevanje njihove svrhe
- prepoznaje moguće probleme i bira odgovarajuća rješenja
- prati napredak u učenju tekstom srednje dužine
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje i koristi se složenim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć prepoznaje i koristi se složenim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje i koristi se složenim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
Učenik samostalno prepoznaje i koristi se složenim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
C.1.3. Učenik prepoznaje i koristi se složenim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
- usredotočuje se na ciljeve učenja, vlastita postignuća i resurse koji su mu na raspolaganju radi smanjenja stresa pri učenju
- razgovara s drugima o poteškoćama u učenju
- razvija suradničko učenje radi uzajamne potpore i ohrabrenja
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje i koristi se složenim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć prepoznaje i koristi se složenim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje i koristi se složenim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
Učenik samostalno prepoznaje i upotrebljava složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
C.1.4. Učenik izabire i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja: tumači i vrednuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i poznatim temama.
- kreativno oblikuje različite vrste tekstova
- provodi kratko istraživanje na temelju postavljenih hipoteza izvodeći zaključke otvorenoga tipa i koristeći se intuicijom u pronalaženju originalnih rješenja
Učenik uz stalnu pomoć izabire i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik uz čestu pomoć izabire i upotrebljava različite tehnike kreativnoga izražavanja.
Učenik uz povremenu pomoć izabire i učinkovito upotrebljava različite tehnike kreativnoga izražavanja.
Učenik izabire te se samostalno i učinkovito koristi složenim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika. različite tehnike kreativnoga izražavanja.
C.1.5. Učenik izabire i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja: tumači i vrednuje mišljenja, stavove i vrijednosti povezane s osobnim iskustvima i poznatim temama.
- pažljivo, aktivno i analitički čita i odlučuje koje od informacija, mišljenja, stavova i vrijednosti u tekstu prihvatiti
- izlaže ih s argumentacijom
Učenik uz stalnu pomoć izabire i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik uz čestu pomoć izabire i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik uz povremenu pomoć izabire i učinkovito se koristi različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik izabire te samostalno i učinkovito se koristi različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
C.1.6. Učenik izabire i organizira informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, uočava osnovna pravila za citiranje izvora te izvodi duže prezentacije srednje složenih sadržaja.
- bira i usklađuje informacije/poruke iz različitih vrsta tekstova i iz različitih izvora te ih prema smjernicama iznosi u dužim prezentacijama
Učenik uz stalnu pomoć izabire i organizira informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora te priprema i izvodi duže prezentacije srednje složenih sadržaja prema smjernicama i uočava neka osnovna pravila za citiranje izvora.
Učenik uz čestu pomoć izabire i organizira informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora te priprema i izvodi duže prezentacije srednje složenih sadržaja prema smjernicama i uočava neka osnovna pravila za citiranje izvora.
Učenik uz povremenu pomoć izabire i organizira informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora te priprema i izvodi duže prezentacije srednje složenih sadržaja prema smjernicama i uočava većinu osnovnih pravila za citiranje izvora.
Učenik samostalno izabire i organizira informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora te priprema i izvodi duže prezentacije srednje složenih sadržaja prema smjernicama i uočava osnovna pravila za citiranje izvora.
2. razred
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
A.2.1. Učenik analizira jednostavan izvoran i duži prilagođen tekst pri slušanju i čitanju.
- pokazuje razumijevanje teksta opće tematike
- pokazuje razumijevanje jednostavnih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke
- analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije i implicitne poruke u tekstu primjenjujući strategije slušanja i čitanja
- procjenjuje utjecaj intonacije na poruku koju govornik želi prenijeti u različitim kontekstima
- prepoznaje različite stilove uvjetovane komunikacijskom situacijom
Učenik uz stalnu pomoć analizira tekst i glavnu poruku, pronalazi neke ključne i specifične informacije te prepoznaje implicitne poruke i jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke. Uz stalnu pomoć prepoznaje utjecaj intonacije i prepoznaje stilove u pisanome i govorenome jeziku.
Učenik uz čestu pomoć analizira tekst i glavnu poruku, neke ključne i specifične informacije, prepoznaje implicitne poruke i jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke. Uz čestu pomoć prepoznaje utjecaj intonacije i prepoznaje stilove u pisanome i govorenome jeziku.
Učenik uz povremenu pomoć analizira tekst i glavnu poruku, pronalazi i analizira većinu ključnih i specifičnih informacija. Prepoznaje jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke i analizira većinu implicitnih poruka te razlikuje bitne od nebitnih informacija. Uz povremenu pomoć prepoznaje utjecaj intonacije i prepoznaje stilove u pisanome i govorenome jeziku.
Učenik samostalno analizira tekst, glavnu poruku, ključne i specifične informacije i povezuje ih s primjerima iz teksta. Prepoznaje jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke i analizira implicitne poruke te razlikuje bitne od nebitnih informacija. Učenik samostalno i točno prepoznaje različite stilove u pisanome i govorenome jeziku.
A.2.2. Učenik se koristi prozodijom radi isticanja različitih značenja.
- izmjenjuje naglašavanje riječi i mijenja rečeničnu intonaciju kako bi istaknuo drugačije značenje
- pravilno izgovara i prati ritam rečenice
- varira brzinu i glasnoću govora i prilagođava ih različitim komunikacijskim situacijama
Učenik se uz stalnu pomoć i prema zvučnome predlošku koristi prozodijom, izmjenjuje naglašavanje riječi i mijenja rečeničnu intonaciju kako bi istaknuo drugačije značenje te prati ritam rečenice.
Učenik se uz čestu pomoć prema zvučnome predlošku koristi prozodijom, izmjenjuje naglašavanje riječi i mijenja rečeničnu intonaciju kako bi istaknuo drugačije značenje te povremeno točno prati ritam rečenice.
Učenik se uz povremenu pomoć koristi prozodijom, izmjenjuje naglašavanje riječi i mijenja rečeničnu intonaciju kako bi istaknuo drugačije značenje te često pravilno izgovara i prati ritam rečenice.
Učenik se samostalno i kreativno koristi prozodijom, izmjenjuje naglašavanje riječi i mijenja rečeničnu intonaciju kako bi istaknuo drugačije značenje te pravilno izgovara i točno prati ritam rečenice.
A.2.3. Učenik govori tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama više razine složenosti.
- planira tijek govora
- priprema i govori tekst
- izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i obrazlaže ih argumentima
- iznosi rezultat rada u skupini ili vlastitog rada pred drugima
- upotrebljava jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke
- uređuje, tj. ispravlja svoj govor
Učenik uz stalnu pomoć planira tijek govora, priprema i govori tekst srednje dužine koristeći jezične strukture više razine složenosti, izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove te iznosi rezultat rada u skupini ili vlastitoga rada pred drugima. Uz stalnu pomoć upotrebljava jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke i ispravlja svoj govor.
Učenik uz čestu pomoć planira tijek govora, priprema i govori tekst srednje dužine, povremeno točno koristi jezične strukture više razine složenosti, izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i nastoji ih obrazložiti argumentima te uz čestu pomoć iznosi rezultat rada u skupini ili vlastitoga rada pred drugima. Uz čestu pomoć upotrebljava jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke i ispravlja svoj govor.
Učenik uz povremenu pomoć planira tijek govora, priprema i govori tekst srednje dužine, često točno koristi primjerene jezične strukture više razine složenosti i samostalno izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i obrazlaže ih ponekim argumentima te uz povremenu pomoć iznosi rezultat rada u skupini i vlastitoga rada pred drugima. Uz povremenu pomoć upotrebljava jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke i ispravlja svoj govor.
Učenik samostalno i kreativno planira tijek govora, priprema i govori tekst srednje dužine točno koristeći primjerene jezične strukture više razine složenosti, samostalno izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i obrazlaže ih argumentima te točno iznosi rezultat rada u skupini ili
vlastitoga rada pred drugima. Samostalno upotrebljava jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke i ispravlja svoj govor.
A.2.4. Učenik sudjeluje u kraćemu neplaniranom i dužemu planiranom razgovoru.
- koristi se primjerenim jezičnim strukturama za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ
- pokazuje zanimanje za razgovor i uključuje se u tijek razgovora izborom prikladnih fraza
- koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
Učenik uz stalnu pomoć planira, priprema i sudjeluje u kraćemu neplaniranom i dužemu planiranom razgovoru te se koristi nekim primjerenim jezičnim strukturama. Uz stalnu pomoć upotrebljava jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke,
pokreće razgovor, rijetko preuzima pravo na riječ te se uključuje u razgovor izborom osnovnih fraza.
Učenik uz čestu pomoć planira, priprema i sudjeluje u kraćemu neplaniranom i dužemu planiranom razgovoru te se povremeno koristi primjerenim jezičnim strukturama. Uz čestu se pomoć koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke, pokreće, održava i završava razgovor,
povremeno preuzima pravo na riječ te se uključuje u razgovor djelomično ispravnim izborom nekih prikladnih fraza.
Učenik uz povremenu pomoć planira, priprema i često aktivno sudjeluje u kraćemu neplaniranom i dužemu planiranom razgovoru te se često točno koristi primjerenim jezičnim strukturama. Uz povremenu se pomoć koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke, pokreće, održava i završava razgovor, preuzima pravo na riječ i uključuje se u razgovor ispravnim izborom većine prikladnih fraza.
Učenik samostalno planira, priprema i aktivno i spontano sudjeluje u kraćemu neplaniranom i dužemu planiranom razgovoru, kreativno se koristi primjerenim jezičnim strukturama te samostalno pokreće, održava i završava razgovor, preuzima pravo na riječ i samostalno se i spontano uključuje u razgovor pravilnim izborom prikladnih fraza te se koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
A.2.5. Učenik piše strukturiran tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama više razine složenosti.
- individualno i/ili suradničkim radom planira strukturu i sadržaj
- organizira tekst u odlomke
- koristi se primjerenim veznim sredstvima i jezičnim strukturama više razine složenosti
- primjenjuje pravopisna pravila
- koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
- uređuje tj. ispravlja svoj tekst
Učenik uz stalnu pomoć piše djelomično strukturiran tekst, koristi se nekim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama više razine složenosti. Uz stalnu pomoć se koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Uz stalnu pomoć ispravlja svoj tekst.
Učenik uz čestu pomoć piše djelomično strukturiran tekst s djelomično razrađenim idejama, koristi se primjerenim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama više razine složenosti. Uz čestu se pomoć koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Uz čestu pomoć ispravlja svoj tekst.
Učenik uz povremenu pomoć piše strukturiran tekst srednje dužine, često se točno koristi primjerenim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama više razine složenosti, jasno organizira odlomke i precizno razrađuje ideje. Uz povremenu se pomoć koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Uz povremenu pomoć ispravlja svoj tekst.
Učenik samostalno i kreativno piše strukturiran tekst srednje dužine, točno se koristi primjerenim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama više razine složenosti te jasno organizira odlomke i precizno razrađuje ideje. Samostalno se koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj tekst.
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
B.2.1. Učenik istražuje kulture zemalja ciljnoga jezika i drugih kultura.
- otkriva kulture zemalja ciljnoga jezika i drugih kultura tijekom satova književnosti, filmske umjetnost i sl. u izvanškolskome okružju
Učenik uz stalnu pomoć istražuje kulture zemalja ciljnoga jezika i drugih kultura u poznatome kontekstu.
Učenik uz čestu pomoć istražuje kulture zemalja ciljnoga jezika i drugih kultura u različitim kontekstima.
Učenik uz povremenu pomoć istražuje kulture zemalja ciljnoga jezika i drugih kultura u različitim kontekstima.
Učenik samoinicijativno istražuje kulture zemalja ciljnoga jezika i drugih kultura u različitim kontekstima.
B.2.2. Učenik primjenjuje raznolike društveno-jezične funkcije jezika i konvencije uljudnoga ponašanja u različitim kontekstima.
- primjenjuje konvencije uljudnoga ponašanja u privatnoj i javnoj sferi, u fizičkome i digitalnome okružju, neovisno o kontekstu
- iskazuje različite društveno-jezične funkcije s pomoću jezičnih struktura srednje razine složenosti
Učenik uz stalnu pomoć primjenjuje konvencije uljudnoga ponašanja u privatnoj i javnoj sferi te različite društvene funkcije jezika u poznatim kontekstima.
Učenik uz čestu pomoć primjenjuje konvencije uljudnoga ponašanja u privatnoj i javnoj sferi te različite društvene funkcije jezika u različitim kontekstima.
Učenik uz povremenu pomoć izabire primjerene konvencije uljudnoga ponašanja u privatnoj i javnoj sferi i povremeno primjenjuje različite društvene funkcije jezika.
Učenik samostalno prilagođava vlastito ponašanje u skladu s konvencijama uljudnoga ponašanja u privatnoj i javnoj sferi te u većini slučajeva samostalno primjenjuje različite društvene funkcije jezika.
B.2.3. Učenik predviđa moguće posljedice utjecaja predrasuda i stereotipa u različitim kontekstima.
- osmišljava analogije i metafore pomoću kojih opisuje opasnost od tumačenja drugih kultura kroz prizmu vlastite kulture
- objašnjava opasnost od stjecanja pogrešne i/ili nepotpune slike o narodu i/ili kulturi zbog generalizacija, stereotipa i predrasuda
Učenik uz stalnu pomoć opisuje opasnost od tumačenja drugih kultura kroz prizmu vlastite kulture te moguće posljedice generalizacija, stereotipa i predrasuda u poznatome kontekstu.
Učenik uz čestu pomoć raspravlja o opasnosti od tumačenja drugih kultura kroz prizmu vlastite kulture te opisuje moguće posljedice generalizacija, stereotipa i predrasuda u različitim kontekstima.
Učenik uz povremenu pomoć i koristeći se primjerima, objašnjava opasnost od tumačenja drugih kultura kroz prizmu vlastite kulture te objašnjava moguće posljedice generalizacija, stereotipa i predrasuda.
Učenik samostalno osmišljava analogije i metafore pomoću kojih opisuje opasnost od tumačenja drugih kultura kroz prizmu vlastite kulture te objašnjava moguće posljedice generalizacija, stereotipa i predrasuda.
B.2.4 Učenik raspravlja o utjecaju međukulturnih iskustava na oblikovanje vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima.
- koristi se osobnim iskustvom kao polazišnom točkom za izvođenje zaključaka o utjecaju međukulturnih iskustava na oblikovanje uvjerenja i stavova
- argumentira svoje mišljenje i potkrepljuje ga primjerima
Učenik uz stalnu pomoć opisuje vlastita uvjerenja i stavove proizišle iz međukulturnih iskustava.
Učenik uz čestu pomoć objašnjava vlastita uvjerenja i stavove proizišle iz međukulturnih iskustava.
Učenik uz povremenu pomoć daje primjere utjecaja međukulturnih iskustava na oblikovanje vlastitih uvjerenja i stavova.
Učenik samostalno argumentira zaključke o utjecaju međukulturnih iskustava na oblikovanje vlastitih uvjerenja i stavova.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
C.2.1. Učenik povezuje i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
- koristi se raznim tehnikama naglašavanja radi razumijevanja teksta
- izdvaja i zapisuje glavne poruke, ključne i specifične informacije i implicitne poruke
- piše bilješke
- koristi se jezičnim i drugim vrstama natuknica radi rekonstruiranja značenja slušanih i čitanih tekstova
Učenik uz stalnu pomoć povezuje i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć povezuje i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć povezuje i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
Učenik samostalno i učinkovito povezuje i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
C.2.2. Učenik povezuje i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
- istražuje različite pristupe učenju i rješavanju zadataka i koristi se njima radi unapređenja učenja
- bilježi napredak u učenju dužim tekstom
Učenik uz stalnu pomoć povezuje i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć povezuje i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć povezuje i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
Učenik samostalno i učinkovito povezuje i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
C.2.3. Učenik povezuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
- stvara pozitivan stav pozitivnim izjavama tijekom rada na zadatku
- upravlja vlastitim emocionalnim stanjem i primjenjuje tehnike opuštanja radi uspješnijega učenja
- planira i upravlja radom u skupini na projektima unutar redovnoga učenja i poučavanja
Učenik uz stalnu pomoć povezuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć povezuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć povezuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Učenik samostalno i učinkovito povezuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
C.2.4. Učenik povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja: propituje i vrednuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima.
- pokazuje interes za povezivanjem širokog raspona povezanih, ali i različitih područja/tema
- pokazuje prilagodljivost u otkrivanju novih značenja i odnosa među pojmovima i idejama
- u govoru i pisanju koristi se humorom
Učenik uz stalnu pomoć povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik uz čestu pomoć povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik uz povremenu pomoć i učinkovito povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik samostalno i učinkovito povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
C.2.5. Učenik povezuje i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja: propituje i vrednuje mišljenja, stavove i vrijednosti primjenjujući ih u rješavanju problemskih situacija povezanih s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima.
- definira i pojašnjava problem procjenjujući koliko su iznesene činjenice ili mišljenja i stavovi koherentni, uzročno-posljedično povezani i jesu li zaključci logički utemeljeni
- izražava samouvjerenost u vlastitome logičkom prosuđivanju
Učeni k uz stalnu pomoć povezuje i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik uz čestu pomoć povezuje i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik uz povremenu pomoć i učinkovito povezuje i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik samostalno i učinkovito povezuje i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
C.2.6. Učenik interpretira i uspoređuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, primjenjuje osnovna pravila za citiranje izvora te izvodi duže prezentacije srednje složenih sadržaja.
- razvija sposobnost tumačenja i razlikovanja informacija/poruka iz različitih vrsta tekstova kao i razlikovanja različitih vrsta izvora te razmjenjivanja informacija u svrhu objektivnoga izvještavanja
Učenik uz stalnu pomoć interpretira i uspoređuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, primjenjuje osnovna pravila za citiranje te priprema i izvodi duže prezentacije srednje složenih sadržaja.
Učenik uz čestu pomoć interpretira i uspoređuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, primjenjuje osnovna pravila za citiranje te priprema i izvodi duže prezentacije srednje složenih sadržaja.
Učenik uz povremenu pomoć interpretira i uspoređuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, uglavnom učinkovito primjenjuje osnovna pravila za citiranje te priprema i izvodi duže prezentacije srednje složenih sadržaja.
Učenik samostalno interpretira i uspoređuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, učinkovito primjenjuje osnovna pravila za citiranje te priprema i izvodi duže prezentacije srednje složenih sadržaja.
5. ciklus
3. razred
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
A.3.1. Učenik analizira duži izvoran ili prilagođen tekst pri slušanju i čitanju.
- pokazuje razumijevanje teksta opće tematike
- pokazuje razumijevanje složenijih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke
- analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije i implicitne poruke u tekstu
- razlikuje bitnu od nebitne informacije
- primjenjuje strategije slušanja i čitanja
Učenik uz stalnu pomoć analizira glavnu poruku i pronalazi neke ključne i specifične informacije, prepoznaje neke složenije leksičke strukture svojstvene jeziku struke i implicitne poruke te djelomično razlikuje bitnu od nebitne informacije. Primjenjuje neke strategije slušanja i čitanja.
Učenik uz čestu pomoć analizira glavnu poruku, neke ključne i specifične informacije i neke implicitne poruke te povremeno razlikuje bitne od nebitnih informacija. Prepoznaje složenije leksičke strukture svojstvene jeziku struke i primjenjuje više strategija slušanja i čitanja.
Učenik uz povremenu pomoć analizira glavnu poruku, većinu ključnih i specifičnih informacija i implicitnih poruka i često razlikuje bitne od nebitnih informacija. Prepoznaje složenije leksičke strukture svojstvene jeziku struke i primjenjuje većinu različitih strategija slušanja i čitanja.
Učenik samostalno analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije i povezuje ih s primjerima iz teksta. Analizira implicitne poruke i razlikuje bitne od nebitnih informacija. Prepoznaje složenije leksičke strukture svojstvene jeziku struke i primjenjuje odgovarajuće strategije slušanja i čitanja.
A.3.2. Učenik govori dug tekst koristeći se složenim jezičnim strukturama i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji.
- planira tijek govora i izlaganja, priprema i govori tekst koristeći složene jezične strukture i stil primjeren komunikacijskoj situaciji
- koristi se složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
- uređuje, tj. ispravlja svoj govor
Učenik uz stalnu pomoć planira tijek govora i izlaganja, priprema i govori tekst koristeći se složenim jezičnim strukturama te uz pomoć prilagođava stil komunikacijskoj situaciji. Uz stalnu pomoć se koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
Učenik uz čestu pomoć planira i priprema tijek govora i izlaganja, govori tekst, povremeno se koristi složenim jezičnim strukturama i prilagođava stil govora komunikacijskoj situaciji. Uz čestu se pomoć koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
Učenik uz povremenu pomoć planira tijek govora i izlaganja, priprema i govori tekst, često i upotrebljava primjerene složene jezične strukture, prilagođava stil govora komunikacijskoj situaciji. Uz povremenu se pomoć koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
Učenik samostalno i kreativno planira tijek govora i izlaganja, priprema i tečno govori tekst točno koristeći primjerene složene jezične strukture i stil primjeren komunikacijskoj situaciji. Samostalno se koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
A.3.3. Učenik sudjeluje u dužemu neplaniranom i dugome planiranom razgovoru.
- upotrebljava primjerene jezične strukture za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ
- pokazuje zanimanje za razgovor i upotrebljava osnovne fraze da dobije na vremenu prije nego što odgovori na pitanje
- koristi se složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
Učenik uz stalnu pomoć upotrebljava jezične strukture potrebne za sudjelovanje u dužemu neplaniranom i dugome planiranom razgovoru, pokreće razgovor i preuzima pravo na riječ te upotrebljava osnovne fraze da dobije na vremenu prije nego što odgovori na pitanje. Uz stalnu pomoć se koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik uz čestu pomoć upotrebljava primjerene jezične strukture pokreće, održava i završava duži neplanirani i dugi planirani razgovor, povremeno preuzima pravo na riječ te upotrebljava osnovne fraze da dobije na vremenu prije nego što odgovori na pitanje. Uz čestu se pomoć koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
Učenik uz povremenu pomoć aktivno sudjeluje u dužemu neplaniranom i dugome planiranom razgovoru, često upotrebljava primjerene jezične strukture te pokreće, održava i završava razgovor, preuzima pravo na riječ te često upotrebljava osnovne fraze da dobije na vremenu prije nego što odgovori na pitanje. Uz povremenu se pomoć koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik aktivno i spontano sudjeluje u dužemu neplaniranom i dugome planiranom razgovoru, kreativno upotrebljava primjerene jezične strukture, samostalno pokreće, održava i završava razgovor, preuzima pravo na riječ, potiče sugovornike na sudjelovanje u razgovoru i točno upotrebljava osnovne fraze da dobije na vremenu prije nego što odgovori na pitanje. Samostalno se koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
A.3.4. Učenik piše dug strukturiran tekst koristeći se složenim jezičnim strukturama i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji.
- planira strukturu i sadržaj
- organizira dug tekst u odlomke
- koristi se primjerenim veznim sredstvima i složenim jezičnim strukturama
- primjenjuje pravopisna pravila i odgovarajući stil pisanja
- koristi se složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
- uređuje tj. ispravlja svoj tekst
Učenik uz stalnu pomoć piše strukturiran dug tekst i koristi se nekim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i složenima jezičnim strukturama te odgovarajućim stilom pisanja. Uz stalnu pomoć se koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i uređuje tekst.
Učenik uz čestu pomoć piše strukturiran dug tekst s djelomično razrađenim idejama, povremeno se točno koristi primjerenim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i složenim jezičnim strukturama, povremeno se koristi odgovarajućim stilom pisanja. Uz čestu se pomoć koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i uređuje tekst.
Učenik uz povremenu pomoć piše strukturiran dug tekst, često se točno koristi primjerenim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i složenim jezičnim strukturama, jasno organizira odlomke i precizno razrađuje ideje, često se koristi odgovarajućim stilom pisanja. Uz povremenu se pomoć koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i uređuje tekst.
Učenik samostalno i kreativno piše strukturiran dug tekst, točno se koristi primjerenim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i složenim jezičnim strukturama, jasno organizira odlomke, precizno razrađuje ideje koristeći se odgovarajućim stilom pisanja. Samostalno se koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i uređuje tekst.
A.3.5. Učenik sažima i prevodi jednostavne tekstove.
- usmeno ili pismeno sažima jedan ili više tekstova proizvedenih na engleskome jeziku u jedan tekst na materinskome jeziku
- prevodi pisani ili govoreni tekst na engleskome jeziku na hrvatski jezik vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika
Učenik uz više vremena i uz stalnu pomoć sažima i prevodi jednostavne tekstove.
Učenik uz čestu pomoć sažima i prevodi jednostavne tekstove.
Učenik uz povremenu pomoć sažima i prevodi jednostavne tekstove.
Učenik samostalno sažima i prevodi jednostavne tekstove.
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
B.3.1. Učenik integrira različite kulturne elemente i stvara cjelovitu sliku vlastite kulture i drugih kultura.
- objašnjava složenost vlastite kulture i drugih kultura analizirajući njihove sastavne dijelove
- poopćava vlastite ideje o svojoj kulturi i drugim kulturama i objašnjava ih integrirajući različite kulturne elemente
Učenik uz povremenu pomoć analizira različite elemente vlastite kulture i drugih kultura te uspoređuje različite kulturne elemente drugih kultura s vlastitom kulturom.
Učenik uz čestu pomoć integrira elemente iz različitih područja u cjelovitu sliku vlastite kulture te objašnjava sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama.
Učenik uz povremenu pomoć integrira elemente iz različitih područja u cjelovitu sliku kultura zemalja ciljnoga jezika te objašnjava posebnosti i različitosti kultura zemalja ciljnoga jezika.
Učenik samostalno integrira elemente iz različitih područja u cjelovitu sliku drugih kultura te objašnjava posebnosti i različitosti drugih kultura.
B.3.2. Učenik se izražava primjereno kontekstu i svrsi komunikacije.
- primjenjuje prikladne komunikacijske obrasce u skladu s društveno-jezičnim funkcijama u različitim kontekstima
- koristi se odgovarajućim neverbalnim znakovima
Učenik uz stalnu pomoć primjenjuje prikladne komunikacijske obrasce u poznatim kontekstima.
Učenik uz čestu pomoć primjenjuje prikladne komunikacijske obrasce u različitim kontekstima te se u nekim slučajevima koristi odgovarajućim neverbalnim znakovima.
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje prikladne komunikacijske obrasce u različitim kontekstima te se u većini slučajeva koristi odgovarajućim neverbalnim znakovima.
Učenik samostalno primjenjuje prikladne komunikacijske obrasce u različitim kontekstima te odgovarajuće neverbalne znakove.
B.3.3. Učenik analizira utjecaj empatije na vlastita razmišljanja i postupke te prilagođava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda o vlastitoj kulturi i stranim kulturama.
- preispituje vlastite vrijednosti i stavove prema drugima i drugačijima
- prilagođava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda kontekstu i vlastitim potrebama
Učenik uz stalnu pomoć objašnjava vlastite vrijednosti i stavove prema drugima te procjenjuje strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
Učenik uz čestu pomoć procjenjuje vlastite vrijednosti i stavove prema drugima te prilagođava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
Učenik uz povremenu pomoć procjenjuje vlastite vrijednosti i stavove prema drugima te često prilagođava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
Učenik u većini slučajeva samostalno procjenjuje vlastite vrijednosti i stavove prema drugima te samostalno prilagođava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
B.3.4. Učenik interpretira međukulturno iskustvo iz više različitih gledišta te preispituje pretpostavke dobrih međukulturnih odnosa i potencijalno problematične situacije u međukulturnim susretima.
- uvažava različita kulturna gledišta i primjenjuje ih pri izvođenju zaključaka o vlastitoj kulturi i drugim kulturama
- tumači pojave drugih kultura bez donošenja vrijednosnih prosudbi
- analizira uzroke međukulturnih nesporazuma
- analizira (ne)uspješne međukulturne odnose i definira njihove zajedničke karakteristike
Učenik uz stalnu pomoć opisuje različita kulturna gledišta, osvještava važnost nedonošenja vrijednosnih prosudbi o drugim kulturama, analizira uzroke međukulturnih nesporazuma te opisuje karakteristike zajedničke uspješnim međukulturnim odnosima.
Učenik uz čestu pomoć objašnjava različita kulturna gledišta i pojave drugih kultura bez donošenja vrijednosnih prosudbi, raspravlja o uzrocima međukulturnih nesporazuma te opisuje karakteristike zajedničke neuspješnim međukulturnim odnosima.
Učenik uz povremenu pomoć izvodi zaključke o različitim kulturnim gledištima, uspoređuje pojave drugih kultura bez donošenja vrijednosnih prosudbi, propituje uzroke međukulturnih nesporazuma te procjenjuje karakteristike (ne)uspješnih međukulturnih odnosa.
Učenik samostalno izvodi zaključke o različitim kulturnim gledištima, objašnjava pojave drugih kultura bez donošenja vrijednosnih prosudbi, propituje uzroke međukulturnih nesporazuma te samostalno procjenjuje karakteristike (ne)uspješnih međukulturnih odnosa.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
C.3.1. Učenik analizira i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
- uspoređuje leksičke i strukturne elemente ciljnoga jezika s materinskim i utvrđuje sličnosti i razlike
- prevodi tekstove s ciljnoga jezika
- uvježbava ciljni jezik u prirodnome/stvarnome okružju čitajući izvorne tekstove
- koristi se različitim vrstama rječnika
Učenik uz stalnu pomoć analizira i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć analizira i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć analizira i primjenjuje većinu složenih kognitivnih strategija učenja jezika.
Učenik samostalno analizira i učinkovito primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
C.3.2. Učenik analizira i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
- okušava se u nepoznatim zadatcima i pristupima učenju
- svjesno pronalazi i stvara prilike za upotrebu i vježbanje jezika u stvarnim komunikacijskim situacijama
- razvija kriterije za procjenu vlastitoga znanja
- bilježi napredak i interpretira podatke o vlastitome učenju
Učenik uz stalnu pomoć analizira i primjenjuje složene
metakognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć analizira i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć analizira i primjenjuje većinu složenih metakognitivnih strategija učenja jezika.
Učenik samostalno analizira i učinkovito primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
C.3.3. Učenik analizira i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
- nastavlja razvijati suradničko učenje
- radi u skupini uz preuzimanje odgovornosti za ostvarenje zajedničkih ciljeva i donošenje odluka
- ispituje vlastitu ulogu i odnos prema drugima te s njima razgovara o vlastitim osjećajima kao i osjećajima drugih
Učenik uz stalnu pomoć analizira i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć analizira i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć analizira i primjenjuje većinu složenih društveno-afektivnih strategija učenja jezika.
Učenik samostalno analizira i učinkovito primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
C.3.4. Učenik prilagođava i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja: kritički vrednuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima.
- razvija i koristi se spontanim i slobodnim asociranjem i izmišljanjem kroz stvaralačku fantaziju
- koristi metodu pokušaja i pogrešaka u stvaranju novih sadržaja i ideja
Učenik uz stalnu pomoć prilagođava i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik uz čestu pomoć prilagođava i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik uz povremenu pomoć učinkovito prilagođava i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik samostalno i učinkovito prilagođava i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
C.3.5. Učenik prilagođava i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja: kritički vrednuje mišljenja, stavove i vrijednosti primjenjujući ih u rješavanju problemskih situacija i donošenju odluka povezanih s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima.
- provodi kratko istraživanje: postavlja hipoteze, primjenjuje osnovne tehnike istraživanja, obrađuje podatke i interpretira rezultate tako da zaključci logično slijede iz argumenata i empirijskih podataka
- nudi rješenja i donosi odluke
- rješava sukob
- sažima razne vrste tekstova
Učenik uz stalnu pomoć prilagođava i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik uz čestu pomoć prilagođava i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik uz povremenu pomoć učinkovito prilagođava i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik samostalno i učinkovito prilagođava i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
C.3.6. Učenik procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, primjenjuje pravila za citiranje izvora te izvodi duže prezentacije složenih sadržaja.
- u fizičkome i/ili digitalnome okružju objavljuje tekstove/kratke projekte radi usporedbe i procjene informacija
-izvodi duže prezentacije složenih sadržaja prema smjernicama
Učenik uz stalnu pomoć procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, primjenjuje pravila za citiranje te priprema i izvodi duže prezentacije složenih sadržaja prema smjernicama.
Učenik uz čestu pomoć procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, primjenjuje pravila za citiranje te priprema i izvodi duže prezentacije složenih sadržaja prema smjernicama.
Učenik uz povremenu pomoć procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, uglavnom učinkovito primjenjuje pravila za citiranje te priprema i izvodi duže prezentacije složenih sadržaja prema smjernicama.
Učenik samostalno i uspješno procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, samostalno i učinkovito primjenjuje pravila za citiranje te priprema i izvodi duže prezentacije složenih sadržaja prema smjernicama.
4. razred
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
A.4.1. Učenik procjenjuje duži izvoran ili prilagođen tekst pri slušanju i čitanju.
- pokazuje razumijevanje teksta opće tematike
- pokazuje razumijevanje složenih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke
- kritički procjenjuje glavnu poruku, ključne i specifične informacije i implicitne poruke u tekstu
- predviđa sadržaj na temelju ustroja teksta i procjenjuje kako struktura teksta i njegove karakteristike utječu na čitatelja i služe namjeni teksta
Učenik uz stalnu pomoć kritički procjenjuje glavnu poruku, neke ključne i specifične informacije i neke implicitne poruke u izvornome ili prilagođenome tekstu, predviđa sadržaj na temelju ustroja teksta i procjenjuje kako struktura teksta i neke njegove karakteristike utječu na čitatelja i služe namjeni teksta. Uz stalnu pomoć prepoznaje složene leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
Učenik uz čestu pomoć kritički procjenjuje glavnu poruku, neke ključne i specifične informacije i neke implicitne poruke u izvornome ili prilagođenome tekstu, predviđa sadržaj na temelju ustroja teksta te procjenjuje kako struktura teksta i neke njegove karakteristike utječu na čitatelja i služe namjeni teksta. Uz čestu pomoć prepoznaje složene leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
Učenik uz povremenu pomoć kritički procjenjuje glavnu poruku, ključne i specifične informacije i implicitne poruke u izvornome ili prilagođenome tekstu, predviđa sadržaj na temelju ustroja teksta te procjenjuje kako njegove karakteristike utječu na čitatelja i služe namjeni teksta. Uz povremenu pomoć prepoznaje složene leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
Učenik samostalno kritički procjenjuje glavnu poruku, ključne i specifične informacije i implicitne poruke u izvornome ili prilagođenome tekstu, točno predviđa sadržaj na temelju ustroja teksta te procjenjuje kako njegove karakteristike utječu na čitatelja i služe namjeni teksta. Samostalno prepoznaje složene leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
A.4.2. Učenik govori dug tekst koristeći vrlo složene jezične strukture.
- planira tijek govora i izlaganja
- priprema i govori tekst koristeći vrlo složene jezične strukture i stil primjeren komunikacijskoj situaciji
- koristi se složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
- uređuje, tj. ispravlja svoj govor
Učenik uz stalnu pomoć govori dug tekst, planira tijek govora i izlaganja, priprema i govori tekst koristeći neke vrlo složene jezične strukture i prilagođava stil komunikacijskoj situaciji. Uz stalnu pomoć se koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
Učenik uz čestu pomoć govori dug tekst, planira tijek govora i izlaganja, priprema i govori tekst, povremeno upotrebljava neke vrlo složene jezične strukture i prilagođava stil komunikacijskoj situaciji. Uz čestu se pomoć koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
Učenik uz povremenu pomoć govori dug tekst, planira tijek govora i izlaganja, priprema i govori tekst, često upotrebljava većinu vrlo složenih jezičnih struktura i stil primjeren komunikacijskoj situaciji. Uz povremenu se pomoć koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
Učenik samostalno i kreativno govori dug tekst, planira tijek govora i izlaganja, priprema i govori tekst točno i precizno koristeći vrlo složene jezične strukture i stil primjeren komunikacijskoj situaciji. Samostalno se koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
A.4.3. Učenik sudjeluje u dugome razgovoru.
- koristi se primjerenim jezičnim strukturama za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ u dugome neplaniranom razgovoru
- koristi se složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
Učenik uz stalnu pomoć sudjeluje u dugome razgovoru, uz pomoć se koristi primjerenim jezičnim strukturama, rijetko pokreće razgovor i preuzima pravo na riječ. Uz stalnu pomoć se koristi složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik uz čestu pomoć sudjeluje u dugome razgovoru, povremeno se koristi primjerenim jezičnim strukturama, pokreće, održava i završava razgovor, povremeno preuzima pravo na riječ. Uz čestu se pomoć koristi složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik uz povremenu pomoć aktivno sudjeluje u dugome razgovoru, često se koristi primjerenim jezičnim strukturama, često samostalno pokreće, održava i završava razgovor i preuzima pravo na riječ. Uz povremenu se pomoć koristi složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik aktivno i spontano sudjeluje u dugome razgovoru, kreativno se koristi primjerenim jezičnim strukturama, samostalno pokreće, održava i završava razgovor i preuzima pravo na riječ. Samostalno se koristi složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
A.4.4. Učenik piše tekst vrlo složene jezične strukture različitih dužina, stilova i namjena.
- planira strukturu i sadržaj
- organizira tekst različitih dužina u odlomke
- koristi se primjerenim veznim sredstvima i složenim jezičnim strukturama
- primjenjuje pravopisna pravila i odgovarajuća stilistička sredstva da postigne odgovarajući efekt
- koristi se složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
- uređuje tj. ispravlja svoj tekst
Učenik uz stalnu pomoć piše djelomično strukturiran tekst različitih dužina, koristi se nekim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima, složenim jezičnim strukturama i nekim stilističkim sredstvima te razvija ideje i teze i podupire ih ponekim dokazima, primjerima i citatima. Uz stalnu pomoć se koristi složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj tekst.
Učenik uz čestu pomoć piše djelomično strukturiran tekst različitih dužina, koristi se nekim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima, složenim jezičnim strukturama i nekim stilističkim sredstvima te razvija ideje i teze koje povremeno podupire ponekim dokazima, primjerima i citatima. Uz čestu se pomoć koristi složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj tekst.
Učenik uz povremenu pomoć piše strukturiran tekst različitih dužina, koristi se većinom veznih sredstava, poštuje pravopisna pravila, koristi se većinom složenih jezičnih struktura i stilističkih sredstava te uz povremenu pomoć razvija ideje i teze koje često podupire odgovarajućim dokazima, primjerima i citatima. Uz povremenu se pomoć koristi složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj tekst.
Učenik samostalno i kreativno piše strukturiran tekst različitih dužina, točno se koristi veznim sredstvima, pravopisnim pravilima, složenim jezičnim strukturama, kreativno se koristi stilističkim sredstvima te samostalno razvija ideje i teze koje točno podupire odgovarajućim dokazima, primjerima i citatima. Samostalno se koristi složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj tekst.
A.4.5. Učenik sažima i prevodi složenije tekstove.
- usmeno ili pismeno sažima na engleski jezik jedan ili više tekstova proizvedenih na materinskome jeziku
- prima pisani tekst na materinskome jeziku i proizvodi pisani ili govoreni tekst na engleskome jeziku vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika
- posreduje u neposrednoj usmenoj interakciji između dvaju ili više sugovornika koji ne dijele isti jezik
Učenik uz više vremena i uz stalnu pomoć sažima i prevodi složenije tekstove.
Učenik uz čestu pomoć sažima i prevodi složenije tekstove.
Učenik uz povremenu pomoć sažima i prevodi složenije tekstove.
Učenik samostalno sažima i prevodi složenije tekstove.
preporuke za ostvarivanje ishoda (4. i 5. ciklus)
Preporučene teme:Aktualne društvene teme, Znanost, umjetnost, mediji, moderna tehnologija, Aktivno građanstvo, Gospodarstvo, Turizam, Ekologija i održivi razvoj, Varijante engleskoga jezika
Leksičke strukture:Biraju se primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne cikluse, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Funkcije:provjeravanje razumijevanja, izražavanje mišljenja, opisivanje nada i planova, razvijanje argumentacije, izražavanje apstraktnih ideja
Tekstne vrste - pisana produkcija:esej, izvještaj, životopis, članak, molba, oglas, video uradak, bilješke, kritički osvrt, kratka priča, pjesma, prijava za posao, prijava za stipendiju, upute te ostale vrste specifične za jezik struke
Metodičke preporuke:Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja uz kognitivni pristup jeziku, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
B.4.1. Učenik raspravlja o složenim elementima važnim pripadnicima drugih kultura.
- iznosi argumentirane stavove o kulturnim elementima važnim pripadnicima drugih kultura
- objašnjava međuovisnost različitih elemenata koji definiraju kulturu i njihovu promjenjivost
Učenik uz stalnu pomoć objašnjava vlastite stavove o kulturnim elementima važnim pripadnicima drugih kultura, objašnjava različite elemente koji definiraju kulturu i uočava njihovu promjenjivost.
Učenik uz čestu pomoć analizira vlastite stavove o kulturnim elementima važnim pripadnicima drugih kultura te povezuje različite elemente koji definiraju kulturu i objašnjava njihovu promjenjivost.
Učenik uz povremenu pomoć preispituje vlastite stavove o kulturnim elementima važnim pripadnicima drugih kultura, raspravlja o različitim elementima koji definiraju kulturu i o njihovoj promjenjivosti.
Učenik argumentira vlastite stavove o kulturnim elementima važnim pripadnicima drugih kultura, objašnjava međuovisnost različitih elemenata koji definiraju kulturu i njihovu promjenjivost.
B.4.2. Učenik uvažava sve kulturne posebnosti različitih govornika i primjenjuje ih u međukulturnoj interakciji te komunicira s različitim skupinama govornika na način koji dovodi do uzajamnoga zadovoljstva sugovornika.
- primjenjuje prikladne komunikacijske obrasce i odgovarajuće neverbalne znakove
- ponaša se u skladu s kulturnim normama u različitim kontekstima – uvažava sve kulturne posebnosti i različitosti prisutne u verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji i primjenjuje konvencije povezane s njima u međukulturnim susretima
- primjenjuje prikladne komunikacijske obrasce u skladu sa situacijom i sugovornicima
Učenik uz stalnu pomoć opisuje neverbalne znakove u različitim međukulturnim situacijama i kulturne norme u različitim kontekstima te primjenjuje konvencije povezane s kulturnim posebnostima i različitostima prisutne u verbalnoj komunikaciji u poznatim kontekstima.
Učenik uz čestu pomoć primjenjuje neverbalne znakove u različitim međukulturnim situacijama i analizira kulturne norme u različitim kontekstima te primjenjuje konvencije povezane s kulturnim posebnostima i različitostima prisutne u verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji te prikladne komunikacijske obrasce u poznatim kontekstima.
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje neverbalne znakove u različitim međukulturnim situacijama, kulturne norme u različitim kontekstima, konvencije povezane s kulturnim posebnostima i različitostima prisutne u verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji u različitim kontekstima te prikladne komunikacijske obrasce u različitim kontekstima.
Učenik se ponaša u skladu s kulturnim normama u različitim kontekstima, samostalno primjenjuje konvencije povezane s kulturnim posebnostima i različitostima prisutne u verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji u različitim kontekstima te prikladne komunikacijske obrasce u različitim kontekstima.
B.4.3. Učenik prilagođava i zbog empatije mijenja vlastita razmišljanja i postupke u međukulturnim kontaktima te predlaže rješenja potencijalno problematičnih situacija u međukulturnim kontaktima i (p)održava uspješne odnose.
- uočava i ispravlja pogreške u tumačenju drugih kultura
- analizira stajališta i međukulturna iskustva u stvarnim i imaginarnim situacijama uvažavajući različite kulturne identitete
- usmjeren je na (p)održavanje dobrih međukulturnih odnosa
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje pogreške u tumačenju drugih kultura, analizira uzroke međukulturnih nesporazuma i stajališta te međukulturna iskustva u stvarnim situacijama uvažavajući različite kulturne identitete i usmjeren je na (p)održavanje dobrih međukulturnih odnosa.
Učenik uz čestu pomoć ispravlja pogreške u tumačenju drugih kultura, raspravlja o uzrocima međukulturnih nesporazuma te stajalištima i iskustvima u stvarnim situacijama uvažavajući različite kulturne identitete.
Učenik zbog empatije uz povremenu pomoć prilagođava vlastita razmišljanja i postupke i propituje uzroke međukulturnih nesporazuma te analizira stajališta i međukulturna iskustva u stvarnim i imaginarnim situacijama uvažavajući različite kulturne identitete.
Učenik samostalno zbog empatije mijenja vlastita razmišljanja i postupke i propituje uzroke međukulturnih nesporazuma te analizira stajališta i međukulturna iskustva uvažavajući različite kulturne identitete.
preporuke za ostvarivanje ishoda (4. i 5. ciklus)
Odgojno-obrazovni ishodi u ovoj domeni ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda u domeni Komunikacijska jezična kompetencija.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
C.4.1. Učenik sintetizira složene kognitivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
- prevodi tekstove na ciljni jezik
- primjenjuje znanje riječi, pojmova i struktura različitih jezika radi razumijevanja i upotrebe ciljnoga jezika
- piše sažetak dugoga odlomka/teksta
- preusmjerava razgovor na poznatu temu
- koristi se različitim vrstama referentne literature
Učenik uz stalnu pomoć sintetizira složene kognitivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik uz čestu pomoć sintetizira složene kognitivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik uz povremenu pomoć sintetizira većinu složenih kognitivnih strategija učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik samostalno i uspješno sintetizira većinu složenih kognitivnih strategija učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
C.4.2. Učenik sintetizira složene metakognitivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
- preuzima odgovornost za planiranje, praćenje i vrednovanje vlastitoga iskustva učenja
- nadovezuje se na prethodna znanja pri učenju
- planira, postavlja ciljeve i organizira učenje
- prati i vrednuje vlastito učenje o kojemu inicira konzultacijske sastanke radi postizanja boljih rezultata
Učenik uz stalnu pomoć sintetizira složene metakognitivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik uz čestu pomoć sintetizira složene metakognitivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik uz povremenu pomoć sintetizira većinu složenih metakognitivnih strategija učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik samostalno i uspješno sintetizira većinu složenih metakognitivnih strategija učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
C.4.3. Učenik sintetizira složene društveno-afektivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
- planira i upravlja radom u skupini na istraživačkim projektima i/ili terenskoj nastavi
- procjenjuje učinkovitost usvojenih strategija i njihovu primjenjivost u daljnjem razvoju vlastite osobnosti i odnosa prema drugima
Učenik uz stalnu pomoć sintetizira složene društveno-afektivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik uz čestu pomoć sintetizira složene društveno-afektivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik uz povremenu pomoć sintetizira većinu složenih društveno-afektivnih strategija učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik samostalno i uspješno sintetizira većinu složenih društveno-afektivnih strategija učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
C.4.4. Učenik se koristi širokim spektrom tehnika kreativnoga izražavanja: kritički prosuđuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i suvremenim temama.
- primjenjuje tehniku paralelnoga/učinkovitoga
sukobljavanja mišljenja i tehniku eksperimentiranja
- koristi se lateralnim mišljenjem
- kreativno uopćava informacije suprotnih značenja i razvija nove skladne cjeline
- kreira složene maštovite tekstove
- razvija osjećaj za estetski doživljaj
Učenik se uz stalnu pomoć koristi širokim spektrom tehnika kreativnoga izražavanja.
Učenik se uz čestu pomoć koristi širokim spektrom tehnika kreativnoga izražavanja.
Učenik se uz povremenu pomoć učinkovito koristi širokim spektrom tehnika kreativnoga izražavanja.
Učenik se samostalno i učinkovito koristi širokim spektrom tehnika kreativnoga izražavanja.
C.4.5. Učenik se koristi širokim spektrom vještina kritičkoga mišljenja: argumentirano dokazuje i prosuđuje mišljenja, stavove i vrijednosti primjenjujući ih u rješavanju problemskih situacija i donošenju odluka povezanih s osobnim iskustvima i suvremenim temama.
- postavlja konzistentne, valjane i razumne pretpostavke
- donosi promišljene, logične i obranjive zaključke te izvodi duboke i konzistentne inferencije kao elemente kritičkoga mišljenja
- predviđa moguće posljedice i rješenja te ih vrednuje i donosi odluke
- primjenjuje pregovaračke tehnike u rješavanju problemskih situacija
Učenik se uz stalnu pomoć koristi širokim spektrom vještina kritičkoga mišljenja.
Učenik uz čestu pomoć koristi širokim spektrom vještina kritičkoga mišljenja.
Učenik uz povremenu pomoć učinkovito koristi širokim spektrom vještina kritičkoga mišljenja.
Učenik se samostalno i učinkovito koristi širokim spektrom vještina kritičkoga mišljenja.
C.4.6. Učenik kritički vrednuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora te izvodi duže prezentacije složenih sadržaja.
- koristi se različitim vrstama digitalnih i drugih medija
- kritički interpretira i vrednuje informacije radi njihove objektivne upotrebe, razmjene i prezentiranja
Učenik uz stalnu pomoć kritički vrednuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora te priprema i izvodi duže prezentacije složenih sadržaja.
Učenik uz čestu pomoć kritički vrednuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora te priprema i izvodi duže prezentacije složenih sadržaja.
Učenik uz povremenu pomoć kritički vrednuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora i uglavnom samostalno priprema i izvodi duže prezentacije složenih sadržaja.
Učenik samostalno i uspješno kritički vrednuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora i samostalno priprema i izvodi duže prezentacije složenih sadržaja.
preporuke za ostvarivanje ishoda (4. i 5. ciklus)
Složene strategije učenja jezika, tehnike kreativnoga izražavanja i vještine kritičkoga mišljenja primjenjuju se u učenju i poučavanju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Srednja škola – nastavak učenja (140+140+140+128)
4. ciklus
1. razred
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
A.1.1. Učenik analizira jednostavan prilagođen ili izvoran tekst srednje dužine pri slušanju i čitanju.
- pokazuje razumijevanje teksta opće tematike
- pokazuje razumijevanje osnovnih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke
- analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije
- prepoznaje implicitne poruke u tekstu
- razlikuje bitnu od nebitne informacije
- primjenjuje strategije za slušanje i čitanje
- razumije govornika kad govori polako u najzastupljenijim varijantama standardnoga jezika
- uspoređuje utjecaj intonacije na poruku koju govornik želi prenijeti
- prepoznaje i razlikuje razgovorni stil od formalnijih stilova
Učenik uz stalnu pomoć pokazuje razumijevanje jednostavnoga teksta opće tematike i osnovnih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke; analizira tekst i glavnu poruku te pronalazi i analizira neke ključne i specifične informacije. Uz stalnu pomoć prepoznaje utjecaj intonacije i razumije govornika kad govori polako u najzastupljenijim varijantama standardnoga jezika te primjenjuje neke strategije za slušanje i čitanje.
Učenik uz čestu pomoć pokazuje razumijevanje jednostavnoga teksta opće tematike i osnovnih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke; analizira tekst i glavnu poruku te pronalazi i analizira neke ključne i specifične informacije. Prepoznaje neke implicitne poruke i povremeno razlikuje bitne od nebitnih informacija. Uz čestu pomoć prepoznaje utjecaj intonacije i razumije izvornoga govornika kad govori polako u najzastupljenijim varijantama standardnoga jezika te primjenjuje neke strategije za slušanje i čitanje.
Učenik uz povremenu pomoć pokazuje razumijevanje jednostavnoga teksta opće tematike i osnovnih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke; analizira tekst i glavnu poruku, pronalazi i analizira većinu ključnih i specifičnih informacija. Prepoznaje implicitne poruke i uglavnom razlikuje bitne od nebitnih informacija. Uz povremenu pomoć prepoznaje utjecaj intonacije i razumije izvornoga govornika kad govori polakou najzastupljenijim varijantama standardnoga jezika te primjenjuje više različitih strategija za slušanje i čitanje.
Učenik samostalno pokazuje razumijevanje jednostavnoga teksta opće tematike i osnovnih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke; analizira tekst, glavnu poruku, ključne i specifične informacije i povezuje ih s primjerima iz teksta. Prepoznaje implicitne poruke i razlikuje bitne od nebitnih informacija. Prepoznaje utjecaj intonacije i razumije izvornoga govornika kad govori polako u najzastupljenijim varijantama standardnoga jezika te primjenjuje odgovarajuće strategije za slušanje i čitanje.
- razvija čitalačku pismenost čitajući radi užitka književne tekstove u mogućoj korelaciji s hrvatskim jezikom te po izboru učenika i učitelja
Učenik čita prilagođene književne tekstove prema prijedlogu učitelja s pomoću rječnika.
Učenik uz čestu pomoć čita prilagođene književne tekstove prema prijedlogu učitelja.
Učenik uz povremenu pomoć čita prilagođene književne tekstove prema prijedlogu učitelja.
Učenik samostalno čita prilagođene književne tekstove prema vlastitome izboru. Samoinicijativno se kreativno izražava.
A.1.3. Učenik prilagođava prozodiju različitim komunikacijskim situacijama.
- ističe i naglašava značenje pojedinačnih riječi u prijenosu poruke
- koristi se odgovarajućim naglaskom ili/i akcentom, ritmom, intonacijom te varijacijama u brzini i glasnoći govora i prilagođava ih različitim komunikacijskim situacijama
Učenik uz stalnu pomoć i prema slušnome modelu prilagođava prozodiju poznatim komunikacijskim situacijama kako bi istaknuo značenje pojedinačnih riječi u prijenosu poruke oponašajući odgovarajući naglasak ili/i akcent, ritam, intonaciju te varijacije u brzini i glasnoći govora.
Učenik prema slušnome modelu prilagođava prozodiju poznatim komunikacijskim situacijama kako bi istaknuo značenje pojedinačnih riječi u prijenosu poruke i uz čestu pomoć upotrebljava odgovarajući naglasak ili/i akcent, ritam, intonaciju te varijacije u brzini i glasnoći govora.
Učenik prilagođava prozodiju različitim komunikacijskim situacijama kako bi istaknuo značenje pojedinačnih riječi u prijenosu poruke i uz povremenu pomoć upotrebljava odgovarajući naglasak ili/i akcent, ritam, intonaciju te varijacije u brzini i glasnoći govora.
Učenik samostalno i kreativno prilagođava prozodiju različitim komunikacijskim situacijama kako bi posebno istaknuo značenje pojedinačnih riječi u prijenosu poruke i točno i precizno upotrebljava odgovarajući naglasak ili/i akcent, ritam, intonaciju te varijacije u brzini i glasnoći govora.
A.1.4. Učenik govori tekst srednje dužine koristeći jezične strukture srednje razine složenosti.
- planira tijek govora
- priprema i govori tekst
- izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i potkrepljuje ih odgovarajućim dokazima i primjerima
- koristi se osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
- uređuje tj. ispravlja svoj govor
Učenik uz stalnu pomoć planira tijek govora, priprema i govori tekst srednje dužine koristeći jezične strukture srednje razine složenosti te izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove. Uz stalnu pomoć se koristi osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
Učenik uz čestu pomoć planira tijek govora, priprema i govori tekst srednje dužine, upotrebljava jezične strukture srednje razine složenosti, izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i nastoji ih potkrijepiti primjerima. Uz čestu pomoć se i koristi se osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i spravlja svoj govor.
Učenik uz povremenu pomoć planira tijek govora, priprema i govori tekst srednje dužine, upotrebljava primjerene jezične strukture srednje razine složenosti, izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i potkrepljuje ih ponekim dokazima i primjerima. Uz povremenu se pomoć koristi osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
Učenik samostalno i kreativno planira tijek govora, priprema i govori tekst srednje dužine točno koristeći primjerene jezične strukture srednje razine složenosti te izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i potkrepljuje ih odgovarajućim dokazima i primjerima. Samostalno se koristi osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
A.1.5. Učenik sudjeluje u dužemu planiranom i jednostavnome neplaniranom razgovoru.
- planira i priprema duži razgovor
- sudjeluje u jednostavnome neplaniranom razgovoru
- upotrebljava primjerene jezične strukture za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ
- upotrebljava osnovne leksičke strukture svojstvene jeziku struke
Učenik uz stalnu pomoć planira i priprema duži razgovor i sudjeluje u jednostavnome neplaniranom razgovoru koristeći neke primjerene jezične strukture; uz stalnu pomoć pokreće razgovor i preuzima pravo na riječ te upotrebljava osnovne leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
Učenik uz čestu pomoć planira i priprema duži razgovor i sudjeluje u jednostavnome neplaniranom razgovoru koristeći neke primjerene jezične strukture; pokreće, održava i završava razgovor te povremeno preuzima pravo na riječ i upotrebljava osnovne leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
Učenik uz povremenu pomoć planira i priprema duži razgovor i aktivno sudjeluje u jednostavnome neplaniranom razgovoru koristeći primjerene jezične strukture, često pokreće, održava i završava razgovor te preuzima pravo na riječ i upotrebljava osnovne leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
Učenik samostalno planira i priprema duži razgovor i aktivno i samoinicijativno sudjeluje u jednostavnome neplaniranom razgovoru, kreativno koristi primjerene jezične strukture, samostalno pokreće, održava i završava razgovor te preuzima pravo na riječ i upotrebljava osnovne leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
A.1.6. Učenik piše strukturiran tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama srednje razine složenosti.
- planira strukturu i sadržaj
- organizira tekst u odlomke
- koristi se primjerenim veznim sredstvima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti
- primjenjuje pravopisna pravila
- koristi se osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
- uređuje tj. ispravlja tekst
Učenik uz stalnu pomoć piše djelomično strukturiran tekst srednje dužine koristeći se nekim veznim sredstvima, nekim primjerenim jezičnim strukturama i primjenjuje dio pravopisnih pravila. Uz stalnu pomoć se koristi osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj tekst.
Učenik uz čestu pomoć piše djelomično strukturiran tekst srednje dužine s djelomično razrađenim idejama koristeći se nekim odgovarajućim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti. Uz čestu se pomoć koristi osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj tekst.
Učenik uz povremenu pomoć piše tekst srednje dužine, organizira odlomke i razrađuje ideje,
uglavnom se točno koristi primjerenim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti. Uz povremenu se pomoć koristi osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj tekst.
Učenik samostalno i kreativno piše tekst srednje dužine, jasno organizira odlomke i precizno razrađuje ideje, točno se koristi primjerenim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti. Samostalno se koristi osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj tekst.
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
B.1.1. Učenik raspravlja o informacijama o zemljama ciljnoga jezika i drugim kulturama.
- proširuje raspon informacija o drugim kulturama
- utvrđuje i analizira sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama
- prosuđuje primjerenost zaključaka o vlastitoj kulturi i drugim kulturama
Učenik uz stalnu pomoć proširuje raspon informacija o drugim kulturama te obrazlaže sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama.
Učenik uz čestu pomoć obrazlaže sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama te tumači zaključke o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
Učenik uz povremenu pomoć procjenjuje sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama te zaključke o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
Učenik samostalno procjenjuje sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama te primjerenost zaključaka o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
B.1.2. Učenik prilagođava zadane komunikacijske obrasce u različitim, unaprijed određenim kontekstima.
- mijenja naučene komunikacijske obrasce za izražavanje različitih društvenih funkcija jezika
- prilagođava obrasce vlastitim potrebama u komunikacijskoj situaciji
Učenik uz stalnu pomoć, na temelju predloška, primjenjuje naučene komunikacijske obrasce.
Učenik uz čestu pomoć i u nekim slučajevima primjenjuje naučene komunikacijske obrasce.
Učenik uz povremenu pomoć i u većini slučajeva primjereno izabire i upotrebljava naučene komunikacijske obrasce.
Učenik samostalno prilagođava i upotrebljava naučene komunikacijske obrasce.
B.1.3. Učenik preispituje i procjenjuje predrasude i stereotipe na svim razinama i u svim oblicima te predlaže strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
- provjerava točnost informacija o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika i drugim kulturama
- ističe (vlastita) pogrešna shvaćanja i upozorava na njihove posljedice
- izabire strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda primjerene kontekstu
Učenik uz stalnu pomoć istražuje informacije o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika te upozorava na (vlastita) pogrešna shvaćanja.
Učenik uz čestu pomoć dovodi u vezu različite informacije o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika, preispituje (vlastita) pogrešna shvaćanja o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika te upotrebljava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
Učenik uz povremenu pomoć komentira različite informacije o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika i (vlastita) pogrešna shvaćanja o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika te preispituje strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
Učenik samostalno provjerava točnost informacija o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika, komentira (vlastita) pogrešna shvaćanja o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika te samostalno predlaže strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
B.1.4. Učenik prepoznaje i objašnjava utjecaj međukulturnih iskustava na oblikovanje vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima.
- izdvaja vlastita inicijalna uvjerenja i stavove prema drugima
- navodi promjene vlastitih uvjerenja i stavova koje su uslijedile kao rezultat međukulturnih iskustava
Učenik uz stalnu pomoć opisuje vlastita inicijalna uvjerenja i stavove prema drugima.
Učenik uz čestu pomoć opisuje promjene vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima.
Učenik uz povremenu pomoć objašnjava promjene vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima.
Učenik samostalno objašnjava promjene vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima i daje primjere.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
C.1.1. Učenik prepoznaje i koristi se složenim kognitivnim strategijama učenja jezika.
- analizira i primjenjuje potrebne korake za uspješno rješavanje zadatka
- raščlanjuje nove izraze i strukture na poznate elemente radi razumijevanja i pravilne upotrebe
- koristi se jednojezičnim i/ili dvojezičnim rječnicima
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje i koristi se složenim kognitivnim strategijama učenja a jezika.
Učenik uz čestu pomoć prepoznaje i koristi se složenim kognitivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje i koristi se složenim kognitivnim strategijama učenja jezika.
Učenik samostalno prepoznaje i koristi se složenim kognitivnim strategijama učenja jezika.
C.1.2. Učenik prepoznaje i koristi se složenim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
- razmišlja o različitim zadatcima pokazujući jasno razumijevanje njihove svrhe
- prepoznaje moguće probleme i bira odgovarajuća rješenja
- prati napredak u učenju tekstom srednje dužine
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje i koristi se složenim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć prepoznaje i koristi se složenim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje i koristi se većinom složenih metakognitivnih strategija učenja jezika.
Učenik samostalno prepoznaje i koristi se složenim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
C.1.3. Učenik prepoznaje koristi se složenim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
- usredotočuje se na ciljeve učenja, vlastita postignuća i resurse koji su mu na raspolaganju radi smanjenja stresa pri učenju
- razgovara s drugima o poteškoćama u učenju
- razvija suradničko učenje radi uzajamne potpore i ohrabrenja
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje i koristi se složenim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć prepoznaje i koristi se složenim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje i koristi se složenim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
Učenik samostalno prepoznaje i koristi se složenim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
C.1.4. Učenik izabire i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja: tumači i vrednuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i poznatim temama.
- kreativno oblikuje različite vrste tekstova
- provodi kratko istraživanje na temelju postavljenih hipoteza izvodeći zaključke otvorenoga tipa i koristeći intuiciju u pronalaženju originalnih rješenja
Učenik uz stalnu pomoć izabire i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik uz čestu pomoć izabire i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik uz povremenu pomoć izabire i učinkovito se koristi različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik izabire te samostalno i učinkovito se koristi različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
C.1.5. Učenik izabire i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja: tumači i vrednuje mišljenja, stavove i vrijednosti povezane s osobnim iskustvima i poznatim temama.
- pažljivo, aktivno i analitički čita i odlučuje koje od informacija, mišljenja, stavova i vrijednosti u tekstu prihvatiti
- izlaže ih s argumentacijom
- sudjeluje u debati
Učenik uz stalnu pomoć izabire i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik uz čestu pomoć izabire i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik uz povremenu pomoć izabire i učinkovito se koristi različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik izabire te samostalno i učinkovito se koristi različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
C.1.6. Učenik izabire i organizira informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, uočava osnovna pravila za citiranje izvora te izvodi duže prezentacije srednje složenih sadržaja.
- bira i usklađuje informacije/poruke iz različitih vrsta tekstova i iz različitih izvora te ih prema smjernicama iznosi u dužim prezentacijama
Učenik uz stalnu pomoć izabire i organizira informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora te priprema i izvodi duže prezentacije srednje složenih sadržaja prema smjernicama i uočava neka osnovna pravila za citiranje izvora.
Učenik uz čestu pomoć izabire i organizira informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora te priprema i izvodi duže prezentacije srednje složenih sadržaja prema smjernicama i uočava neka osnovna pravila za citiranje izvora.
Učenik uz povremenu pomoć izabire i organizira informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora te priprema i izvodi duže prezentacije srednje složenih sadržaja prema smjernicama i uočava većinu osnovnih pravila za citiranje izvora.
Učenik samostalno izabire i organizira informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora te priprema i izvodi duže prezentacije srednje složenih sadržaja prema smjernicama i uočava osnovna pravila za citiranje izvora.
2. razred
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
A.2.1. Učenik analizira jednostavan izvoran i duži prilagođen tekst pri slušanju i čitanju.
- pokazuje razumijevanje teksta opće tematike
- pokazuje razumijevanje jednostavnih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke
- analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije i implicitne poruke u tekstu primjenjujući strategije slušanja i čitanja
- procjenjuje utjecaj intonacije na poruku koju govornik želi prenijeti u različitim kontekstima
- prepoznaje različite stilove uvjetovane komunikacijskom situacijom
- razlikuje upotrebu odgovarajućega jezičnog registra u formalnim i neformalnim situacijama
Učenik uz stalnu pomoć analizira tekst i glavnu poruku, pronalazi neke ključne i specifične informacije te prepoznaje jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke i implicitne poruke. Uz stalnu pomoć prepoznaje utjecaj intonacije i prepoznaje stilove u pisanome i govorenome jeziku. Uz stalnu pomoć razlikuje upotrebu odgovarajućega jezičnog registra.
Učenik uz čestu pomoć analizira tekst i glavnu poruku, neke ključne i specifične informacije, prepoznaje jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke i implicitne poruke. Uz čestu pomoć prepoznaje utjecaj intonacije i prepoznaje stilove u pisanome i govorenome jeziku. Uz čestu pomoć razlikuje upotrebu odgovarajućega jezičnog registra.
Učenik uz povremenu pomoć analizira tekst i glavnu poruku, pronalazi i analizira većinu ključnih i specifičnih informacija. Prepoznaje i analizira većinu implicitnih poruka i razlikuje bitne od nebitnih informacija. Uz povremenu pomoć prepoznaje jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke i utjecaj intonacije te stilove u pisanome i govorenome jeziku. Većinom razlikuje upotrebu odgovarajućega jezičnog registra.
Učenik samostalno analizira tekst, glavnu poruku, ključne i specifične informacije i povezuje ih s primjerima iz teksta. Analizira implicitne poruke i razlikuje bitne od nebitnih informacija. Učenik samostalno i točno prepoznaje jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke i različite stilove u pisanome i govorenome jeziku te razlikuje upotrebu odgovarajućega jezičnog registra.
- razvija čitalačku pismenost čitajući radi užitka
- analizira tekstove prilagođene razini znanja u mogućoj korelaciji s hrvatskim jezikom te po izboru učenika i učitelja
Učenik uz stalnu pomoć analizira prilagođene književne tekstove prema prijedlogu učitelja.
Učenik uz čestu pomoć čita i analizira prilagođene književne tekstove prema prijedlogu učitelja.
Učenik čita i uz povremenu pomoć analizira prilagođene književne tekstove prema prijedlogu učitelja.
Učenik čita i samostalno analizira prilagođene književne tekstove prema vlastitome izboru. Samoinicijativno se kreativno izražava.
A.2.3. Učenik se koristi prozodijom radi isticanja različitih značenja.
- izmjenjuje naglašavanje riječi i mijenja rečeničnu intonaciju kako bi istaknuo drugačije značenje
- pravilno izgovara i prati ritam rečenice
- varira brzinu i glasnoću govora i prilagođava ih različitim komunikacijskim situacijama
Učenik se uz stalnu pomoć i prema zvučnome predlošku koristi prozodijom, izmjenjuje naglašavanje riječi i mijenja rečeničnu intonaciju kako bi istaknuo drugačije značenje te prati ritam rečenice.
Učenik se uz čestu pomoć prema zvučnome predlošku koristi prozodijom, izmjenjuje naglašavanje riječi i mijenja rečeničnu intonaciju kako bi istaknuo drugačije značenje te povremeno točno prati ritam rečenice.
Učenik se uz povremenu pomoć koristi prozodijom, izmjenjuje naglašavanje riječi i mijenja rečeničnu intonaciju kako bi istaknuo drugačije značenje te često pravilno izgovara i prati ritam rečenice.
Učenik se samostalno i kreativno koristi prozodijom, izmjenjuje naglašavanje riječi i mijenja rečeničnu intonaciju kako bi istaknuo drugačije značenje te pravilno izgovara i točno prati ritam rečenice.
A.2.4. Učenik govori tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama više razine složenosti.
- planira tijek govora
- priprema i govori tekst
- izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove te ih obrazlaže argumentima
- iznosi rezultat rada u skupini ili vlastitoga rada pred drugima
- koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
- uređuje, tj. ispravlja svoj govor
Učenik uz stalnu pomoć planira tijek govora, priprema i govori tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama više razine složenosti, izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove te iznosi rezultat rada u skupini ili vlastitoga rada pred drugima. Uz stalnu pomoć se koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
Učenik uz čestu pomoć planira tijek govora, priprema i govori tekst srednje dužine, povremeno točno koristi se jezičnim strukturama više razine složenosti, izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i nastoji ih obrazložiti argumentima te uz čestu pomoć iznosi rezultat rada u skupini ili vlastitoga rada pred drugima. Uz čestu se pomoć koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
Učenik uz povremenu pomoć planira tijek govora, priprema i govori tekst srednje dužine, često se točno koristi primjerenim jezičnim strukturama više razine složenosti i samostalno izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i obrazlaže ih ponekim argumentima te uz povremenu pomoć iznosi rezultat rada u skupini ili vlastitoga rada pred drugima. Uz povremenu se pomoć koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
Učenik samostalno i kreativno planira tijek govora, priprema i govori tekst srednje dužine točno se koristeći primjerenim jezičnim strukturama više razine složenosti, samostalno izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i obrazlaže ih argumentima te točno iznosi rezultat rada u skupini ili
vlastitoga rada pred drugima. Samostalno se koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
A.2.5. Učenik sudjeluje u kraćemu neplaniranom i dužemu planiranom razgovoru.
- koristi se primjerenim jezičnim strukturama za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ
- pokazuje zanimanje za razgovor i uključuje se u tijek razgovora izborom prikladnih fraza
- koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
Učenik uz stalnu pomoć planira, priprema i sudjeluje u kraćemu neplaniranom i dužemu planiranome razgovoru te se koristi nekim primjerenim jezičnim strukturama. Uz stalnu pomoć pokreće razgovor, rijetko preuzima pravo na riječ te se uključuje u razgovor izborom osnovnih fraza. Uz stalnu pomoć se koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik uz čestu pomoć planira, priprema i sudjeluje u kraćemu neplaniranom i dužemu planiranom razgovoru te se povremeno koristi primjerenim jezičnim strukturama. Uz čestu pomoć pokreće, održava i završava razgovor, povremeno preuzima pravo na riječ te se uključuje u razgovor djelomično ispravnim izborom nekih prikladnih fraza. Uz čestu pomoć se koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik uz povremenu pomoć planira, priprema i često aktivno sudjeluje u kraćemu neplaniranom i dužemu planiranom razgovoru te se često točno koristi primjerenim jezičnim strukturama. Uz povremenu pomoć pokreće, održava i završava razgovor, preuzima pravo na riječ i uključuje se u razgovor ispravnim izborom većine prikladnih fraza. Uz povremenu se pomoć koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik samostalno planira, priprema i aktivno i spontano sudjeluje u kraćemu neplaniranom i dužemu planiranom razgovoru, kreativno se koristi primjerenim jezičnim strukturama te samostalno pokreće, održava i završava razgovor, preuzima pravo na riječ i samostalno se i spontano uključuje u razgovor pravilnim izborom prikladnih fraza. Samostalno se u koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
A.2.6. Učenik piše strukturiran tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama više razine složenosti.
- individualno i/ili suradničkim radom planira strukturu i sadržaj
- organizira tekst u odlomke
- koristi se primjerenim veznim sredstvima i jezičnim strukturama više razine složenosti
- primjenjuje pravopisna pravila
- koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
- uređuje tj. ispravlja svoj tekst
Učenik uz stalnu pomoć piše djelomično strukturiran tekst, koristi se nekim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama više razine složenosti. Uz stalnu pomoć se koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja tekst.
Učenik uz čestu pomoć piše djelomično strukturiran tekst s djelomično razrađenim idejama, koristi se primjerenim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama više razine složenosti. Uz čestu se pomoć koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja tekst.
Učenik uz povremenu pomoć piše strukturiran tekst srednje dužine, često se točno koristi primjerenim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama više razine složenosti, jasno organizira odlomke i precizno razrađuje ideje. Uz povremenu se pomoć koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja tekst.
Učenik samostalno i kreativno piše strukturiran tekst srednje dužine, točno se koristi primjerenim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama više razine složenosti te jasno organizira odlomke i precizno razrađuje ideje. Samostalno se koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja tekst.
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
B.2.1. Učenik istražuje kulture zemalja ciljnoga jezika i drugih kultura te preispituje pretpostavke dobrih međukulturnih odnosa i potencijalno problematične situacije u međukulturnim susretima.
- otkriva kulture zemalja ciljnoga jezika i drugih kultura tijekom sati književnosti, filmske umjetnosti i sl. u izvanškolskome okružju
- analizira (ne)uspješne međukulturne odnose i definira njihove zajedničke karakteristike
Učenik uz stalnu pomoć istražuje kulture zemalja ciljnoga jezika i drugih kultura u poznatome kontekstu te opisuje karakteristike zajedničke uspješnim međukulturnim odnosima.
Učenik uz čestu pomoć istražuje kulture zemalja ciljnoga jezika i drugih kultura u različitim kontekstima te opisuje karakteristike zajedničke neuspješnim međukulturnim odnosima.
Učenik uz povremenu pomoć istražuje kulture zemalja ciljnoga jezika i drugih kultura u različitim kontekstima te procjenjuje karakteristike (ne)uspješnih međukulturnih odnosa.
Učenik samoinicijativno istražuje kulture zemalja ciljnoga jezika i drugih kultura u različitim kontekstima te samostalno procjenjuje karakteristike (ne)uspješnih međukulturnih odnosa.
B.2.2. Učenik primjenjuje raznolike društveno-jezične funkcije jezika i konvencije uljudnoga ponašanja u različitim kontekstima.
- primjenjuje konvencije uljudnoga ponašanja u privatnoj i javnoj sferi, u fizičkome i digitalnome okružju, neovisno o kontekstu
- iskazuje različite društveno-jezične funkcije s pomoću jezičnih struktura srednje razine složenosti
Učenik uz stalnu pomoć primjenjuje konvencije uljudnoga ponašanja u privatnoj i javnoj sferi te različite društvene funkcije jezika u poznatim kontekstima.
Učenik uz čestu pomoć primjenjuje konvencije uljudnoga ponašanja u privatnoj i javnoj sferi te različite društvene funkcije jezika u različitim kontekstima.
Učenik uz povremenu pomoć izabire primjerene konvencije uljudnoga ponašanja u privatnoj i javnoj sferi i povremeno primjenjuje različite društvene funkcije jezika.
Učenik samostalno prilagođava vlastito ponašanje u skladu s konvencijama uljudnoga ponašanja u privatnoj i javnoj sferi te u većini slučajeva samostalno primjenjuje različite društvene funkcije jezika.
B.2.3. Učenik predviđa moguće posljedice utjecaja predrasuda i stereotipa u različitim kontekstima.
- osmišljava analogije i metafore s pomoću kojih opisuje opasnost od tumačenja drugih kultura kroz prizmu vlastite
- objašnjava opasnost od stjecanja pogrešne i/ili nepotpune slike o narodu i/ili kulturi zbog generalizacija, stereotipa i predrasuda
Učenik uz stalnu pomoć opisuje opasnost od tumačenja drugih kultura kroz prizmu vlastite kulture te moguće posljedice generalizacija, stereotipa i predrasuda u poznatome kontekstu.
Učenik uz čestu pomoć raspravlja o opasnosti od tumačenja drugih kultura kroz prizmu vlastite kulture te opisuje moguće posljedice generalizacija, stereotipa i predrasuda u različitim kontekstima.
Učenik uz povremenu pomoć i koristeći primjere, objašnjava opasnost od tumačenja drugih kultura kroz prizmu vlastite kulture te objašnjava moguće posljedice generalizacija, stereotipa i predrasuda.
Učenik samostalno osmišljava analogije i metafore s pomoću kojih opisuje opasnost od tumačenja drugih kultura kroz prizmu vlastite kulture te objašnjava moguće posljedice generalizacija, stereotipa i predrasuda.
B.2.4. Učenik raspravlja o utjecaju međukulturnih iskustava na oblikovanje vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima.
- koristi se osobnim iskustvom kao polazišnom točkom za izvođenje zaključaka o utjecaju međukulturnih iskustava na oblikovanje uvjerenja i stavova
- argumentira svoje mišljenje i potkrepljuje ga primjerima
Učenik uz stalnu pomoć opisuje vlastita uvjerenja i stavove proizišle iz međukulturnih iskustava.
Učenik uz čestu pomoć objašnjava vlastita uvjerenja i stavove proizišle iz međukulturnih iskustava.
Učenik uz povremenu pomoć daje primjere utjecaja međukulturnih iskustava na oblikovanje vlastitih uvjerenja i stavova.
Učenik samostalno argumentira zaključke o utjecaju međukulturnih iskustava na oblikovanje vlastitih uvjerenja i stavova.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
C.2.1. Učenik povezuje i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
- primjenjuje razne tehnike naglašavanja radi razumijevanja teksta
- izdvaja i zapisuje glavne poruke, ključne i specifične informacije i implicitne poruke
- piše bilješke
- koristi se jezičnim i drugim vrstama natuknica radi rekonstruiranja značenja slušanih i čitanih tekstova
Učenik uz stalnu pomoć povezuje i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć povezuje i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć povezuje i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
Učenik samostalno i učinkovito povezuje i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
C.2.2. Učenik povezuje i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
- istražuje i koristi se različitim pristupima učenju i rješavanju zadataka radi unapređenja učenja
- bilježi napredak u učenju dužim tekstom
Učenik uz stalnu pomoć povezuje i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć povezuje i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć povezuje i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
Učenik samostalno i učinkovito povezuje i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
C.2.3. Učenik povezuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
- stvara pozitivan stav pozitivnim izjavama tijekom rada na zadatku
- upravlja vlastitim emocionalnim stanjem i primjenjuje tehnike opuštanja radi uspješnijega učenja
- planira i upravlja radom u skupini na projektima unutar redovnoga učenja i poučavanja
Učenik uz stalnu pomoć povezuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć povezuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć povezuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Učenik samostalno i učinkovito povezuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
C.2.4. Učenik povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja: propituje i vrednuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima.
- pokazuje interes za povezivanjem širokoga raspona povezanih, ali i različitih područja/tema
- pokazuje prilagodljivost u otkrivanju novih značenja i odnosa među pojmovima i idejama
- u govoru i pisanju koristi se humorom
Učenik uz stalnu pomoć povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik uz čestu pomoć povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik uz povremenu pomoć i učinkovito povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik samostalno i učinkovito povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
C.2.5. Učenik povezuje i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja: propituje i vrednuje mišljenja, stavove i vrijednosti primjenjujući ih u rješavanju problemskih situacija povezanih s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima.
- definira i pojašnjava problem procjenjujući koliko su iznesene činjenice ili mišljenja i stavovi koherentni, uzročno-posljedično povezani i jesu li zaključci logički utemeljeni
- izražava samouvjerenost u vlastitome logičkom prosuđivanju
Učenik uz stalnu pomoć povezuje i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik uz čestu pomoć povezuje i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik uz povremenu pomoć i učinkovito povezuje i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik samostalno i učinkovito povezuje i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
C.2.6. Učenik interpretira i uspoređuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, primjenjuje osnovna pravila za citiranje izvora te izvodi duže prezentacije srednje složenih sadržaja.
- razvija sposobnost tumačenja i razlikovanja informacija/poruka iz različitih vrsta tekstova kao i razlikovanja različitih vrsta izvora te razmjenjivanja informacija u svrhu objektivnoga izvještavanja
Učenik uz stalnu pomoć interpretira i uspoređuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, primjenjuje osnovna pravila za citiranje te priprema i izvodi duže prezentacije srednje složenih sadržaja.
Učenik uz čestu pomoć interpretira i uspoređuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, primjenjuje osnovna pravila za citiranje te priprema i izvodi duže prezentacije srednje složenih sadržaja.
Učenik uz povremenu pomoć interpretira i uspoređuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, uglavnom učinkovito primjenjuje osnovna pravila za citiranje te priprema i izvodi duže prezentacije srednje složenih sadržaja.
Učenik samostalno interpretira i uspoređuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, učinkovito primjenjuje osnovna pravila za citiranje te priprema i izvodi duže prezentacije srednje složenih sadržaja.
5. ciklus
3. razred
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
A.3.1. Učenik analizira duži izvoran ili prilagođen tekst pri slušanju i čitanju.
- pokazuje razumijevanje teksta opće tematike
- pokazuje razumijevanje složenijih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke
- analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije i implicitne poruke u tekstu
- razlikuje bitnu od nebitne informacije
- primjenjuje strategije slušanja i čitanja
Učenik uz stalnu pomoć analizira glavnu poruku i pronalazi neke ključne i specifične informacije, prepoznaje složenije leksičke strukture svojstvene jeziku struke i neke implicitne poruke te djelomično razlikuje bitnu od nebitne informacije. Primjenjuje neke strategije slušanja i čitanja.
Učenik uz čestu pomoć analizira glavnu poruku, neke ključne i specifične informacije i neke implicitne poruke, prepoznaje složenije leksičke strukture svojstvene jeziku struke te povremeno razlikuje bitne od nebitnih informacija. Primjenjuje više strategija slušanja i čitanja.
Učenik uz povremenu pomoć analizira glavnu poruku, većinu ključnih i specifičnih informacija i implicitnih poruka i prepoznaje složenije leksičke strukture svojstvene jeziku struke te često razlikuje bitne od nebitnih informacija. Primjenjuje većinu različitih strategija slušanja i čitanja.
Učenik samostalno analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije i povezuje ih s primjerima iz teksta. Analizira implicitne poruke i razlikuje bitne od nebitnih informacija te prepoznaje složenije leksičke strukture svojstvene jeziku struke. Primjenjuje odgovarajuće strategije slušanja i čitanja.
- razvija čitalačku pismenost čitajući radi užitka jednostavne književne tekstove u mogućoj korelaciji s hrvatskim jezikom te po izboru učenika i učitelja
- analizira tekstove prilagođene razini znanja
Učenik čita jednostavne književne tekstove prema prijedlogu učitelja s pomoću rječnika i razumije sadržaj i značenje nekih nepoznatih riječi iz konteksta.
Učenik čita jednostavne književne tekstove prema prijedlogu učitelja i razumije sadržaj i značenje nekih nepoznatih riječi iz konteksta.
Učenik čita jednostavne književne tekstove prema prijedlogu učitelja i razumije sadržaj i značenje većine nepoznatih riječi iz konteksta.
Učenik čita i samostalno analizira jednostavne književne tekstove prema vlastitome izboru i razumije sadržaj i značenje nepoznatih riječi iz konteksta. Samoinicijativno se kreativno izražava.
A.3.3. Učenik govori dug tekst koristeći se složenim jezičnim strukturama i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji.
- planira tijek govora i izlaganja, priprema i govori tekst koristeći se složenim jezičnim strukturama i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji
- koristi se složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
- uređuje tj. ispravlja svoj govor
Učenik uz stalnu pomoć planira tijek govora i izlaganja, priprema i govori tekst koristeći se složenim jezičnim strukturama te uz pomoć prilagođava stil komunikacijskoj situaciji. Uz stalnu pomoć se koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
Učenik uz čestu pomoć planira i priprema tijek govora i izlaganja, govori tekst, povremeno se koristi složenim jezičnim strukturama i prilagođava stil govora komunikacijskoj situaciji. Uz čestu se pomoć koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
Učenik uz povremenu pomoć planira tijek govora i izlaganja, priprema i govori tekst, često se koristi primjerenim složenim jezičnim strukturama, prilagođava stil govora komunikacijskoj situaciji. Uz povremenu se pomoć koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
Učenik samostalno i kreativno planira tijek govora i izlaganja, priprema i tečno govori tekst točno se koristeći primjerenim složenim jezičnim strukturama i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji. Samostalno se koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
A.3.4. Učenik sudjeluje u dužemu neplaniranom i dugome planiranom razgovoru.
- koristi se primjerenim jezičnim strukturama za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ
- pokazuje zanimanje za razgovor i upotrebljava osnovne fraze da dobije na vremenu prije nego što odgovori na pitanje
- koristi se složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
Učenik se uz stalnu pomoć koristi jezičnim strukturama potrebnima za sudjelovanje u dužemu neplaniranom i dugome planiranom razgovoru, pokreće razgovor i preuzima pravo na riječ te se koristi osnovnim frazama da dobije na vremenu prije nego što odgovori na pitanje. Uz stalnu pomoć se koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik se uz čestu pomoć koristi primjerenim jezičnim strukturama, pokreće, održava i završava duži neplanirani i dugi planirani razgovor, povremeno preuzima pravo na riječ te se koristi osnovnim frazama da dobije na vremenu prije nego što odgovori na pitanje. Uz čestu se pomoć koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik uz povremenu pomoć aktivno sudjeluje u dužemu neplaniranom i dugome planiranom razgovoru, često se koristi primjerenim jezičnim strukturama te pokreće, održava i završava razgovor, preuzima pravo na riječ te se često koristi osnovnim frazama da dobije na vremenu prije nego što odgovori na pitanje. Uz povremenu se koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik aktivno i spontano sudjeluje u dužemu neplaniranom i dugome planiranom razgovoru, kreativno se koristi primjerenim jezičnim strukturama, samostalno pokreće, održava i završava razgovor, preuzima pravo na riječ, potiče sugovornike na sudjelovanje u razgovoru i točno se koristi osnovnim frazama da dobije na vremenu prije nego što odgovori na pitanje. Samostalno se koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
A.3.5. Učenik piše dug strukturiran tekst koristeći složene jezične strukture i stil primjeren komunikacijskoj situaciji.
- planira strukturu i sadržaj
- organizira dug tekst u odlomke
- koristi se primjerenim veznim sredstvima i složenim jezičnim strukturama
- primjenjuje pravopisna pravila i odgovarajući stil pisanja
-koristi se složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
- uređuje tj. ispravlja svoj tekst
Učenik uz stalnu pomoć piše strukturiran dug tekst i koristi se nekim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i složenim jezičnim strukturama te odgovarajućim stilom pisanja. Uz stalnu pomoć se koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i uređuje tekst.
Učenik uz čestu pomoć piše strukturiran dug tekst s djelomično razrađenim idejama, povremeno se točno koristi primjerenim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i složenim jezičnim strukturama, povremeno se koristi odgovarajućim stilom pisanja. Uz čestu se pomoć koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i uređuje tekst.
Učenik uz povremenu pomoć piše strukturiran dug tekst, često se točno koristi primjerenim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i složenim jezičnim strukturama, jasno organizira odlomke i precizno razrađuje ideje, često se koristi odgovarajućim stilom pisanja. Uz povremenu se pomoć koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i uređuje tekst.
Učenik samostalno i kreativno piše strukturiran dug tekst, točno se koristi primjerenim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i složenim jezičnim strukturama, jasno organizira odlomke, precizno razrađuje ideje koristeći se odgovarajućim stilom pisanja. Samostalno se koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i uređuje tekst.
A.3.6. Učenik sažima i prevodi jednostavnije tekstove.
- usmeno ili pismeno sažima jedan ili više tekstova proizvedenih na engleskome jeziku u jedan tekst na materinskome jeziku
- prevodi pisani ili govoreni tekst na engleskome jeziku na hrvatski jezik vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika
Učenik uz više vremena i uz stalnu pomoć sažima i prevodi jednostavnije tekstove.
Učenik uz čestu pomoć sažima i prevodi jednostavnije tekstove.
Učenik uz povremenu pomoć sažima i prevodi jednostavnije tekstove.
Učenik samostalno sažima i prevodi jednostavnije tekstove.
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
B.3.1. Učenik integrira različite kulturne elemente i stvara cjelovitu sliku vlastite i drugih kultura.
- objašnjava složenost vlastite i drugih kultura analizirajući njihove sastavne dijelove
- poopćava vlastite ideje o svojoj i drugim kulturama i objašnjava ih integrirajući različite kulturne elemente
Učenik uz povremenu pomoć analizira različite elemente vlastite i drugih kultura te uspoređuje različite kulturne elemente drugih kultura s vlastitom kulturom.
Učenik uz čestu pomoć integrira elemente iz različitih područja u cjelovitu sliku vlastite kulture te objašnjava sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama.
Učenik uz povremenu pomoć integrira elemente iz različitih područja u cjelovitu sliku kultura zemalja ciljnoga jezika te objašnjava posebnosti i različitosti kultura zemalja ciljnoga jezika.
Učenik samostalno integrira elemente iz različitih područja u cjelovitu sliku drugih kultura te objašnjava posebnosti i različitosti drugih kultura.
B.3.2. Učenik se izražava primjereno kontekstu i svrsi komunikacije.
- primjenjuje prikladne komunikacijske obrasce u skladu s društveno-jezičnim funkcijama u različitim kontekstima
- koristi se odgovarajućim neverbalnim znakovima
Učenik se uz stalnu pomoć koristi prikladnim komunikacijskim obrascima u poznatim kontekstima.
Učenik se uz čestu pomoć koristi prikladnim komunikacijskim obrascima u različitim kontekstima te se u nekim slučajevima koristi odgovarajućim neverbalnim znakovima.
Učenik se uz povremenu pomoć koristi prikladnim komunikacijskim obrascima u različitim kontekstima te se u većini slučajeva koristi odgovarajućim neverbalnim znakovima.
Učenik se samostalno koristi prikladnim komunikacijskim obrascima u različitim kontekstima te odgovarajućim neverbalnim znakovima.
B.3.3. analizira utjecaj empatije na vlastita razmišljanja i postupke te osmišljava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda o vlastitoj kulturi i stranim kulturama.
- preispituje vlastite vrijednosti i stavove prema drugima i drugačijima
- prilagođava postojeće i kreira nove strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda
Učenik uz stalnu pomoć objašnjava vlastite vrijednosti i stavove prema drugima te procjenjuje strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
Učenik uz čestu pomoć procjenjuje vlastite vrijednosti i stavove prema drugima te prilagođava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
Učenik uz povremenu pomoć procjenjuje vlastite vrijednosti i stavove prema drugima te često prilagođava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
Učenik u većini slučajeva samostalno procjenjuje vlastite vrijednosti i stavove prema drugima te samostalno osmišljava nove strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
B.3.4. Učenik interpretira međukulturno iskustvo iz više različitih gledišta te predlaže rješenja potencijalno problematičnih situacija u međukulturnim kontaktima i (p)održava uspješne odnose.
- uvažava različita kulturna gledišta i primjenjuje ih pri izvođenju zaključaka o vlastitoj kulturi i drugim kulturama
- tumači pojave drugih kultura bez donošenja vrijednosnih prosudbi
- analizira uzroke međukulturnih nesporazuma
- analizira stajališta i međukulturna iskustva u stvarnim i imaginarnim situacijama uvažavajući različite kulturne identitete
- usmjeren je na (p)održavanje dobrih međukulturnih odnosa
Učenik uz stalnu pomoć opisuje različita kulturna gledišta, osvještava važnost nedonošenja vrijednosnih prosudbi o drugim kulturama, analizira uzroke međukulturnih nesporazuma i stajališta te međukulturna iskustva u stvarnim situacijama uvažavajući različite kulturne identitete i usmjeren je na (p)održavanje dobrih međukulturnih odnosa.
Učenik uz čestu pomoć objašnjava različita kulturna gledišta i pojave drugih kultura bez donošenja vrijednosnih prosudbi te raspravlja o uzrocima međukulturnih nesporazuma te stajalištima i iskustvima u stvarnim situacijama uvažavajući različite kulturne identitete.
Učenik uz povremenu pomoć izvodi zaključke o različitim kulturnim gledištima, uspoređuje pojave drugih kultura bez donošenja vrijednosnih prosudbi, propituje uzroke međukulturnih nesporazuma te analizira stajališta i međukulturna iskustva u stvarnim i imaginarnim situacijama uvažavajući različite kulturne identitete.
Učenik samostalno izvodi zaključke o različitim kulturnim gledištima, objašnjava pojave drugih kultura bez donošenja vrijednosnih prosudbi, propituje uzroke međukulturnih nesporazuma te analizira stajališta i međukulturna iskustva uvažavajući različite kulturne identitete.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
C.3.1. Učenik analizira i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
- uspoređuje leksičke i strukturne elemente ciljnoga jezika s materinskim i utvrđuje sličnosti i razlike
- prevodi tekstove s ciljnoga jezika
- uvježbava ciljni jezik u prirodnome/stvarnome okružju čitajući izvorne tekstove
- koristi se različitim vrstama rječnika
Učenik uz stalnu pomoć analizira i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć analizira i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć analizira i primjenjuje većinu složenih kognitivnih strategija učenja jezika.
Učenik samostalno analizira i učinkovito primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
C.3.2. Učenik analizira i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
- okušava se u nepoznatim zadatcima i pristupima učenju
- svjesno pronalazi i stvara prilike za upotrebu i vježbanje jezika u stvarnim komunikacijskim situacijama
- razvija kriterije za procjenu vlastitoga znanja
- bilježi napredak i interpretira podatke o vlastitome učenju
Učenik uz stalnu pomoć analizira i primjenjuje složene
metakognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć analizira i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć analizira i primjenjuje većinu složenih metakognitivnih strategija učenja jezika.
Učenik samostalno analizira i učinkovito primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
C.3.3. Učenik analizira i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
- nastavlja razvijati suradničko učenje
- radi u timu uz preuzimanje odgovornosti za ostvarenje zajedničkih ciljeva i donošenje odluka
- ispituje vlastitu ulogu i odnos prema drugima te s njima razgovara o vlastitim kao i osjećajima drugih
Učenik uz stalnu pomoć analizira i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć analizira i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć analizira i primjenjuje većinu složenih društveno-afektivnih strategija učenja jezika.
Učenik samostalno analizira i učinkovito primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
C.3.4. Učenik prilagođava i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja: kritički vrednuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima.
- razvija i koristi se spontanim i slobodnim asociranjem i izmišljanjem kroz stvaralačku fantaziju
- koristi se metodom pokušaja i pogrešaka u stvaranju novih sadržaja i ideja
Učenik uz stalnu pomoć prilagođava i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik uz čestu pomoć prilagođava i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik uz povremenu pomoć učinkovito prilagođava i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik samostalno i učinkovito prilagođava i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
C.3.5. Učenik prilagođava i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja: kritički vrednuje mišljenja, stavove i vrijednosti primjenjujući ih u rješavanju problemskih situacija i donošenju odluka povezanih s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima.
- provodi kratko istraživanje: postavlja hipoteze, primjenjuje osnovne tehnike istraživanja, obrađuje podatke i interpretira rezultate tako da zaključci logično slijede iz argumenata i empirijskih podataka
- nudi rješenja i donosi odluke
- rješava sukob
- sažima razne vrste tekstova
Učenik uz stalnu pomoć prilagođava i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik uz čestu pomoć prilagođava i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik uz povremenu pomoć učinkovito prilagođava i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik samostalno i učinkovito prilagođava i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
C.3.6. Učenik procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, primjenjuje pravila za citiranje izvora te izvodi duže prezentacije složenih sadržaja.
- u fizičkome i/ili digitalnome okružju objavljuje tekstove/kratke projekte radi usporedbe i procjene
-izvodi duže prezentacije složenih sadržaja prema smjernicama
Učenik uz stalnu pomoć procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, primjenjuje pravila za citiranje te priprema i izvodi duže prezentacije složenih sadržaja prema smjernicama.
Učenik uz čestu pomoć procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, primjenjuje pravila za citiranje, te priprema i izvodi duže prezentacije složenih sadržaja prema smjernicama.
Učenik uz povremenu pomoć procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, uglavnom učinkovito primjenjuje pravila za citiranje, te priprema i izvodi duže prezentacije složenih sadržaja prema smjernicama.
Učenik samostalno i uspješno procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, samostalno i učinkovito primjenjuje pravila za citiranje, te priprema i izvodi duže prezentacije složenih sadržaja prema smjernicama.
4. razred
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
A.4.1. Učenik procjenjuje duži izvoran ili prilagođen tekst pri slušanju i čitanju.
- pokazuje razumijevanje teksta opće tematike
- pokazuje razumijevanje složenih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke
- kritički procjenjuje glavnu poruku, ključne i specifične informacije i implicitne poruke u tekstu
- predviđa sadržaj na temelju ustroja teksta i procjenjuje kako struktura teksta i njegove karakteristike utječu na čitatelja i služe namjeni teksta
Učenik uz stalnu pomoć kritički procjenjuje glavnu poruku, neke ključne i specifične informacije i neke implicitne poruke u izvornome ili prilagođenome tekstu, predviđa sadržaj na temelju ustroja teksta i procjenjuje kako struktura teksta i neke njegove karakteristike utječu na čitatelja i služe namjeni teksta. Uz stalnu pomoć prepoznaje složene leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
Učenik uz čestu pomoć kritički procjenjuje glavnu poruku, neke ključne i specifične informacije i neke implicitne poruke u izvornome ili prilagođenome tekstu, predviđa sadržaj na temelju ustroja teksta te procjenjuje kako struktura teksta i neke njegove karakteristike utječu na čitatelja i služe namjeni teksta. Uz čestu pomoć prepoznaje složene leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
Učenik uz povremenu pomoć kritički procjenjuje glavnu poruku, ključne i specifične informacije i implicitne poruke u izvornome ili prilagođenome tekstu, predviđa sadržaj na temelju ustroja teksta te procjenjuje kako njegove karakteristike utječu na čitatelja i služe namjeni teksta. Uz povremenu pomoć prepoznaje složene leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
Učenik samostalno kritički procjenjuje glavnu poruku, ključne i specifične informacije i implicitne poruke u izvornome ili prilagođenome tekstu, točno predviđa sadržaj na temelju ustroja teksta te procjenjuje kako njegove karakteristike utječu na čitatelja i služe namjeni teksta. Samostalno prepoznaje složene leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
- razvija čitalačku pismenost čitajući radi užitka književne tekstove u mogućoj korelaciji s hrvatskim jezikom te po izboru učenika i učitelja
-analizira književne tekstove prilagođene razini znanja
Učenik analizira jednostavne književne tekstove prema prijedlogu učitelja i s pomoću rječnika razumije sadržaj i značenje nekih nepoznatih riječi iz konteksta.
Učenik uz čestu pomoć analizira jednostavne književne tekstove prema prijedlogu učitelja i razumije sadržaj i značenje nekih nepoznatih riječi iz konteksta.
Učenik uz povremenu pomoć analizira jednostavne književne tekstove prema prijedlogu učitelja i razumije sadržaj i značenje većine nepoznatih riječi iz konteksta.
Učenik samostalno analizira jednostavne književne tekstove prema vlastitome izboru i razumije sadržaj i značenje nepoznatih riječi iz konteksta. Samoinicijativno se kreativno izražava.
A.4.3. Učenik govori dug tekst koristeći vrlo složene jezične strukture.
- planira tijek govora i izlaganja
- priprema i govori tekst koristeći se vrlo složenim jezičnim strukturama i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji
- koristi se složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
- uređuje, tj. ispravlja svoj tekst
Učenik uz stalnu pomoć govori dug tekst, planira tijek govora i izlaganja, priprema i govori tekst koristeći se nekim vrlo složenim jezičnim strukturama i prilagođava stil komunikacijskoj situaciji. Uz stalnu pomoć se koristi složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
Učenik uz čestu pomoć govori dug tekst, planira tijek govora i izlaganja, priprema i govori tekst povremeno se koristi nekim vrlo složenim jezičnim strukturama i prilagođava stil komunikacijskoj situaciji. Uz čestu se pomoć koristi složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
Učenik uz povremenu pomoć govori dug tekst, planira tijek govora i izlaganja, priprema i govori tekst često se koristi većinom vrlo složenih jezičnih struktura i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji. Uz povremenu se pomoć koristi složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
Učenik samostalno i kreativno govori dug tekst, planira tijek govora i izlaganja, priprema i govori tekst točno i se precizno koristeći vrlo složenim jezičnim strukturama i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji. Samostalno se koristi složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
A.4.4. Učenik sudjeluje u dugome razgovoru.
- upotrebljava primjerene jezične strukture za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ u dugome neplaniranom razgovoru
- koristi se složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
Učenik uz stalnu pomoć sudjeluje u dugome razgovoru, uz pomoć se koristi primjerenim jezičnim strukturama, rijetko pokreće razgovor i preuzima pravo na riječ. Uz stalnu pomoć se koristi složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
Učenik uz čestu pomoć sudjeluje u dugome razgovoru, povremeno se koristi primjerenim jezičnim strukturama, pokreće, održava i završava razgovor, povremeno preuzima pravo na riječ. Uz čestu se pomoć koristi složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
Učenik uz povremenu pomoć aktivno sudjeluje u dugome razgovoru, često se koristi primjerenim jezičnim strukturama, često samostalno pokreće, održava i završava razgovor i preuzima pravo na riječ. Uz povremenu se pomoć koristi složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik aktivno i spontano sudjeluje u dugome razgovoru, kreativno se koristi primjerenim jezičnim strukturama, samostalno pokreće, održava i završava razgovor i preuzima pravo na riječ. Samostalno se koristi složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
A.4.5. Učenik piše tekst vrlo složene jezične strukture različitih dužina, stilova i namjena.
- planira strukturu i sadržaj
- organizira tekst različitih dužina u odlomke
- koristi se primjerenim veznim sredstvima i složenim jezičnim strukturama
- primjenjuje pravopisna pravila i odgovarajuća stilistička sredstva da postigne odgovarajući efekt
- koristi se složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
- uređuje tj. ispravlja svoj tekst
Učenik uz stalnu pomoć piše djelomično strukturiran tekst različitih dužina, koristi se nekim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima, složenim jezičnim strukturama i nekim stilističkim sredstvima te razvija ideje i teze i podupire ih ponekim dokazima, primjerima i citatima. Uz stalnu pomoć se koristi složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja tekst.
Učenik uz čestu pomoć piše djelomično strukturiran tekst različitih dužina, koristi se nekim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima, složenim jezičnim strukturama i nekim stilističkim sredstvima te razvija ideje i teze koje povremeno podupire ponekim dokazima, primjerima i citatima. Uz čestu pomoć se koristi složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja tekst.
Učenik uz povremenu pomoć piše strukturiran tekst različitih dužina, koristi se većinom veznih sredstava, poštuje pravopisna pravila, koristi se većinom složenih jezičnih struktura i stilističkih sredstava te uz povremenu pomoć razvija ideje i teze koje često podupire odgovarajućim dokazima, primjerima i citatima. Uz povremenu se pomoć koristi složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja tekst.
Učenik samostalno i kreativno piše strukturiran tekst različitih dužina, točno se koristi veznim sredstvima, pravopisnim pravilima, složenim jezičnim strukturama, kreativno se koristi stilističkim sredstvima te samostalno razvija ideje i teze koje točno podupire odgovarajućim dokazima, primjerima i citatima. Samostalno se koristi složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja tekst.
A.4.6. Učenik sažima i prevodi složenije tekstove.
- usmeno ili pismeno sažima na engleski jezik jedan ili više tekstova proizvedenih na materinskome jeziku
- prima pisani tekst na materinskome jeziku i proizvodi pisani ili govoreni tekst na engleskome jeziku vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika
- posreduje u neposrednoj usmenoj interakciji između dvaju ili više sugovornika koji ne dijele isti jezik
Učenik uz više vremena i uz stalnu pomoć sažima i prevodi složenije tekstove.
Učenik uz čestu pomoć sažima i prevodi složenije tekstove.
Učenik uz povremenu samostalno sažima i prevodi složenije tekstove.
Učenik samostalno sažima i prevodi složenije tekstove.
preporuke za ostvarivanje ishoda
Preporučene teme:Aktualne društvene teme, Znanost, umjetnost, mediji, moderna tehnologija, Aktivno građanstvo, Gospodarstvo, Turizam, Ekologija i održivi razvoj, Varijante engleskoga jezika
Leksičke strukture:Biraju se primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne cikluse, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Funkcije:provjeravanje razumijevanja, izražavanje mišljenja, opisivanje nada i planova, razvijanje argumentacije, izražavanje apstraktnih ideja
Ključne gramatičke strukture:Past perfect simple and continuous, Passive (advanced structures), Present perfect continuous, Conditional clauses (types 2 and 3, mixed), Reported speech (past simple), Future continuous, Future perfect simple and continuous, Relative and participle clauses, Subjunctive, Emphatic structures
Tekstne vrste - pisana produkcija:esej, izvještaj, životopis, članak, molba, oglas, video uradak, bilješke, kritički osvrt, kratka priča, pjesma, prijava za posao, prijava za stipendiju, upute te ostale vrste specifične za jezik struke
Metodičke preporuke:Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja uz kognitivni pristup jeziku, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
B.4.1. Učenik raspravlja o složenim elementima važnim pripadnicima drugih kultura i argumentira važnost višejezičnosti.
- iznosi argumentirane stavove o kulturnim elementima važnim pripadnicima drugih kultura
- objašnjava međuovisnost različitih elemenata koji definiraju kulturu i njihovu promjenjivost
Učenik uz stalnu pomoć objašnjava vlastite stavove o kulturnim elementima važnim pripadnicima drugih kultura, objašnjava različite elemente koji definiraju kulturu i uočava njihovu promjenjivost.
Učenik uz čestu pomoć analizira vlastite stavove o kulturnim elementima važnim pripadnicima drugih kultura te povezuje različite elemente koji definiraju kulturu i objašnjava njihovu promjenjivost.
Učenik uz povremenu pomoć preispituje vlastite stavove o kulturnim elementima važnim pripadnicima drugih kultura, raspravlja o različitim elementima koji definiraju kulturu i njihovoj promjenjivosti te argumentira važnost višejezičnosti.
Učenik argumentira vlastite stavove o kulturnim elementima važnim pripadnicima drugih kultura, objašnjava međuovisnost različitih elemenata koji definiraju kulturu i njihovu promjenjivost te samostalno argumentira važnost višejezičnosti.
B.4.2. Učenik uvažava sve kulturne specifičnosti različitih govornika i primjenjuje ih u međukulturnoj interakciji te komunicira s različitim skupinama govornika na način koji dovodi do uzajamnoga zadovoljstva sugovornika.
- primjenjuje prikladne komunikacijske obrasce i odgovarajuće neverbalne znakove
- ponaša se u skladu s kulturnim normama u različitim kontekstima – uvažava sve kulturne posebnosti i različitosti prisutne u verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji i primjenjuje konvencije povezane s njima u međukulturnim susretima
- primjenjuje prikladne komunikacijske obrasce u skladu sa situacijom i sugovornicima
Učenik uz stalnu pomoć opisuje neverbalne znakove u različitim međukulturnim situacijama i kulturne norme u različitim kontekstima te primjenjuje konvencije povezane s kulturnim posebnostima i različitostima prisutne u verbalnoj komunikaciji u poznatim kontekstima.
Učenik uz čestu pomoć primjenjuje neverbalne znakove u različitim međukulturnim situacijama i analizira kulturne norme u različitim kontekstima te primjenjuje konvencije povezane s kulturnim posebnostima i različitostima prisutne u verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji te prikladne komunikacijske obrasce u poznatim kontekstima.
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje neverbalne znakove u različitim međukulturnim situacijama, kulturne norme u različitim kontekstima, konvencije povezane s kulturnim posebnostima i različitostima prisutne u verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji u različitim kontekstima te prikladne komunikacijske obrasce u različitim kontekstima.
Učenik se ponaša u skladu s kulturnim normama u različitim kontekstima, samostalno primjenjuje konvencije povezane s kulturnim posebnostima i različitostima prisutne u verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji u različitim kontekstima te prikladne komunikacijske obrasce u različitim kontekstima.
B.4.3. Učenik primjenjuje vlastite strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda te prilagođava i zbog empatije mijenja vlastita razmišljanja i postupke u međukulturnim kontaktima s ciljem (p)održavanja uspješnih odnosa i sprječavanja problematičnih situacija.
- primjenjuje vlastite strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda
- preuzima odgovornost za uspjeh međukulturnoga iskustva
- uočava i ispravlja pogreške u tumačenju drugih kultura
Učenik uz stalnu pomoć opisuje strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda, analizira uzroke (ne)uspjeha međukulturnoga iskustva te prepoznaje pogreške u tumačenju drugih kultura.
Učenik uz čestu pomoć objašnjava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda, objašnjava moguća rješenja problema u međukulturnim kontaktima te ispravlja pogreške u tumačenju drugih kultura.
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda, predlaže rješenja problema u međukulturnim kontaktima te ispravlja pogreške u tumačenju drugih kultura.
Učenik samostalno primjenjuje strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda, preuzima odgovornost za rješavanje problema u međukulturnim kontaktima te prilagođava i zbog empatije mijenja vlastita razmišljanja i postupke.
preporuke za ostvarivanje ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi u ovoj domeni ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda u domeni Komunikacijska jezična kompetencija.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
C.4.1. Učenik sintetizira složene kognitivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
- prevodi tekstove na ciljni jezik
- primjenjuje znanje riječi, pojmova i struktura različitih jezika radi razumijevanja i upotrebe ciljnoga jezika
- piše sažetak dugog odlomka/teksta
- preusmjerava razgovor na poznatu temu
- koristi se različitim vrstama referentne literature
Učenik uz stalnu pomoć sintetizira složene kognitivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik uz čestu pomoć sintetizira složene kognitivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik uz povremenu pomoć sintetizira većinu složenih kognitivnih strategija učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik samostalno i uspješno sintetizira većinu složenih kognitivnih strategija učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
C.4.2. Učenik sintetizira složene metakognitivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
- preuzima odgovornost za planiranje, praćenje i vrednovanje vlastitoga iskustva učenja
- nadovezuje se na prethodna znanja pri učenju
- planira, postavlja ciljeve i organizira učenje
- prati i vrednuje vlastito učenje o kojemu inicira konzultacijske sastanke radi postizanja boljih rezultata
Učenik uz stalnu pomoć sintetizira složene metakognitivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik uz čestu pomoć sintetizira složene metakognitivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik uz povremenu pomoć sintetizira većinu složenih metakognitivnih strategija učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik samostalno i uspješno sintetizira većinu složenih metakognitivnih strategija učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
C.4.3. Učenik sintetizira složene društveno-afektivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
- planira i upravlja radom u skupini na istraživačkim projektima i/ili terenskoj nastavi
- procjenjuje učinkovitost usvojenih strategija i njihovu primjenjivost u daljnjem razvoju vlastite osobnosti i odnosa prema drugima
Učenik uz stalnu pomoć sintetizira složene društveno-afektivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik uz čestu pomoć sintetizira složene društveno-afektivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik uz povremenu pomoć sintetizira većinu složenih društveno-afektivnih strategija učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik samostalno i uspješno sintetizira većinu složenih društveno-afektivnih strategija učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
C.4.4. Učenik se koristi širokim spektrom tehnika kreativnoga izražavanja: kritički prosuđuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i suvremenim temama.
- primjenjuje tehniku paralelnoga/učinkovitoga
sukobljavanja mišljenja i tehniku eksperimentiranja
- koristi e lateralnim mišljenjem
- kreativno uopćava informacije suprotnih značenja i razvija nove skladne cjeline
- kreira složene maštovite tekstove
- razvija osjećaj za estetski doživljaj
Učenik se uz stalnu pomoć koristi širokim spektrom tehnika kreativnoga izražavanja.
Učenik se uz čestu pomoć koristi širokim spektrom tehnika kreativnoga izražavanja.
Učenik se uz povremenu pomoć učinkovito koristi širokim spektrom tehnika kreativnoga izražavanja.
Učenik se samostalno i učinkovito koristi širokim spektrom tehnika kreativnoga izražavanja.
C.4.5. Učenik se koristi širokim spektrom vještina kritičkoga mišljenja: argumentirano dokazuje i prosuđuje mišljenja, stavove i vrijednosti primjenjujući ih u rješavanju problemskih situacija i donošenju odluka povezanih s osobnim iskustvima i suvremenim temama.
- postavlja konzistentne, valjane i razumne pretpostavke
- donosi promišljene, logične i obranjive zaključke te izvodi duboke i konzistentne inferencije kao elemente kritičkoga mišljenja
- predviđa moguće posljedice i rješenja te ih vrednuje i donosi odluke
- primjenjuje pregovaračke tehnike u rješavanju problemskih situacija
Učenik se uz stalnu pomoć koristi širokim spektrom vještina kritičkoga mišljenja.
Učenik se uz čestu pomoć koristi širokim spektrom vještina kritičkoga mišljenja.
Učenik se uz povremenu pomoć učinkovito koristi širokim spektrom vještina kritičkoga mišljenja.
Učenik se samostalno i učinkovito koristi širokim spektrom vještina kritičkoga mišljenja.
C.4.6. Učenik kritički vrednuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora te izvodi duže prezentacije složenih sadržaja.
- upotrebljava različite vrste digitalnih i drugih medija
- kritički interpretira i vrednuje informacije radi njihove objektivne upotrebe, razmjene i prezentiranja
Učenik uz stalnu pomoć kritički vrednuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora te priprema i izvodi duže prezentacije složenih sadržaja.
Učenik uz čestu pomoć kritički vrednuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora te priprema i izvodi duže prezentacije složenih sadržaja.
Učenik uz povremenu pomoć kritički vrednuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora i uglavnom samostalno priprema i izvodi duže prezentacije složenih sadržaja.
Učenik samostalno i uspješno kritički vrednuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora i samostalno priprema i izvodi duže prezentacije složenih sadržaja.
preporuke za ostvarivanje ishoda
Složene strategije učenja jezika, tehnike kreativnoga izražavanja i vještine kritičkoga mišljenja primjenjuju se u učenju i poučavanju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Srednja škola – nastavak učenja (70+70+64)
4. ciklus
1. razred
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
A.1.1. Učenik analizira jednostavan prilagođen tekst srednje dužine pri slušanju i čitanju.
- pokazuje razumijevanje teksta opće tematike
- pokazuje razumijevanje najosnovnijih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke
- analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije u tekstu opće tematike
- prepoznaje implicitne poruke u tekstu opće tematike
- razlikuje bitnu od nebitne informacije
- primjenjuje strategije za slušanje i čitanje
- razumije govornika kad govori polako u najzastupljenijim varijantama standardnoga jezika
Učenik uz stalnu pomoć analizira tekst i glavnu poruku te pronalazi i analizira neke ključne i specifične informacije. Uz stalnu pomoć prepoznaje najosnovnije leksičke strukture svojstvene jeziku struke. Razumije govornika kad govori polako u najzastupljenijim varijantama standardnoga jezika te primjenjuje neke strategije za slušanje i čitanje.
Učenik uz čestu pomoć analizira tekst i glavnu poruku te pronalazi i analizira neke ključne i specifične informacije. Prepoznaje neke implicitne poruke i povremeno razlikuje bitne od nebitnih informacija. Uz čestu pomoć prepoznaje najosnovnije leksičke strukture svojstvene jeziku struke i razumije izvornoga govornika kad govori polako u najzastupljenijim varijantama standardnoga jezika te primjenjuje neke strategije za slušanje i čitanje.
Učenik uz povremenu pomoć analizira tekst i glavnu poruku, pronalazi i analizira većinu ključnih i specifičnih informacija. Prepoznaje implicitne poruke i uglavnom razlikuje bitne od nebitnih informacija. Uz povremenu pomoć prepoznaje najosnovnije leksičke strukture svojstvene jeziku struke i razumije izvornoga govornika kad govori polako u najzastupljenijim varijantama standardnoga jezika te primjenjuje više različitih strategija za slušanje i čitanje.
Učenik samostalno analizira tekst, glavnu poruku, ključne i specifične informacije i povezuje ih s primjerima iz teksta. Prepoznaje implicitne poruke i razlikuje bitne od nebitnih informacija. Prepoznaje najosnovnije leksičke strukture svojstvene jeziku struke i razumije izvornoga govornika kad govori polako u najzastupljenijim varijantama standardnoga jezika te primjenjuje odgovarajuće strategije za slušanje i čitanje.
A.1.2. Učenik govori tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama srednje razine složenosti.
- planira tijek govora
- priprema i govori tekst
- izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove te ih potkrepljuje odgovarajućim dokazima i primjerima
- koristi se najosnovnijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
- uređuje tj. ispravlja svoj govor
Učenik uz stalnu pomoć planira tijek govora, priprema i govori tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama srednje razine složenosti te izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove. Uz stalnu pomoć se koristi najosnovnijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
Učenik uz čestu pomoć planira tijek govora, priprema i govori tekst srednje dužine, koristi se jezičnim strukturama srednje razine složenosti, izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i nastoji ih potkrijepiti primjerima. Uz čestu pomoć se koristi najosnovnijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
Učenik uz povremenu pomoć planira tijek govora, priprema i govori tekst srednje dužine, koristi se primjerenim jezičnim strukturama srednje razine složenosti, izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i potkrepljuje ih ponekim dokazima i primjerima. Uz povremenu se pomoć koristi najosnovnijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
Učenik samostalno i kreativno planira tijek govora, priprema i govori tekst srednje dužine točno se koristeći primjerenim jezičnim strukturama srednje razine složenosti te izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i potkrepljuje ih odgovarajućim dokazima i primjerima. Samostalno se koristi najosnovnijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
A.1.3. Učenik sudjeluje u dužemu planiranom i jednostavnome neplaniranom razgovoru poznate tematike.
- planira i priprema duži razgovor
- sudjeluje u jednostavnome neplaniranom razgovoru
- koristi se primjerenim jezičnim strukturama za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ
- koristi se najosnovnijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
Učenik uz stalnu pomoć planira i priprema duži razgovor i sudjeluje u jednostavnome neplaniranom razgovoru poznate tematike koristeći se nekim primjerenim jezičnim strukturama; uz stalnu pomoć pokreće razgovor i preuzima pravo na riječ te se koristi najosnovnijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik uz čestu pomoć planira i priprema duži razgovor i sudjeluje u jednostavnome neplaniranom razgovoru poznate tematike koristeći se nekim primjerenim jezičnim strukturama; pokreće, održava i završava razgovor, povremeno preuzima pravo na riječ te se koristi najosnovnijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik uz povremenu pomoć planira i priprema duži razgovor i aktivno sudjeluje u jednostavnome neplaniranom razgovoru poznate tematike koristeći se primjerenim jezičnim strukturama, često pokreće, održava i završava razgovor i preuzima pravo na riječte sekoristi najosnovnijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik samostalno planira i priprema duži razgovor i aktivno i samoinicijativno sudjeluje u jednostavnome neplaniranom razgovoru poznate tematike, kreativno se koristi primjerenim jezičnim strukturama, samostalno pokreće, održava i završava razgovor i preuzima pravo na riječ te se koristi najosnovnijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
A.1.4. Učenik piše strukturiran tekst srednje dužine koristeći jezične strukture srednje razine složenosti.
- planira strukturu i sadržaj
- organizira tekst u odlomke
- koristi se primjerenim veznim sredstvima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti
- primjenjuje pravopisna pravila
- koristi se najosnovnijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
- uređuje tj. ispravlja svoj tekst
Učenik uz stalnu pomoć piše djelomično strukturiran tekst srednje dužine koristeći se nekim veznim sredstvima, nekim primjerenim jezičnim strukturama i primjenjuje dio pravopisnih pravila. Uz stalnu pomoć se koristi najosnovnijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja tekst.
Učenik uz čestu pomoć piše djelomično strukturiran tekst srednje dužine s djelomično razrađenim idejama koristeći se nekim odgovarajućim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti. Uz čestu se pomoć koristi najosnovnijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja tekst.
Učenik uz povremenu pomoć piše tekst srednje dužine, organizira odlomke i razrađuje ideje,
uglavnom se točno koristi primjerenim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti. Uz povremenu se pomoć koristi najosnovnijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja tekst.
Učenik samostalno i kreativno piše tekst srednje dužine, jasno organizira odlomke i precizno razrađuje ideje, točno se koristi primjerenim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti. Samostalno se koristi najosnovnijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj tekst.
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
B.1.1. Učenik raspravlja o informacijama o zemljama ciljnoga jezika i drugim kulturama.
- proširuje raspon informacija o drugim kulturama
- utvrđuje i analizira sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama
- prosuđuje primjerenost zaključaka o vlastitoj kulturi i drugim kulturama
Učenik uz stalnu pomoć proširuje raspon informacija o drugim kulturama te obrazlaže sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama.
Učenik uz čestu pomoć obrazlaže sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama te tumači zaključke o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
Učenik uz povremenu pomoć procjenjuje sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama te zaključke o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
Učenik samostalno procjenjuje sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama te primjerenost zaključaka o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
B.1.2. Učenik prilagođava zadane komunikacijske obrasce u različitim, unaprijed određenim kontekstima.
- mijenja naučene komunikacijske obrasce za izražavanje različitih društvenih funkcija jezika
- prilagođava obrasce vlastitim potrebama u komunikacijskoj situaciji
Učenik uz stalnu pomoć na temelju predloška primjenjuje naučene komunikacijske obrasce.
Učenik uz čestu pomoć u nekim slučajevima primjenjuje naučene komunikacijske obrasce.
Učenik uz povremenu pomoć u većini slučajeva primjereno izabire i upotrebljava naučene komunikacijske obrasce.
Učenik samostalno prilagođava i upotrebljava naučene komunikacijske obrasce.
B.1.3. Učenik preispituje i procjenjuje predrasude i stereotipe na svim razinama i u svim oblicima.
- provjerava točnost informacija o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika i drugim kulturama
- ističe (vlastita) pogrešna shvaćanja i upozorava na njihove posljedice
Učenik uz stalnu pomoć istražuje informacije o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika te upozorava na (vlastita) pogrešna shvaćanja.
Učenik uz čestu pomoć dovodi u vezu različite informacije o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika, preispituje (vlastita) pogrešna shvaćanja o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika.
Učenik uz povremenu pomoć komentira različite informacije o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika i (vlastita) pogrešna shvaćanja o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika.
Učenik samostalno provjerava točnost informacija o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika, komentira (vlastita) pogrešna shvaćanja o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika.
B.1.4. Učenik prepoznaje i objašnjava utjecaj međukulturnih iskustava na oblikovanje vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima.
- izdvaja vlastita inicijalna uvjerenja i stavove prema drugima
- navodi promjene vlastitih uvjerenja i stavova koje su uslijedile kao rezultat međukulturnih iskustava
Učenik uz stalnu pomoć opisuje vlastita inicijalna uvjerenja i stavove prema drugima.
Učenik uz čestu pomoć opisuje promjene vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima.
Učenik uz povremenu pomoć objašnjava promjene vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima.
Učenik samostalno objašnjava promjene vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima i daje primjere.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
C.1.1. Učenik prepoznaje i koristi se složenim kognitivnim strategijama učenja jezika.
- analizira i primjenjuje potrebne korake za uspješno rješavanje zadatka
- raščlanjuje nove izraze i strukture na poznate elemente radi razumijevanja i pravilne upotrebe
- koristi se jednojezičnim i/ili dvojezičnim rječnicima
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje i koristi se složenim kognitivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć prepoznaje i koristi se složenim kognitivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje i koristi se složenim kognitivnim strategijama učenja jezika.
Učenik samostalno prepoznaje i koristi se složenim kognitivnim strategijama učenja jezika.
C.1.2. Učenik prepoznaje i koristi se složenim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
- razmišlja o različitim zadatcima pokazujući jasno razumijevanje njihove svrhe
- prepoznaje moguće probleme i bira odgovarajuća rješenja
- bilježi napredak u učenju tekstom
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje i koristi se složenim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć prepoznaje i koristi se složenim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje i koristi se većinom složenih metakognitivnih strategija učenja jezika.
Učenik samostalno prepoznaje i koristi se složenim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
C.1.3. Učenik prepoznaje i koristi se složenim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
- usredotočuje se na ciljeve učenja, vlastita postignuća i resurse koji su mu na raspolaganju radi smanjenja stresa pri učenju
- razgovara s drugima o poteškoćama u učenju
- razvija suradničko učenje radi uzajamne potpore i ohrabrenja
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje i koristi se složenim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć prepoznaje i koristi se složenim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje i koristi se većinom složenih društveno-afektivnih strategija učenja jezika.
Učenik samostalno prepoznaje i koristi se složenim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
C.1.4. Učenik izabire i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja: tumači i vrednuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i poznatim temama.
- kreativno oblikuje različite vrste tekstova
- provodi kratko istraživanje na temelju postavljenih hipoteza izvodeći zaključke otvorenoga tipa i koristeći intuiciju u pronalaženju originalnih rješenja
Učenik uz stalnu pomoć izabire i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik uz čestu pomoć izabire i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik uz povremenu pomoć izabire i učinkovito se koristi različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik izabire te se samostalno i učinkovito koristi različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
C.1.5. Učenik izabire i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja: tumači i vrednuje mišljenja, stavove i vrijednosti povezane s osobnim iskustvima i poznatim temama.
- pažljivo, aktivno i analitički čita i odlučuje koje od informacija, mišljenja, stavova i vrijednosti u tekstu prihvatiti
- izlaže ih s argumentacijom
Učenik uz stalnu pomoć izabire i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik uz čestu pomoć izabire i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik uz povremenu pomoć izabire i učinkovito se koristi različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik izabire te se samostalno i učinkovito koristi različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
C.1.6. Učenik izabire i organizira informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.
- bira i usklađuje informacije/poruke iz različitih vrsta tekstova i iz različitih izvora
Učenik uz stalnu pomoć izabire i organizira informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.
Učenik uz čestu pomoć izabire i organizira informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.
Učenik uz povremenu pomoć izabire i organizira informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.
Učenik samostalno izabire i organizira informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.
5. ciklus
2. razred
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
A.2.1. Učenik analizira duži prilagođen tekst pri slušanju i čitanju.
- pokazuje razumijevanje teksta opće tematike
- pokazuje razumijevanje jednostavnih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke
- analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije i implicitne poruke u tekstu opće tematike primjenjujući strategije slušanja i čitanja
- prepoznaje različite stilove uvjetovane komunikacijskom situacijom
Učenik uz stalnu pomoć analizira tekst i glavnu poruku, pronalazi neke ključne i specifične informacije te prepoznaje implicitne poruke. Uz stalnu pomoć prepoznaje jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke i stilove u pisanome i govorenome jeziku.
Učenik uz čestu pomoć analizira tekst i glavnu poruku, neke ključne i specifične informacije, prepoznaje implicitne poruke. Uz čestu pomoć prepoznaje jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke i stilove u pisanome i govorenome jeziku.
Učenik uz povremenu pomoć analizira tekst i glavnu poruku, pronalazi i analizira većinu ključnih i specifičnih informacija. Prepoznaje i analizira većinu implicitnih poruka i razlikuje bitne od nebitnih informacija. Uz povremenu pomoć prepoznaje jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke i stilove u pisanome i govorenome jeziku.
Učenik samostalno analizira tekst, glavnu poruku, ključne i specifične informacije i povezuje ih s primjerima iz teksta. Analizira implicitne poruke i razlikuje bitne od nebitnih informacija. Učenik samostalno i točno prepoznaje jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke i različite stilove u pisanome i govorenome jeziku.
A.2.2. Učenik govori duži tekst koristeći se jezičnim strukturama srednje razine složenosti.
- planira tijek govora
- priprema i govori tekst
- izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i obrazlaže ih argumentima
- iznosi rezultat rada u skupini ili vlastitoga rada pred drugima
- koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
- uređuje, tj. ispravlja svoj govor
Učenik uz stalnu pomoć planira tijek govora, priprema i govori duži tekst koristeći se jezičnim strukturama srednje razine složenosti, izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove te iznosi rezultat rada u skupini ili vlastitoga rada pred drugima. Uz stalnu pomoć se koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
Učenik uz čestu pomoć planira tijek govora, priprema i govori duži tekst, povremeno točno koristi se jezičnim strukturama srednje razine složenosti, izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i nastoji ih obrazložiti argumentima te uz čestu pomoć iznosi rezultat rada u skupini ili vlastitoga rada pred drugima. Uz čestu se pomoć koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
Učenik uz povremenu pomoć planira tijek govora, priprema i govori duži tekst, često se točno koristi primjerenim se jezičnim strukturama srednje razine složenosti i samostalno izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i obrazlaže ih ponekim argumentima te uz povremenu pomoć iznosi rezultat rada u skupini ili vlastitoga rada pred drugima. Uz povremenu se pomoć koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
Učenik samostalno i kreativno planira tijek govora, priprema i govori duži tekst točno se koristeći primjerenim jezičnim strukturama srednje razine složenosti, samostalno izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i obrazlaže ih argumentima te točno iznosi rezultat rada u skupini ili vlastitoga rada pred drugima. Samostalno se koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
A.2.3. Učenik sudjeluje u kraćemu neplaniranom i dužemu planiranom razgovoru poznate tematike.
- koristi se primjerenim jezičnim strukturama za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ
- pokazuje zanimanje za razgovor i uključuje se u tijek razgovora izborom prikladnih fraza
- koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
Učenik uz stalnu pomoć planira, priprema i sudjeluje u kraćemu neplaniranom i dužemu planiranom razgovoru poznate tematike te se koristi nekim primjerenim jezičnim strukturama. Uz stalnu pomoć pokreće razgovor, rijetko preuzima pravo na riječ te se uključuje u razgovor izborom osnovnih fraza. Uz stalnu pomoć se koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
Učenik uz čestu pomoć planira, priprema i sudjeluje u kraćemu neplaniranom i dužemu planiranom razgovoru poznate tematike te se povremeno koristi primjerenim jezičnim strukturama. Uz čestu pomoć pokreće, održava i završava razgovor, povremeno preuzima pravo na riječ te se uključuje u razgovor djelomično ispravnim izborom nekih prikladnih fraza. Uz čestu se pomoć koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik uz povremenu pomoć planira, priprema i često aktivno sudjeluje u kraćemu neplaniranom i dužemu planiranom razgovoru poznate tematike te se često točno koristi primjerenim jezičnim strukturama. Uz povremenu pomoć pokreće, održava i završava razgovor, preuzima pravo na riječ i uključuje se u razgovor ispravnim izborom većine prikladnih fraza. Uz povremenu se pomoć koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik samostalno planira, priprema i aktivno i spontano sudjeluje u kraćemu neplaniranom i dužemu planiranom razgovoru poznate tematike, kreativno se koristi primjerenim jezičnim strukturama te samostalno pokreće, održava i završava razgovor, preuzima pravo na riječ i samostalno se i spontano uključuje u razgovor pravilnim izborom prikladnih fraza. Koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
A.2.4. Učenik piše duži strukturiran tekst srednje dužine koristeći jezične strukture srednje razine složenosti.
- individualno i/ili suradničkim radom planira strukturu i sadržaj
- organizira tekst u odlomke
- koristi se primjerenim veznim sredstvima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti
- primjenjuje pravopisna pravila
-koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
- uređuje tj. ispravlja svoj tekst
Učenik uz stalnu pomoć piše djelomično strukturiran tekst, koristi se nekim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti. Uz stalnu pomoć se koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja tekst.
Učenik uz čestu pomoć piše djelomično strukturiran tekst s djelomično razrađenim idejama, koristi se primjerenim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti. Uz čestu se pomoć koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja tekst.
Učenik uz povremenu pomoć piše duži strukturiran tekst, često se točno koristi primjerenim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti, jasno organizira odlomke i precizno razrađuje ideje. Uz povremenu se pomoć koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja tekst.
Učenik samostalno i kreativno piše duži strukturiran tekst, točno se koristi primjerenim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti te jasno organizira odlomke i precizno razrađuje ideje. Samostalno se koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja tekst.
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
B.2.1. Učenik istražuje kulture zemalja ciljnoga jezika i drugih kultura.
- otkriva kulture zemalja ciljnoga jezika i drugih kultura tijekom sati književnosti, filmske umjetnosti i sl. u izvanškolskome okružju
Učenik uz stalnu pomoć istražuje kulture zemalja ciljnoga jezika i drugih kultura u poznatome kontekstu.
Učenik uz čestu pomoć istražuje kulture zemalja ciljnoga jezika i drugih kultura u različitim kontekstima.
Učenik uz povremenu pomoć istražuje kulture zemalja ciljnoga jezika i drugih kultura u različitim kontekstima.
Učenik samoinicijativno istražuje kulture zemalja ciljnoga jezika i drugih kultura u različitim kontekstima.
B.2.2. Učenik primjenjuje raznolike društveno-jezične funkcije jezika i konvencije uljudnoga ponašanja u različitim kontekstima.
- primjenjuje konvencije uljudnoga ponašanja u privatnoj i javnoj sferi, u fizičkome i digitalnome okružju, neovisno o kontekstu
- iskazuje različite društveno-jezične funkcije s pomoću jezičnih struktura srednje razine složenosti
Učenik uz stalnu pomoć primjenjuje konvencije uljudnoga ponašanja u privatnoj i javnoj sferi te različite društvene funkcije jezika u poznatim kontekstima.
Učenik uz čestu pomoć primjenjuje konvencije uljudnoga ponašanja u privatnoj i javnoj sferi te različite društvene funkcije jezika u različitim kontekstima.
Učenik uz povremenu pomoć izabire primjerene konvencije uljudnoga ponašanja u privatnoj i javnoj sferi i povremeno primjenjuje različite društvene funkcije jezika.
Učenik samostalno prilagođava vlastito ponašanje u skladu s konvencijama uljudnoga ponašanja u privatnoj i javnoj sferi te u većini slučajeva samostalno primjenjuje različite društvene funkcije jezika.
B.2.3. Učenik predviđa moguće posljedice utjecaja predrasuda i stereotipa u različitim kontekstima.
- osmišljava analogije i metafore s pomoću kojih opisuje opasnost od tumačenja drugih kultura kroz prizmu vlastite kulture
- objašnjava opasnost od stjecanja pogrešne i/ili nepotpune slike o narodu i/ili kulturi zbog generalizacija, stereotipa i predrasuda
Učenik uz stalnu pomoć opisuje opasnost od tumačenja drugih kultura kroz prizmu vlastite kulture te moguće posljedice generalizacija, stereotipa i predrasuda u poznatome kontekstu.
Učenik uz čestu pomoć raspravlja o opasnosti od tumačenja drugih kultura kroz prizmu vlastite kulture te opisuje moguće posljedice generalizacija, stereotipa i predrasuda u različitim kontekstima.
Učenik uz povremenu pomoć i koristeći primjere objašnjava opasnost od tumačenja drugih kultura kroz prizmu vlastite kulture te objašnjava moguće posljedice generalizacija, stereotipa i predrasuda.
Učenik samostalno osmišljava analogije i metafore s pomoću kojih opisuje opasnost od tumačenja drugih kultura kroz prizmu vlastite kulture te objašnjava moguće posljedice generalizacija, stereotipa i predrasuda.
B.2.4. Učenik raspravlja o utjecaju međukulturnih iskustava na oblikovanje vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima.
- koristi se osobnim iskustvom kao polazišnom točkom za izvođenje zaključaka o utjecaju međukulturnih iskustava na oblikovanje uvjerenja i stavova
- argumentira svoje mišljenje i potkrepljuje ga primjerima
Učenik uz stalnu pomoć opisuje vlastita uvjerenja i stavove proizišle iz međukulturnih iskustava.
Učenik uz čestu pomoć objašnjava vlastita uvjerenja i stavove proizišle iz međukulturnih iskustava.
Učenik uz povremenu pomoć daje primjere utjecaja međukulturnih iskustava na oblikovanje vlastitih uvjerenja i stavova.
Učenik samostalno argumentira zaključke o utjecaju međukulturnih iskustava na oblikovanje vlastitih uvjerenja i stavova.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
C.2.1. Učenik povezuje i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
- upotrebljava razne tehnike naglašavanja radi razumijevanja teksta
- izdvaja i zapisuje glavne poruke, ključne i specifične informacije i implicitne poruke
- piše bilješke
-koristi se jezičnim i drugim vrstama natuknica radi rekonstruiranja značenja slušanih i čitanih tekstova
Učenik uz stalnu pomoć povezuje i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć povezuje i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć povezuje i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
Učenik samostalno i učinkovito povezuje i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
C.2.2. Učenik povezuje i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
- istražuje različite pristupe učenju i rješavanju zadataka i upotrebljava ih radi unapređenja učenja
- bilježi napredak u učenju tekstom
Učenik uz stalnu pomoć povezuje i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć povezuje i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć povezuje i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
Učenik samostalno i učinkovito povezuje i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
C.2.3. Učenik povezuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
- stvara pozitivan stav pozitivnim izjavama tijekom rada na zadatku
- upravlja vlastitim emocionalnim stanjem i primjenjuje tehnike opuštanja radi uspješnijeg učenja
- planira i upravlja radom u skupini na projektima unutar redovnoga učenja i poučavanja
Učenik uz stalnu pomoć povezuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć povezuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć povezuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Učenik samostalno i učinkovito povezuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
C.2.4. Učenik povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja: propituje i vrednuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima.
- pokazuje interes za povezivanjem širokoga raspona povezanih, ali i različitih područja/tema
- pokazuje prilagodljivost u otkrivanju novih značenja i odnosa među pojmovima i idejama
Učenik uz stalnu pomoć povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik uz čestu pomoć povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik uz povremenu pomoć i učinkovito povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik samostalno i učinkovito povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
C.2.5. Učenik povezuje i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja: propituje i vrednuje mišljenja, stavove i vrijednosti primjenjujući ih u rješavanju problemskih situacija povezanih s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima.
- definira i pojašnjava problem procjenjujući koliko su iznesene činjenice ili mišljenja i stavovi koherentni, uzročno-posljedično povezani i jesu li zaključci logički utemeljeni
- izražava samouvjerenost u vlastitome logičkom prosuđivanju
Učenik uz stalnu pomoć povezuje i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik uz čestu pomoć povezuje i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik uz povremenu pomoć i učinkovito povezuje i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik samostalno i učinkovito povezuje i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
C.2.6 Učenik interpretira i uspoređuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.
- razvija sposobnost tumačenja i razlikovanja informacija/poruka iz različitih vrsta tekstova kao i razlikovanja različitih vrsta izvora te razmjenjivanja informacija u svrhu objektivnoga izvještavanja
Učenik uz stalnu pomoć interpretira i uspoređuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.
Učenik uz čestu pomoć interpretira i uspoređuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.
Učenik uz povremenu pomoć interpretira i uspoređuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.
Učenik samostalno interpretira i uspoređuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.
3. razred
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
A.3.1. Učenik analizira jednostavan izvoran ili duži prilagođen tekst pri slušanju i čitanju.
- pokazuje razumijevanje teksta opće tematike
- pokazuje razumijevanje složenijih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke
- analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije i implicitne poruke u tekstu opće tematike
- razlikuje bitnu od nebitne informacije
- primjenjuje strategije slušanja i čitanja
Učenik uz stalnu pomoć analizira glavnu poruku i pronalazi neke ključne i specifične informacije, prepoznaje neke implicitne poruke te djelomično razlikuje bitnu od nebitne informacije. Uz stalnu pomoć primjenjuje neke strategije slušanja i čitanja i prepoznaje složenije leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
Učenik uz čestu pomoć analizira glavnu poruku, neke ključne i specifične informacije i neke implicitne poruke te povremeno razlikuje bitne od nebitnih informacija. Uz čestu pomoć primjenjuje više strategija slušanja i čitanja i prepoznaje složenije leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
Učenik uz povremenu pomoć analizira glavnu poruku, većinu ključnih i specifičnih informacija i implicitnih poruka i često razlikuje bitne od nebitnih informacija. Uz povremenu pomoć primjenjuje većinu različitih strategija slušanja i čitanja i prepoznaje složenije leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
Učenik samostalno analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije i povezuje ih s primjerima iz teksta. Analizira implicitne poruke i razlikuje bitne od nebitnih informacija. Primjenjuje odgovarajuće strategije slušanja i čitanja i prepoznaje složenije leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
A.3.2. Učenik govori tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama više razine složenosti i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji.
- planira tijek govora i izlaganja, priprema i govori tekst koristeći se složenim jezičnim strukturama i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji
- koristi se složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
- uređuje, tj. ispravlja svoj govor
Učenik uz stalnu pomoć planira tijek govora i izlaganja, priprema i govori tekst koristeći se jezičnim strukturama više razine složenosti te uz pomoć prilagođava stil komunikacijskoj situaciji. Uz stalnu pomoć se koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja govor.
Učenik uz čestu pomoć planira i priprema tijek govora i izlaganja, govori tekst povremeno se koristi jezičnim strukturama više razine složenosti i prilagođava stil govora komunikacijskoj situaciji. Uz čestu se pomoć koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja govor.
Učenik uz povremenu pomoć planira tijek govora i izlaganja, priprema i govori tekst, često se koristi primjerenim jezičnim strukturama više razine složenosti i prilagođava stil govora komunikacijskoj situaciji. Uz povremenu se pomoć koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja govor.
Učenik samostalno i kreativno planira tijek govora i izlaganja, priprema i tečno govori tekst točno se koristeći primjerenim jezičnim strukturama više razine složenosti i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji. Samostalno se koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja govor.
A.3.3. Učenik sudjeluje u dužemu neplaniranom i dugome planiranom razgovoru poznate tematike.
- koristi se primjerenim jezičnim strukturama za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ
- pokazuje zanimanje za razgovor i koristi se osnovnim frazama da dobije na vremenu prije nego što odgovori na pitanje
- koristi se složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
Učenik se uz stalnu pomoć koristi jezičnim strukturama potrebnim za sudjelovanje u dužemu neplaniranom i dugome planiranom razgovoru poznate tematike, pokreće razgovor i preuzima pravo na riječ te se koristi osnovnim frazama da dobije na vremenu prije nego što odgovori na pitanje. Uz stalnu pomoć se koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik se uz čestu pomoć koristi primjerenim jezičnim strukturama potrebnim za sudjelovanje u dužemu neplaniranom i dugome planiranom razgovoru poznate tematike, pokreće, održava i završava razgovor, povremeno preuzima pravo na riječ te se koristi osnovnim frazama da dobije na vremenu prije nego što odgovori na pitanje. Uz čestu se pomoć koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik uz povremenu pomoć aktivno sudjeluje u dužemu neplaniranom i dugome planiranom razgovoru poznate tematike, često se koristi primjerenim jezičnim strukturama te pokreće, održava i završava razgovor, preuzima pravo na riječ te se često koristi osnovnim frazama da dobije na vremenu prije nego što odgovori na pitanje. Uz povremenu se pomoć koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik aktivno i spontano sudjeluje u dužemu neplaniranom i dugome planiranom razgovoru poznate tematike, kreativno se koristi primjerenim jezičnim strukturama, samostalno pokreće, održava i završava razgovor, preuzima pravo na riječ, potiče sugovornike na sudjelovanje u razgovoru i točno se koristi osnovnim frazama da dobije na vremenu prije nego što odgovori na pitanje. Koristi se složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
A.3.4. Učenik piše strukturiran tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukture više razine složenosti i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji.
- planira strukturu i sadržaj
- organizira tekst u odlomke
- koristi se primjerenim veznim sredstvima i složenim jezičnim strukturama
- primjenjuje pravopisna pravila i odgovarajući stil pisanja
- koristi se složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
- uređuje tj. ispravlja svoj tekst
Učenik uz stalnu pomoć piše strukturiran tekst i koristi se nekim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama više razine složenosti te odgovarajućim stilom pisanja. Uz stalnu pomoć se koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja tekst.
Učenik uz čestu pomoć piše strukturiran tekst s djelomično razrađenim idejama, povremeno se točno koristi primjerenim veznim sredstva, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama više razine složenosti, povremeno se koristi odgovarajućim stilom pisanja. Uz čestu se pomoć koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja tekst.
Učenik uz povremenu pomoć piše strukturiran tekst, često se točno koristi primjerenim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama više razine složenosti, jasno organizira odlomke i precizno razrađuje ideje, često se koristi odgovarajućim stilom pisanja. Uz povremenu se pomoć koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja tekst.
Učenik samostalno i kreativno piše strukturiran tekst, točno se koristi primjerena veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama više razine složenosti, jasno organizira odlomke, precizno razrađuje ideje koristeći se odgovarajućim stilom pisanja. Samostalno se koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja tekst.
preporuke za ostvarivanje ishoda (4. i 5. ciklus)
Preporučene teme: Aktualne društvene teme, Znanost, umjetnost, mediji, moderna tehnologija, Aktivno građanstvo, Gospodarstvo, Turizam, Ekologija i održivi razvoj
Leksičke strukture:Biraju se primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne cikluse, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Funkcije:provjeravanje razumijevanja, izražavanje mišljenja, opisivanje nada i planova, izražavanje apstraktnih ideja
Tekstne vrste - pisana produkcija: izvještaj, životopis, članak, molba, oglas, video uradak, bilješke, kritički osvrt, kratka priča, pjesma, prijava za posao, prijava za stipendiju, upute te ostale vrste specifične za jezik struke
Metodičke preporuke:Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja uz kognitivni pristup jeziku, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
B.3.1. Učenik integrira različite kulturne elemente i stvara cjelovitu sliku vlastite kulture i drugih kultura.
- objašnjava složenost vlastite kulture i drugih kultura analizirajući njihove sastavne dijelove
- poopćava vlastite ideje o svojoj kulturi i drugim kulturama i objašnjava ih integrirajući različite kulturne elemente
Učenik uz povremenu pomoć analizira različite elemente vlastite kulture i drugih kultura te uspoređuje različite kulturne elemente drugih kultura s vlastitom kulturom.
Učenik uz čestu pomoć integrira elemente iz različitih područja u cjelovitu sliku vlastite kulture te objašnjava sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama.
Učenik uz povremenu pomoć integrira elemente iz različitih područja u cjelovitu sliku kultura zemalja ciljnoga jezika te objašnjava posebnosti i različitosti kultura zemalja ciljnoga jezika.
Učenik samostalno integrira elemente iz različitih područja u cjelovitu sliku drugih kultura te objašnjava posebnosti i različitosti drugih kultura.
B.3.2. Učenik se izražava primjereno kontekstu i svrsi komunikacije.
- primjenjuje prikladne komunikacijske obrasce u skladu s društveno-jezičnim funkcijama u različitim kontekstima
- upotrebljava odgovarajuće neverbalne znakove
Učenik se uz stalnu pomoć koristi prikladnim komunikacijskim obrascima u poznatim kontekstima.
Učenik se uz čestu pomoć koristi prikladnim komunikacijskim obrascima u različitim kontekstima te se u nekim slučajevima koristi odgovarajućim neverbalnim znakovima.
Učenik se uz povremenu pomoć koristi prikladnim komunikacijskim obrascima u različitim kontekstima te se u većini slučajeva koristi odgovarajućim neverbalnim znakovima.
Učenik se samostalno koristi prikladnim komunikacijskim obrascima u različitim kontekstima te odgovarajućim neverbalnim znakovima.
B.3.3. Učenik analizira utjecaj empatije na vlastita razmišljanja i postupke te prilagođava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda o vlastitoj kulturi i stranim kulturama.
- preispituje vlastite vrijednosti i stavove prema drugima i drugačijima
- prilagođava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda vlastitim potrebama u različitim kontekstima
Učenik uz stalnu pomoć objašnjava vlastite vrijednosti i stavove prema drugima te prilagođava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
Učenik uz čestu pomoć procjenjuje vlastite vrijednosti i stavove prema drugima te prilagođava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
Učenik uz povremenu pomoć procjenjuje vlastite vrijednosti i stavove prema drugima te često prilagođava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
Učenik u većini slučajeva samostalno procjenjuje vlastite vrijednosti i stavove prema drugima te prilagođava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
B.3.4. Učenik interpretira međukulturno iskustvo iz više različitih gledišta te preispituje pretpostavke dobrih međukulturnih odnosa i potencijalno problematične situacije u međukulturnim susretima.
- uvažava različita kulturna gledišta i primjenjuje ih pri izvođenju zaključaka o vlastitoj kulturi i drugim kulturama
- tumači pojave drugih kultura bez donošenja vrijednosnih prosudbi
- analizira uzroke međukulturnih nesporazuma
- analizira (ne)uspješne međukulturne odnose i definira njihove zajedničke karakteristike
Učenik uz stalnu pomoć opisuje različita kulturna gledišta, osvještava važnost nedonošenja vrijednosnih prosudbi o drugim kulturama, analizira uzroke međukulturnih nesporazuma
te opisuje karakteristike zajedničke uspješnim međukulturnim odnosima.
Učenik uz čestu pomoć objašnjava različita kulturna gledišta i pojave drugih kultura bez donošenja vrijednosnih prosudbi te raspravlja o uzrocima međukulturnih nesporazuma i opisuje karakteristike zajedničke neuspješnim međukulturnim odnosima.
Učenik uz povremenu pomoć izvodi zaključke o različitim kulturnim gledištima, uspoređuje pojave drugih kultura bez donošenja vrijednosnih prosudbi, propituje uzroke međukulturnih nesporazuma te procjenjuje karakteristike (ne)uspješnih međukulturnih odnosa.
Učenik samostalno izvodi zaključke o različitim kulturnim gledištima, objašnjava pojave drugih kultura bez donošenja vrijednosnih prosudbi, propituje uzroke međukulturnih nesporazuma te samostalno procjenjuje karakteristike (ne)uspješnih međukulturnih odnosa.
preporuke za ostvarivanje ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi u ovoj domeni ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda u domeni Komunikacijska jezična kompetencija.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
C.3.1. Učenik analizira i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
- uspoređuje leksičke i strukturne elemente ciljnoga jezika s materinskim jezikom i utvrđuje sličnosti i razlike
- prevodi tekstove s ciljnoga jezika
- uvježbava ciljni jezik u prirodnome/stvarnome okružju čitajući izvorne tekstove
- koristi se različitim vrstama rječnika
Učenik uz stalnu pomoć analizira i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć analizira i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć analizira i primjenjuje većinu složenih kognitivnih strategija učenja jezika.
Učenik samostalno analizira i učinkovito primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
C.3.2. Učenik analizira i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
- okušava se u nepoznatim zadatcima i pristupima učenju
- svjesno pronalazi i stvara prilike za upotrebu i vježbanje jezika u stvarnim komunikacijskim situacijama
- razvija kriterije za procjenu vlastitoga znanja
- bilježi napredak i interpretira podatke o vlastitome učenju
Učenik uz stalnu pomoć analizira i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć analizira i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć analizira i primjenjuje većinu složenih metakognitivnih strategija učenja jezika.
Učenik samostalno analizira i učinkovito primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
C.3.3. Učenik analizira i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
- nastavlja razvijati suradničko učenje
- radi u timu uz preuzimanje odgovornosti za ostvarenje zajedničkih ciljeva i donošenje odluka
- ispituje vlastitu ulogu i odnos prema drugima te s njima razgovara o vlastitim osjećajima kao i o osjećajima drugih
Učenik uz stalnu pomoć analizira i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć analizira i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć analizira i primjenjuje većinu složenih društveno-afektivnih strategija učenja jezika.
Učenik samostalno analizira i učinkovito primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
C.3.4. Učenik upotrebljava i prilagođava različite tehnike kreativnoga izražavanja: kritički vrednuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima.
- razvija i upotrebljava spontano i slobodno asociranje i izmišljanje stvaralačkom fantazijom
- koristi se metodom pokušaja i pogrešaka u stvaranju novih sadržaja i ideja
Učenik uz stalnu pomoć prilagođava i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik uz čestu pomoć prilagođava i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik uz povremenu pomoć učinkovito prilagođava i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik samostalno i učinkovito prilagođava i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
C.3.5. Učenik prilagođava i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja: kritički vrednuje mišljenja, stavove i vrijednosti primjenjujući ih u rješavanju problemskih situacija i donošenju odluka povezanih s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima.
- provodi kratko istraživanje: postavlja hipoteze, primjenjuje osnovne tehnike istraživanja, obrađuje podatke i interpretira rezultate tako da zaključci logično slijede iz argumenata i empirijskih podataka
- nudi rješenja i donosi odluke
- rješava sukob
- sažima razne vrste tekstova
Učenik uz stalnu pomoć prilagođava i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik uz čestu pomoć prilagođava i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik uz povremenu pomoć učinkovito prilagođava i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik samostalno i učinkovito prilagođava i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
C.3.6. Učenik procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.
- u fizičkome i/ili digitalnome okružju objavljuje tekstove/kratke projekte radi usporedbe i procjene informacija
Učenik uz stalnu pomoć procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.
Učenik uz čestu pomoć procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.
Učenik uz povremenu pomoć procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.
Učenik samostalno i uspješno procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.
preporuke za ostvarivanje ishoda
Složene strategije učenja jezika, tehnike kreativnoga izražavanja i vještine kritičkoga mišljenja primjenjuju se u učenju i poučavanju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Srednja škola – početak učenja (70+70+70+64)
4. ciklus
1. razred
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
A.1.1. Učenik razumije kratak i jednostavan tekst poznate tematike pri slušanju i čitanju.
- pokazuje razumijevanje teksta
- razumije glavnu poruku i ključnu informaciju
- pokazuje razumijevanje najjednostavnijih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke
- koristi se osnovnim strategijama za poboljšanje razumijevanja pri slušanju i čitanju
Učenik uz stalnu pomoć u manje zahtjevnim aktivnostima pokazuje razumijevanje kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike i najjednostavnijih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke te navodi ključnu informaciju.
Učenik uz čestu pomoć u većini aktivnosti pokazuje razumijevanje kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike i najjednostavnijih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke te navodi ključnu informaciju.
Učenik uz povremenu pomoć u većini aktivnosti pokazuje razumijevanje kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike i najjednostavnijih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke te navodi ključnu informaciju.
Učenik u svim aktivnostima pokazuje razumijevanje kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike i najjednostavnijih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke te samostalno navodi ključnu informaciju u tekstu i povezuje ju s primjerom iz teksta.
A.1.2. Učenik naglas čita kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
- prilagođava izgovor u skladu s fonološkim obilježjima engleskoga jezika pri čitanju naglas
- tumači interpunkcijske znakove pri čitanju rečenica u tekstu
- čita naglas tečno
Učenik uz stalnu pomoć prilagođava izgovor fonološkim obilježjima engleskoga jezika pri čitanju naglas kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike.
Učenik uz čestu pomoć prilagođava izgovor fonološkim obilježjima engleskoga jezika pri čitanju naglas kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike.
Učenik uz povremenu pomoć prilagođava izgovor fonološkim obilježjima engleskoga jezika pri čitanju naglas kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike te čita naglas s elementima izražajnoga čitanja.
Učenik samostalno prilagođava izgovor fonološkim obilježjima engleskoga jezika pri čitanju naglas kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike te čita naglas izražajno oponašajući različite uobičajene standardne izgovore.
- razlikuje intonacijska obilježja jednostavnih izjavnih, upitnih i uskličnih rečenica
- govori jednostavne rečenice poznate tematike primjenjujući intonacijska obilježja
Učenik uz stalnu pomoć primjenjuje određena odgovarajuća intonacijska obilježja.
Učenik uz čestu pomoć primjenjuje odgovarajuća intonacijska obilježja.
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje odgovarajuća intonacijska obilježja.
Učenik samostalno primjenjuje sva odgovarajuća intonacijska obilježja.
A.1.4. Učenik govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama.
- planira strukturu teksta uspoređujući sadržaj s predloškom
- povezuje elemente teksta
- reproducira kratak i jednostavan tekst na temelju predloška
- koristi se najjednostavnijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
- uređuje, tj. ispravlja svoj govor
Učenik uz stalnu pomoć planira i povezuje elemente teksta te uz pomoć govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška. Uz stalnu pomoć se koristinajjednostavnijim leksičkim strukturama svojstvenim jeziku struke i ispravlja svoj govor.
Učenik uz čestu pomoć planira i povezuje elemente teksta te uz čestu pomoć govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška. Uz čestu pomoć se koristi najjednostavnijim leksičkim strukturama svojstvenim jeziku struke i ispravlja svoj govor.
Učenik uz povremenu pomoć planira i povezuje elemente teksta te uz povremenu pomoć govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška. Uz povremenu pomoć se koristi najjednostavnijim leksičkim strukturama svojstvenim jeziku struke i ispravlja svoj govor.
Učenik samostalno planira i povezuje elemente teksta te samostalno govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška. Samostalno se koristi najjednostavnijim leksičkim strukturama svojstvenim jeziku struke i ispravlja svoj govor.
A.1.5. Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike.
- planira kratak i jednostavan razgovor
- povezuje i uspoređuje planirani sadržaj s predloškom
- sudjeluje u razgovoru koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama
- prepoznaje priliku za preuzimanje riječi
- koristi se najjednostavnijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
Učenik uz stalnu pomoć sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike postavljajući naučena pitanja i odgovarajući naučenim odgovorima te oblikuje vlastite odgovore i prepoznaje priliku za preuzimanje riječi. Uz stalnu pomoć se koristinajjednostavnijim leksičkim strukturama svojstvenim jeziku struke.
Učenik uz čestu pomoć sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike postavljajući naučena i dio vlastitih pitanja i odgovarajući naučenim i vlastitim odgovorima te prepoznaje priliku za preuzimanje riječi. Uz čestu pomoć se koristinajjednostavnijim leksičkim strukturama svojstvenim jeziku struke.
Učenik uz povremenu pomoć sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike postavljajući većinom vlastita pitanja i dajući većinom vlastite odgovore te prepoznaje priliku za preuzimanje riječi. Uz povremenu pomoć se koristi najjednostavnijim leksičkim strukturama svojstvenim jeziku struke.
Učenik samostalno sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike postavljajući vlastita pitanja i dajući vlastite odgovore te prepoznaje priliku za preuzimanje riječi. Samostalno se koristinajjednostavnijim leksičkim strukturama svojstvenim jeziku struke.
A.1.6. Učenik zapisuje izgovorene jednostavne kratke rečenice s poznatim riječima.
- zapisuje izgovorene jednostavne rečenice u kojima se nalaze poznate jezične strukture
Učenik uz stalnu pomoć razumije i zapisuje pojedine izgovorene jednostavne rečenice i odvaja dijelove rečenica osnovnim pravopisnim znakovima.
Učenik uz čestu pomoć razumije i zapisuje izgovorene jednostavne rečenice i odvaja dijelove rečenica osnovnim pravopisnim znakovima.
Učenik uz povremenu pomoć zapisuje izgovorene jednostavne rečenice i odvaja dijelove rečenica osnovnim pravopisnim znakovima.
Učenik točno i samostalno zapisuje izgovorene jednostavne rečenice i odvaja dijelove rečenica osnovnim pravopisnim znakovima.
A.1.7. Učenik piše kratak strukturiran tekst poznate tematike koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama i primjenjujući osnovna pravopisna pravila.
- planira strukturu teksta na temelju predloška
- povezuje planirani sadržaj sa zadanim predloškom
- povezuje dijelove teksta u logičnu cjelinu
- oblikuje tekst koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama i predloškom
- uređuje tekst i primjenjuje osnovna pravopisna pravila
- koristi se najjednostavnijim leksičkim strukturama svojstvenim jeziku struke
Učenik uz stalnu pomoć oblikuje pisani kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška, povezuje dio dijelova, primjenjuje neka osnovna pravopisna pravila i koristi se najjednostavnijim leksičkim strukturama svojstvenim jeziku struke.
Učenik uz čestu pomoć oblikuje pisani kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška, povezuje većinu dijelova, primjenjuje osnovna pravopisna pravila i koristi se najjednostavnijim leksičkim strukturama svojstvenim jeziku struke.
Učenik uz povremenu pomoć oblikuje pisani kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška, povezuje gotovo sve dijelove, primjenjuje osnovna pravopisna pravila i koristi se najjednostavnijim leksičkim strukturama svojstvenim jeziku struke.
Učenik samostalno oblikuje pisani kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška, povezuje sve dijelove, primjenjuje osnovna pravopisna pravila i kreativno se izražava te se koristi najjednostavnijim leksičkim strukturama svojstvenim jeziku struke.
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
B.1.1. Učenik istražuje informacije o zemljama ciljnoga jezika radi razumijevanja kulturno uvjetovanih sadržaja o vlastitoj kulturi i stranim kulturama.
- pronalazi i preispituje činjenice povezane s poviješću, geografijom, kulturom, institucijama, umjetnošću i medijima zemalja ciljnoga jezika
- informira se o aktualnim događanjima i važnim pojedincima
- kritički povezuje činjenice o drugim kulturama s vlastitom kulturom
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje činjenice povezane sa zemljama ciljnoga jezika i uočava sličnosti s vlastitom kulturom.
Učenik uz čestu pomoć povezuje činjenice povezane sa zemljama ciljnoga jezika u cjelovitu sliku i navodi sličnosti s vlastitom kulturom.
Učenik uz povremenu pomoć analizira činjenice povezane sa zemljama ciljnoga jezika, informira se o aktualnim događanjima i važnim pojedincima te uspoređuje činjenice o drugim kulturama s vlastitom kulturom.
Učenik samostalno preispituje činjenice povezane sa zemljama ciljnoga jezika, samoinicijativno se informira o aktualnim događanjima i važnim pojedincima te kritički povezuje činjenice o drugim kulturama s vlastitom kulturom.
B.1.2. Učenik opisuje različite primjere međukulturnih iskustava i objašnjava što je naučio iz međukulturnoga iskustva.
- navodi primjere stvarnih i/ili simuliranih međukulturnih susreta u fizičkome i digitalnome okružju
- tumači i prepričava usvojene činjenice o vlastitoj kulturi i drugim kulturama u okviru tematskih sadržaja
Učenik uz stalnu pomoć navodi primjere međukulturnih iskustava te nabraja usvojene činjenice o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
Učenik uz čestu pomoć navodi različite primjere međukulturnih iskustava i sažeto prepričava usvojene činjenice o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
Učenik uz povremenu pomoć opisuje različite primjere međukulturnih iskustava i objašnjava usvojene činjenice o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
Učenik samostalno opisuje različite primjere međukulturnih iskustava i prepričava usvojene činjenice o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
B.1.3. Učenik prepoznaje i opisuje osnovne društveno-jezične funkcije jezika.
- prepoznaje osnovne društveno-jezične funkcije jezika: minimalne odgovore, postavljanje pitanja, preuzimanje prava na riječ, promjenu teme, pristojnost i komplimente
- navodi primjere osnovnih društveno-jezičnih funkcija
- navodi razlike između formalnoga i neformalnoga stila izražavanja
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje osnovne društveno-jezične funkcije te prepoznaje razlike između formalnoga i neformalnoga stila izražavanja u poznatim kontekstima.
Učenik uz čestu pomoć navodi osnovne društveno-jezične funkcije te prepoznaje razlike između formalnoga i neformalnoga stila izražavanja u poznatim kontekstima.
Učenik uz povremenu pomoć opisuje osnovne društveno-jezične funkcije u poznatim kontekstima, daje primjere te navodi razlike između formalnoga i neformalnoga stila izražavanja.
Učenik samostalno i precizno opisuje osnovne društveno-jezične funkcije u izvanškolskom kontekstu, daje primjere te navodi razlike između formalnoga i neformalnoga stila izražavanja.
B.1.4. Učenik izdvaja pozitivne svjetonazore od različitih oblika diskriminacije u različitim kontekstima te prepoznaje postojanje eksplicitnih stereotipa i predrasuda i potrebu da ih se razgradi.
- prepoznaje i ističe pozitivan način ophođenja prema drugima i drugačijima neovisno o kontekstu
- na konkretnim primjerima uočava predrasude i stereotipe o vlastitoj kulturi i drugim kulturama
- prepoznaje potrebu proširenja stereotipnih predodžbi i njihove razgradnje
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje pozitivne načine ophođenja prema drugima i drugačijima u poznatome kontekstu te uočava eksplicitne predrasude i stereotipe o vlastitoj kulturi i drugim kulturama na vrlo konkretnim primjerima bliskih sadržaja.
Učenik uz čestu pomoć opisuje pozitivne načine ophođenja prema drugima i drugačijima u poznatome kontekstu te uočava eksplicitne predrasude i stereotipe o vlastitoj kulturi i drugim kulturama na konkretnim primjerima u poznatome kontekstu.
Učenik uz povremenu pomoć opisuje pozitivne načine ophođenja prema drugima i drugačijima neovisno o kontekstu te prepoznaje postojanje eksplicitnih stereotipa i predrasuda i potrebu da ih se razgradi u poznatome kontekstu.
Učenik ističe važnost pozitivnoga načina ophođenja prema drugima i drugačijima te prepoznaje postojanje eksplicitnih stereotipa i predrasuda i potrebu da ih se razgradi neovisno o kontekstu.
B.1.5. Učenik prepoznaje neizrečene pretpostavke dobrih međukulturnih odnosa i navodi uzroke nerazumijevanja među osobama iz različitih kultura te objašnjava važnost učenja stranih jezika.
- uočava osnovne neizrečene pretpostavke dobrih međukulturnih odnosa – prihvaćanje temeljnih humanističkih vrijednosti, uvažavanja različitosti i svijest o kulturnoj uvjetovanosti društvenih normi i ponašanja
- navodi osnovne uzroke međukulturnoga nerazumijevanja
- daje primjere korisnosti i potrebe za učenjem stranih jezika
Učenik uz stalnu pomoć osvještava postojanje neizrečenih pretpostavki dobrih međukulturnih odnosa te prepoznaje osnovne uzroke međukulturnoga nerazumijevanja.
Učenik uz čestu pomoć prepoznaje neizrečene pretpostavke dobrih međukulturnih odnosa te prepoznaje osnovne uzroke međukulturnoga nerazumijevanja.
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje neizrečene pretpostavke dobrih međukulturnih odnosa, prepoznaje osnovne uzroke međukulturnoga nerazumijevanja te objašnjava važnost učenja stranih jezika.
Učenik samostalno prepoznaje neizrečene pretpostavke dobrih međukulturnih odnosa te prepoznaje osnovne uzroke međukulturnoga nerazumijevanja te daje vlastite primjere za važnost učenja stranih jezika.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
C.1.1. Učenik izabire i primjenjuje osnovne kognitivne strategije učenja jezika primjerene različitim zadatcima.
- planira i priprema jezične aktivnosti
- primjenjuje jednostavne leksičke i strukturne obrasce/pravila
- upotrebljava kontekst i prethodno znanje radi određivanja značenja i izgovora riječi
Učenik uz stalnu pomoć izabire i primjenjuje osnovne kognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć izabire i primjenjuje osnovne kognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć i u većini slučajeva učinkovito primjenjuje osnovne kognitivne strategije učenja jezika.
Učenik samostalno i učinkovito izabire i primjenjuje osnovne kognitivne strategije učenja jezika.
C.1.2. Učenik izabire i primjenjuje osnovne metakognitivne strategije učenja jezika primjerene različitim zadatcima.
- postavlja ciljeve učenja i organizira vlastito učenje s naglaskom na organizaciju vremena
- prepoznaje i upotrebljava metode koje su mu više pomogle pri učenju
- prati napredak u učenju kratkim tekstom
Učenik uz stalnu pomoć izabire i primjenjuje osnovne metakognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć izabire i primjenjuje osnovne metakognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć i u većini slučajeva učinkovito primjenjuje osnovne metakognitivne strategije učenja jezika.
Učenik samostalno i učinkovito izabire i primjenjuje osnovne metakognitivne strategije učenja jezika.
C.1.3. Učenik izabire i primjenjuje osnovne društveno-afektivne strategije učenja jezika primjerene različitim zadatcima.
- razvija svijest o ulozi učenja jezika u jačanju samopouzdanja
- aktivno sluša i uvažava mišljenja drugih
- sudjeluje u procesu donošenja odluka u skupini
Učenik uz stalnu pomoć izabire i primjenjuje osnovne društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć izabire i primjenjuje osnovne društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć i u većini slučajeva učinkovito primjenjuje osnovne društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Učenik samostalno i učinkovito izabire i primjenjuje osnovne društveno-afektivne strategije učenja jezika.
C.1.4. Učenik prilagođava i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja u stvaranju različitih vrsta kratkih tekstova poznatih sadržaja.
- kreativno oblikuje različite vrste kratkih tekstova poznatih sadržaja
- koristi se tehnikom slučajnih pojmova i oluje ideja u pripremi usmenoga i pisanoga izlaganja
Učenik uz stalnu pomoć prilagođava i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik uz čestu pomoć prilagođava i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik uz povremenu pomoć učinkovito prilagođava i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik samostalno i učinkovito prilagođava i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja.
C.1.5. Učenik povezuje i koristi se osnovnim vještinama kritičkoga mišljenja: objašnjava informacije, tumači i procjenjuje svoja i tuđa mišljenja, stavove i vrijednosti i rješava problemske situacije.
- promišlja temu
- iscrpnije i svrhovitije traži informacije procjenjujući njihovu aktualnost u rješavanju problemske situacije
- tumači i kritički procjenjuje mišljenja, stavove i vrijednosti
Učenik uz stalnu pomoć povezuje i koristi se osnovnim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik uz čestu pomoć povezuje i koristi se osnovnim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik uz povremenu pomoć učinkovito povezuje i koristi se osnovnim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik samostalno i učinkovito povezuje i koristi se osnovnim vještinama kritičkoga mišljenja.
C.1.6. Učenik izabire i tumači informacije iz različitih izvora te izvodi kratke prezentacije jednostavnih sadržaja.
- iz različitih ponuđenih izvora izabire i kritički objašnjava svoj izbor informacija prema smjernicama i prezentira ih
Učenik uz stalnu pomoć izabire i tumači informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi kratke prezentacije srednje složenih sadržaja prema smjernicama.
Učenik uz čestu pomoć izabire i tumači informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi kratke prezentacije srednje složenih sadržaja prema smjernicama.
Učenik uz povremenu pomoć izabire i tumači informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi kratke prezentacije srednje složenih sadržaja prema smjernicama.
Učenik samostalno izabire i tumači informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi kratke prezentacije srednje složenih sadržaja prema smjernicama.
2. razred
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
A.2.1. Učenik razumije kratak tekst poznate tematike pri slušanju i čitanju.
- pokazuje globalno i selektivno razumijevanje teksta
- razumije glavnu poruku i pronalazi ključnu informaciju u tekstu
- pokazuje razumijevanje jednostavnih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke
- koristi se više strategija za poboljšanje razumijevanja pri slušanju i čitanju
Učenik uz stalnu pomoć u manje zahtjevnim aktivnostima pokazuje razumijevanje kratkoga teksta poznate tematike i jednostavnih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke te navodi ključnu informaciju.
Učenik uz čestu pomoć u manje zahtjevnim aktivnostima pokazuje razumijevanje kratkoga teksta poznate tematike i jednostavnih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke te navodi ključnu informaciju.
Učenik uz povremenu pomoć u većini aktivnosti pokazuje razumijevanje kratkoga teksta poznate tematike i jednostavnih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke te navodi ključnu informaciju.
Učenik u svim aktivnostima pokazuje razumijevanje kratkoga teksta poznate tematike i jednostavnih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke te samostalno navodi ključnu informaciju i povezuje ju s primjerom iz teksta.
A.2.2. Učenik primjenjuje intonacijska obilježja na kratak govoreni tekst.
- reproducira rečeničnu intonaciju
- izražajno čita kratak i tekst
Učenik primjenjuje neka intonacijska obilježja rečenica kad govori ili čita kratak tekst u svrhu jasnijega i izražajnijega govora.
Učenik uz pomoć primjenjuje većinu intonacijskih obilježja rečenica kad govori ili čita kratak tekst u svrhu jasnijega i izražajnijega govora.
Učenik primjenjuje većinu intonacijskih obilježja rečenica kad govori ili čita kratak tekst u svrhu jasnijega i izražajnijega govora.
Učenik samostalno primjenjuje gotovo sva intonacijska obilježja rečenica kad govori ili čita kratak tekst u svrhu jasnijega i izražajnijega govora.
A.2.3. Učenik govori kratak tekst poznate tematike koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama.
- planira strukturu i sadržaj teksta
- povezuje elemente teksta u logičnu cjelinu koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama
- govori kratak tekst
- koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
- uređuje, tj. ispravlja svoj govor
Učenik uz stalnu pomoć govori dio kratkoga teksta, povezuje njegove elemente, opisuje, predstavlja i prepričava kratak i jednostavan tekst poznate tematike. Uz stalnu pomoć ispravlja svoj govor i koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik uz čestu pomoć govori većinu teksta, povezuje elemente teksta, opisuje, predstavlja i prepričava kratak tekst poznate tematike. Uz čestu pomoć ispravlja svoj govor i koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik uz povremenu pomoć govori većinu teksta, povezuje elemente teksta, opisuje, predstavlja i prepričava kratak tekst poznate tematike. Uz povremenu pomoć ispravlja svoj govor i koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik samostalno govori tekst, povezuje sve elemente teksta, opisuje, predstavlja i prepričava gotovo svaki kratak tekst poznate tematike. Samostalno ispravlja svoj govor i koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
A.2.4. Učenik sudjeluje u kratkome razgovoru poznate tematike.
- planira strukturu i sadržaj razgovora
- započinje, vodi i završava razgovor
- preuzima riječ na primjeren način
- koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
Učenik uz stalnu pomoć sudjeluje u kratkome razgovoru poznate tematike i pokušava preuzeti riječ na primjeren način te se koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik uz čestu pomoć sudjeluje u kratkome razgovoru poznate tematike i preuzima riječ na primjeren način te se koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik uz povremenu pomoć sudjeluje u kratkome razgovoru poznate tematike i preuzima riječ na primjeren način te se koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik samostalno sudjeluje u kratkome razgovoru poznate tematike i preuzima riječ na primjeren način te se koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
A.2.5. Učenik zapisuje izgovorene jednostavne rečenice s poznatim riječima.
- zapisuje izgovorene jednostavne rečenice u kojima se nalaze poznate jezične strukture
- koristi se osnovnim pravopisnim znakovima
Učenik uz stalnu pomoć razumije i zapisuje pojedine izgovorene jednostavne rečenice i odvaja dijelove rečenica osnovnim pravopisnim znakovima.
Učenik uz čestu pomoć razumije i zapisuje izgovorene jednostavne rečenice i odvaja dijelove rečenica osnovnim pravopisnim znakovima.
Učenik uz povremenu pomoć zapisuje izgovorene jednostavne rečenice i odvaja dijelove rečenica osnovnim pravopisnim znakovima.
Učenik točno i samostalno zapisuje izgovorene jednostavne rečenice i odvaja dijelove rečenica osnovnim pravopisnim znakovima.
A.2.6. Učenik piše kratak strukturiran tekst poznate tematike koristeći jednostavne jezične strukture niže razine složenosti i primjenjujući pravopisna pravila.
- planira strukturu i sadržaj teksta
- koristi se primjerenim veznim sredstvima i odgovarajućim jezičnim strukturama
- poštuje pravopisna pravila u različitim aktivnostima pisanja
- koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
- uređuje, tj. ispravlja svoj tekst
Učenik uz stalnu pomoć piše kratak strukturiran tekst poznate tematike koristeći se nekim jednostavnim jezičnim strukturama niže razine složenosti i primjenjujući osnovna pravopisna pravila. Uz stalnu pomoć ispravlja tekst i koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik uz čestu pomoć piše kratak strukturiran tekst poznate tematike koristeći se s više jezičnih struktura niže razine složenosti i primjenjujući osnovna pravopisna pravila. Uz čestu pomoć ispravlja tekst i koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik uz povremenu pomoć piše kratak strukturiran tekst poznate tematike koristeći se većinom jezičnih struktura niže razine složenosti i primjenjujući osnovna pravopisna pravila. Uz povremenu pomoć ispravlja tekst i koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik piše kratak strukturiran tekst poznate tematike koristeći se jezičnim strukturama niže razine složenosti i primjenjujući osnovna pravopisna pravila. Samostalno ispravlja tekst i koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
B.2.1. Učenik uspoređuje sličnosti i razlike među vlastitom kulturom, kulturama zemalja ciljnoga jezika i drugim kulturama.
- pronalazi dodirne točke među različitim kulturama
- uočava posebnosti i različitosti među različitim kulturama
- izvještava o osnovnim obilježjima običaja zemalja ciljnoga jezika i drugih kultura i uspoređuje ih s običajima vlastite zemlje
- iz raznih multimodalnih izvora izdvaja važne činjenice o zemljama ciljnoga jezika i drugih kultura
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje sličnosti i različitosti među različitim kulturama.
Učenik uz čestu pomoć navodi i imenuje sličnosti i različitosti među različitim kulturama te uočava činjenice o zemljama ciljnoga jezika i drugih kultura u raznim izvorima.
Učenik uz povremenu pomoć opisuje sličnosti i različitosti među različitim kulturama, pronalazi primjere u poznatome kontekstu i izvještava o njima te iz raznih multimodalnih izvora izdvaja važne činjenice o zemljama ciljnoga jezika i drugih kultura.
Učenik samostalno analizira sličnosti i različitosti među različitim kulturama, navodi i opisuje primjere u poznatome kontekstu te iz raznih multimodalnih izvora izdvaja važne činjenice o zemljama ciljnoga jezika i drugih kultura.
B.2.2. Učenik objašnjava proces vlastitoga učenja tijekom međukulturnoga iskustva.
- prepričava tijek međukulturnoga susreta
- opisuje strategije koje je primjenjivao kako bi naučio nešto o kulturi druge osobe
Učenik uz stalnu pomoć prepričava dijelove međukulturnoga susreta te navodi neke od strategija kojima se koristio tijekom međukulturnoga iskustva.
Učenik uz čestu pomoć prepričava dijelove međukulturnoga susreta te navodi neke od strategija kojima se koristio tijekom međukulturnoga iskustva.
Učenik uz povremenu pomoć prepričava tijek međukulturnoga susreta i opisuje strategije kojima se koristio tijekom međukulturnoga iskustva.
Učenik samostalnoprepričava tijek međukulturnoga susreta i tumači strategije kojima se koristio tijekom međukulturnoga iskustva.
B.2.3. Učenik primjenjuje osnovne društveno-jezične funkcije jezika koristeći jednostavne izraze.
- izražava osnovne društveno-jezičnefunkcije s pomoću jednostavnih jezičnih struktura u tekstu niže razine složenosti
- primjenjuje odgovarajuće strukture minimalnih odgovora i one za postavljanje pitanja
-koristi se osnovnim tehnikama za preuzimanje prava na riječ i promjenu teme
- pristojno se odnosi prema drugima
-izražava komplimente
Učenik uz stalnu pomoć, u nekim slučajevima primjenjuje osnovne društveno-jezičnefunkcije u školskome kontekstu.
Učenik uz čestu pomoć primjenjuje osnovne društveno-jezičnefunkcije u poznatome kontekstu.
Učenik uz povremenu pomoć u većini slučajeva primjenjuje osnovne društveno-jezičnefunkcije u poznatome kontekstu.
Učenik samostalno primjenjuje osnovne društveno-jezičnefunkcije u različitim kontekstima.
B.2.4. Učenik objašnjava opasnost od generalizacija, predrasuda i stereotipa i potrebu za njihovom razgradnjom te prepoznaje postojanje osnovnih strategija za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje stereotipa i predrasuda.
- opisuje mogući utjecaj generalizacija, predrasuda i stereotipa na osobne i međukulturne odnose
- navodi primjere neuspješnih kulturnih susreta zbog nesporazuma uzrokovanih generalizacijama, predrasudama i stereotipima
- ističe važnost razotkrivanja i razgradnje generalizacija, predrasuda i stereotipa
- uočava načine rješavanja kulturno uvjetovanih nesporazuma
Učenik uz stalnu pomoć osvještava opasnost od generalizacija, predrasuda i stereotipa te važnost njihova razotkrivanja i razgradnje.
Učenik uz čestu pomoć opisuje utjecaj generalizacija, predrasuda i stereotipa na osobne i međukulturne odnose te opisuje važnost njihova razotkrivanja i razgradnje.
Učenik uz povremenu pomoć komentira utjecaj generalizacija, predrasuda i stereotipa na osobne i međukulturne odnose te komentira važnost njihova razotkrivanja i razgradnje.
Učenik samostalno objašnjava utjecaj generalizacija, predrasuda i stereotipa na osobne i međukulturne odnose te komentira važnost njihova razotkrivanja i razgradnje neovisno o kontekstu.
B.2.5. Učenik opisuje pojedine čimbenike koji pridonose (ne)razumijevanju među kulturama.
- objašnjava kako tumačenje pojava drugih kultura iz osobnoga gledišta, omalovažavanje drugoga i drugačijeg i nedostatak empatije dovode do međukulturnih nesporazuma
- objašnjenja potkrepljuje primjerima iz poznatoga konteksta
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje čimbenike koji pridonose nerazumijevanju među kulturama.
Učenik uz čestu pomoć prepoznaje čimbenike koji pridonose nerazumijevanju među kulturama.
Učenik uz povremenu pomoć navodi i opisuje čimbenike koji pridonose nerazumijevanju među kulturama.
Učenik samostalno objašnjava čimbenike koji pridonose nerazumijevanju među kulturama.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
C.2.1. Učenik ovladava osnovnim kognitivnim strategijama učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
- raspravlja i razmjenjuje iskustva i ideje o strategijama učenja
- pretpostavlja značenje nepoznatih riječi na temelju konteksta i strukture riječi
- dedukcijom dolazi do pravila za upotrebu jezika
Učenik uz stalnu pomoć ovladava osnovnim kognitivnim strategijama učenja i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik uz čestu pomoć ovladava osnovnim kognitivnim strategijama učenja i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik uz povremenu pomoć uglavnom uspješno ovladava većinom osnovnih kognitivnih strategija učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik samostalno ovladava osnovnim kognitivnim strategijama učenja i procjenjuje njihovu učinkovitost.
C.2.2. Učenik ovladava osnovnim metakognitivnim strategijama učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
- sustavno prati i vrednuje vlastito učenje
- vodi dnevnik učenja, konzultira se s učiteljem
- procjenjuje učenje drugih radi unapređenja učinkovitosti vlastitoga učenja
- prati napredak u učenju kratkim tekstom
Učenik uz stalnu pomoć ovladava osnovnim metakognitivnim strategijama učenja i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik uz čestu pomoć ovladava osnovnim metakognitivnim strategijama učenja i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik uz povremenu pomoć uglavnom uspješno ovladava većinom osnovnih metakognitivnih strategija učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik samostalno ovladava osnovnim metakognitivnim strategijama učenja i procjenjuje njihovu učinkovitost.
C.2.3. Učenik ovladava osnovnim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
- samoga sebe potiče u radu imajući na umu ciljeve učenja jezika i prednosti koje donosi znanje
- voljan je preuzeti rizik u jezičnim aktivnostima unatoč mogućim pogreškama ili poteškoćama
- aktivno sluša i uvažava mišljenja drugih s empatijom i prihvaćanjem različitosti
Učenik uz stalnu pomoć ovladava osnovnim društveno-afektivnim strategijama učenja i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik uz čestu pomoć ovladava osnovnim društveno-afektivnim strategijama učenja i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik uz povremenu pomoć uglavnom uspješno ovladava većinom osnovnih društveno-afektivnih strategija učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik samostalno ovladava osnovnim društveno-afektivnim strategijama učenja i procjenjuje njihovu učinkovitost.
C.2.4. Učenik razvija i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja i stvara različite vrste kratkih tekstova poznatih sadržaja.
- kreativno oblikuje različite kratke tekstove poznatih sadržaja prema smjernicama
- provodi kratko istraživanje nudeći originalna rješenja problema
Učenik uz stalnu pomoć razvija i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik uz čestu pomoć razvija i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik uz povremenu pomoć učinkovito razvija i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik samostalno i učinkovito razvija i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja.
C.2.5. Učenik razvija i koristi se osnovne vještine kritičkoga mišljenja: interpretira informacije, vrednuje svoje i tuđa mišljenja, stavove i vrijednosti, rješava problemske situacije i donosi odluke.
- razmatra različita gledišta, uključuje se u diskusiju i surađuje s drugima u rješavanju problemskih situacija i donošenju logičkih odluka
- kritički vrednuje svoje i tuđa mišljenja, stavove i vrijednosti
Učenik uz stalnu pomoć razvija i koristi se osnovne vještine kritičkoga mišljenja.
Učenik uz čestu pomoć razvija i koristi se osnovne vještine kritičkoga mišljenja.
Učenik uz povremenu pomoć i učinkovito razvija i koristi se osnovne vještine kritičkoga mišljenja.
Učenik samostalno i učinkovito razvija i koristi se osnovne vještine kritičkoga mišljenja.
C.2.6. Učenik uspoređuje i vrednuje informacije iz različitih izvora te izvodi kratke prezentacije srednje složenih sadržaja.
- uspoređuje različita gledišta iz kojih se tumače informacije u različitim izvorima
- kritički analizira i vrednuje informacije radi upotrebe u tekstovima i prezentacijama
Učenik uz stalnu pomoć uspoređuje i vrednuje informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi kratke prezentacije srednje složenih sadržaja.
Učenik uz čestu pomoć uspoređuje i vrednuje informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi kratke prezentacije srednje složenih sadržaja.
Učenik uz povremenu pomoć uspoređuje i vrednuje informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi kratke prezentacije srednje složenih sadržaja.
Učenik samostalno uspoređuje i vrednuje informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi kratke prezentacije srednje složenih sadržaja.
5. CIKLUS
3. razred
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
A.3.1. Učenik razumije jednostavan tekst srednje dužine poznate tematike pri slušanju i čitanju.
- pokazuje globalno i selektivno razumijevanje
-izdvaja glavnu poruku teksta
- izdvaja ključne i specifične informacije
- pokazuje razumijevanje složenijih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke
- koristi se više strategija za poboljšanje razumijevanja pri slušanju i čitanju
Učenik uz stalnu pomoć u manje zahtjevnim aktivnostima pokazuje razumijevanje glavne poruke jednostavnoga teksta poznate tematike i složenijih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke te prepoznaje ključne i neke specifične informacije.
Učenik uz čestu pomoć u većini aktivnosti pokazuje razumijevanje glavne poruke jednostavnoga teksta poznate tematike i složenijih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke te prepoznaje ključne i neke specifične informacije.
Učenik uz povremenu pomoć u većini aktivnosti pokazuje razumijevanje glavne poruke jednostavnoga teksta poznate tematike i složenijih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke te prepoznaje ključne i specifične informacije.
Učenik u svim aktivnostima pokazuje razumijevanje glavne poruke jednostavnoga teksta poznate tematike i složenijih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke te samostalno prepoznaje glavnu poruku, ključne i specifične informacije.
A.3.2. Učenik uočava i primjenjuje naglasak i intonaciju kako bi obogatio jednostavnu poruku.
- koristi se naglaskom i intonacijom kako bi izrazio različit smisao informacije
- izražava stav prema onome što govori
Učenik se uz stalnu pomoć koristi naglaskom i intonacijom u učestalim, poznatim i naučenim jednostavnim porukama i situacijama te se koristi naglaskom i intonacijom radi izražavanja vlastitoga stava i značenja informacija.
Učenik se uz čestu pomoć koristi naglaskom i intonacijom u poznatim i jednostavnim porukama i situacijama radi izražavanja vlastitoga stava i značenja informacije.
Učenik se uz povremenu pomoć koristi naglaskom i intonacijom u jednostavnim porukama radi izražavanja vlastitoga stava i značenja informacije.
Učenik se samostalno koristi naglaskom i intonacijom u jednostavnim porukama, koristi se njima točno radi izražavanja vlastitoga stava i značenja informacije.
A.3.3. Učenik govori kratak tekst koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama niže razine složenosti.
- planira i priprema strukturu i sadržaj teksta
- povezuje elemente teksta u logičnu cjelinu koristeći odgovarajuće jezične strukture
-koristi se složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
- uređuje, tj. ispravlja svoj govor
Učenik uz stalnu pomoć planira i priprema kratak tekst, povezuje elemente teksta, prenosi glavnu poruku teksta te se koristi učestalim jezičnim strukturama i složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Uz stalnu pomoć ispravlja svoj govor.
Učenik uz čestu pomoć planira i priprema kratak tekst, povezuje elemente teksta, prenosi glavnu poruku i ključne informacije teksta te se koristi učestalim jezičnim strukturama i složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Uz čestu pomoć ispravlja svoj govor.
Učenik uz povremenu pomoć planira i priprema kratak tekst, povezuje elemente teksta, prenosi glavnu poruku i ključne informacije te se koristi odgovarajućim jezičnim strukturama i složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Uz povremenu pomoć ispravlja svoj govor.
Učenik samostalno planira i priprema kratak tekst, povezuje elemente teksta, izražava se tečno, točno i s lakoćom te se koristi odgovarajućim jezičnim strukturama i složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Ispravlja pogreške u svome govoru i govoru vršnjaka.
A.3.4. Učenik sudjeluje u planiranome i jednostavnome neplaniranom razgovoru poznate tematike.
- planira i priprema strukturu i sadržaj razgovora
- sudjeluje u neplaniranome razgovoru poznate tematike
- koristi se odgovarajućim jezičnim strukturama
- koristi se složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
Učenik uz stalnu pomoć planira, priprema i sudjeluje u planiranome i jednostavnome neplaniranom razgovoru poznate tematike te se uz pomoć koristi učestalim jezičnim strukturama i složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik uz čestu pomoć planira, priprema i sudjeluje u planiranome i jednostavnome neplaniranom razgovoru poznate tematike te se uz čestu pomoć koristi odgovarajućim jezičnim strukturama i složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik uz povremenu pomoć planira, priprema i sudjeluje u planiranome razgovoru, započinje i razvija komunikaciju u jednostavnome neplaniranom razgovoru poznate tematike te se uz povremenu pomoć koristi odgovarajućim jezičnim strukturama i složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik samostalno planira, priprema i sudjeluje u planiranome razgovoru; započinje i razvija komunikaciju u neplaniranome razgovoru poznate tematike, govori tečno, točno i spontano te se samostalno koristi odgovarajućim jezičnim strukturama i složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
A.3.5. Učenik zapisuje kratak i jednostavan izgovoreni tekst poznate tematike.
- zapisuje izgovoreni tekst u kojemu se nalaze poznate jezične strukture
- koristi se osnovnim pravopisnim znakovima
Učenik uz stalnu pomoć zapisuje izgovoreni tekst poznate tematike i odvaja dijelove rečenica i rečenice osnovnim pravopisnim znakovima.
Učenik uz čestu pomoć zapisuje izgovoreni tekst poznate tematike i odvaja dijelove rečenica i rečenice osnovnim pravopisnim znakovima.
Učenik uz povremenu pomoć zapisuje izgovoreni tekst poznate tematike i odvaja dijelove rečenica i rečenice osnovnim pravopisnim znakovima.
Učenik samostalno zapisuje izgovoreni tekst poznate tematike i odvaja dijelove rečenica i rečenice osnovnim pravopisnim znakovima.
A.3.6. Učenik piše strukturiran tekst srednje dužine i poznate tematike koristeći jednostavne jezične strukture niže razine složenosti i primjenjujući pravopisna pravila.
- planira strukturu i sadržaj teksta
- koristi se prikladnim veznim sredstvima i odgovarajućim jezičnim strukturama
- primjenjuje pravopisna pravila u različitim aktivnostima pisanja
-koristi se složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
- uređuje, tj. ispravlja svoj tekst
Učenik uz stalnu pomoć piše tekst poznate tematike koristeći neke jezične strukture niže razine složenosti i složenije leksičke strukture svojstvene jeziku struke te primjenjujući osnovna pravopisna pravila. Uz stalnu pomoć ispravlja svoj tekst.
Učenik uz čestu pomoć piše tekst poznate tematike koristeći više jezičnih struktura niže razine složenosti i složenije leksičke strukture svojstvene jeziku struke te primjenjujući osnovna pravopisna pravila. Uz čestu pomoć ispravlja svoj tekst.
Učenik uz povremenu pomoć piše tekst poznate tematike koristeći većinu jezičnih struktura niže razine složenosti i složenije leksičke strukture svojstvene jeziku struke te primjenjujući osnovna pravopisna pravila. Uz povremenu pomoć ispravlja svoj tekst.
Učenik samostalno piše tekst poznate tematike koristeći sve jezične strukture niže razine složenosti i složenije leksičke strukture svojstvene jeziku struke te primjenjujući osnovna pravopisna pravila. Samostalno ispravlja svoj tekst i tekst vršnjaka.
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
B.3.1. Učenik kritički povezuje informacije o zemljama ciljnoga jezika i drugim kulturama u novim kontekstima.
- pronalazi i obrazlaže informacije o zemljama ciljnoga jezika i drugim kulturama
- izvodi zaključke i prilagođava informacije različitim kontekstima
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje nove informacije o zemljama ciljnoga jezika i drugim kulturama te uočava moguću primjenu informacija u poznatome kontekstu.
Učenik uz čestu pomoć povezuje nove informacije o zemljama ciljnoga jezika i drugim kulturama te primjenjuje informacije u poznatome kontekstu.
Učenik uz povremenu pomoć objašnjava nove informacije o zemljama ciljnoga jezika i drugim kulturama, prilagođava informacije različitim kontekstima.
Učenik samostalno obrazlaže informacije o zemljama ciljnoga jezika i drugim kulturama, izvodi zaključke u novim kontekstima.
B.3.2. Učenik izabire komunikacijske obrasce prikladne zadanome kontekstu te započinje interakciju s drugima radi zadovoljenja vlastitih međukulturnih komunikacijskih potreba.
- razlikuje formalne i neformalne kontekste s obzirom na komunikacijsku situaciju i sugovornike
- primjenjuje odgovarajuće naučene obrasce u okviru tematskih sadržaja
- inicira međukulturni susret u fizičkome ili digitalnome okružju kako bi zadovoljio vlastitu znatiželju i/ili razmijenio informacije
- analizira i raspravlja o važnosti učenja stranih jezika
Učenik uz stalnu pomoć navodi razlike između formalnoga i neformalnoga stila te na temelju predloška primjenjuje odgovarajuće naučene obrasce u poznatome kontekstu i započinje interakciju s drugima u neposrednome okružju.
Učenik uz čestu pomoć opisuje razlike između formalnoga i neformalnoga stila te primjenjuje odgovarajuće naučene obrasce u poznatome kontekstu i započinje interakciju s drugima u neposrednome okružju.
Učenik uz povremenu pomoć razlikuje formalne i neformalne kontekste, primjenjuje odgovarajuće naučene obrasce u poznatome kontekstu te povremeno započinje interakciju s drugima u različitim kontekstima.
Učenik samostalno i uglavnom točno razlikuje formalne i neformalne kontekste te primjenjuje odgovarajuće naučene obrasce i vrlo često započinje interakciju s drugima u različitim kontekstima.
B.3.3. Učenik objašnjava osnovne strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje stereotipa i predrasuda o vlastitoj kulturi i stranim kulturama te utjecaj generalizacija, predrasuda i stereotipa na pojedinca i procjenjuje važnost učenja stranih jezika.
- tumači i daje primjere osnovnih strategija za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma (traži pojašnjenje i dodatne informacije, razvija svijest o kulturnoj uvjetovanosti pojava i njihovoj interpretaciji)
- svojim riječima sažeto opisuje načine otkrivanja implicitnih stereotipa i predrasuda o vlastitoj kulturi i stranim kulturama
- prepoznaje pretpostavke na kojima se stereotipi i predrasude temelje
- prepoznaje važnost procjenjivanja utemeljenosti stereotipa i predrasuda
- prihvaća različitosti i razmatra pojave izvan uvriježenih okvira
- upozorava na mogućnost stjecanja pogrešne i/ili nepotpune slike o narodu i/ili kulturi zbog generalizacija, stereotipa i predrasuda
- ističe mogućnost da će pojedinac ostati uskraćen za nova iskustva zbog svoga inicijalnog stava
- analizira i raspravlja o važnosti učenja stranih jezika
Učenik uz stalnu pomoć opisuje osnovne strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, osvještava postojanje implicitnih stereotipa i predrasuda o vlastitoj kulturi i stranim kulturama te mogućnosti stjecanja pogrešne i/ili nepotpune slike o narodu i/ili kulturi ili mogućnosti da će pojedinac ostati uskraćen za nova iskustva zbog svoga inicijalnog stava.
Učenik uz čestu pomoć opisuje osnovne strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, prepoznaje načine otkrivanja implicitnih stereotipa i predrasuda o vlastitoj kulturi i stranim kulturama te komentira opasnosti od generalizacija, stereotipa i predrasuda.
Učenik uz povremenu pomoć objašnjava osnovne strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, opisuje načine otkrivanja implicitnih stereotipa i predrasuda o vlastitoj kulturi i stranim kulturama i objašnjava opasnosti od generalizacija, stereotipa i predrasuda i njihov utjecaj na pojedinca te raspravlja o važnosti učenja stranih jezika.
Učenik samostalno objašnjava osnovne strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, tumači načine otkrivanja implicitnih stereotipa i predrasuda o vlastitoj kulturi i stranoj kulturi te samostalno, uz vlastite primjere objašnjava opasnosti od generalizacija, stereotipa i predrasuda i njihov utjecaj na pojedinca i raspravlja o važnosti učenja stranih jezika.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
C.3.1. Učenik prepoznaje i koristi se složenim kognitivnim strategijama učenja jezika.
- analizira i primjenjuje potrebne korake za uspješno rješavanje zadatka
- raščlanjuje nove izraze i strukture na poznate elemente radi razumijevanja i pravilne upotrebe
- koristi se jednojezičnim i/ili dvojezičnim rječnicima
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje i koristi se složenim kognitivnim strategijama učenja.
Učenik uz čestu pomoć prepoznaje i koristi se složenim kognitivnim strategijama učenja.
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje i koristi se složenim kognitivnim strategijama učenja.
Učenik samostalno prepoznaje i koristi se složenim kognitivnim strategijama učenja.
C.3.2. Učenik prepoznaje i koristi se složenim metakognitivnim strategijama učenja
- razmišlja o različitim zadatcima pokazujući jasno razumijevanje njihove svrhe
- prepoznaje moguće probleme i bira odgovarajuća rješenja
- prati napredak u učenju tekstom srednje dužine
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje i koristi se složenim metakognitivnim strategijama učenja.
Učenik uz čestu pomoć prepoznaje i koristi se složenim metakognitivnim strategijama učenja.
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje i koristi se većinom složenih metakognitivnih strategija učenja.
Učenik samostalno prepoznaje i koristi se složenim metakognitivnim strategijama učenja.
C.3.3. Učenik prepoznaje i koristi se složenim društveno-afektivnim strategijama učenja
- usredotočuje se na ciljeve učenja, vlastita postignuća i resurse koji su mu na raspolaganju radi smanjenja stresa pri učenju
- razgovara s drugima o poteškoćama u učenju
- razvija suradničko učenje radi uzajamne potpore i ohrabrenja
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje i koristi se složenim društveno-afektivnim strategijama učenja.
Učenik uz čestu pomoć prepoznaje i koristi se složenim društveno-afektivnim strategijama učenja.
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje i koristi se većinom složenih društveno-afektivnih strategija učenja.
Učenik samostalno prepoznaje i koristi se složenim društveno-afektivnim strategijama učenja.
C.3.4. Učenik izabire i koristi se različite tehnikama kreativnoga izražavanja: tumači i vrednuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i poznatim temama.
- kreativno oblikuje različite vrste tekstova
- provodi kratko istraživanje na temelju postavljenih hipoteza izvodeći zaključke otvorenoga tipa i koristeći intuiciju u pronalaženju originalnih rješenja
Učenik uz stalnu pomoć izabire i koristi se različite tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik uz čestu pomoć izabire i koristi se različite tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik uz povremenu pomoć izabire i učinkovito se koristi različite tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik izabire te samostalno i učinkovito se koristi različite tehnikama kreativnoga izražavanja.
C.3.5. Učenik izabire i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja: tumači i vrednuje mišljenja, stavove i vrijednosti povezane s osobnim iskustvima i poznatim temama.
- pažljivo, aktivno i analitički čita i odlučuje koje od informacija, mišljenja, stavova i vrijednosti u tekstu prihvatiti
- izlaže ih s argumentacijom
Učenik uz stalnu pomoć izabire koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik uz čestu pomoć izabire i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik uz povremenu pomoć izabire i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik izabire te samostalno i učinkovito se koristi različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
C.3.6. Učenik izabire i organizira informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, uočava osnovna pravila za citiranje izvora te izvodi prezentacije srednje dužine i srednje složenih sadržaja.
- bira i usklađuje informacije/poruke iz različitih vrsta tekstova i iz različitih izvora te ih prema smjernicama iznosi u prezentacijama srednje dužine
Učenik uz stalnu pomoć izabire i organizira informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora te priprema i izvodi prezentacije srednje dužine i srednje složenih sadržaja prema smjernicama i uočava neka osnovna pravila za citiranje izvora.
Učenik uz čestu pomoć izabire i organizira informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora te priprema i izvodi prezentacije srednje dužine i srednje složenih sadržaja prema smjernicama i uočava neka osnovna pravila za citiranje izvora.
Učenik uz povremenu pomoć izabire i organizira informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora te priprema i izvodi prezentacije srednje dužine i srednje složenih sadržaja prema smjernicama i uočava većinu osnovnih pravila za citiranje izvora.
Učenik samostalno izabire i organizira informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora te priprema i izvodi prezentacije srednje dužine i srednje složenih sadržaja prema smjernicama i uočava osnovna pravila za citiranje izvora.
4. razred
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
A.4.1. Učenik razumije tekst srednje dužine i poznate tematike pri slušanju i čitanju.
- pokazuje globalno i selektivno razumijevanje
- izdvaja ključne i specifične informacije
-pokazuje razumijevanje složenih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke
- primjenjuje strategije za poboljšanje razumijevanja pri slušanju i čitanju
Učenik uz stalnu pomoću manje zahtjevnim aktivnostima pokazuje razumijevanje glavne poruke teksta srednje dužine i poznate tematike i složenih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke te izdvaja ključne i neke specifične informacije.
Učenik u većini aktivnosti uz čestu pomoć pokazuje razumijevanje glavne poruke teksta srednje dužine i poznate tematike i složenih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke te izdvaja ključne i neke specifične informacije.
Učenik u većini aktivnosti uz povremenu pomoć pokazuje razumijevanje glavne poruke teksta srednje dužine i poznate tematike i složenih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke te izdvaja ključne i specifične informacije.
Učenik u svim aktivnostima samostalno pokazuje razumijevanje glavne poruke teksta srednje dužine i poznate tematike i složenih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke te izdvaja glavnu poruku, ključne i specifične informacije.
A.4.2. Učenik razlikuje i koristi se naglaskom i intonacijom kako bi obogatio poruku.
- koristi se naglaskom i intonacijom kako bi izrazio različit smisao informacije
- izražava stav prema onome što govori
Učenik se uz stalnu pomoć koristi naglaskom i intonacijom u učestalim, poznatim i naučenim porukama i situacijama te se koristi naglaskom i intonacijom radi izražavanja vlastitoga stava i značenja informacija.
Učenik se uz čestu pomoć koristi naglaskom i intonacijom u poznatim porukama i situacijama radi izražavanja vlastitoga stava i značenja informacije.
Učenik se uz povremenu pomoć koristi naglaskom i intonacijom u porukama radi izražavanja vlastitoga stava i značenja informacije.
Učenik se samostalno koristi naglaskom i intonacijom u porukama radi izražavanja vlastitoga stava i značenja informacije.
- razvija čitalačku pismenost čitajući radi užitka književne tekstove u mogućoj korelaciji s hrvatskim jezikom i po izboru učenika i učitelja
Učenik čita prilagođene književne tekstove prema prijedlogu učitelja s pomoću rječnika.
Učenik uz čestu pomoć čita prilagođene književne tekstove prema prijedlogu učitelja.
Učenik uz povremenu pomoć čita prilagođene književne tekstove prema prijedlogu učitelja.
Učenik samostalno čita prilagođene književne tekstove prema prijedlogu učitelja i prema vlastitome izboru.
A.4.4. Učenik govori tekst srednje dužine koristeći jezične strukture srednje razine složenosti.
- planira i priprema sadržaj i strukturu teksta
- povezuje elemente teksta u logičnu cjelinu koristeći odgovarajuće jezične strukture
-koristi se složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
- uređuje, tj. ispravlja svoj govor
Učenik uz stalnu pomoć planira i priprema tekst srednje dužine, povezuje elemente teksta, prenosi glavnu poruku teksta te upotrebljava učestale jezične strukture i složene leksičke strukture svojstvene jeziku struke. Uz stalnu pomoć ispravlja svoj govor.
Učenik uz čestu pomoć planira i priprema tekst srednje dužine, povezuje elemente teksta, prenosi glavnu poruku i ključne informacije teksta te upotrebljava odgovarajuće jezične strukture i složene leksičke strukture svojstvene jeziku struke. Uz čestu pomoć ispravlja svoj govor.
Učenik uz povremenu pomoć planira i priprema tekst srednje dužine, povezuje elemente teksta, prenosi glavnu poruku i ključne informacije te upotrebljava odgovarajuće jezične strukture i složene leksičke strukture svojstvene jeziku struke. Uz povremenu pomoć ispravlja svoj govor.
Učenik samostalno planira i priprema tekst srednje dužine, povezuje elemente teksta, prenosi glavnu poruku teksta te upotrebljava odgovarajuće jezične strukture i složene leksičke strukture svojstvene jeziku struke. Samostalno ispravlja svoj govor.
A.4.5. Učenik sudjeluje u dužemu planiranom razgovoru i dužemu jednostavnome neplaniranom razgovoru poznate tematike.
- planira i priprema sadržaj i strukturu razgovora
- sudjeluje uneplaniranome razgovoru poznate tematike
- upotrebljava odgovarajuće jezične strukture
- koristi se složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
Učenik uz stalnu pomoć planira, priprema i sudjeluje u planiranome razgovoru, sudjeluje u jednostavnome neplaniranom razgovoru poznate tematike te upotrebljava učestale jezične strukture i složene leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
Učenik uz čestu pomoć planira, priprema i sudjeluje u planiranome razgovoru, sudjeluje u jednostavnome neplaniranom razgovoru poznate tematike te upotrebljava odgovarajuće jezične strukture i složene leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
Učenik uz povremenu pomoć planira, priprema i sudjeluje u planiranome razgovoru, započinje i razvija komunikaciju u jednostavnome neplaniranom razgovoru poznate tematike te upotrebljava odgovarajuće jezične strukture i složene leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
Učenik samostalno planira, priprema i sudjeluje u planiranome razgovoru; započinje i razvija komunikaciju u neplaniranome razgovoru poznate tematike, govori tečno, točno i spontano te upotrebljava odgovarajuće jezične strukture i složene leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
A.4.6. Učenik piše strukturiran tekst srednje dužine koristeći jezične strukture srednje razine složenosti.
- planira strukturu i sadržaj teksta
- organizira tekst u odlomke
- koristi se prikladnim veznim sredstvima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti
- primjenjuje pravopisna pravila
-koristi se složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
- uređuje tj. ispravlja svoj tekst
Učenik uz stalnu pomoć piše djelomično strukturiran tekst srednje dužine koristeći se nekim veznim sredstvima, nekim prikladnim jezičnim strukturama i složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke te primjenjuje dio pravopisnih pravila. Uz stalnu pomoć ispravlja svoj tekst.
Učenikuz čestu pomoć piše djelomično strukturiran tekst srednje dužine s djelomično razrađenim idejama koristeći se nekim odgovarajućim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti te složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Uz čestu pomoć ispravlja svoj tekst.
Učenik uz povremenu pomoć piše tekst srednje dužine, organizira odlomke i razrađuje ideje, uglavnom se točno koristi prikladnim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti te složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Uz povremenu pomoć ispravlja svoj tekst.
Učenik samostalno i kreativno piše tekst srednje dužine, jasno organizira odlomke i precizno razrađuje ideje, točno se koristi prikladnim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti te složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Samostalno ispravlja svoj tekst.
preporuke za ostvarivanje ishoda
Preporučene teme: Moj svijet, Kupovina, Hrana i piće, Zemlje i nacionalnosti, Interesi, Zdravlje, Obrazovanje i svijet rada, Planovi za budućnost, Putovanja i turizam, Aktualne društvene teme, Znanost, umjetnost, mediji, moderna tehnologija, Aktivno građanstvo, Gospodarstvo, Ekologija i održivi razvoj
Leksičke strukture:Biraju se primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Od drugog se razreda ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred i usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Funkcije: opisivanje navika i rutinskih radnji, traženje i davanje uputa, izricanje vremena, upotreba brojeva, opisivanje ljudi, stvari i mjesta, opisivanje osjećaja, opisivanje prošlih događaja, izražavanje planova za budućnost, izražavanje (ne)slaganja, izražavanje obveze i potrebe, zamolbe i prijedlozi, uspoređivanje, izražavanje mišljenja, opisivanje nada i planova
Ključne gramatičke strukture:Present simple, Present continuous, Future forms, Articles, Past simple, Conditional clauses (types 1 and 2), Present perfect simple, Passive, Past continuous, Reported speech
Tekstne vrste - pisana produkcija:razglednica, strip, poster, (ne)formalno pismo,email, kratak članak, kratka priča, pjesma, osvrt (npr. na knjigu, predstavu, film), prepričavanje, intervju, osobni dnevnik, prezentacija, biografija, letak, blog, bilješke, recept, reklamne poruke, životopis, molba, oglas, video uradak, prijava za posao, prijava za stipendiju, upute te ostale vrste specifične za jezik struke
Metodičke preporuke:Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja uz kognitivni pristup jeziku, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
B.4.1. Učenik raspravlja o informacijama o zemljama ciljnoga jezika i drugim kulturama.
- proširuje raspon informacija o drugim kulturama
- utvrđuje i analizira sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama
- prosuđuje primjerenost zaključaka o vlastitoj kulturi i drugim kulturama
Učenik uz stalnu pomoć proširuje raspon informacija o drugim kulturama te obrazlaže sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama.
Učenik uz čestu pomoć obrazlaže sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama te tumači zaključke o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
Učenik uz povremenu pomoć procjenjuje sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama te zaključke o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
Učenik samostalno procjenjuje sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama te primjerenost zaključaka o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
B.4.2. Učenik prilagođava zadane komunikacijske obrasce u različitim, unaprijed određenim kontekstima.
- mijenja naučene komunikacijske obrasce za izražavanje različitih društvenih funkcija jezika
- prilagođava obrasce vlastitim potrebama u komunikacijskoj situaciji
Učenik uz stalnu pomoć, na temelju predloška, primjenjuje naučene komunikacijske obrasce.
Učenik uz čestu pomoć i u nekim slučajevima primjenjuje naučene komunikacijske obrasce.
Učenik uz povremenu pomoć i u većini slučajeva primjereno izabire i koristi se naučenim komunikacijskim obrascima.
Učenik samostalno prilagođava i koristi se naučenim komunikacijskim obrascima.
B.4.3. Učenik preispituje i procjenjuje predrasude i stereotipe na svim razinama i u svim oblicima te predlaže strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
- provjerava točnost informacija o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika i drugim kulturama
- ističe (vlastita) pogrešna shvaćanja i upozorava na njihove posljedice
- izabire strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda primjerene kontekstu
Učenik uz stalnu pomoć istražuje informacije o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika te upozorava na (vlastita) pogrešna shvaćanja.
Učenik uz čestu pomoć dovodi u vezu različite informacije o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika, preispituje (vlastita) pogrešna shvaćanja o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika te se koristi strategijama za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
Učenik uz povremenu pomoć komentira različite informacije o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika i (vlastita) pogrešna shvaćanja o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika te preispituje strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
Učenik samostalno provjerava točnost informacija o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika, komentira (vlastita) pogrešna shvaćanja o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika te samostalno predlaže strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
B.4.4. Učenik prepoznaje i objašnjava utjecaj međukulturnih iskustava na oblikovanje vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima.
- izdvaja vlastita inicijalna uvjerenja i stavove prema drugima
- navodi promjene vlastitih uvjerenja i stavova koje su uslijedile kao rezultat međukulturnih iskustava
Učenik uz stalnu pomoć opisuje vlastita inicijalna uvjerenja i stavove prema drugima.
Učenik uz čestu pomoć opisuje promjene vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima.
Učenik uz povremenu pomoć objašnjava promjene vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima.
Učenik samostalno objašnjava promjene vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima i daje primjere.
preporuke za ostvarivanje ishoda (4. i 5. ciklus)
Odgojno-obrazovni ishodi u ovoj domeni ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda u domeni Komunikacijska jezična kompetencija.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
C.4.1. Učenik povezuje i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
- koristi se raznim tehnikama naglašavanja radi razumijevanja teksta
- izdvaja i zapisuje glavne poruke, ključne i specifične informacije i implicitne poruke
- piše bilješke
- koristi se jezičnim i drugim vrstama natuknica radi rekonstruiranja značenja slušanih i čitanih tekstova
Učenik uz stalnu pomoć povezuje i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć povezuje i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć povezuje i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
Učenik samostalno i učinkovito povezuje i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
C.4.2. Učenik povezuje i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
- istražuje različite pristupe učenju i rješavanju zadataka i koristi se njima radi unapređenja učenja
- bilježi napredak u učenju tekstom srednje dužine
Učenik uz stalnu pomoć povezuje i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć povezuje i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć povezuje i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
Učenik samostalno i učinkovito povezuje i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
C.4.3. Učenik povezuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
- stvara pozitivan stav pozitivnim izjavama tijekom rada na zadatku
- upravlja vlastitim emocionalnim stanjem i primjenjuje tehnike opuštanja radi uspješnijega učenja
- planira i upravlja radom u skupini na projektima unutar redovnoga učenja i poučavanja
Učenik uz stalnu pomoć povezuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć povezuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć povezuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Učenik samostalno i učinkovito povezuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
C.4.4. Učenik povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja: propituje i vrednuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima.
- pokazuje interes za povezivanjem širokoga raspona povezanih, ali i različitih područja/tema
- pokazuje prilagodljivost u otkrivanju novih značenja i odnosa među pojmovima i idejama
- u govoru i pisanju koristi se humorom
Učenik uz stalnu pomoć povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik uz čestu pomoć povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik uz povremenu pomoć i učinkovito povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik samostalno i učinkovito povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
C.4.5. Učenik povezuje i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja: propituje i vrednuje mišljenja, stavove i vrijednosti primjenjujući ih u rješavanju problemskih situacija povezanih s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima.
- definira i pojašnjava problem procjenjujući koliko su iznesene činjenice ili mišljenja i stavovi koherentni, uzročno-posljedično povezani i jesu li zaključci logički utemeljeni
- izražava samouvjerenost u vlastitome logičkom prosuđivanju
Učenik uz stalnu pomoć povezuje i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik uz čestu pomoć povezuje i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik uz povremenu pomoć i učinkovito povezuje i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik samostalno i učinkovito povezuje i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
C.4.6. Učenik interpretira i uspoređuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, primjenjuje osnovna pravila za citiranje izvora te izvodi prezentacije srednje dužine i srednje složenih sadržaja.
- razvija sposobnost tumačenja i razlikovanja informacija/poruka iz različitih vrsta tekstova kao i razlikovanja različitih vrsta izvora te razmjenjivanja informacija radi objektivnoga izvještavanja
Učenik uz stalnu pomoć interpretira i uspoređuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, primjenjuje osnovna pravila za citiranje te priprema i izvodi prezentacije srednje dužine i srednje složenih sadržaja.
Učenik uz čestu pomoć interpretira i uspoređuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, primjenjuje osnovna pravila za citiranje te priprema i izvodi prezentacije srednje dužine i srednje složenih sadržaja.
Učenik uz povremenu pomoć interpretira i uspoređuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, uglavnom učinkovito primjenjuje osnovna pravila za citiranje te priprema i izvodi prezentacije srednje dužine i srednje složenih sadržaja.
Učenik samostalno interpretira i uspoređuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, učinkovito primjenjuje osnovna pravila za citiranje te priprema i izvodi prezentacije srednje dužine i srednje složenih sadržaja.
preporuke za ostvarivanje ishoda (4. i 5. ciklus)
Osnovne i složene strategije učenja jezika, tehnike kreativnoga izražavanja i vještine kritičkoga mišljenja primjenjuju se u učenju i poučavanju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
E. POVEZANOST S ODGOJNO-OBRAZOVNIM PODRUČJIMA, MEĐUPREDMETNIM TEMAMA I OSTALIM PREDMETIMA
Zajednički cilj svih predmeta unutar jezično-komunikacijskoga područja jest usklađeno poticanje i razvijanje svjesne upotrebe jezika kao temelja za stjecanje i prijenos znanja, vještina, stavova i vrijednosti te razvoj vještina apstraktnoga i kritičkoga mišljenja koji tvore osnovu uspješnoga obrazovanja.
Ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda kurikuluma nastavnoga predmeta Engleski jezik, uz jezično-komunikacijsku, omogućeno je razvijanje i drugih temeljnih kompetencija koje proizlaze iz Okvirnoga nacionalnog kurikuluma.
Engleski jezik je, uz ostale strane jezike, zbog svoje predmetne posebnosti, tj. činjenice da je jezik istodobno i sadržaj i sredstvo učenja i poučavanja, ovisno o ciklusu povezan sa svim odgojno-obrazovnim područjima i međupredmetnim temama te gotovo svim nastavnim predmetima.
Zbog prirode sadržaja učenja i poučavanja koji, između ostalog, uključuju jezične sadržaje, različite aspekte ljudskoga postojanja, kulturno nasljeđe i kulturu življenja te povijest i umjetnost, povezanost se prvenstveno ostvaruje s jezično-komunikacijskim, društveno-humanističkim i umjetničkim područjem. Povezanost se ostvaruje i s drugim odgojno-obrazovnim područjima: prirodoslovnim, tehničkim i informatičkim, matematičkim te tjelesnim i zdravstvenim, ovisno o njihovoj zastupljenosti u pojedinome ciklusu.
Odgojno-obrazovni ishodi engleskoga jezika izravno odražavaju očekivanja definirana kurikulumima pojedinih međupredmetnih tema (Učiti kako učiti, Osobni i socijalni razvoj, Građanski odgoj i obrazovanje i Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije), dok se druge međupredmetne teme realiziraju izborom sadržaja na engleskome jeziku.
Na razini nastavnih predmeta Engleski je jezik sadržajno i metodološki blisko povezan s materinskim te s drugim stranim jezicima. Integriranim učenjem jezika i sadržaja stvara se veza sa svim nastavnim predmetima, a učenju jezika dodaje element svrhovitosti. U kasnijim se ciklusima ovakav način rada usklađuje sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Važnost engleskoga kao jezika globalne komunikacije čini ga neizostavnim dijelom različitih projektnih zadataka, interdisciplinarnih i transdisciplinarnih programa te učenikova samostalnoga rada i cjeloživotnoga učenja.
F. UČENJE I POUČAVANJE
Iskustva učenja
U učenju i poučavanju engleskoga jezika poučavanje je usmjereno na učenika i njegov proces učenja. Sukladno tomu načelu, uz ostvarivanje postavljenih odgojno-obrazovnih ishoda i realizaciju predmetno specifičnih zadanih ciljeva, raznolikost iskustava učenja pridonosi cjelovitomu razvoju učenika, a posebno razvoju učenikove samostalnosti i kompetencija za cjeloživotno učenje.
Raznolika iskustva učenja proizlaze iz organizacije odgojno-obrazovnoga procesa. Kako bi učenici ovladali jezikom, primjenjuju se različite aktivnosti učenja kao što su projektna nastava, učenje usmjereno na rješavanje problema, učenje u izvanškolskome okružju, istraživačko učenje i slično, s naglaskom na suradničko i iskustveno učenje. Takvi su oblici rada usmjereni ovladavanju vještinama za upotrebu jezičnoga znanja u komunikacijskome činu, tj. povezivanju znanja iz različitih domena u smislene cjeline i razvoju sposobnosti primjene naučenoga u različitim problemskim situacijama.
Cilj i svrha svih aktivnosti u procesu učenja i poučavanja engleskoga jezika jasni su i razumljivi svim učenicima. Te su aktivnosti usmjerene ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda iz svih triju domena koji čine zaokruženu cjelinu unutar pojedine godine učenja engleskoga jezika. Pred svakog se učenika postavljaju primjereno visoka, pozitivna očekivanja koja uvažavaju individualne razlike, potiču autonomiju i odgovornost za vlastito učenje te su jasno definirana i usklađena s razvojnim mogućnostima učenika. Postavljena očekivanja potiču učenika na stalnu uključenost u proces učenja i na ostvarivanje trajnoga napretka i dobrobiti za cjeloviti osobni i socijalni razvoj.
Budući da su pozitivne emocije i pozitivni stavovi o engleskome jeziku i kulturi, kao i osobni interesi i motivacija za učenje, od iznimne važnosti u učenju i razvoju pozitivnih uvjerenja o vlastitoj uspješnosti u ovladavanju engleskim jezikom, učenika se usmjerava k razumijevanjuuloge engleskoga jezika u svijetu te opće potrebe za razvojem osobne višejezičnosti i višekulturnosti.
Primjenom pristupa učenju koji omogućuju povezivanje učenja s prethodnim znanjima i vještinama te s osobnim životom, učenika se, uvažavajući njegove interese i potrebe povezane s nastavkom obrazovanja i izabranim profesionalnim putom, priprema za cjeloživotno učenje. Potiču se procesi kreativnoga izražavanja i kritičkoga mišljenja, a iskustva učenja usložnjavaju se primjereno razvojnoj dobi učenika. Sve složenije strategije i pristupi učenju potiču kod učenika razvoj vještina upravljanja vlastitim učenjem i donošenjem odluka.
Da bi se zadovoljile odgojno-obrazovne potrebe učenika s teškoćama, kurikulum se prilagođava u skladu sa smjernicama Okvira za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama.
Da bi se zadovoljile odgojno-obrazovne potrebe darovitih učenika, uvodi se razlikovni kurikulum u skladu sa smjernicama Okvira za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća darovite djece i učenika.
Uloga učitelja
Autonomija učitelja, koju čini skup profesionalnih sloboda, podrazumijeva promišljanje vlastitoga rada, samostalno donošenje odluka vezanih uz implementaciju kurikuluma, izbor metoda poučavanja, vlastiti izbor materijala za poučavanje i kontinuirani profesionalni razvoj. Profesionalnost učitelja uz jezičnu i metodičku stručnost, kompetencije i osobnost, uključuje i kvalitetnu komunikaciju s dionicima odgojno-obrazovnoga procesa, odgovornost prema učeniku, školi i cjelokupnoj zajednici radi određivanja i postizanja ciljeva u procesu učenja i poučavanja engleskoga jezika.
Učitelj izabire strategije poučavanja kako bi se što učinkovitije ostvarili odgojno-obrazovni ishodi određeni kurikulumom. One su važan čimbenik suvremenoga učenja i poučavanja usmjerenoga na učenika u kojoj učitelj i učenici imaju podjednako aktivnu ulogu.
Osnovne strategije kojima učitelj poučava engleski jezik te upravlja učenjem su:
−izravno poučavanje (uz manji stupanj sudjelovanja učenika)
−poučavanje vođeno otkrivanjem i razgovorom (neizravno, istraživačko ili iskustveno poučavanje) čiji je temelj suradničko i interaktivno učenje
−samostalno učenje s pomoću povratnih informacija učitelja.
Strategije poučavanja ostvaruju se upotrebom modela poučavanja koji se razlikuju od tradicionalnih u kojima je učitelj predstavljao prenositelja znanja. U suvremenome učenju i poučavanju učitelj:
−usmjerava učenje stavljajući naglasak na zajedničko sudjelovanje učenika i učitelja u procesu učenja
−mentor je i osobnim primjerom pokazuje učenicima kako pristupiti informacijama i tumačiti ih
−odgovara na pitanja i daje povratnu informaciju o napretku učenja razvijajući pritom učenikovu samostalnost
−cjeloživotni je učenik koji stječe i stvara nova znanja zajedno sa svojim učenicima.
Učitelj planira, kombinira i izmjenjuje znanstveno utemeljene strategije poučavanja primjerene učenikovim razvojnim mogućnostima i potrebama kako bi se ostvarili odgojno-obrazovni ishodi. Učitelj se koristi strategijama poučavanja koje potiču učenike na razmišljanje o vlastitome učenju, o tome što trebaju znati i moći, na povezivanje s usvojenim znanjima i vještinama (vertikalno usklađivanje) i na primjenjivanje novostečenih znanja i vještina u drugim predmetima i područjima (horizontalno usklađivanje).
Kako bi svakomu učeniku pružio mogućnost dosizanja visokih razina postignuća, učitelj stvara uvjete koji potiču proces učenja, prepoznaje osobne predispozicije svakoga učenika, njegove prednosti i slabosti te diferencira svoje poučavanje birajući metode i aktivnosti koje učeniku najbolje odgovaraju i koje dovode do učinkovitoga usvajanja djelatnosti slušanja, govorenja, čitanja, pisanja i jezičnoga posredovanja u učenju i poučavanju engleskoga jezika.
S promjenama u procesu učenja i poučavanja mijenjaju se i pristupi vrednovanju. Učitelj ne vrednuje samo ono što poučava, nego i prati način na koji učenici uče imajući u vidu da inovativni pristup poučavanju zahtijeva inovativne pristupe vrednovanju.
Grupiranje učenika
S obzirom na to da je prirodan način usvajanja jezika njegova upotreba i stalna komunikacija, jedan je od objektivnih preduvjeta za ostvarivanje komunikacijskoga pristupa i učinkovito učenje i poučavanje engleskoga jezika rad s manjim brojem učenika u skupini. Preporučuje se grupiranje učenika u obrazovne skupine, ne veće od 15 učenika, unutar jednoga razreda na temelju rezultata dijagnostičkoga mjerenja koje se provodi svake godine uz neophodno omogućivanje horizontalne prohodnosti. Takvo se grupiranje preporučuje od trećega ciklusa nadalje, vodeći računa o tome da se mješovitim razrednim odjeljenjima u srednjim strukovnim školama omogući podjela prema zanimanjima kako bi se osiguralo adekvatno ovladavanje jezikom struke te da se učenicima kojima je engleski drugi strani jezik prepusti odluka žele li učiti jezik kao početnici ili nastavljači. Grupiranjeučenika regulira se kurikulumom škole.
Okružje za učenje
Učenje i poučavanje odvija se u sigurnome i poticajnome okružju u kojemu se štiti fizičko i psihičko zdravlje učenika i učitelja, omogućuje razvoj učenikova osobnoga identiteta te njeguje kultura zajedništva i međusobnoga poštovanja. Učenik usvaja znanja i razvija vještine, komunicira i surađuje, prati svoje učenje te daje i prima povratne informacije koristeći ih za učinkovitije ovladavanje jezikom. U takvome se okružju razvija humanost, prihvaćaju različitosti, prepoznaje važnost pozitivnih emocija i motivacije za učenje, te se potiče kritičko mišljenje, istraživanje i kreativnost.
Učitelj nastoji školsko okružje učiniti poticajnim, povezati ga sa svijetom izvan škole i omogućiti učenicima učenje u stvarnim životnim situacijama, u obitelji, lokalnoj i široj zajednici, primjerice uključivanjem kulturnih posebnosti, aktualnih tema u zemlji i svijetu, organiziranjem izvanučioničke nastave, ugošćivanjem govornika engleskoga jezika i digitalnim povezivanjem s drugim učenicima diljem Europe i svijeta. Digitalno je okružje posebno važno jer, osim obrazovnih sadržaja, pruža mogućnost za međukulturne susrete i autentičnu komunikaciju s govornicima engleskoga jezika.
Učitelj njeguje učenikovo samopouzdanje i održava njegovu motivaciju za učenjem engleskoga jezika stvarajući uvjete za slobodnu i smislenu komunikaciju pri čemu se pogreške smatraju prilikama za učenje i sastavnim dijelom ovladavanja stranim jezikom. Tijek i dinamika aktivnosti prilagođavaju se individualnim razlikama među učenicima, odnosno njihovu prethodnome znanju, sposobnostima, strategijama učenja, interesima, uvjerenjima o vlastitoj uspješnosti u učenju, socijalnome i kulturnome podrijetlu. Uz izmjenu različitih izvora i aktivnosti, učenicima se postavljaju izazovi te im se omogućuje ostvarivanje uspjeha i, uz razvoj samopouzdanja u upotrebi jezika, ovladavanje sve složenijim procesima mišljenja i učenja. Prepoznaje se i potiče uloženi trud, a učenikov se napredak prati i vrednuje usporedbom njegove trenutne i prethodnih razina ovladanosti jezikom. Na taj se način izgrađuje učenikovo samopoštovanje i pozitivna slika o sebi kao pojedincu i kao međukulturno kompetentnome govorniku engleskoga jezika.
Uvažavajući društvenu prirodu učenja, učitelj stvara uvjete za suradničko učenje usmjereno na konkretan cilj i razvoj samosvijesti, uz fleksibilnu organizaciju rada koja, uz suradništvo, integrira individualizam i kompetitivnost. Suradništvo je vidljivo i u odnosu učenik – učitelj: pojedine se odluke, poput izbora materijala i aktivnosti u skladu s potrebama, željama i interesima učenika te pravila ponašanja u školskome i izvanškolskome okružju, donose zajednički.
Materijali i izvori
Učitelj izabire, izrađuje i koristi se nastavnim materijalima iz odgovarajućih izvora u skladu s planiranim aktivnostima koje su usmjerene ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda vodeći računa o razvojnoj dobi, razini ovladanosti jezikom te interesima i potrebama učenika. To uključuje i materijale za integrirano učenje jezika i sadržaja čime se nastavni predmet Engleski jezik povezuje sa sadržajima drugih područja i predmeta i potiče multidisciplinarnost.
Osim odobrenih udžbenika i pomoćnih nastavnih sredstava, učitelj se koristi prilagođenim i izvornim materijalima uključujući digitalne, interaktivne i multimedijske sadržaje. Učenici su aktivni sudionici procesa izbora materijala čime se potiče njihova samostalnost i odgovornost za učenje. Nastavni materijali učenicima su smisleni i razumljivi, potiču na istraživanje i propitivanje znanja, pretpostavki, ideja i ponašanja čime pozitivno utječu na razvoj kritičkoga i kreativnoga mišljenja.
Učitelj potiče učenike na izradu vlastitih sadržaja i njihovo dijeljenje s drugim dionicima odgojno-obrazovnog procesa u školskome i izvanškolskome okružju, uz pretpostavku osiguranja zaštite identiteta učenika.
Slika 3. Grafički prikaz odnosa učenika i učitelja
G. VREDNOVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA U PREDMETU
Vrednovanje odgojno-obrazovnih ishoda u nastavnome predmetu Engleski jezik u skladu je s načelima postavljenima Okvirom za vrednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnim i srednjim školama. U sklopu kurikuluma nastavnoga predmeta opisuju se elementi i pristupi vrednovanju te načini davanja povratnih informacija i izvješćivanja o usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda.
Elementi vrednovanja u Engleskome jeziku su znanja i vještine definirane odgojno-obrazovnim ishodima unutar domene Komunikacijska jezična kompetencija. Iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija vrednuju se ishodi koje se odnose na znanja o vlastitoj i drugim kulturama te na vještine međukulturnog ophođenja i njihova se ostvarenost (pr)ocjenjuje posredno kroz vrednovanje ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. Iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom na isti se način, posredno kroz vrednovanje ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija, (pr)ocjenjuje ishod koji se odnosi na vještinu primjene medijske pismenosti. Ostvarenost ostalih ishoda iz druge i treće domene prati se i formativno vrednuje pomoću ljestvice procjene od triju stupnjeva: potrebna podrška, dobro, izvrsno.
Elementi (pr)ocjenjivanja su jezične djelatnosti: slušanje s razumijevanjem, čitanje s razumijevanjem, govorenje i pisanje. Elementi (pr)ocjenjivanja razlikuju se u pojedinim ciklusima jer ovise o razvojnoj dobi učenika. U prvome ciklusu (pr)ocjenjuje se ostvarenost ishoda u govorenju i slušanju, a od drugoga ciklusa nadalje i u čitanju i pisanju. Učenička se izvedba procjenjuje temeljem kriterija koji se izrađuju u skladu s unaprijed određenim znanjima o jeziku i vještinama za upotrebu jezičnoga znanja u komunikacijskome činu koje se ispituju i koje su jasno opisane za svaku razinu postignuća. Jezični sadržaji sastavni su dio četiriju djelatnosti. Ovladanost jezičnim sadržajima (pr)ocjenjuje se integrirano tj. leksičke i gramatičke strukture smatraju se kriterijima ostvarenosti ishoda za djelatnosti unutar domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Funkcionalni aspekt jezika ima prednost pred formalnim aspektom te su zbog toga kriteriji razumljivosti poruke i ostvarenja jezične interakcije nadređeni kriteriju točnosti. Pri vrednovanju vodi se računa o činjenici da ovladavanje jezičnim zakonitostima nije samo sebi svrha, već je sredstvo za ostvarivanje uspješne komunikacije te da su pogreške u jezičnome izričaju prihvatljiva i očekivana sastavnica ovladavanja jezikom.
Učinkovito vrednovanje za učenje uključuje učiteljevo kontinuirano i sustavno prikupljanje i bilježenje informacija o ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda tijekom odgojno-obrazovnoga procesa. Ono je sastavni dio procesa učenja i poučavanja koji ne dovodi do ocjena. Usmjereno je na poticanje refleksije o učenju, razumijevanje procesa i rezultata učenja te na povećanje učinkovitosti učenja i poučavanja. Vrednovanje za učenje uključuje različite formalne i neformalne metode te raznolike formate poput postavljanja pitanja, provjere domaćih zadaća, kraćih pisanih provjera znanja, rubrika, lista provjere, anegdotskih zabilješki, portfolija, opažanja itd.
Vrednovanje kao učenje podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja uz stalnu podršku učitelja, a odvija se sustavnom samorefleksijom, samovrednovanjem i vršnjačkim vrednovanjem kako bi se učenika poticalo na samostalnost i samoreguliranje učenja, tj. na razvoj svijesti o vlastitome učenju. U ovome se procesu vrednovanja koriste portfolio, autobiografija međukulturnih susreta, dnevnik učenja, rubrike za samovrednovanje i vršnjačko vrednovanje i slično. Učenici su uključeni u izradu kriterija za vrednovanje i samovrednovanje što doprinosi njihovu razumijevanju razine usvojenosti znanja i razvijenosti vještina i stavova potrebnih za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda. Kao ni vrednovanje za učenje, niti ovaj proces ne dovodi do ocjena, već kvalitativnih povratnih informacija.
Vrednovanje naučenoga prvenstveno je sumativno, a može služiti i u formativne i dijagnostičke svrhe, za planiranje daljnjega učenja i poučavanja. Svrha mu je utvrđivanje razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulumom Engleskoga jezika tijekom ili na kraju školske godine kao i ukazivanje na vidove komunikacijske kompetencije koji zahtijevaju poboljšanje. Ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda vrednuje se s obzirom na definirane razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Učitelj pri vrednovanju za svaki element (pr)ocjenjivanja prema tim razinama razrađuje opisivače koji određuju opseg znanja, dubinu razumijevanja i stupanj razvijenosti vještina potreban za određenu (pr)ocjenu. Koriste se usmene i pisane provjere znanja, portfolio, učenički projekti, rasprave, debate, eseji, simulacije itd. (Pr)ocjena se temelji na jednoj ili više metoda vrednovanja. Metode i sadržaji provjere odgovaraju zahtjevima jezične upotrebe u stvarnim jezičnim, situacijskim i kulturnim uvjetima u kojima se traži upotreba različitih znanja, vještina i sposobnosti. Pri tome se vodi računa o definiranim kriterijima vrednovanja, o izboru valjanih i pouzdanih metoda te sigurnosti i transparentnosti procesa – svrha vrednovanja, sadržaji, postupci, oblik, sastavnice i trajanje ispita, način i kriteriji bodovanja i rezultati unaprijed su definirani i jasni učitelju, učeniku i roditelju.
Sustavnim i redovitim izvješćivanjem o učenikovu napredovanju u svim domenama daje se povratna informacija o razini ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda te predlažu načini i postupci potrebni za njihovo poboljšanje.
Pri određivanju zaključne (pr)ocjene učitelj uzima u obzir ostvarenost ishoda provjerenu različitim metodama vrednovanja u više vremenskih točaka. Tijekom svih odgojno-obrazovnih ciklusa zaključna (pr)ocjena proizlazi neposredno iz razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija i posredno iz domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom. Tijekom prvoga ciklusa ostvarenost ishoda iz triju domena ima podjednak udio u zaključnoj procjeni, a od drugoga ciklusa nadalje daje se veća težina ostvarenosti ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. Ostvarenost ishoda iz dviju domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom koji se odnose na znanja i vještine (znanja o vlastitim i drugim kulturama, vještina međukulturnog ophođenja, te medijska pismenost) ulazi u završnu (pr)ocjenu te se u prvome ciklusu navodi u kvalitativnome osvrtu. Tijekom učenja i poučavanja engleskoga jezika potrebno je poticati i pratiti i ostvarenost ishoda iz domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom koji ne ulaze u završnu (pr)ocjenu. Ostvarenost tih ishoda formativno se prati i opisuje se njihov razvoj u prvom i drugom ciklusu, a od trećeg ciklusa nadalje učitelj formalno izvještava koristeći se ljestvicom procjene od triju stupnjeva: potrebna podrška, dobro, izvrsno. Na isti način izvješćuje se o razvoju elemenata generičkih kompetencija odgovornosti, samostalnosti i samoinicijativnosti te komunikacije i suradnje.
DODATAK A: Popis literature
Andraka, M. i Bogdanić, S. (2004). Ništa kontra gramatike. U A. Bežen (ur.), Zbornik Učiteljske akademije u Zagrebu 1(7) (str. 71–77). Zagreb: Učiteljska akademija.
Bagarić, V. (2003). Implicitno ili eksplicitno učenje i poučavanje stranog jezika? U D. Stolac, N. Ivanetić i B. Pritchard (ur.), Psiholingvistika i kognitivna znanost u hrvatskoj primijenjenoj lingvistici (str. 17–28). Zagreb, Rijeka: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku.
Bagarić, V. (2004). Jednostavna i kompleksna gramatička pravila u učenju i poučavanju stranih jezika. U D. Stolac, N. Ivanetić i B. Pritchard (ur.), Suvremena kretanja u nastavi stranih jezika (str. 7–22). Zagreb, Rijeka: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku.
Bagarić, V. (2007). Razina komunikacijske kompetencije učenika engleskoga i njemačkoga jezika u pisanju i govorenju. Metodika, 8(1), 221–238.
Balenović, K. i Medved Krajnović, M. (2013). The and A in the interlanguage of Croatian primary school learners. U J. Mihaljević Djigunović i M. Medved Krajnović (ur.), UZRT 2012: Empirical Studies in English Applied Linguistics (str. 36–44). Zagreb: FF press.
Barrett, M. (2007). Children’s Knowledge, Beliefs and Feelings about Nations and National Groups. Hove: Psychology Press.
Barrett, M. i Oppenheimer, L. (2011). Findings, theories and methods in the study of children's national identifications and national attitudes. European Journal of Developmental Psychology, 8(1), 5–24.
Bennett, M. J.(1997). How not to be a fluent fool: Understanding the cultural dimension of language. In A. E. Fantini & J. C. Richards (Ur.),New ways in teaching culture, New ways in TESOL series II:Innovative classroom techniques,Alexandria, VA: TESOL, 16–21.
Berk, L. E. (2008). Psihologija cjeloživotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Biber, D., Johansson, S., Leech, G., Conrad, S. i Finegan, E. (2007). Longman Grammar of Spoken and Written English. Essex: Pearson Education Limited.
Biber, D. i Reppen, R. (2002). What does frequency have to do with grammar teaching? Studies in Second Language Acquisition, 24(2), 199-208.
Buljan Culej, J. (ur.). (2012a). Prvo europsko istraživanje jezičnih kompetencija: Završno izvješće. Zagreb: Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
Buljan Culej, J. (2012b). Preliminarni hrvatski rezultati prvoga Europskog istraživanja jezičnih kompetencija. Zagreb: Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
Byram, M. (1997). Teaching and Assessing Intercultural Communicative Competence. London: Multilingual Matters.
Byram, M. i Zarate, G. (1997). Definitions, objectives and assessment of sociocultural competence. U M. Byram, G. Zarate i G. Neuner (ur.), Sociocultural competence in language learning and teaching. Strasbourg: Council of Europe Publishing.
Byram, M., Gribkova, B. i Starkey, H. (2002). Developing The Intercultural Dimension In Language Teaching; Language Policy Division; Directorate of School, Out-of-School and Higher Education; DGIV. Strasbourg: Council of Europe.
Cameron, L. (2005). Teaching Languages to Young Learners. Cambridge: Cambridge University Press.
Candelier, M., Camillieri-Grima, A., Castellotti, V., de Pietro, J.-F., Lorincz, I., Meißner, F.-J., Noguerol, A. i Schröder-Sura, A. (2012).A Framework of Reference for Pluralistic Approaches to Languages and Cultures. Competences and resources.Graz/Strasbourg: European Centre for Modern Languages/Council of Europe Publishing. <http://www.ecml.at/tabid/277/PublicationID/82/Default.aspx> Pristupljeno 15. 3. 2015.
Carter, R. i McCarthy, M. (2010). Cambridge Grammar of English. Cambridge: Cambridge University Press.
Cohen, A. D. (1998). Strategies in Learning and Using a Second Language. Harlow: Longman.
Cohen, A. D. (2010). 2010.Focus on the language learner: Styles, strategies and motivation.U N. Schmitt (ur.),An introduction to applied linguistics(str. 161 178). 2nd ed. London: Hodder Education.
Cook, V. (1992). Evidence for multicompetence. Language Learning, 42, 557–591.
Cook, V. (2002). Background to the L2 User. U V. Cook (ur.), Portraits of the L2 User (str. 1–28). Clevedon: Multinlingual Matters.
Cook, V. (2008). Second Language Learning and Language Teaching. London: Hodder Education.
Cowan, R. (2008). The Teacher’s Grammar of English. Cambridge: Cambridge University Press.
Crystal, D. (2005). The Cambridge Encyclopedia of the English Language. Cambridge: Cambridge University Press.
Curriculum and Standards Framework II. Preuzeto 12. prosinca 2015. s
De Boer, H., Donker-Bergstra, A. S., i Kostons, D. D. N. M. (2013). Effective strategies for self-regulated learning: A meta-analysis. Groningen: GION, Rijksuniversiteit Groningen.
Developing intercultural competence through education. Pestalozzi series No. 3 (2014). Strasbourg: Council of Europe.
DeKeyser, R. M. (2005). What makes learning second-language grammar difficult? A review of issues. U DeKeyser, R. M. (ur.), Grammatical Development in Language Learning (str. 1-25), Malden, MA: Blackwell Publishing.
Dörnyei, Z. (2005). The Psychology of the Language Learner: Individual Differences in Second Languge Acquisition. Mahwah, NJ: Lawrence Erlbaum Associates, Inc.
Ellis, R. (1985). Understanding Second Language Acquisition. Oxford: Oxford University Press.
Fantini, A. 2010. Language an Essential Component of Intercultural Communicative Competence. In ed. J. Jackson Handbook on Intercultural Communication, Oxon: Routledge. 263–278.
Filipović, R. (1971). Kontakti jezika u teoriji i praksi: prinosi metodici nastave živih stranih jezika. Zagreb: Školska knjiga.
Gačić, M. (2009). Gramatika engleskoga jezika struke. Zagreb: Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Školska knjiga.
Galetic, V. i Jelaska, Z. (2011). Tipizacija i formalna kvantifikacija prototipnosti u ovladavanju jezikom. LAHOR, 11, 39–64.
Gass, S. M. i Selinker, L. (2008). Second language acquisition: An introductory course. New York: Routledge.
Golub, K. i Novak, B. (2013). Engleski kao glavni strani jezik naspram hrvatskoga kao materinjeg. Zbornik radova Međimurskog veleučilišta u Čakovcu, 4(1), 29–35.
Halpern, D., Stephenson, C. i Williams, P. (2009). Critical Thinking; A Model Of Intellectual Development; Metacognition; Cognitive Strategies and Skills; Critical Thinking Assessment. Preuzeto s: http://www.education.com/reference/article/critical-thinking/
Harmer, J. (2001). The Practice of English Language Teaching. Harlow: Pearson Education.
Holliday, A. (2000). Culture as constraint or resource: Essentialist versus non-essentialist views. IATEFL Language and Cultural Studies SIG Newsletter, 18, 38–40.
Hrvatski nacionalni obrazovni standard od 1. do 8. razreda, Engleski jezik (prvi, drugi). Preuzeto 25. rujna 2015. s http://hpkz-napredak.hr/wp-content/uploads/sites/387/2015/08/Engleski_prvi_jezik_1-8-radna_verzija.pdf
Hyland, K. (2004). Second Language Writing. Cambridge: Cambridge University Press.
James, C. (1998). Errors in Language Learning and Use. Exploring Error Analysis. London: Longman.
Jelaska, Z. (2005). Hrvatski kao drugi i strani jezik. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.
Keller, J. M. i SpringerLink (Online service) (2010, 2009). Motivational design for learning and performance: The ARCS model approach (1. Aufl. ed.). Boston, MA: Springer Science+Business Media, LLC. doi:10.1007/978-1-4419-1250-3
Key Competencies: A developing concept in general compulsory education (2002). Eurydice. Survey 5. European Commission.
Kovačević, M. (2006). Istraživanja engleskoga kao prvoga i drugoga jezika. Strani jezici, 35(4), 395–405.
Larsen-Freeman, D. (2001). Teaching Language: From Grammar to Grammaring. Boston, MA: Heinle and Heinle.
Lightbown, P. M. i Spada, N. (2006). How Languages are Learned. Oxford: Oxford University Press.
Marković, N. (ur.). (2010). Kvalitativna analiza ispita provedenih 2008. godine u osnovnim školama: engleski i njemački jezik. Zagreb: Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
McKay, S. L. (2012). Principles of teaching English as an international language. U L. Alsagoff, S. L. McKay, G. Hu i W. A. Renandya (ur.), Principles and practices for teaching English as an international language, New York: Routledge, 28–46.
Medved Krajnović, M. (2010). Od jednojezičnosti do višejezičnosti: Uvod u istraživanja procesa ovladavanja inim jezikom. Zagreb: Leykam international.
Mihaljević Djigunović, J. (1998). Uloga afektivnih faktora u učenju stranoga jezika. Zagreb: Filozofski fakultet.
Mihaljević Djigunović, J. (2001). Beyond language learning strategies: A look at the affective link. Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia, 45–46, 11–23.
Mihaljević Djigunović, J. (2002). Strah od stranoga jezika. Zagreb: Naklada Ljevak.
Mihaljević Djigunović, J. (2006). Interaction between L1 and L2 Communicative Language Competences. Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia, LI, 261–277.
Mihaljević Djigunović, J. (2007). Engleski jezik u Hrvatskoj – od potreba do postignuća. Metodika, 8(1), 25–37.
Mihaljević Djigunović, J., Cergol, K. i Li, Q. (2006). Utjecaj medija na nenamjerno usvajanje engleskog vokabulara. U J. Granić (ur.), Jezik i mediji – jedan jezik: više svjetova (str. 445–452). Zagreb, Split: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku.
Mihaljević Djigunović, J. i Geld, R. (2003). English in Croatia Today: Opportunities for Incidental Vocabulary Acqusition. Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia, XLVII-XLVIII, 335–351.
Mihaljević Djigunović, J. i Letica Krevelj, S. (2012). Developmental Dynamics in Acquiring Existential there in L2 English. Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia, LVII, 107–122.
Mihaljević Djigunović, J. i Vickov, G. (2010). Acquisition of Discourse Markers – Evidence from EFL Writing. Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia, LV, 255–278.
Mikulec, A. i Cergol Kovačević, K. (2013). Lexico-Grammatical Features in Croatian ELF. U J. Dombi, J. Horváth i M. Nikolov (ur.), UPRT 2013: Empirical Studies in English Applied Linguistics (str. 57–67). Pécs: Lingua Franca Csoport.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (2005). Hrvatski nacionalni obrazovni standard. Preuzeto 20. kolovoza 2014. s http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=9972
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (2006).Nastavni plan i program za osnovnu školu. Preuzeto 18. srpnja 2013. s http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=14181
Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2010). Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.
Narančić Kovač, S.(2007).Spona jezika i kultura: kako uklopiti književnost u nastavu engleskoga jezika.U: Đ. Blažeka (ur.), Dijete i jezik danas: Zavičajnost u nastavi hrvatskog jezika; interkulturalnost u nastavi stranih jezika (str. 173–186). Čakovec-Osijek: Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Središte u Čakovcu i Učiteljski fakultet u Osijeku.
Nastavni programi za gimnazije (1994). Zagreb: Ministarstvo kulture i prosvjete.
North, B., Ortega, A. i Sheehan, S. (2011). Core Inventory for General English. British Council i EQUALS.
Nunan, D. (1988).The Learner-Centered Curriculum. Cambridge: Cambridge University Press.
Nunan, D. (1999). Second Language Teaching & Learning. Boston: Heinle & Heinle Publishers.
Okvirni nastavni programi općeobrazovnih predmeta u srednjim školama (1997). Zagreb: Ministarstvo prosvjete i športa.
O'Malley, J. M. i Chamot, A. U. (1999). Learning Strategies in Second Language Acquisition. Cambridge: Cambridge University Press.
Oxford, R. L. (1990). Language learning strategies: what every teacher should know. Boston, Heinle & Heinle Publishers.
Oxford, R. L. (2011). Teaching and Researching Language Learning Strategies. New York: Pearson Education Ltd.
Patekar, J. (2013). Strategije slušanja u nastavi stranoga jezika, Strani jezici 42(3), 293–306.
Patekar, J. (2014). Implikacije razvojnih obilježja djece rane školske dobi za nastavu stranoga jezika, Metodički ogledi 21(1).
Pavičić Takač, V. i Bagarić Medve, V. (2013). Jezična i strategijska kompetencija u stranome jeziku. Osijek: Filozofski fakultet u Osijeku.
Pavičić Takač, V. i Lukač, M. (2013). How word choice matters: An analysis of adjective-noun collocations in a corpus of learner essays. Jezikoslovlje, 14(2-3), 385–402.
Pavić, S. (2013). Vrednovanje. Ususret novim izazovima. Zagreb: Inspired by Learning.
Pavličević-Franić, D. (2005). Komunikacijom do gramatike: Razvoj komunikacijske kompetencije u ranome razdoblju usvajanja jezika. Zagreb: Alfa.
Pavličević-Franić, D. (2006). Jezičnost i međujezičnost između sustava, podsustava i komunikacije. Lahor, 1(1), 1–14.
Pinter, A. (2006). Teaching Young Language Learners. Oxford: Oxford University Press.
Prebeg-Vilke, M. (1977). Uvod u glotodidaktiku. Teorija nastave stranih jezika s posebnim osvrtom na engleski jezik. Zagreb: Školska knjiga.
Prebeg-Vilke, M. (1991). Vaše dijete i jezik – materinski, drugi i strani jezik. Zagreb: Školska knjiga.
Richards, J. C. i Lockhart, C. (1996). Reflective Teaching in Second Language Classroom. Cambridge: Cambridge University Press.
Richards, J. C. i Renandya, W. A. (ur.) (2002). Methodology in Language Teaching. An Anthology of Current Practice. Cambridge: Cambridge University Press.
Riding, R. i Rayner, S. (1998). Cognitive Styles and Learning Strategies. London: David Fulton Publishers Ltd.
Scharle, Á. i Szabó, A. (2000). Learner Autonomy. Cambridge: Cambridge University Press.
Seidlhofer, B. (2004). Research perspectives on teaching English as a lingua franca. Annual Review of Applied Linguistics, 24, 209–239.
Seidlhofer, B. (2005). Key concepts in ELT: English as a lingua franca. ELT Journal, 59, 339–341.
Sercu, L. (2005). Foreign Language Teachers and Intercultural Competence. An International Investigation. Clevedon: Multilingual Matters.
Singleton, D. i Ryan, L. (2004). Language acquisition: The age factor. Clevedon, UK: Multilingual Matters.
Sironić-Bonefačić, N. (1999). Podučavanje gramatike. U Vrhovac, Y. i dr. (ur.), Strani jezik u osnovnoj školi (str. 207-213), Zagreb: Naprijed.
Stojić, A. (2012). Kolokacije. Prilog teoriji i praksi. Rijeka: Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci.
Swan, M. (2005). Practical English Usage 3rd Ed. Oxford: Oxford University Press.
Ur, P. (2009). A Course in Language Teaching. Practice and theory. Cambridge: Cambridge University Press.
Vickov, G. (2005). Kognitivna lingvistika: lijek za prijedložna znaćenja ili „nemoguća misija“? U J. Granić (ur.), Semantika prirodnog jezika i metajezik semantike (str. 781–790). Split: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku.
Vickov, G. (2010). Usvajanje diskursnih oznaka u učenju engleskoga kao stranoga jezika. Neobjavljena doktorska disertacija. Zagreb: Filozfoski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Vijeće Europe (2005). Zajednički europski referentni okvir za jezike: učenje, poučavanje, vrednovanje. Zagreb: Školska knjiga.
Vilke, M. (1999). Učenici mlađe školske dobi i gramatika engleskog jezika. U Y. Vrhovac i dr. (ur.), Strani jezik u osnovnoj školi (str. 214–216). Zagreb: Naprijed.
Vilke, M. (2000). Uh, ta engleska gramatika! Zagreb: Naklada Ljevak.
Vilke, M. (2001). Should we teach children grammar? U Y. Vrhovac (ur.), Children and Foreign Languages III (str.13–20). Zagreb: Faculty of Philosophy, University of Zagreb.
Vilke, M. i Vrhovac, Y. (ur.) (1993). Children and foreign languages I.Zagreb: Filozofski fakultet.
Vilke, M. i sur. (ur.) (1995). Children and foreign languages II. Zagreb: Filozofski fakultet.
Vodopija-Krstanović, I. (2008). Teaching culture and culture learning in the EFL classroom: From static to dynamic. U: W. Delanoy i L. Volkmann, Future Perspectives for English Language Teaching (str. 189–200). Heidelberg: Universitätsverlag Winter.
Widdowson, H. G. (1991). Aspects of Language Teaching. Oxford: Oxford University Press.
Williams, M. i Burden, R. L. (1997).Psychology for Language Teachers. Cambridge: Cambridge University Press.
Zergollern-Miletić, L. (2007). Ovladanost vještinom pisanja na engleskome jeziku na kraju osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja kod hrvatskih učenika. Metodika, 8(1), 190–204.
Žic Fuchs, M. (2009). Kognitivna lingvistika i jezične strukture: engleski present perfect. Zagreb: Nakladni zavod Globus.
Žic Fuchs, M., Tuđman Vuković, N. i Broz, V. (2013). Communication technologies and their influence on language: The notion of convention revisited. Jezikoslovlje, 14(1), 65.
DODATAK B: Sadržaji međupredmetnih tema
MEĐUPREDMETNA TEMA
1. ciklus
(1. i 2. razred)
2. ciklus
(3., 4. i 5. razred)
3. ciklus
(6., 7. i 8. razred)
4. ciklus
(1. ili 1. i 2. razred)
5. ciklus
(2. i 3. ili 3. i 4. razred)
Učiti kako učiti
Učenje i poučavanje međupredmetne teme Učiti kako učiti ne zahtijeva dodatne, specifične materijale i izvore, posebno okruženje ni značajno dodatno vrijeme za učenje. Poučavanje te teme se provodi s pomoću konkretnih aktivnosti i sadržaja iz svakog predmeta te je neodvojivo od iskustva učenja.
Poduzetništvo
Domene:
Misli poduzetnički, Djeluj poduzetnički i Ekonomska i financijska pismenost
(sadržaji po domenama su odvojeni znakom ~)
Inovativnost, kreativnost, razlikovanje rizika i neizvjesnosti, upoznavanje sa svijetom rada, važnost i različitost zanimanja, jednakovrijednost, odgovornost, oskudnost resursa.
~
Ideja, poslovna prilika, cjeline Projektnog plana, oskudnost resursa i zaštita okoliša, „dobar gospodar“.
Donošenje odluka i posljedica različitih izbora, svjesnost da rizik uvijek postoji, istraživanje mogućih zanimanja, biti poduzetnik ili djelovati poduzetno.
~
Procjena poduzetničke prilike, izbor djelatnosti, mogućnosti s obzirom na dostupne resurse, upravljanje vremenom, materijalni, financijski, prirodni i ljudski resursi, „zelena ekonomija“,
Planiranje resursa, poduzetnički potencijal, komparativne prednosti, ulaganje u cjeloživotno učenje, upravljanje karijerom, jednostavan životopis na materinskom i stranom jeziku.
~
Donošenje odluka uzimajući u obzir: načelo nestašice, popratne troškove i planiranje (razmišljati zeleno), javna dobra, društveno odgovorno poslovanje, održivi razvoj.
~
Resursi (materijalni, financijski i ljudski), stvaranje dobara (plan projekta/proizvodnje, podjela rada, timski rad), tržište (ponuda, potražnja, cijena); PDV, BDP, porez, prirez, životna osiguranja, mirovinski i investicijski fondovi, dionice.
Konkurentnost, planiranje vremena, intelektualno vlasništvo, gospodarski sustavi, konkurencija radne snage, mogućnosti samozapošljavanja, oportunitetni trošak, produktivnost.
~
Ekosustav, eksternalije, mogući izvori financiranja, državne potpore, EU sredstva, privatne i javne usluge, mogućnosti korištenja dobiti, utjecaji socijalnog poduzetništva, održivi razvoj, moralno prosuđivanje, sukob interesa, društveno odgovorno poslovanje.
~
Resursi (materijalni, ljudski, financijski - kapital), čimbenici poslovanja (makro okruženje = demografija, ekonomske snage, konkurencija, kulturne i društvene snage, političke i ekonomske snage, tehnologija), tržište, upravljanje novcem (financijske institucije – HNB, burza, FINA, komercijalne banke, porezna i financijska kontrola; financijske usluge – štednja, računi, krediti, kartično poslovanje, osiguranja, stipendije, plaćanja putem interneta, mobilnog telefona).
Transfer tehnologija, komercijalizacija, kultura, inovacije, moralna dvojba, tehnoznanost, gospodarstvo zasnovano na znanju, kreativna industrija, globalizacija, mogućnosti daljnjeg obrazovanja, pisanje životopisa i molbe za posao te motivacijskog pisma na materinskom i stranom jeziku.
tjelesne i osobne karakteristike, obitelj, osnovne i složene emocije, želje i interesi, školske obveze i radne navike, zanimanja
~
prepoznavanje potreba i osjećaja drugih, aktivno slušanje, davanje i primanje povratnih informacija, prepoznavanje da različite potrebe, osjećaji i situacije mogu potaknuti sukob
~
sigurnost u razredu, osobe od povjerenja, pravila u skupini, prava i obveze, povezanost u skupini, zajedništvo, obiteljske vrijednosti, blagdani i obljetnice
pozitivne i negativne osobine, uloga pojedinca u razredu i školi, doživljavanje i izražavanje emocija, tehnike kontrole emocija, interesi, očekivanja i ciljevi, odnos uloženog truda i
postignuća, odgovornost i krivnja, popravljanje pogreške (restitucija), upravljanje vremenom, plan učenja
~
~
sigurnost u zajednici, pomaganje i odgovornost odraslih, oblici nasilničkog ponašanja, solidarnost, prijateljstvo, doprinos školi i lokalnoj zajednici, blagdani i obljetnice
tjelesno i psihičko sazrijevanje, društvene norme i prihvaćenost, samopoimanje, uvjerenja i stavovi, odnos misao – emocija – ponašanje, tehnike rješavanja problema, profesionalno
usmjeravanje: vrijednosti, interesi, sposobnosti
~
razumijevanje za osjećaje i potrebe drugih i prihvaćanje bez osude, empatija, zalaganje za svoja i tuđa prava bez ugrožavanja drugih, povezivanje stavova, izbora i postupaka s
posljedicama, suradnja i rad u timu, nenasilje u rješavanju sukoba
~
sadržaji ŠPP, suvremene ovisnosti, rizično ponašanje i strategije samozaštite, razvijanje osobne odgovornosti, zaštita od opasnosti IKT, zdravi odnosi u skupini, zajednici i društvu, volontiranje, slobodno vrijeme, stereotipi i predrasude, blagdani i obljetnice
sustavi vrijednosti, osobni identitet, strategije suočavanja sa stresom, socijalna prihvaćenost, bliskost, radne navike i postignuća, osobni potencijali i njihov razvoj
~
razvijanje uvida u posljedice svojih i tuđih postupaka i izbora, suradnja i timski rad, nenasilno rješavanje sukoba i razvijanje odgovornosti za vlastito ponašanje
~
suvremene ovisnosti i strategije samozaštite, osobna i društvena odgovornost u razvoju rizičnih ponašanja, vrste nasilja, utjecaj medija i društvenih mreža, interesne skupine i društvo, blagdani i obljetnice, kulturni identitet i višekulturnost
odraslost: prava i obveze, asertivno ponašanje, osobna odgovornost, bliske veze, emocionalni i racionalni pristup odlukama, rizično ponašanje i profesionalni razvoj, profesionalne
kompetencije, životopis i samoprezentiranje
~
osobno djelovanje povezano s drugima i zajednicom, rad u timu kao dodana vrijednost, povezanost izbora vlastitog ponašanja i preuzimanja odgovornosti
~
rizične društvene situacije i strategije samozaštite, društveni utjecaj na ovisnost, kritički stav prema medijima i društvenim mrežama, osobna odgovornost za ponašanje u društvu,
odgovornost za očuvanje društvenih vrijednosti, formalne i neformalne norme u različitim društvenim skupinama, volontiranje, mladi kao resurs u društvu, kulturni identitet i višekulturnost
Zdravlje
Domene:
Tjelesno zdravlje, Mentalno i socijalno zdravlje,
Pomoć i samopomoć
(sadržaji po domenama su odvojeni znakom ~)
piramida pravilne prehrane – osnovne skupine prehrambenih namirnica, poželjne (zdrave) i nepoželjne namirnice
• prvi jutarnji obrok – obroci i međuobroci u danu, važnost prvoga jutarnjeg obroka
• voda kao najzdravije i najvažnije pice, zdravstveno ispravna voda
• tjelesna aktivnost u svakodnevnom životu – različite vrste sportova, dinamika, redovitost, važnost redovite tjelesne aktivnosti i vježbanja, rizici sjedilačkog načina provođenja
slobodnog vremena, vrijeme pred ekranima
• pravilno držanje tijela – pravilno hodanje i stajanje, sjedenje, dizanje i nošenje tereta (školska torba)
• osobna higijena i higijena okoline – osobna higijena, higijena odjeće i obuće primjereno okolnostima,
higijena odmora i rekreacije, higijena hrane, higijena okoline, higijena stanovanja (doma i škole)
~
pristojno ophođenje
• primjeren odnos prema odraslima, primjeren odnos odraslih prema djetetu/ učeniku
• osjećaji – osnovne vrste
• poštovanje vlastitih i tuđih osjećaja, samokontrola osjećaja
• prepoznavanje osnovnih vrsta nasilja u stvarnom i virtualnom svijetu, naučiti potražiti pomoć
• raznolikost i različitost među ljudima i u prirodi
• solidarnost
• prilagodba na školu
• igra, slobodno vrijeme
• samoaktivnost u očuvanju zdravlja
• važnost tjelesne aktivnosti, kreativnosti i umjetnosti
~
sigurnost u prometu na putu do škole, pravila ponašanja u prometu pješaka, biciklista, skejtera i rolera
• pravilno i sigurno ponašanje u prometu
• opasnosti u svakodnevnom životu – rizici i zaštita
• pravilno i pretjerano korištenje ekranom
• prva pomoć pri krvarenju (nos, lakše površinske ozljede), padovima (bez gubitka svijesti) i površinskim ozljedama koje uključuju i lakše stupnjeve opekotina i smrzotina, postupanje s tjelesnim tekućinama, oštrim predmetima.
važnost i značenje pravilne prehrane: namirnice koje treba izbjegavati, namirnice bogate skrivenim kalorijama, razlikovanje svježe od obrađene hrane, čitanje i razumijevanje značenja deklaracije procesuiranih prehrambenih proizvoda
• odabir primjerene redovite tjelesne aktivnosti u svakodnevnom životu
• spolnost kao sastavni dio ljudskog života / rast i razvoj od začeća do puberteta
• higijena tijela, lica i spolovila tijekom puberteta
• važnost sna i odmora u svladavanju svakodnevnih obveza kod kuće i u školi
~
promjene u pretpubertetu i pubertetu
• samopoštovanje i samopouzdanje
• suradnički odnos, tolerancija, prihvaćanje i uvažavanje
• asertivnost – zauzeti se za sebe, ne naškoditi drugima
• seksualno nasilje – prihvatljiv i neprihvatljiv dodir
• načini suočavanja s nasilničkim ponašanjem i reagiranje na njega
• okruženje, utjecaj na zdravlje, posebno na mentalno i socijalno zdravlje
• suživot sa živom i neživom prirodom
mogućnosti odabira i djelovanje na mentalno zdravlje učenika
• tjelesno + mentalno i socijalno zdravlje
• moguće posljedice ovisničkog ponašanja na mentalno zdravlje te njegovo odražavanje na društvene odnose
• vrste ovisnosti
• rizični i zaštitni čimbenici
• uloga medija
• prednost zdravih životnih navika
~
prometna pravila i opasnosti
• opasnosti u svakodnevnom životu s naglaskom na plivanje i vodene površine – rizici i zaštita
• najčešće akutne i zarazne zdravstvene smetnje u školskoj dobi
• pravilno i pretjerano korištenja ekranom
• kako zaštiti sebe i druge
• postupci prve pomoći i pomaganja učenicima kojima je pomoć potrebna – specifično povezano s potrebama učenika s teškoćama u razvoju i kroničnim bolestima koji polaze određeni razredni odjel
• kada i kako zatražiti liječničku pomoć
potreba za snom, prepoznavanje znakova umora i načini oporavka
• važnost i prihvaćanje razgovora o reproduktivnom zdravlju osobito s bliskim osobama, odgovorno spolno ponašanje te prepoznati kada se i komu javiti za stručnu pomoć
• dijeta – kada se upotrebljava, vrste dijete, svrha, potencijalne opasnosti, jo-jo efekt
• nutritivna vrijednost namirnica, deklaracije na proizvodima
• jelovnici
• higijena tijela
~
različitosti stečene rođenjem i izborom
• stres – uzroci, znakovi, posljedice, tehnike oslobađanja od stresa
• izgradnja vlastite osobnosti usvajanjem znanja i vještina • pozitivna slika o sebi
• povezanost niskog samopouzdanja i rizičnih ponašanja
• vrste nasilja i pritisaka
• vještine pregovaranja i suradnje
• promjene u pubertetu i adolescenciji
• asertivno, pasivno i agresivno ponašanje – promjene u pubertetu i adolescenciji
• vještine samokontrole emocija
prijateljstvo, ljubav, zaljubljenost i tjelesna privlačnost
• spolni odnosi + mentalno i socijalno zdravlje
• rizici i posljedice preranog stupanja u spolne odnose
• sredstva ovisnosti i opasnosti
• ovisničko ponašanje, uzroci i posljedice
• prepoznavanje delinkventnog ponašanja
• odabir zdravog stila života
• doprinos u osnaživanju zajednice i društva
• timski rad
~
ozljeđivanje pod utjecajem alkohola i droga
• zakonska ograničenja povezana sa zdravljem i sigurnošću maloljetnika
• opasnosti u svakodnevnom životu – rizici i zaštita
• upoznavanje s vjerodostojnim izvorima zdravstvenih informacija, osnovno o zdravstvenom sustavu i vodećim uzrocima obolijevanja i smrtnosti u odrasloj dobi: srcanožilne, dišne i maligne bolesti te objašnjavanje osnovnoga o tim bolestima i sl.
• učenici kojima je potrebna pomoć – potrebe učenika s teškoćama u razvoju i kroničnim bolestima koji polaze određeni razredni odjel
• cijepljenje – individualna i kolektivna zaštita
• sistematski i preventivni pregledi u školskoj dobi
• darivanje krvi
•spolnost, mladi i spolno ponašanje
• spolno prenosive bolesti, HIV/AIDS, neželjena trudnoća, maloljetnička trudnoća, utvrđivanje rane trudnoće te gdje i kako zatražiti pomoć, kontracepcija, vođenje menstrualnog kalendara i određivanje plodnih dana pri ciklusu različitog trajanja
• odgovorno spolno ponašanje, strategija ABCeda zaštite spolnog i reproduktivnog zdravlja
• prehrambeni stilovi
• dodatci prehrani
• jelovnici
~
• zdravi partnerski i prijateljski odnosi
• partnerski odnosi
• primjerena i dobronamjerna komunikacija
• socijalne uloge
• razvoj osobnih kompetencija
• slika o sebi – zaštitni i rizični čimbenici
• prilagodba na nove društvene okolnosti
• uključivanje u društvene i humanitarne akcije
• osjećaj zadovoljstva i ispunjenosti
• utjecaj ovisničkog ponašanja na mentalno zdravlje i emocije pojedinca te na njegovo okruženje, a u najširem smislu i na zajednicu
• utjecaj različitih vrsta opojnih sredstava i drugih ovisničkih ponašanja na prosuđivanje i
procjenu
• krizne situacije i potreba za traženjem pomoći
• krizna stanja i protokoli postupanja u njima
suicid kao moguća posljedica bolesti ovisnosti
• tehnike za prevladavanje stresa te emocionalne i mentalne iscrpljenosti
opasnosti u svakodnevnom životu karakteristične za mlade – rizici i zaštita; tetoviranje i piercing
• čitanje upute o lijeku
• najčešće akutne zdravstvene smetnje (epileptični napad, hipoglikemija, astmatični napad, anafilaksija i druge alergijske reakcije, srčani i moždani udar)
• relevantne zdravstvene informacije; pružanje prve pomoći; krvne grupe
• osnovne informacije o najčešćim kroničnim nezaraznim bolestima koje su globalni javnozdravstveni problem jer se veliki broj ljudi i djece nosi s njima, oboljenja u obitelji kao rizični čimbenici
• važnost ranog otkrivanja bolesti
• uporaba defibrilatora
• rizici – pretilost, smanjena tjelesna aktivnost i pušenje rizici su na koje možemo djelovati promjenom ponašanja
• učenici kojima je potrebna pomoć
• e-zdravstvo; zdravstvena iskaznica EU-a
•mogućnosti zaštite spolnog i reproduktivnog zdravlja i upravljanje sprječavanjem spolno prenosivih bolesti (SPB) i planiranjem obitelji, maloljetničko roditeljstvo
• punoljetnost, roditeljstvo, prehrana i lijekovi u trudnoći, zdravi stilovi života u trudnoći
zdravstveni rizici pri uporabi droga, alkohola i cigareta
• pasivno pušenje
• akumuliranje rizičnih ponašanja
• način života ima izravan utjecaj na mentalno i socijalno zdravlje pojedinca, ali utječe i na zajednicu
• višedimenzionalni model zdravlja
• utjecaj odabranoga životnog stila na sve odrednice zdravlja
• odrednice zdravlja utječu jedna na drugu i isprepletene su
• briga o zdravlju u preventivno-odgojnim aktivnostima
• zdravstvena pismenost
• punoljetnost
• važne životne odluke
• zadovoljstvo vlastitim odabirom
• rad na sebi
• doprinos društvenoj zajednici
• planovi za budućnost
~
opasnosti pretjeranog izlaganja suncu i UV zračenju, toplini/vrućini
• hladnoća/ozebline, elementarne nepogode, ubod krpelja, komaraca i ugriz životinja, rizici, samopomoć i liječenje najčešćih kroničnih zdravstvenih smetnji
• kućno mjerenje krvnog tlaka
• preventivni pregledi
• profesionalni rizici za zdravlje
• darivanje krvi, tkiva i organa
Održivi razvoj
Domene: Povezanost, Djelovanje, Dobrobit
(sadržaji po domenama su odvojeni znakom ~)
obvezni - zajednica, međuljudski odnosi i razlike, raznolikost u prirodi, povezanost boravka u prirodi i zdravlja
~
obvezni - zaštita okoliša i prirode, ušteda energije, kompostiranje, recikliranje,
preporučeni - školski izleti u prirodu, crtanje i umjetničko izražavanje, igra i zabava, školski vrtovi
~
obvezni - odnos čovjeka prema prirodi, odnos prema životinjama, obiteljski i međuljudski odnosi, nenasilno rješavanje sukoba,
preporučeni – direktna komunikacija, empatija
obvezni - obnovljivi i neobnovljivi izvori energije, prirodni resursi, ljudski utjecaj na prirodu, međudjelovanje u prirodi
preporučeni - izvori energije i podneblje, izolatori
~
obvezni - zdrava hrana, 4R (reduce, repair, reuse, recycle) gospodarenja otpadom, praktična nastava, rad u malim grupama
preporuceni - školski vrtovi, korištenje IKT-a (sigurno korištenje mreže - eTwinning i Edmodo) kao alata za djelovanje u korist održivoga razvoja - GLOBE, zeleni izleti, školske zadruge, suradnja, kreativnost, edukativne vježbe, potrošnja, potrošačko društvo, zelena proizvodnja
~
obvezni - društvena (ne)pravda, solidarnost, ljudska prava, osobna i opća dobrobit, prava životinja, (ne)zagađeni okoliš (voda, zrak, tlo), otpad
preporuceni - buka, svjetlosno zagađenje, pesticidi i umjetna gnojiva
obvezni - klimatske promjene, efekt staklenika i globalno zatopljenje, kisele kiše, ozonske rupe, bioraznolikost, vrijednosti ekosustava, analiza prirodne raznolikosti i prepoznavanje
„vruće točke“, ekološki otisak i utjecaj socijalnih razlika na održivost
~
obvezni - volontiranje i građanski aktivizam, globalne promjene i procesi, kritičko mišljenje, solidarnost i ravnopravnost, permakultura, istraživačko učenje okolišnih, društvenih, ekonomskih čimbenika
preporučeni - prepoznavanje lokalnih resursa za održivi razvoj, zadruge, zakoni i ugovori o očuvanju okoliša i o temama koje održivi razvoj pokriva (dokumenti povezani s problemom
koji je uočen i traži rješenje), eko patrole
~
obvezni - čimbenici dobrobiti, klimatska pravda, napredni i novi ekonomski razvojni modeli, ograničenje prirodnih resursa, društvena pravda, socijalne politike, politički sustav, demokracija, kreiranje politika i politički sustavi
obavezni - utjecaj ljudi i gospodarstva na održivi razvoj, ekonomske politike, klimatska pravda,
preporučeni - prirodna ravnoteža, kvaliteta života, ekosustav, stanište, resursi, biljne vrste, gospodarstvo, politički sustavi
~
obvezni - načela održivoga razvoja, volontiranje, globalne promjene i procesi, proizvodnja hrane i klimatske promjene, socijalna pravda, ekološki otisak, održivo korištenje resursa, gospodarenje otpadom
preporučeni - društveno poduzetništvo, zadruge, solidarnost i ravnopravnost, inovativna rješenja – plava ekonomija, ekološko modeliranje, djelovanje prema rješavanju problema
(„problem solving thinking“), modeli aktivnoga djelovanja, urbana permakultura, niskougljični razvoj Hrvatske
~
obvezni - granica ograničenja prirodnih resursa, solidarnost, kvaliteta života, javne politike, indeksi društvenoga razvoja (ili pokazatelji društvenoga razvoja), globalne politike, resursi, ekološki otisak
preporučeni - napredni i novi ekonomski razvojni modeli, sigurnost, ne(zagađeni) okoliš
obvezni – klimatske promjene, utjecaji na okoliš, ekološki otisak, održiva proizvodnja i potrošnja, načela održive proizvodnje i potrošnje, politički i ekonomski sustavi
preporučeni - tradicionalna proizvodnja
~
obvezni – klimatska pravda, volontiranje, djelovanje usmjereno prema budućnosti (future oriented acting)
preporučeni - društveno poduzetništvo, zadruge, građanski aktivizam, globalne promjene i procesi, zakoni i ugovori o očuvanju okoliša i o temama koje održivi razvoj pokriva, solidarnost i ravnopravnost, permakultura - održivo dizajniranje životnih prostora, niskougljični razvoj Hrvatske
~
obvezni - resursi, granica raspoloživosti prirodnih resursa, ekološki otisak ravnoteža i kvaliteta ekosustava, volontiranje, zdrava ishrana i proizvodnja hrane, globalne politike prema
okolišu i socijalnim pitanjima
preporučeni - energetska učinkovitost
Uporaba IKT-a
Domene:
Funkcionalna i odgovorna uporaba IKT-a, Komunikacija i suradnja u digitalnome okružju, Istraživanje i kritičko vrednovanje u digitalnome okružju, Stvaralaštvo i inovativnost u digitalnome okružju
Zaštita osobnih podataka
Sigurno korištenje interneta
Suradničko učenje u oblaku
Pravila primjerenog ponašanja u digitalnom okružju
Uočavanje različitosti i poštovanje ljudskih prava
Osnove pretraživanja informacija
Pohranjivanje sadržaja
Obrazovne platforme za komunikaciju i suradnju - eTwinning
Zabavni digitalni sadržaji
Obrazovne igre
Digitalni tragovi
Razmjena poruka Međukulturno razumijevanje
Društveno označivanje
Uređivanje i preoblikovanje teksta
Zaštita vlasništva
Sigurnost na internetu
Instaliranje programa i aplikacija
Društvene mreže
Postavke privatnosti
Digitalni identitet
Ovisnost o tehnologiji
Elektroničko nasilje / govor mržnje/ Bullying
Mobilni uređaji
BYOD
Istraživačko učenje
e-knjige, e-časopisi, e-enciklopedije
Digitalizirana građa, mrežni katalozi
Tolerancija
Interpretacija poruka
Prikriveno oglašavanje
Citiranje
Zakonska regulativa vlasništva i dijeljenja sadržaja
e-portfolio
Online učenje
Antivirusni programi
Mobilne aplikacije Online brbljaonice
Učeničke konferencije
Predrasude i stereotipno ponašanje u digitalnom okružju
Obrada i analiza podataka
Stručni portali i mrežni katalozi za online učenje
Umjetnost, muzeji i muzejska građa i virtualni posjeti muzejima i galerijama
Otvoreni diskusijski forumi
Učinkovite strategije pretraživanja online informacija
Plasiranje proizvoda i prikriveno oglašavanje
Preoblikovanje izvora, parafraziranje s navođenjem izvora, jednostavno citiranje
Autorska prava i Zakon o autorskim i srodnim pravima
Programi za konverziju dokumenata
Humanitarne, ekološke i volonterske aktivnosti
Snimanje i objavljivanje na društvenim mrežama
Pisanje internetskog dnevnika ili bloga
Izrada i objava školskih novina, priče, multimedijskog sadržaja i jednostavnih obrazovnih igrica
Mrežne edukacije, MOOC-ovi
Stvaranje osobne mreže za učenje (PLN)
Zlonamjerni programa i zaštita
Uvjeti korištenja i usporedbe uvjeta kod raznih aplikacija i programa
Neutralnost interneta - pravo na zaborav
Argumentirane rasprave
Odgovorno i sigurno korištenje interneta / Organizacija okruglih stolova, kampanja i projekata
Davanje i primanje povratnih informacija
Demokratsko sudjelovanje u digitalnom okružju
Samostalna izrada plana i strategije istraživanja na temu
Izvori digitalnih informacija / znanstveni portali, katalozi svjetskih knjižnica
Otvoreni i javni izvori znanja (npr. besplatne baze podataka ili časopisa)
Zatvoreni izvori znanja i izvori znanja s ograničenim pristupom i načini pristupa tomu tipu izvora (probni, uz plaćanje)
Predrasude, obmana, manipulacija - utjecaj konteksta na informaciju, svijest o vlastitoj pristranosti
Navođenje bibliografskoga podatka izvora s digitalnih medija: citiranje prema nekoj od postojećih preporuka (abecedno - numerički, APA, harvardski stil)
Globalna zakonska regulativa za vlasništvo i dijeljenje sadržaja
Stvaranje hipertekstova (višestrukih) tekstova, tablica i grafova, služenje programima za planiranje i vođenje projekata, služenje različitim dostupnim bazama podataka
Stvaranje vlastite mrežne stranice
Programiranje
Arhitektura i izrada arhitektonsko rješenja
Dokumentarni film
Građanski odgoj
Domene:
Ljudska prava,
Demokracija i Civilno društvo
(sadržaji po domenama su odvojeni znakom ~, a slovom su označeni sadržaji koji nisu obavezni)
1. Prava i odgovornosti učenika u razredu i školi
2. Što učiniti ako se dječja prava krše
A. Koja prava (ne) ostvaruju moji prijatelji iz razreda i škole i kako im mogu pomoći
~
1. Povezivanje pravila s pravima i odgovornostima
2. Odlučivanje u razredu i školi
3. Prihvatljiva i neprihvatljiva ponašanja
A. Sudjelovanje u rješavanju problema u razredu i u školi
~
1. Solidarnost
2. Nenasilno ponašanje
3. Odgovornost učenika u razrednoj zajednici
1. Ljudska prava i odgovornosti
2. Što učiniti ako se ljudska prava krše
3. Društveno sudjelovanje (rasprave, akcije)
4. Stereotipi i predrasude
~
1. Politika, društvo, demokracija, republika (javna stvar), carstvo, ropstvo
PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA NASTAVNOGA PREDMETA ENGLESKI JEZIK
Svibanj, 2016
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
uvod
Novi kurikulum nastavnoga predmeta Engleski jezik temelji se na suvremenim pristupima učenju i poučavanju stranih jezika i donosi raznovrsne novosti, pritom uvažavajući kvalitetne ideje iz dokumenata koji su mu prethodili. To je prvi predmetni dokument koji obuhvaća osnovnu i srednju školu, odnosno cijelu obrazovnu vertikalu tijekom pet odgojno ‐ obrazovnih ciklusa.
Ključna promjena koju donosi kurikulum nastavnoga predmeta Engleski jezik jest odmak od dosadašnjih nastavnih planova i programa. Kurikulum nije nastavni plan i program, temelji se na drugačijim postavkama te mu tako treba i pristupiti. Promjena koju kurikulum donosi prvenstveno je konceptualna; umjesto navođenja sadržaja koji se u pojedinoj godini učenja i poučavanja jezika moraju obraditi, kurikulum je organiziran u tri domene, a temelji se na definiranju odgojno-obrazovnih ishoda usmjerenih na učenika. Kurikulum tako odgovara na zahtjev suvremenih odgojnih i obrazovnih znanosti da učenik preuzme središnju ulogu u procesu učenja i poučavanja.
Tri domene u koje je organiziran kurikulum nastavnoga predmeta Engleski jezik – Komunikacijska jezična kompetencija , Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom – proizlaze iz temeljnih kompetencija, konceptualizacije jezično ‐ komunikacijskoga podru č ja i svrhe predmeta Engleski jezik. Domene su polazi š te odgojno ‐ obrazovnih ishoda koji jasno iskazuju š to u č enici znaju, š to mogu u č initi te koje stavove razvijaju u odre đ enoj godini u č enja, a formulirani su u skladu s učenikovim razvojnim obilježjima čime se učenicima osigurava kontinuitet u napredovanju i uravnotežen prijelaz iz razreda u razred i iz ciklusa u ciklus. Određene su razine usvojenosti svakoga ishoda kako bi učitelj znao što se od učenika očekuje te prilagodio poučavanje potrebama učenika. Ishodi proizašli iz domene Komunikacijska jezična kompetencija temelje se na stjecanju znanja o stranome jeziku i ovladavanju vještinama za upotrebu toga znanja u komunikacijskome činu. Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija vode k osposobljenosti za uočavanje i interpretaciju sličnosti i razlika među kulturama te učinkovitu i kontekstu primjerenu komunikaciju s govornicima stranoga jezika što dovodi do izgrađivanja skladnih međukulturnih odnosa. Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom dovode do samostalne i kritičke upotrebe različitih izvora znanja i primjene učinkovitih strategija učenja jezika kao pretpostavke cjeloživotnoga učenja.
Kakvoću realizacije novoga kurikuluma osigurava učitelj. Njemu je kurikulumom zajamčena autonomija i omogućena veća kreativnost u organizaciji cjelokupnoga procesa poučavanja koja se ogleda u slobodi izbora nastavnih sadržaja i načina poučavanja te u organizaciji vremena posvećenog ostvarivanju pojedinoga odgojno-obrazovnog ishoda.
Kurikulum stavlja naglasak na sigurno i poticajno okružje za učenje (fizičko i digitalno), autonomiju učitelja i učenika, suradničko i istraživačko učenje, autentičnost u poučavanju, poticanje međukulturnih susreta, razvoj kreativnoga i kritičkoga mišljenja te multidisciplinarnost i integrirano učenje jezika i sadržaja.
U skladu s promjenama vezanim uz sustav vrednovanja navode se elementi, pristupi i načini različitih oblika vrednovanja te sastavnice zaključne (pr)ocjene. Vrednovanje znanja kao integralnih dijelova djelatnosti i veća zastupljenost neformalnih načina vrednovanja učeniku pomaže razumjeti važnost i smislenost vrednovanja i preuzeti na sebe odgovornost za vlastito učenje. Novi načini izvještavanja koji upozoravaju na ono što učenik može, što se od njega očekuje, te što i kako treba poboljšati, učeniku omogućuju daljnje planiranje i unapređivanje procesa učenja.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
A. OPIS NASTAVNOG PREDMETA ENGLESKI JEZIK
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Svrha učenja i poučavanja predmeta
Učenje i poučavanje engleskoga jezika potiče i osigurava razvoj komunikacijske i međukulturne kompetencije, doprinosi cjelovitome razvoju učenika te se pozitivno odražava na razvoj svih temeljnih kompetencija.
Komunikacija na stranome jeziku podrazumijeva osposobljenost za usmeno i pisano razumijevanje, tumačenje i izražavanje informacija, ideja, misli, osjećaja, stavova i vrijednosti u različitim kulturnim i društvenim situacijama čime učeniku pruža mogućnost interakcije s ljudima s kojima ne dijeli materinski jezik. Takva interakcija doprinosi razumijevanju i otkrivanju svijeta koji učenika okružuje, stjecanju znanja o različitim zemljama i ljudima koji govore engleskim jezikom i tako, poznavanjem kulture, omogućuje informiranu komunikaciju. Time doprinosi međukulturnoj osviještenosti što učenika obogaćuje na osobnoj razini i na razini kulture i društva u cjelini.
Učenje stranoga jezika potiče sustavan način razvijanja kreativnoga i kritičkoga mišljenja te jača intelektualni kapacitet pojedinca. Ovladanost engleskim jezikom povoljno utječe na učenikovu sliku o sebi, utječe na donošenje odgovornih i neovisnih odluka te stvara preduvjet za nastavak obrazovanja i profesionalno usmjerenje. Mogućnosti veće osobne mobilnosti i sigurne orijentacije u globaliziranome svijetu izravno i pozitivno potiču razvitak budućega aktivnog člana demokratskoga i pluralističkoga društva.
Međukulturna osviještenost ima primjetan utjecaj na odgovorno ponašanje, a upotreba različitih metoda učenja i poučavanja jezika izravno izgrađuje osobne i socijalne vještine.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Povezanost s vrijednostima i ostvarivanjem ciljeva određenih ONK-om
Učenje i poučavanje engleskoga jezika neposredno odražavaju vrijednosti i ciljeve određene Okvirom nacionalnoga kurikuluma. Znanje engleskoga kao globalnoga jezika koji se koristi na raznim područjima ljudskoga djelovanja ključno je za aktivno i odgovorno sudjelovanje djece i mladih ljudi u svakodnevnome životu u lokalnoj i globalnoj zajednici. Komunikacijom s drugima oni oblikuju osobni identitet i integritet, razvijaju solidarnost i poštovanje drugih i drugačijih te osvješćuju znanje o vlastitoj kulturi što doprinosi ostvarivanju njihovih potencijala te ih osposobljava za nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Vrijednosti i načela učenja i poučavanja engleskoga jezika
Temeljne vrijednosti su jednakost u pravu na izbor engleskoga kao stranoga jezika te pravo na dostupnost kvalitetnoga poučavanja.
Uz primjenu načela učenja i poučavanja definiranih Okvirom nacionalnoga kurikuluma primjenjuju se i određena načela specifična za učenje stranoga jezika. Osnovna načela poučavanja su izbor sadržaja te primjena metoda učenja i poučavanja primjerenih razvojnoj dobi učenika uz uvažavanje individualnih razlika u predznanju, sposobnostima, motivaciji, stilu i strategijama učenja, zatim načelo poticanja odgovornosti za vlastito učenje te načelo promicanja višejezičnosti i osposobljavanja za suživot u europskome kontekstu i šire. Pristup je komunikacijski, s učenikom u središtu nastavnoga procesa i s naglaskom na njegovoj uključenosti. Učenje se prvenstveno odvija interakcijom s drugima te se promiču metode suradničkoga učenja u fizičkome i digitalnome okružju. Potiče se ovladavanje engleskim jezikom izvan škole i primjena naučenoga u stvarnim životnim situacijama, čime se u učenju i poučavanju otvaraju mogućnosti za autentičnu komunikaciju na engleskome jeziku. Odgojno-obrazovni proces odvija se u poticajnome i sigurnome okružju u kojemu svaki učenik ima priliku ostvariti uspjeh, a posebno je važno promicanje suradnje, poticanje kreativnosti i uvažavanje kulturnih različitosti.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Mjesto predmeta u cjelokupnome kurikulumu
Engleski jezik, koji pripada jezično-komunikacijskomu području kurikuluma, uči se kao strani jezik. Poučava se u svim ciklusima i vrstama odgoja i obrazovanja kao obavezan ili izborni predmet. Broj nastavnih sati ovisi o ciklusu i vrsti programa/zanimanja.
Slika 1: Mjesto predmeta Engleski jezik u cjelokupnome kurikulumu
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA PREDMETA
Učenje i poučavanje engleskoga jezika usmjereno je na razvijanje interesa i motiviranje učenika za ovladavanje jezikom što doprinosi njihovu osobnomu i društvenomu razvoju. Učenici postižu razinu jezičnoga umijeća koja im omogućava samostalnu komunikaciju na engleskome jeziku u različitim situacijama i usvajaju vještine potrebne za samostalno učenje kao temelj za cjeloživotno obrazovanje.
Temeljni ciljevi učenja i poučavanja engleskoga jezika jesu osposobiti učenika za:
1. samostalnu i točnu upotrebu jezika u govoru i pismu u različitim kontekstima školske, lokalne i šire zajednice, uključujući i digitalno okružje
2. razumijevanje i uvažavanje drugih kultura i društvenih normi te sagledavanje vlastite kulture
3. samostalnu i kritičku upotrebu različitih izvora znanja i primjenu učinkovitih strategija učenja jezika
4. prihvaćanje odgovornosti za osobni razvoj, vlastite postupke i njihove rezultate
5. cjeloživotno učenje i rad u globaliziranome društvu.
Polazeći od spoznaje da je jezik sredstvo za komunikaciju, učenici razvijaju sposobnost razumijevanja, izražavanja i upotrebe strategija za usvajanje znanja o jeziku i razvijaju okvirnu predodžbu o jeziku kao sustavu. Uz to, ovladavaju jezičnim djelatnostima potrebnim u komunikaciji s izvornim i neizvornim govornicima. Komunicirajući, uče prepoznavati i uvažavati jedinstvenost drugih kultura, razvijaju kulturnu svjesnost, međukulturnu kompetenciju i višekulturnost te izgrađuju vlastite pozicije i uloge u različitim komunikacijskim odnosima. Time se razvijaju kompetencije potrebne za cjeloživotni razvoj.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
C. DOMENE/KONCEPTI U ORGANIZACIJI PREDMETNOGA KURIKULUMA
Tri su domene kurikuluma nastavnoga predmeta Engleski jezik: Komunikacijska jezična kompetencija , Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom . Navedene domene u skladu su s vizijom Okvirnoga nacionalnog kurikuluma, a proizlaze iz temeljnih kompetencija, konceptualizacije jezično-komunikacijskoga područja i svrhe predmeta. Njihova neodvojivost proizlazi iz međuovisnosti engleskoga jezika i kulture te samostalnosti u učenju kao preduvjeta cjeloživotnomu razvoju komunikacijske i međukulturne kompetencije. Sve tri domene čine uravnoteženu strukturu cjelokupnoga kurikuluma nastavnoga predmeta i polazište su odgojno-obrazovnih ishoda za sve odgojno-obrazovne cikluse unutar predmeta.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Komunikacijska jezična kompetencija
Komunikacijska jezična kompetencija podrazumijeva učinkovito služenje vlastitim jezičnim repertoarom u skladu s kontekstom i svrhom komunikacijske situacije. Preduvjet takve komunikacije jest sposobnost razumijevanja te usmenoga i pisanoga izražavanja informacija, ideja, misli, osjećaja, stavova i vrijednosti u skladu s različitim kulturnim i društvenim kontekstima.
Odgojno-obrazovni ishodi proizašli iz domene Komunikacijska jezična kompetencija temelje se na:
− stjecanju znanja o engleskome jeziku (vokabular, gramatika, izgovor i pravopis; stilovi i registri govorenoga i pisanoga engleskog jezika; obilježja verbalne i neverbalne interakcije)
− ovladavanju djelatnostima za upotrebu jezičnoga znanja u komunikacijskome činu (djelatnost slušanja i razumijevanja govorenih poruka; djelatnost govorenja; djelatnost čitanja, razumijevanja i pisanja tekstova; djelatnost posredovanja).
Jezično posredovanje (jezična medijacija) složena je jezična djelatnost koja uključuje istovremenu ili naizmjeničnu jezičnu recepciju i produkciju. Dok u usmenome jezičnome posredovanju treća osoba omogućuje sporazumijevanje drugih dviju ili više osoba koji ne govore isti jezik, u pismenome ili kombiniranome jezičnom posredovanju treća osoba za ine osobe koje ne razumiju polazni jezik sažima pisane ili govorene tekstove ili ih prevodi.
Razvojem komunikacijske kompetencije potiče se socijalizacija i cjelokupan razvoj svestrane stvaralačke ličnosti učenika. Stjecanjem navedene kompetencije kod učenika se potiče razvoj metajezičnih i metakognitivnih sposobnosti, intelektualna znatiželja, kreativnost i interes za učenjem jezika.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Međukulturna komunikacijska kompetencija
Život u višejezičnome i višekulturnome svijetu obvezuje obrazovne sustave na uključivanje razvoja međukulturnosti u program učenja i poučavanja engleskoga jezika na svim razinama i vrstama obrazovanja kako bi se naglasila važnost razvoja učenikove svijesti o sebi kao pojedincu i društvenome biću zainteresiranome za upoznavanje različitosti i učenje o njima. Tijekom odgojno-obrazovnoga procesa potiče se razvijanje stavova i svjesnost te stjecanje znanja i vještina o drugim kulturama kako bi se razvila međukulturna kompetencija i bolje razumijevanje i poštovanje različitih kultura. Međukulturnost podrazumijeva razumijevanje i komuniciranje među govornicima engleskoga jezika različitoga kulturnog podrijetla.
Ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda unutar ove domene učenik postaje međukulturno kompetentan što znači da je:
◊ sposoban uočiti i interpretirati sličnosti i razlike među kulturama
− empatičan, prilagodljiv i otvoren za razumijevanje, prihvaćanje i uvažavanje govornika engleskoga jezika i njihovih kultura
− spreman za recepciju književnosti na engleskome jeziku i da okvirno poznaje njezine najvažnije oblike
− sposoban učinkovito i kontekstu primjereno komunicirati s izvornim i neizvornim govornicima engleskoga jezika što dovodi do uzajamnoga zadovoljstva sugovornika različitih kulturnih identiteta i izgrađivanja skladnih međukulturnih odnosa.
U konačnici, razvoj međukulturne kompetencije pomaže učeniku odbaciti predrasude i osnažuje ga u sprječavanju diskriminacije i nenasilnome rješavanju sukoba te doprinosi razumijevanju, proširivanju i produbljivanju učenikova pogleda na svijet što mu omogućuje uspješno sudjelovanje u užoj i široj zajednici, u fizičkome i digitalnome okružju, te povećava mogućnosti za mobilnost i zapošljivost.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Samostalnost u ovladavanju jezikom
Učenikovo preuzimanje odgovornosti za vlastito učenje jezika ključ je uspješnoga ovladavanja komunikacijskom kompetencijom u engleskome jeziku i preduvjet njegova cjeloživotnoga razvoja.
Stoga se odgojno-obrazovnim ishodima proizašlima iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom naglašava:
◊ učenikov afektivni i kognitivni razvoj
◊ razvoj kritičkoga mišljenja, kreativnoga izražavanja i metakognitivnih sposobnosti
◊ razvoj medijske pismenosti.
Time se razvija učenikova uloga u procesu učenja jezika koja obuhvaća sposobnost svjesnoga, fleksibilnoga i učinkovitoga reguliranja vlastitoga učenja, tj. ovladavanja engleskim jezikom.
Samostalan učenik planira, organizira, prati i vrednuje svoje učenje, razvija motivaciju i ustrajan je i pozitivan u učenju i radu što mu omogućuje uspješno ostvarivanje ciljeva i zadovoljavanje potreba. On ujedno pronalazi, izabire, vrednuje i učinkovito se koristi informacijama iz različitih izvora i medija te stalno unapređuje svoje komunikacijske i prezentacijske vještine. Preuzimanjem aktivne uloge u procesu učenja, učenik razvija samopouzdanje i samopoštovanje te stvara temelje za cjeloživotno učenje.
Slika 2: Grafički prikaz organizacije predmetnoga kurikuluma
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PO RAZREDIMA I DOMENAMA
Domene Komunikacijska jezična kompetencija , Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom integrativni su dijelovi kurikuluma nastavnoga predmeta Engleski jezik i čine jedinstvenu i nedjeljivu cjelinu čiji se odgojno-obrazovni ishodi međusobno prožimaju i dopunjuju. U svakoj se domeni uz odgojno-obrazovne ishode navodi i razrada ishoda. Ishodi se kumulativno razvijaju po razredima i ciklusima: viši razredi uključuju i ishode prethodnih razreda. Razrada ishoda nije iscrpna te je učitelj nadopunjuje sukladno sposobnostima, potrebama i interesima svojih učenika. U svim je domenama, razredima i ciklusima razrada ishoda primjerena dobi učenika.
U okviru domene Komunikacijska jezična kompetencija razvijaju se recepcija, produkcija i interakcija s pomoću djelatnosti slušanja, čitanja, govorenja, pisanja i jezičnoga posredovanja na engleskome jeziku. Tekst podrazumijeva sve proizvode jezične upotrebe – govorni, pisani, vizualni ili multimodalni. Multimodalni tekstovi kombiniraju jezik s drugim sustavima komuniciranja kao što su tiskani ili digitalni tekst, vizualna pomagala te zvučna ili govorna riječ.
Ovisno o godini učenja i poučavanja ishoda, tekstovi se razlikuju po dužini i složenosti. Broj riječi koji definira dužinu teksta razlikuje se u receptivnim i produktivnim djelatnostima. U djelatnostima slušanja i čitanja vrlo kratak tekst ima do 100 riječi, kratak tekst između 100 i 300 riječi (u 5. razredu 100 – 200 riječi, a u 6. razredu 200 –300 riječi), srednje dug tekst ima između 300 i 600 riječi (u 7. razredu 300 – 500, a u 8. razredu 500 – 600 riječi), dok dug tekst ima više od 600 riječi. U djelatnostima govorenja i pisanja vrlo kratak tekst ima do 40 riječi, kratak između 40 i 80 riječi (u 5. razredu 40 – 60 riječi, u 6. razredu 60 – 70 riječi, a u 7. razredu 70 – 80 riječi), srednje dug tekst ima između 80 i 200 riječi (u 8. razredu 80 – 100 riječi), a dug tekst više od 200 riječi.
Složenost teksta ovisi o kvantitativnim i kvalitativnim pokazateljima složenosti i učenikovu poznavanju teme teksta. Kvantitativni pokazatelji složenosti odnose se na obilježja riječi i rečenica poput dužine, učestalosti i složenosti, a kvalitativni pokazatelji na vrstu teksta, složenost izloženih ideja, stil autora i način na koji je tekst strukturiran i prezentiran. Budući da su učenikova prethodna znanja o temi treći čimbenik o kojemu ovisi složenost teksta, procjena složenosti, uz navedene pokazatelje, ovisi i o stručnoj procjeni učitelja.
Uz odgojno-obrazovne ishode navedene su preporuke za ostvarivanje ishoda koje obuhvaćaju preporučene teme, leksičke strukture, funkcije, ključne gramatičke strukture, tekstne vrste za pisanu produkciju i metodičke preporuke izražene na razini ciklusa. Pod ključnim gramatičkim strukturama naveden je samo dio struktura te nije riječ o iscrpnome popisu gramatičkih sadržaja. Strukture su navedene u onome ciklusu u kojemu se očekuje ovladanost na razini upotrebe, što ne znači da se one neće pojaviti prije na razini prepoznavanja ili da se kasnije neće proširivati njihova funkcija; dapače, gramatičke bi se strukture trebale reciklirati tijekom godina učenja. Dakle, jezični se sadržaji (leksičke i gramatičke strukture) nadograđuju po razredima i ciklusima, a viši razredi uključuju strukture iz prethodnih razreda.
U okviru domene Međukulturna komunikacijska kompetencija potiču se međukulturna znatiželja, recepcija književnih i srodnih tekstova te međukulturni susreti kojima se stječu znanja i razvijaju vještine međukulturnoga ophođenja te svijest i stavovi o različitostima unutar vlastite i drugih kultura čime se potiče uvažavanje drugih i drugačijih. Međukulturni susreti obuhvaćaju susrete unutar jednoga, višekulturnoga društva te susrete među različitim društvima, u fizičkome i digitalnome okružju.
U okviru domene Samostalnost u ovladavanju jezikom razvijaju se interes, pozitivan stav i samopouzdanje učenika u učenju engleskoga jezika, njihovo kreativno izražavanje, kritičko mišljenje i medijska pismenost. Učenici postupno upoznaju i primjenjuju različite strategije za samoregulaciju učenja jezika. Navode se i opisuju kognitivne strategije koje služe usvajanju jezičnoga sadržaja. U ove su strategije uključene i strategije zapamćivanja, posebno u ranijim ciklusima učenja te kompenzacijske strategije koje pomažu učeniku održati komunikaciju kada ona zastaje. Uz već navedene direktne strategije, navode se i indirektne strategije učenja jezika koje uključuju metakognitivne i društveno-afektivne strategije. Prvima učenik prepoznaje vlastite potrebe i stilove učenja, prati i vrednuje vlastiti napredak. Društveno-afektivnim strategijama učenik prepoznaje svoja raspoloženja i osjećaje te u učenju surađuje s drugima. Kombiniranje i primjenu različitih strategija potiče učitelj koji izabire odnosno nadopunjuje razradu ishoda primjereno potrebama svojih učenika. Razrada odgojno-obrazovnih ishoda prema razinama usvojenosti u ovoj je domeni osmišljena tako da učitelju olakša praćenje razvoja učenika prema samostalnoj i učinkovitoj upotrebi strategija učenja jezika.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Osnovna škola (70+70+70+70+105+105+105+105)
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
1. ciklus
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
1. razred
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
A.1.1. Učenik neverbalno i verbalno reagira na izgovorene riječi te vrlo kratke i jednostavne upute i pitanja.
- povezuje izgovorene riječi ili zvučni zapis riječi sa slikovnim prikazima i predmetima
- povezuje izgovorene upute ili zvučni zapis uputa s radnjama
- imenuje nazive na temelju uputa ili pitanja
Učenik češće reagira neverbalno nego verbalno; uz stalnu pomoć reagira na učestale riječi i upute.
Učenik češće reagira neverbalno nego verbalno; uz čestu pomoć reagira na učestale riječi i upute.
Učenik neverbalno i verbalno reagira na više poznatih riječi i na različite upute uz povremenu pomoć.
Učenik samostalno neverbalno i verbalno reagira na većinu poznatih riječi i uputa.
A.1.2. Učenik prepoznaje grafijske slike jednostavnih riječi.
- povezuje grafijsku sliku riječi (čiji je izgovor jednak ili vrlo sličan pisanome obliku) sa slikovnim prikazom
- povezuje grafijsku sliku riječi s njezinim izgovorom
Učenik češće reagira neverbalno nego verbalno; uz stalnu pomoć reagira na učestale riječi.
Učenik češće reagira neverbalno nego verbalno; uz čestu pomoć reagira na učestale riječi.
Učenik neverbalno i verbalno reagira na više poznatih zapisanih riječi uz povremenu pomoć.
Učenik samostalno neverbalno i verbalno reagira na većinu poznatih zapisanih riječi.
A.1.3. Učenik ponavlja riječi i vrlo kratke i jednostavne rečenice oponašajući engleski sustav glasova.
- ponavlja izgovor riječi i nekoliko riječi u nizu prema slušnome modelu
Učenik uz stalnu pomoć ponavlja izgovor manje zahtjevnih glasova u učestalim riječima i rečenicama.
Učenik uz čestu pomoć ponavlja izgovor manje zahtjevnih glasova u učestalim riječima i rečenicama.
Učenik uz povremenu pomoć ponavlja izgovor većine glasova u više poznatih riječi i rečenica.
Učenik samostalno ponavlja izgovor većine glasova u većini poznatih riječi i rečenica.
A.1.4. Učenik upotrebljava učestale riječi oponašajući engleski sustav glasova.
- izgovara učestale riječi (imenuje, odgovara) na temelju slikovnoga i slušnoga poticaja
Učenik uz stalnu pomoć izgovara vrlo učestale riječi i pravilno izgovara manje zahtjevne glasove.
Učenik uz čestu pomoć izgovara neke učestale riječi i pravilno izgovara manje zahtjevne glasove.
Učenik uz povremenu pomoć izgovara više učestalih riječi i pravilno izgovara većinu glasova.
Učenik samostalno izgovara većinu učestalih riječi i pravilno izgovara većinu glasova.
A.1.5. Učenik razgovara s drugom osobom te s njom razmjenjuje naučene vrlo kratke i jednostavne rečenice.
- upotrebljava osnovne komunikacijske obrasce
- pozdravlja, predstavlja se, pita za ime
- čestita rođendan i blagdane, zahvaljuje
Učenik uz stalnu pomoć upotrebljava dio osnovnih komunikacijskih obrazaca.
Učenik uz čestu pomoć upotrebljava dio osnovnih komunikacijskih obrazaca.
Učenik uz povremenu pomoć upotrebljava većinu osnovnih komunikacijskih obrazaca.
Učenik samostalno upotrebljava osnovne komunikacijske obrasce.
A.1.6. Učenik preslikava slova engleske abecede.
- preslikava slova engleske abecede prema predlošku (posebice q, w, x i y)
Učenik uz stalnu pomoć točno i uredno preslikava većinu jednostavnijih slova engleske abecede.
Učenik uz čestu pomoć točno i uredno preslikava većinu jednostavnijih i neka složenija slova engleske abecede.
Učenik uz povremenu pomoć točno i uredno preslikava većinu slova engleske abecede.
Učenik samostalno točno i uredno preslikava sva slova engleske abecede.
A.1.7. Učenik preslikava jednostavne učestale riječi.
- preslikava ključne riječi kako bi razvio grafomotoriku
Učenik uz stalnu pomoć i više vremena uglavnom točno i uredno preslikava riječi.
Učenik uz čestu pomoć i više vremena uglavnom točno i uredno preslikava riječi.
Učenik uz povremenu pomoć uglavnom točno i uredno preslikava riječi.
Učenik samostalno točno i uredno preslikava riječi.
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
B.1.1. Učenik uočava međukulturna iskustva u poznatome kontekstu te prepoznaje osnovne činjenice i obilježja kultura ciljnoga jezika ili drugih kultura i uočava sličnosti s vlastitom kulturom.
- uočava imena i tipična prezimena vršnjaka iz zemalja ciljnoga jezika
- prepoznaje posebnosti obiteljskih proslava i načina obilježavanja blagdana
- prepoznaje nazive zemalja
- prepoznaje i pozitivno reagira na različite književne tekstove (npr. pjesmice, brojalice, slikovnice i sl.)
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje međukulturno iskustvo u neposrednome okružju te osnovne činjenice i obilježja kultura ciljnoga jezika ili drugih kultura.
Učenik uz čestu pomoć (neverbalno i/ili verbalno, na materinskome ili ciljnome jeziku) upozorava na uočavanje međukulturnoga iskustva u poznatim situacijama te povremeno prepoznaje osnovne činjenice i obilježja kultura ciljnoga jezika ili drugih kultura.
Učenik uz povremenu pomoć uočava i prepoznaje primjere međukulturnoga iskustva, neverbalno i/ili verbalno, na materinskome ili ciljnome jeziku reagira prema predlošku te često prepoznaje osnovne činjenice i obilježja kultura ciljnoga jezika ili drugih kultura i uočava sličnosti s vlastitom kulturom.
Učenik samostalno (neverbalno i/ili verbalno, na materinskome ili ciljnome jeziku) reagira na primjere i elemente međukulturnih iskustava u školskome i izvanškolskome kontekstu te prepoznaje osnovne činjenice i obilježja kultura ciljnoga jezika ili drugih kultura i uočava sličnosti s vlastitom kulturom.
B.1.2. Učenik prepoznaje i oponaša osnovne obrasce uljudnoga ophođenja u simuliranim i/ili stvarnim međukulturnim susretima.
- pravilno reagira u vrlo jednostavnim komunikacijskim situacijama na engleskome jeziku
- ponavlja izraze za pozdravljanje i oslovljavanje osoba u poznatome kontekstu na neformalnoj razini
- izražava zahvalu i molbu
- oponaša neverbalne znakove
Učenik uz stalnu pomoć reagira (neverbalno i/ili verbalno, na materinskome ili ciljnome jeziku) na izraze za pozdravljanje i oslovljavanje osoba u poznatome kontekstu na neformalnoj razini.
Učenik uz čestu pomoć reagira (neverbalno i/ili verbalno, na materinskome ili ciljnome jeziku) u nekim slučajevima.
Učenik uz povremenu pomoć ponavlja izraze za pozdravljanje i oslovljavanje osoba te reagira (neverbalno i/ili verbalno, na materinskome ili ciljnome jeziku) u većini slučajeva.
Učenik samostalno (neverbalno i/ili verbalno, na materinskome ili ciljnome jeziku) reagira u različitim neformalnim kontekstima simuliranih i/ili stvarnih međukulturnih susreta.
B.1.3. Učenik pokazuje zanimanje za učenje o kulturi ciljnoga jezika.
- pozitivno reagira na prigodne sadržaje i aktivnosti u bliskome kontekstu
- postavlja pitanja o bliskim sadržajima i običajima na materinskome i/ili stranome jeziku
Učenik prati tijek sata i primjereno neverbalno reagira te slijedi upute za aktivnosti.
Učenik uz čestu pomoć (neverbalno i/ili verbalno, na materinskome ili ciljnome jeziku) reagira na prigodne sadržaje i aktivnosti i zadane upute te povremeno postavlja pitanja o bliskim sadržajima i običajima na stranome jeziku.
Učenik često (neverbalno i/ili verbalno, na materinskome ili ciljnome jeziku) reagira na prigodne sadržaje i aktivnosti te često postavlja pitanja o bliskim sadržajima i običajima na stranome jeziku.
Učenik samoinicijativno iskazuje interes za sadržaje i aktivnosti tipične za kulturu ciljnoga jezika.
B.1.4. Učenik prepoznaje i reagira na primjere prihvaćanja i/ili isključivanja drugih i drugačijih u poznatim kontekstima.
- uočava primjere uključivanja i/ili izoliranja drugih i drugačijih u situacijama iz svakodnevnoga života u fizičkome i digitalnome okružju
Učenik uz stalnu pomoć uočava primjere prihvaćanja i/ili isključivanja drugih i drugačijih u poznatim situacijama.
Učenik uz čestu pomoć (neverbalno i/ili verbalno, na materinskome ili ciljnome jeziku) upozorava na uočavanje primjera prihvaćanja i/ili isključivanja drugih i drugačijih u poznatim situacijama.
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje primjere prihvaćanja i/ili isključivanja drugih i drugačijih u poznatim situacijama i (neverbalno i/ili verbalno, na materinskome ili ciljnome jeziku) reagira na njih.
Učenik samostalno razlikuje te (neverbalno i/ili verbalno, na materinskome ili ciljnome jeziku) reagira na primjere prihvaćanja i/ili isključivanja drugih i drugačijih u poznatim situacijama.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
C.1.1. Učenik uočava i koristi se najosnovnijim kognitivnim strategijama učenja jezika.
- gleda i pozorno sluša učitelja, druge učenike i zvučno-vizualne zapise
- ponavlja i uvježbava vrlo kratke i učestale riječi i izraze razmjenjujući ih s drugima
- oponaša zvukove i intonaciju
Učenik uz stalnu pomoć uočava i koristi se najosnovnijim kognitivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć uočava i koristi se dijelom najosnovnijih kognitivnih strategija učenja jezika.
Učenik uočava i koristi se više najosnovnijih kognitivnih strategija učenja jezika.
Učenik samostalno uočava i koristi se većinom najosnovnijih kognitivnih strategija učenja.
C.1.2. Učenik uočava i koristi se najosnovnijim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
- usmjerava pažnju na određeni zadatak i rješava ga
- prikuplja svoje radove u mapu radova (portfolio)
prema uputama radi praćenja napretka u učenju
- razmišlja o svojim osjećajima prema učenju jezika i prikladnim znakovima/crtežima ih opisuje
Učenik uz stalnu pomoć uočava i koristi se dijelom najosnovnijih metakognitivnih strategija učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć uočava i koristi se dijelom najosnovnijih metakognitivnih strategija učenja jezika.
Učenik uočava i koristi se više najosnovnijih metakognitivnih strategija učenja jezika.
Učenik samostalno uočava i koristi se većinom najosnovnijih metakognitivnih strategija učenja jezika.
C.1.3. Učenik uočava i korist se najosnovnijim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
- razvija početni pozitivan stav i zanimanje za učenje engleskoga jezika
- oponaša interakciju i surađuje s drugima u paru ili skupini pokazujući prema njima suosjećajnost igrom, pjesmom, pričom, dijeljenjem uloga i kretanjem
Učenik uz stalnu pomoć uočava i koristi se dijelom najosnovnijih društveno-afektivnih strategija učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć uočava i koristi se dijelom najosnovnijih društveno-afektivnih strategija učenja jezika.
Učenik uočava i koristi se više najosnovnijih društveno-afektivnih strategija učenja jezika.
Učenik samostalno uočava i koristi se većinom najosnovnijih društveno-afektivnih strategija učenja jezika.
C.1.4. Učenik uočava i primjenjuje najosnovnije tehnike kreativnoga izražavanja.
- kreativno se izražava pjesmom i glumom
- izrađuje slikovni rječnik
- izrezuje, slaže i boji crteže /slike
Učenik uz stalnu pomoć uočava i primjenjuje najosnovnije tehnike kreativnoga izražavanja.
Učenik uz čestu pomoć uočava i primjenjuje najosnovnije tehnike kreativnoga izražavanja.
Učenik uz povremenu pomoć uočava i primjenjuje najosnovnije tehnike kreativnoga izražavanja.
Učenik uočava i samostalno primjenjuje najosnovnije tehnike kreativnoga izražavanja.
C.1.5. Učenik uočava činjenice i mišljenja u vrlo kratkim učestalim jednostavnim izrazima i rečenicama.
- reagira na različite vrste poticaja (slušajući zvučne zapise, doživljaje vršnjaka i slično) iznoseći činjenicu i/ili mišljenje
Učenik uz stalnu pomoć uočava činjenice i mišljenja.
Učenik uz čestu pomoć uočava činjenice i mišljenja.
Učenik uz povremenu pomoć uočava činjenice i mišljenja.
Učenik samostalno uočava činjenice i mišljenja.
C.1.6. Učenik prepoznaje različite izvore informacija.
- prepoznaje i razlikuje različite izvore informacija (udžbenik, radna bilježnica, razni audiovizualni i digitalni materijali te didaktički materijali učitelja)
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje različite izvore informacija.
Učenik uz čestu pomoć prepoznaje različite izvore informacija.
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje različite izvore informacija.
Učenik samostalno prepoznaje različite izvore informacija.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
2. razred
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
A.2.1. Učenik neverbalno i verbalno reagira na izgovorene riječi i kratke i jednostavne upute.
- povezuje izgovorene riječi ili zvučni zapis riječi sa slikovnim prikazima i predmetima
- povezuje izgovorene upute ili zvučni zapis uputa s radnjama
- imenuje nazive na temelju uputa ili pitanja
Učenik češće reagira neverbalno nego verbalno; uz stalnu pomoć reagira na učestale riječi i upute.
Učenik češće reagira neverbalno nego verbalno; uz čestu pomoć reagira na učestale riječi i upute.
Učenik neverbalno i verbalno reagira na više poznatih riječi i na različite upute uz povremenu pomoć.
Učenik samostalno neverbalno i verbalno reagira na većinu poznatih riječi i uputa.
A.2.2. Učenik povezuje govoreni i pisani oblik jednostavnih učestalih riječi koje su slične u izgovoru i pismu.
- prepoznaje zapisanu ključnu riječ na temelju izgovorene
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje pisani oblik učestalih ključnih riječi.
Učenik uz čestu pomoć prepoznaje pisani oblik dijela učestalih ključnih riječi.
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje pisani oblik više učestalih ključnih riječi.
Učenik samostalno prepoznaje pisani oblik većine učestalih ključnih riječi.
A.2.3. Učenik ponavlja riječi i kratke i jednostavne rečenice oponašajući engleski sustav glasova.
- ponavlja izgovor riječi i riječi u nizu prema slušnome modelu
Učenik uz stalnu pomoć ponavlja izgovor manje zahtjevnih glasova u učestalim riječima i rečenicama.
Učenik uz čestu pomoć ponavlja izgovor manje zahtjevnih glasova u učestalim riječima i rečenicama.
Učenik uz povremenu pomoć ponavlja izgovor većine glasova u više riječi i rečenica.
Učenik samostalno ponavlja izgovor većine glasova u većini riječi i rečenica.
A.2.4. Učenik upotrebljava učestale riječi i vrlo kratke rečenice oponašajući engleski sustav glasova.
- izgovara učestale riječi (imenuje, odgovara) i niže riječi u rečenicu na temelju slikovnoga, slušnoga i pisanoga poticaja
Učenik uz stalnu pomoć izgovara učestale riječi i pravilno izgovara manje zahtjevne glasove; niže riječi u vrlo kratke rečenice uz pomoć.
Učenik uz čestu pomoć izgovara učestale riječi i pravilno izgovara manje zahtjevne glasove; niže riječi u vrlo kratke rečenice uz čestu pomoć.
Učenik uz povremenu pomoć izgovara više učestalih riječi i pravilno izgovara većinu glasova; niže riječi u vrlo kratke rečenice uz povremenu pomoć.
Učenik samostalno izgovara većinu učestalih riječi i pravilno izgovara većinu glasova; niže riječi samostalno u vrlo kratke rečenice.
A.2.5. Učenik razgovara s drugom osobom te s njom razmjenjuje naučene vrlo kratke i jednostavne rečenice.
- koristi se osnovnim komunikacijskim obrascima
- predstavlja drugoga, pita, odgovara, daje upute
Učenik se uz stalnu pomoć koristi dijelom osnovnih komunikacijskih obrazaca.
Učenik se uz čestu pomoć koristi dijelom osnovnih komunikacijskih obrazaca.
Učenik se uz povremenu pomoć koristi većinom osnovnih komunikacijskih obrazaca.
Učenik se samostalno koristi osnovnim komunikacijskim obrascima.
A.2.6. Učenik prepisuje jednostavne učestale riječi te kratke i jednostavne rečenice.
- prepisuje ključne riječi i rečenice
Učenik uz stalnu pomoć i više vremena uglavnom točno i uredno prepisuje riječi i rečenice.
Učenik uz čestu pomoć uglavnom točno i uredno i uz više vremena prepisuje riječi i rečenice.
Učenik uz povremenu pomoć uglavnom točno i uredno prepisuje riječi i rečenice.
Učenik samostalno točno i uredno prepisuje riječi i rečenice.
preporuke za ostvarivanje ishoda
Preporučene teme: Ovo sam ja, Moja obitelj, Moji školski dani, Blagdani
Leksičke strukture: biraju se primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Od drugog se razreda nadalje ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.
Funkcije: pozdravljanje i oslovljavanje, predstavljanje, čestitanje
Ključne gramatičke strukture: Present simple (1st person singular), Imperative
Tekstne vrste - pisana produkcija: čestitka, pozivnica, kratka poruka
Metodičke preporuke: Poučavanje jezičnih sadržaja (leksičkih i gramatičkih struktura) temelji se na govornoj komunikaciji i učenju iz situacije posredstvom mimike, gesta, pokreta, likovnoga izraza, igre, pjesme i dramatizacije s pomoću zornih sredstava. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji se posreduju globalno, bez osvještavanja i upotrebe metajezika, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
B.2.1. Učenik uočava povezanost jezika i kulture u poznatome kontekstu te navodi osnovne činjenice i obilježja zemalja ciljnoga jezika.
- prepoznaje i imenuje osnovne kulturno specifične elemente
- navodi primjere riječi iz materinskoga i ciljnoga jezika koje su kulturno uvjetovane
- prepoznaje najpoznatija obilježja zemalja ciljnoga jezika i nacionalne simbole
- ponavlja prigodne sadržaje i aktivnosti u poznatome kontekstu u okviru tematskih sadržaja
- prepoznaje sličnosti i razlike u običajima i tradiciji te u svojoj svakodnevici i svakodnevici vršnjaka u zemljama ciljnoga jezika i drugih kultura
- ponavlja premjerene vrste književnih tekstova (npr. pjesmice, brojalice, jednostavne pjesme i sl.)
- pozitivno reagira na različite književne tekstove (npr. priče, bajke, basne i sl.)
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje kulturno specifične elemente i najpoznatija obilježja zemalja ciljnoga jezika te neverbalno ili verbalno na materinskome jeziku reagira na prigodne sadržaje i uz stalnu pomoć sudjeluje u aktivnostima.
Učenik uz čestu pomoć i u nekim slučajevima imenuje i nabraja osnovne kulturno specifične elemente i najpoznatija obilježja zemalja ciljnoga jezika te uz pomoć ponavlja prigodne sadržaje i aktivnosti prema predlošku.
Učenik uz povremenu pomoć imenuje i nabraja osnovne kulturno specifične elemente i najpoznatija obilježja zemalja ciljnoga jezika te ponavlja prigodne sadržaje i aktivnosti prema predlošku.
Učenik samostalno i uglavnom točno imenuje i nabraja osnovne kulturno specifične elemente i najpoznatija obilježja zemalja ciljnoga jezika te navodi prigodne sadržaje i ponavlja aktivnosti prema predlošku.
B.2.2. Učenik uspostavlja kontakt koristeći se osnovnim obrascima uljudnoga ophođenja u simuliranim i/ili stvarnim međukulturnim susretima te reagira na primjerima međukulturnoga iskustva u fizičkome ili digitalnome okružju.
- prepoznaje prikladne oblike oslovljavanja u komunikaciji na stranome i materinskome jeziku
- koristi se odgovarajućim izrazima za pozdravljanje, oslovljavanje i
predstavljanje osoba u poznatome kontekstu na formalnoj razini
- izražava ispriku
- navodi i imenuje sudionike međukulturnoga susreta
- uz primjenu odgovarajućih izraza neverbalno reagira u situacijama međukulturnoga iskustva u fizičkome ili digitalnome okružju
Učenik neverbalno ili verbalno na materinskome jeziku reagira na izraze za pozdravljanje, oslovljavanje i predstavljanje osoba u poznatome kontekstu na formalnoj razini te uz stalnu pomoć prepoznaje doživljeno međukulturno iskustvo u neposrednome okružju.
Učenik uz čestu pomoć (neverbalno i/ili verbalno, na materinskome ili ciljnome jeziku) reagira na izraze za pozdravljanje, oslovljavanje i predstavljanje osoba u poznatome kontekstu na formalnoj razini te imenuje sudionike i navodi kontekst doživljenoga međukulturnog iskustva u fizičkome ili digitalnome okružju.
Učenik se uz povremenu pomoć koristi izrazima za pozdravljanje, oslovljavanje i predstavljanje osoba u poznatome kontekstu na formalnoj razini, imenuje i navodi sudionike međukulturnoga iskustva te uz pomoć reagira u skladu s kontekstom međukulturnoga iskustva u fizičkome ili digitalnome okružju.
Učenik samostalno verbalno reagira i uspostavlja kontakt u poznatome formalnom kontekstu simuliranih i/ili stvarnih međukulturnih susreta, navodi i imenuje sudionike te neverbalno i verbalno reagira u situacijama međukulturnoga iskustva u skladu s kontekstom fizičkoga ili digitalnoga okružja.
B.2.3. Učenik otvoreno i radoznalo reagira na strane i nerazumljive sadržaje.
- u kontaktu s vrlo jednostavnim izvornim sadržajima na stranome jeziku pokazuje zanimanje i otvorenost
- postavlja pitanja o bliskim sadržajima i običajima na stranome jeziku te o ponekim nepoznatim sadržajima
- zanima se za svakodnevicu vršnjaka u zemljama ciljnoga jezika
Učenik uz stalnu pomoć reagira na lingvističke i kulturne sadržaje i na poticaje na ciljnome jeziku.
Učenik uz čestu pomoć reagira na lingvističke i kulturne sadržaje i poticaje na ciljnome jeziku.
Učenik uz povremenu pomoć reagira na lingvističke i kulturne sadržaje i poticaje na ciljnome jeziku.
Učenik samoinicijativno iskazuje interes za strane i nerazumljive sadržaje.
B.2.4. Učenik uočava konkretne primjere pozitivnih načina ophođenja prema pripadnicima drugih kultura u različitim kontekstima.
- izdvaja primjere uključivanja pripadnika drugih kultura i/ili drugih i drugačijih u stvarnim i imaginarnim situacijama u stvarnome i digitalnome okružju
- prepoznaje potrebu za prihvaćanjem različitosti između sebe i drugih
Učenik uz stalnu pomoć uočava primjere uključivanja pripadnika drugih kultura i/ili drugih i drugačijih u stvarnim situacijama u neposrednome okružju.
Učenik uz čestu pomoć prepoznaje primjere uključivanja pripadnika drugih kultura i/ili drugih i drugačijih u stvarnim i imaginarnim situacijama.
Učenik uz povremenu pomoć razlikuje primjere uključivanja pripadnika drugih kultura i/ili drugih i drugačijih od negativnih načina ophođenja.
Učenik samostalno izdvaja primjere uključivanja pripadnika drugih kultura i/ili drugih i drugačijih u različitim kontekstima.
preporuke za ostvarivanje ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi u ovoj domeni ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda u domeni Komunikacijska jezična kompetencija .
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
C.2.1. Učenik povezuje i koristi se najosnovnijim kognitivnim strategijama učenja jezika.
- grupira slike i riječi, povezuje sadržaj vrlo kratkih učestalih rečenica s pokretom
- uvježbava jednostavne učestale rečenice i uspoređuje ih s materinskim jezikom
Učenik uz stalnu pomoć povezuje i koristi se najosnovnijim kognitivnim strategijama učenja.
Učenik uz čestu pomoć povezuje i koristi se najosnovnijim kognitivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć povezuje i koristi se najosnovnijim kognitivnim strategijama učenja jezika.
Učenik samostalno i učinkovito povezuje i koristi se najosnovnijim kognitivnim strategijama učenja jezika.
C.2.2. Učenik povezuje i koristi se najosnovnijim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
- slijedi uputu zadatka, povezuje ga s prethodnim zadatcima i rješava
- prikuplja svoje radove i prati napredak u učenju vrlo kratkim jednostavnim rečenicama
Učenik uz stalnu pomoć povezuje i koristi se najosnovnijim metakognitivnim strategijama učenja.
Učenik uz čestu pomoć povezuje i koristi se najosnovnijim metakognitivnim strategijama učenja.
Učenik uz povremenu pomoć povezuje i koristi se najosnovnijim metakognitivnim strategijama učenja.
Učenik samostalno i učinkovito povezuje i koristi se najosnovnijim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
C.2.3. Učenik povezuje i koristi se najosnovnijim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
- traži pomoć učitelja u izgovoru i intonaciji
- surađuje sa svojim vršnjacima u rješavanju jednostavnih problema
- prihvaća da je prirodno činiti pogreške pri učenju
- izabire aktivnosti koje povećavaju zadovoljstvo učenja
Učenik uz stalnu pomoć povezuje i koristi se najosnovnijim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć povezuje i koristi se najosnovnijim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć povezuje i koristi se najosnovnijim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
Učenik samostalno i učinkovito povezuje i koristi se najosnovnijim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
C.2.4. Učenik izabire i primjenjuje najosnovnije tehnike kreativnoga izražavanja.
- sudjeluje u vrlo kratkim predstavama
- prepoznaje značenje vrlo kratkih učestalih rečenica te crta i boji
Učenik uz stalnu pomoć izabire i primjenjuje najosnovnije tehnike kreativnoga izražavanja.
Učenik uz čestu pomoć izabire i primjenjuje najosnovnije tehnike kreativnoga izražavanja.
Učenik uz povremenu pomoć izabire i primjenjuje najosnovnije tehnike kreativnoga izražavanja.
Učenik samostalno izabire i primjenjuje najosnovnije tehnike kreativnoga izražavanja.
C.2.5. Učenik izražava svoje mišljenje u jednostavnim svakodnevnim komunikacijskim situacijama te prepoznaje mišljenja drugih.
- uočava i razlikuje različita mišljenja
- izražava vlastito mišljenje
Učenik uz stalnu pomoć izražava svoje mišljenje te prepoznaje mišljenja drugih.
Učenik uz čestu pomoć izražava svoje mišljenje te prepoznaje mišljenja drugih.
Učenik uz povremenu pomoć izražava svoje mišljenje te prepoznaje mišljenja drugih.
Učenik samostalno izražava svoje mišljenje te prepoznaje mišljenja drugih.
C.2.6. Učenik se koristi osnovnim izvorima informacija prema uputama.
- koristi se osnovnim izvorima informacija (slikovni rječnik i slično) prepoznajući njihovu svrhu
Učenik se uz stalnu pomoć koristi osnovnim izvorima informacija.
Učenik se uz čestu pomoć koristi osnovnim izvorima informacija.
Učenik se uz povremenu pomoć koristi osnovnim izvorima informacija.
Učenik se samostalno koristi osnovnim izvorima informacija.
preporuke za ostvarivanje ishoda
Najosnovnije strategije učenja jezika i tehnike kreativnoga izražavanja primjenjuju se u učenju i poučavanju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija .
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
2. ciklus
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
3. razred
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
A.3.1. Učenik neverbalno i verbalno reagira na izgovorene riječi i jednostavne upute.
- povezuje izgovorene riječi ili zvučni zapis riječi sa slikovnim prikazima i predmetima
- povezuje izgovorene upute ili zvučni zapis uputa s radnjama
- imenuje nazive na temelju uputa ili pitanja
Učenik češće reagira neverbalno nego verbalno; uz stalnu pomoć reagira na učestale riječi i upute.
Učenik češće reagira neverbalno nego verbalno; uz čestu pomoć reagira na učestale riječi i upute.
Učenik neverbalno i verbalno uz povremenu pomoć reagira na više riječi i na različite upute.
Učenik samostalno neverbalno i verbalno reagira na većinu riječi i uputa.
A.3.2. Učenik povezuje govoreni i pisani oblik slova.
- pokazuje i zapisuje slovo nakon slušanja izgovora toga slova
- slovka na razini izoliranih, zapisanih slova
Učenik uz stalnu pomoć pokazuje i zapisuje slova jasnije veze između izgovora na engleskome i hrvatskome jeziku te pravilno izgovara jednostavnija slova engleske abecede.
Učenik uz čestu pomoć pokazuje i zapisuje slova jasnije veze između izgovora na engleskome i hrvatskome jeziku i neka slova s manje jasnom vezom te pravilno izgovara jednostavnija slova engleske abecede i dio složenijih slova.
Učenik uz povremenu pomoć pokazuje i zapisuje većinu slova te pravilno izgovara više slova engleske abecede.
Učenik samostalno pokazuje i zapisuje sva slova te pravilno izgovara sva slova engleske abecede.
A.3.3. Učenik razumije glavnu poruku kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike pri slušanju i čitanju.
- neverbalno i verbalno pokazuje razumijevanje osnovne poruke teksta (odgovara na pitanja razumijevanja, pokazuje slikovnu karticu i slično)
Učenik uz stalnu pomoć pokazuje razumijevanje osnovne poruke u manje zahtjevnim aktivnostima.
Učenik uz čestu pomoć pokazuje razumijevanje osnovne poruke u manje zahtjevnim aktivnostima.
Učenik uz povremenu pomoć pokazuje razumijevanje osnovne poruke u većini aktivnosti.
Učenik samostalno pokazuje razumijevanje osnovne poruke u svim aktivnostima.
A.3.4. Učenik naglas čita jednostavne rečenice s poznatim riječima.
- povezuje pisani i govoreni oblik riječi u rečeničnome nizu
- čita naglas pojedinačno i u skupini
Učenik uz stalnu pomoć naglas čita rečenice s jednostavnijim poznatim riječima.
Učenik uz čestu pomoć naglas čita rečenice s jednostavnijim poznatim riječima.
Učenik uz povremenu pomoć uglavnom tečno naglas čita jednostavne rečenice s poznatim riječima.
Učenik samostalno, tečno i izražajno naglas čita jednostavne rečenice s poznatim riječima.
A.3.5. Učenik ponavlja kratke i jednostavne rečenice oponašajući intonaciju.
- ponavlja rečenice oponašajući intonaciju izjavne, upitne i usklične rečenice
Učenik uz stalnu pomoć ponavlja cijelu rečenicu i oponaša jednostavniju intonaciju.
Učenik uz čestu pomoć ponavlja cijelu rečenicu i oponaša različite intonacije.
Učenik uz povremenu pomoć ponavlja cijelu rečenicu i oponaša različite intonacije.
Učenik samostalno ponavlja cijelu rečenicu i oponaša različite intonacije.
A.3.6. Učenik izgovara učestale riječi i kratke i jednostavne rečenice s poznatim riječima oponašajući engleski sustav glasova.
- izgovara učestale riječi (imenuje, odgovara) i niže riječi u rečenicu na temelju slikovnoga, slušnoga i pisanoga poticaja
Učenik uz stalnu pomoć izgovara učestale riječi i pravilno izgovara manje zahtjevne glasove; uz stalnu pomoć niže riječi u kratke rečenice.
Učenik uz čestu pomoć izgovara učestale riječi i pravilno izgovara manje zahtjevne glasove; uz čestu pomoć niže riječi u kratke rečenice.
Učenik uz povremenu pomoć izgovara više učestalih riječi i pravilno izgovara većinu glasova; uz povremenu pomoć niže riječi u kratke rečenice.
Učenik samostalno izgovara većinu učestalih riječi i pravilno izgovara većinu glasova; samostalno niže riječi u kratke rečenice.
A.3.7. Učenik razgovara s drugom osobom te s njom razmjenjuje naučene jednostavne rečenice.
- postavlja naučena pitanja i daje odgovore povezane s temom
Učenik uz stalnu pomoć razmjenjuje nekoliko lakših jednostavnih rečenica s drugom osobom postavljajući naučena pitanja i dajući naučene odgovore.
Učenik uz čestu pomoć razmjenjuje lakše rečenice s drugom osobom postavljajući naučena pitanja i dajući naučene odgovore.
Učenik uz povremenu pomoć razmjenjuje rečenice s drugom osobom
postavljajući naučena pitanja i odgovarajući naučenim odgovorima; pokušava dati vlastite odgovore.
Učenik samostalno razmjenjuje rečenice s drugom osobom postavljajući naučena pitanja i dajući naučene i vlastite odgovore.
A.3.8. Učenik piše jednostavne rečenice.
- piše rečenice na temelju predloška te manje i više strukturiranih aktivnosti (preslagivanje riječi, odgovaranje na pitanja, slikopriča, dovršavanje rečenice i slično)
Učenik uz stalnu pomoć piše jednostavne rečenice na temelju aktivnosti koje su više strukturirane.
Učenik uz čestu pomoć piše jednostavne rečenice na temelju aktivnosti koje su više strukturirane.
Učenik uz povremenu pomoć piše jednostavne rečenice na temelju različitih primjerenih aktivnosti.
Učenik samostalno piše jednostavne rečenice na temelju svih primjerenih aktivnosti.
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
B.3.1. Učenik uspoređuje osnovne činjenice i obilježja zemalja ciljnoga jezika s vlastitom kulturom.
- ističe sličnosti među kulturno specifičnim elementima
- izdvaja prepoznatljiva obilježja zemalja ciljnoga jezika i pronalazi analogije u vlastitoj kulturi
- opisuje neke aktivnosti iz svakodnevnoga života djece i mladih u zemljama ciljnoga jezika i uspoređuje ih s onima u vlastitoj zemlji
- uspoređuje književne tekstove na engleskom jeziku s onima iz vlastite kulture (npr. ilustrirane priče, jednostavne pjesme, stripovi i sl.)
Učenik uz stalnu pomoć uočava primjere sličnosti među kulturno specifičnim elementima te prepoznaje osnovna obilježja zemalja ciljnoga jezika.
Učenik uz čestu pomoć prepoznaje i razlikuje primjere sličnosti među kulturno specifičnim elementima, imenuje osnovna obilježja zemalja ciljnoga jezika te prepoznaje analogije u vlastitoj kulturi.
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje sličnosti i razlike kulturno specifičnih elemenata, navodi i imenuje osnovna obilježja zemalja ciljnoga jezika te uz poticaj pronalazi analogije u vlastitoj kulturi.
Učenik samostalno razlikuje i uspoređuje kulturno specifične elemente te u većini slučajeva točno navodi analogije u vlastitoj kulturi.
B.3.2. Učenik navodi što je naučio o drugima i o sebi iz međukulturnoga iskustva.
- navodi činjenice o drugim kulturama koje je usvojio
- izražava svoje dojmove o pripadnicima druge kulture
- izražava kako se osjećao tijekom međukulturnoga iskustva
Učenik uz stalnu pomoć uočava pojedine elemente međukulturnoga iskustva i neverbalno i/ili verbalno na materinskome jeziku izražava svoje osjećaje tijekom međukulturnoga iskustva.
Učenik uz čestu pomoć prepoznaje i navodi usvojene činjenice o drugim kulturama te uz poticaj, neverbalno i/ili verbalno izražava svoje osjećaje tijekom međukulturnoga iskustva.
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje i djelomično navodi usvojene činjenice o drugim kulturama te izražava svoje osjećaje tijekom međukulturnoga iskustva.
Učenik samostalno navodi usvojene činjenice o drugim kulturama te samostalno neverbalno i/ili verbalno izražava svoje osjećaje tijekom međukulturnoga iskustva.
B.3.3. Učenik prepoznaje i oponaša ključne konvencije uljudnoga ponašanja u međukulturnim susretima.
- uočava i primjenjuje uobičajene društvene konvencije ponašanja u javnosti
- oponaša primjere načina ophođenja prema drugima
Učenik uz stalnu pomoć neverbalno i/ili verbalno reagira primjenjujući uobičajene društvene konvencije ponašanja u javnosti.
Učenik uz čestu pomoć uočava i neverbalno i/ili verbalno reagira primjenjujući uobičajene društvene konvencije ponašanja u javnosti.
Učenik uz povremenu pomoć neverbalno i/ili verbalno reagira na uobičajene društvene konvencije ponašanja u javnosti.
Učenik u većini slučajeva samostalno neverbalno i/ili verbalno reagira primjenjujući uobičajene društvene konvencije ponašanja u javnosti.
B.3.4. Učenik reagira na primjere pozitivnih načina ophođenja prema pripadnicima drugih kultura u poznatome kontekstu.
- verbalno ili neverbalno reagira na pristojno i prihvatljivo ponašanje u poznatome kontekstu
- objašnjava načine kako uključiti druge i drugačije u različite aktivnosti
- ističe važnost prihvaćanja drugih i drugačijih
- primjenjuje poželjne oblike ponašanja u vlastitome razredu i školi
Učenik uz stalnu pomoć uočava primjere kako uključiti druge i drugačije u različite aktivnosti u neposrednome okružju.
Učenik uz čestu pomoć prepoznaje i razlikuje primjere kako uključiti druge i drugačije u različite aktivnosti u neposrednome okružju i povremeno primjenjuje poželjne oblike ponašanja.
Učenik uz povremenu pomoć neverbalno i/ili verbalno reagira te uključuje druge i drugačije u različite aktivnosti u različitome kontekstu.
Učenik samostalno neverbalno i/ili verbalno reagira pozitivno se ophodeći prema drugima te uključuje druge i drugačije u različite aktivnosti u različitome kontekstu.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
C.3.1. Učenik izabire i primjenjuje najosnovnije kognitivne strategije učenja jezika.
- grupira slike i riječi uz pisani, zvučni zapis i izgovorenu riječ
- koristi se mentalnim mapama radi zapamćivanja
- povezuje nove riječi/izraze s poznatima
Učenik uz stalnu pomoć izabire i primjenjuje najosnovnije kognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć izabire i primjenjuje najosnovnije kognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć izabire i primjenjuje najosnovnije kognitivne strategije učenja jezika.
Učenik samostalno i učinkovito izabire i primjenjuje najosnovnije kognitivne strategije učenja jezika.
C.3.2. Učenik izabire i primjenjuje najosnovnije metakognitivne strategije učenja jezika.
- prepoznaje svrhu pojedinoga zadatka, priprema se za njegovo rješavanje i rješava ga
- primjenjuje vršnjačko vrednovanje prema uputama
- prati/zapisuje kratkim rečenicama vlastiti napredak u učenju
Učenik uz stalnu pomoć izabire i primjenjuje najosnovnije metakognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć izabire i primjenjuje najosnovnije metakognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć izabire i primjenjuje najosnovnije metakognitivne strategije učenja jezika.
Učenik samostalno i učinkovito izabire i primjenjuje najosnovnije metakognitivne strategije učenja jezika.
C.3.3. Učenik izabire i primjenjuje najosnovnije društveno-afektivne strategije učenja jezika.
- slijedi prirodnu znatiželju i time povećava motivaciju za učenje
- traži pomoć prijatelja u rješavanju zadatka radi osjećaja samopouzdanja
- kontrolira osjećaj nemira
Učenik uz stalnu pomoć izabire i primjenjuje najosnovnije društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć izabire i primjenjuje najosnovnije društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć izabire i primjenjuje najosnovnije društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Učenik samostalno i učinkovito izabire i primjenjuje najosnovnije društveno-afektivne strategije učenja jezika.
C.3.4. Učenik proširuje raspon najosnovnijih tehnika kreativnoga izražavanja u govorenju i pisanju.
- kreativno se izražava u kratkim rečenicama i vrlo kratkim tekstovima prema predlošku
- izražava se različitim vrstama pokreta (mimika, geste, ples)
Učenik uz stalnu pomoć proširuje raspon najosnovnijih tehnika kreativnoga izražavanja.
Učenik uz čestu pomoć proširuje raspon najosnovnijih tehnika kreativnoga izražavanja.
Učenik uz povremenu pomoć proširuje raspon najosnovnijih tehnika kreativnoga izražavanja.
Učenik samostalno proširuje raspon najosnovnijih tehnika kreativnoga izražavanja.
C.3.5. Učenik izražava i razlikuje svoje i druga mišljenja i stavove u jednostavnim svakodnevnim komunikacijskim situacijama.
- oblikuje svoje mišljenje i stavove
- prepoznaje mišljenja i stavove drugih
Učenik uz stalnu pomoć izražava i razlikuje svoje i druga mišljenja i stavove.
Učenik uz čestu pomoć izražava i razlikuje svoje i druga mišljenja i stavove.
Učenik uz povremenu pomoć izražava i razlikuje svoje i druga mišljenja i stavove.
Učenik samostalno izražava i razlikuje svoje i druga mišljenja i stavove.
C.3.6. Učenik pronalazi i povezuje osnovne informacije iz različitih izvora.
- pronalazi osnovne informacije iz različitih izvora (uz prethodne i interaktivni izvori, drugi učenici, školska knjižnica i slično) povezujući njihove sadržaje
Učenik uz stalnu pomoć pronalazi i povezuje osnovne informacije iz različitih izvora.
Učenik uz čestu pomoć pronalazi i povezuje osnovne informacije iz različitih izvora.
Učenik uz povremenu pomoć pronalazi i povezuje osnovne informacije iz različitih izvora.
Učenik samostalno pronalazi i povezuje osnovne informacije iz različitih izvora.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
4. razred
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
A.4.1. Učenik razumije vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike pri slušanju i čitanju.
- pokazuje razumijevanje teksta
- koristi se osnovnim strategijama za poboljšanje razumijevanja pri slušanju i čitanju
- razumije glavnu poruku i ključnu informaciju iz teksta
Učenik uz stalnu pomoć u manje zahtjevnim aktivnostima pokazuje razumijevanje vrlo kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike te navodi ključnu informaciju iz njega.
Učenik uz čestu pomoć u dijelu aktivnosti pokazuje razumijevanje vrlo kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike te navodi ključnu informaciju iz njega.
Učenik uz povremenu pomoć u aktivnostima pokazuje razumijevanje vrlo kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike te navodi ključnu informaciju iz njega.
Učenik u aktivnostima samostalno pokazuje razumijevanje vrlo kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike te samostalno navodi ključnu informaciju iz teksta i povezuje ju s primjerom iz teksta.
A.4.2. Učenik izgovara slova poznate jednostavne zapisane riječi te zapisuje poznatu jednostavnu riječ slušajući izgovor slova koja čine tu riječ.
- slovka na razini zapisanih riječi
- piše riječ slovo po slovo nakon slušanja izgovora slova na razini poznatih riječi
Učenik uz stalnu pomoć pravilno izgovara jednostavnija slova engleske abecede te zapisuje slova jasnije veze između izgovora na engleskome i hrvatskome jeziku u poznatoj riječi.
Učenik uz čestu pomoć pravilno izgovara jednostavnija slova engleske abecede i dio složenijih slova te zapisuje slova jasnije veze između izgovora na engleskome i hrvatskome jeziku i neka slova s manje jasnom vezom u poznatoj riječi.
Učenik uz povremenu pomoć pravilno izgovara više slova engleske abecede te uglavnom zapisuje sva slova u poznatoj riječi.
Učenik samostalno pravilno izgovara sva slova engleske abecede te zapisuje sva slova u poznatoj riječi.
A.4.3. Učenik naglas čita poznat vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
- poštuje fonološka obilježja (glasove, naglasak, ritam, intonaciju) engleskoga jezika pri čitanju teksta naglas, pojedinačno i u skupini
- prepoznaje početak i kraj rečenice
- primjenjuje pravila upotrebe osnovnih pravopisnih znakova
- čita naglas
Učenik uz stalnu pomoć uspoređuje fonološka obilježja engleskoga i materinskoga jezika, uz stalnu pomoć primjenjuje pravila upotrebe osnovnih pravopisnih znakova te djelomično prilagođava izgovor pri čitanju naglas vrlo kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike, pojedinačno i u skupini.
Učenik uz čestu pomoć uspoređuje fonološka obilježja engleskoga i materinskoga jezika, uz čestu pomoć primjenjuje pravila upotrebe osnovnih pravopisnih znakova te prilagođava izgovor za dio manje suptilnih razlika pri čitanju naglas vrlo kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike, pojedinačno i u skupini.
Učenik uz povremenu pomoć uspoređuje fonološka obilježja engleskoga i materinskoga jezika, uz povremenu pomoć primjenjuje pravila upotrebe osnovnih pravopisnih znakova te prilagođava izgovor za većinu razlika pri čitanju naglas vrlo kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike, pojedinačno i u skupini, te čita naglas s elementima izražajnoga čitanja.
Učenik samostalno uspoređuje fonološka obilježja engleskoga i materinskoga jezika, primjenjuje pravila upotrebe osnovnih pravopisnih znakova te prilagođava izgovor za gotovo sve razlike pri čitanju naglas vrlo kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike, pojedinačno i u skupini, te izražajno čita naglas.
A.4.4. Učenik oponaša intonaciju jednostavne rečenice.
- uočava različite intonacije rečenice
- prepoznaje komunikacijsku vrijednost intonacije
- izgovara jednostavne rečenice odgovarajućom intonacijom
Učenik uz stalnu pomoć ponavlja i izgovara jednostavne rečenice odgovarajućom intonacijom.
Učenik uz čestu pomoć ponavlja i izgovara jednostavne rečenice odgovarajućom intonacijom.
Učenik uz povremenu pomoć ponavlja i izgovara jednostavne rečenice odgovarajućom intonacijom.
Učenik ponavlja i samostalno izgovara jednostavne rečenice odgovarajućom intonacijom.
A.4.5. Učenik govori vrlo kratak i jednostavan tekst.
- planira strukturu teksta na temelju predloška
- povezuje elemente teksta uz upotrebu vrlo jednostavnih jezičnih struktura i predloška
- predstavlja i opisuje sadržaj poznate tematike na temelju predloška koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama
- prepričava slijed događaja za sadržaj poznate tematike na temelju predloška koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama
Učenik govori dio teksta, uz stalnu pomoć povezuje elemente teksta, opisuje, predstavlja i uz stalnu pomoć prepričava vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška.
Učenik uz čestu pomoć govori većinu teksta, povezuje elemente teksta, opisuje, predstavlja i prepričava vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška.
Učenik uz povremenu pomoć govori većinu teksta, povezuje elemente teksta, opisuje, predstavlja i prepričava vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška.
Učenik samostalno govori tekst, povezuje sve elemente teksta, opisuje, predstavlja i prepričava gotovo svaki vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška.
A.4.6. Učenik sudjeluje u vrlo kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike.
- planira razgovor
- povezuje i uspoređuje planirani sadržaj s predloškom
- vodi razgovor koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama
- prepoznaje priliku za preuzimanje riječi
Učenik sudjeluje u vrlo kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike postavljajući naučena pitanja i odgovarajući kratkim naučenim odgovorima te uz stalnu pomoć pokušava oblikovati vlastite jednostavne odgovore i prepoznati priliku za preuzimanje riječi.
Učenik sudjeluje u vrlo kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike postavljajući naučena i dio vlastitih pitanja i odgovarajući kratkim naučenim i vlastitim odgovorima te uz čestu pomoć oblikuje vlastite jednostavne odgovore i prepoznaje priliku za preuzimanje riječi.
Učenik sudjeluje u vrlo kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike postavljajući većinom vlastita pitanja i dajući većinom vlastite odgovore te uz povremenu pomoć prepoznaje priliku za preuzimanje riječi.
Učenik sudjeluje u vrlo kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike postavljajući vlastita pitanja i dajući vlastite odgovore te samostalno prepoznaje priliku za preuzimanje riječi.
A.4.7. Učenik piše vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
- planira strukturu teksta na temelju predloška
- povezuje planirani sadržaj sa zadanim predloškom
- povezuje dijelove teksta u logičnu cjelinu
- oblikuje tekst koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama i predloškom
- uređuje tekst i primjenjuje osnovna pravopisna pravila
Učenik uz stalnu pomoć oblikuje pisani vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška, uz stalnu pomoć povezuje dijelove i primjenjuje osnovna pravopisna pravila.
Učenik uz čestu pomoć oblikuje pisani vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška, povezuje većinu dijelova, primjenjuje osnovna pravopisna pravila.
Učenik uz povremenu pomoć oblikuje pisani vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška, povezuje gotovo sve dijelove, primjenjuje osnovna pravopisna pravila.
Učenik samostalno oblikuje pisani vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška, povezuje sve dijelove, primjenjuje osnovna pravopisna pravila i kreativno se izražava.
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
B.4.1. Učenik potkrepljuje osnovne činjenice o zemljama ciljnoga jezika konkretnim primjerima i prepoznaje međukulturne podudarnosti.
- navodi i imenuje specifične navike i aktivnosti iz svakodnevnoga života kultura zemalja ciljnoga jezika u poznatome kontekstu
- izdvaja obilježja zemalja ciljnoga jezika koja su slična ili istovjetna onima u vlastitoj kulturi
- iz raznih multimodalnih izvora pronalazi činjenice o zemljama ciljnoga jezika
- izdvaja elemente književnih tekstova na engleskom jeziku koji se podudaraju s onima u vlastitoj kulturi (npr. ilustrirane priče, jednostavne pjesme, stripovi i sl.)
Učenik uz stalnu pomoć uočava posebnosti kultura zemalja ciljnoga jezika u poznatome kontekstu te uočava obilježja zemalja ciljnoga jezika slična/istovjetna onima u vlastitoj kulturi.
Učenik uz čestu pomoć prepoznaje posebnosti kultura zemalja ciljnoga jezika te obilježja zemalja ciljnoga jezika slična/istovjetna onima u vlastitoj kulturi.
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje i
razlikuje posebnosti kultura zemalja ciljnoga jezika te prepoznaje i razlikuje obilježja zemalja ciljnoga jezika slična/istovjetna onima u vlastitoj kulturi.
Učenik samostalno navodi i imenuje posebnosti kultura zemalja ciljnoga jezika te razlikuje i uspoređuje obilježja zemalja ciljnoga jezika slična/istovjetna onima u vlastitoj kulturi.
B.4.2. Učenik opisuje što je naučio o sebi i o drugima iz međukulturnoga iskustva.
- vrlo kratkim i jednostavnim tekstom govori o onome što je naučio o vlastitoj kulturi od druge osobe
- proširuje vlastito poznavanje činjenica o drugim kulturama
Učenik uz stalnu pomoć navodi i povezuje elemente teksta u kratke i jednostavne rečenice o onome što je naučio u međukulturnome iskustvu u neposrednome okružju na temelju predloška.
Učenik uz čestu pomoć govori dio teksta, predstavlja i opisuje što je naučio u međukulturnome iskustvu na temelju predloška te navodi činjenice o drugim kulturama na temelju predloška.
Učenik uz povremenu pomoć govori većinu vrlo kratkoga i jednostavnoga teksta opisujući što je naučio u međukulturnome iskustvu te navodi usvojene činjenice o drugim kulturama u školskome kontekstu.
Učenik samostalno govori povezujući elemente teksta i opisuje, predstavlja i prepričava vrlo kratak i jednostavan tekst o onome što je naučio u međukulturnome iskustvu te navodi usvojene činjenice o drugim kulturama u školskome i izvanškolskome kontekstu.
B.4.3. Učenik se koristi ključnim konvencijama uljudnoga ponašanja u međukulturnim susretima te na jednostavan način traži pojašnjenje radi razumijevanja kulturno uvjetovanih sadržaja.
- primjenjuje uobičajene društvene konvencije ponašanja u javnosti
- prilagođava svoje ponašanje u skladu s uvriježenim društvenim konvencijama
- objašnjava signale i reakcije sugovornika
- postavlja pitanja o izvornim sadržajima koje ne razumije
- samostalno istražuje o sadržajima koji ga zanimaju
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje primjere uobičajenih društvenih konvencija te uočava ponašanje koje je u skladu s uvriježenim društvenim konvencijama.
Učenik uz čestu pomoć razlikuje primjere uobičajenih društvenih konvencija u vlastitoj kulturi i stranim kulturama te uočava tko se, gdje, kada, kako i zašto ponaša u skladu s uvriježenim društvenim konvencijama.
Učenik uz povremenu pomoć neverbalno i/ili verbalno primjenjuje uobičajene društvene konvencije i uglavnom se ponaša u skladu s uvriježenim društvenim konvencijama u poznatome kontekstu te povremeno traži pojašnjenje radi razumijevanja kulturno uvjetovanih sadržaja.
Učenik samostalno neverbalno i verbalno primjenjuje uobičajene društvene konvencije uljudnoga ponašanja, ponaša se u skladu s uvriježenim društvenim konvencijama u poznatome i nepoznatome kontekstu te samostalno traži pojašnjenje radi razumijevanja kulturno uvjetovanih sadržaja.
B.4.4. Učenik prepoznaje i razlikuje nesporazume uzrokovane kulturnim razlikama, razlikuje primjere prihvaćanja i/ili isključivanja drugih i drugačijih u poznatome kontekstu te osvještava važnost učenja stranih jezika.
- prepoznaje kulturno specifične razlike u ophođenju
- uočava različita shvaćanja pojedinih običaja
- razlikuje primjere uključivanja od izoliranja drugih i drugačijih u stvarnim i imaginarnim situacijama
- izbjegava negativno kategoriziranje pripadnika različitih kultura
- uvažava potrebu za učenjem više stranih jezika
Učenik uz stalnu pomoć uočava primjere kulturno specifičnih razlika u ophođenju i različita shvaćanja pojedinih običaja te prepoznaje primjere uključivanja od izoliranja drugih i drugačijih u stvarnim situacijama.
Učenik uz čestu pomoć uočava i prepoznaje primjere kulturno specifičnih razlika u ophođenju i različita shvaćanja pojedinih običaja te primjere uključivanja i/ili isključivanja drugih i drugačijih u stvarnim situacijama.
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje i razlikuje primjere kulturno specifičnih razlika u ophođenju, uočava i prepoznaje različita shvaćanja pojedinih običaja, prepoznaje i razlikuje primjere uključivanja i/ili isključivanja drugih i drugačijih u stvarnim i imaginarnim situacijama te uočava važnost učenja više stranih jezika.
Učenik samostalno prepoznaje i neverbalno i/ili verbalno reagira uvažavajući kulturno specifične razlike u ophođenju, razlikuje i uspoređuje primjere uključivanja i/ili isključivanja drugih i drugačijih u stvarnim i imaginarnim situacijama te uvažava potrebu za učenjem više stranih jezika.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
C.4.1. Učenik prilagođava najosnovnije kognitivne strategije učenja jezika različitim zadatcima.
- stavlja nove riječi i izraze u kontekst radi lakšega zapamćivanja
- uočava uzorke u poznatim jezičnim izrazima i strukturama i kombinira ih na nov način
- povezuje naučeno s novim sadržajima
- prevladava vlastita ograničenja u govorenju i pisanju koristeći se pokretima, gestama, materinskim jezikom
Učenik uz stalnu pomoć prilagođava najosnovnije kognitivne strategije učenja jezika različitim zadatcima.
Učenik uz čestu pomoć prilagođava najosnovnije kognitivne strategije učenja jezika različitim zadatcima.
Učenik uz povremenu pomoć prilagođava najosnovnije kognitivne strategije učenja jezika različitim zadatcima.
Učenik samostalno prilagođava najosnovnije kognitivne strategije učenja jezika različitim zadatcima.
C.4.2. Učenik prilagođava najosnovnije metakognitivne strategije učenja jezika različitim zadatcima.
- uočava kako uloženi trud utječe na uspješno rješavanje zadatka
- planira i rješava zadatke
- razvija svijest o postojanju veze među jezicima
- prati/zapisuje vlastiti napredak u učenju vrlo kratkim jednostavnim tekstom
Učenik uz stalnu pomoć prilagođava najosnovnije metakognitivne strategije učenja jezika različitim zadatcima.
Učenik uz čestu pomoć prilagođava najosnovnije metakognitivne strategije učenja jezika različitim zadatcima.
Učenik uz povremenu pomoć prilagođava najosnovnije metakognitivne strategije učenja jezika različitim zadatcima.
Učenik samostalno prilagođava najosnovnije metakognitivne strategije učenja jezika različitim zadatcima.
C.4.3. Učenik prilagođava najosnovnije društveno-afektivne strategije učenja jezika različitim zadatcima.
- postavlja ključna pitanja i traži pojašnjenja na primjerima
- koristi se materijalima za samovrednovanje kako bi osvijestio prednosti i probleme u učenju i podijelio ih s drugima radi smanjenja osjećaja nesigurnosti
Učenik uz stalnu pomoć prilagođava najosnovnije društveno-afektivne strategije učenja jezika različitim zadatcima.
Učenik uz čestu pomoć prilagođava najosnovnije društveno-afektivne strategije učenja jezika različitim zadatcima.
Učenik uz povremenu pomoć prilagođava najosnovnije društveno-afektivne strategije učenja jezika različitim zadatcima.
Učenik samostalno prilagođava najosnovnije društveno-afektivne strategije učenja jezika različitim zadatcima.
C.4.4. Učenik uočava i primjenjuje osnovne tehnike kreativnoga izražavanja.
- usmeno i pisano se kreativno izražava u vrlo kratkim jednostavnim tekstovima poznatih sadržaja prema predlošku (poruka, kratka priča, intervju i slično)
Učenik uz stalnu pomoć uočava i primjenjuje osnovne tehnike kreativnoga izražavanja.
Učenik uz čestu pomoć uočava i primjenjuje osnovne tehnike kreativnoga izražavanja.
Učenik uz povremenu pomoć uočava i primjenjuje osnovne tehnike kreativnoga izražavanja.
Učenik samostalno uočava i primjenjuje osnovne tehnike kreativnoga izražavanja.
C.4.5. Učenik izražava svoje mišljenje, stavove i vrijednosti i uspoređuje ih s drugima u različitim svakodnevnim komunikacijskim situacijama.
- formulira svoje mišljenje, stavove i vrijednosti i pronalazi sličnosti i razlike s mišljenjima, stavovima i vrijednostima drugih
Učenik izražava svoje mišljenje, stavove i vrijednosti i uz stalnu pomoć uspoređuje ih s drugima.
Učenik uz čestu pomoć izražava svoje mišljenje, stavove i vrijednosti i uspoređuje ih s drugima.
Učenik uz povremenu pomoć izražava svoje mišljenje, stavove i vrijednosti i uspoređuje ih s drugima.
Učenik samostalno izražava svoje mišljenje, stavove i vrijednosti i uspoređuje ih s drugima.
C.4.6. Učenik izdvaja i uspoređuje osnovne informacije iz različitih izvora te izvodi vrlo kratke prezentacije jednostavnih sadržaja.
- koristi se vrlo kratkim jednostavnim tekstovima iz različitih izvora iz kojih izabire osnovne informacije radi njihova prezentiranja
Učenik uz stalnu pomoć izdvaja i uspoređuje osnovne informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi vrlo kratke prezentacije jednostavnih sadržaja.
Učenik uz čestu pomoć izdvaja i uspoređuje osnovne informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi vrlo kratke prezentacije jednostavnih sadržaja.
Učenik uz povremenu pomoć izdvaja i uspoređuje osnovne informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi vrlo kratke prezentacije jednostavnih sadržaja.
Učenik samostalno izdvaja i uspoređuje osnovne informacije iz različitih izvora te izvodi vrlo kratke prezentacije jednostavnih sadržaja.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
5. razred
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
A.5.1. Učenik razumije kratak i jednostavan tekst poznate tematike pri slušanju i čitanju.
- pokazuje razumijevanje teksta
- razumije glavnu poruku i ključnu informaciju
- koristi se osnovnim strategijama za poboljšanje razumijevanja pri slušanju i čitanju
Učenik uz stalnu pomoć u manje zahtjevnim aktivnostima pokazuje razumijevanje kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike te navodi ključnu informaciju.
Učenik uz čestu pomoć u većini aktivnosti pokazuje razumijevanje kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike te navodi ključnu informaciju.
Učenik uz povremenu pomoć u većini aktivnosti pokazuje razumijevanje kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike te navodi ključnu informaciju.
Učenik u svim aktivnostima pokazuje razumijevanje kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike te navodi ključnu informaciju u tekstu i povezuje ju s primjerom iz teksta.
A.5.2. Učenik izražajno naglas čita kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
- prilagođava izgovor u skladu s fonološkim obilježjima engleskoga jezika pri čitanju naglas teksta te ih oponaša u čitanju
- tumači interpunkcijske znakove pri čitanju rečenica u tekstu
- čita naglas tečno
Učenik uz stalnu pomoć prilagođava izgovor fonološkim obilježjima engleskoga jezika pri čitanju naglas kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike.
Učenik uz čestu pomoć prilagođava izgovor fonološkim obilježjima engleskoga jezika pri čitanju naglas kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike.
Učenik uz povremenu pomoć prilagođava izgovor fonološkim obilježjima engleskoga jezika pri čitanju naglas kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike te čita naglas s elementima izražajnoga čitanja.
Učenik samostalno prilagođava izgovor fonološkim obilježjima engleskoga jezika pri čitanju naglas kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike te čita naglas izražajno oponašajući različite uobičajene standardne izgovore.
A.5.3. Učenik primjenjuje intonacijska obilježja jednostavne rečenice.
- razlikuje intonacijska obilježja jednostavnih izjavnih, upitnih i uskličnih rečenica
- govori rečenice primjenjujući intonacijska obilježja
Učenik uz stalnu pomoć primjenjuje određena odgovarajuća intonacijska obilježja.
Učenik uz čestu pomoć primjenjuje odgovarajuća intonacijska obilježja.
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje odgovarajuća intonacijska obilježja.
Učenik samostalno primjenjuje sva odgovarajuća intonacijska obilježja.
A.5.4. Učenik govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama.
- planira strukturu teksta uspoređujući sadržaj s predloškom
- povezuje elemente teksta
- reproducira tekst na temelju predloška
- uređuje, tj. ispravlja svoj govor
Učenik uz stalnu pomoć planira i povezuje elemente teksta te govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška. Ispravlja svoj govor uz stalnu pomoć.
Učenik uz čestu pomoć planira i povezuje elemente teksta te uz čestu pomoć govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška. Uz čestu pomoć ispravlja svoj govor.
Učenik uz povremenu pomoć planira i povezuje elemente teksta te uz povremenu pomoć govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška. Uz povremenu pomoć ispravlja svoj govor.
Učenik samostalno planira i povezuje elemente teksta te samostalno govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška. Samostalno ispravlja svoj govor.
A.5.5. Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike.
- planira razgovor
- povezuje i uspoređuje planirani sadržaj s predloškom
- sudjeluje u razgovoru koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama
- prepoznaje priliku za preuzimanje riječi
Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike postavljajući naučena pitanja i odgovarajući naučenim odgovorima te uz stalnu pomoć oblikuje vlastite odgovore i prepoznaje priliku za preuzimanje riječi.
Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike postavljajući naučena i dio vlastitih pitanja i odgovarajući naučenim i vlastitim odgovorima te uz čestu pomoć prepoznaje priliku za preuzimanje riječi.
Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike postavljajući većinom vlastita pitanja i dajući većinom vlastite odgovore te uz povremenu pomoć prepoznaje priliku za preuzimanje riječi.
Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike postavljajući vlastita pitanja i dajući vlastite odgovore te samostalno prepoznaje priliku za preuzimanje riječi.
A.5.6. Učenik zapisuje jednostavne učestale izgovorene riječi.
- uočava razlike između govorenoga i pisanoga oblika riječi
- piše riječi po diktatu
Učenik uz stalnu pomoć zapisuje jednostavne učestale izgovorene riječi.
Učenik uz čestu pomoć zapisuje dio učestalih izgovorenih riječi.
Učenik uz povremenu pomoć zapisuje većinu učestalih izgovorenih riječi.
Učenik samostalno zapisuje sve učestale izgovorene riječi.
A.5.7. Učenik piše kratak i jednostavan tekst poznate tematike koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama i razlikujući upotrebu osnovnih pravopisnih znakova.
- planira strukturu teksta na temelju predloška
- povezuje planirani sadržaj sa zadanim predloškom
- povezuje dijelove teksta u logičnu cjelinu
- oblikuje tekst koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama i predloškom
- uređuje tekst i primjenjuje osnovna pravopisna pravila
Učenik uz stalnu pomoć oblikuje pisani kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška, povezuje dio dijelova, primjenjuje neka osnovna pravopisna pravila.
Učenik uz čestu pomoć oblikuje pisani kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška, povezuje većinu dijelova, primjenjuje osnovna pravopisna pravila.
Učenik uz povremenu pomoć oblikuje pisani kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška, povezuje gotovo sve dijelove, primjenjuje osnovna pravopisna pravila.
Učenik samostalno oblikuje pisani kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška, povezuje sve dijelove, primjenjuje osnovna pravopisna pravila i kreativno se izražava.
preporuke za ostvarivanje ishoda
Preporučene teme: Moj dom i moj zavičaj, Moja svakodnevica, Život u školi, Aktivnosti za slobodno vrijeme, Kupovina, Hrana i piće, Zemlje i nacionalnosti
Leksičke strukture: biraju se primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne cikluse.
Funkcije: opisivanje navika i rutinskih radnji, traženje i davanje uputa, izricanje vremena, upotreba brojeva
Ključne gramatičke strukture: Present simple, Present continuous, Articles (elementary), Pronouns, Adjectives, Prepositions
Tekstne vrste - pisana produkcija: razglednica, neformalno pismo, jednostavna pjesma, strip, poster
Metodičke preporuke: u trećem se i četvrtom razredu poučavanje jezičnih sadržaja temelji na govornoj komunikaciji i učenju iz situacije igrom, dramatizacijom, pjesmom i pokretom s pomoću zornih sredstava. Od petog se razreda pou č avanje jezi č nih sadr ž aja temelji na govornoj i pisanoj komunikaciji i u č enju iz situacije igrom i dramatizacijom te s pomoću zornih sredstava. Pozornost se pridaje razvoju djelatnosti čitanja i pisanja. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji se posreduju globalno, bez osvještavanja i upotrebe metajezika prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Od četvrtog razreda učenike se postupno upu ć uje na pojedine pravilnosti i analogije, a od petog se razreda u č enike postupno uvodi u osnove metajezika. Strukturni se obrasci usvajaju induktivno, na temelju velikoga broja primjera.
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
B.5.1. Učenik primjenjuje osnovna znanja o zemljama ciljnoga jezika unutar vlastite kulture.
- sudjeluje u obilježavanju i obilježava posebne datume i dane koji nisu uobičajeni za vlastitu kulturu (npr. godišnjice rođenja i smrti značajnih osoba, obljetnice važnih događaja i sl.)
- objašnjava važnost posebnih datuma i dana karakterističnih za kulture zemalja ciljnoga jezika
- sudjeluje u specifičnim aktivnostima svojstvenima svakodnevici zemalja ciljnoga jezika
- u vlastiti izričaj uključuje jezične sadržaje poput zagonetki, poslovica i sl. na engleskom jeziku
Učenik uz stalnu pomoć navodi posebne datume i dane koji nisu uobičajeni za vlastitu kulturu te sudjeluje u specifičnim aktivnostima svojstvenima svakodnevici zemalja ciljnoga jezika u školskome kontekstu.
Učenik uz čestu pomoć opisuje posebne datume i dane koji nisu uobičajeni za vlastitu kulturu te sudjeluje u specifičnim aktivnostima svojstvenima svakodnevici zemalja ciljnoga jezika u školskome kontekstu.
Učenik uz povremenu pomoć objašnjava važnost posebnih datuma i dana koji nisu uobičajeni za vlastitu kulturu te uz poticaj sudjeluje u specifičnim aktivnostima svojstvenima svakodnevici zemalja ciljnoga jezika i izvan škole.
Učenik samostalno obilježava posebne datume i dane koji nisu uobičajeni za vlastitu kulturu te sudjeluje u specifičnim aktivnostima svojstvenima svakodnevici zemalja ciljnoga jezika i izvan škole.
B.5.2. Učenik održava kratku i jednostavnu komunikaciju koristeći se ključnim konvencijama uljudnoga ponašanja u međukulturnim susretima.
- primjenjuje odgovarajuće društvene konvencije u kratkome i jednostavnome razgovoru u fizičkome ili digitalnome okružju
Učenik uz stalnu pomoć, na temelju predloška, primjenjuje odgovarajuće društvene konvencije u kratkome razgovoru u fizičkome ili digitalnome okružju.
Učenik uz čestu pomoć primjenjuje odgovarajuće društvene konvencije u kratkome razgovoru u fizičkome ili digitalnome okružju.
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje odgovarajuće društvene konvencije u kratkome razgovoru u fizičkome ili digitalnome okružju.
Učenik samostalno primjenjuje odgovarajuće društvene konvencije u kratkome razgovoru u fizičkome ili digitalnome okružju.
B.5.3. Učenik prepoznaje i opisuje osnovne strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje kulturno uvjetovanih nesporazuma i raspravlja o utjecaju prihvaćanja i/ili isključivanja drugih i drugačijih u poznatim situacijama.
- uočava osnovne strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje kulturno uvjetovanih nesporazuma
- traži pojašnjenje i dodatne informacije
- provjerava razumijevanje
- prihvaća kulturnu uvjetovanost i specifičnost određenih pojava
- prepoznaje postojanje vrijednosti, uvjerenja i običaja različitih od kulture do kulture
- svojim riječima sažeto navodi moguće posljedice isključivanja drugih i drugačijih u poznatim situacijama
Učenik uz stalnu pomoć uočava osnovne strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje kulturno uvjetovanih nesporazuma, uočava postojanje kulturno uvjetovanih vrijednosti, uvjerenja i običaja te uočava moguće posljedice isključivanja drugih i drugačijih u poznatim situacijama.
Učenik uz čestu pomoć navodi osnovne strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje kulturno uvjetovanih nesporazuma, opisuje kulturno uvjetovane vrijednosti, uvjerenja i običaje te moguće posljedice isključivanja drugih i drugačijih u poznatim situacijama.
Učenik uz povremenu pomoć opisuje osnovne strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje kulturno uvjetovanih nesporazuma, opisuje kulturno uvjetovane vrijednosti, uvjerenja i običaje te izvodi zaključak o mogućim posljedicama isključivanja drugih i drugačijih u poznatim situacijama.
Učenik samostalno opisuje osnovne strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje kulturno uvjetovanih nesporazuma te u većini slučajeva samostalno komentira moguće posljedice isključivanja drugih i drugačijih u poznatim situacijama.
B.5.4. Učenik izabire prijateljstvo, suradnju, altruizam, solidarnost i prihvaćanje različitosti i posebnosti u različitim kontekstima međukulturnih iskustva.
- razlikuje primjere prihvaćanja i/ili isključivanja drugih i drugačijih u različitim kontekstima
- opisuje rješenja kako pozitivno reagirati u poznatim kontekstima
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje primjere prihvaćanja i/ili isključivanja drugih i drugačijih u različitim kontekstima te izdvaja primjere pozitivnih rješenja u poznatim kontekstima.
Učenik uz čestu pomoć opisuje primjere prihvaćanja i/ili isključivanja drugih i drugačijih u različitim kontekstima te izdvaja primjere pozitivnih rješenja u poznatim kontekstima.
Učenik uz povremenu pomoć objašnjava kako pozitivno reagirati i prilagoditi ponašanje u poznatim kontekstima.
Učenik samostalno prilagođava i mijenja svoje ponašanje u skladu s ponuđenim rješenjima.
preporuke za ostvarivanje ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi u ovoj domeni ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda u domeni Komunikacijska jezična kompetencija .
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
C.5.1. Učenik uočava i koristi se osnovnim kognitivnim strategijama učenja jezika.
- zapisuje ključne riječi i koncepte u skraćenome obliku
- koristi se prethodno stečenim znanjem radi lakšega učenja
- prepoznaje leksičke i strukturne obrasce induktivnim i deduktivnim zaključivanjem
- koristi se popisima riječi
Učenik uz stalnu pomoć uočava i koristi se osnovnim kognitivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć uočava i koristi se osnovnim kognitivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć uočava i koristi se osnovnim kognitivnim strategijama učenja jezika.
Učenik samostalno uočava i koristi se osnovnim kognitivnim strategijama učenja jezika.
C.5.2. Učenik uočava i koristi se osnovnim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
- prihvaća naputke za uspješnije rješavanje zadataka
- postavlja ciljeve i planira vlastito učenje
- prepoznaje svoj trenutni položaj u procesu učenja
- prati svoj napredak kratkim jednostavnim tekstom
Učenik uz stalnu pomoć uočava i koristi se osnovnim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć uočava i koristi se osnovnim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć uočava i koristi se osnovnim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
Učenik samostalno uočava i koristi se osnovnim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
C.5.3. Učenik uočava i koristi se osnovnim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
- samostalno bira jezične aktivnosti koje povećavaju razumijevanje i ugodu tijekom učenja i upotrebljava ih
- radi u paru i/ili skupini radi međusobne podrške i osjećaja uspješnosti (razvija suradničko učenje)
- nagrađuje sebe i druge za uspješno ispunjen zadatak
Učenik uz stalnu pomoć uočava i koristi se osnovnim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć i koristi se osnovnim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć uočava i koristi se osnovnim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
Učenik samostalno uočava i koristi se osnovnim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
C.5.4. Učenik izabire i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja pri stvaranju različitih kratkih i jednostavnih tekstova poznatih sadržaja.
- kreativno oblikuje različite kratke i jednostavne tekstove prema smjernicama (ulomak, kratak tekst/ e-poruka o sebi, obitelji i okružju, osobni dnevnik i sl.)
- rješava jezične zagonetke
- prikuplja i grupira zanimljive činjenice
Učenik uz stalnu pomoć izabire i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik uz čestu pomoć izabire i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik uz povremenu pomoć izabire i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik samostalno izabire i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja.
C.5.5. Učenik obrazlaže svoje mišljenje, stavove i vrijednosti i uspoređuje ih s drugima u različitim komunikacijskim situacijama.
- objašnjava svoje mišljenje, stavove i vrijednosti i razmatra mi š ljenja, stavove i vrijednosti drugih pokazujući za njih razumijevanje i uspoređujući ih sa svojima
Učenik uz stalnu pomoć obrazlaže svoje mišljenje, stavove i vrijednosti i uspore đ uje ih s mi š ljenjima, stavovima i vrijednostima drugih.
Učenik uz čestu pomoć obrazlaže svoje mišljenje i vrijednosti i uspore đ uje ih s mi š ljenjima, stavovima i vrijednostima drugih.
Učenik uz povremenu pomoć obrazlaže svoje mišljenje, stavove i vrijednosti i uspore đ uje ih s mi š ljenjima, stavovima i vrijednostima drugih.
Učenik samostalno obrazlaže svoje mišljenje, stavove i vrijednosti i uspoređuje ih s mišljenjima, stavovima i vrijednostima drugih.
C.5.6. Učenik tumači osnovne informacije iz različitih izvora te izvodi kratke prezentacije jednostavnih sadržaja i upotrebljava ih.
- koristi se osnovnim informacijama iz različitih izvora, tumači informacije radi njihova prenošenja i prezentiranja na temelju predloška
Učenik se uz stalnu pomoć koristi osnovnim informacijama iz različitih izvora, uz pomoć ih tumači te priprema i izvodi kratke prezentacije jednostavnih sadržaja na temelju predloška.
Učenik se uz čestu pomoć koristi osnovnim informacijama iz različitih izvora, uz čestu pomoć ih tumači te priprema i izvodi kratke prezentacije jednostavnih sadržaja na temelju predloška.
Učenik se uz povremenu pomoć koristi osnovnim informacijama iz različitih izvora, uz povremenu pomoć ih tumači te priprema i izvodi kratke prezentacije jednostavnih sadržaja na temelju predloška.
Učenik se samostalno koristi osnovnim informacijama iz različitih izvora, samostalno ih tumači te priprema i izvodi kratke prezentacije jednostavnih sadržaja na temelju predloška
preporuke za ostvarivanje ishoda
Najosnovnije i osnovne strategije učenja jezika i tehnike kreativnoga izražavanja primjenjuju se u učenju i poučavanju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija .
3. ciklus
6. razred
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
A.6.1. Učenik razumije kratak tekst poznate tematike pri slušanju i čitanju.
- pokazuje globalno i selektivno razumijevanje teksta
- razumije glavnu poruku i pronalazi ključnu informaciju u tekstu
- upotrebljava više strategija za poboljšanje razumijevanja pri slušanju i čitanju
Učenik uz stalnu pomoć u manje zahtjevnim aktivnostima pokazuje razumijevanje kratkoga teksta poznate tematike te navodi ključnu informaciju.
Učenik uz čestu pomoć u manje zahtjevnim aktivnostima pokazuje razumijevanje kratkoga teksta poznate tematike te navodi ključnu informaciju.
Učenik uz povremenu pomoć u većini aktivnosti pokazuje razumijevanje kratkoga teksta poznate tematike te navodi ključnu informaciju.
Učenik u svim aktivnostima pokazuje razumijevanje kratkoga teksta poznate tematike te samostalno navodi ključnu informaciju i povezuje ju s primjerom iz teksta.
A.6.2. Učenik primjenjuje intonacijska obilježja na kratak govoreni tekst.
- reproducira rečeničnu intonaciju
- izražajno čita kratak tekst
Učenik primjenjuje neka intonacijska obilježja rečenica kad govori ili čita kratak tekst radi jasnijega i izražajnijega govora.
Učenik uz pomoć primjenjuje većinu intonacijskih obilježja rečenica kad govori ili čita kratak tekst radi jasnijega i izražajnijega govora.
Učenik primjenjuje većinu intonacijskih obilježja rečenica kad govori ili čita kratak tekst radi jasnijega i izražajnijega govora.
Učenik samostalno primjenjuje gotovo sva intonacijska obilježja rečenica kad govori ili čita kratak tekst radi jasnijega i izražajnijega govora.
A.6.3. Učenik govori kratak tekst poznate tematike koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama.
- planira strukturu i sadržaj teksta
- povezuje elemente teksta u logičnu cjelinu koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama
- govori kratak tekst
- uređuje, tj. ispravlja svoj govor
Učenik govori dio kratkoga teksta, uz stalnu pomoć povezuje njegove elemente, opisuje, predstavlja i prepričava kratak i jednostavan tekst poznate tematike. Uz stalnu pomoć ispravlja svoj govor.
Učenik uz povremenu pomoć govori većinu teksta, povezuje elemente teksta, opisuje, predstavlja i prepričava kratak tekst poznate tematike. Uz čestu pomoć ispravlja svoj govor.
Učenik govori većinu teksta, povezuje elemente teksta, opisuje, predstavlja i prepričava kratak tekst poznate tematike. Uz povremenu pomoć ispravlja svoj govor.
Učenik samostalno govori tekst, povezuje sve elemente teksta, opisuje, predstavlja i prepričava gotovo svaki kratak tekst poznate tematike. Samostalno ispravlja svoj govor.
A.6.4. Učenik sudjeluje u kratkome razgovoru poznate tematike.
- planira strukturu i sadržaj razgovora
- započinje, vodi i završava razgovor
- preuzima riječ na primjeren način
Učenik uz stalnu pomoć sudjeluje u kratkome razgovoru poznate tematike i pokušava preuzeti riječ na primjeren način.
Učenik uz čestu pomoć sudjeluje u kratkome razgovoru poznate tematike i preuzima riječ na primjeren način.
Učenik uz povremenu pomoć sudjeluje u kratkome razgovoru poznate tematike i preuzima riječ na primjeren način.
Učenik samostalno sudjeluje u kratkome razgovoru poznate tematike i preuzima riječ na primjeren način.
A.6.5. Učenik zapisuje izgovorene jednostavne kratke rečenice s poznatim riječima.
- zapisuje izgovorene jednostavne rečenice u kojima se nalaze poznate jezične strukture
- upotrebljava osnovne pravopisne znakove
Učenik uz stalnu pomoć razumije i zapisuje pojedine izgovorene jednostavne rečenice i odvaja dijelove rečenica osnovnim pravopisnim znakovima.
Učenik uz čestu pomoć razumije i zapisuje izgovorene jednostavne rečenice i odvaja dijelove rečenica osnovnim pravopisnim znakovima.
Učenik uz povremenu pomoć zapisuje izgovorene jednostavne rečenice i odvaja dijelove rečenica osnovnim pravopisnim znakovima.
Učenik točno i samostalno zapisuje izgovorene jednostavne rečenice i odvaja dijelove rečenica osnovnim pravopisnim znakovima.
A.6.6. Učenik piše kratak strukturiran tekst poznate tematike koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama i primjenjujući osnovna pravopisna pravila.
- planira strukturu i sadržaj teksta
- povezuje elemente teksta u logičnu cjelinu koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama i poštujući osnovna pravopisna pravila
- oblikuje tekst koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama i primjenjujući osnovna pravopisna pravila
Učenik uz stalnu pomoć piše kratak strukturiran tekst poznate tematike koristeći se nekim jednostavnim jezičnim strukturama i primjenjujući osnovna pravopisna pravila.
Učenik uz čestu pomoć piše kratak strukturiran tekst poznate tematike koristeći se s više jednostavnih jezičnih struktura i primjenjujući osnovna pravopisna pravila.
Učenik uz povremenu pomoć piše kratak strukturiran tekst poznate tematike koristeći se većinom jednostavnim jezičnim strukturama i primjenjujući osnovna pravopisna pravila.
Učenik samostalno piše kratak strukturiran tekst poznate tematike koristeći se svim jednostavnim jezičnim strukturama i samostalno primjenjujući osnovna pravopisna pravila.
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
B.6.1. Učenik istražuje dodatne informacije o zemljama ciljnoga jezika radi razumijevanja kulturno uvjetovanih sadržaja o vlastitoj kulturi i stranim kulturama.
- pronalazi i preispituje činjenice povezane s poviješću, geografijom, kulturom, književnošču, institucijama, umjetnošću i medijima zemalja ciljnoga jezika
- informira se o aktualnim događanjima i važnim pojedincima
- kritički povezuje činjenice o drugim kulturama s vlastitom kulturom
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje činjenice povezane sa zemljama ciljnoga jezika i uočava sličnosti s vlastitom kulturom.
Učenik uz čestu pomoć povezuje činjenice povezane sa zemljama ciljnoga jezika u cjelovitu sliku i navodi sličnosti s vlastitom kulturom.
Učenik uz povremenu pomoć analizira činjenice povezane sa zemljama ciljnoga jezika, informira se o aktualnim događanjima i važnim pojedincima te uspoređuje činjenice o drugim kulturama s vlastitom kulturom.
Učenik samostalno preispituje činjenice povezane sa zemljama ciljnoga jezika, samoinicijativno se informira o aktualnim događanjima i važnim pojedincima te kritički povezuje činjenice o drugim kulturama s vlastitom kulturom.
B.6.2. Učenik opisuje različite primjere međukulturnih iskustava i objašnjava što je naučio iz međukulturnoga iskustva.
- navodi primjere stvarnih i/ili simuliranih međukulturnih susreta u fizičkome i digitalnome okružju
- tumači i prepričava usvojene činjenice o vlastitoj kulturi i drugim kulturama u okviru tematskih sadržaja
Učenik uz stalnu pomoć navodi primjere međukulturnih iskustava te nabraja usvojene činjenice o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
Učenik uz čestu pomoć navodi različite primjere međukulturnih iskustava i sažeto prepričava usvojene činjenice o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
Učenik uz povremenu pomoć opisuje različite primjere međukulturnih iskustava i objašnjava usvojene činjenice o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
Učenik samostalno opisuje različite primjere međukulturnih iskustava i prepričava usvojene činjenice o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
B.6.3. Učenik prepoznaje i opisuje osnovne društveno-jezične funkcije jezika.
- prepoznaje osnovne društveno-jezične funkcije jezika: minimalne odgovore, postavljanje pitanja, preuzimanje prava na riječ, promjenu teme, pristojnost i komplimente
- navodi primjere osnovnih društveno-jezičnih funkcija
- navodi razlike između formalnoga i neformalnoga stila izražavanja
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje osnovne društveno-jezične funkcije te prepoznaje razlike između formalnoga i neformalnoga stila izražavanja u poznatim kontekstima.
Učenik uz čestu pomoć navodi osnovne društveno-jezične funkcije te prepoznaje razlike između formalnoga i neformalnoga stila izražavanja u poznatim kontekstima.
Učenik uz povremenu pomoć opisuje osnovne društveno-jezične funkcije u poznatim kontekstima, daje primjere te navodi razlike između formalnoga i neformalnoga stila izražavanja.
Učenik samostalno i precizno opisuje osnovne društveno-jezične funkcije u izvanškolskome kontekstu, daje primjere te navodi razlike između formalnoga i neformalnoga stila izražavanja.
B.6.4. Učenik izdvaja pozitivne svjetonazore od različitih oblika diskriminacije u različitim kontekstima te prepoznaje postojanje eksplicitnih stereotipa i predrasuda i potrebu da ih se razgradi.
- prepoznaje i ističe pozitivan način ophođenja prema drugima i drugačijima neovisno o kontekstu
- na konkretnim primjerima uočava predrasude i stereotipe o vlastitoj kulturi i drugim kulturama
- prepoznaje potrebu proširenja stereotipnih predodžbi i njihove razgradnje
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje pozitivne načine ophođenja prema drugima i drugačijima u poznatome kontekstu te uočava eksplicitne predrasude i stereotipe o vlastitoj kulturi i drugim kulturama na vrlo konkretnim primjerima bliskih sadržaja.
Učenik uz čestu pomoć opisuje pozitivne načine ophođenja prema drugima i drugačijima u poznatome kontekstu te uočava eksplicitne predrasude i stereotipe o vlastitoj kulturi i drugim kulturama na konkretnim primjerima u poznatome kontekstu.
Učenik uz povremenu pomoć opisuje pozitivne načine ophođenja prema drugima i drugačijima neovisno o kontekstu te prepoznaje postojanje eksplicitnih stereotipa i predrasuda te potrebu da ih se razgradi u poznatome kontekstu.
Učenik ističe važnost pozitivnoga načina ophođenja prema drugima i drugačijima te prepoznaje postojanje eksplicitnih stereotipa i predrasuda te potrebu da ih se razgradi neovisno o kontekstu.
B.6.5. Učenik prepoznaje neizrečene pretpostavke dobrih međukulturnih odnosa i navodi uzroke nerazumijevanja među osobama iz različitih kultura te objašnjava važnost učenja stranih jezika.
- uočava osnovne neizrečene pretpostavke dobrih međukulturnih odnosa – prihvaćanje temeljnih humanističkih vrijednosti, uvažavanje različitosti i svijest o kulturnoj uvjetovanosti društvenih normi i ponašanja
- navodi osnovne uzroke međukulturnoga nerazumijevanja
- daje primjere korisnosti i potrebe za učenjem stranih jezika
Učenik uz stalnu pomoć osvještava postojanje neizrečenih pretpostavki dobrih međukulturnih odnosa te prepoznaje osnovne uzroke međukulturnoga nerazumijevanja.
Učenik uz čestu pomoć prepoznaje neizrečene pretpostavke dobrih međukulturnih odnosa te navodi osnovne uzroke međukulturnoga nerazumijevanja.
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje osnovne neizrečene pretpostavke dobrih međukulturnih odnosa, navodi uzroke međukulturnoga nerazumijevanja te objašnjava važnost učenja stranih jezika.
Učenik samostalno prepoznaje neizrečene pretpostavke dobrih međukulturnih odnosa, navodi uzroke međukulturnoga nerazumijevanja te, koristeći se vlastitim primjerima, objašnjava važnost učenja stranih jezika.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
C.6.1. Učenik povezuje i koristi se osnovnim kognitivnim strategijama učenja jezika.
- organizira vlastito ponavljanje za prirodnu i automatiziranu komunikaciju
- traži ponavljanje/ pojašnjenje radi uspješnije komunikacije
- koristi se tablicama i drugim grafičkim prikazima radi lakšega razumijevanja i pamćenja podataka
- koristi se dvojezičnim rječnikom
Učenik uz stalnu pomoć povezuje osnovne kognitivne strategije učenja jezika i uz stalnu pomoć se njima koristi.
Učenik uz čestu pomoć povezuje osnovne kognitivne strategije učenja i uz čestu pomoć se njima koristi.
Učenik uz povremenu pomoć povezuje osnovne kognitivne strategije učenja jezika i uz povremenu se pomoć njima koristi.
Učenik povezuje osnovne kognitivne strategije učenja jezika te se samostalno njima koristi.
C.6.2. Učenik povezuje i koristi se osnovnim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
- raščlanjuje zadatak na manje cjeline radi njegova lakšega rješavanja
- organizira vlastito učenje s naglaskom na prostorno okružje
- regulira učenje vlastitom i vršnjačkom povratnom informacijom
- prati napredak u učenju jednostavnim tekstom
Učenik uz stalnu pomoć povezuje i koristi se osnovnim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć povezuje i koristi se osnovnim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć povezuje osnovne metakognitivne strategije učenja jezika i uglavnom se samostalno njima koristi.
Učenik povezuje osnovne metakognitivne strategije učenja jezika i samostalno se njima koristi.
C.6.3. Učenik povezuje i koristi se osnovnim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
- surađuje s drugim učenicima kako bi riješio problemske situacije i dobio povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka
- koristi se društvenim vještinama radi učinkovitoga rada u skupini
Učenik uz stalnu pomoć povezuje i koristi se osnovnim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć povezuje koristi se osnovnim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć povezuje i koristi se osnovnim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
Učenik povezuje osnovne društveno-afektivne strategije učenja jezika i samostalno se njima koristi.
C.6.4. Učenik povezuje osnovne tehnike kreativnoga izražavanja i koristi se njima pri stvaranju različitih kratkih tekstova poznatih sadržaja.
- kreativno oblikuje različite kratke tekstove poznatih sadržaja prema smjernicama
- priprema pitanja za kviz
Učenik uz stalnu pomoć povezuje i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik uz čestu pomoć povezuje i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik uz povremenu pomoć povezuje i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik samostalno povezuje i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja.
C.6.5. Učenik izabire i koristi se osnovnim vještinama kritičkoga mišljenja: razumije i uspoređuje informacije, analizira svoje i tuđa mišljenja, stavove i vrijednosti te rješava jednostavne problemske situacije.
- povezuje prethodna znanja s dostupnim informacijama
- određuje što mu je potrebno za rješavanje jednostavne problemske situacije, stvaranje mišljenja, stava i vrijednosti izražavajući razumijevanje za mišljenja, stavove i vrijednosti drugih
Učenik uz stalnu pomoć izabire i koristi se osnovnim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik uz čestu pomoć izabire i koristi se osnovnim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik uz povremenu pomoć izabire i koristi se osnovnim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik samostalno izabire i koristi se osnovnim vještinama kritičkoga mišljenja.
C.6.6. Učenik pronalazi i organizira informacije iz različitih izvora te izvodi kratke prezentacije jednostavnih sadržaja.
- pronalazi, razvrstava i uspoređuje informacije iz različitih izvora radi njihova razumijevanja i sustavne upotrebe u različitim kratkim tekstovima poznatih sadržaja i kratkim prezentacijama jednostavnih sadržaja
Učenik uz stalnu pomoć pronalazi i organizira informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi kratke prezentacije jednostavnih sadržaja.
Učenik uz čestu pomoć pronalazi i organizira informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi kratke prezentacije jednostavnih sadržaja.
Učenik uz povremenu pomoć pronalazi i organizira informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi kratke prezentacije jednostavnih sadržaja.
Učenik samostalno pronalazi i organizira informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi kratke prezentacije jednostavnih sadržaja.
7. razred
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
A.7.1. Učenik razumije jednostavan tekst srednje dužine i poznate tematike pri slušanju i čitanju.
- pokazuje globalno i selektivno razumijevanje teksta
- izdvaja glavnu poruku teksta
- izdvaja ključne i specifične informacije
- upotrebljava više strategija za poboljšanje razumijevanja pri slušanju i čitanju
Učenik uz stalnu pomoć u manje zahtjevnim aktivnostima pokazuje razumijevanje glavne poruke jednostavnoga teksta poznate tematike te prepoznaje ključne i neke specifične informacije.
Učenik uz čestu pomoć u većini aktivnosti pokazuje razumijevanje glavne poruke jednostavnoga teksta poznate tematike te prepoznaje ključne i neke specifične informacije.
Učenik uz povremenu pomoć u većini aktivnosti pokazuje razumijevanje glavne poruke jednostavnoga teksta poznate tematike te prepoznaje ključne i specifične informacije.
Učenik u svim aktivnostima pokazuje razumijevanje glavne poruke jednostavnoga teksta poznate tematike te samostalno prepoznaje glavnu poruku, ključne i specifične informacije.
A.7.2. Učenik uočava i primjenjuje naglasak i intonaciju kako bi obogatio jednostavnu poruku.
- koristi se naglaskom i intonacijom kako bi izrazio različit smisao informacije
- izražava stav prema onome što govori
Učenik uz stalnu pomoć primjenjuje naglasak i intonaciju u učestalim, poznatim i naučenim jednostavnim porukama i situacijama te se koristi naglaskom i intonacijom radi izražavanja vlastitoga stava i značenja informacija.
Učenik uz čestu pomoć primjenjuje naglasak i intonaciju u poznatim i jednostavnim porukama i situacijama radi izražavanja vlastitoga stava i značenja informacije.
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje naglasak i intonaciju u jednostavnim porukama radi izražavanja vlastitoga stava i značenja informacije.
Učenik samostalno primjenjuje naglasak i intonaciju u jednostavnim porukama, točno se koristi njima radi izražavanja vlastitoga stava i značenja informacije.
A.7.3. Učenik govori kratak tekst koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama niže razine složenosti.
- planira i priprema strukturu i sadržaj teksta
- povezuje elemente teksta u logičnu cjelinu koristeći se odgovarajućim jezičnim strukturama
- uređuje, tj. ispravlja svoj govor
Učenik uz stalnu pomoć planira i priprema kratak tekst, povezuje elemente teksta, prenosi glavnu poruku teksta te upotrebljava učestale jezične strukture. Ispravlja svoj govor uz stalnu pomoć.
Učenik uz čestu pomoć planira i priprema kratak tekst, povezuje elemente teksta, prenosi glavnu poruku i ključne informacije teksta te upotrebljava učestale jezične strukture. Ispravlja svoj govor uz čestu pomoć.
Učenik uz povremenu pomoć planira i priprema kratak tekst, povezuje elemente teksta, prenosi glavnu poruku i ključne informacije te uz povremenu pomoć ispravlja svoj govor.
Učenik samostalno planira i priprema kratak tekst, povezuje elemente teksta, tečno, točno i s lakoćom se izražava te ispravlja pogreške u svome govoru i govoru vršnjaka.
A.7.4. Učenik sudjeluje u planiranome i jednostavnome neplaniranom razgovoru poznate tematike.
- planira i priprema strukturu i sadržaj planiranoga razgovora
- sudjeluje u neplaniranome razgovoru poznate tematike
- koristi se odgovarajućim jezičnim strukturama
Učenik uz stalnu pomoć planira, priprema i sudjeluje u planiranome i jednostavnome neplaniranom razgovoru te se uz stalnu pomoć koristi učestalim jezičnim strukturama.
Učenik uz čestu pomoć planira, priprema i sudjeluje u planiranome i jednostavnome neplaniranom razgovoru te se uz čestu pomoć koristi odgovarajućim jezičnim strukturama.
Učenik uz povremenu pomoć planira, priprema i sudjeluje u planiranome razgovoru, započinje i razvija komunikaciju u jednostavnome neplaniranom razgovoru te se uz povremenu pomoć koristi odgovarajućim jezičnim strukturama.
Učenik samostalno planira, priprema i sudjeluje u planiranome razgovoru; započinje i razvija komunikaciju u neplaniranome razgovoru, tečno, točno i spontano govori te se koristi odgovarajućim jezičnim strukturama.
A.7.5. Učenik zapisuje izgovorene jednostavne rečenice s poznatim riječima.
- zapisuje izgovorene jednostavne rečenice u kojima se nalaze poznate jezične strukture
- koristi se osnovnim pravopisnim znakovima
Učenik uz stalnu pomoć zapisuje pojedine izgovorene jednostavne rečenice i odvaja dijelove rečenica osnovnim pravopisnim znakovima.
Učenik uz čestu pomoć zapisuje izgovorene jednostavne rečenice i odvaja dijelove rečenica osnovnim pravopisnim znakovima.
Učenik uz povremenu pomoć zapisuje izgovorene jednostavne rečenice; često ispravno odvaja dijelove rečenica osnovnim pravopisnim znakovima.
Učenik samostalno zapisuje izgovorene jednostavne rečenice i odvaja dijelove rečenica osnovnim pravopisnim znakovima.
A.7.6. Učenik piše kratak strukturiran tekst poznate tematike koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama niže razine složenosti i primjenjujući pravopisna pravila.
- planira strukturu i sadržaj teksta
- koristi se primjerenim veznim sredstvima i odgovarajućim jezičnim strukturama
- primjenjuje pravopisna pravila u različitim aktivnostima pisanja
- uređuje, tj. ispravlja svoj tekst
Učenik uz stalnu pomoć piše kratak strukturiran tekst poznate tematike koristeći se nekim jezičnim strukturama niže razine složenosti i primjenjujući osnovna pravopisna pravila. Uz stalnu pomoć ispravlja svoj tekst.
Učenik uz čestu pomoć piše kratak strukturiran tekst poznate tematike koristeći se s više jezičnih struktura niže razine složenosti i primjenjujući osnovna pravopisna pravila. Uz čestu pomoć ispravlja svoj tekst.
Učenik uz povremenu pomoć piše kratak strukturiran tekst poznate tematike koristeći se većinom jezičnih struktura niže razine složenosti i primjenjujući osnovna pravopisna pravila. Uz povremenu pomoć ispravlja svoj tekst.
Učenik piše kratak strukturiran tekst poznate tematike koristeći se svim jezičnim strukturama niže razine složenosti i samostalno primjenjujući osnovna pravopisna pravila. Samostalno ispravlja svoj tekst i tekst vršnjaka.
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
B.7.1. Učenik uspoređuje sličnosti i razlike među vlastitom kulturom, kulturama zemalja ciljnoga jezika i drugim kulturama.
- pronalazi dodirne točke među različitim kulturama
- uočava posebnosti i različitosti među različitim kulturama
- izvještava o osnovnim obilježjima običaja zemalja ciljnoga jezika i drugih kultura i uspoređuje ih s običajima vlastite zemlje
- iz raznih multimodalnih izvora izdvaja važne činjenice o zemljama ciljnoga jezika i drugih kultura
- uspoređuje sličnosti i razlike među književnim tekstovima na materinskom i engleskom jeziku (npr. igrokazi, kraće drame, pripovijetke i sl.)
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje sličnosti i različitosti među različitim kulturama.
Učenik uz čestu pomoć navodi i imenuje sličnosti i različitosti među različitim kulturama te uočava činjenice o zemljama ciljnoga jezika i drugih kultura u raznim izvorima.
Učenik uz povremenu pomoć opisuje sličnosti i različitosti među različitim kulturama, pronalazi primjere u poznatome kontekstu i izvještava o njima te iz raznih multimodalnih izvora izdvaja važne činjenice o zemljama ciljnoga jezika i drugih kultura.
Učenik samostalno analizira sličnosti i različitosti među različitim kulturama, navodi i opisuje primjere u poznatome kontekstu te iz raznih multimodalnih izvora izdvaja važne činjenice o zemljama ciljnoga jezika i drugih kultura.
B.7.2. Učenik objašnjava proces vlastitoga učenja tijekom međukulturnoga iskustva.
- prepričava tijek međukulturnoga susreta
- opisuje strategije koje je primjenjivao kako bi naučio nešto o kulturi druge osobe
Učenik uz stalnu pomoć prepričava dijelove međukulturnoga susreta te navodi neke od strategija kojima se koristio tijekom međukulturnoga iskustva.
Učenik uz čestu pomoć prepričava dijelove međukulturnoga susreta te navodi neke od strategija kojima se koristio tijekom međukulturnoga iskustva.
Učenik uz povremenu pomoć prepričava tijek međukulturnoga susreta i opisuje strategije kojima se koristio tijekom međukulturnoga iskustva.
Učenik samostalno prepričava tijek međukulturnoga susreta i tumači strategije kojima se koristio tijekom međukulturnoga iskustva.
B.7.3. Učenik primjenjuje osnovne društveno-jezične funkcije jezika koristeći se jednostavnim izrazima.
- izražava osnovne društveno-jezične funkcije s pomoću jednostavnih jezičnih struktura u tekstu niže razine složenosti
- primjenjuje odgovarajuće strukture minimalnih odgovora i one za postavljanje pitanja
- koristi se osnovnim tehnikama za preuzimanje prava na riječ i promjenu teme
- pristojno se odnosi prema drugima
- izražava komplimente
Učenik uz stalnu pomoć u nekim slučajevima primjenjuje osnovne društveno-jezične funkcije u školskome kontekstu.
Učenik uz čestu pomoć primjenjuje osnovne društveno-jezične funkcije u poznatome kontekstu.
Učenik uz povremenu pomoć u većini slučajeva primjenjuje osnovne društveno-jezične funkcije u poznatome kontekstu.
Učenik samostalno primjenjuje osnovne društveno-jezične funkcije u različitim kontekstima.
B.7.4. Učenik objašnjava opasnost od generalizacija, predrasuda i stereotipa i potrebu za njihovom razgradnjom te prepoznaje postojanje osnovnih strategija za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje stereotipa i predrasuda.
- opisuje mogući utjecaj generalizacija, predrasuda i stereotipa na osobne i međukulturne odnose
- navodi primjere neuspješnih kulturnih susreta zbog nesporazuma uzrokovanih generalizacijama, predrasudama i stereotipima
- ističe važnost razotkrivanja i razgradnje generalizacija, predrasuda i stereotipa
- uočava načine rješavanja kulturno uvjetovanih nesporazuma
Učenik uz stalnu pomoć osvještava opasnost od generalizacija, predrasuda i stereotipa te važnost njihova razotkrivanja i razgradnje.
Učenik uz čestu pomoć opisuje utjecaj generalizacija, predrasuda i stereotipa na osobne i međukulturne odnose te opisuje važnost njihova razotkrivanja i razgradnje.
Učenik uz povremenu pomoć komentira utjecaj generalizacija, predrasuda i stereotipa na osobne i međukulturne odnose te komentira važnost njihova razotkrivanja i razgradnje.
Učenik samostalno objašnjava utjecaj generalizacija, predrasuda i stereotipa na osobne i međukulturne odnose te komentira važnost njihova razotkrivanja i razgradnje neovisno o kontekstu.
B.7.5. Učenik opisuje pojedine čimbenike koji pridonose (ne)razumijevanju među kulturama.
- objašnjava kako tumačenje pojava drugih kultura iz osobnoga gledišta, omalovažavanje drugoga i drugačijega i nedostatak empatije dovode do međukulturnih nesporazuma
- objašnjenja potkrepljuje primjerima iz poznatoga konteksta
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje čimbenike koji pridonose nerazumijevanju među kulturama.
Učenik uz čestu pomoć prepoznaje čimbenike koji pridonose nerazumijevanju među kulturama.
Učenik uz povremenu pomoć navodi i opisuje čimbenike koji pridonose nerazumijevanju među kulturama.
Učenik samostalno objašnjava čimbenike koji pridonose nerazumijevanju među kulturama.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
C.7.1. Učenik izabire i primjenjuje osnovne kognitivne strategije učenja jezika primjerene različitim zadatcima.
- planira i priprema jezične aktivnosti
- primjenjuje jednostavne leksičke i strukturne obrasce/pravila
- koristi se kontekstom i prethodnim znanjem radi određivanja značenja i izgovora riječi
Učenik uz stalnu pomoć izabire i primjenjuje osnovne kognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć izabire i primjenjuje osnovne kognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć u većini slučajeva učinkovito primjenjuje osnovne kognitivne strategije učenja jezika.
Učenik samostalno i učinkovito izabire i primjenjuje osnovne kognitivne strategije učenja jezika.
C.7.2. Učenik izabire i primjenjuje osnovne metakognitivne strategije učenja jezika primjerene različitim zadatcima.
- postavlja ciljeve učenja i organizira vlastito učenje s naglaskom na organizaciju vremena
- prepoznaje i koristi se metodama koje su mu više pomogle pri učenju
- prati napredak u učenju kratkim tekstom
Učenik uz stalnu pomoć izabire i primjenjuje osnovne metakognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć izabire i primjenjuje osnovne metakognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć u većini slučajeva učinkovito primjenjuje osnovne metakognitivne strategije učenja jezika.
Učenik samostalno i učinkovito izabire i primjenjuje osnovne metakognitivne strategije učenja jezika.
C.7.3. Učenik izabire i primjenjuje osnovne društveno-afektivne strategije učenja jezika primjerene različitim zadatcima.
- razvija svijest o ulozi učenja jezika u jačanju samopouzdanja
- aktivno sluša i uvažava mišljenja drugih
- sudjeluje u procesu donošenja odluka u skupini
Učenik uz stalnu pomoć izabire i primjenjuje osnovne društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć izabire i primjenjuje osnovne društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć i u većini slučajeva učinkovito primjenjuje osnovne društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Učenik samostalno i učinkovito izabire i primjenjuje osnovne društveno-afektivne strategije učenja jezika.
C.7.4. Učenik prilagođava i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja u stvaranju različitih vrsta kratkih tekstova poznatih sadržaja.
- kreativno oblikuje različite vrste kratkih tekstova poznatih sadržaja
- koristi se tehnikom slučajnih pojmova i oluje ideja u pripremi usmenoga i pisanoga izlaganja
Učenik uz stalnu pomoć prilagođava osnovne tehnike kreativnoga izražavanja i uz stalnu pomoć se njima koristi.
Učenik uz čestu pomoć prilagođava osnovne tehnike kreativnoga izražavanja i uz čestu pomoć se njima koristi.
Učenik uz povremenu pomoć učinkovito prilagođava osnovne tehnike kreativnoga izražavanja i uz povremenu se pomoć njima koristi.
Učenik samostalno i učinkovito prilagođava osnovne tehnike kreativnoga izražavanja i uz pomoć se njima koristi.
C.7.5. Učenik povezuje osnovne vještine kritičkoga mišljenja i koristi se njima: objašnjava informacije, tumači i procjenjuje svoja i tuđa mišljenja, stavove i vrijednosti i rješava problemske situacije.
- promišlja temu
- provjerava informacije procjenjujući njihovu aktualnost i svrhovitost u rješavanju problemske situacije
- tumači i kritički procjenjuje mišljenja, stavove i vrijednosti
Učenik uz stalnu pomoć povezuje osnovne vještine kritičkoga mišljenja i uz stalnu pomoć se njima koristi.
Učenik uz čestu pomoć povezuje osnovne vještine kritičkoga mišljenja i uz čestu pomoć se njima koristi.
Učenik uz povremenu pomoć učinkovito povezuje osnovne vještine kritičkoga mišljenja i uz povremenu se pomoć njima koristi.
Učenik samostalno i učinkovito povezuje i osnovne vještine kritičkoga mišljenja i samostalno se njima koristi.
C.7.6. Učenik izabire i tumači informacije iz različitih izvora te izvodi kratke prezentacije srednje složenih sadržaja.
- iz različitih ponuđenih izvora izabire i kritički objašnjava svoj izbor informacija prema smjernicama i prezentira ih
Učenik uz stalnu pomoć izabire i tumači informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi kratke prezentacije srednje složenih sadržaja prema smjernicama.
Učenik uz čestu pomoć izabire i tumači informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi kratke prezentacije srednje složenih sadržaja prema smjernicama.
Učenik uz povremenu pomoć izabire i tumači informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi kratke prezentacije srednje složenih sadržaja prema smjernicama.
Učenik samostalno izabire i tumači informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi kratke prezentacije srednje složenih sadržaja prema smjernicama.
8. razred
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
A.8.1. Učenik razumije tekst srednje dužine i poznate tematike pri slušanju i čitanju.
- globalno i selektivno razumije tekst
- izdvaja ključne i specifične informacije
- primjenjuje strategije za poboljšanje razumijevanja pri slušanju i čitanju
Učenik uz stalnu pomoć u manje zahtjevnim aktivnostima pokazuje razumijevanje glavne poruke teksta srednje dužine i poznate tematike te izdvaja ključne i neke specifične informacije.
Učenik uz čestu pomoć u većini aktivnosti pokazuje razumijevanje glavne poruke teksta srednje dužine i poznate tematike te izdvaja ključne i neke specifične informacije.
Učenik uz povremenu pomoć u većini aktivnosti pokazuje razumijevanje glavne poruke teksta srednje dužine i poznate tematike te izdvaja ključne i specifične informacije.
Učenik u svim aktivnostima pokazuje razumijevanje glavne poruke teksta srednje dužine i poznate tematike te samostalno izdvaja glavnu poruku, ključne i specifične informacije.
A.8.2. Učenik razlikuje i koristi se naglaskom i intonacijom kako bi obogatio poruku.
- koristi se naglaskom i intonacijom kako bi izrazio različit smisao informacije
- izražava stav prema onome što govori
Učenik se uz stalnu pomoć koristi naglaskom i intonacijom u učestalim, poznatim i naučenim porukama i situacijama te se koristi naglaskom i intonacijom radi izražavanja vlastitoga stava i značenja informacija.
Učenik se uz čestu pomoć koristi naglaskom i intonacijom u poznatim porukama i situacijama radi izražavanja vlastitoga stava i značenja informacije.
Učenik se uz povremenu pomoć koristi naglaskom i intonacijom u porukama radi izražavanja vlastitoga stava i značenja informacije.
Učenik se samostalno koristi naglaskom i intonacijom u porukama radi izražavanja vlastitoga stava i značenja informacije.
A.8.3. Učenik govori tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama niže razine složenosti.
- planira i priprema strukturu i sadržaj teksta
- povezuje elemente teksta u logičnu cjelinu koristeći se odgovarajućim jezičnim strukturama
- uređuje, tj. ispravlja svoj govor
Učenik uz stalnu pomoć planira i priprema tekst srednje dužine, povezuje elemente teksta, prenosi glavnu poruku teksta te se koristi učestalim jezičnim strukturama. Ispravlja svoj govor uz stalnu pomoć.
Učenik uz čestu pomoć planira i priprema tekst srednje dužine, povezuje elemente teksta, prenosi glavnu poruku i ključne informacije teksta te se koristi odgovarajućim jezičnim strukturama. Ispravlja svoj govor uz čestu pomoć.
Učenik uz povremenu pomoć planira i priprema tekst srednje dužine, povezuje elemente teksta, prenosi glavnu poruku i ključne informacije te se koristi odgovarajućim jezičnim strukturama. Uz povremenu pomoć ispravlja svoj govor.
Učenik samostalno planira i priprema tekst srednje dužine, povezuje elemente teksta, prenosi glavnu poruku teksta te se koristi odgovarajućim jezičnim strukturama. Samostalno ispravlja svoj govor.
A.8.4. Učenik sudjeluje u dužemu planiranom i dužemu jednostavnome neplaniranom razgovoru poznate tematike.
- planira i priprema sadržaj i strukturu razgovora
- sudjeluje u neplaniranome razgovoru poznate tematike
- koristi se odgovarajućim jezičnim strukturama
Učenik uz stalnu pomoć planira, priprema i sudjeluje u planiranome razgovoru, sudjeluje u jednostavnome neplaniranom razgovoru poznate tematike te se koristi učestalim jezičnim strukturama.
Učenik uz čestu pomoć planira, priprema i sudjeluje u planiranome razgovoru, sudjeluje u jednostavnome neplaniranom razgovoru poznate tematike te se koristi odgovarajućim jezičnim strukturama.
Učenik uz povremenu pomoć planira, priprema i sudjeluje u planiranome razgovoru, započinje i razvija komunikaciju u jednostavnome neplaniranom razgovoru poznate tematike te se koristi odgovarajućim jezičnim strukturama.
Učenik samostalno planira, priprema i sudjeluje u planiranome razgovoru; započinje i razvija komunikaciju u neplaniranome razgovoru poznate tematike, tečno, točno i spontano govori te se koristi odgovarajućim jezičnim strukturama.
A.8.5. Učenik zapisuje kratak i jednostavan izgovoreni tekst poznate tematike.
- zapisuje izgovoreni tekst u kojemu se nalaze poznate jezične strukture
- koristi se osnovnim pravopisnim znakovima
Učenik uz stalnu pomoć zapisuje izgovoreni tekst poznate tematike i odvaja dijelove rečenica i rečenice osnovnim pravopisnim znakovima.
Učenik uz čestu pomoć zapisuje izgovoreni tekst poznate tematike i odvaja dijelove rečenica i rečenice osnovnim pravopisnim znakovima.
Učenik uz povremenu pomoć zapisuje izgovoreni tekst poznate tematike i odvaja dijelove rečenica i rečenice osnovnim pravopisnim znakovima.
Učenik samostalno zapisuje izgovoreni tekst poznate tematike i odvaja dijelove rečenica i rečenice osnovnim pravopisnim znakovima.
A.8.6. Učenik piše strukturiran tekst srednje dužine i poznate tematike koristeći se jezičnim strukturama niže razine složenosti i razlikujući pravopisna pravila u hrvatskome i engleskome jeziku.
- planira strukturu i sadržaj teksta
- koristi se primjerenim veznim sredstvima i jezičnim strukturama niže razine složenosti
- primjenjuje pravopisna pravila
- uređuje, tj. ispravlja svoj tekst
Učenik uz stalnu pomoć piše strukturiran tekst srednje dužine poznate tematike koristeći se nekim jezičnim strukturama niže razine složenosti i primjenjuje osnovna pravopisna pravila. Uz stalnu pomoć ispravlja svoj tekst.
Učenik uz čestu pomoć piše strukturiran tekst srednje dužine poznate tematike koristeći se s više jezičnih struktura niže razine složenosti i primjenjuje osnovna pravopisna pravila. Uz čestu pomoć ispravlja svoj tekst.
Učenik uz povremenu pomoć piše strukturiran tekst srednje dužine poznate tematike koristeći se većinom jezičnih struktura niže razine složenosti i primjenjuje osnovna pravopisna pravila. Uz povremenu pomoć ispravlja svoj tekst.
Učenik samostalno piše kratak strukturiran tekst srednje dužine poznate tematike koristeći se svim jezičnim strukturama niže razine složenosti i primjenjuje osnovna pravopisna pravila. Samostalno ispravlja svoj tekst i tekst vršnjaka.
preporuke za ostvarivanje ishoda
Preporučene teme: Obrazovanje, Svijet rada, Planovi za budućnost, Putovanja, Interesi, Zdravlje
Leksičke strukture: biraju se primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne cikluse.
Funkcije: opisivanje ljudi, stvari i mjesta, opisivanje osjećaja, opisivanje prošlih događaja, izražavanje planova za budućnost, izražavanje (ne)slaganja, izražavanje obveze i potrebe, zamolbe i prijedlozi, uspoređivanje
Ključne gramatičke strukture: Future forms, Past simple, Present perfect simple, Past continuous, Conditional clauses (type 1), Passive, Reported speech (present simple)
Tekstne vrste - pisana produkcija: formalno pismo, email, kratak članak, vrlo kratka priča, pjesma, osvrt (npr. na knjigu, predstavu, film), prepričavanje, intervju, osobni dnevnik, prezentacija, biografija, letak, blog, jednostavne bilješke, recept, reklamne poruke
Metodičke preporuke: poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na govornoj i pisanoj komunikaciji i učenju iz situacije te s pomoću zornih sredstava. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja postupnim upućivanjem na pojedine pravilnosti i analogije i uvođenje u osnove metajezika. Strukturni se obrasci usvajaju induktivno, na temelju velikoga broja primjera. Od sedmog se razreda poučavanje temelji na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Osim metajezika, postupno se povećava i udio kognitivnoga pristupa jeziku.
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
B.8.1. Učenik kritički povezuje informacije o zemljama ciljnoga jezika i drugim kulturama u novim kontekstima.
- pronalazi i obrazlaže informacije o zemljama ciljnoga jezika i drugim kulturama
- izvodi zaključke i prilagođava informacije različitim kontekstima
- kritički povezuje informacije iz književnih tekstova (npr. duže priče, kraći romani, pjesme i sl.)
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje nove informacije o zemljama ciljnoga jezika i drugim kulturama te uočava moguću primjenu informacija u poznatome kontekstu.
Učenik uz čestu pomoć povezuje nove informacije o zemljama ciljnoga jezika i drugim kulturama te primjenjuje informacije u poznatome kontekstu.
Učenik uz povremenu pomoć objašnjava nove informacije o zemljama ciljnoga jezika i drugim kulturama, prilagođava informacije različitim kontekstima.
Učenik samostalno obrazlaže informacije o zemljama ciljnoga jezika i drugim kulturama, izvodi zaključke u novim kontekstima.
B.8.2. Učenik izabire komunikacijske obrasce prikladne zadanomu kontekstu te započinje interakciju s drugima radi zadovoljenja vlastitih međukulturnih komunikacijskih potreba.
- razlikuje formalne i neformalne kontekste s obzirom na komunikacijsku situaciju i sugovornike
- primjenjuje odgovarajuće naučene obrasce u okviru tematskih sadržaja
- inicira međukulturni susret u fizičkome ili digitalnome okružju kako bi zadovoljio vlastitu znatiželju i/ili razmijenio informacije
Učenik uz stalnu pomoć navodi razlike između formalnoga i neformalnoga stila te na temelju predloška primjenjuje odgovarajuće naučene obrasce u poznatome kontekstu i započinje interakciju s drugima u neposrednome okružju.
Učenik uz čestu pomoć opisuje razlike između formalnoga i neformalnoga stila te primjenjuje odgovarajuće naučene obrasce u poznatome kontekstu i započinje interakciju s drugima u neposrednome okružju.
Učenik uz povremenu pomoć razlikuje formalne i neformalne kontekste, primjenjuje odgovarajuće naučene obrasce u poznatome kontekstu te povremeno započinje interakciju s drugima u različitim kontekstima.
Učenik samostalno i uglavnom točno razlikuje formalne i neformalne kontekste, primjenjuje odgovarajuće naučene obrasce te vrlo često započinje interakciju s drugima u različitim kontekstima.
B.8.3. Učenik objašnjava osnovne strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje stereotipa i predrasuda o vlastitoj kulturi i stranim kulturama te utjecaj generalizacija, predrasuda i stereotipa na pojedinca i procjenjuje važnost učenja stranih jezika.
- tumači i daje primjere osnovnih strategija za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma (traži pojašnjenje i dodatne informacije, razvija svijest o kulturnoj uvjetovanosti pojava i njihovoj interpretaciji)
- svojim riječima sažeto opisuje načine otkrivanja implicitnih stereotipa i predrasuda o vlastitoj kulturi i stranim kulturama
- prepoznaje pretpostavke na kojima se stereotipi i predrasude temelje
- prepoznaje važnost procjenjivanja utemeljenosti stereotipa i predrasuda
- prihvaća različitosti i razmatra pojave izvan uvriježenih okvira
- upozorava na mogućnost stjecanja pogrešne i/ili nepotpune slike o narodu i/ili kulturi zbog generalizacija, stereotipa i predrasuda
- ističe mogućnost da će pojedinac ostati uskraćen za nova iskustva zbog svoga inicijalnoga stava
- raspravlja o važnosti učenja stranih jezika
Učenik uz stalnu pomoć opisuje osnovne strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, osvještava postojanje implicitnih stereotipa i predrasuda o vlastitoj kulturi i stranim kulturama te mogućnosti stjecanja pogrešne i/ili nepotpune slike o narodu i/ili kulturi ili mogućnosti da će pojedinac ostati uskraćen za nova iskustva zbog svoga inicijalnoga stava.
Učenik uz čestu pomoć opisuje osnovne strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, prepoznaje načine otkrivanja implicitnih stereotipa i predrasuda o vlastitoj kulturi i stranim kulturama te komentira opasnosti od generalizacija, stereotipa i predrasuda.
Učenik uz povremenu pomoć objašnjava osnovne strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, opisuje načine otkrivanja implicitnih stereotipa i predrasuda o vlastitoj kulturi i stranim kulturama i objašnjava opasnosti od generalizacija, stereotipa i predrasuda i njihov utjecaj na pojedinca te raspravlja o važnosti učenja stranih jezika.
Učenik samostalno objašnjava osnovne strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, tumači načine otkrivanja implicitnih stereotipa i predrasuda o vlastitoj i stranoj kulturi te samostalno, uz vlastite primjere objašnjava opasnosti od generalizacija, stereotipa i predrasuda i njihov utjecaj na pojedinca te raspravlja o važnosti učenja stranih jezika.
preporuke za ostvarivanje ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi u ovoj domeni ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda u domeni Komunikacijska jezična kompetencija.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
C.8.1. Učenik ovladava osnovnim kognitivnim strategijama učenja i procjenjuje njihovu učinkovitost.
- raspravlja i razmjenjuje iskustva i ideje o strategijama učenja
- pretpostavlja značenje nepoznatih riječi na temelju konteksta i strukture riječi
- dedukcijom dolazi do pravila za upotrebu jezika
Učenik uz stalnu pomoć ovladava osnovnim kognitivnim strategijama učenja i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik uz čestu pomoć ovladava osnovnim kognitivnim strategijama učenja i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik uz povremenu pomoć uglavnom uspješno ovladava većinom osnovnih kognitivnih strategija učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik samostalno ovladava osnovnim kognitivnim strategijama učenja i procjenjuje njihovu učinkovitost.
C.8.2. Učenik ovladava osnovnim metakognitivnim strategijama učenja i procjenjuje njihovu učinkovitost.
- sustavno prati i vrednuje vlastito učenje
- vodi dnevnik učenja, konzultira se s učiteljem
- procjenjuje učenje drugih radi unapređenja učinkovitosti vlastitoga učenja
- prati napredak u učenju jednostavnim tekstom srednje dužine
Učenik uz stalnu pomoć ovladava osnovnim metakognitivnim strategijama učenja i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik uz čestu pomoć ovladava osnovnim metakognitivnim strategijama učenja i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik uz povremenu pomoć uglavnom uspješno ovladava većinom osnovnih metakognitivnih strategija učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik samostalno ovladava osnovnim metakognitivnim strategijama učenja i procjenjuje njihovu učinkovitost.
C.8.3. Učenik ovladava osnovnim društveno-afektivnim strategijama učenja i procjenjuje njihovu učinkovitost.
- samoga sebe potiče u radu imajući na umu ciljeve učenja jezika i prednosti koje donosi znanje
- voljan je preuzeti rizik u jezičnim aktivnostima unatoč mogućim pogreškama ili poteškoćama
- aktivno sluša i uvažava mišljenja drugih empatično i prihvaćanjem različitosti
Učenik uz stalnu pomoć ovladava osnovnim društveno-afektivnim strategijama učenja i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik uz čestu pomoć ovladava osnovnim društveno-afektivnim strategijama učenja i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik uz povremenu pomoć uglavnom uspješno ovladava većinom osnovnih društveno-afektivnih strategija učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik samostalno ovladava osnovnim društveno-afektivnim strategijama učenja i procjenjuje njihovu učinkovitost.
C.8.4. Učenik razvija osnovne tehnike kreativnoga izražavanja i koristi se njima pri stvaranju različitih vrsta tekstova srednje dužine poznatih sadržaja.
- kreativno oblikuje različite vrste tekstova srednje dužine poznatih sadržaja (esej u kojemu iznosi pozitivne i negativne strane problema i/ili iznosi svoje mišljenje, rješenje i slično)
- provodi kratko istraživanje nudeći originalna rješenja problema i/ili zaključke
Učenik uz stalnu pomoć razvija i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik uz čestu pomoć razvija i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik uz povremenu pomoć učinkovito razvija i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik samostalno i učinkovito razvija i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja.
C.8.5. Učenik razvija i koristi se osnovnim vještinama kritičkoga mišljenja: interpretira informacije, vrednuje svoje i tuđa mišljenja, stavove i vrijednosti, rješava problemske situacije i donosi odluke.
- razmatra različita gledišta, uključuje se u diskusiju i surađuje s drugima u rješavanju problemskih situacija i donošenju logičkih odluka
- kritički vrednuje svoje i tuđa mišljenja, stavove i vrijednosti
Učenik uz stalnu pomoć razvija osnovne vještine kritičkoga mišljenja i uz stalnu pomoć se njima koristi.
Učenik uz čestu pomoć razvija i osnovne vještine kritičkoga mišljenja i uz čestu pomoć se njima koristi.
Učenik uz povremenu pomoć učinkovito razvija osnovne vještine kritičkoga mišljenja i uz povremenu se pomoć njima koristi.
Učenik samostalno i učinkovito razvija osnovne vještine kritičkoga mišljenja i samostalno se njima koristi.
C.8.6. Učenik uspoređuje i vrednuje informacije iz različitih izvora te izvodi kratke prezentacije srednje složenih sadržaja.
- uspoređuje različita gledišta iz kojih se tumače informacije u različitim izvorima
- kritički analizira i vrednuje informacije radi upotrebe u tekstovima i prezentacijama
Učenik uz stalnu pomoć uspoređuje i vrednuje informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi kratke prezentacije srednje složenih sadržaja.
Učenik uz čestu pomoć uspoređuje i vrednuje informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi kratke prezentacije srednje složenih sadržaja.
Učenik uz povremenu pomoć uspoređuje i vrednuje informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi kratke prezentacije srednje složenih sadržaja.
Učenik samostalno uspoređuje i vrednuje informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi kratke prezentacije srednje složenih sadržaja.
preporuke za ostvarivanje ishoda
Osnovne strategije učenja jezika, tehnike kreativnoga izražavanja i vještine kritičkoga mišljenja primjenjuju se u učenju i poučavanju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija .
Osnovna škola (70+70+70+70+70)
2. ciklus
4 . razred
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
A.4.1. Učenik neverbalno i verbalno reagira na izgovorene riječi i jednostavne upute.
- povezuje izgovorene riječi ili zvučni zapis riječi sa slikovnim prikazima i predmetima
- povezuje izgovorene upute ili zvučni zapis uputa s radnjama
- imenuje nazive na temelju uputa ili pitanja
Učenik češće reagira neverbalno nego verbalno; uz stalnu pomoć reagira na učestale riječi i upute.
Učenik češće reagira neverbalno nego verbalno; uz čestu pomoć reagira na učestale riječi i upute.
Učenik neverbalno i verbalno reagira na više riječi i na različite upute uz povremenu pomoć.
Učenik samostalno neverbalno i verbalno reagira na većinu riječi i uputa.
A.4.2. Učenik povezuje govoreni i pisani oblik slova.
- pokazuje i zapisuje slovo nakon slušanja izgovora toga slova
- slovka na razini izoliranih, zapisanih slova
Učenik uz stalnu pomoć pokazuje i zapisuje slova jasnije veze između izgovora na engleskome i hrvatskome jeziku te pravilno izgovara jednostavnija slova engleske abecede.
Učenik uz čestu pomoć pokazuje i zapisuje slova jasnije veze između izgovora na engleskome i hrvatskome jeziku i neka slova s manje jasnom vezom te pravilno izgovara jednostavnija slova engleske abecede i dio složenijih slova.
Učenik uz povremenu pomoć pokazuje i zapisuje većinu slova te pravilno izgovara više slova engleske abecede.
Učenik samostalno pokazuje i zapisuje sva slova te pravilno izgovara sva slova engleske abecede.
A.4.3. Učenik razumije glavnu poruku kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike pri slušanju i čitanju.
- neverbalno i verbalno pokazuje razumijevanje glavne poruke (odgovara na pitanja razumijevanja, pokazuje slikovnu karticu i sl.)
Učenik uz stalnu pomoć u manje zahtjevnim aktivnostima pokazuje razumijevanje glavne poruke kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike pri slušanju i čitanju.
Učenik uz čestu pomoć u manje zahtjevnim aktivnostima pokazuje razumijevanje glavne poruke kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike pri slušanju i čitanju.
Učenik uz povremenu pomoć u većini aktivnosti pokazuje razumijevanje glavne poruke kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike pri slušanju i čitanju.
Učenik u svim aktivnostima pokazuje razumijevanje glavne poruke kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike pri slušanju i čitanju.
A.4.4. Učenik izgovara učestale riječi i vrlo kratke rečenice oponašajući engleski sustav glasova.
- izgovara učestale riječi (imenuje, odgovara) i niže riječi u rečenicu na temelju slikovnoga, slušnoga i pisanoga poticaja
Učenik uz stalnu pomoć izgovara učestale riječi i pravilno izgovara manje zahtjevne glasove; uz stalnu pomoć niže riječi u vrlo kratke rečenice.
Učenik uz čestu pomoć izgovara učestale riječi i pravilno izgovara manje zahtjevne glasove; uz čestu pomoć niže riječi u vrlo kratke rečenice.
Učenik uz povremenu pomoć izgovara više učestalih riječi i pravilno izgovara većinu glasova; uz povremenu pomoć niže riječi u vrlo kratke rečenice.
Učenik samostalno izgovara većinu učestalih riječi i pravilno izgovara većinu glasova; samostalno niže riječi u vrlo kratke rečenice.
A.4.5. Učenik ponavlja kratke i jednostavne rečenice oponašajući intonaciju.
- ponavlja rečenice oponašajući intonaciju izjavne, upitne i usklične rečenice
Učenik uz stalnu pomoć ponavlja cijelu rečenicu i oponaša jednostavniju intonaciju.
Učenik uz čestu pomoć ponavlja cijelu rečenicu i oponaša različite intonacije.
Učenik uz povremenu pomoć ponavlja cijelu rečenicu i oponaša različite intonacije.
Učenik samostalno ponavlja cijelu rečenicu i oponaša različite intonacije.
A.4.6. Učenik izgovara učestale riječi i kratke i jednostavne rečenice s poznatim riječima oponašajući engleski sustav glasova.
- izgovara učestale riječi (imenuje, odgovara) i niže riječi u rečenicu na temelju slikovnoga, slušnoga i pisanoga poticaja
Učenik uz stalnu pomoć izgovara učestale riječi i pravilno izgovara manje zahtjevne glasove; uz stalnu pomoć niže riječi u kratke rečenice.
Učenik uz čestu pomoć izgovara učestale riječi i pravilno izgovara manje zahtjevne glasove; uz čestu pomoć niže riječi u kratke rečenice.
Učenik uz povremenu pomoć izgovara više učestalih riječi i pravilno izgovara većinu glasova; uz povremenu pomoć niže riječi u kratke rečenice
Učenik samostalno izgovara većinu učestalih riječi i pravilno izgovara većinu glasova; samostalno niže riječi u kratke rečenice.
A.4.7. Učenik s drugom osobom u govoru razmjenjuje naučene jednostavne rečenice.
- koristi se osnovnim komunikacijskim obrascima
- pozdravlja, predstavlja se, pita za ime
- čestita rođendan i blagdane, zahvaljuje
- postavlja naučena pitanja i daje odgovore povezane s temom
Učenik uz stalnu pomoć razmjenjuje s drugom osobom nekoliko lakših jednostavnih rečenica postavljajući naučena pitanja i dajući naučene odgovore.
Učenik uz čestu pomoć razmjenjuje s drugom osobom lakše rečenice postavljajući naučena pitanja i dajući naučene odgovore.
Učenik uz povremenu pomoć razmjenjuje s drugom osobom rečenice postavljajući naučena pitanja i dajući naučene odgovore; pokušava dati i vlastite odgovore.
Učenik samostalno razmjenjuje s drugom osobom rečenice postavljajući naučena pitanja i dajući naučene i vlastite odgovore.
A.4.8. Učenik piše kratke i jednostavne rečenice.
- piše rečenice na temelju predloška te manje i više strukturiranih aktivnosti (preslagivanje riječi, odgovaranje na pitanja, slikopriča, dovršavanje rečenice i sl.)
Učenik uz stalnu pomoć piše kratke i jednostavne rečenice na temelju aktivnosti koje su više strukturirane.
Učenik uz čestu pomoć piše kratke i jednostavne rečenice na temelju aktivnosti koje su više strukturirane.
Učenik uz povremenu pomoć piše kratke i jednostavne rečenice na temelju različitih primjerenih aktivnosti.
Učenik samostalno piše kratke i jednostavne rečenice na temelju svih primjerenih aktivnosti.
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
B.4.1. Učenik uočava povezanost jezika i kulture u poznatome kontekstu te navodi osnovne činjenice i obilježja zemalja ciljnoga jezika.
- prepoznaje i imenuje osnovne kulturno specifične elemente
- navodi primjere riječi iz materinskoga i ciljnoga jezika koje su kulturno uvjetovane
- prepoznaje najpoznatija obilježja zemalja ciljnoga jezika i nacionalne simbole
- ponavlja prigodne sadržaje i aktivnosti u poznatome kontekstu u okviru tematskih sadržaja
- prepoznaje sličnosti i razlike u običajima i tradiciji te između svoje svakodnevice i svakodnevice vršnjaka u zemljama ciljnoga jezika i drugih kultura
- primjereno reagira na različite književne tekstove (npr. pjesmice, brojalice, jednostavne pjesme, priče, bajke, basne i sl.)
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje kulturno specifične elemente i najpoznatija obilježja zemalja ciljnoga jezika te neverbalno ili verbalno na materinskome jeziku reagira na prigodne sadržaje i uz stalnu pomoć sudjeluje u aktivnostima.
Učenik uz čestu pomoć i u nekim slučajevima imenuje i nabraja osnovne kulturno specifične elemente i najpoznatija obilježja zemalja ciljnoga jezika te uz pomoć ponavlja prigodne sadržaje i aktivnosti prema predlošku.
Učenik uz povremenu pomoć imenuje i nabraja osnovne kulturno specifične elemente i najpoznatija obilježja zemalja ciljnoga jezika te ponavlja prigodne sadržaje i aktivnosti prema predlošku.
Učenik samostalno i uglavnom točno imenuje i nabraja osnovne kulturno specifične elemente i najpoznatija obilježja zemalja ciljnoga jezika te navodi prigodne sadržaje i ponavlja aktivnosti prema predlošku.
B.4.2. Učenik uspostavlja kontakt koristeći se osnovnim obrascima uljudnoga ophođenja u simuliranim i/ili stvarnim međukulturnim susretima te reagira na primjerima međukulturnoga iskustva u fizičkome ili digitalnome okružju.
- prepoznaje prikladne oblike oslovljavanja u komunikaciji na stranome i materinskome jeziku
- koristi se odgovarajućim izrazima za pozdravljanje, oslovljavanje i predstavljanje osoba u poznatome kontekstu na formalnoj razini
- izražava ispriku
- navodi i imenuje sudionike međukulturnoga susreta
- uz primjenu odgovarajućih izraza neverbalno reagira u situacijama međukulturnoga iskustva u fizičkome ili digitalnome okružju
Učenik neverbalno ili verbalno na materinskome jeziku reagira na izraze za pozdravljanje, oslovljavanje i predstavljanje osoba u poznatome kontekstu na formalnoj razini te uz stalnu pomoć prepoznaje doživljeno međukulturno iskustvo u neposrednome okružju.
Učenik uz čestu pomoć neverbalno i/ili verbalno, na materinskome ili ciljnome jeziku reagira na izraze za pozdravljanje, oslovljavanje i predstavljanje osoba u poznatome kontekstu na formalnoj razini te imenuje sudionike i navodi kontekst doživljenoga međukulturnog iskustva u fizičkome ili digitalnome okružju.
Učenik uz povremenu pomoć upotrebljava izraze za pozdravljanje, oslovljavanje i predstavljanje osoba u poznatome kontekstu na formalnoj razini, imenuje i navodi sudionike međukulturnoga iskustva te uz pomoć reagira u skladu s kontekstom međukulturnoga iskustva u fizičkome ili digitalnome okružju.
Učenik samostalno verbalno reagira i uspostavlja kontakt u poznatome formalnom kontekstu simuliranih i/ili stvarnih međukulturnih susreta, navodi i imenuje sudionike te neverbalno i verbalno reagira u situacijama međukulturnoga iskustva u skladu s kontekstom fizičkoga ili digitalnoga okružja.
B.4.3. Učenik reagira na primjere pozitivnih načina ophođenja prema pripadnicima drugih kultura u poznatome kontekstu.
- verbalno ili neverbalno reagira na pristojno i prihvatljivo ponašanje u poznatome kontekstu
- objašnjava načine kako uključiti druge i drugačije u različite aktivnosti
- ističe važnost prihvaćanja drugih i drugačijih
- primjenjuje poželjne oblike ponašanja u vlastitome razredu i školi
Učenik uz stalnu pomoć uočava primjere kako uključiti druge i drugačije u različite aktivnosti u neposrednome okružju.
Učenik uz čestu pomoć prepoznaje i razlikuje primjere kako uključiti druge i drugačije u različite aktivnosti u neposrednome okružju i povremeno primjenjuje poželjne oblike ponašanja.
Učenik uz povremenu pomoć neverbalno i/ili verbalno reagira te uključuje druge i drugačije u različite aktivnosti u različitome kontekstu.
Učenik samostalno neverbalno i/ili verbalno reagira pozitivno se ophodeći prema drugima te uključuje druge i drugačije u različite aktivnosti u različitome kontekstu.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
C.4.1. Učenik izabire i primjenjuje najosnovnije kognitivne strategije učenja jezika.
- grupira slike i riječi uz pisani, zvučni zapis i izgovorenu riječ
- povezuje nove riječi/izraze s poznatima
- uvježbava jednostavne učestale rečenice i uspoređuje ih s materinskim jezikom
- koristi se mentalnim mapama radi zapamćivanja
Učenik uz stalnu pomoć izabire i primjenjuje najosnovnije kognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć izabire i primjenjuje najosnovnije kognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć izabire i primjenjuje najosnovnije kognitivne strategije učenja jezika.
Učenik samostalno i učinkovito izabire i primjenjuje najosnovnije kognitivne strategije učenja jezika.
C.4.2. Učenik izabire i primjenjuje najosnovnije metakognitivne strategije učenja jezika.
- prepoznaje svrhu pojedinoga zadatka, priprema se za njegovo rješavanje i rješava ga
- primjenjuje vršnjačko vrednovanje prema uputama
- prati/zapisuje vlastiti napredak u učenju kratkim jednostavnim rečenicama
Učenik uz stalnu pomoć izabire i primjenjuje najosnovnije metakognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć izabire i primjenjuje najosnovnije metakognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć izabire i primjenjuje najosnovnije metakognitivne strategije učenja jezika.
Učenik samostalno i učinkovito izabire i primjenjuje najosnovnije metakognitivne strategije učenja jezika.
C.4.3. Učenik izabire i primjenjuje najosnovnije društveno-afektivne strategije učenja jezika.
- slijedi prirodnu znatiželju i time povećava motivaciju za učenje
- traži pomoć učitelja i prijatelja u rješavanju zadatka radi osjećaja samopouzdanja
- kontrolira osjećaj nemira
Učenik uz stalnu pomoć izabire i primjenjuje najosnovnije društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć izabire i primjenjuje najosnovnije društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć izabire i primjenjuje najosnovnije društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Učenik samostalno i učinkovito izabire i primjenjuje najosnovnije društveno-afektivne strategije učenja jezika.
C.4.4. Učenik proširuje raspon najosnovnijih tehnika kreativnoga izražavanja u govorenju i pisanju.
- kreativno se izražava u kratkim jednostavnim rečenicama prema predlošku
- izražava se različitim vrstama pokreta (mimika, geste, ples)
Učenik uz stalnu pomoć proširuje raspon najosnovnijih tehnika kreativnoga izražavanja.
Učenik uz čestu pomoć proširuje raspon najosnovnijih tehnika kreativnoga izražavanja.
Učenik uz povremenu pomoć proširuje raspon najosnovnijih tehnika kreativnoga izražavanja.
Učenik samostalno proširuje raspon najosnovnijih tehnika kreativnoga izražavanja.
C.4.5. Učenik izražava svoje mišljenje u jednostavnim svakodnevnim komunikacijskim situacijama te prepoznaje mišljenja drugih.
- uočava i razlikuje različita mišljenja
- izražava vlastito mišljenje
Učenik uz stalnu pomoć izražava svoje mišljenje te prepoznaje mišljenja drugih.
Učenik uz čestu pomoć izražava svoje mišljenje te prepoznaje mišljenja drugih.
Učenik uz povremenu pomoć izražava svoje mišljenje te prepoznaje mišljenja drugih.
Učenik samostalno izražava svoje mišljenje te prepoznaje mišljenja drugih.
C.4.6. Učenik pronalazi i povezuje osnovne informacije iz različitih izvora.
- pronalazi osnovne informacije iz različitih izvora (slikovni rječnik, interaktivni izvori, drugi učenici, školska knjižnica i sl.) povezujući njihove sadržaje
Učenik uz stalnu pomoć pronalazi i povezuje osnovne informacije iz različitih izvora.
Učenik uz čestu pomoć pronalazi i povezuje osnovne informacije iz različitih izvora.
Učenik uz povremenu pomoć pronalazi i povezuje osnovne informacije iz različitih izvora.
Učenik samostalno pronalazi i povezuje osnovne informacije iz različitih izvora.
5 . razred
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
A.5.1. Učenik razumije vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike pri slušanju i čitanju.
- pokazuje razumijevanje teksta
- koristi se osnovnim strategijama za poboljšanje razumijevanja pri slušanju i čitanju
- razumije glavnu poruku i ključnu informaciju
Učenik uz stalnu pomoć u manje zahtjevnim aktivnostima pokazuje razumijevanje vrlo kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike te navodi ključnu informaciju iz teksta.
Učenik uz čestu pomoć u dijelu aktivnosti pokazuje razumijevanje vrlo kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike te navodi ključnu informaciju iz teksta.
Učenik uz povremenu pomoć u aktivnostima pokazuje razumijevanje vrlo kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike te navodi ključnu informaciju iz teksta.
Učenik u aktivnostima pokazuje razumijevanje vrlo kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike te samostalno navodi ključnu informaciju iz teksta i povezuje ju s primjerom iz teksta.
A.5.2. Učenik izgovara slova poznate jednostavne zapisane riječi te zapisuje poznatu jednostavnu riječ slušajući izgovor slova koja čine tu riječ.
- slovka na razini zapisanih riječi
- piše riječ slovo po slovo nakon slušanja izgovora slova na razini poznatih riječi
Učenik uz stalnu pomoć pravilno izgovara jednostavnija slova engleske abecede te zapisuje slova jasnije veze između izgovora na engleskome i hrvatskome jeziku u poznatoj riječi.
Učenik uz čestu pomoć pravilno izgovara jednostavnija slova engleske abecede i dio složenijih slova te zapisuje slova jasnije veze između izgovora na engleskome i hrvatskome jeziku i neka slova s manje jasnom vezom u poznatoj riječi.
Učenik uz povremenu pomoć pravilno izgovara više slova engleske abecede te uglavnom zapisuje sva slova u poznatoj riječi.
Učenik samostalno pravilno izgovara sva slova engleske abecede te zapisuje sva slova u poznatoj riječi.
A.5.3. Učenik naglas čita poznat vrlo kratak i jednostavan tekst.
- poštuje fonološka obilježja engleskoga jezika (glasove, naglasak, ritam, intonaciju) pri čitanju naglas teksta, pojedinačno i u skupini
- prepoznaje početak i kraj rečenice
- primjenjuje pravila upotrebe osnovnih pravopisnih znakova
- čita naglas tečno
Učenik uz stalnu pomoć uspoređuje fonološka obilježja engleskoga i materinskoga jezika, uz stalnu pomoć primjenjuje pravila uporabe osnovnih pravopisnih znakova te djelomično prilagođava izgovor pri čitanju naglas vrlo kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike, pojedinačno i u skupini.
Učenik uz čestu pomoć uspoređuje fonološka obilježja engleskoga i materinskoga jezika, uz čestu pomoć primjenjuje pravila upotrebe osnovnih pravopisnih znakova te prilagođava izgovor za dio manje suptilnih razlika pri čitanju naglas vrlo kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike, pojedinačno i u skupini.
Učenik uz povremenu pomoć uspoređuje fonološka obilježja engleskoga i materinskoga jezika, uz povremenu pomoć primjenjuje pravila upotrebe osnovnih pravopisnih znakova te prilagođava izgovor za većinu razlika pri čitanju naglas vrlo kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike, pojedinačno i u skupini, te čita naglas s elementima izražajnoga čitanja.
Učenik samostalno uspoređuje fonološka obilježja engleskoga i materinskoga jezika, primjenjuje pravila upotrebe osnovnih pravopisnih znakova te prilagođava izgovor za gotovo sve razlike pri čitanju naglas vrlo kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike, pojedinačno i u skupini, te izražajno čita naglas.
A.5.4. Učenik oponaša intonaciju jednostavne rečenice.
- uočava različite intonacije rečenice
- prepoznaje komunikacijsku vrijednost intonacije
- izgovara jednostavne rečenice odgovarajućom intonacijom
Učenik uz stalnu pomoć ponavlja i izgovara jednostavne rečenice odgovarajućom intonacijom.
Učenik uz čestu pomoć ponavlja i izgovara jednostavne rečenice odgovarajućom intonacijom.
Učenik uz povremenu pomoć ponavlja i izgovara jednostavne rečenice odgovarajućom intonacijom.
Učenik ponavlja i samostalno izgovara jednostavne rečenice odgovarajućom intonacijom.
A.5.5. Učenik govori vrlo kratak i jednostavan tekst.
- planira strukturu teksta na temelju predloška
- povezuje elemente teksta uz upotrebu vrlo jednostavnih jezičnih struktura i predloška
- predstavlja i opisuje sadržaj poznate tematike na temelju predloška koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama
- prepričava slijed događaja za sadržaj poznate tematike na temelju predloška koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama
Učenik govori dio teksta, uz stalnu pomoć povezuje elemente teksta, opisuje, predstavlja i uz stalnu pomoć prepričava vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška.
Učenik uz čestu pomoć govori većinu teksta, povezuje elemente teksta, opisuje, predstavlja i prepričava vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška.
Učenik uz povremenu pomoć govori većinu teksta, povezuje elemente teksta, opisuje, predstavlja i prepričava vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška.
Učenik samostalno govori tekst, povezuje sve elemente teksta, opisuje, predstavlja i prepričava gotovo svaki vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška.
A.5.6. Učenik sudjeluje u vrlo kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike.
- planira vrlo kratak i jednostavan razgovor
- povezuje i uspoređuje planirani sadržaj s predloškom
- vodi kratak razgovor koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama
- prepoznaje priliku za preuzimanje riječi
Učenik sudjeluje u vrlo kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike postavljajući naučena pitanja i odgovarajući kratkim naučenim odgovorima te uz stalnu pomoć pokušava oblikovati vlastite jednostavne odgovore i prepoznati priliku za preuzimanje riječi.
Učenik sudjeluje u vrlo kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike postavljajući naučena i dio vlastitih pitanja i odgovarajući kratkim naučenim i vlastitim odgovorima te uz čestu pomoć oblikuje vlastite jednostavne odgovore i prepoznaje priliku za preuzimanje riječi.
Učenik sudjeluje u vrlo kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike postavljajući većinom vlastita pitanja i dajući većinom vlastite odgovore te uz povremenu pomoć prepoznaje priliku za preuzimanje riječi.
Učenik sudjeluje u vrlo kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike postavljajući vlastita pitanja i dajući vlastite odgovore te samostalno prepoznaje priliku za preuzimanje riječi.
A.5.7. Učenik piše vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
- planira strukturu teksta na temelju predloška
- povezuje planirani sadržaj sa zadanim predloškom
- povezuje dijelove teksta u logičnu cjelinu
- oblikuje tekst koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama i predloškom
- uređuje tekst i primjenjuje osnovna pravopisna pravila
Učenik uz stalnu pomoć oblikuje pisani vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška, uz stalnu pomoć povezuje dijelove i primjenjuje osnovna pravopisna pravila.
Učenik uz čestu pomoć oblikuje pisani vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška, povezuje većinu dijelova, primjenjuje osnovna pravopisna pravila.
Učenik uz povremenu pomoć oblikuje pisani vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška,
povezuje gotovo sve dijelove, primjenjuje osnovna pravopisna pravila.
Učenik samostalno oblikuje pisani vrlo kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška, povezuje sve dijelove, primjenjuje osnovna pravopisna pravila i kreativno se izražava.
preporuke za ostvarivanje ishoda
preporučene teme: Ovo sam ja, Moja obitelj, Moji školski dani, Blagdani, Moj dom i moj zavičaj, Moja svakodnevica, Život u školi, Aktivnosti za slobodno vrijeme, Kupovina, Hrana i piće, Zemlje i nacionalnosti
Leksičke strukture: Biraju se primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Od petog se razreda ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede.
Funkcije: pozdravljanje i oslovljavanje, predstavljanje, čestitanje, opisivanje navika i rutinskih radnji, traženje i davanje uputa, izricanje vremena, upotreba brojeva
Ključne gramatičke strukture: Present simple, Present continuous; Imperative, Articles (elementary), Pronouns, Adjectives, Prepositions
Tekstne vrste - pisana produkcija: čestitka, pozivnica, kratka poruka, razglednica, neformalno pismo, jednostavna pjesma, strip, poster
Metodičke preporuke: Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na govornoj komunikaciji i učenju iz situacije igrom, dramatizacijom, uz pjesmu i pokret te s pomoću zornih sredstava. Pozornost se pridaje i razvoju djelatnosti čitanja i pisanja. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji se posreduju globalno, bez osvještavanja i upotrebe metajezika, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Od petog se razreda učenike postupno upućuje na pojedine pravilnosti i analogije. Strukturni se obrasci usvajaju induktivno, na temelju velikoga broja primjera.
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
B.5.1. Učenik uspoređuje osnovne činjenice i obilježja zemalja ciljnoga jezika s vlastitom kulturom.
- ističe sličnosti među kulturno specifičnim elementima
- izdvaja prepoznatljiva obilježja zemalja ciljnoga jezika i pronalazi analogije u vlastitoj kulturi
- opisuje neke aktivnosti iz svakodnevnoga života djece i mladih u zemljama ciljnoga jezika i uspoređuje ih s onima u vlastitoj zemlji
- uspoređuje književne tekstove na engleskom jeziku s onima iz vlastite kulture (npr. ilustrirane priče, jednostavne pjesme, stripovi i sl.)
Učenik uz stalnu pomoć uočava primjere sličnosti među kulturno specifičnim elementima te prepoznaje osnovna obilježja zemalja ciljnoga jezika.
Učenik uz čestu pomoć prepoznaje i razlikuje primjere sličnosti među kulturno specifičnim elementima, imenuje osnovna obilježja zemalja ciljnoga jezika te prepoznaje analogije u vlastitoj kulturi.
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje sličnosti i razlike kulturno specifičnih elemenata, navodi i imenuje osnovna obilježja zemalja ciljnoga jezika te uz poticaj pronalazi analogije u vlastitoj kulturi.
Učenik samostalno razlikuje i uspoređuje kulturno specifične elemente te u većini slučajeva točno navodi analogije u vlastitoj kulturi.
B.5.2. Učenik navodi što je naučio o sebi i drugima iz međukulturnoga iskustva.
- navodi činjenice koje je usvojio o drugim kulturama
- izražava svoje dojmove o pripadnicima druge kulture
- izražava kako se osjećao tijekom međukulturnoga iskustva
Učenik uz stalnu pomoć uočava pojedine elemente međukulturnoga iskustva i neverbalno i/ili verbalno na materinskome jeziku izražava svoje osjećaje tijekom međukulturnoga iskustva.
Učenik uz čestu pomoć prepoznaje i navodi usvojene činjenice o drugim kulturama te uz poticaj, neverbalno i/ili verbalno izražava svoje osjećaje tijekom međukulturnoga iskustva.
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje i djelomično navodi usvojene činjenice o drugim kulturama te izražava svoje osjećaje tijekom međukulturnoga iskustva.
Učenik samostalno navodi usvojene činjenice o drugim kulturama te samostalno neverbalno i/ili verbalno izražava svoje osjećaje tijekom međukulturnoga iskustva.
B.5.3. Učenik prepoznaje i oponaša ključne konvencije uljudnoga ponašanja u međukulturnim susretima te na jednostavan način traži pojašnjenje radi razumijevanja kulturno uvjetovanih sadržaja.
- uočava i primjenjuje uobičajene društvene konvencije ponašanja u javnosti
- oponaša primjere načina ophođenja prema drugima
Učenik uz stalnu pomoć neverbalno i/ili verbalno reagira primjenjujući uobičajene društvene konvencije ponašanja u javnosti.
Učenik uz čestu pomoć uočava i neverbalno i/ili verbalno reagira primjenjujući uobičajene društvene konvencije ponašanja u javnosti.
Učenik uz povremenu pomoć neverbalno i/ili verbalno reagira na uobičajene društvene konvencije ponašanja u javnosti.
Učenik u većini slučajeva samostalno neverbalno i/ili verbalno reagira primjenjujući uobičajene društvene konvencije ponašanja u javnosti.
B.5.4. Učenik prepoznaje i razlikuje nesporazume uzrokovane kulturnim razlikama, razlikuje primjere prihvaćanja i/ili isključivanja drugih i drugačijih u poznatome kontekstu te osvještava važnost učenja stranih jezika.
- prepoznaje kulturno specifične razlike u ophođenju
- uočava različita shvaćanja pojedinih običaja
- razlikuje primjere uključivanja od izoliranja drugih i drugačijih u stvarnim i imaginarnim situacijama
- izbjegava negativno kategoriziranje pripadnika različitih kultura
- uvažava potrebu za učenjem više stranih jezika
Učenik uz stalnu pomoć uočava primjere kulturno specifičnih razlika u ophođenju i različita shvaćanja pojedinih običaja te prepoznaje primjere uključivanja od izoliranja drugih i drugačijih u stvarnim situacijama.
Učenik uz čestu pomoć uočava i prepoznaje primjere kulturno specifičnih razlika u ophođenju i različita shvaćanja pojedinih običaja te primjere uključivanja i/ili isključivanja drugih i drugačijih u stvarnim situacijama.
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje i razlikuje primjere kulturno specifičnih razlika u ophođenju, uočava i prepoznaje različita shvaćanja pojedinih običaja, prepoznaje i razlikuje primjere uključivanja i/ili isključivanja drugih i drugačijih u stvarnim i imaginarnim situacijama te uočava važnost učenja više stranih jezika.
Učenik samostalno prepoznaje i neverbalno i/ili verbalno reagira uvažavajući kulturno specifične razlike u ophođenju, razlikuje i uspoređuje primjere uključivanja i/ili isključivanja drugih i drugačijih u stvarnim i imaginarnim situacijama te uvažava potrebu za učenjem više stranih jezika.
preporuke za ostvarivanje ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi u ovoj domeni ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda u domeni Komunikacijska jezična kompetencija.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
C.5.1. Učenik prilagođava najosnovnije kognitivne strategije učenja jezika različitim zadatcima.
- stavlja nove riječi i izraze u kontekst radi lakšega zapamćivanja
- uočava uzorke u poznatim jezičnim izrazima i strukturama i kombinira ih na nov način
- povezuje naučeno s novim sadržajima
- prevladava vlastita ograničenja u govorenju i pisanju koristeći se pokretima, gestama, materinskim jezikom
Učenik uz stalnu pomoć prilagođava najosnovnije kognitivne strategije učenja jezika različitim zadatcima.
Učenik uz čestu pomoć prilagođava najosnovnije kognitivne strategije učenja jezika različitim zadatcima.
Učenik uz povremenu pomoć prilagođava najosnovnije kognitivne strategije učenja jezika različitim zadatcima.
Učenik samostalno prilagođava najosnovnije kognitivne strategije učenja jezika različitim zadatcima.
C.5.2. Učenik prilagođava najosnovnije metakognitivne strategije učenja jezika različitim zadatcima.
- uočava kako uloženi trud utječe na uspješno rješavanje zadatka
- planira i rješava zadatke
- razvija svijest o postojanju veze među jezicima
- prati/zapisuje vlastiti napredak u učenju vrlo kratkim jednostavnim tekstom
Učenik uz stalnu pomoć prilagođava najosnovnije metakognitivne strategije učenja jezika različitim zadatcima.
Učenik uz čestu pomoć prilagođava najosnovnije metakognitivne strategije učenja jezika različitim zadatcima.
Učenik uz povremenu pomoć prilagođava najosnovnije metakognitivne strategije učenja jezika različitim zadatcima.
Učenik samostalno prilagođava najosnovnije metakognitivne strategije učenja jezika različitim zadatcima.
C.5.3. Učenik prilagođava najosnovnije društveno-afektivne strategije učenja jezika različitim zadatcima.
- postavlja ključna pitanja i traži pojašnjenja na primjerima
- koristi se materijalima za samovrednovanje kako bi osvijestio prednosti i probleme u učenju i podijelio ih s drugima radi smanjenja osjećaja nesigurnosti
Učenik uz stalnu pomoć prilagođava najosnovnije društveno-afektivne strategije učenja jezika različitim zadatcima.
Učenik uz čestu pomoć prilagođava najosnovnije društveno-afektivne strategije učenja jezika različitim zadatcima.
Učenik uz povremenu pomoć prilagođava najosnovnije društveno-afektivne strategije učenja jezika različitim zadatcima.
Učenik samostalno prilagođava najosnovnije društveno-afektivne strategije učenja jezika različitim zadatcima.
C.5.4. Učenik uočava i primjenjuje osnovne tehnike kreativnoga izražavanja.
- usmeno i pisano se kreativno izražava u vrlo kratkim jednostavnim tekstovima poznatih sadržaja prema predlošku (poruka, kratka priča, intervju i sl.)
Učenik uz stalnu pomoć uočava i primjenjuje osnovne tehnike kreativnoga izražavanja.
Učenik uz čestu pomoć uočava i primjenjuje osnovne tehnike kreativnoga izražavanja.
Učenik uz povremenu pomoć uočava i primjenjuje osnovne tehnike kreativnoga izražavanja.
Učenik samostalno uočava i primjenjuje osnovne tehnike kreativnoga izražavanja.
C.5.5. Učenik izražava i uspoređuje svoje i druga mišljenje, stavove i vrijednosti u različitim svakodnevnim komunikacijskim situacijama.
- oblikuje svoje mišljenje, stavove i vrijednosti
- pronalazi sličnosti i razlike s mišljenjima, stavovima i vrijednostima drugih
Učenik izražava svoje mišljenje, stavove i vrijednosti i uz stalnu pomoć ih uspoređuje s drugima.
Učenik uz čestu pomoć izražava svoje mišljenje, stavove i vrijednosti i uspoređuje ih s drugima.
Učenik uz povremenu pomoć izražava svoje mišljenje, stavove i vrijednosti i uspoređuje ih s drugima.
Učenik samostalno izražava svoje mišljenje, stavove i vrijednosti i uspoređuje ih s drugima.
C.5.6. Učenik izdvaja i uspoređuje osnovne informacije iz različitih izvora te izvodi vrlo kratke prezentacije jednostavnih sadržaja.
- koristi se vrlo kratkim jednostavnim tekstovima iz različitih izvora iz kojih izabire osnovne informacije radi njihova prezentiranja
Učenik uz stalnu pomoć izdvaja i uspoređuje osnovne informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi vrlo kratke prezentacije jednostavnih sadržaja.
Učenik uz čestu pomoć izdvaja i uspoređuje osnovne informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi vrlo kratke prezentacije jednostavnih sadržaja.
Učenik uz povremenu pomoć izdvaja i uspoređuje osnovne informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi vrlo kratke prezentacije jednostavnih sadržaja.
Učenik samostalno izdvaja i uspoređuje osnovne informacije iz različitih izvora te izvodi vrlo kratke prezentacije jednostavnih sadržaja.
preporuke za ostvarivanje ishoda
Najosnovnije strategije učenja jezika i tehnike kreativnoga izražavanja primjenjuju se u učenju i poučavanju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija .
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
3. ciklus
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
6. razred
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
A.6.1. Učenik razumije kratak i jednostavan tekst poznate tematike pri slušanju i čitanju.
- pokazuje razumijevanje teksta
- razumije glavnu poruku i ključnu informaciju
- koristi se osnovnim strategijama za poboljšanje razumijevanja pri slušanju i čitanju
Učenik uz stalnu pomoć u manje zahtjevnim aktivnostima pokazuje razumijevanje kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike te navodi ključnu informaciju.
Učenik uz čestu pomoć u većini aktivnosti pokazuje razumijevanje kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike te navodi ključnu informaciju.
Učenik uz povremenu pomoć u većini aktivnosti pokazuje razumijevanje kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike te navodi ključnu informaciju.
Učenik u svim aktivnostima pokazuje razumijevanje kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike te samostalno navodi ključnu informaciju u tekstu i povezuje ju s primjerom iz teksta.
A.6.2. Učenik izražajno naglas čita kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
- prilagođava izgovor u skladu s fonološkim obilježjima engleskoga jezika pri čitanju naglas te ih oponaša u čitanju
- tumači interpunkcijske znakove pri čitanju rečenica u tekstu
- čita naglas tečno
Učenik uz stalnu pomoć prilagođava izgovor fonološkim obilježjima engleskoga jezika pri čitanju naglas kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike.
Učenik uz čestu pomoć prilagođava izgovor fonološkim obilježjima engleskoga jezika pri čitanju naglas kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike.
Učenik uz povremenu pomoć prilagođava izgovor fonološkim obilježjima engleskoga jezika pri čitanju naglas kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike te čita naglas s elementima izražajnoga čitanja.
Učenik samostalno prilagođava izgovor fonološkim obilježjima engleskoga jezika pri čitanju naglas kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike te čita naglas izražajno oponašajući različite uobičajene standardne izgovore.
A.6.3. Učenik primjenjuje intonacijska obilježja jednostavne rečenice.
- razlikuje intonacijska obilježja jednostavnih izjavnih, upitnih i uskličnih rečenica
- govori jednostavne rečenice poznate tematike primjenjujući intonacijska obilježja
Učenik uz stalnu pomoć primjenjuje određena odgovarajuća intonacijska obilježja.
Učenik uz čestu pomoć primjenjuje odgovarajuća intonacijska obilježja.
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje odgovarajuća intonacijska obilježja.
Učenik samostalno primjenjuje sva odgovarajuća intonacijska obilježja.
A.6.4. Učenik govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama.
- planira strukturu teksta uspoređujući sadržaj s predloškom
- povezuje elemente teksta
- reproducira tekst na temelju predloška
- uređuje, tj. ispravlja svoj govor
Učenik uz stalnu pomoć planira i povezuje elemente teksta te uz stalnu pomoć govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška. Uz stalnu pomoć ispravlja svoj govor.
Učenik uz čestu pomoć planira i povezuje elemente teksta te uz čestu pomoć govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška. Uz čestu pomoć ispravlja svoj govor.
Učenik uz povremenu pomoć planira i povezuje elemente teksta te uz povremenu pomoć govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška. Uz povremenu pomoć ispravlja svoj govor.
Učenik samostalno planira i povezuje elemente teksta te samostalno govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška. Samostalno ispravlja svoj govor.
A.6.5. Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike.
- planira kratak i jednostavan razgovor
- povezuje i uspoređuje planirani sadržaj s predloškom
- sudjeluje u razgovoru koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama
- prepoznaje priliku za preuzimanje riječi
Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike postavljajući naučena pitanja i odgovarajući naučenim odgovorima te uz stalnu pomoć oblikuje vlastite odgovore i prepoznaje priliku za preuzimanje riječi.
Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike postavljajući naučena i dio vlastitih pitanja i odgovarajući naučenim i vlastitim odgovorima te uz čestu pomoć prepoznaje priliku za preuzimanje riječi.
Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike postavljajući većinom vlastita pitanja i dajući većinom vlastite odgovore te u uz povremenu pomoć prepoznaje priliku za preuzimanje riječi.
Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike postavljajući vlastita pitanja i dajući vlastite odgovore te samostalno prepoznaje priliku za preuzimanje riječi.
A.6.6. Učenik zapisuje jednostavne učestale izgovorene riječi.
- uočava razlike između govorenoga i pisanoga oblika riječi
- piše jednostavne učestale riječi po diktatu
Učenik uz stalnu pomoć zapisuje jednostavne učestale izgovorene riječi.
Učenik uz čestu pomoć zapisuje dio učestalih izgovorenih riječi.
Učenik uz povremenu pomoć zapisuje većinu učestalih izgovorenih riječi.
Učenik samostalno zapisuje sve učestale izgovorene riječi.
A.6.7. Učenik piše kratak i jednostavan tekst poznate tematike koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama i razlikujući upotrebu osnovnih pravopisnih znakova.
- planira strukturu teksta na temelju predloška
- povezuje planirani sadržaj sa zadanim predloškom
- povezuje dijelove teksta u logičnu cjelinu
- oblikuje tekst koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama i predloškom
- primjenjuje osnovna pravopisna pravila
- uređuje tj. ispravlja svoj tekst
Učenik uz stalnu pomoć oblikuje pisani kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška, povezuje dio dijelova, primjenjuje neka osnovna pravopisna pravila. Uz stalnu pomoć uređuje svoj tekst.
Učenik uz čestu pomoć oblikuje pisani kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška, povezuje većinu dijelova, primjenjuje osnovna pravopisna pravila. Uz čestu pomoć uređuje svoj tekst.
Učenik uz povremenu pomoć oblikuje pisani kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška, povezuje gotovo sve dijelove, primjenjuje osnovna pravopisna pravila. Uz povremenu pomoć uređuje svoj tekst.
Učenik samostalno oblikuje pisani kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška, povezuje sve dijelove, primjenjuje osnovna pravopisna pravila i kreativno se izražava. Samostalno uređuje svoj tekst.
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
B.6.1. Učenik primjenjuje osnovna znanja o zemljama ciljnoga jezika unutar vlastite kulture.
- sudjeluje u obilježavanju i obilježava posebne datume i dane koji nisu uobičajeni za vlastitu kulturu (npr. godišnjice rođenja i smrti značajnih osoba, obljetnice važnih događaja i sl.)
- objašnjava važnost posebnih datuma i dana specifičnih za kulture zemalja ciljnoga jezika
- sudjeluje u specifičnim aktivnostima svojstvenima svakodnevici zemalja ciljnoga jezika
- iz raznih multimodalnih izvora pronalazi činjenice o zemljama ciljnoga jezika
- u vlastiti izričaj uključuje jezične sadržaje poput zagonetki, poslovica i sl. na engleskom jeziku
Učenik uz stalnu pomoć navodi posebne datume i dane koji nisu uobičajeni za vlastitu kulturu te sudjeluje u specifičnim aktivnostima svojstvenima svakodnevici zemalja ciljnoga jezika u školskome kontekstu.
Učenik uz čestu pomoć opisuje posebne datume i dane koji nisu uobičajeni za vlastitu kulturu te sudjeluje u specifičnim aktivnostima svojstvenima svakodnevici zemalja ciljnoga jezika u školskome kontekstu.
Učenik uz povremenu pomoć objašnjava važnost posebnih datuma i dana koji nisu uobičajeni za vlastitu kulturu te uz poticaj sudjeluje u specifičnim aktivnostima svojstvenima svakodnevici zemalja ciljnoga jezika i izvan škole.
Učenik samostalno obilježava posebne datume i dane koji nisu uobičajeni za vlastitu kulturu te sudjeluje u specifičnim aktivnostima svojstvenima svakodnevici zemalja ciljnoga jezika i izvan škole.
B.6.2. Učenik održava kratku i jednostavnu komunikaciju koristeći se ključnim konvencijama uljudnoga ponašanja u međukulturnim susretima.
- primjenjuje odgovarajuće društvene konvencije u kratkome i jednostavnome razgovoru u fizičkome ili digitalnome okružju
- objašnjava signale i reakcije sugovornika
- postavlja pitanja o izvornim sadržajima koje ne razumije
- samostalno istražuje o sadržajima koji ga zanimaju
Učenik uz stalnu pomoć i na temelju predloška primjenjuje odgovarajuće društvene konvencije u kratkome razgovoru u fizičkome ili digitalnome okružju.
Učenik uz čestu pomoć primjenjuje odgovarajuće društvene konvencije u kratkome razgovoru u fizičkome ili digitalnome okružju.
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje odgovarajuće društvene konvencije u kratkome razgovoru u fizičkome ili digitalnome okružju.
Učenik samostalno primjenjuje odgovarajuće društvene konvencije u kratkome razgovoru u fizičkome ili digitalnome okružju.
B.6.3. Učenik prepoznaje i opisuje osnovne strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje kulturno uvjetovanih nesporazuma i raspravlja o utjecaju prihvaćanja i/ili isključivanja drugih i drugačijih u poznatim situacijama.
- uočava osnovne strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje kulturno uvjetovanih nesporazuma
- traži pojašnjenje i dodatne informacije
- provjerava razumijevanje
- prihvaća kulturnu uvjetovanost i specifičnost određenih pojava
- prepoznaje postojanje vrijednosti, uvjerenja i običaja različitih od kulture do kulture
- svojim riječima sažeto navodi moguće posljedice isključivanja drugih i drugačijih u poznatim situacijama
Učenik uz stalnu pomoć uočava osnovne strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje kulturno uvjetovanih nesporazuma, uočava postojanje kulturno uvjetovanih vrijednosti, uvjerenja i običaja te uočava moguće posljedice isključivanja drugih i drugačijih u poznatim situacijama.
Učenik uz čestu pomoć navodi osnovne strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje kulturno uvjetovanih nesporazuma, opisuje kulturno uvjetovane vrijednosti, uvjerenja i običaje te moguće posljedice isključivanja drugih i drugačijih u poznatim situacijama.
Učenik uz povremenu pomoć opisuje osnovne strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje kulturno uvjetovanih nesporazuma, opisuje kulturno uvjetovane vrijednosti, uvjerenja i običaje te izvodi zaključak o mogućim posljedicama isključivanja drugih i drugačijih u poznatim situacijama.
Učenik samostalno opisuje osnovne strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje kulturno uvjetovanih nesporazuma te u većini slučajeva samostalno komentira moguće posljedice isključivanja drugih i drugačijih u poznatim situacijama.
B.6.4. Učenik izabire prijateljstvo, suradnju, altruizam, solidarnost i prihvaćanje različitosti i posebnosti u različitim kontekstima međukulturnih iskustva.
- razlikuje primjere prihvaćanja i/ili isključivanja drugih i drugačijih u različitim kontekstima
- opisuje rješenja kako pozitivno reagirati u poznatim kontekstima
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje primjere prihvaćanja i/ili isključivanja drugih i drugačijih u različitim kontekstima te izdvaja primjere pozitivnih rješenja u poznatim kontekstima.
Učenik uz čestu pomoć opisuje primjere prihvaćanja i/ili isključivanja drugih i drugačijih u različitim kontekstima te izdvaja primjere pozitivnih rješenja u poznatim kontekstima.
Učenik uz povremenu pomoć objašnjava kako pozitivno reagirati i prilagoditi ponašanje u poznatim kontekstima.
Učenik samostalno prilagođava i mijenja svoje ponašanje u skladu s ponuđenim rješenjima.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
C.6.1. Učenik uočava i koristi se osnovnim kognitivnim strategijama učenja jezika.
- zapisuje ključne riječi i koncepte u skraćenome obliku
- koristi se prethodno stečenim znanjem radi lakšega učenja
- prepoznaje leksičke i strukturne obrasce induktivnim i deduktivnim zaključivanjem
- koristi se popisima riječi
Učenik uz stalnu pomoć uočava i koristi se osnovnim kognitivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć uočava i koristi se osnovnim kognitivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć uočava i koristi se osnovnim kognitivnim strategijama učenja jezika.
Učenik samostalno uočava osnovne kognitivne strategije učenja jezika i samostalno se koristi njima.
C.6.2. Učenik uočava i koristi se osnovnim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
- prihvaća naputke za uspješnije rješavanje zadataka
- postavlja ciljeve i planira vlastito učenje
- prepoznaje svoj trenutni položaj u procesu učenja
- prati svoj napredak kratkim jednostavnim tekstom
Učenik uz stalnu pomoć uočava i koristi se osnovnim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć uočava koristi se osnovnim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć uočava i koristi se osnovnim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uočava i samostalno se koristi osnovnim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
C.6.3. Učenik uočava i koristi se osnovnim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
- samostalno bira i koristi se jezičnim aktivnostima koje povećavaju razumijevanje i ugodu tijekom učenja
- radi u paru i/ili skupini radi međusobne podrške i osjećaja uspješnosti (razvija suradničko učenje)
- nagrađuje sebe i druge za uspješno ispunjen zadatak
Učenik uz stalnu pomoć uočava i koristi se osnovnim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć uočava i koristi se osnovnim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć uočava i koristi se osnovnim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uočava i samostalno se koristi osnovnim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
C.6.4. Učenik izabire i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja i stvara različite kratke i jednostavne tekstove poznatih sadržaja.
- kreativno oblikuje različite kratke i jednostavne tekstove prema smjernicama (ulomak, kratak tekst/e-poruka o sebi, obitelji i okružju, osobni dnevnik i sl.)
- rješava jezične zagonetke
- prikuplja i grupira zanimljive činjenice
Učenik uz stalnu pomoć izabire i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik uz čestu pomoć izabire i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik uz povremenu pomoć izabire i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik samostalno izabire i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja.
C.6.5. Učenik obrazlaže svoje mišljenje, stavove i vrijednosti i uspoređuje ih s drugima u različitim komunikacijskim situacijama.
- objašnjava svoje mišljenje, stavove i vrijednosti i razmatra mi š ljenja, stavove i vrijednosti drugih pokazujući za njih razumijevanje i uspoređujući ih sa svojima
Učenik uz stalnu pomoć obrazlaže svoje mišljenje, stavove i vrijednosti te ih uspore đ uje s mi š ljenjima, stavovima i vrijednostima drugih.
Učenik uz čestu pomoć obrazlaže svoje mišljenje i vrijednosti te ih uspoređuje s mišljenjima, stavovima i vrijednostima drugih.
Učenik uz povremenu pomoć obrazlaže svoje mišljenje, stavove i vrijednosti te ih uspore đ uje s mi š ljenjima, stavovima i vrijednostima drugih.
Učenik samostalno obrazlaže svoje mišljenje, stavove i vrijednosti te ih uspoređuje s mišljenjima, stavovima i vrijednostima drugih.
C.6.6. Učenik tumači i koristi se osnovnim informacijama iz različitih izvora te izvodi kratke prezentacije jednostavnih sadržaja.
- objašnjava i koristi se osnovnim informacijama iz različitih izvora radi njihova prenošenja i prezentiranja na temelju predloška
Učenik uz stalnu pomoć tumači i t koristi se osnovnim informacijama iz različitih izvora te priprema i izvodi kratke prezentacije jednostavnih sadržaja na temelju predloška.
Učenik uz čestu pomoć tumači i koristi se osnovnim informacijama iz različitih izvora te priprema i izvodi kratke prezentacije jednostavnih sadržaja na temelju predloška.
Učenik uz povremenu pomoć tumači i koristi se osnovnim informacijama iz različitih izvora te priprema i izvodi kratke prezentacije jednostavnih sadržaja na temelju predloška.
Učenik samostalno tumači i koristi se osnovnim informacijama iz različitih izvora te priprema i izvodi kratke prezentacije jednostavnih sadržaja na temelju predloška.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
7. razred
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
A.7.1. Učenik razumije kratak tekst poznate tematike pri slušanju i čitanju.
- pokazuje globalno i selektivno razumijevanje teksta
- razumije glavnu poruku i pronalazi ključnu informaciju u tekstu
- primjenjuje više strategija za poboljšanje razumijevanja pri slušanju i čitanju
Učenik uz stalnu pomoć u manje zahtjevnim aktivnostima pokazuje razumijevanje kratkoga teksta poznate tematike te navodi ključnu informaciju.
Učenik uz čestu pomoć u manje zahtjevnim aktivnostima pokazuje razumijevanje kratkoga teksta poznate tematike te navodi ključnu informaciju.
Učenik uz povremenu pomoć u većini aktivnosti pokazuje razumijevanje kratkoga teksta poznate tematike te navodi ključnu informaciju.
Učenik u svim aktivnostima pokazuje razumijevanje kratkoga teksta poznate tematike te samostalno navodi ključnu informaciju i povezuje ju s primjerom iz teksta.
A.7.2. Učenik primjenjuje intonacijska obilježja na kratak govoreni tekst.
- reproducira rečeničnu intonaciju
- izražajno čita kratak i tekst
Učenik primjenjuje neka intonacijska obilježja rečenica kad govori ili čita kratak tekst radi jasnijega i izražajnijega govora.
Učenik uz pomoć primjenjuje većinu intonacijskih obilježja rečenica kad govori ili čita kratak tekst u svrhu jasnijega i izražajnijega govora.
Učenik primjenjuje većinu intonacijskih obilježja rečenica kad govori ili čita kratak tekst u svrhu jasnijega i izražajnijega govora.
Učenik samostalno primjenjuje gotovo sva intonacijska obilježja rečenica kad govori ili čita kratak tekst u svrhu jasnijega i izražajnijega govora.
A.7.3. Učenik govori kratak tekst poznate tematike koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama.
- planira strukturu i sadržaj teksta
- povezuje elemente teksta u logičnu cjelinu koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama
- govori kratak tekst
- uređuje, tj. ispravlja svoj govor
Učenik govori dio kratkoga teksta, uz stalnu pomoć povezuje njegove elemente, opisuje, predstavlja i prepričava kratak i jednostavan tekst poznate tematike. Uz stalnu pomoć ispravlja svoj govor.
Učenik uz povremenu pomoć govori većinu teksta, povezuje elemente teksta, opisuje, predstavlja i prepričava kratak tekst poznate tematike. Uz čestu pomoć ispravlja svoj govor.
Učenik govori većinu teksta, povezuje elemente teksta, opisuje, predstavlja i prepričava kratak tekst poznate tematike. Uz povremenu pomoć ispravlja svoj govor.
Učenik samostalno govori tekst, povezuje sve elemente teksta, opisuje, predstavlja i prepričava gotovo svaki kratak tekst poznate tematike. Samostalno ispravlja svoj govor.
A.7.4. Učenik sudjeluje u kratkome razgovoru poznate tematike.
- planira strukturu i sadržaj razgovora
- započinje, vodi i završava razgovor
- preuzima riječ na primjeren način
Učenik uz stalnu pomoć sudjeluje u kratkome razgovoru poznate tematike i pokušava preuzeti riječ na primjeren način.
Učenik uz čestu pomoć sudjeluje u kratkome razgovoru poznate tematike i preuzima riječ na primjeren način.
Učenik uz povremenu pomoć sudjeluje u kratkome razgovoru poznate tematike i preuzima riječ na primjeren način.
Učenik samostalno sudjeluje u kratkome razgovoru poznate tematike i preuzima riječ na primjeren način.
A.7.5. Učenik zapisuje izgovorene jednostavne kratke rečenice s poznatim riječima.
- zapisuje izgovorene jednostavne rečenice u kojima se nalaze poznate jezične strukture
Učenik uz stalnu pomoć razumije i zapisuje pojedine izgovorene jednostavne rečenice i odvaja dijelove rečenica osnovnim pravopisnim znakovima.
Učenik uz čestu pomoć razumije i zapisuje izgovorene jednostavne rečenice i odvaja dijelove rečenica osnovnim pravopisnim znakovima.
Učenik uz povremenu pomoć zapisuje izgovorene jednostavne rečenice i odvaja dijelove rečenica osnovnim pravopisnim znakovima.
Učenik točno i samostalno zapisuje izgovorene jednostavne rečenice i odvaja dijelove rečenica osnovnim pravopisnim znakovima.
A.7.6. Učenik piše kratak strukturiran tekst poznate tematike koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama i primjenjujući osnovna pravopisna pravila.
- planira strukturu i sadržaj teksta
- povezuje elemente teksta u logičnu cjelinu koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama i poštujući osnovna pravopisna pravila
- oblikuje tekst koristeći jednostavne jezične strukture i primjenjujući osnovna pravopisna pravila
- uređuje, tj. ispravlja svoj tekst
Učenik piše kratak strukturiran tekst poznate tematike koristeći se nekim jednostavnim jezičnim strukturama i uz stalnu pomoć primjenjuje osnovna pravopisna pravila. Uz stalnu pomoć ispravlja svoj tekst.
Učenik piše kratak strukturiran tekst poznate tematike koristeći više jednostavnih jezičnih struktura i uz čestu pomoć primjenjuje osnovna pravopisna pravila. Uz čestu pomoć ispravlja svoj tekst.
Učenik piše kratak strukturiran tekst poznate tematike koristeći većinu jednostavnih jezičnih struktura i uz povremenu pomoć primjenjuje osnovna pravopisna pravila. Uz povremenu pomoć ispravlja svoj tekst.
Učenik piše kratak strukturiran tekst poznate tematike koristeći se svim jednostavnim jezičnim strukturama i samostalno primjenjuje osnovna pravopisna pravila. Samostalno ispravlja svoj tekst.
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
B.7.1. Učenik istražuje dodatne informacije o zemljama ciljnoga jezika radi razumijevanja kulturno uvjetovanih sadržaja o vlastitoj kulturi i stranim kulturama.
- pronalazi i preispituje činjenice povezane s poviješću, geografijom, kulturom, književnošču, institucijama, umjetnosti i medijima zemalja ciljnoga jezika
- informira se o aktualnim događanjima i važnim pojedincima
- kritički povezuje činjenice o drugim kulturama s vlastitom kulturom
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje činjenice povezane sa zemljama ciljnoga jezika i uočava sličnosti s vlastitom kulturom.
Učenik uz čestu pomoć povezuje činjenice povezane sa zemljama ciljnoga jezika u cjelovitu sliku i navodi sličnosti s vlastitom kulturom.
Učenik uz povremenu pomoć analizira činjenice povezane sa zemljama ciljnoga jezika, informira se o aktualnim događanjima i važnim pojedincima te uspoređuje činjenice o drugim kulturama s vlastitom kulturom.
Učenik samostalno preispituje činjenice povezane sa zemljama ciljnoga jezika, samoinicijativno se informira o aktualnim događanjima i važnim pojedincima te kritički povezuje činjenice o drugim kulturama s vlastitom kulturom.
B.7.2. Učenik opisuje različite primjere međukulturnih iskustava i objašnjava što je naučio iz međukulturnoga iskustva.
- navodi primjere stvarnih i/ili simuliranih međukulturnih susreta u fizičkome i digitalnome okružju
- tumači i prepričava usvojene činjenice o vlastitoj kulturi i drugim kulturama u okviru tematskih sadržaja
Učenik uz stalnu pomoć navodi primjere međukulturnih iskustava te nabraja usvojene činjenice o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
Učenik uz čestu pomoć navodi različite primjere međukulturnih iskustava i sažeto prepričava usvojene činjenice o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
Učenik uz povremenu pomoć opisuje različite primjere međukulturnih iskustava i objašnjava usvojene činjenice o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
Učenik samostalno opisuje različite primjere međukulturnih iskustava i prepričava usvojene činjenice o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
B.7.3. Učenik prepoznaje i opisuje osnovne društveno-jezične funkcije jezika.
- prepoznaje osnovne društveno-jezične funkcije jezika: minimalne odgovore, postavljanje pitanja, preuzimanje prava na riječ, promjenu teme, pristojnost i komplimente
- navodi primjere osnovnih društveno-jezičnih funkcija
- navodi razlike između formalnoga i neformalnoga stila izražavanja
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje osnovne društveno-jezične funkcije te prepoznaje razlike između formalnoga i neformalnoga stila izražavanja u poznatim kontekstima.
Učenik uz čestu pomoć navodi osnovne društveno-jezične funkcije te prepoznaje razlike između formalnoga i neformalnoga stila izražavanja u poznatim kontekstima.
Učenik uz povremenu pomoć opisuje osnovne društveno-jezične funkcije u poznatim kontekstima, daje primjere te navodi razlike između formalnoga i neformalnoga stila izražavanja.
Učenik samostalno i precizno opisuje osnovne društveno-jezične funkcije u izvanškolskome kontekstu, daje primjere te navodi razlike između formalnoga i neformalnoga stila izražavanja.
B.7.4. Učenik izdvaja pozitivne svjetonazore od različitih oblika diskriminacije u različitim kontekstima te prepoznaje postojanje eksplicitnih stereotipa i predrasuda i potrebu da ih se razgradi.
- prepoznaje i ističe pozitivan način ophođenja prema drugima i drugačijima neovisno o kontekstu
- na konkretnim primjerima uočava predrasude i stereotipe o vlastitoj kulturi i drugim kulturama
- prepoznaje potrebu proširenja stereotipnih predodžbi i njihove razgradnje
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje pozitivne načine ophođenja prema drugima i drugačijima u poznatome kontekstu te uočava eksplicitne predrasude i stereotipe o vlastitoj kulturi i drugim kulturama na vrlo konkretnim primjerima bliskih sadržaja.
Učenik uz čestu pomoć opisuje pozitivne načine ophođenja prema drugima i drugačijima u poznatome kontekstu te uočava eksplicitne predrasude i stereotipe o vlastitoj kulturi i drugim kulturama na konkretnim primjerima u poznatome kontekstu.
Učenik uz povremenu pomoć opisuje pozitivne načine ophođenja prema drugima i drugačijima neovisno o kontekstu te prepoznaje postojanje eksplicitnih stereotipa i predrasuda te potrebu da ih se razgradi u poznatome kontekstu.
Učenik ističe važnost pozitivnoga načina ophođenja prema drugima i drugačijima te prepoznaje postojanje eksplicitnih stereotipa i predrasuda te potrebu da ih se razgradi neovisno o kontekstu.
B.7.5. Učenik prepoznaje neizrečene pretpostavke dobrih međukulturnih odnosa i navodi uzroke nerazumijevanja među osobama iz različitih kultura te objašnjava važnost učenja stranih jezika.
- uočava osnovne neizrečene pretpostavke dobrih međukulturnih odnosa – prihvaćanje temeljnih humanističkih vrijednosti, uvažavanje različitosti i svijest o kulturnoj uvjetovanosti društvenih normi i ponašanja
- navodi osnovne uzroke međukulturnoga nerazumijevanja
- daje primjere korisnosti i potrebe za učenjem stranih jezika
Učenik uz stalnu pomoć osvještava postojanje neizrečenih pretpostavki dobrih međukulturnih odnosa te prepoznaje osnovne uzroke međukulturnoga nerazumijevanja.
Učenik uz čestu pomoć prepoznaje neizrečene pretpostavke dobrih međukulturnih odnosa te navodi osnovne uzroke međukulturnoga nerazumijevanja.
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje osnovne neizrečene pretpostavke dobrih međukulturnih odnosa, navodi uzroke međukulturnoga nerazumijevanja te objašnjava važnost učenja stranih jezika.
Učenik samostalno prepoznaje neizrečene pretpostavke dobrih međukulturnih odnosa, navodi uzroke međukulturnoga nerazumijevanja te, koristeći vlastite primjere, objašnjava važnost učenja stranih jezika.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
C.7.1. Učenik povezuje i koristi se osnovnim kognitivnim strategijama učenja jezika.
- organizira vlastito ponavljanje za prirodnu i automatiziranu komunikaciju
- traži ponavljanje/ pojašnjenje radi uspješnije komunikacije
- koristi se tablicama i drugim grafičkim prikazima radi lakšega razumijevanja i pamćenja podataka
- koristi se dvojezičnim rječnikom
Učenik uz stalnu pomoć povezuje i koristi se osnovnim kognitivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć povezuje i koristi se osnovnim kognitivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć povezuje i koristi se osnovnim kognitivnim strategijama učenja jezika.
Učenik povezuje i samostalno i učinkovito se koristi osnovnim kognitivnim strategijama učenja jezika.
C.7.2. Učenik povezuje i koristi se osnovnim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
- raščlanjuje zadatak na manje cjeline radi njegova lakšega rješavanja
- organizira vlastito učenje s naglaskom na prostorno okružje
- regulira učenje vlastitom i vršnjačkom povratnom informacijom
- prati napredak u učenju jednostavnim tekstom
Učenik uz stalnu pomoć povezuje i koristi se osnovnim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć povezuje i koristi se osnovnim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć povezuje i uglavnom samostalno se koristi osnovnim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
Učenik povezuje i samostalno se koristi osnovnim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
C.7.3. Učenik povezuje i koristi se osnovnim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
- surađuje s drugim učenicima kako bi riješio problemske situacije i dobio povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka
- upotrebljava društvene vještine radi učinkovitoga rada u skupini
Učenik uz stalnu pomoć povezuje i koristi se osnovnim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć povezuje i koristi se osnovnim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć povezuje i koristi se osnovnim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
Učenik povezuje i samostalno se koristi osnovnim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
C.7.4. Učenik povezuje i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja i stvara različite kratke tekstove poznatih sadržaja.
- kreativno oblikuje različite kratke tekstove poznatih sadržaja prema smjernicama
- priprema pitanja za kviz
Učenik uz stalnu pomoć povezuje i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik uz čestu pomoć povezuje i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik uz povremenu pomoć povezuje i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik samostalno povezuje i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja.
C.7.5. Učenik izabire i koristi se osnovnim vještinama kritičkoga mišljenja: razumije i uspoređuje informacije, analizira svoje i tuđa mišljenja, stavove i vrijednosti i rješava jednostavne problemske situacije.
- povezuje prethodna znanja s dostupnim informacijama
- određuje što mu je potrebno za rješavanje jednostavne problemske situacije, stvaranje mišljenja, stava i vrijednosti izražavajući razumijevanje za mišljenja, stavove i vrijednosti drugih
Učenik uz stalnu pomoć izabire i koristi se osnovnim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik uz čestu pomoć izabire i koristi se osnovnim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik uz povremenu pomoć izabire i koristi se osnovnim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik samostalno izabire i koristi se osnovnim vještinama kritičkoga mišljenja.
C.7.6. Učenik pronalazi i organizira informacije iz različitih izvora te izvodi kratke prezentacije jednostavnih sadržaja.
- pronalazi, razvrstava i uspoređuje informacije iz različitih izvora radi njihova razumijevanja i sustavne upotrebe u različitim kratkim tekstovima poznatih sadržaja i kratkim prezentacijama jednostavnih sadržaja
Učenik uz stalnu pomoć pronalazi i organizira informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi kratke prezentacije jednostavnih sadržaja.
Učenik uz čestu pomoć pronalazi i organizira informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi kratke prezentacije jednostavnih sadržaja.
Učenik uz povremenu pomoć pronalazi i organizira informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi kratke prezentacije jednostavnih sadržaja.
Učenik samostalno pronalazi i organizira informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi kratke prezentacije jednostavnih sadržaja.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
8. razred
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
A.8.1. Učenik razumije jednostavan tekst srednje dužine poznate tematike pri slušanju i čitanju.
- razumije tekst globalno i selektivno
- izdvaja glavnu poruku teksta
- izdvaja ključne i specifične informacije
- upotrebljava više strategija za poboljšanje razumijevanja pri slušanju i čitanju
Učenik uz stalnu pomoć u manje zahtjevnim aktivnostima pokazuje razumijevanje glavne poruke jednostavnoga teksta poznate tematike te prepoznaje ključne i neke specifične informacije.
Učenik uz čestu pomoć u većini aktivnosti pokazuje razumijevanje glavne poruke jednostavnoga teksta poznate tematike te prepoznaje ključne i neke specifične informacije.
Učenik uz povremenu pomoć u većini aktivnosti pokazuje razumijevanje glavne poruke jednostavnoga teksta poznate tematike te prepoznaje ključne i specifične informacije.
Učenik u svim aktivnostima pokazuje razumijevanje glavne poruke jednostavnoga teksta poznate tematike te samostalno prepoznaje glavnu poruku, ključne i specifične informacije.
A.8.2. Učenik uočava i primjenjuje naglasak i intonaciju kako bi obogatio jednostavnu poruku.
- koristi se naglaskom i intonacijom kako bi izrazio različit smisao informacije
- izražava stav prema onome što govori
Učenik se uz stalnu pomoć koristi naglaskom i intonacijom u učestalim, poznatim i naučenim jednostavnim porukama i situacijama te se koristi naglaskom i intonacijom radi izražavanja vlastitoga stava i značenja informacija.
Učenik se uz čestu pomoć koristi naglaskom i intonacijom u poznatim i jednostavnim porukama i situacijama radi izražavanja vlastitoga stava i značenja informacije.
Učenik se uz povremenu pomoć koristi naglaskom i intonacijom u jednostavnim porukama radi izražavanja vlastitoga stava i značenja informacije.
Učenik se samostalno koristi naglaskom i intonacijom u jednostavnim porukama, koristi se njima točno radi izražavanja vlastitoga stava i značenja informacije.
A.8.3. Učenik govori kratak tekst koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama niže razine složenosti.
- planira i priprema strukturu i sadržaj teksta
- povezuje elemente teksta u logičnu cjelinu koristeći se odgovarajućim jezičnim strukturama
- uređuje, tj. ispravlja svoj govor
Učenik uz stalnu pomoć planira i priprema kratak tekst, povezuje elemente teksta, prenosi glavnu poruku teksta te se koristi učestalim jezičnim strukturama. Uz stalnu pomoć ispravlja svoj govor.
Učenik uz čestu pomoć planira i priprema kratak tekst, povezuje elemente teksta, prenosi glavnu poruku i ključne informacije teksta te se koristi učestalim jezičnim strukturama. Uz čestu pomoć ispravlja svoj govor.
Učenik uz povremenu pomoć planira i priprema kratak tekst, povezuje elemente teksta, prenosi glavnu poruku i ključne informacije te se koristi odgovarajućim jezičnim strukturama. Uz povremenu pomoć ispravlja svoj govor.
Učenik samostalno planira i priprema kratak tekst, povezuje elemente teksta, izražava se tečno, točno i s lakoćom te se koristi odgovarajućim jezičnim strukturama. Ispravlja pogreške u svome govoru i govoru vršnjaka.
A.8.4. Učenik sudjeluje u planiranome razgovoru i jednostavnome neplaniranom razgovoru poznate tematike.
- planira i priprema strukturu i sadržaj razgovora
- sudjeluje u neplaniranome razgovoru poznate tematike
- koristi se odgovarajućim jezičnim strukturama
Učenik uz stalnu pomoć planira, priprema i sudjeluje u planiranome i jednostavnome neplaniranom razgovoru te se uz stalnu pomoć koristi učestalim jezičnim strukturama.
Učenik uz čestu pomoć planira, priprema i sudjeluje u planiranome i jednostavnome neplaniranom razgovoru te se uz čestu pomoć koristi odgovarajućim jezičnim strukturama.
Učenik uz povremenu pomoć planira, priprema i sudjeluje u planiranome razgovoru, započinje i razvija komunikaciju u jednostavnome neplaniranom razgovoru te se uz povremenu pomoć koristi odgovarajućim jezičnim strukturama.
Učenik samostalno planira, priprema i sudjeluje u planiranome razgovoru; započinje i razvija komunikaciju u neplaniranome razgovoru, govori tečno, točno i spontano te se samostalno koristi odgovarajućim jezičnim strukturama.
A.8.5. Učenik zapisuje izgovorene jednostavne rečenice s poznatim riječima.
- zapisuje izgovorene jednostavne rečenice u kojima se nalaze poznate jezične strukture
- koristi se osnovnim pravopisnim znakovima
Učenik uz stalnu pomoć zapisuje pojedine izgovorene jednostavne rečenice i odvaja dijelove rečenica osnovnim pravopisnim znakovima.
Učenik uz čestu pomoć zapisuje izgovorene jednostavne rečenice i odvaja dijelove rečenica osnovnim pravopisnim znakovima.
Učenik uz povremenu pomoć zapisuje izgovorene jednostavne rečenice; često ispravno odvaja dijelove rečenica osnovnim pravopisnim znakovima.
Učenik samostalno zapisuje izgovorene jednostavne rečenice i odvaja dijelove rečenica osnovnim pravopisnim znakovima.
A.8.6. Učenik piše kratak strukturiran tekst poznate tematike koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama niže razine složenosti i primjenjujući pravopisna pravila.
- planira strukturu i sadržaj teksta
- koristi se primjerenim veznim sredstvima i odgovarajućim jezičnim strukturama
- primjenjuje pravopisna pravila u različitim aktivnostima pisanja
- uređuje, tj. ispravlja svoj tekst
Učenik uz stalnu pomoć piše kratak strukturiran tekst poznate tematike koristeći se nekim jezičnim strukturama niže razine složenosti i primjenjujući osnovna pravopisna pravila. Uz stalnu pomoć ispravlja svoj tekst.
Učenik uz čestu pomoć piše kratak strukturiran tekst poznate tematike koristeći se s više jezičnih struktura niže razine složenosti i primjenjujući osnovna pravopisna pravila. Uz čestu pomoć ispravlja svoj tekst.
Učenik uz povremenu pomoć piše kratak strukturiran tekst poznate tematike koristeći se većinom jezičnih struktura niže razine složenosti i primjenjujući osnovna pravopisna pravila. Uz povremenu pomoć ispravlja svoj tekst.
Učenik piše kratak strukturiran tekst poznate tematike koristeći se svim jezičnim strukturama niže razine složenosti i samostalno primjenjujući osnovna pravopisna pravila. Samostalno ispravlja svoj tekst i tekst vršnjaka.
preporuke za ostvarivanje ishoda
Preporučene teme: Obrazovanje, Svijet rada, Planovi za budućnost, Putovanja, Interesi, Zdravlje
Leksičke strukture: Biraju se primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni ciklus.
Funkcije: opisivanje ljudi, stvari i mjesta, opisivanje osjećaja, opisivanje prošlih događaja, izražavanje planova za budućnost, izražavanje (ne)slaganja, izražavanje obveze i potrebe, zamolbe i prijedlozi, uspoređivanje
Ključne gramatičke strukture: Future forms, Past simple, Present perfect simple, Conditional clauses (type 1), Passive
Tekstne vrste - pisana produkcija: formalno pismo, email, kratak članak, vrlo kratka priča, pjesma, osvrt (npr. na knjigu, predstavu, film), prepričavanje, intervju, osobni dnevnik, prezentacija, biografija, letak, blog, jednostavne bilješke, recept, reklamne poruke
Metodičke preporuke: Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na govornoj i pisanoj komunikaciji i učenju iz situacije igrom i dramatizacijom te uz pomoć zornih sredstava. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji se posreduju globalno, postupnim upućivanjem na pojedine pravilnosti i analogije i uvođenje u osnove metajezika. Strukturni se obrasci usvajaju induktivno, na temelju velikoga broja primjera. Od osmog se razreda poučavanje temelji na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Postupnim se povećava udio kognitivnoga pristupa jeziku.
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
B.8.1. Učenik uspoređuje sličnosti i razlike među vlastitom kulturom, kulturama zemalja ciljnoga jezika i drugim kulturama.
- pronalazi dodirne točke među različitim kulturama
- uočava posebnosti i različitosti među različitim kulturama
- izvještava o osnovnim obilježjima običaja zemalja ciljnoga jezika i drugih kultura i uspoređuje ih s običajima vlastite zemlje
- iz raznih multimodalnih izvora izdvaja važne činjenice o zemljama ciljnoga jezika i drugih cultura
- uspoređuje sličnosti i razlike među književnim tekstovima na materinskom i engleskom jeziku (npr. igrokazi, kraće drame, pripovijetke i sl.)
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje sličnosti i različitosti među različitim kulturama.
Učenik uz čestu pomoć navodi i imenuje sličnosti i različitosti među različitim kulturama te uočava činjenice o zemljama ciljnoga jezika i drugih kultura u raznim izvorima.
Učenik uz povremenu pomoć opisuje sličnosti i različitosti među različitim kulturama, pronalazi primjere u poznatome kontekstu i izvještava o njima te iz raznih multimodalnih izvora izdvaja važne činjenice o zemljama ciljnoga jezika i drugih kultura.
Učenik samostalno analizira sličnosti i različitosti među različitim kulturama, navodi i opisuje primjere u poznatome kontekstu te iz raznih multimodalnih izvora izdvaja važne činjenice o zemljama ciljnoga jezika i drugih kultura.
B.8.2. Učenik objašnjava proces vlastitoga učenja tijekom međukulturnoga iskustva.
- prepričava tijek međukulturnoga susreta
- opisuje strategije koje je primjenjivao kako bi naučio nešto o kulturi druge osobe
Učenik uz stalnu pomoć prepričava dijelove međukulturnoga susreta te navodi neke od strategija kojima se koristio tijekom međukulturnoga iskustva.
Učenik uz čestu pomoć prepričava dijelove međukulturnoga susreta te navodi neke od strategija kojima se koristio tijekom međukulturnoga iskustva.
Učenik uz povremenu pomoć prepričava tijek međukulturnoga susreta i opisuje strategije kojima se koristio tijekom međukulturnoga iskustva.
Učenik samostalno prepričava tijek međukulturnoga susreta i tumači strategije kojima se koristio tijekom međukulturnoga iskustva.
B.8.3. Učenik primjenjuje osnovne društveno-jezične funkcije jezika koristeći se jednostavnim izrazima.
- izražava osnovne društveno-jezične funkcije s pomoću jednostavnih jezičnih struktura u tekstu niže razine složenosti
- primjenjuje odgovarajuće strukture minimalnih odgovora i one za postavljanje pitanja
- koristi se osnovnim tehnikama za preuzimanje prava na riječ i promjenu teme
- pristojno se odnosi prema drugima
-izražava komplimente
Učenik uz stalnu pomoć u nekim slučajevima primjenjuje osnovne društveno-jezične funkcije u školskome kontekstu.
Učenik uz čestu pomoć primjenjuje osnovne društveno-jezične funkcije u poznatome kontekstu.
Učenik uz povremenu pomoć u većini slučajeva primjenjuje osnovne društveno-jezične funkcije u poznatome kontekstu.
Učenik samostalno primjenjuje osnovne društveno-jezične funkcije u različitim kontekstima.
B.8.4. Učenik objašnjava opasnost od generalizacija, predrasuda i stereotipa i potrebu za njihovom razgradnjom te prepoznaje postojanje osnovnih strategija za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje stereotipa i predrasuda.
- opisuje mogući utjecaj generalizacija, predrasuda i stereotipa na osobne i međukulturne odnose
- navodi primjere neuspješnih kulturnih susreta zbog nesporazuma uzrokovanih generalizacijama, predrasudama i stereotipima
- ističe važnost razotkrivanja i razgradnje generalizacija, predrasuda i stereotipa
- uočava načine rješavanja kulturno uvjetovanih nesporazuma
Učenik uz stalnu pomoć osvještava opasnost od generalizacija, predrasuda i stereotipa te važnost njihova razotkrivanja i razgradnje.
Učenik uz čestu pomoć opisuje utjecaj generalizacija, predrasuda i stereotipa na osobne i međukulturne odnose te opisuje važnost njihova razotkrivanja i razgradnje.
Učenik uz povremenu pomoć komentira utjecaj generalizacija, predrasuda i stereotipa na osobne i međukulturne odnose te komentira važnost njihova razotkrivanja i razgradnje.
Učenik samostalno objašnjava utjecaj generalizacija, predrasuda i stereotipa na osobne i međukulturne odnose te komentira važnost njihova razotkrivanja i razgradnje neovisno o kontekstu.
B.8.5. Učenik opisuje pojedine čimbenike koji pridonose (ne)razumijevanju među kulturama.
- objašnjava kako tumačenje pojava drugih kultura iz osobnoga gledišta, omalovažavanje drugoga i drugačijega i nedostatak empatije dovode do međukulturnih nesporazuma
- objašnjenja potkrepljuje primjerima iz poznatoga konteksta
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje čimbenike koji pridonose nerazumijevanju među kulturama.
Učenik uz čestu pomoć prepoznaje čimbenike koji pridonose nerazumijevanju među kulturama.
Učenik uz povremenu pomoć navodi i opisuje čimbenike koji pridonose nerazumijevanju među kulturama.
Učenik samostalno objašnjava čimbenike koji pridonose nerazumijevanju među kulturama.
preporuke za ostvarivanje ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi u ovoj domeni ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda u domeni Komunikacijska jezična kompetencija.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
C.8.1. Učenik izabire i primjenjuje osnovne kognitivne strategije učenja jezika primjerene različitim zadatcima.
- planira i priprema jezične aktivnosti
- primjenjuje jednostavne leksičke i strukturne obrasce/pravila
- koristi se kontekstom i prethodnim znanjem radi određivanja značenja i izgovora riječi
Učenik uz stalnu pomoć izabire i primjenjuje osnovne kognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć izabire i primjenjuje osnovne kognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć i u većini slučajeva učinkovito primjenjuje osnovne kognitivne strategije učenja jezika.
Učenik samostalno i učinkovito izabire i primjenjuje osnovne kognitivne strategije učenja jezika.
C.8.2. Učenik izabire i primjenjuje osnovne metakognitivne strategije učenja jezika primjerene različitim zadatcima.
- postavlja ciljeve učenja i organizira vlastito učenje s naglaskom na organizaciju vremena
- prepoznaje i upotrebljava metode koje su mu više pomogle pri učenju
- prati napredak u učenju kratkim tekstom
Učenik uz stalnu pomoć izabire i primjenjuje osnovne metakognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć izabire i primjenjuje osnovne metakognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć i u većini slučajeva učinkovito primjenjuje osnovne metakognitivne strategije učenja jezika.
Učenik samostalno i učinkovito izabire i primjenjuje osnovne metakognitivne strategije učenja jezika.
C.8.3. Učenik izabire i primjenjuje osnovne društveno-afektivne strategije učenja jezika primjerene različitim zadatcima.
- razvija svijest o ulozi učenja jezika u jačanju samopouzdanja
- aktivno sluša i uvažava mišljenja drugih
- sudjeluje u procesu donošenja odluka u skupini
Učenik uz stalnu pomoć izabire i primjenjuje osnovne društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć izabire i primjenjuje osnovne društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć i u većini slučajeva učinkovito primjenjuje osnovne društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Učenik samostalno i učinkovito izabire i primjenjuje osnovne društveno-afektivne strategije učenja jezika.
C.8.4. Učenik prilagođava osnovne tehnike kreativnoga izražavanja u stvaranju različitih vrsta kratkih tekstova poznatih sadržaja.
- kreativno oblikuje različite vrste kratkih tekstova poznatih sadržaja
- koristi se tehnikom slučajnih pojmova i oluje ideja u pripremi usmenoga i pisanoga izlaganja
Učenik uz stalnu pomoć prilagođava i upotrebljava osnovne tehnike kreativnoga izražavanja.
Učenik uz čestu pomoć prilagođava i upotrebljava osnovne tehnike kreativnoga izražavanja.
Učenik uz povremenu pomoć učinkovito prilagođava i upotrebljava osnovne tehnike kreativnoga izražavanja.
Učenik samostalno i učinkovito prilagođava i upotrebljava osnovne tehnike kreativnoga izražavanja.
C.8.5. Učenik povezuje i osnovne vještine kritičkoga mišljenja: objašnjava informacije, tumači i procjenjuje svoja i tuđa mišljenja, stavove i vrijednosti i rješava problemske situacije.
- promišlja temu
- provjerava informacije procjenjujući njihovu aktu-alnost i svrhovitost u rješa-vanju problemske situacije
- tumači i kritički procjenjuje mišljenja, stavove i vrijednosti
Učenik uz stalnu pomoć povezuje i upotrebljava osnovne vještine kritičkoga mišljenja.
Učenik uz čestu pomoć povezuje i upotrebljava osnovne vještine kritičkoga mišljenja.
Učenik uz povremenu pomoć učinkovito povezuje i upotrebljava osnovne vještine kritičkoga mišljenja.
Učenik samostalno i učinkovito povezuje i upotrebljava osnovne vještine kritičkoga mišljenja.
C.8.6. Učenik izabire i tumači informacije iz različitih izvora te izvodi kratke prezentacije srednje složenih sadržaja.
- iz različitih ponuđenih izvora izabire i kritički objašnjava svoj izbor informacija prema
smjernicama i prezentira ih
Učenik uz stalnu pomoć izabire i tumači informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi kratke prezentacije srednje složenih sadržaja prema smjernicama.
Učenik uz čestu pomoć izabire i tumači informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi kratke prezentacije srednje složenih sadržaja prema smjernicama.
Učenik uz povremenu pomoć izabire i tumači informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi kratke prezentacije srednje složenih sadržaja prema smjernicama.
Učenik samostalno izabire i tumači informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi kratke prezentacije srednje složenih sadržaja prema smjernicama.
preporuke za ostvarivanje ishoda
O snovne strategije učenja jezika, tehnike kreativnoga izražavanja i vještine kritičkoga mišljenja primjenjuju se u učenju i poučavanju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija .
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Srednja škola – nastavak učenja (105+105+105+96)
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
4. ciklus
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
1. razred
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
A.1.1. Učenik analizira jednostavan prilagođen ili izvoran tekst srednje dužine pri slušanju i čitanju.
- pokazuje razumijevanje teksta opće tematike
- pokazuje razumijevanje osnovnih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke
- analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije
- prepoznaje implicitne poruke u tekstu
- razlikuje bitnu od nebitne informacije
- primjenjuje strategije za slušanje i čitanje
- razumije govornika kad govori polako u najzastupljenijim varijantama standardnoga jezika
- uspoređuje utjecaj intonacije na poruku koju govornik želi prenijeti
- prepoznaje i razlikuje razgovorni stil od formalnijih stilova
Učenik uz pomoć analizira tekst i glavnu poruku te pronalazi i analizira neke ključne i specifične informacije. Uz stalnu pomoć prepoznaje osnovne leksičke strukture svojstvene jeziku struke i utjecaj intonacije te razumije govornika kad govori polako u najzastupljenijim varijantama standardnoga jezika te primjenjuje neke strategije za slušanje i čitanje.
Učenik uz čestu pomoć analizira tekst i glavnu poruku te pronalazi i analizira neke ključne i specifične informacije. Prepoznaje osnovne leksičke strukture svojstvene jeziku struke i neke implicitne poruke te povremeno razlikuje bitne od nebitnih informacija. Uz čestu pomoć prepoznaje utjecaj intonacije i razumije izvornog govornika kad govori polako u najzastupljenijim varijantama standardnoga jezika te primjenjuje neke strategije za slušanje i čitanje.
Učenik uz povremenu pomoć analizira tekst i glavnu poruku, pronalazi i analizira većinu ključnih i specifičnih informacija. Prepoznaje osnovne leksičke strukture svojstvene jeziku struke i implicitne poruke te uglavnom razlikuje bitne od nebitnih informacija. Uz povremenu pomoć prepoznaje utjecaj intonacije i razumije izvornog govornika kad govori polako u najzastupljenijim varijantama standardnoga jezika te primjenjuje više različitih strategija za slušanje i čitanje.
Učenik samostalno analizira tekst, glavnu poruku, ključne i specifične informacije i povezuje ih s primjerima iz teksta. Prepoznaje osnovne leksičke strukture svojstvene jeziku struke i implicitne poruke te razlikuje bitne od nebitnih informacija. Prepoznaje utjecaj intonacije i razumije izvornog govornika kad govori polako u najzastupljenijim varijantama standardnoga jezika te primjenjuje odgovarajuće strategije za slušanje i čitanje.
A.1.2. Učenik čita prilagođene književne tekstove.
- razvija čitalačku pismenost čitajući radi užitka književne tekstove u mogućoj korelaciji s hrvatskim jezikom te po izboru učenika i učitelja
Učenik uz stalnu pomoć čita prilagođene književne tekstove prema prijedlogu učitelja služeći se rječnikom.
Učenik uz čestu pomoć čita prilagođene književne tekstove prema prijedlogu učitelja.
Učenik uz povremenu pomoć čita prilagođene književne tekstove prema prijedlogu učitelja.
Učenik samostalno čita prilagođene književne tekstove prema vlastitome izboru. Samoinicijativno se kreativno izražava.
A.1.3. Učenik prilagođava prozodiju različitim komunikacijskim situacijama.
- ističe i naglašava značenje pojedinačnih riječi u prijenosu poruke
- koristi se odgovarajućim naglaskom ili/i akcentom, ritmom, intonacijom te varijacijama u brzini i glasnoći govora i prilagođava ih različitim komunikacijskim situacijama
Učenik uz stalnu pomoć i prema slušnome modelu prilagođava prozodiju poznatim komunikacijskim situacijama kako bi istaknuo značenje pojedinačnih riječi u prijenosu poruke oponašajući odgovarajući naglasak ili/i akcent, ritam, intonaciju te varijacije u brzini i glasnoći govora.
Učenik prema slušnome modelu prilagođava prozodiju poznatim komunikacijskim situacijama kako bi istaknuo značenje pojedinačnih riječi u prijenosu poruke i uz čestu se pomoć koristi odgovarajućim naglaskom ili/i akcentom, ritmom, intonacijom te varijacijama u brzini i glasnoći govora.
Učenik prilagođava prozodiju različitim komunikacijskim situacijama kako bi istaknuo značenje pojedinačnih riječi u prijenosu poruke i uz povremenu se pomoć koristi naglaskom ili/i akcentom, ritmom, intonacijom te varijacijama u brzini i glasnoći govora.
Učenik samostalno i kreativno prilagođava prozodiju različitim komunikacijskim situacijama kako bi posebno istaknuo značenje pojedinačnih riječi u prijenosu poruke, točno i precizno koristi se odgovarajućim naglaskom ili/i akcentom, ritmom, intonacijom te varijacijama u brzini i glasnoći govora.
A.1.4. Učenik govori tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama srednje razine složenosti.
- planira tijek govora
- priprema i govori tekst
- izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i potkrepljuje ih odgovarajućim dokazima i primjerima
- upotrebljava osnovne leksičke strukture svojstvene jeziku struke
- uređuje, tj. ispravlja svoj govor
Učenik uz stalnu pomoć planira tijek govora, priprema i govori tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama srednje razine složenosti te izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove. Uz stalnu pomoć se koristi osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
Učenik uz čestu pomoć planira tijek govora, priprema i govori tekst srednje dužine, koristi se jezičnim strukturama srednje razine složenosti, izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i nastoji ih potkrijepiti primjerima. Uz čestu se pomoć koristi osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
Učenik uz povremenu pomoć planira tijek govora, priprema i govori tekst srednje dužine, koristi se primjerenim jezičnim strukturama srednje razine složenosti, izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i potkrepljuje ih ponekim dokazima i primjerima. Uz povremenu se pomoć koristi osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
Učenik samostalno i kreativno planira tijek govora, priprema i govori tekst srednje dužine točno se koristeći primjerenim jezičnim strukturama srednje razine složenosti te izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i potkrepljuje ih odgovarajućim dokazima i primjerima. Samostalno se koristi osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
A.1.5. Učenik sudjeluje u dužemu planiranom i jednostavnome neplaniranom razgovoru.
- planira i priprema razgovor
- sudjeluje u razgovoru
- upotrebljava primjerene jezične strukture za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ
- koristi se osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
Učenik uz stalnu pomoć planira i priprema duži razgovor i sudjeluje u jednostavnome neplaniranom razgovoru koristeći se nekim primjerenim jezičnim strukturama; uz stalnu pomoć pokreće razgovor i preuzima pravo na riječ te upotrebljava osnovne leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
Učenik uz čestu pomoć planira i priprema duži razgovor i sudjeluje u jednostavnome neplaniranom razgovoru koristeći se nekim primjerenim jezičnim strukturama; pokreće, održava i završava razgovor te povremeno preuzima pravo na riječ i upotrebljava osnovne leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
Učenik uz povremenu pomoć planira i priprema duži razgovor i aktivno sudjeluje u jednostavnome neplaniranom razgovoru koristeći se primjerenim jezičnim strukturama, često pokreće, održava i završava razgovor te preuzima pravo na riječ i upotrebljava osnovne leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
Učenik samostalno planira i priprema duži razgovor i aktivno i samoinicijativno sudjeluje u jednostavnome neplaniranom razgovoru, kreativno se koristi primjerenim jezičnim strukturama, samostalno pokreće, održava i završava razgovor te preuzima pravo na riječ i upotrebljava osnovne leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
A.1.6. Učenik piše strukturiran tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama srednje razine složenosti.
- planira strukturu i sadržaj
- organizira tekst u odlomke
- koristi se primjerenim veznim sredstvima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti
- primjenjuje pravopisna pravila
- koristi se osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
- uređuje, tj. ispravlja svoj tekst
Učenik uz stalnu pomoć piše djelomično strukturiran tekst srednje dužine koristeći se nekim veznim sredstvima i primjerenim jezičnim strukturama te primjenjuje dio pravopisnih pravila. Uz stalnu pomoć se koristi osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Uz stalnu pomoć ispravlja svoj tekst.
Učenik uz čestu pomoć piše djelomično strukturiran tekst srednje dužine s djelomično razrađenim idejama koristeći se nekim odgovarajućim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti. Uz čestu se pomoć koristi osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Uz čestu pomoć ispravlja svoj tekst.
Učenik uz povremenu pomoć piše tekst srednje dužine, organizira odlomke i razrađuje ideje, uglavnom se točno koristi primjerenim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti. Uz povremenu se pomoć koristi osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Uz povremenu pomoć ispravlja svoj tekst.
Učenik samostalno i kreativno piše tekst srednje dužine, jasno organizira odlomke i precizno razrađuje ideje točno se koristeći primjerenim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti. Koristi se osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Samostalno ispravlja svoj tekst.
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
B.1.1. Učenik raspravlja o informacijama o zemljama ciljnoga jezika i drugim kulturama.
- proširuje raspon informacija o drugim kulturama
- utvrđuje i analizira sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama
- prosuđuje primjerenost zaključaka o vlastitoj kulturi i drugim kulturama
Učenik uz stalnu pomoć proširuje raspon informacija o drugim kulturama te obrazlaže sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama.
Učenik uz čestu pomoć obrazlaže sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama te tumači zaključke o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
Učenik uz povremenu pomoć procjenjuje sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama te zaključke o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
Učenik samostalno procjenjuje sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama te primjerenost zaključaka o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
B.1.2. Učenik prilagođava zadane komunikacijske obrasce u različitim, unaprijed određenim kontekstima.
- mijenja naučene komunikacijske obrasce za izražavanje različitih društvenih funkcija jezika
- prilagođava obrasce vlastitim potrebama u komunikacijskoj situaciji
Učenik uz stalnu pomoć i na temelju predloška primjenjuje naučene komunikacijske obrasce.
Učenik uz čestu pomoć i u nekim slučajevima primjenjuje naučene komunikacijske obrasce.
Učenik uz povremenu pomoć i u većini slučajeva primjereno izabire i koristi se naučenim komunikacijskim obrascima.
Učenik samostalno prilagođava i koristi se naučenim komunikacijskim obrascima.
B.1.3. Učenik preispituje i procjenjuje predrasude i stereotipe na svim razinama i u svim oblicima te predlaže strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
- provjerava točnost informacija o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika i drugim kulturama
- ističe (vlastita) pogrešna shvaćanja i upozorava na njihove posljedice
- izabire strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda primjerene kontekstu
Učenik uz stalnu pomoć istražuje informacije o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika te upozorava na (vlastita) pogrešna shvaćanja.
Učenik uz čestu pomoć dovodi u vezu različite informacije o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika, preispituje (vlastita) pogrešna shvaćanja o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika te se koristi strategijama za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
Učenik uz povremenu pomoć komentira različite informacije o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika i (vlastita) pogrešna shvaćanja o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika te preispituje strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
Učenik samostalno provjerava točnost informacija o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika, komentira (vlastita) pogrešna shvaćanja o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika te samostalno predlaže strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
B.1.4. Učenik prepoznaje i objašnjava utjecaj međukulturnih iskustava na oblikovanje vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima.
- izdvaja vlastita inicijalna uvjerenja i stavove prema drugima
- navodi promjene vlastitih uvjerenja i stavova koje su uslijedile kao rezultat međukulturnih iskustava
Učenik uz stalnu pomoć opisuje vlastita inicijalna uvjerenja i stavove prema drugima.
Učenik uz čestu pomoć opisuje promjene vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima.
Učenik uz povremenu pomoć objašnjava promjene vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima.
Učenik samostalno objašnjava promjene vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima i daje primjere.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
C.1.1. Učenik prepoznaje i koristi se složenim kognitivnim strategijama učenja jezika.
- analizira i primjenjuje potrebne korake za uspješno rješavanje zadatka
- raščlanjuje nove izraze i strukture na poznate elemente radi razumijevanja i pravilne upotrebe
- koristi se jednojezičnim i/ili dvojezičnim rječnicima
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje složene kognitivne strategije učenja jezika i uz stalnu pomoć se njima koristi.
Učenik uz čestu pomoć prepoznaje složene kognitivne strategije učenja jezika i uz čestu pomoć se njima koristi.
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje većinu složenih kognitivnih strategija učenja jezika i uz povremenu se pomoć njima koristi.
Učenik samostalno prepoznaje složene kognitivne strategije učenja jezika i samostalno se njima koristi.
C.1.2. Učenik prepoznaje i koristi se složenim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
- razmišlja o različitim zadatcima pokazujući jasno razumijevanje njihove svrhe
- prepoznaje moguće probleme i bira odgovarajuća rješenja
- prati napredak u učenju tekstom srednje dužine
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje složene metakognitivne strategije učenja jezika i uz stalnu pomoć se njima koristi.
Učenik uz čestu pomoć prepoznaje složene metakognitivne strategije učenja jezika i uz čestu pomoć se njima koristi.
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje većinu složenih metakognitivnih strategija učenja jezika i uz pomoć se njima koristi.
Učenik samostalno prepoznaje složene metakognitivne strategije učenja jezika i samostalno se njima koristi.
C.1.3. Učenik prepoznaje i koristi se složenim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
- usredotočuje se na ciljeve učenja, vlastita postignuća i resurse koji su mu na raspolaganju radi smanjenja stresa pri učenju
- razgovara s drugima o poteškoćama u učenju
- razvija suradničko učenje radi uzajamne potpore i ohrabrenja
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika i uz stalnu pomoć se njima koristi.
Učenik uz čestu pomoć prepoznaje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika i uz čestu pomoć se njima koristi.
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje većinu složenih društveno-afektivnih strategija učenja jezika i uz povremenu se pomoć njima koristi.
Učenik samostalno prepoznaje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika i samostalno se njima koristi.
C.1.4. Učenik izabire različite tehnike kreativnoga izražavanja i koristi se njima: tumači i vrednuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i poznatim temama.
- kreativno oblikuje različite vrste tekstova
- provodi kratko istraživanje na temelju postavljenih hipoteza izvodeći zaključke otvorenoga tipa i koristeći se intuicijom u pronalaženju originalnih rješenja
Učenik uz stalnu pomoć izabire i različite tehnike kreativnoga izražavanja i uz stalnu pomoć se njima koristi.
Učenik uz čestu pomoć izabire različite tehnike kreativnoga izražavanja i uz čestu pomoć se njima koristi.
Učenik uz povremenu pomoć izabire različite tehnike kreativnoga izražavanja i uz povremenu se pomoć učinkovito njima koristi.
Učenik izabire različite tehnike kreativnoga izražavanja te se njima samostalno i učinkovito koristi.
C.1.5. Učenik izabire različite vještine kritičkoga mišljenja i koristi se njima pri tumačenju i vrednovanju mišljenja, stavova i vrijednosti povezanih s osobnim iskustvima i poznatim temama.
- pažljivo, aktivno i analitički čita i odlučuje koje od informacija, mišljenja, stavova i vrijednosti u tekstu prihvatiti
- izlaže ih s argumentacijom
- sudjeluje u debati
Učenik uz stalnu pomoć izabire različite vještine kritičkoga mišljenja i uz stalnu pomoć se njima koristi.
Učenik uz čestu pomoć izabire različite vještine kritičkoga mišljenja i uz čestu pomoć se njima koristi.
Učenik uz povremenu pomoć izabire različite vještine kritičkoga mišljenja i uz povremenu se pomoć njima učinkovito koristi.
Učenik izabire različite vještine kritičkoga mišljenja te se njima učinkovito koristi.
C.1.6. Učenik izabire i organizira informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, uočava osnovna pravila za citiranje izvora, te izvodi duže prezentacije srednje složenih sadržaja.
- bira i usklađuje informacije/poruke iz različitih vrsta tekstova i iz različitih izvora te ih prema smjernicama iznosi u dužim prezentacijama
Učenik uz stalnu pomoć izabire i organizira informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora te priprema i izvodi duže prezentacije srednje složenih sadržaja prema smjernicama i uočava neka osnovna pravila za citiranje izvora.
Učenik uz čestu pomoć izabire i organizira informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora te priprema i izvodi duže prezentacije srednje složenih sadržaja prema smjernicama i uočava neka osnovna pravila za citiranje izvora.
Učenik uz povremenu pomoć izabire i organizira informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora te priprema i izvodi duže prezentacije srednje složenih sadržaja prema smjernicama i uočava većinu osnovnih pravila za citiranje izvora.
Učenik samostalno izabire i organizira informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora te priprema i izvodi duže prezentacije srednje složenih sadržaja prema smjernicama i uočava osnovna pravila za citiranje izvora.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
2. razred
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
A.2.1. Učenik analizira jednostavan izvoran i duži prilagođen tekst pri slušanju i čitanju.
- pokazuje razumijevanje teksta opće tematike
- pokazuje razumijevanje jednostavnih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke
- analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije i implicitne poruke u tekstu primjenjujući strategije slušanja i čitanja
- procjenjuje utjecaj intonacije na poruku koju govornik želi prenijeti u različitim kontekstima
- prepoznaje različite stilove uvjetovane komunikacijskom situacijom
- razlikuje upotrebu odgovarajućega jezičnog registra u formalnim i neformalnim situacijama
Učenik uz stalnu pomoć analizira tekst i glavnu poruku, pronalazi neke ključne i specifične informacije te prepoznaje implicitne poruke i jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke. Uz stalnu pomoć prepoznaje utjecaj intonacije i prepoznaje stilove u pisanome i govorenome jeziku. Uz stalnu pomoć razlikuje upotrebu odgovarajućega jezičnog registra.
Učenik uz čestu pomoć analizira tekst i glavnu poruku, neke ključne i specifične informacije, prepoznaje implicitne poruke i jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke. Uz čestu pomoć prepoznaje utjecaj intonacije i prepoznaje stilove u pisanome i govorenome jeziku. Uz čestu pomoć razlikuje upotrebu odgovarajućega jezičnog registra.
Učenik uz povremenu pomoć analizira tekst i glavnu poruku, pronalazi i analizira većinu ključnih i specifičnih informacija. Prepoznaje jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke i analizira većinu implicitnih poruka te razlikuje bitne od nebitnih informacija. Uz povremenu pomoć prepoznaje utjecaj intonacije i prepoznaje stilove u pisanome i govorenome jeziku. Većinom razlikuje upotrebu odgovarajućega jezičnog registra.
Učenik samostalno analizira tekst, glavnu poruku, ključne i specifične informacije i povezuje ih s primjerima iz teksta. Prepoznaje jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke i analizira implicitne poruke te razlikuje bitne od nebitnih informacija. Učenik samostalno i točno prepoznaje različite stilove u pisanome i govorenome jeziku i razlikuje uporabu odgovarajućega jezičnog registra.
A.2.2. Učenik analizira prilagođene književne tekstove.
- razvija čitalačku pismenost čitajući radi užitka
- analizira tekstove prilagođene razini znanja u mogućoj korelaciji s hrvatskim jezikom te po izboru učenika i učitelja
Učenik uz stalnu pomoć, služeći se rječnikom, analizira prilagođene književne tekstove prema prijedlogu učitelja.
Učenik uz čestu pomoć analizira prilagođene književne tekstove prema prijedlogu učitelja.
Učenik uz povremenu pomoć analizira prilagođene književne tekstove prema prijedlogu učitelja.
Učenik samostalno analizira prilagođene književne tekstove prema vlastitome izboru. Samoinicijativno se kreativno izražava.
A.2.3. Učenik se koristi prozodijom
radi isticanja različitih značenja.
- izmjenjuje naglašavanje riječi i mijenja rečeničnu intonaciju kako bi istaknuo drugačije značenje
- pravilno izgovara i prati ritam rečenice
- varira brzinu i glasnoću govora i prilagođava ih različitim komunikacijskim situacijama
Učenik se uz stalnu pomoć prema zvučnome predlošku koristi prozodijom, izmjenjuje naglašavanje riječi i mijenja rečeničnu intonaciju kako bi istaknuo drugačije značenje te prati ritam rečenice.
Učenik se uz čestu pomoć prema zvučnome predlošku koristi prozodijom, izmjenjuje naglašavanje riječi i mijenja rečeničnu intonaciju kako bi istaknuo drugačije značenje te povremeno točno prati ritam rečenice.
Učenik uz povremenu pomoć koristi prozodiju, izmjenjuje naglašavanje riječi i mijenja rečeničnu intonaciju kako bi istaknuo drugačije značenje te često pravilno izgovara i prati ritam rečenice.
Učenik se samostalno i kreativno koristi prozodijom, izmjenjuje naglašavanje riječi i mijenja rečeničnu intonaciju kako bi istaknuo drugačije značenje te pravilno izgovara i točno prati ritam rečenice.
A.2.4. Učenik govori tekst srednje dužine koristeći jezične strukture više razine složenosti.
- planira tijek govora
- priprema i govori tekst
- izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i obrazlaže ih argumentima
- iznosi rezultat rada u skupini ili vlastitoga rada pred drugima
- koristi se osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
- uređuje, tj. ispravlja svoj govor
Učenik uz stalnu pomoć planira tijek govora, priprema i govori tekst srednje dužine koristeći jezične strukture više razine složenosti, izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove te iznosi rezultat rada u skupini ili vlastitoga rada pred drugima. Uz stalnu pomoć se koristi osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Uz stalnu pomoć ispravlja svoj govor.
Učenik uz čestu pomoć planira tijek govora, priprema i govori tekst srednje dužine, povremeno točno se koristi jezičnom strukturom više razine složenosti, izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i nastoji ih obrazložiti argumentima te uz čestu pomoć iznosi rezultat rada u skupini ili vlastitoga rada pred drugima. Uz čestu se pomoć koristi osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Uz čestu pomoć ispravlja svoj govor.
Učenik uz povremenu pomoć planira tijek govora, priprema i govori tekst srednje dužine, često se točno koristi primjerenom jezičnom strukturom više razine složenosti i samostalno izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i obrazlaže ih ponekim argumentima te uz povremenu pomoć iznosi rezultat rada u skupini ili vlastitoga rada pred drugima. Uz povremenu se pomoć koristi osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Uz povremenu pomoć ispravlja svoj govor.
Učenik samostalno i kreativno planira tijek govora, priprema i govori tekst srednje dužine točno koristeći primjerene jezične strukture više razine složenosti, samostalno izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i obrazlaže ih argumentima te točno iznosi rezultat rada u skupini ili vlastitoga rada pred drugima. Samostalno se koristi osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Samostalno ispravlja svoj govor.
A.2.5. Učenik sudjeluje u kraćemu neplaniranom i dužemu planiranom razgovoru.
- koristi se primjerenom jezičnom strukturom za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ
- pokazuje zanimanje za razgovor i uključuje se u tijek razgovora izborom prikladnih fraza
- koristi se osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
Učenik uz stalnu pomoć planira, priprema i sudjeluje u kraćemu neplaniranom i dužemu planiranom razgovoru te koristi neke primjerene jezične strukture. Uz stalnu pomoć se koristi osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke, pokreće razgovor, rijetko preuzima pravo na riječ te se uključuje u razgovor izborom osnovnih fraza.
Učenik uz čestu pomoć planira, priprema i sudjeluje u kraćemu neplaniranom i dužemu planiranom razgovoru te povremeno koristi primjerene jezične strukture. Uz čestu se pomoć koristi osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke, pokreće, održava i završava razgovor, povremeno preuzima pravo na riječ te se uključuje u razgovor djelomično ispravnim izborom nekih prikladnih fraza.
Učenik uz povremenu pomoć planira, priprema i često aktivno sudjeluje u kraćemu neplaniranom i dužemu planiranom razgovoru te često točno koristi primjerene jezične strukture. Uz povremenu pomoć se koristi osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke, pokreće, održava i završava razgovor, preuzima pravo na riječ i uključuje se u razgovor ispravnim izborom većine prikladnih fraza.
Učenik samostalno planira, priprema i aktivno i spontano sudjeluje u kraćemu neplaniranom i dužemu planiranom razgovoru, kreativno koristi primjerene jezične strukture te samostalno pokreće, održava i završava razgovor, preuzima pravo na riječ i samostalno i spontano uključuje se u razgovor pravilnim izborom prikladnih fraza te se koristi osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
A.2.6. Učenik piše strukturiran tekst srednje dužine koristeći jezične strukture više razine složenosti.
- individualno i/ili suradničkim radom planira strukturu i sadržaj
- organizira tekst u odlomke
- koristi se primjerenim veznim sredstvima i jezičnim strukturama više razine složenosti
- primjenjuje pravopisna pravila
- koristi se osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
- uređuje, tj. ispravlja svoj tekst
Učenik uz stalnu pomoć piše djelomično strukturiran tekst, koristi se nekim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama više razine složenosti. Uz stalnu pomoć se koristi osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Uz stalnu pomoć uređuje tekst.
Učenik uz čestu pomoć piše djelomično strukturiran tekst s djelomično razrađenim idejama, koristi se primjerenim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama više razine složenosti. Uz čestu se pomoć koristi osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Uz čestu pomoć uređuje tekst.
Učenik uz povremenu pomoć piše strukturiran tekst srednje dužine, često se točno koristi primjerenim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama više razine složenosti, jasno organizira odlomke i precizno razrađuje ideje. Uz povremenu se pomoć koristi osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Uz povremenu pomoć uređuje tekst.
Učenik samostalno i kreativno piše strukturiran tekst srednje dužine, točno se koristi primjerenim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama više razine složenosti te jasno organizira odlomke i precizno razrađuje ideje. Samostalno se koristi osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Samostalno uređuje tekst.
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
B.2.1. Učenik istražuje kulture zemalja ciljnoga jezika i druge kulture te preispituje pretpostavke dobrih međukulturnih odnosa i potencijalno problematične situacije u međukulturnim susretima.
- otkriva kulture zemalja ciljnoga jezika i druge kulture tijekom sati književnosti, filmske umjetnosti i sl. u izvanškolskome okružju
- analizira (ne)uspješne međukulturne odnose i definira njihove zajedničke karakteristike
Učenik uz stalnu pomoć istražuje kulture zemalja ciljnoga jezika i druge kulture u poznatome kontekstu te opisuje karakteristike zajedničke uspješnim međukulturnim odnosima.
Učenik uz čestu pomoć istražuje kulture zemalja ciljnoga jezika i druge kulture u različitim kontekstima te opisuje karakteristike zajedničke neuspješnim međukulturnim odnosima.
Učenik uz povremenu pomoć istražuje kulture zemalja ciljnoga jezika i druge kulture u različitim kontekstima te procjenjuje karakteristike (ne)uspješnih međukulturnih odnosa.
Učenik samoinicijativno istražuje kulture zemalja ciljnoga jezika i druge kulture u različitim kontekstima te samostalno procjenjuje karakteristike (ne)uspješnih međukulturnih odnosa.
B.2.2. Učenik primjenjuje raznolike društveno-jezične funkcije jezika i konvencije uljudnoga ponašanja u različitim kontekstima.
- primjenjuje konvencije uljudnoga ponašanja u privatnoj i javnoj sferi, u fizičkome i digitalnome okružju, neovisno o kontekstu
- iskazuje različite društveno-jezične funkcije s pomoću jezičnih struktura srednje razine složenosti
Učenik uz stalnu pomoć primjenjuje konvencije uljudnoga ponašanja u privatnoj i javnoj sferi te različite društvene funkcije jezika u poznatim kontekstima.
Učenik uz čestu pomoć primjenjuje konvencije uljudnoga ponašanja u privatnoj i javnoj sferi te različite društvene funkcije jezika u različitim kontekstima.
Učenik uz povremenu pomoć izabire primjerene konvencije uljudnoga ponašanja privatnoj i javnoj sferi i povremeno primjenjuje različite društvene funkcije jezika.
Učenik samostalno prilagođava vlastito ponašanje u skladu s konvencijama uljudnoga ponašanja u privatnoj i javnoj sferi te u većini slučajeva samostalno primjenjuje različite društvene funkcije jezika.
B.2.3. Učenik predviđa moguće posljedice utjecaja predrasuda i stereotipa u različitim kontekstima.
- osmišljava analogije i metafore s pomoću kojih opisuje opasnost od tumačenja drugih kultura kroz prizmu vlastite
- objašnjava opasnost od stjecanja pogrešne i/ili nepotpune slike o narodu i/ili kulturi zbog generalizacija, stereotipa i predrasuda
Učenik uz stalnu pomoć opisuje opasnost od tumačenja drugih kultura kroz prizmu vlastite te moguće posljedice generalizacija, stereotipa i predrasuda u poznatome kontekstu.
Učenik uz čestu pomoć raspravlja o opasnosti od tumačenja drugih kultura kroz prizmu vlastite te opisuje moguće posljedice generalizacija, stereotipa i predrasuda u različitim kontekstima.
Učenik uz povremenu pomoć i koristeći primjere objašnjava opasnost od tumačenja drugih kultura kroz prizmu vlastite te objašnjava moguće posljedice generalizacija, stereotipa i predrasuda.
Učenik samostalno osmišljava analogije i metafore s pomoću kojih opisuje opasnost od tumačenja drugih kultura kroz prizmu vlastite te objašnjava moguće posljedice generalizacija, stereotipa i predrasuda.
B.2.4. Učenik raspravlja o utjecaju međukulturnih iskustava na oblikovanje vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima.
- koristi se osobnim iskustvom kao polazišnom točkom za izvođenje zaključaka o utjecaju međukulturnih iskustava na oblikovanje uvjerenja i stavova
- argumentira svoje mišljenje i potkrepljuje ga primjerima
Učenik uz stalnu pomoć opisuje vlastita uvjerenja i stavove proizišle iz međukulturnih iskustava.
Učenik uz čestu pomoć objašnjava vlastita uvjerenja i stavove proizišle iz međukulturnih iskustava.
Učenik uz povremenu pomoć daje primjere utjecaja međukulturnih iskustava na oblikovanje vlastitih uvjerenja i stavova.
Učenik samostalno argumentira zaključke o utjecaju međukulturnih iskustava na oblikovanje vlastitih uvjerenja i stavova.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
C.2.1. Učenik povezuje i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
- koristi se raznim tehnikama naglašavanja radi razumijevanja teksta
- izdvaja i zapisuje glavne poruke, ključne i specifične informacije i implicitne poruke
- piše bilješke
- koristi se jezičnim i drugim vrstama natuknica radi rekonstruiranja značenja slušanih i čitanih tekstova
Učenik uz stalnu pomoć povezuje i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć povezuje i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć povezuje i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
Učenik samostalno i učinkovito povezuje i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
C.2.2. Učenik povezuje i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
- istražuje različite pristupe učenju i rješavanju zadataka i koristi se njima radi unapređenja učenja
- bilježi napredak u učenju dužim tekstom
Učenik uz stalnu pomoć povezuje i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć povezuje i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć povezuje i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
Učenik samostalno i učinkovito povezuje i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
C.2.3. Učenik povezuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
- stvara pozitivan stav pozitivnim izjavama tijekom rada na zadatku
- upravlja vlastitim emocionalnim stanjem i primjenjuje tehnike opuštanja radi uspješnijega učenja
- planira i upravlja radom u skupini na projektima unutar redovnoga učenja i poučavanja
Učenik uz stalnu pomoć povezuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć povezuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć povezuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Učenik samostalno i učinkovito povezuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
C.2.4. Učenik povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja: propituje i vrednuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima.
- pokazuje interes za povezivanjem širokoga raspona povezanih, ali i različitih područja/tema
- pokazuje prilagodljivost u otkrivanju novih značenja i odnosa među pojmovima i idejama
- u govoru i pisanju koristi se humorom
Učenik uz stalnu pomoć povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik uz čestu pomoć povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik uz povremenu pomoć i učinkovito povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik samostalno i učinkovito povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
C.2.5. Učenik povezuje i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja: propituje i vrednuje mišljenja, stavove i vrijednosti primjenjujući ih u rješavanju problemskih situacija povezanih s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima.
- definira i pojašnjava problem procjenjujući koliko su iznesene činjenice ili mišljenja i stavovi koherentni, uzročno-posljedično povezani i jesu li zaključci logički utemeljeni
- izražava samouvjerenost u vlastitome logičkom prosuđivanju
Učenik uz stalnu pomoć povezuje i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik uz čestu pomoć povezuje i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik uz povremenu pomoć i učinkovito povezuje i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik samostalno i učinkovito povezuje i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
C.2.6. Učenik interpretira i uspoređuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, primjenjuje osnovna pravila za citiranje izvora te izvodi duže prezentacije srednje složenih sadržaja.
- razvija sposobnost tumačenja i razlikovanja informacija/poruka iz različitih vrsta tekstova kao i razlikovanja različitih vrsta izvora te razmjenjivanja informacija radi objektivnoga izvještavanja
Učenik uz stalnu pomoć interpretira i uspoređuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, primjenjuje osnovna pravila za citiranje te priprema i izvodi duže prezentacije srednje složenih sadržaja.
Učenik uz čestu pomoć interpretira i uspoređuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, primjenjuje osnovna pravila za citiranje te priprema i izvodi duže prezentacije srednje složenih sadržaja.
Učenik uz povremenu pomoć interpretira i uspoređuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, uglavnom učinkovito primjenjuje osnovna pravila za citiranje te priprema i izvodi duže prezentacije srednje složenih sadržaja.
Učenik samostalno interpretira i uspoređuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, učinkovito primjenjuje osnovna pravila za citiranje te priprema i izvodi duže prezentacije srednje složenih sadržaja.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
5. ciklus
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
3. razred
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
A.3.1. Učenik analizira duži izvoran ili prilagođen tekst pri slušanju i čitanju.
- pokazuje razumijevanje teksta opće tematike
- pokazuje razumijevanje složenijih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke
- analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije i implicitne poruke u tekstu
- razlikuje bitnu od nebitne informacije
- primjenjuje strategije slušanja i čitanja
Učenik uz stalnu pomoć analizira glavnu poruku i pronalazi neke ključne i specifične informacije, prepoznaje neke složenije leksičke strukture svojstvene jeziku struke i implicitne poruke te djelomično razlikuje bitnu od nebitne informacije. Primjenjuje neke strategije slušanja i čitanja.
Učenik uz čestu pomoć analizira glavnu poruku, neke ključne i specifične informacije i neke implicitne poruke te povremeno razlikuje bitne od nebitnih informacija. Prepoznaje složenije leksičke strukture svojstvene jeziku struke i primjenjuje više strategija slušanja i čitanja.
Učenik uz povremenu pomoć analizira glavnu poruku, većinu ključnih i specifičnih informacija i implicitnih poruka i često razlikuje bitne od nebitnih informacija. Prepoznaje složenije leksičke strukture svojstvene jeziku struke i primjenjuje većinu različitih strategija slušanja i čitanja.
Učenik samostalno analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije i povezuje ih s primjerima iz teksta. Analizira implicitne poruke i razlikuje bitne od nebitnih informacija. Prepoznaje složenije leksičke strukture svojstvene jeziku struke i primjenjuje odgovarajuće strategije slušanja i čitanja.
A.3.2. Učenik čita jednostavne književne tekstove.
- razvija čitalačku pismenost čitajući radi užitka jednostavne književne tekstove
- analizira tekstove prilagođene razini znanja po izboru učenika i učitelja
Učenik čita jednostavne književne tekstove prema prijedlogu učitelja služeći se rječnikom i razumije sadržaj i značenje nekih nepoznatih riječi iz konteksta.
Učenik čita jednostavne književne tekstove prema prijedlogu učitelja i razumije sadržaj i značenje nekih nepoznatih riječi iz konteksta.
Učenik čita jednostavne književne tekstove prema prijedlogu učitelja i razumije sadržaj i značenje većine nepoznatih riječi iz konteksta.
Učenik čita i samostalno analizira jednostavne književne tekstove prema vlastitome izboru i razumije sadržaj i značenje nepoznatih riječi iz konteksta. Samoinicijativno se kreativno izražava.
A.3.3. Učenik govori dug tekst koristeći složene jezične strukture i stil primjeren komunikacijskoj situaciji.
- planira tijek govora i izlaganja, priprema i govori tekst koristeći složene jezične strukture i stil primjeren komunikacijskoj situaciji
- upotrebljava složenije leksičke strukture svojstvene jeziku struke
- uređuje, tj. ispravlja svoj govor
Učenik uz stalnu pomoć planira tijek govora i izlaganja, priprema i govori tekst koristeći se složenim jezičnim strukturama te uz stalnu pomoć prilagođava stil komunikacijskoj situaciji. Uz stalnu pomoć upotrebljava složenije leksičke strukture svojstvene jeziku struke. Uz stalnu pomoć ispravlja svoj govor.
Učenik uz čestu pomoć planira i priprema tijek govora i izlaganja, govori tekst, povremeno se koristi složenim jezičnim strukturama i prilagođava stil govora komunikacijskoj situaciji. Uz čestu pomoć upotrebljava složenije leksičke strukture svojstvene jeziku struke. Uz čestu pomoć ispravlja svoj govor.
Učenik uz povremenu pomoć planira tijek govora i izlaganja, priprema i govori tekst, često se koristi primjerenim složenim jezičnim strukturama, prilagođava stil govora komunikacijskoj situaciji. Uz povremenu pomoć upotrebljava složenije leksičke strukture svojstvene jeziku struke. Uz povremenu pomoć ispravlja svoj govor.
Učenik samostalno i kreativno planira tijek govora i izlaganja, priprema i tečno govori tekst, točno se koristeći primjerenim složenim jezičnim strukturama i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji. Samostalno upotrebljava složenije leksičke strukture svojstvene jeziku struke. Samostalno ispravlja svoj govor.
A.3.4. Učenik sudjeluje u dužemu planiranom i dugome neplaniranom razgovoru.
- koristi se primjerenim jezičnim strukturama za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ
- pokazuje zanimanje za razgovor i koristi se osnovnim frazama da dobije na vremenu prije nego što odgovori na pitanje
- koristi se složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
Učenik se uz stalnu pomoć koristi jezičnim strukturama potrebnim za sudjelovanje u dužemu neplaniranom i dugome planiranom razgovoru, pokreće razgovor i preuzima pravo na riječ te se koristi osnovnim frazama da dobije na vremenu prije nego što odgovori na pitanje. Uz stalnu pomoć se koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik se uz čestu pomoć koristi primjerenim jezičnim strukturama, pokreće, održava i završava duži neplanirani i dugi planirani razgovor, povremeno preuzima pravo na riječ te se koristi osnovnim frazama da dobije na vremenu prije nego što odgovori na pitanje. Uz čestu se pomoć koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik uz povremenu pomoć aktivno sudjeluje u dužemu neplaniranom i dugome planiranom razgovoru, često se koristi primjerenim jezičnim strukturama te pokreće, održava i završava razgovor, preuzima pravo na riječ te se često koristi osnovnim frazama da dobije na vremenu prije nego što odgovori na pitanje. Uz povremenu se pomoć koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik aktivno i spontano sudjeluje u dužemu neplaniranom i dugome planiranom razgovoru, kreativno se koristi primjerenim jezičnim strukturama, samostalno pokreće, održava i završava razgovor, preuzima pravo na riječ, potiče sugovornike na sudjelovanje u razgovoru i točno se koristi osnovnim frazama da dobije na vremenu prije nego što odgovori na pitanje. Samostalno se koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
A.3.5. Učenik piše dug strukturiran tekst koristeći se složenim jezičnim strukturama i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji.
- planira strukturu i sadržaj
- organizira dug tekst u odlomke
- koristi se primjerenim veznim sredstvima i složenim jezičnim strukturama
- primjenjuje pravopisna pravila i odgovarajući stil pisanja
- koristi se složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
- uređuje tj. ispravlja svoj tekst
Učenik uz stalnu pomoć piše strukturiran dug tekst i koristi se nekim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i složenim jezičnim strukturama te odgovarajućim stilom pisanja. Uz stalnu pomoć se koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Uz stalnu pomoć uređuje tekst.
Učenik uz čestu pomoć piše strukturiran dug tekst s djelomično razrađenim idejama, povremeno se točno koristi primjerenim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i složenim jezičnim strukturama, povremeno se koristeći odgovarajućim stilom pisanja. Uz čestu se pomoć koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Uz čestu pomoć uređuje tekst.
Učenik uz povremenu pomoć piše strukturiran dug tekst, često se točno koristi primjerenim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i složenim jezičnim strukturama, jasno organizira odlomke i precizno razrađuje ideje, često se koristeći odgovarajućim stilom pisanja. Uz povremenu se pomoć koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Uz povremenu pomoć uređuje tekst.
Učenik samostalno i kreativno piše strukturiran dug tekst, točno se koristi primjerenim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i složenim jezičnim strukturama, jasno organizira odlomke, precizno razrađuje ideje koristeći se odgovarajućim stilom pisanja. Samostalno se koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Samostalno uređuje tekst.
A.3.6. Učenik sažima i prevodi jednostavnije tekstove.
- usmeno ili pismeno sažima jedan ili više tekstova proizvedenih na engleskome jeziku u jedan tekst na materinskome jeziku
- prevodi pisani ili govoreni tekst na engleskome jeziku na hrvatski jezik vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika
Učenik uz više vremena i uz stalnu pomoć sažima i prevodi jednostavnije tekstove.
Učenik uz čestu pomoć sažima i prevodi jednostavnije tekstove.
Učenik uz povremenu pomoć sažima i prevodi jednostavnije tekstove.
Učenik samostalno sažima i prevodi jednostavnije tekstove.
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
B.3.1. Učenik integrira različite kulturne elemente i stvara cjelovitu sliku vlastite i drugih kultura.
- objašnjava složenost vlastite i drugih kultura analizirajući njihove sastavne dijelove
- poopćava vlastite ideje o svojoj kulturi i drugim kulturama i objašnjava ih integrirajući različite kulturne elemente
Učenik uz povremenu pomoć analizira različite elemente vlastite i drugih kultura te uspoređuje različite kulturne elemente drugih kultura s vlastitom kulturom.
Učenik uz čestu pomoć integrira elemente iz različitih područja u cjelovitu sliku vlastite kulture te objašnjava sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama.
Učenik uz povremenu pomoć integrira elemente iz različitih područja u cjelovitu sliku kultura zemalja ciljnoga jezika te objašnjava posebnosti i različitosti kultura zemalja ciljnoga jezika.
Učenik samostalno integrira elemente iz različitih područja u cjelovitu sliku drugih kultura te objašnjava posebnosti i različitosti drugih kultura.
B.3.2. Učenik se izražava primjereno kontekstu i svrsi komunikacije.
- primjenjuje prikladne komunikacijske obrasce u skladu s društveno-jezičnim funkcijama u različitim kontekstima
- upotrebljava odgovarajuće neverbalne znakove
Učenik uz stalnu pomoć primjenjuje prikladne komunikacijske obrasce u poznatim kontekstima.
Učenik uz čestu pomoć primjenjuje prikladne komunikacijske obrasce u različitim kontekstima te se u nekim slučajevima koristi odgovarajućim neverbalnim znakovima.
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje prikladne komunikacijske obrasce u različitim kontekstima te se u većini slučajeva koristi odgovarajućim neverbalnim znakovima.
Učenik samostalno primjenjuje prikladne komunikacijske obrasce u različitim kontekstima te odgovarajuće neverbalne znakove.
B.3.3. Učenik analizira utjecaj empatije na vlastita razmišljanja i postupke te osmišljava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda o vlastitoj kulturi i stranim kulturama.
- preispituje vlastite vrijednosti i stavove prema drugima i drugačijima
- prilagođava postojeće i kreira nove strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda
Učenik uz stalnu pomoć objašnjava vlastite vrijednosti i stavove prema drugima te procjenjuje strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
Učenik uz čestu pomoć procjenjuje vlastite vrijednosti i stavove prema drugima te prilagođava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
Učenik uz povremenu pomoć procjenjuje vlastite vrijednosti i stavove prema drugima te često prilagođava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
Učenik u većini slučajeva samostalno procjenjuje vlastite vrijednosti i stavove prema drugima te samostalno osmišljava nove strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
B.3.4. Učenik interpretira međukulturno iskustvo iz više različitih gledišta te predlaže rješenja potencijalno problematičnih situacija u međukulturnim kontaktima i (p)održava uspješne odnose.
- uvažava različita kulturna gledišta i primjenjuje ih pri izvođenju zaključaka o vlastitoj kulturi i drugim kulturama
- tumači pojave drugih kultura bez donošenja vrijednosnih prosudbi
- analizira uzroke međukulturnih nesporazuma
- analizira stajališta i međukulturna iskustva u stvarnim i imaginarnim situacijama uvažavajući različite kulturne identitete
- usmjeren je na (p)održavanje dobrih međukulturnih odnosa
Učenik uz stalnu pomoć opisuje različita kulturna gledišta, osvještava važnost nedonošenja vrijednosnih prosudbi o drugim kulturama, analizira uzroke međukulturnih nesporazuma i stajališta te međukulturna iskustva u stvarnim situacijama uvažavajući različite kulturne identitete i usmjeren je na (p)održavanje dobrih međukulturnih odnosa.
Učenik uz čestu pomoć objašnjava različita kulturna gledišta i pojave drugih kultura bez donošenja vrijednosnih prosudbi, raspravlja o uzrocima međukulturnih nesporazuma te stajalištima i iskustvima u stvarnim situacijama uvažavajući različite kulturne identitete.
Učenik uz povremenu pomoć izvodi zaključke o različitim kulturnim gledištima, uspoređuje pojave drugih kultura bez donošenja vrijednosnih prosudbi, propituje uzroke međukulturnih nesporazuma te analizira stajališta i međukulturna iskustva u stvarnim i imaginarnim situacijama uvažavajući različite kulturne identitete.
Učenik samostalno izvodi zaključke o različitim kulturnim gledištima, objašnjava pojave drugih kultura bez donošenja vrijednosnih prosudbi, propituje uzroke međukulturnih nesporazuma te analizira stajališta i međukulturna iskustva uvažavajući različite kulturne identitete.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
C.3.1. Učenik analizira i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
- uspoređuje leksičke i strukturne elemente ciljnoga jezika s materinskim jezikom i utvrđuje sličnosti i razlike
- prevodi tekstove s ciljnoga jezika
- uvježbava ciljni jezik u prirodnome/stvarnome okružju čitajući izvorne tekstove
- koristi se različitim vrstama rječnika
Učenik uz stalnu pomoć analizira i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć analizira i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć analizira i primjenjuje većinu složenih kognitivnih strategija učenja jezika.
Učenik samostalno analizira i učinkovito primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
C.3.2. Učenik analizira i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
- okušava se u nepoznatim zadatcima i pristupima učenju
- svjesno pronalazi i stvara prilike za upotrebu i vježbanje jezika u stvarnim komunikacijskim situacijama
- razvija kriterije za procjenu vlastitoga znanja
- bilježi napredak i interpretira podatke o vlastitome učenju
Učenik uz stalnu pomoć analizira i primjenjuje složene
metakognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć analizira i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć analizira i primjenjuje većinu složenih metakognitivnih strategija učenja jezika.
Učenik samostalno analizira i učinkovito primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
C.3.3. Učenik analizira i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
- nastavlja razvijati suradničko učenje
- radi u skupini uz preuzimanje odgovornosti za ostvarenje zajedničkih ciljeva i donošenje odluka
- ispituje vlastitu ulogu i odnos prema drugima te s njima razgovara o vlastitim kao i osjećajima drugih
Učenik uz stalnu pomoć analizira i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć analizira i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć analizira i primjenjuje većinu složenih društveno-afektivnih strategija učenja jezika.
Učenik samostalno analizira i učinkovito primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
C.3.4. Učenik se koristi različitim tehnikama kreativnoga izražavanja i prilagođava ih: kritički vrednuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima.
- razvija i upotrebljava spontano i slobodno asociranje i izmišljanje kroz stvaralačku fantaziju
- koristi se metodom pokušaja i pogrešaka u stvaranju novih sadržaja i ideja
Učenik se uz stalnu pomoć koristi različitim tehnikama kreativnoga izražavanja i prilagođava ih.
Učenik se uz čestu pomoć koristi različitim tehnikama kreativnoga izražavanja i prilagođava ih.
Učenik se uz povremenu pomoć učinkovito koristi različitim tehnikama kreativnoga izražavanja i prilagođava ih.
Učenik se samostalno i učinkovito koristi različitim tehnikama kreativnoga izražavanja i prilagođava ih.
C.3.5. Učenik se koristi različitim vještinama kritičkoga mišljenja i prilagođava ih: kritički vrednuje mišljenja, stavove i vrijednosti primjenjujući ih u rješavanju problemskih situacija i donošenju odluka povezanih s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima.
- provodi kratko istraživanje: postavlja hipoteze, primjenjuje osnovne tehnike istraživanja, obrađuje podatke i interpretira rezultate tako da zaključci logično slijede iz argumenata i empirijskih podataka
- nudi rješenja i donosi odluke
- rješava sukob
- sažima razne vrste tekstova
Učenik se uz stalnu pomoć koristi različitim vještinama kritičkoga mišljenja i prilagođava ih.
Učenik se uz čestu pomoć koristi različitim vještinama kritičkoga mišljenja i prilagođava ih.
Učenik se uz povremenu pomoć učinkovito koristi različitim vještinama kritičkoga mišljenja i prilagođava ih.
Učenik se samostalno i učinkovito koristi različitim vještinama kritičkoga mišljenja i prilagođava ih.
C.3.6. Učenik procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, primjenjuje pravila za citiranje izvora te izvodi duže prezentacije složenih sadržaja.
- u fizičkome i/ili digitalnome okružju objavljuje tekstove/kratke projekte radi usporedbe i procjene informacija
- izvodi duže prezentacije složenih sadržaja prema smjernicama
Učenik uz stalnu pomoć procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, primjenjuje pravila za citiranje te priprema i izvodi duže prezentacije složenih sadržaja prema smjernicama.
Učenik uz čestu pomoć procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, primjenjuje pravila za citiranje te priprema i izvodi duže prezentacije složenih sadržaja prema smjernicama.
Učenik uz povremenu pomoć procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, uglavnom učinkovito primjenjuje pravila za citiranje te priprema i izvodi duže prezentacije složenih sadržaja prema smjernicama.
Učenik samostalno i uspješno procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, samostalno i učinkovito primjenjuje pravila za citiranje te priprema i izvodi duže prezentacije složenih sadržaja prema smjernicama.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
4. razred
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
A.4.1. Učenik procjenjuje duži izvoran ili prilagođen tekst pri slušanju i čitanju.
- pokazuje razumijevanje teksta opće tematike
- pokazuje razumijevanje složenih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke
- kritički procjenjuje glavnu poruku, ključne i specifične informacije i implicitne poruke u tekstu
- predviđa sadržaj na temelju ustroja teksta i procjenjuje kako struktura teksta i njegove karakteristike utječu na čitatelja i služe namjeni teksta
Učenik uz stalnu pomoć kritički procjenjuje glavnu poruku, neke ključne i specifične informacije i neke implicitne poruke u izvornome ili prilagođenome tekstu, predviđa sadržaj na temelju ustroja teksta i procjenjuje kako struktura teksta i neke njegove karakteristike utječu na čitatelja i služe namjeni teksta. Uz stalnu pomoć prepoznaje složene leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
Učenik uz čestu pomoć kritički procjenjuje glavnu poruku, neke ključne i specifične informacije i neke implicitne poruke u izvornome ili prilagođenome tekstu, predviđa sadržaj na temelju ustroja teksta te procjenjuje kako struktura teksta i neke njegove karakteristike utječu na čitatelja i služe namjeni teksta. Uz čestu pomoć prepoznaje složene leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
Učenik uz povremenu pomoć kritički procjenjuje glavnu poruku, ključne i specifične informacije i implicitne poruke u izvornome ili prilagođenome tekstu, predviđa sadržaj na temelju ustroja teksta te procjenjuje kako njegove karakteristike utječu na čitatelja i služe namjeni teksta. Uz povremenu pomoć prepoznaje složene leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
Učenik samostalno kritički procjenjuje glavnu poruku, ključne i specifične informacije i implicitne poruke u izvornome ili prilagođenome tekstu, točno predviđa sadržaj na temelju ustroja teksta te procjenjuje kako njegove karakteristike utječu na čitatelja i služe namjeni teksta. Samostalno prepoznaje složene leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
A.4.2. Učenik analizira jednostavne književne tekstove.
- razvija čitalačku pismenost čitajući radi užitka
- analizira književne tekstove prilagođene razini znanja po izboru učenika i učitelja
Učenik analizira jednostavne književne tekstove prema prijedlogu učitelja i služeći se rječnikom razumije sadržaj i značenje nekih nepoznatih riječi iz konteksta.
Učenik uz čestu pomoć analizira jednostavne književne tekstove prema prijedlogu učitelja i razumije sadržaj i značenje nekih nepoznatih riječi iz konteksta.
Učenik uz povremenu pomoć analizira jednostavne književne tekstove prema prijedlogu učitelja i razumije sadržaj i značenje većine nepoznatih riječi iz konteksta.
Učenik samostalno analizira jednostavne književne tekstove prema vlastitome izboru i razumije sadržaj i značenje nepoznatih riječi iz konteksta. Samoinicijativno se kreativno izražava.
A.4.3. Učenik govori dug tekst koristeći se vrlo složenim jezičnim strukturama.
- planira tijek govora i izlaganja
- priprema i govori tekst koristeći se vrlo složenim jezičnim strukturama i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji
- koristi se složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
- uređuje, tj. ispravlja svoj tekst
Učenik uz stalnu pomoć govori dug tekst, planira tijek govora i izlaganja, priprema i govori tekst koristeći se nekim vrlo složenim jezičnim strukturama i prilagođava stil komunikacijskoj situaciji. Uz stalnu pomoć se koristi složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Uz stalnu pomoć ispravlja svoj govor.
Učenik uz čestu pomoć govori dug tekst, planira tijek govora i izlaganja, priprema i govori tekst povremeno se koristi nekim vrlo složenim jezičnim strukturama i prilagođava stil komunikacijskoj situaciji. Uz čestu se pomoć koristi složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Uz čestu pomoć ispravlja svoj govor.
Učenik uz povremenu pomoć govori dug tekst, planira tijek govora i izlaganja, priprema i govori tekst često se koristeći većinom vrlo složenih jezičnih struktura i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji. Uz povremenu se pomoć koristi složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Uz povremenu pomoć ispravlja svoj govor.
Učenik samostalno i kreativno govori dug tekst, planira tijek govora i izlaganja, priprema i govori tekst točno i precizno koristeći se vrlo složenim jezičnim strukturama i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji. Samostalno se koristi složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Samostalno ispravlja svoj govor.
A.4.4. Učenik sudjeluje u dugome razgovoru.
- koristi se primjerenim jezičnim strukturama za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ u dugome neplaniranom razgovoru
- koristi se složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
Učenik uz stalnu pomoć sudjeluje u dugome razgovoru, uz pomoć se koristi primjerenim jezičnim strukturama, rijetko pokreće razgovor i preuzima pravo na riječ. Uz stalnu pomoć se koristi složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik uz čestu pomoć sudjeluje u dugome razgovoru, povremeno se koristi primjerenim jezičnim strukturama, pokreće, održava i završava razgovor, povremeno preuzima pravo na riječ. Uz čestu se pomoć koristi složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik uz povremenu pomoć aktivno sudjeluje u dugome razgovoru, često se koristi primjerenim jezičnim strukturama, često samostalno pokreće, održava i završava razgovor i preuzima pravo na riječ. Uz povremenu se pomoć koristi složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik aktivno i spontano sudjeluje u dugome razgovoru, kreativno se koristi primjerenim jezičnim strukturama, samostalno pokreće, održava i završava razgovor i preuzima pravo na riječ. Samostalno se koristi složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
A.4.5. Učenik piše tekst vrlo složene jezične strukture različitih dužina, stilova i namjena.
- planira strukturu i sadržaj
- organizira tekst različitih dužina u odlomke
- koristi se primjerenim veznim sredstvima i složenim jezičnim strukturama
- primjenjuje pravopisna pravila i odgovarajuća stilistička sredstva kako bi postigao odgovarajući efekt
- koristi se složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
- uređuje tj. ispravlja svoj tekst
Učenik uz stalnu pomoć piše djelomično strukturiran tekst različitih dužina, koristi se nekim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima, složenim jezičnim strukturama i nekim stilističkim sredstvima te razvija ideje i teze i podupire ih ponekim dokazima, primjerima i citatima. Uz stalnu pomoć se koristi složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Uz stalnu pomoć ispravlja svoj tekst.
Učenik uz čestu pomoć piše djelomično strukturiran tekst različitih dužina, koristi se nekim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima, složenim jezičnim strukturama i nekim stilističkim sredstvima te razvija ideje i teze koje povremeno podupire ponekim dokazima, primjerima i citatima. Uz čestu se pomoć koristi složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Uz čestu pomoć ispravlja svoj tekst.
Učenik uz povremenu pomoć piše strukturiran tekst različitih dužina, koristi se većinom veznih sredstava, poštuje pravopisna pravila, koristi se većinom složenih jezičnih struktura i stilističkih sredstava te uz povremenu pomoć razvija ideje i teze koje često podupire odgovarajućim dokazima, primjerima i citatima. Uz povremenu se pomoć koristi složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Uz povremenu pomoć Ispravlja svoj tekst.
Učenik samostalno i kreativno piše strukturiran tekst različitih dužina, točno se koristi veznim sredstvima, pravopisnim pravilima, složenim jezičnim strukturama, kreativno se koristi stilističkim sredstvima te samostalno razvija ideje i teze koje točno podupire odgovarajućim dokazima, primjerima i citatima. Samostalno se koristi složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Samostalno ispravlja svoj tekst.
A.4.6. Učenik sažima i prevodi složenije tekstove.
- usmeno ili pismeno sažima na engleski jezik jedan ili više tekstova proizvedenih na materinskome jeziku
- prima pisani tekst na materinskome jeziku i proizvodi pisani ili govoreni tekst na engleskome jeziku vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika
- posreduje u neposrednoj usmenoj interakciji između dvaju ili više sugovornika koji ne dijele isti jezik
Učenik uz više vremena i uz stalnu pomoć sažima i prevodi složenije tekstove.
Učenik uz čestu pomoć sažima i prevodi složenije tekstove.
Učenik uz povremenu pomoć samostalno sažima i prevodi složenije tekstove.
Učenik samostalno sažima i prevodi složenije tekstove.
preporuke za ostvarivanje ishoda (4. i 5. ciklus)
Preporučene teme: Aktualne društvene teme, Znanost, umjetnost, mediji, moderna tehnologija, Aktivno građanstvo, Gospodarstvo, Turizam, Ekologija i održivi razvoj, Varijante engleskoga jezika
Leksičke strukture: Biraju se primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne cikluse, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Funkcije: provjeravanje razumijevanja, izražavanje mišljenja, opisivanje nada i planova, razvijanje argumentacije, izražavanje apstraktnih ideja
Ključne gramatičke strukture: Present perfect continuous, Past perfect simple and continuous, Passive (advanced structures), Conditional clauses (types 2 and 3, mixed), Reported speech (past simple), Future continuous, Future perfect simple and continuous, Subjunctive, Relative and participle clauses
Tekstne vrste - pisana produkcija: esej, izvještaj, životopis, članak, molba, oglas, video uradak, bilješke, kritički osvrt, kratka priča, pjesma, prijava za posao, prijava za stipendiju, upute te ostale vrste specifične za jezik struke
Metodičke preporuke: Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja uz kognitivni pristup jeziku, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika .
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
B.4.1. Učenik raspravlja o složenim elementima važnim pripadnicima drugih kultura i argumentira važnost višejezičnosti.
- iznosi argumentirane stavove o kulturnim elementima važnim pripadnicima drugih kultura
- objašnjava međuovisnost različitih elemenata koji definiraju kulturu i njihovu promjenjivost
Učenik uz stalnu pomoć objašnjava vlastite stavove o kulturnim elementima važnim pripadnicima drugih kultura te objašnjava različite elemente koji definiraju kulturu i uočava njihovu promjenjivost.
Učenik uz čestu pomoć analizira vlastite stavove o kulturnim elementima važnim pripadnicima drugih kultura te povezuje različite elemente koji definiraju kulturu i objašnjava njihovu promjenjivost.
Učenik uz povremenu pomoć preispituje vlastite stavove o kulturnim elementima važnim pripadnicima drugih kultura, raspravlja o različitim elementima koji definiraju kulturu i o njihovoj promjenjivosti te argumentira važnost višejezičnosti.
Učenik argumentira vlastite stavove o kulturnim elementima važnim pripadnicima drugih kultura, objašnjava međuovisnost različitih elemenata koji definiraju kulturu i njihovu promjenjivost te samostalno argumentira važnost višejezičnosti.
B.4.2. Učenik uvažava sve kulturne specifičnosti različitih govornika i primjenjuje ih u međukulturnoj interakciji te komunicira s različitim skupinama govornika na način koji dovodi do uzajamnoga zadovoljstva sugovornika.
- primjenjuje prikladne komunikacijske obrasce i odgovarajuće neverbalne znakove
- ponaša se u skladu s kulturnim normama u različitim kontekstima
- uvažava sve kulturne posebnosti i različitosti prisutne u verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji i u međukulturnim susretima primjenjuje konvencije povezane s njima
- primjenjuje prikladne komunikacijske obrasce u skladu sa situacijom i sugovornicima
Učenik uz stalnu pomoć opisuje neverbalne znakove u različitim međukulturnim situacijama i kulturne norme u različitim kontekstima te primjenjuje konvencije povezane s kulturnim posebnostima i različitostima prisutne u verbalnoj komunikaciji u poznatim kontekstima.
Učenik uz čestu pomoć primjenjuje neverbalne znakove u različitim međukulturnim situacijama i analizira kulturne norme u različitim kontekstima te primjenjuje konvencije povezane s kulturnim posebnostima i različitostima prisutne u verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji te prikladne komunikacijske obrasce u poznatim kontekstima.
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje neverbalne znakove u različitim međukulturnim situacijama, kulturne norme u različitim kontekstima, konvencije povezane s kulturnim posebnostima i različitostima prisutne u verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji u različitim kontekstima te prikladne komunikacijske obrasce u različitim kontekstima.
Učenik se ponaša u skladu s kulturnim normama u različitim kontekstima, samostalno primjenjuje konvencije povezane s kulturnim posebnostima i različitostima prisutne u verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji u različitim kontekstima te prikladne komunikacijske obrasce u različitim kontekstima.
B.4.3. Učenik primjenjuje vlastite strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda te prilagođava i zbog empatije mijenja vlastita razmišljanja i postupke kako bi se održavali uspješni odnosi i sprječavale problematične situacije u međukulturnim kontaktima.
- koristi se vlastitim strategijama za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda
- preuzima odgovornost za uspjeh međukulturnoga iskustva
- uočava i ispravlja pogreške u tumačenju drugih kultura
Učenik uz stalnu pomoć opisuje strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda, analizira uzroke (ne)uspjeha međukulturnoga iskustva te prepoznaje pogreške u tumačenju drugih kultura.
Učenik uz čestu pomoć objašnjava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda, objašnjava moguća rješenja problema u međukulturnim kontaktima te ispravlja pogreške u tumačenju drugih kultura.
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda, predlaže rješenja problema u međukulturnim kontaktima te ispravlja pogreške u tumačenju drugih kultura.
Učenik samostalno primjenjuje strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda, preuzima odgovornost za rješavanje problema u međukulturnim kontaktima te prilagođava i mijenja vlastita razmišljanja i postupke pod utjecajem empatije.
preporuke za ostvarivanje ishoda (4. i 5. ciklus)
Odgojno-obrazovni ishodi u ovoj domeni ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda u domeni Komunikacijska jezična kompetencija.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
C.4.1. Učenik sintetizira složene kognitivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
- prevodi tekstove na ciljni jezik
- primjenjuje znanje riječi, pojmova i struktura različitih jezika radi razumijevanja i upotrebe ciljnoga jezika
- piše sažetak dugoga odlomka/teksta
- preusmjerava razgovor na poznatu temu
- koristi se različitim vrstama referentne literature
Učenik uz stalnu pomoć sintetizira složene kognitivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik uz čestu pomoć sintetizira složene kognitivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik uz povremenu pomoć sintetizira većinu složenih kognitivnih strategija učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik samostalno i uspješno sintetizira većinu složenih kognitivnih strategija učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
C.4.2. Učenik sintetizira složene metakognitivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
- preuzima odgovornost za planiranje, praćenje i vrednovanje vlastitoga iskustva učenja
- nadovezuje se na prethodna znanja pri učenju
- planira, postavlja ciljeve i organizira učenje
- prati i vrednuje vlastito učenje o kojemu inicira konzultacijske sastanke radi postizanja boljih rezultata
Učenik uz stalnu pomoć sintetizira složene metakognitivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik uz čestu pomoć sintetizira složene metakognitivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik uz povremenu pomoć sintetizira većinu složenih metakognitivnih strategija učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik samostalno i uspješno sintetizira većinu složenih metakognitivnih strategija učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
C.4.3. Učenik sintetizira složene društveno-afektivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
- planira i upravlja radom u skupini na istraživačkim projektima i/ili terenskoj nastavi
- procjenjuje učinkovitost usvojenih strategija i njihovu primjenjivost u daljnjem razvoju vlastite osobnosti i odnosa prema drugima
Učenik uz stalnu pomoć sintetizira složene društveno-afektivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik uz čestu pomoć sintetizira složene društveno-afektivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik uz povremenu pomoć sintetizira većinu složenih društveno-afektivnih strategija učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik samostalno i uspješno sintetizira većinu složenih društveno-afektivnih strategija učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
C.4.4. Učenik se koristi širokim spektrom tehnika kreativnoga izražavanja: kritički prosuđuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i suvremenim temama.
- primjenjuje tehniku paralelnoga/učinkovitoga
sukobljavanja mišljenja i tehniku eksperimentiranja
- koristi se lateralnim mišljenjem
- kreativno uopćava informacije suprotnih značenja i razvija nove skladne cjeline
- kreira složene maštovite tekstove
- razvija osjećaj za estetski doživljaj
Učenik se uz stalnu pomoć koristi širokim spektrom tehnika kreativnoga izražavanja.
Učenik se uz čestu pomoć koristi širokim spektrom tehnika kreativnoga izražavanja.
Učenik se uz povremenu pomoć učinkovito koristi širokim spektrom tehnika kreativnoga izražavanja.
Učenik se samostalno i učinkovito koristi širokim spektrom tehnika kreativnoga izražavanja.
C.4.5. Učenik se koristi širokim spektrom vještina kritičkoga mišljenja: argumentirano dokazuje i prosuđuje mišljenja, stavove i vrijednosti primjenjujući ih u rješavanju problemskih situacija i donošenju odluka povezanih s osobnim iskustvima i suvremenim temama.
- postavlja konzistentne, valjane i razumne pretpostavke
- donosi promišljene, logične i obranjive zaključke te izvodi duboke i konzistentne inferencije kao elemente kritičkoga mišljenja
- predviđa moguće posljedice i rješenja te ih vrednuje i donosi odluke
- primjenjuje pregovaračke tehnike u rješavanju problemskih situacija
Učenik se uz stalnu pomoć koristi širokim spektrom vještina kritičkoga mišljenja.
Učenik se uz čestu pomoć koristi širokim spektrom vještina kritičkoga mišljenja.
Učenik se uz povremenu pomoć učinkovito koristi širokim spektrom vještina kritičkoga mišljenja.
Učenik se samostalno i učinkovito koristi širokim spektrom vještina kritičkoga mišljenja.
C.4.6. Učenik kritički vrednuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora te izvodi duže prezentacije složenih sadržaja.
- koristi se različitim vrstama digitalnih i drugih medija
- kritički interpretira i vrednuje informacije radi njihove objektivne upotrebe, razmjene i prezentiranja
Učenik uz stalnu pomoć kritički vrednuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora te priprema i izvodi duže prezentacije složenih sadržaja.
Učenik uz čestu pomoć kritički vrednuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora te priprema i izvodi duže prezentacije složenih sadržaja.
Učenik uz povremenu pomoć kritički vrednuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora i uglavnom samostalno priprema i izvodi duže prezentacije složenih sadržaja.
Učenik samostalno i uspješno kritički vrednuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora i samostalno priprema i izvodi duže prezentacije složenih sadržaja.
preporuke za ostvarivanje ishoda (4. I 5. CIKLUS)
Složene strategije učenja jezika, tehnike kreativnoga izražavanja i vještine kritičkoga mišljenja primjenjuju se u učenju i poučavanju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija .
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Srednja škola – nastavak učenja (70+70+70+64)
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
4. ciklus
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
1. razred
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
A.1.1. Učenik analizira jednostavan prilagođen ili izvoran tekst srednje dužine pri slušanju i čitanju.
- pokazuje razumijevanje teksta opće tematike
- pokazuje razumijevanje osnovnih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke
- analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije
- prepoznaje implicitne poruke u tekstu
- razlikuje bitnu od nebitne informacije
- primjenjuje strategije za slušanje i čitanje
- razumije govornika kad govori polako u najzastupljenijim varijantama standardnoga jezika
- uspoređuje utjecaj intonacije na poruku koju govornik želi prenijeti
Učenik uz stalnu pomoć analizira tekst i glavnu poruku te pronalazi i analizira neke ključne i specifične informacije. Uz stalnu pomoć prepoznaje osnovne leksičke strukture svojstvene jeziku struke i utjecaj intonacije te razumije govornika kad govori polako u najzastupljenijim varijantama standardnoga jezika te primjenjuje neke strategije za slušanje i čitanje.
Učenik uz čestu pomoć analizira tekst i glavnu poruku te pronalazi i analizira neke ključne i specifične informacije. Prepoznaje osnovne leksičke strukture svojstvene jeziku struke i neke implicitne poruke te povremeno razlikuje bitne od nebitnih informacija. Uz čestu pomoć prepoznaje utjecaj intonacije i razumije izvornoga govornika kad govori polako u najzastupljenijim varijantama standardnoga jezika te primjenjuje neke strategije za slušanje i čitanje.
Učenik uz povremenu pomoć analizira tekst i glavnu poruku, pronalazi i analizira većinu ključnih i specifičnih informacija. Prepoznaje osnovne leksičke strukture svojstvene jeziku struke i implicitne poruke te uglavnom razlikuje bitne od nebitnih informacija. Uz povremenu pomoć prepoznaje utjecaj intonacije i razumije izvornoga govornika kad govori polako u najzastupljenijim varijantama standardnoga jezika te primjenjuje više različitih strategija za slušanje i čitanje.
Učenik samostalno analizira tekst, glavnu poruku, ključne i specifične informacije i povezuje ih s primjerima iz teksta. Prepoznaje osnovne leksičke strukture svojstvene jeziku struke i implicitne poruke te razlikuje bitne od nebitnih informacija. Prepoznaje utjecaj intonacije i razumije izvornoga govornika kad govori polako u najzastupljenijim varijantama standardnoga jezika te primjenjuje odgovarajuće strategije za slušanje i čitanje.
A.1.2. Učenik prilagođava prozodiju različitim komunikacijskim situacijama.
- ističe i naglašava značenje pojedinačnih riječi u prijenosu poruke
- koristi se odgovarajućim naglaskom ili/i akcentom, ritmom, intonacijom te varijacijama u brzini i glasnoći govora i prilagođava ih različitim komunikacijskim situacijama
Učenik uz stalnu pomoć i prema slušnome modelu prilagođava prozodiju poznatim komunikacijskim situacijama kako bi istaknuo značenje pojedinačnih riječi u prijenosu poruke oponašajući odgovarajući naglasak ili/i akcent, ritam, intonaciju te varijacije u brzini i glasnoći govora.
Učenik prema slušnome modelu prilagođava prozodiju poznatim komunikacijskim situacijama kako bi istaknuo značenje pojedinačnih riječi u prijenosu poruke i uz čestu se pomoć koristi odgovarajućim naglaskom ili/i akcentom, ritmom, intonacijom te varijacijama u brzini i glasnoći govora.
Učenik prilagođava prozodiju različitim komunikacijskim situacijama kako bi istaknuo značenje pojedinačnih riječi u prijenosu poruke i uz povremenu se pomoć koristi odgovarajućim naglaskom ili/i akcentom, ritmom, intonacijom te varijacijama u brzini i glasnoći govora.
Učenik samostalno i kreativno prilagođava prozodiju različitim komunikacijskim situacijama kako bi posebno istaknuo značenje pojedinačnih riječi u prijenosu poruke i točno i precizno se koristi odgovarajućim naglaskom ili/i akcentom, ritmom, intonacijom te varijacijama u brzini i glasnoći govora.
A.1.3. Učenik govori tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama srednje razine složenosti.
- planira tijek govora
- priprema i govori tekst
- izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i potkrepljuje ih odgovarajućim dokazima i primjerima
- koristi se osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
- uređuje, tj. ispravlja svoj govor
Učenik uz stalnu pomoć planira tijek govora, priprema i govori tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama srednje razine složenosti te izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove. Uz stalnu pomoć se koristi osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
Učenik uz čestu pomoć planira tijek govora, priprema i govori tekst srednje dužine, koristi se jezičnim strukturama srednje razine složenosti, izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i nastoji ih potkrijepiti primjerima. Uz čestu se pomoć koristi osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
Učenik uz povremenu pomoć planira tijek govora, priprema i govori tekst srednje dužine, koristi se primjerenim jezičnim strukturama srednje razine složenosti, izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i potkrepljuje ih ponekim dokazima i primjerima. Uz povremenu se pomoć koristi osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
Učenik samostalno i kreativno planira tijek govora, priprema i govori tekst srednje dužine točno se koristeći primjerenim jezičnim strukturama srednje razine složenosti te izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i potkrepljuje ih odgovarajućim dokazima i primjerima. Samostalno se koristi osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
A.1.4. Učenik sudjeluje u dužemu planiranom i jednostavnome neplaniranom razgovoru poznate tematike.
- planira i priprema duži razgovor
- sudjeluje u jednostavnome neplaniranom razgovoru
- koristi se primjerenim jezičnim strukturama za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ
- korist se osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
Učenik uz stalnu pomoć planira i priprema duži razgovor i sudjeluje u jednostavnome neplaniranom razgovoru poznate tematike koristeći neke primjerene jezične strukture; uz stalnu pomoć pokreće razgovor i preuzima pravo na riječ te se koristi osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik uz čestu pomoć planira i priprema duži razgovor i sudjeluje u jednostavnome neplaniranom razgovoru poznate tematike koristeći neke primjerene jezične strukture; pokreće, održava i završava razgovor te povremeno preuzima pravo na riječ i koristi se osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik uz povremenu pomoć planira i priprema duži razgovor i aktivno sudjeluje u jednostavnome neplaniranom razgovoru poznate tematike koristeći primjerene jezične strukture, često pokreće, održava i završava razgovor te preuzima pravo na riječ i koristi se osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik samostalno planira i priprema duži razgovor i aktivno i samoinicijativno sudjeluje u jednostavnome neplaniranom razgovoru poznate tematike, kreativno koristi primjerene jezične strukture, samostalno pokreće, održava i završava razgovor te preuzima pravo na riječ i korist se osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
A.1.5. Učenik piše strukturiran tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama srednje razine složenosti.
- planira strukturu i sadržaj
- organizira tekst u odlomke
- koristi se primjerenim kohezivnim sredstvima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti
- primjenjuje pravopisna pravila
- upotrebljava osnovne leksičke strukture svojstvene jeziku struke
- uređuje tj. ispravlja svoj tekst
Učenik uz stalnu pomoć piše djelomično strukturiran tekst srednje dužine koristeći se nekim veznim sredstvima, nekim primjerenim jezičnim strukturama i primjenjuje dio pravopisnih pravila. Uz stalnu pomoć se koristi osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Uz stalnu pomoć ispravlja svoj tekst.
Učenik uz čestu pomoć piše djelomično strukturiran tekst srednje dužine s djelomično razrađenim idejama koristeći se nekim odgovarajućim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti. Uz čestu se pomoć koristi osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Uz pomoć ispravlja svoj tekst.
Učenik uz povremenu pomoć piše tekst srednje dužine, organizira odlomke i razrađuje ideje, uglavnom se točno koristi primjerenim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti. Uz povremenu se pomoć koristi osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Uz pomoć ispravlja svoj tekst.
Učenik samostalno i kreativno piše tekst srednje dužine, jasno organizira odlomke i precizno razrađuje ideje, točno se koristi primjerenim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti. Samostalno se koristi osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj tekst.
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
B.1.1. Učenik raspravlja o informacijama o zemljama ciljnoga jezika i drugim kulturama.
- proširuje raspon informacija o drugim kulturama
- utvrđuje i analizira sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama
- prosuđuje primjerenost zaključaka o vlastitoj kulturi i drugim kulturama
Učenik uz stalnu pomoć proširuje raspon informacija o drugim kulturama te obrazlaže sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama.
Učenik uz čestu pomoć obrazlaže sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama te tumači zaključke o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
Učenik uz povremenu pomoć procjenjuje sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama te zaključke o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
Učenik samostalno procjenjuje sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama te primjerenost zaključaka o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
B.1.2. Učenik prilagođava zadane komunikacijske obrasce u različitim, unaprijed određenim kontekstima.
- mijenja naučene komunikacijske obrasce za izražavanje različitih društvenih funkcija jezika
- prilagođava obrasce vlastitim potrebama u komunikacijskoj situaciji
Učenik uz stalnu pomoć, na temelju predloška primjenjuje naučene komunikacijske obrasce.
Učenik uz čestu pomoć i u nekim slučajevima primjenjuje naučene komunikacijske obrasce.
Učenik uz povremenu pomoć i u većini slučajeva primjereno izabire i upotrebljava naučene komunikacijske obrasce.
Učenik samostalno prilagođava i upotrebljava naučene komunikacijske obrasce.
B.1.3. Učenik preispituje i procjenjuje predrasude i stereotipe na svim razinama i u svim oblicima te primjenjuje strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
- provjerava točnost informacija o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika i drugim kulturama
- ističe (vlastita) pogrešna shvaćanja i upozorava na njihove posljedice
- izabire strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda primjerene kontekstu
Učenik uz stalnu pomoć istražuje informacije o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika te upozorava na (vlastita) pogrešna shvaćanja.
Učenik uz čestu pomoć dovodi u vezu različite informacije o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika, preispituje (vlastita) pogrešna shvaćanja o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika te se koristi strategijama za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
Učenik uz povremenu pomoć komentira različite informacije o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika i (vlastita) pogrešna shvaćanja o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika te se koristi strategijama za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
Učenik samostalno provjerava točnost informacija o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika, komentira (vlastita) pogrešna shvaćanja o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika te se samostalno koristi strategijama za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
B.1.4. Učenik prepoznaje i objašnjava utjecaj međukulturnih iskustava na oblikovanje vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima.
- izdvaja vlastita inicijalna uvjerenja i stavove prema drugima
- navodi promjene vlastitih uvjerenja i stavova koje su uslijedile kao rezultat međukulturnih iskustava
Učenik uz stalnu pomoć opisuje vlastita inicijalna uvjerenja i stavove prema drugima.
Učenik uz čestu pomoć opisuje promjene vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima.
Učenik uz povremenu pomoć objašnjava promjene vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima.
Učenik samostalno objašnjava promjene vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima i daje primjere.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
C.1.1. Učenik prepoznaje složene kognitivne strategije učenja jezika i koristi se njima.
- analizira i primjenjuje potrebne korake za uspješno rješavanje zadatka
- raščlanjuje nove izraze i strukture na poznate elemente radi razumijevanja i pravilne upotrebe
- koristi se jednojezičnim i/ili dvojezičnim rječnicima
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje složene kognitivne strategije učenja i uz pomoć se njima koristi.
Učenik uz čestu pomoć prepoznaje složene kognitivne strategije učenja jezika i uz čestu pomoć se njima koristi.
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje većinu složenih kognitivnih strategija učenja jezika i uz povremenu se pomoć njima koristi.
Učenik samostalno prepoznaje složene kognitivne strategije učenja jezika i samostalno se njima koristi.
C.1.2. Učenik prepoznaje i koristi se složenim metakognitivnim strategijama učenja.
- razmišlja o različitim zadatcima pokazujući jasno razumijevanje njihove svrhe
- prepoznaje moguće probleme i bira odgovarajuća rješenja
- prati napredak u učenju tekstom srednje dužine
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje i koristi se složenim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć prepoznaje i koristi se složenim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje i koristi se složenim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
Učenik samostalno prepoznaje i koristi se složenim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
C.1.3. Učenik prepoznaje i koristi se složenim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
- usredotočuje se na ciljeve učenja, vlastita postignuća i resurse koji su mu na raspolaganju radi smanjenja stresa pri učenju
- razgovara s drugima o poteškoćama u učenju
- razvija suradničko učenje radi uzajamne potpore i ohrabrenja
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje i koristi se složenim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć prepoznaje i koristi se složenim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje i koristi se složenim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
Učenik samostalno prepoznaje i upotrebljava složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
C.1.4. Učenik izabire i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja: tumači i vrednuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i poznatim temama.
- kreativno oblikuje različite vrste tekstova
- provodi kratko istraživanje na temelju postavljenih hipoteza izvodeći zaključke otvorenoga tipa i koristeći se intuicijom u pronalaženju originalnih rješenja
Učenik uz stalnu pomoć izabire i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik uz čestu pomoć izabire i upotrebljava različite tehnike kreativnoga izražavanja.
Učenik uz povremenu pomoć izabire i učinkovito upotrebljava različite tehnike kreativnoga izražavanja.
Učenik izabire te se samostalno i učinkovito koristi složenim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika. različite tehnike kreativnoga izražavanja.
C.1.5. Učenik izabire i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja: tumači i vrednuje mišljenja, stavove i vrijednosti povezane s osobnim iskustvima i poznatim temama.
- pažljivo, aktivno i analitički čita i odlučuje koje od informacija, mišljenja, stavova i vrijednosti u tekstu prihvatiti
- izlaže ih s argumentacijom
Učenik uz stalnu pomoć izabire i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik uz čestu pomoć izabire i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik uz povremenu pomoć izabire i učinkovito se koristi različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik izabire te samostalno i učinkovito se koristi različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
C.1.6. Učenik izabire i organizira informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, uočava osnovna pravila za citiranje izvora te izvodi duže prezentacije srednje složenih sadržaja.
- bira i usklađuje informacije/poruke iz različitih vrsta tekstova i iz različitih izvora te ih prema smjernicama iznosi u dužim prezentacijama
Učenik uz stalnu pomoć izabire i organizira informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora te priprema i izvodi duže prezentacije srednje složenih sadržaja prema smjernicama i uočava neka osnovna pravila za citiranje izvora.
Učenik uz čestu pomoć izabire i organizira informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora te priprema i izvodi duže prezentacije srednje složenih sadržaja prema smjernicama i uočava neka osnovna pravila za citiranje izvora.
Učenik uz povremenu pomoć izabire i organizira informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora te priprema i izvodi duže prezentacije srednje složenih sadržaja prema smjernicama i uočava većinu osnovnih pravila za citiranje izvora.
Učenik samostalno izabire i organizira informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora te priprema i izvodi duže prezentacije srednje složenih sadržaja prema smjernicama i uočava osnovna pravila za citiranje izvora.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
2. razred
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
A.2.1. Učenik analizira jednostavan izvoran i duži prilagođen tekst pri slušanju i čitanju.
- pokazuje razumijevanje teksta opće tematike
- pokazuje razumijevanje jednostavnih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke
- analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije i implicitne poruke u tekstu primjenjujući strategije slušanja i čitanja
- procjenjuje utjecaj intonacije na poruku koju govornik želi prenijeti u različitim kontekstima
- prepoznaje različite stilove uvjetovane komunikacijskom situacijom
Učenik uz stalnu pomoć analizira tekst i glavnu poruku, pronalazi neke ključne i specifične informacije te prepoznaje implicitne poruke i jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke. Uz stalnu pomoć prepoznaje utjecaj intonacije i prepoznaje stilove u pisanome i govorenome jeziku.
Učenik uz čestu pomoć analizira tekst i glavnu poruku, neke ključne i specifične informacije, prepoznaje implicitne poruke i jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke. Uz čestu pomoć prepoznaje utjecaj intonacije i prepoznaje stilove u pisanome i govorenome jeziku.
Učenik uz povremenu pomoć analizira tekst i glavnu poruku, pronalazi i analizira većinu ključnih i specifičnih informacija. Prepoznaje jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke i analizira većinu implicitnih poruka te razlikuje bitne od nebitnih informacija. Uz povremenu pomoć prepoznaje utjecaj intonacije i prepoznaje stilove u pisanome i govorenome jeziku.
Učenik samostalno analizira tekst, glavnu poruku, ključne i specifične informacije i povezuje ih s primjerima iz teksta. Prepoznaje jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke i analizira implicitne poruke te razlikuje bitne od nebitnih informacija. Učenik samostalno i točno prepoznaje različite stilove u pisanome i govorenome jeziku.
A.2.2. Učenik se koristi prozodijom radi isticanja različitih značenja.
- izmjenjuje naglašavanje riječi i mijenja rečeničnu intonaciju kako bi istaknuo drugačije značenje
- pravilno izgovara i prati ritam rečenice
- varira brzinu i glasnoću govora i prilagođava ih različitim komunikacijskim situacijama
Učenik se uz stalnu pomoć i prema zvučnome predlošku koristi prozodijom, izmjenjuje naglašavanje riječi i mijenja rečeničnu intonaciju kako bi istaknuo drugačije značenje te prati ritam rečenice.
Učenik se uz čestu pomoć prema zvučnome predlošku koristi prozodijom, izmjenjuje naglašavanje riječi i mijenja rečeničnu intonaciju kako bi istaknuo drugačije značenje te povremeno točno prati ritam rečenice.
Učenik se uz povremenu pomoć koristi prozodijom, izmjenjuje naglašavanje riječi i mijenja rečeničnu intonaciju kako bi istaknuo drugačije značenje te često pravilno izgovara i prati ritam rečenice.
Učenik se samostalno i kreativno koristi prozodijom, izmjenjuje naglašavanje riječi i mijenja rečeničnu intonaciju kako bi istaknuo drugačije značenje te pravilno izgovara i točno prati ritam rečenice.
A.2.3. Učenik govori tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama više razine složenosti.
- planira tijek govora
- priprema i govori tekst
- izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i obrazlaže ih argumentima
- iznosi rezultat rada u skupini ili vlastitog rada pred drugima
- upotrebljava jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke
- uređuje, tj. ispravlja svoj govor
Učenik uz stalnu pomoć planira tijek govora, priprema i govori tekst srednje dužine koristeći jezične strukture više razine složenosti, izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove te iznosi rezultat rada u skupini ili vlastitoga rada pred drugima. Uz stalnu pomoć upotrebljava jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke i ispravlja svoj govor.
Učenik uz čestu pomoć planira tijek govora, priprema i govori tekst srednje dužine, povremeno točno koristi jezične strukture više razine složenosti, izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i nastoji ih obrazložiti argumentima te uz čestu pomoć iznosi rezultat rada u skupini ili vlastitoga rada pred drugima. Uz čestu pomoć upotrebljava jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke i ispravlja svoj govor.
Učenik uz povremenu pomoć planira tijek govora, priprema i govori tekst srednje dužine, često točno koristi primjerene jezične strukture više razine složenosti i samostalno izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i obrazlaže ih ponekim argumentima te uz povremenu pomoć iznosi rezultat rada u skupini i vlastitoga rada pred drugima. Uz povremenu pomoć upotrebljava jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke i ispravlja svoj govor.
Učenik samostalno i kreativno planira tijek govora, priprema i govori tekst srednje dužine točno koristeći primjerene jezične strukture više razine složenosti, samostalno izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i obrazlaže ih argumentima te točno iznosi rezultat rada u skupini ili
vlastitoga rada pred drugima. Samostalno upotrebljava jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke i ispravlja svoj govor.
A.2.4. Učenik sudjeluje u kraćemu neplaniranom i dužemu planiranom razgovoru.
- koristi se primjerenim jezičnim strukturama za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ
- pokazuje zanimanje za razgovor i uključuje se u tijek razgovora izborom prikladnih fraza
- koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
Učenik uz stalnu pomoć planira, priprema i sudjeluje u kraćemu neplaniranom i dužemu planiranom razgovoru te se koristi nekim primjerenim jezičnim strukturama. Uz stalnu pomoć upotrebljava jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke,
pokreće razgovor, rijetko preuzima pravo na riječ te se uključuje u razgovor izborom osnovnih fraza.
Učenik uz čestu pomoć planira, priprema i sudjeluje u kraćemu neplaniranom i dužemu planiranom razgovoru te se povremeno koristi primjerenim jezičnim strukturama. Uz čestu se pomoć koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke, pokreće, održava i završava razgovor,
povremeno preuzima pravo na riječ te se uključuje u razgovor djelomično ispravnim izborom nekih prikladnih fraza.
Učenik uz povremenu pomoć planira, priprema i često aktivno sudjeluje u kraćemu neplaniranom i dužemu planiranom razgovoru te se često točno koristi primjerenim jezičnim strukturama. Uz povremenu se pomoć koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke, pokreće, održava i završava razgovor, preuzima pravo na riječ i uključuje se u razgovor ispravnim izborom većine prikladnih fraza.
Učenik samostalno planira, priprema i aktivno i spontano sudjeluje u kraćemu neplaniranom i dužemu planiranom razgovoru, kreativno se koristi primjerenim jezičnim strukturama te samostalno pokreće, održava i završava razgovor, preuzima pravo na riječ i samostalno se i spontano uključuje u razgovor pravilnim izborom prikladnih fraza te se koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
A.2.5. Učenik piše strukturiran tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama više razine složenosti.
- individualno i/ili suradničkim radom planira strukturu i sadržaj
- organizira tekst u odlomke
- koristi se primjerenim veznim sredstvima i jezičnim strukturama više razine složenosti
- primjenjuje pravopisna pravila
- koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
- uređuje tj. ispravlja svoj tekst
Učenik uz stalnu pomoć piše djelomično strukturiran tekst, koristi se nekim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama više razine složenosti. Uz stalnu pomoć se koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Uz stalnu pomoć ispravlja svoj tekst.
Učenik uz čestu pomoć piše djelomično strukturiran tekst s djelomično razrađenim idejama, koristi se primjerenim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama više razine složenosti. Uz čestu se pomoć koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Uz čestu pomoć ispravlja svoj tekst.
Učenik uz povremenu pomoć piše strukturiran tekst srednje dužine, često se točno koristi primjerenim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama više razine složenosti, jasno organizira odlomke i precizno razrađuje ideje. Uz povremenu se pomoć koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Uz povremenu pomoć ispravlja svoj tekst.
Učenik samostalno i kreativno piše strukturiran tekst srednje dužine, točno se koristi primjerenim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama više razine složenosti te jasno organizira odlomke i precizno razrađuje ideje. Samostalno se koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj tekst.
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
B.2.1. Učenik istražuje kulture zemalja ciljnoga jezika i drugih kultura.
- otkriva kulture zemalja ciljnoga jezika i drugih kultura tijekom satova književnosti, filmske umjetnost i sl. u izvanškolskome okružju
Učenik uz stalnu pomoć istražuje kulture zemalja ciljnoga jezika i drugih kultura u poznatome kontekstu.
Učenik uz čestu pomoć istražuje kulture zemalja ciljnoga jezika i drugih kultura u različitim kontekstima.
Učenik uz povremenu pomoć istražuje kulture zemalja ciljnoga jezika i drugih kultura u različitim kontekstima.
Učenik samoinicijativno istražuje kulture zemalja ciljnoga jezika i drugih kultura u različitim kontekstima.
B.2.2. Učenik primjenjuje raznolike društveno-jezične funkcije jezika i konvencije uljudnoga ponašanja u različitim kontekstima.
- primjenjuje konvencije uljudnoga ponašanja u privatnoj i javnoj sferi, u fizičkome i digitalnome okružju, neovisno o kontekstu
- iskazuje različite društveno-jezične funkcije s pomoću jezičnih struktura srednje razine složenosti
Učenik uz stalnu pomoć primjenjuje konvencije uljudnoga ponašanja u privatnoj i javnoj sferi te različite društvene funkcije jezika u poznatim kontekstima.
Učenik uz čestu pomoć primjenjuje konvencije uljudnoga ponašanja u privatnoj i javnoj sferi te različite društvene funkcije jezika u različitim kontekstima.
Učenik uz povremenu pomoć izabire primjerene konvencije uljudnoga ponašanja u privatnoj i javnoj sferi i povremeno primjenjuje različite društvene funkcije jezika.
Učenik samostalno prilagođava vlastito ponašanje u skladu s konvencijama uljudnoga ponašanja u privatnoj i javnoj sferi te u većini slučajeva samostalno primjenjuje različite društvene funkcije jezika.
B.2.3. Učenik predviđa moguće posljedice utjecaja predrasuda i stereotipa u različitim kontekstima.
- osmišljava analogije i metafore pomoću kojih opisuje opasnost od tumačenja drugih kultura kroz prizmu vlastite kulture
- objašnjava opasnost od stjecanja pogrešne i/ili nepotpune slike o narodu i/ili kulturi zbog generalizacija, stereotipa i predrasuda
Učenik uz stalnu pomoć opisuje opasnost od tumačenja drugih kultura kroz prizmu vlastite kulture te moguće posljedice generalizacija, stereotipa i predrasuda u poznatome kontekstu.
Učenik uz čestu pomoć raspravlja o opasnosti od tumačenja drugih kultura kroz prizmu vlastite kulture te opisuje moguće posljedice generalizacija, stereotipa i predrasuda u različitim kontekstima.
Učenik uz povremenu pomoć i koristeći se primjerima, objašnjava opasnost od tumačenja drugih kultura kroz prizmu vlastite kulture te objašnjava moguće posljedice generalizacija, stereotipa i predrasuda.
Učenik samostalno osmišljava analogije i metafore pomoću kojih opisuje opasnost od tumačenja drugih kultura kroz prizmu vlastite kulture te objašnjava moguće posljedice generalizacija, stereotipa i predrasuda.
B.2.4 Učenik raspravlja o utjecaju međukulturnih iskustava na oblikovanje vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima.
- koristi se osobnim iskustvom kao polazišnom točkom za izvođenje zaključaka o utjecaju međukulturnih iskustava na oblikovanje uvjerenja i stavova
- argumentira svoje mišljenje i potkrepljuje ga primjerima
Učenik uz stalnu pomoć opisuje vlastita uvjerenja i stavove proizišle iz međukulturnih iskustava.
Učenik uz čestu pomoć objašnjava vlastita uvjerenja i stavove proizišle iz međukulturnih iskustava.
Učenik uz povremenu pomoć daje primjere utjecaja međukulturnih iskustava na oblikovanje vlastitih uvjerenja i stavova.
Učenik samostalno argumentira zaključke o utjecaju međukulturnih iskustava na oblikovanje vlastitih uvjerenja i stavova.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
C.2.1. Učenik povezuje i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
- koristi se raznim tehnikama naglašavanja radi razumijevanja teksta
- izdvaja i zapisuje glavne poruke, ključne i specifične informacije i implicitne poruke
- piše bilješke
- koristi se jezičnim i drugim vrstama natuknica radi rekonstruiranja značenja slušanih i čitanih tekstova
Učenik uz stalnu pomoć povezuje i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć povezuje i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć povezuje i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
Učenik samostalno i učinkovito povezuje i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
C.2.2. Učenik povezuje i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
- istražuje različite pristupe učenju i rješavanju zadataka i koristi se njima radi unapređenja učenja
- bilježi napredak u učenju dužim tekstom
Učenik uz stalnu pomoć povezuje i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć povezuje i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć povezuje i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
Učenik samostalno i učinkovito povezuje i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
C.2.3. Učenik povezuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
- stvara pozitivan stav pozitivnim izjavama tijekom rada na zadatku
- upravlja vlastitim emocionalnim stanjem i primjenjuje tehnike opuštanja radi uspješnijega učenja
- planira i upravlja radom u skupini na projektima unutar redovnoga učenja i poučavanja
Učenik uz stalnu pomoć povezuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć povezuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć povezuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Učenik samostalno i učinkovito povezuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
C.2.4. Učenik povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja: propituje i vrednuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima.
- pokazuje interes za povezivanjem širokog raspona povezanih, ali i različitih područja/tema
- pokazuje prilagodljivost u otkrivanju novih značenja i odnosa među pojmovima i idejama
- u govoru i pisanju koristi se humorom
Učenik uz stalnu pomoć povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik uz čestu pomoć povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik uz povremenu pomoć i učinkovito povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik samostalno i učinkovito povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
C.2.5. Učenik povezuje i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja: propituje i vrednuje mišljenja, stavove i vrijednosti primjenjujući ih u rješavanju problemskih situacija povezanih s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima.
- definira i pojašnjava problem procjenjujući koliko su iznesene činjenice ili mišljenja i stavovi koherentni, uzročno-posljedično povezani i jesu li zaključci logički utemeljeni
- izražava samouvjerenost u vlastitome logičkom prosuđivanju
Učeni k uz stalnu pomoć povezuje i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik uz čestu pomoć povezuje i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik uz povremenu pomoć i učinkovito povezuje i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik samostalno i učinkovito povezuje i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
C.2.6. Učenik interpretira i uspoređuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, primjenjuje osnovna pravila za citiranje izvora te izvodi duže prezentacije srednje složenih sadržaja.
- razvija sposobnost tumačenja i razlikovanja informacija/poruka iz različitih vrsta tekstova kao i razlikovanja različitih vrsta izvora te razmjenjivanja informacija u svrhu objektivnoga izvještavanja
Učenik uz stalnu pomoć interpretira i uspoređuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, primjenjuje osnovna pravila za citiranje te priprema i izvodi duže prezentacije srednje složenih sadržaja.
Učenik uz čestu pomoć interpretira i uspoređuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, primjenjuje osnovna pravila za citiranje te priprema i izvodi duže prezentacije srednje složenih sadržaja.
Učenik uz povremenu pomoć interpretira i uspoređuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, uglavnom učinkovito primjenjuje osnovna pravila za citiranje te priprema i izvodi duže prezentacije srednje složenih sadržaja.
Učenik samostalno interpretira i uspoređuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, učinkovito primjenjuje osnovna pravila za citiranje te priprema i izvodi duže prezentacije srednje složenih sadržaja.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
5. ciklus
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
3. razred
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
A.3.1. Učenik analizira duži izvoran ili prilagođen tekst pri slušanju i čitanju.
- pokazuje razumijevanje teksta opće tematike
- pokazuje razumijevanje složenijih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke
- analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije i implicitne poruke u tekstu
- razlikuje bitnu od nebitne informacije
- primjenjuje strategije slušanja i čitanja
Učenik uz stalnu pomoć analizira glavnu poruku i pronalazi neke ključne i specifične informacije, prepoznaje neke složenije leksičke strukture svojstvene jeziku struke i implicitne poruke te djelomično razlikuje bitnu od nebitne informacije. Primjenjuje neke strategije slušanja i čitanja.
Učenik uz čestu pomoć analizira glavnu poruku, neke ključne i specifične informacije i neke implicitne poruke te povremeno razlikuje bitne od nebitnih informacija. Prepoznaje složenije leksičke strukture svojstvene jeziku struke i primjenjuje više strategija slušanja i čitanja.
Učenik uz povremenu pomoć analizira glavnu poruku, većinu ključnih i specifičnih informacija i implicitnih poruka i često razlikuje bitne od nebitnih informacija. Prepoznaje složenije leksičke strukture svojstvene jeziku struke i primjenjuje većinu različitih strategija slušanja i čitanja.
Učenik samostalno analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije i povezuje ih s primjerima iz teksta. Analizira implicitne poruke i razlikuje bitne od nebitnih informacija. Prepoznaje složenije leksičke strukture svojstvene jeziku struke i primjenjuje odgovarajuće strategije slušanja i čitanja.
A.3.2. Učenik govori dug tekst koristeći se složenim jezičnim strukturama i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji.
- planira tijek govora i izlaganja, priprema i govori tekst koristeći složene jezične strukture i stil primjeren komunikacijskoj situaciji
- koristi se složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
- uređuje, tj. ispravlja svoj govor
Učenik uz stalnu pomoć planira tijek govora i izlaganja, priprema i govori tekst koristeći se složenim jezičnim strukturama te uz pomoć prilagođava stil komunikacijskoj situaciji. Uz stalnu pomoć se koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
Učenik uz čestu pomoć planira i priprema tijek govora i izlaganja, govori tekst, povremeno se koristi složenim jezičnim strukturama i prilagođava stil govora komunikacijskoj situaciji. Uz čestu se pomoć koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
Učenik uz povremenu pomoć planira tijek govora i izlaganja, priprema i govori tekst, često i upotrebljava primjerene složene jezične strukture, prilagođava stil govora komunikacijskoj situaciji. Uz povremenu se pomoć koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
Učenik samostalno i kreativno planira tijek govora i izlaganja, priprema i tečno govori tekst točno koristeći primjerene složene jezične strukture i stil primjeren komunikacijskoj situaciji. Samostalno se koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
A.3.3. Učenik sudjeluje u dužemu neplaniranom i dugome planiranom razgovoru.
- upotrebljava primjerene jezične strukture za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ
- pokazuje zanimanje za razgovor i upotrebljava osnovne fraze da dobije na vremenu prije nego što odgovori na pitanje
- koristi se složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
Učenik uz stalnu pomoć upotrebljava jezične strukture potrebne za sudjelovanje u dužemu neplaniranom i dugome planiranom razgovoru, pokreće razgovor i preuzima pravo na riječ te upotrebljava osnovne fraze da dobije na vremenu prije nego što odgovori na pitanje. Uz stalnu pomoć se koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik uz čestu pomoć upotrebljava primjerene jezične strukture pokreće, održava i završava duži neplanirani i dugi planirani razgovor, povremeno preuzima pravo na riječ te upotrebljava osnovne fraze da dobije na vremenu prije nego što odgovori na pitanje. Uz čestu se pomoć koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
Učenik uz povremenu pomoć aktivno sudjeluje u dužemu neplaniranom i dugome planiranom razgovoru, često upotrebljava primjerene jezične strukture te pokreće, održava i završava razgovor, preuzima pravo na riječ te često upotrebljava osnovne fraze da dobije na vremenu prije nego što odgovori na pitanje. Uz povremenu se pomoć koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik aktivno i spontano sudjeluje u dužemu neplaniranom i dugome planiranom razgovoru, kreativno upotrebljava primjerene jezične strukture, samostalno pokreće, održava i završava razgovor, preuzima pravo na riječ, potiče sugovornike na sudjelovanje u razgovoru i točno upotrebljava osnovne fraze da dobije na vremenu prije nego što odgovori na pitanje. Samostalno se koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
A.3.4. Učenik piše dug strukturiran tekst koristeći se složenim jezičnim strukturama i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji.
- planira strukturu i sadržaj
- organizira dug tekst u odlomke
- koristi se primjerenim veznim sredstvima i složenim jezičnim strukturama
- primjenjuje pravopisna pravila i odgovarajući stil pisanja
- koristi se složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
- uređuje tj. ispravlja svoj tekst
Učenik uz stalnu pomoć piše strukturiran dug tekst i koristi se nekim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i složenima jezičnim strukturama te odgovarajućim stilom pisanja. Uz stalnu pomoć se koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i uređuje tekst .
Učenik uz čestu pomoć piše strukturiran dug tekst s djelomično razrađenim idejama, povremeno se točno koristi primjerenim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i složenim jezičnim strukturama, povremeno se koristi odgovarajućim stilom pisanja. Uz čestu se pomoć koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i uređuje tekst.
Učenik uz povremenu pomoć piše strukturiran dug tekst, često se točno koristi primjerenim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i složenim jezičnim strukturama, jasno organizira odlomke i precizno razrađuje ideje, često se koristi odgovarajućim stilom pisanja. Uz povremenu se pomoć koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i uređuje tekst .
Učenik samostalno i kreativno piše strukturiran dug tekst, točno se koristi primjerenim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i složenim jezičnim strukturama, jasno organizira odlomke, precizno razrađuje ideje koristeći se odgovarajućim stilom pisanja. Samostalno se koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i uređuje tekst .
A.3.5. Učenik sažima i prevodi jednostavne tekstove.
- usmeno ili pismeno sažima jedan ili više tekstova proizvedenih na engleskome jeziku u jedan tekst na materinskome jeziku
- prevodi pisani ili govoreni tekst na engleskome jeziku na hrvatski jezik vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika
Učenik uz više vremena i uz stalnu pomoć sažima i prevodi jednostavne tekstove.
Učenik uz čestu pomoć sažima i prevodi jednostavne tekstove.
Učenik uz povremenu pomoć sažima i prevodi jednostavne tekstove.
Učenik samostalno sažima i prevodi jednostavne tekstove.
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
B.3.1. Učenik integrira različite kulturne elemente i stvara cjelovitu sliku vlastite kulture i drugih kultura.
- objašnjava složenost vlastite kulture i drugih kultura analizirajući njihove sastavne dijelove
- poopćava vlastite ideje o svojoj kulturi i drugim kulturama i objašnjava ih integrirajući različite kulturne elemente
Učenik uz povremenu pomoć analizira različite elemente vlastite kulture i drugih kultura te uspoređuje različite kulturne elemente drugih kultura s vlastitom kulturom.
Učenik uz čestu pomoć integrira elemente iz različitih područja u cjelovitu sliku vlastite kulture te objašnjava sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama.
Učenik uz povremenu pomoć integrira elemente iz različitih područja u cjelovitu sliku kultura zemalja ciljnoga jezika te objašnjava posebnosti i različitosti kultura zemalja ciljnoga jezika.
Učenik samostalno integrira elemente iz različitih područja u cjelovitu sliku drugih kultura te objašnjava posebnosti i različitosti drugih kultura.
B.3.2. Učenik se izražava primjereno kontekstu i svrsi komunikacije.
- primjenjuje prikladne komunikacijske obrasce u skladu s društveno-jezičnim funkcijama u različitim kontekstima
- koristi se odgovarajućim neverbalnim znakovima
Učenik uz stalnu pomoć primjenjuje prikladne komunikacijske obrasce u poznatim kontekstima.
Učenik uz čestu pomoć primjenjuje prikladne komunikacijske obrasce u različitim kontekstima te se u nekim slučajevima koristi odgovarajućim neverbalnim znakovima.
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje prikladne komunikacijske obrasce u različitim kontekstima te se u većini slučajeva koristi odgovarajućim neverbalnim znakovima.
Učenik samostalno primjenjuje prikladne komunikacijske obrasce u različitim kontekstima te odgovarajuće neverbalne znakove.
B.3.3. Učenik analizira utjecaj empatije na vlastita razmišljanja i postupke te prilagođava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda o vlastitoj kulturi i stranim kulturama.
- preispituje vlastite vrijednosti i stavove prema drugima i drugačijima
- prilagođava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda kontekstu i vlastitim potrebama
Učenik uz stalnu pomoć objašnjava vlastite vrijednosti i stavove prema drugima te procjenjuje strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
Učenik uz čestu pomoć procjenjuje vlastite vrijednosti i stavove prema drugima te prilagođava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
Učenik uz povremenu pomoć procjenjuje vlastite vrijednosti i stavove prema drugima te često prilagođava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
Učenik u većini slučajeva samostalno procjenjuje vlastite vrijednosti i stavove prema drugima te samostalno prilagođava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
B.3.4. Učenik interpretira međukulturno iskustvo iz više različitih gledišta te preispituje pretpostavke dobrih međukulturnih odnosa i potencijalno problematične situacije u međukulturnim susretima.
- uvažava različita kulturna gledišta i primjenjuje ih pri izvođenju zaključaka o vlastitoj kulturi i drugim kulturama
- tumači pojave drugih kultura bez donošenja vrijednosnih prosudbi
- analizira uzroke međukulturnih nesporazuma
- analizira (ne)uspješne međukulturne odnose i definira njihove zajedničke karakteristike
Učenik uz stalnu pomoć opisuje različita kulturna gledišta, osvještava važnost nedonošenja vrijednosnih prosudbi o drugim kulturama, analizira uzroke međukulturnih nesporazuma te opisuje karakteristike zajedničke uspješnim međukulturnim odnosima.
Učenik uz čestu pomoć objašnjava različita kulturna gledišta i pojave drugih kultura bez donošenja vrijednosnih prosudbi, raspravlja o uzrocima međukulturnih nesporazuma te opisuje karakteristike zajedničke neuspješnim međukulturnim odnosima.
Učenik uz povremenu pomoć izvodi zaključke o različitim kulturnim gledištima, uspoređuje pojave drugih kultura bez donošenja vrijednosnih prosudbi, propituje uzroke međukulturnih nesporazuma te procjenjuje karakteristike (ne)uspješnih međukulturnih odnosa.
Učenik samostalno izvodi zaključke o različitim kulturnim gledištima, objašnjava pojave drugih kultura bez donošenja vrijednosnih prosudbi, propituje uzroke međukulturnih nesporazuma te samostalno procjenjuje karakteristike (ne)uspješnih međukulturnih odnosa.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
C.3.1. Učenik analizira i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
- uspoređuje leksičke i strukturne elemente ciljnoga jezika s materinskim i utvrđuje sličnosti i razlike
- prevodi tekstove s ciljnoga jezika
- uvježbava ciljni jezik u prirodnome/stvarnome okružju čitajući izvorne tekstove
- koristi se različitim vrstama rječnika
Učenik uz stalnu pomoć analizira i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć analizira i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć analizira i primjenjuje većinu složenih kognitivnih strategija učenja jezika.
Učenik samostalno analizira i učinkovito primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
C.3.2. Učenik analizira i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
- okušava se u nepoznatim zadatcima i pristupima učenju
- svjesno pronalazi i stvara prilike za upotrebu i vježbanje jezika u stvarnim komunikacijskim situacijama
- razvija kriterije za procjenu vlastitoga znanja
- bilježi napredak i interpretira podatke o vlastitome učenju
Učenik uz stalnu pomoć analizira i primjenjuje složene
metakognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć analizira i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć analizira i primjenjuje većinu složenih metakognitivnih strategija učenja jezika.
Učenik samostalno analizira i učinkovito primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
C.3.3. Učenik analizira i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
- nastavlja razvijati suradničko učenje
- radi u skupini uz preuzimanje odgovornosti za ostvarenje zajedničkih ciljeva i donošenje odluka
- ispituje vlastitu ulogu i odnos prema drugima te s njima razgovara o vlastitim osjećajima kao i osjećajima drugih
Učenik uz stalnu pomoć analizira i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć analizira i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć analizira i primjenjuje većinu složenih društveno-afektivnih strategija učenja jezika.
Učenik samostalno analizira i učinkovito primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
C.3.4. Učenik prilagođava i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja: kritički vrednuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima.
- razvija i koristi se spontanim i slobodnim asociranjem i izmišljanjem kroz stvaralačku fantaziju
- koristi metodu pokušaja i pogrešaka u stvaranju novih sadržaja i ideja
Učenik uz stalnu pomoć prilagođava i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik uz čestu pomoć prilagođava i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik uz povremenu pomoć učinkovito prilagođava i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik samostalno i učinkovito prilagođava i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
C.3.5. Učenik prilagođava i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja: kritički vrednuje mišljenja, stavove i vrijednosti primjenjujući ih u rješavanju problemskih situacija i donošenju odluka povezanih s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima.
- provodi kratko istraživanje: postavlja hipoteze, primjenjuje osnovne tehnike istraživanja, obrađuje podatke i interpretira rezultate tako da zaključci logično slijede iz argumenata i empirijskih podataka
- nudi rješenja i donosi odluke
- rješava sukob
- sažima razne vrste tekstova
Učenik uz stalnu pomoć prilagođava i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik uz čestu pomoć prilagođava i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik uz povremenu pomoć učinkovito prilagođava i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik samostalno i učinkovito prilagođava i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
C.3.6. Učenik procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, primjenjuje pravila za citiranje izvora te izvodi duže prezentacije složenih sadržaja.
- u fizičkome i/ili digitalnome okružju objavljuje tekstove/kratke projekte radi usporedbe i procjene informacija
- izvodi duže prezentacije složenih sadržaja prema smjernicama
Učenik uz stalnu pomoć procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, primjenjuje pravila za citiranje te priprema i izvodi duže prezentacije složenih sadržaja prema smjernicama.
Učenik uz čestu pomoć procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, primjenjuje pravila za citiranje te priprema i izvodi duže prezentacije složenih sadržaja prema smjernicama.
Učenik uz povremenu pomoć procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, uglavnom učinkovito primjenjuje pravila za citiranje te priprema i izvodi duže prezentacije složenih sadržaja prema smjernicama.
Učenik samostalno i uspješno procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, samostalno i učinkovito primjenjuje pravila za citiranje te priprema i izvodi duže prezentacije složenih sadržaja prema smjernicama.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
4. razred
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
A.4.1. Učenik procjenjuje duži izvoran ili prilagođen tekst pri slušanju i čitanju.
- pokazuje razumijevanje teksta opće tematike
- pokazuje razumijevanje složenih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke
- kritički procjenjuje glavnu poruku, ključne i specifične informacije i implicitne poruke u tekstu
- predviđa sadržaj na temelju ustroja teksta i procjenjuje kako struktura teksta i njegove karakteristike utječu na čitatelja i služe namjeni teksta
Učenik uz stalnu pomoć kritički procjenjuje glavnu poruku, neke ključne i specifične informacije i neke implicitne poruke u izvornome ili prilagođenome tekstu, predviđa sadržaj na temelju ustroja teksta i procjenjuje kako struktura teksta i neke njegove karakteristike utječu na čitatelja i služe namjeni teksta. Uz stalnu pomoć prepoznaje složene leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
Učenik uz čestu pomoć kritički procjenjuje glavnu poruku, neke ključne i specifične informacije i neke implicitne poruke u izvornome ili prilagođenome tekstu, predviđa sadržaj na temelju ustroja teksta te procjenjuje kako struktura teksta i neke njegove karakteristike utječu na čitatelja i služe namjeni teksta. Uz čestu pomoć prepoznaje složene leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
Učenik uz povremenu pomoć kritički procjenjuje glavnu poruku, ključne i specifične informacije i implicitne poruke u izvornome ili prilagođenome tekstu, predviđa sadržaj na temelju ustroja teksta te procjenjuje kako njegove karakteristike utječu na čitatelja i služe namjeni teksta. Uz povremenu pomoć prepoznaje složene leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
Učenik samostalno kritički procjenjuje glavnu poruku, ključne i specifične informacije i implicitne poruke u izvornome ili prilagođenome tekstu, točno predviđa sadržaj na temelju ustroja teksta te procjenjuje kako njegove karakteristike utječu na čitatelja i služe namjeni teksta. Samostalno prepoznaje složene leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
A.4.2. Učenik govori dug tekst koristeći vrlo složene jezične strukture.
- planira tijek govora i izlaganja
- priprema i govori tekst koristeći vrlo složene jezične strukture i stil primjeren komunikacijskoj situaciji
- koristi se složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
- uređuje, tj. ispravlja svoj govor
Učenik uz stalnu pomoć govori dug tekst, planira tijek govora i izlaganja, priprema i govori tekst koristeći neke vrlo složene jezične strukture i prilagođava stil komunikacijskoj situaciji. Uz stalnu pomoć se koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
Učenik uz čestu pomoć govori dug tekst, planira tijek govora i izlaganja, priprema i govori tekst, povremeno upotrebljava neke vrlo složene jezične strukture i prilagođava stil komunikacijskoj situaciji. Uz čestu se pomoć koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
Učenik uz povremenu pomoć govori dug tekst, planira tijek govora i izlaganja, priprema i govori tekst, često upotrebljava većinu vrlo složenih jezičnih struktura i stil primjeren komunikacijskoj situaciji. Uz povremenu se pomoć koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
Učenik samostalno i kreativno govori dug tekst, planira tijek govora i izlaganja, priprema i govori tekst točno i precizno koristeći vrlo složene jezične strukture i stil primjeren komunikacijskoj situaciji. Samostalno se koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
A.4.3. Učenik sudjeluje u dugome razgovoru.
- koristi se primjerenim jezičnim strukturama za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ u dugome neplaniranom razgovoru
- koristi se složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
Učenik uz stalnu pomoć sudjeluje u dugome razgovoru, uz pomoć se koristi primjerenim jezičnim strukturama, rijetko pokreće razgovor i preuzima pravo na riječ. Uz stalnu pomoć se koristi složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik uz čestu pomoć sudjeluje u dugome razgovoru, povremeno se koristi primjerenim jezičnim strukturama, pokreće, održava i završava razgovor, povremeno preuzima pravo na riječ. Uz čestu se pomoć koristi složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik uz povremenu pomoć aktivno sudjeluje u dugome razgovoru, često se koristi primjerenim jezičnim strukturama, često samostalno pokreće, održava i završava razgovor i preuzima pravo na riječ. Uz povremenu se pomoć koristi složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik aktivno i spontano sudjeluje u dugome razgovoru, kreativno se koristi primjerenim jezičnim strukturama, samostalno pokreće, održava i završava razgovor i preuzima pravo na riječ. Samostalno se koristi složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
A.4.4. Učenik piše tekst vrlo složene jezične strukture različitih dužina, stilova i namjena.
- planira strukturu i sadržaj
- organizira tekst različitih dužina u odlomke
- koristi se primjerenim veznim sredstvima i složenim jezičnim strukturama
- primjenjuje pravopisna pravila i odgovarajuća stilistička sredstva da postigne odgovarajući efekt
- koristi se složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
- uređuje tj. ispravlja svoj tekst
Učenik uz stalnu pomoć piše djelomično strukturiran tekst različitih dužina, koristi se nekim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima, složenim jezičnim strukturama i nekim stilističkim sredstvima te razvija ideje i teze i podupire ih ponekim dokazima, primjerima i citatima. Uz stalnu pomoć se koristi složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj tekst.
Učenik uz čestu pomoć piše djelomično strukturiran tekst različitih dužina, koristi se nekim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima, složenim jezičnim strukturama i nekim stilističkim sredstvima te razvija ideje i teze koje povremeno podupire ponekim dokazima, primjerima i citatima. Uz čestu se pomoć koristi složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj tekst.
Učenik uz povremenu pomoć piše strukturiran tekst različitih dužina, koristi se većinom veznih sredstava, poštuje pravopisna pravila, koristi se većinom složenih jezičnih struktura i stilističkih sredstava te uz povremenu pomoć razvija ideje i teze koje često podupire odgovarajućim dokazima, primjerima i citatima. Uz povremenu se pomoć koristi složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj tekst.
Učenik samostalno i kreativno piše strukturiran tekst različitih dužina, točno se koristi veznim sredstvima, pravopisnim pravilima, složenim jezičnim strukturama, kreativno se koristi stilističkim sredstvima te samostalno razvija ideje i teze koje točno podupire odgovarajućim dokazima, primjerima i citatima. Samostalno se koristi složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj tekst.
A.4.5. Učenik sažima i prevodi složenije tekstove.
- usmeno ili pismeno sažima na engleski jezik jedan ili više tekstova proizvedenih na materinskome jeziku
- prima pisani tekst na materinskome jeziku i proizvodi pisani ili govoreni tekst na engleskome jeziku vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika
- posreduje u neposrednoj usmenoj interakciji između dvaju ili više sugovornika koji ne dijele isti jezik
Učenik uz više vremena i uz stalnu pomoć sažima i prevodi složenije tekstove.
Učenik uz čestu pomoć sažima i prevodi složenije tekstove.
Učenik uz povremenu pomoć sažima i prevodi složenije tekstove.
Učenik samostalno sažima i prevodi složenije tekstove.
preporuke za ostvarivanje ishoda (4. i 5. ciklus)
Preporučene teme: Aktualne društvene teme, Znanost, umjetnost, mediji, moderna tehnologija, Aktivno građanstvo, Gospodarstvo, Turizam, Ekologija i održivi razvoj, Varijante engleskoga jezika
Leksičke strukture: Biraju se primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne cikluse, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Funkcije: provjeravanje razumijevanja, izražavanje mišljenja, opisivanje nada i planova, razvijanje argumentacije, izražavanje apstraktnih ideja
Ključne gramatičke strukture: Past perfect simple and continuous, Passive (advanced structures), Present perfect continuous, Conditional clauses (types 2 and 3), Reported speech (past simple), Future continuous, Future perfect simple, Relative and participle clauses
Tekstne vrste - pisana produkcija: esej, izvještaj, životopis, članak, molba, oglas, video uradak, bilješke, kritički osvrt, kratka priča, pjesma, prijava za posao, prijava za stipendiju, upute te ostale vrste specifične za jezik struke
Metodičke preporuke: Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja uz kognitivni pristup jeziku, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
B.4.1. Učenik raspravlja o složenim elementima važnim pripadnicima drugih kultura.
- iznosi argumentirane stavove o kulturnim elementima važnim pripadnicima drugih kultura
- objašnjava međuovisnost različitih elemenata koji definiraju kulturu i njihovu promjenjivost
Učenik uz stalnu pomoć objašnjava vlastite stavove o kulturnim elementima važnim pripadnicima drugih kultura, objašnjava različite elemente koji definiraju kulturu i uočava njihovu promjenjivost.
Učenik uz čestu pomoć analizira vlastite stavove o kulturnim elementima važnim pripadnicima drugih kultura te povezuje različite elemente koji definiraju kulturu i objašnjava njihovu promjenjivost.
Učenik uz povremenu pomoć preispituje vlastite stavove o kulturnim elementima važnim pripadnicima drugih kultura, raspravlja o različitim elementima koji definiraju kulturu i o njihovoj promjenjivosti.
Učenik argumentira vlastite stavove o kulturnim elementima važnim pripadnicima drugih kultura, objašnjava međuovisnost različitih elemenata koji definiraju kulturu i njihovu promjenjivost.
B.4.2. Učenik uvažava sve kulturne posebnosti različitih govornika i primjenjuje ih u međukulturnoj interakciji te komunicira s različitim skupinama govornika na način koji dovodi do uzajamnoga zadovoljstva sugovornika.
- primjenjuje prikladne komunikacijske obrasce i odgovarajuće neverbalne znakove
- ponaša se u skladu s kulturnim normama u različitim kontekstima – uvažava sve kulturne posebnosti i različitosti prisutne u verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji i primjenjuje konvencije povezane s njima u međukulturnim susretima
- primjenjuje prikladne komunikacijske obrasce u skladu sa situacijom i sugovornicima
Učenik uz stalnu pomoć opisuje neverbalne znakove u različitim međukulturnim situacijama i kulturne norme u različitim kontekstima te primjenjuje konvencije povezane s kulturnim posebnostima i različitostima prisutne u verbalnoj komunikaciji u poznatim kontekstima.
Učenik uz čestu pomoć primjenjuje neverbalne znakove u različitim međukulturnim situacijama i analizira kulturne norme u različitim kontekstima te primjenjuje konvencije povezane s kulturnim posebnostima i različitostima prisutne u verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji te prikladne komunikacijske obrasce u poznatim kontekstima.
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje neverbalne znakove u različitim međukulturnim situacijama, kulturne norme u različitim kontekstima, konvencije povezane s kulturnim posebnostima i različitostima prisutne u verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji u različitim kontekstima te prikladne komunikacijske obrasce u različitim kontekstima.
Učenik se ponaša u skladu s kulturnim normama u različitim kontekstima, samostalno primjenjuje konvencije povezane s kulturnim posebnostima i različitostima prisutne u verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji u različitim kontekstima te prikladne komunikacijske obrasce u različitim kontekstima.
B.4.3. Učenik prilagođava i zbog empatije mijenja vlastita razmišljanja i postupke u međukulturnim kontaktima te predlaže rješenja potencijalno problematičnih situacija u međukulturnim kontaktima i (p)održava uspješne odnose.
- uočava i ispravlja pogreške u tumačenju drugih kultura
- analizira stajališta i međukulturna iskustva u stvarnim i imaginarnim situacijama uvažavajući različite kulturne identitete
- usmjeren je na (p)održavanje dobrih međukulturnih odnosa
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje pogreške u tumačenju drugih kultura, analizira uzroke međukulturnih nesporazuma i stajališta te međukulturna iskustva u stvarnim situacijama uvažavajući različite kulturne identitete i usmjeren je na (p)održavanje dobrih međukulturnih odnosa.
Učenik uz čestu pomoć ispravlja pogreške u tumačenju drugih kultura, raspravlja o uzrocima međukulturnih nesporazuma te stajalištima i iskustvima u stvarnim situacijama uvažavajući različite kulturne identitete.
Učenik zbog empatije uz povremenu pomoć prilagođava vlastita razmišljanja i postupke i propituje uzroke međukulturnih nesporazuma te analizira stajališta i međukulturna iskustva u stvarnim i imaginarnim situacijama uvažavajući različite kulturne identitete.
Učenik samostalno zbog empatije mijenja vlastita razmišljanja i postupke i propituje uzroke međukulturnih nesporazuma te analizira stajališta i međukulturna iskustva uvažavajući različite kulturne identitete.
preporuke za ostvarivanje ishoda (4. i 5. ciklus)
Odgojno-obrazovni ishodi u ovoj domeni ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda u domeni Komunikacijska jezična kompetencija.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
C.4.1. Učenik sintetizira složene kognitivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
- prevodi tekstove na ciljni jezik
- primjenjuje znanje riječi, pojmova i struktura različitih jezika radi razumijevanja i upotrebe ciljnoga jezika
- piše sažetak dugoga odlomka/teksta
- preusmjerava razgovor na poznatu temu
- koristi se različitim vrstama referentne literature
Učenik uz stalnu pomoć sintetizira složene kognitivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik uz čestu pomoć sintetizira složene kognitivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik uz povremenu pomoć sintetizira većinu složenih kognitivnih strategija učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik samostalno i uspješno sintetizira većinu složenih kognitivnih strategija učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
C.4.2. Učenik sintetizira složene metakognitivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
- preuzima odgovornost za planiranje, praćenje i vrednovanje vlastitoga iskustva učenja
- nadovezuje se na prethodna znanja pri učenju
- planira, postavlja ciljeve i organizira učenje
- prati i vrednuje vlastito učenje o kojemu inicira konzultacijske sastanke radi postizanja boljih rezultata
Učenik uz stalnu pomoć sintetizira složene metakognitivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik uz čestu pomoć sintetizira složene metakognitivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik uz povremenu pomoć sintetizira većinu složenih metakognitivnih strategija učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik samostalno i uspješno sintetizira većinu složenih metakognitivnih strategija učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
C.4.3. Učenik sintetizira složene društveno-afektivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
- planira i upravlja radom u skupini na istraživačkim projektima i/ili terenskoj nastavi
- procjenjuje učinkovitost usvojenih strategija i njihovu primjenjivost u daljnjem razvoju vlastite osobnosti i odnosa prema drugima
Učenik uz stalnu pomoć sintetizira složene društveno-afektivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik uz čestu pomoć sintetizira složene društveno-afektivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik uz povremenu pomoć sintetizira većinu složenih društveno-afektivnih strategija učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik samostalno i uspješno sintetizira većinu složenih društveno-afektivnih strategija učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
C.4.4. Učenik se koristi širokim spektrom tehnika kreativnoga izražavanja: kritički prosuđuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i suvremenim temama.
- primjenjuje tehniku paralelnoga/učinkovitoga
sukobljavanja mišljenja i tehniku eksperimentiranja
- koristi se lateralnim mišljenjem
- kreativno uopćava informacije suprotnih značenja i razvija nove skladne cjeline
- kreira složene maštovite tekstove
- razvija osjećaj za estetski doživljaj
Učenik se uz stalnu pomoć koristi širokim spektrom tehnika kreativnoga izražavanja.
Učenik se uz čestu pomoć koristi širokim spektrom tehnika kreativnoga izražavanja.
Učenik se uz povremenu pomoć učinkovito koristi širokim spektrom tehnika kreativnoga izražavanja.
Učenik se samostalno i učinkovito koristi širokim spektrom tehnika kreativnoga izražavanja.
C.4.5. Učenik se koristi širokim spektrom vještina kritičkoga mišljenja: argumentirano dokazuje i prosuđuje mišljenja, stavove i vrijednosti primjenjujući ih u rješavanju problemskih situacija i donošenju odluka povezanih s osobnim iskustvima i suvremenim temama.
- postavlja konzistentne, valjane i razumne pretpostavke
- donosi promišljene, logične i obranjive zaključke te izvodi duboke i konzistentne inferencije kao elemente kritičkoga mišljenja
- predviđa moguće posljedice i rješenja te ih vrednuje i donosi odluke
- primjenjuje pregovaračke tehnike u rješavanju problemskih situacija
Učenik se uz stalnu pomoć koristi širokim spektrom vještina kritičkoga mišljenja.
Učenik uz čestu pomoć koristi širokim spektrom vještina kritičkoga mišljenja.
Učenik uz povremenu pomoć učinkovito koristi širokim spektrom vještina kritičkoga mišljenja.
Učenik se samostalno i učinkovito koristi širokim spektrom vještina kritičkoga mišljenja.
C.4.6. Učenik kritički vrednuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora te izvodi duže prezentacije složenih sadržaja.
- koristi se različitim vrstama digitalnih i drugih medija
- kritički interpretira i vrednuje informacije radi njihove objektivne upotrebe, razmjene i prezentiranja
Učenik uz stalnu pomoć kritički vrednuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora te priprema i izvodi duže prezentacije složenih sadržaja.
Učenik uz čestu pomoć kritički vrednuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora te priprema i izvodi duže prezentacije složenih sadržaja.
Učenik uz povremenu pomoć kritički vrednuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora i uglavnom samostalno priprema i izvodi duže prezentacije složenih sadržaja.
Učenik samostalno i uspješno kritički vrednuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora i samostalno priprema i izvodi duže prezentacije složenih sadržaja.
preporuke za ostvarivanje ishoda (4. i 5. ciklus)
Složene strategije učenja jezika, tehnike kreativnoga izražavanja i vještine kritičkoga mišljenja primjenjuju se u učenju i poučavanju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija .
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Srednja škola – nastavak učenja (140+140+140+128)
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
4. ciklus
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
1. razred
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
A.1.1. Učenik analizira jednostavan prilagođen ili izvoran tekst srednje dužine pri slušanju i čitanju.
- pokazuje razumijevanje teksta opće tematike
- pokazuje razumijevanje osnovnih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke
- analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije
- prepoznaje implicitne poruke u tekstu
- razlikuje bitnu od nebitne informacije
- primjenjuje strategije za slušanje i čitanje
- razumije govornika kad govori polako u najzastupljenijim varijantama standardnoga jezika
- uspoređuje utjecaj intonacije na poruku koju govornik želi prenijeti
- prepoznaje i razlikuje razgovorni stil od formalnijih stilova
Učenik uz stalnu pomoć pokazuje razumijevanje jednostavnoga teksta opće tematike i osnovnih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke; analizira tekst i glavnu poruku te pronalazi i analizira neke ključne i specifične informacije. Uz stalnu pomoć prepoznaje utjecaj intonacije i razumije govornika kad govori polako u najzastupljenijim varijantama standardnoga jezika te primjenjuje neke strategije za slušanje i čitanje.
Učenik uz čestu pomoć pokazuje razumijevanje jednostavnoga teksta opće tematike i osnovnih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke; analizira tekst i glavnu poruku te pronalazi i analizira neke ključne i specifične informacije. Prepoznaje neke implicitne poruke i povremeno razlikuje bitne od nebitnih informacija. Uz čestu pomoć prepoznaje utjecaj intonacije i razumije izvornoga govornika kad govori polako u najzastupljenijim varijantama standardnoga jezika te primjenjuje neke strategije za slušanje i čitanje.
Učenik uz povremenu pomoć pokazuje razumijevanje jednostavnoga teksta opće tematike i osnovnih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke; analizira tekst i glavnu poruku, pronalazi i analizira većinu ključnih i specifičnih informacija. Prepoznaje implicitne poruke i uglavnom razlikuje bitne od nebitnih informacija. Uz povremenu pomoć prepoznaje utjecaj intonacije i razumije izvornoga govornika kad govori polako u najzastupljenijim varijantama standardnoga jezika te primjenjuje više različitih strategija za slušanje i čitanje.
Učenik samostalno pokazuje razumijevanje jednostavnoga teksta opće tematike i osnovnih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke; analizira tekst, glavnu poruku, ključne i specifične informacije i povezuje ih s primjerima iz teksta. Prepoznaje implicitne poruke i razlikuje bitne od nebitnih informacija. Prepoznaje utjecaj intonacije i razumije izvornoga govornika kad govori polako u najzastupljenijim varijantama standardnoga jezika te primjenjuje odgovarajuće strategije za slušanje i čitanje.
A.1.2. Učenik čita prilagođene književne tekstove.
- razvija čitalačku pismenost čitajući radi užitka književne tekstove u mogućoj korelaciji s hrvatskim jezikom te po izboru učenika i učitelja
Učenik čita prilagođene književne tekstove prema prijedlogu učitelja s pomoću rječnika.
Učenik uz čestu pomoć čita prilagođene književne tekstove prema prijedlogu učitelja.
Učenik uz povremenu pomoć čita prilagođene književne tekstove prema prijedlogu učitelja.
Učenik samostalno čita prilagođene književne tekstove prema vlastitome izboru. Samoinicijativno se kreativno izražava.
A.1.3. Učenik prilagođava prozodiju različitim komunikacijskim situacijama.
- ističe i naglašava značenje pojedinačnih riječi u prijenosu poruke
- koristi se odgovarajućim naglaskom ili/i akcentom, ritmom, intonacijom te varijacijama u brzini i glasnoći govora i prilagođava ih različitim komunikacijskim situacijama
Učenik uz stalnu pomoć i prema slušnome modelu prilagođava prozodiju poznatim komunikacijskim situacijama kako bi istaknuo značenje pojedinačnih riječi u prijenosu poruke oponašajući odgovarajući naglasak ili/i akcent, ritam, intonaciju te varijacije u brzini i glasnoći govora.
Učenik prema slušnome modelu prilagođava prozodiju poznatim komunikacijskim situacijama kako bi istaknuo značenje pojedinačnih riječi u prijenosu poruke i uz čestu pomoć upotrebljava odgovarajući naglasak ili/i akcent, ritam, intonaciju te varijacije u brzini i glasnoći govora.
Učenik prilagođava prozodiju različitim komunikacijskim situacijama kako bi istaknuo značenje pojedinačnih riječi u prijenosu poruke i uz povremenu pomoć upotrebljava odgovarajući naglasak ili/i akcent, ritam, intonaciju te varijacije u brzini i glasnoći govora.
Učenik samostalno i kreativno prilagođava prozodiju različitim komunikacijskim situacijama kako bi posebno istaknuo značenje pojedinačnih riječi u prijenosu poruke i točno i precizno upotrebljava odgovarajući naglasak ili/i akcent, ritam, intonaciju te varijacije u brzini i glasnoći govora.
A.1.4. Učenik govori tekst srednje dužine koristeći jezične strukture srednje razine složenosti.
- planira tijek govora
- priprema i govori tekst
- izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i potkrepljuje ih odgovarajućim dokazima i primjerima
- koristi se osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
- uređuje tj. ispravlja svoj govor
Učenik uz stalnu pomoć planira tijek govora, priprema i govori tekst srednje dužine koristeći jezične strukture srednje razine složenosti te izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove. Uz stalnu pomoć se koristi osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
Učenik uz čestu pomoć planira tijek govora, priprema i govori tekst srednje dužine, upotrebljava jezične strukture srednje razine složenosti, izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i nastoji ih potkrijepiti primjerima. Uz čestu pomoć se i koristi se osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i spravlja svoj govor.
Učenik uz povremenu pomoć planira tijek govora, priprema i govori tekst srednje dužine, upotrebljava primjerene jezične strukture srednje razine složenosti, izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i potkrepljuje ih ponekim dokazima i primjerima. Uz povremenu se pomoć koristi osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
Učenik samostalno i kreativno planira tijek govora, priprema i govori tekst srednje dužine točno koristeći primjerene jezične strukture srednje razine složenosti te izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i potkrepljuje ih odgovarajućim dokazima i primjerima. Samostalno se koristi osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
A.1.5. Učenik sudjeluje u dužemu planiranom i jednostavnome neplaniranom razgovoru.
- planira i priprema duži razgovor
- sudjeluje u jednostavnome neplaniranom razgovoru
- upotrebljava primjerene jezične strukture za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ
- upotrebljava osnovne leksičke strukture svojstvene jeziku struke
Učenik uz stalnu pomoć planira i priprema duži razgovor i sudjeluje u jednostavnome neplaniranom razgovoru koristeći neke primjerene jezične strukture; uz stalnu pomoć pokreće razgovor i preuzima pravo na riječ te upotrebljava osnovne leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
Učenik uz čestu pomoć planira i priprema duži razgovor i sudjeluje u jednostavnome neplaniranom razgovoru koristeći neke primjerene jezične strukture; pokreće, održava i završava razgovor te povremeno preuzima pravo na riječ i upotrebljava osnovne leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
Učenik uz povremenu pomoć planira i priprema duži razgovor i aktivno sudjeluje u jednostavnome neplaniranom razgovoru koristeći primjerene jezične strukture, često pokreće, održava i završava razgovor te preuzima pravo na riječ i upotrebljava osnovne leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
Učenik samostalno planira i priprema duži razgovor i aktivno i samoinicijativno sudjeluje u jednostavnome neplaniranom razgovoru, kreativno koristi primjerene jezične strukture, samostalno pokreće, održava i završava razgovor te preuzima pravo na riječ i upotrebljava osnovne leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
A.1.6. Učenik piše strukturiran tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama srednje razine složenosti.
- planira strukturu i sadržaj
- organizira tekst u odlomke
- koristi se primjerenim veznim sredstvima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti
- primjenjuje pravopisna pravila
- koristi se osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
- uređuje tj. ispravlja tekst
Učenik uz stalnu pomoć piše djelomično strukturiran tekst srednje dužine koristeći se nekim veznim sredstvima, nekim primjerenim jezičnim strukturama i primjenjuje dio pravopisnih pravila. Uz stalnu pomoć se koristi osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj tekst.
Učenik uz čestu pomoć piše djelomično strukturiran tekst srednje dužine s djelomično razrađenim idejama koristeći se nekim odgovarajućim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti. Uz čestu se pomoć koristi osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj tekst.
Učenik uz povremenu pomoć piše tekst srednje dužine, organizira odlomke i razrađuje ideje,
uglavnom se točno koristi primjerenim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti. Uz povremenu se pomoć koristi osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj tekst.
Učenik samostalno i kreativno piše tekst srednje dužine, jasno organizira odlomke i precizno razrađuje ideje, točno se koristi primjerenim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti. Samostalno se koristi osnovnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj tekst.
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
B.1.1. Učenik raspravlja o informacijama o zemljama ciljnoga jezika i drugim kulturama.
- proširuje raspon informacija o drugim kulturama
- utvrđuje i analizira sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama
- prosuđuje primjerenost zaključaka o vlastitoj kulturi i drugim kulturama
Učenik uz stalnu pomoć proširuje raspon informacija o drugim kulturama te obrazlaže sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama.
Učenik uz čestu pomoć obrazlaže sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama te tumači zaključke o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
Učenik uz povremenu pomoć procjenjuje sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama te zaključke o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
Učenik samostalno procjenjuje sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama te primjerenost zaključaka o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
B.1.2. Učenik prilagođava zadane komunikacijske obrasce u različitim, unaprijed određenim kontekstima.
- mijenja naučene komunikacijske obrasce za izražavanje različitih društvenih funkcija jezika
- prilagođava obrasce vlastitim potrebama u komunikacijskoj situaciji
Učenik uz stalnu pomoć, na temelju predloška, primjenjuje naučene komunikacijske obrasce.
Učenik uz čestu pomoć i u nekim slučajevima primjenjuje naučene komunikacijske obrasce.
Učenik uz povremenu pomoć i u većini slučajeva primjereno izabire i upotrebljava naučene komunikacijske obrasce.
Učenik samostalno prilagođava i upotrebljava naučene komunikacijske obrasce.
B.1.3. Učenik preispituje i procjenjuje predrasude i stereotipe na svim razinama i u svim oblicima te predlaže strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
- provjerava točnost informacija o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika i drugim kulturama
- ističe (vlastita) pogrešna shvaćanja i upozorava na njihove posljedice
- izabire strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda primjerene kontekstu
Učenik uz stalnu pomoć istražuje informacije o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika te upozorava na (vlastita) pogrešna shvaćanja.
Učenik uz čestu pomoć dovodi u vezu različite informacije o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika, preispituje (vlastita) pogrešna shvaćanja o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika te upotrebljava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
Učenik uz povremenu pomoć komentira različite informacije o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika i (vlastita) pogrešna shvaćanja o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika te preispituje strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
Učenik samostalno provjerava točnost informacija o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika, komentira (vlastita) pogrešna shvaćanja o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika te samostalno predlaže strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
B.1.4. Učenik prepoznaje i objašnjava utjecaj međukulturnih iskustava na oblikovanje vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima.
- izdvaja vlastita inicijalna uvjerenja i stavove prema drugima
- navodi promjene vlastitih uvjerenja i stavova koje su uslijedile kao rezultat međukulturnih iskustava
Učenik uz stalnu pomoć opisuje vlastita inicijalna uvjerenja i stavove prema drugima.
Učenik uz čestu pomoć opisuje promjene vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima.
Učenik uz povremenu pomoć objašnjava promjene vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima.
Učenik samostalno objašnjava promjene vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima i daje primjere.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
C.1.1. Učenik prepoznaje i koristi se složenim kognitivnim strategijama učenja jezika.
- analizira i primjenjuje potrebne korake za uspješno rješavanje zadatka
- raščlanjuje nove izraze i strukture na poznate elemente radi razumijevanja i pravilne upotrebe
- koristi se jednojezičnim i/ili dvojezičnim rječnicima
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje i koristi se složenim kognitivnim strategijama učenja a jezika.
Učenik uz čestu pomoć prepoznaje i koristi se složenim kognitivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje i koristi se složenim kognitivnim strategijama učenja jezika.
Učenik samostalno prepoznaje i koristi se složenim kognitivnim strategijama učenja jezika.
C.1.2. Učenik prepoznaje i koristi se složenim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
- razmišlja o različitim zadatcima pokazujući jasno razumijevanje njihove svrhe
- prepoznaje moguće probleme i bira odgovarajuća rješenja
- prati napredak u učenju tekstom srednje dužine
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje i koristi se složenim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć prepoznaje i koristi se složenim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje i koristi se većinom složenih metakognitivnih strategija učenja jezika.
Učenik samostalno prepoznaje i koristi se složenim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
C.1.3. Učenik prepoznaje koristi se složenim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
- usredotočuje se na ciljeve učenja, vlastita postignuća i resurse koji su mu na raspolaganju radi smanjenja stresa pri učenju
- razgovara s drugima o poteškoćama u učenju
- razvija suradničko učenje radi uzajamne potpore i ohrabrenja
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje i koristi se složenim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć prepoznaje i koristi se složenim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje i koristi se složenim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
Učenik samostalno prepoznaje i koristi se složenim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
C.1.4. Učenik izabire i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja: tumači i vrednuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i poznatim temama.
- kreativno oblikuje različite vrste tekstova
- provodi kratko istraživanje na temelju postavljenih hipoteza izvodeći zaključke otvorenoga tipa i koristeći intuiciju u pronalaženju originalnih rješenja
Učenik uz stalnu pomoć izabire i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik uz čestu pomoć izabire i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik uz povremenu pomoć izabire i učinkovito se koristi različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik izabire te samostalno i učinkovito se koristi različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
C.1.5. Učenik izabire i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja: tumači i vrednuje mišljenja, stavove i vrijednosti povezane s osobnim iskustvima i poznatim temama.
- pažljivo, aktivno i analitički čita i odlučuje koje od informacija, mišljenja, stavova i vrijednosti u tekstu prihvatiti
- izlaže ih s argumentacijom
- sudjeluje u debati
Učenik uz stalnu pomoć izabire i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik uz čestu pomoć izabire i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik uz povremenu pomoć izabire i učinkovito se koristi različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik izabire te samostalno i učinkovito se koristi različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
C.1.6. Učenik izabire i organizira informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, uočava osnovna pravila za citiranje izvora te izvodi duže prezentacije srednje složenih sadržaja.
- bira i usklađuje informacije/poruke iz različitih vrsta tekstova i iz različitih izvora te ih prema smjernicama iznosi u dužim prezentacijama
Učenik uz stalnu pomoć izabire i organizira informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora te priprema i izvodi duže prezentacije srednje složenih sadržaja prema smjernicama i uočava neka osnovna pravila za citiranje izvora.
Učenik uz čestu pomoć izabire i organizira informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora te priprema i izvodi duže prezentacije srednje složenih sadržaja prema smjernicama i uočava neka osnovna pravila za citiranje izvora.
Učenik uz povremenu pomoć izabire i organizira informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora te priprema i izvodi duže prezentacije srednje složenih sadržaja prema smjernicama i uočava većinu osnovnih pravila za citiranje izvora.
Učenik samostalno izabire i organizira informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora te priprema i izvodi duže prezentacije srednje složenih sadržaja prema smjernicama i uočava osnovna pravila za citiranje izvora.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
2. razred
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
A.2.1. Učenik analizira jednostavan izvoran i duži prilagođen tekst pri slušanju i čitanju.
- pokazuje razumijevanje teksta opće tematike
- pokazuje razumijevanje jednostavnih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke
- analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije i implicitne poruke u tekstu primjenjujući strategije slušanja i čitanja
- procjenjuje utjecaj intonacije na poruku koju govornik želi prenijeti u različitim kontekstima
- prepoznaje različite stilove uvjetovane komunikacijskom situacijom
- razlikuje upotrebu odgovarajućega jezičnog registra u formalnim i neformalnim situacijama
Učenik uz stalnu pomoć analizira tekst i glavnu poruku, pronalazi neke ključne i specifične informacije te prepoznaje jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke i implicitne poruke. Uz stalnu pomoć prepoznaje utjecaj intonacije i prepoznaje stilove u pisanome i govorenome jeziku. Uz stalnu pomoć razlikuje upotrebu odgovarajućega jezičnog registra.
Učenik uz čestu pomoć analizira tekst i glavnu poruku, neke ključne i specifične informacije, prepoznaje jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke i implicitne poruke. Uz čestu pomoć prepoznaje utjecaj intonacije i prepoznaje stilove u pisanome i govorenome jeziku. Uz čestu pomoć razlikuje upotrebu odgovarajućega jezičnog registra.
Učenik uz povremenu pomoć analizira tekst i glavnu poruku, pronalazi i analizira većinu ključnih i specifičnih informacija. Prepoznaje i analizira većinu implicitnih poruka i razlikuje bitne od nebitnih informacija. Uz povremenu pomoć prepoznaje jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke i utjecaj intonacije te stilove u pisanome i govorenome jeziku. Većinom razlikuje upotrebu odgovarajućega jezičnog registra.
Učenik samostalno analizira tekst, glavnu poruku, ključne i specifične informacije i povezuje ih s primjerima iz teksta. Analizira implicitne poruke i razlikuje bitne od nebitnih informacija. Učenik samostalno i točno prepoznaje jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke i različite stilove u pisanome i govorenome jeziku te razlikuje upotrebu odgovarajućega jezičnog registra.
A.2.2. Učenik analizira prilagođene književne tekstove.
- razvija čitalačku pismenost čitajući radi užitka
- analizira tekstove prilagođene razini znanja u mogućoj korelaciji s hrvatskim jezikom te po izboru učenika i učitelja
Učenik uz stalnu pomoć analizira prilagođene književne tekstove prema prijedlogu učitelja.
Učenik uz čestu pomoć čita i analizira prilagođene književne tekstove prema prijedlogu učitelja.
Učenik čita i uz povremenu pomoć analizira prilagođene književne tekstove prema prijedlogu učitelja.
Učenik čita i samostalno analizira prilagođene književne tekstove prema vlastitome izboru. Samoinicijativno se kreativno izražava.
A.2.3. Učenik se koristi prozodijom radi isticanja različitih značenja.
- izmjenjuje naglašavanje riječi i mijenja rečeničnu intonaciju kako bi istaknuo drugačije značenje
- pravilno izgovara i prati ritam rečenice
- varira brzinu i glasnoću govora i prilagođava ih različitim komunikacijskim situacijama
Učenik se uz stalnu pomoć i prema zvučnome predlošku koristi prozodijom, izmjenjuje naglašavanje riječi i mijenja rečeničnu intonaciju kako bi istaknuo drugačije značenje te prati ritam rečenice.
Učenik se uz čestu pomoć prema zvučnome predlošku koristi prozodijom, izmjenjuje naglašavanje riječi i mijenja rečeničnu intonaciju kako bi istaknuo drugačije značenje te povremeno točno prati ritam rečenice.
Učenik se uz povremenu pomoć koristi prozodijom, izmjenjuje naglašavanje riječi i mijenja rečeničnu intonaciju kako bi istaknuo drugačije značenje te često pravilno izgovara i prati ritam rečenice.
Učenik se samostalno i kreativno koristi prozodijom, izmjenjuje naglašavanje riječi i mijenja rečeničnu intonaciju kako bi istaknuo drugačije značenje te pravilno izgovara i točno prati ritam rečenice.
A.2.4. Učenik govori tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama više razine složenosti.
- planira tijek govora
- priprema i govori tekst
- izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove te ih obrazlaže argumentima
- iznosi rezultat rada u skupini ili vlastitoga rada pred drugima
- koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
- uređuje, tj. ispravlja svoj govor
Učenik uz stalnu pomoć planira tijek govora, priprema i govori tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama više razine složenosti, izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove te iznosi rezultat rada u skupini ili vlastitoga rada pred drugima. Uz stalnu pomoć se koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
Učenik uz čestu pomoć planira tijek govora, priprema i govori tekst srednje dužine, povremeno točno koristi se jezičnim strukturama više razine složenosti, izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i nastoji ih obrazložiti argumentima te uz čestu pomoć iznosi rezultat rada u skupini ili vlastitoga rada pred drugima. Uz čestu se pomoć koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
Učenik uz povremenu pomoć planira tijek govora, priprema i govori tekst srednje dužine, često se točno koristi primjerenim jezičnim strukturama više razine složenosti i samostalno izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i obrazlaže ih ponekim argumentima te uz povremenu pomoć iznosi rezultat rada u skupini ili vlastitoga rada pred drugima. Uz povremenu se pomoć koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
Učenik samostalno i kreativno planira tijek govora, priprema i govori tekst srednje dužine točno se koristeći primjerenim jezičnim strukturama više razine složenosti, samostalno izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i obrazlaže ih argumentima te točno iznosi rezultat rada u skupini ili
vlastitoga rada pred drugima. Samostalno se koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
A.2.5. Učenik sudjeluje u kraćemu neplaniranom i dužemu planiranom razgovoru.
- koristi se primjerenim jezičnim strukturama za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ
- pokazuje zanimanje za razgovor i uključuje se u tijek razgovora izborom prikladnih fraza
- koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
Učenik uz stalnu pomoć planira, priprema i sudjeluje u kraćemu neplaniranom i dužemu planiranome razgovoru te se koristi nekim primjerenim jezičnim strukturama. Uz stalnu pomoć pokreće razgovor, rijetko preuzima pravo na riječ te se uključuje u razgovor izborom osnovnih fraza. Uz stalnu pomoć se koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik uz čestu pomoć planira, priprema i sudjeluje u kraćemu neplaniranom i dužemu planiranom razgovoru te se povremeno koristi primjerenim jezičnim strukturama. Uz čestu pomoć pokreće, održava i završava razgovor, povremeno preuzima pravo na riječ te se uključuje u razgovor djelomično ispravnim izborom nekih prikladnih fraza. Uz čestu pomoć se koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik uz povremenu pomoć planira, priprema i često aktivno sudjeluje u kraćemu neplaniranom i dužemu planiranom razgovoru te se često točno koristi primjerenim jezičnim strukturama. Uz povremenu pomoć pokreće, održava i završava razgovor, preuzima pravo na riječ i uključuje se u razgovor ispravnim izborom većine prikladnih fraza. Uz povremenu se pomoć koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik samostalno planira, priprema i aktivno i spontano sudjeluje u kraćemu neplaniranom i dužemu planiranom razgovoru, kreativno se koristi primjerenim jezičnim strukturama te samostalno pokreće, održava i završava razgovor, preuzima pravo na riječ i samostalno se i spontano uključuje u razgovor pravilnim izborom prikladnih fraza. Samostalno se u koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
A.2.6. Učenik piše strukturiran tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama više razine složenosti.
- individualno i/ili suradničkim radom planira strukturu i sadržaj
- organizira tekst u odlomke
- koristi se primjerenim veznim sredstvima i jezičnim strukturama više razine složenosti
- primjenjuje pravopisna pravila
- koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
- uređuje tj. ispravlja svoj tekst
Učenik uz stalnu pomoć piše djelomično strukturiran tekst, koristi se nekim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama više razine složenosti. Uz stalnu pomoć se koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja tekst.
Učenik uz čestu pomoć piše djelomično strukturiran tekst s djelomično razrađenim idejama, koristi se primjerenim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama više razine složenosti. Uz čestu se pomoć koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja tekst.
Učenik uz povremenu pomoć piše strukturiran tekst srednje dužine, često se točno koristi primjerenim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama više razine složenosti, jasno organizira odlomke i precizno razrađuje ideje. Uz povremenu se pomoć koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja tekst.
Učenik samostalno i kreativno piše strukturiran tekst srednje dužine, točno se koristi primjerenim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama više razine složenosti te jasno organizira odlomke i precizno razrađuje ideje. Samostalno se koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja tekst.
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
B.2.1. Učenik istražuje kulture zemalja ciljnoga jezika i drugih kultura te preispituje pretpostavke dobrih međukulturnih odnosa i potencijalno problematične situacije u međukulturnim susretima.
- otkriva kulture zemalja ciljnoga jezika i drugih kultura tijekom sati književnosti, filmske umjetnosti i sl. u izvanškolskome okružju
- analizira (ne)uspješne međukulturne odnose i definira njihove zajedničke karakteristike
Učenik uz stalnu pomoć istražuje kulture zemalja ciljnoga jezika i drugih kultura u poznatome kontekstu te opisuje karakteristike zajedničke uspješnim međukulturnim odnosima.
Učenik uz čestu pomoć istražuje kulture zemalja ciljnoga jezika i drugih kultura u različitim kontekstima te opisuje karakteristike zajedničke neuspješnim međukulturnim odnosima.
Učenik uz povremenu pomoć istražuje kulture zemalja ciljnoga jezika i drugih kultura u različitim kontekstima te procjenjuje karakteristike (ne)uspješnih međukulturnih odnosa.
Učenik samoinicijativno istražuje kulture zemalja ciljnoga jezika i drugih kultura u različitim kontekstima te samostalno procjenjuje karakteristike (ne)uspješnih međukulturnih odnosa.
B.2.2. Učenik primjenjuje raznolike društveno-jezične funkcije jezika i konvencije uljudnoga ponašanja u različitim kontekstima.
- primjenjuje konvencije uljudnoga ponašanja u privatnoj i javnoj sferi, u fizičkome i digitalnome okružju, neovisno o kontekstu
- iskazuje različite društveno-jezične funkcije s pomoću jezičnih struktura srednje razine složenosti
Učenik uz stalnu pomoć primjenjuje konvencije uljudnoga ponašanja u privatnoj i javnoj sferi te različite društvene funkcije jezika u poznatim kontekstima.
Učenik uz čestu pomoć primjenjuje konvencije uljudnoga ponašanja u privatnoj i javnoj sferi te različite društvene funkcije jezika u različitim kontekstima.
Učenik uz povremenu pomoć izabire primjerene konvencije uljudnoga ponašanja u privatnoj i javnoj sferi i povremeno primjenjuje različite društvene funkcije jezika.
Učenik samostalno prilagođava vlastito ponašanje u skladu s konvencijama uljudnoga ponašanja u privatnoj i javnoj sferi te u većini slučajeva samostalno primjenjuje različite društvene funkcije jezika.
B.2.3. Učenik predviđa moguće posljedice utjecaja predrasuda i stereotipa u različitim kontekstima.
- osmišljava analogije i metafore s pomoću kojih opisuje opasnost od tumačenja drugih kultura kroz prizmu vlastite
- objašnjava opasnost od stjecanja pogrešne i/ili nepotpune slike o narodu i/ili kulturi zbog generalizacija, stereotipa i predrasuda
Učenik uz stalnu pomoć opisuje opasnost od tumačenja drugih kultura kroz prizmu vlastite kulture te moguće posljedice generalizacija, stereotipa i predrasuda u poznatome kontekstu.
Učenik uz čestu pomoć raspravlja o opasnosti od tumačenja drugih kultura kroz prizmu vlastite kulture te opisuje moguće posljedice generalizacija, stereotipa i predrasuda u različitim kontekstima.
Učenik uz povremenu pomoć i koristeći primjere, objašnjava opasnost od tumačenja drugih kultura kroz prizmu vlastite kulture te objašnjava moguće posljedice generalizacija, stereotipa i predrasuda.
Učenik samostalno osmišljava analogije i metafore s pomoću kojih opisuje opasnost od tumačenja drugih kultura kroz prizmu vlastite kulture te objašnjava moguće posljedice generalizacija, stereotipa i predrasuda.
B.2.4. Učenik raspravlja o utjecaju međukulturnih iskustava na oblikovanje vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima.
- koristi se osobnim iskustvom kao polazišnom točkom za izvođenje zaključaka o utjecaju međukulturnih iskustava na oblikovanje uvjerenja i stavova
- argumentira svoje mišljenje i potkrepljuje ga primjerima
Učenik uz stalnu pomoć opisuje vlastita uvjerenja i stavove proizišle iz međukulturnih iskustava.
Učenik uz čestu pomoć objašnjava vlastita uvjerenja i stavove proizišle iz međukulturnih iskustava.
Učenik uz povremenu pomoć daje primjere utjecaja međukulturnih iskustava na oblikovanje vlastitih uvjerenja i stavova.
Učenik samostalno argumentira zaključke o utjecaju međukulturnih iskustava na oblikovanje vlastitih uvjerenja i stavova.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
C.2.1. Učenik povezuje i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
- primjenjuje razne tehnike naglašavanja radi razumijevanja teksta
- izdvaja i zapisuje glavne poruke, ključne i specifične informacije i implicitne poruke
- piše bilješke
- koristi se jezičnim i drugim vrstama natuknica radi rekonstruiranja značenja slušanih i čitanih tekstova
Učenik uz stalnu pomoć povezuje i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć povezuje i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć povezuje i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
Učenik samostalno i učinkovito povezuje i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
C.2.2. Učenik povezuje i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
- istražuje i koristi se različitim pristupima učenju i rješavanju zadataka radi unapređenja učenja
- bilježi napredak u učenju dužim tekstom
Učenik uz stalnu pomoć povezuje i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć povezuje i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć povezuje i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
Učenik samostalno i učinkovito povezuje i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
C.2.3. Učenik povezuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
- stvara pozitivan stav pozitivnim izjavama tijekom rada na zadatku
- upravlja vlastitim emocionalnim stanjem i primjenjuje tehnike opuštanja radi uspješnijega učenja
- planira i upravlja radom u skupini na projektima unutar redovnoga učenja i poučavanja
Učenik uz stalnu pomoć povezuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć povezuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć povezuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Učenik samostalno i učinkovito povezuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
C.2.4. Učenik povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja: propituje i vrednuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima.
- pokazuje interes za povezivanjem širokoga raspona povezanih, ali i različitih područja/tema
- pokazuje prilagodljivost u otkrivanju novih značenja i odnosa među pojmovima i idejama
- u govoru i pisanju koristi se humorom
Učenik uz stalnu pomoć povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik uz čestu pomoć povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik uz povremenu pomoć i učinkovito povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik samostalno i učinkovito povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
C.2.5. Učenik povezuje i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja: propituje i vrednuje mišljenja, stavove i vrijednosti primjenjujući ih u rješavanju problemskih situacija povezanih s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima.
- definira i pojašnjava problem procjenjujući koliko su iznesene činjenice ili mišljenja i stavovi koherentni, uzročno-posljedično povezani i jesu li zaključci logički utemeljeni
- izražava samouvjerenost u vlastitome logičkom prosuđivanju
Učenik uz stalnu pomoć povezuje i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik uz čestu pomoć povezuje i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik uz povremenu pomoć i učinkovito povezuje i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik samostalno i učinkovito povezuje i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
C.2.6. Učenik interpretira i uspoređuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, primjenjuje osnovna pravila za citiranje izvora te izvodi duže prezentacije srednje složenih sadržaja.
- razvija sposobnost tumačenja i razlikovanja informacija/poruka iz različitih vrsta tekstova kao i razlikovanja različitih vrsta izvora te razmjenjivanja informacija u svrhu objektivnoga izvještavanja
Učenik uz stalnu pomoć interpretira i uspoređuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, primjenjuje osnovna pravila za citiranje te priprema i izvodi duže prezentacije srednje složenih sadržaja.
Učenik uz čestu pomoć interpretira i uspoređuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, primjenjuje osnovna pravila za citiranje te priprema i izvodi duže prezentacije srednje složenih sadržaja.
Učenik uz povremenu pomoć interpretira i uspoređuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, uglavnom učinkovito primjenjuje osnovna pravila za citiranje te priprema i izvodi duže prezentacije srednje složenih sadržaja.
Učenik samostalno interpretira i uspoređuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, učinkovito primjenjuje osnovna pravila za citiranje te priprema i izvodi duže prezentacije srednje složenih sadržaja.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
5. ciklus
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
3. razred
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
A.3.1. Učenik analizira duži izvoran ili prilagođen tekst pri slušanju i čitanju.
- pokazuje razumijevanje teksta opće tematike
- pokazuje razumijevanje složenijih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke
- analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije i implicitne poruke u tekstu
- razlikuje bitnu od nebitne informacije
- primjenjuje strategije slušanja i čitanja
Učenik uz stalnu pomoć analizira glavnu poruku i pronalazi neke ključne i specifične informacije, prepoznaje složenije leksičke strukture svojstvene jeziku struke i neke implicitne poruke te djelomično razlikuje bitnu od nebitne informacije. Primjenjuje neke strategije slušanja i čitanja.
Učenik uz čestu pomoć analizira glavnu poruku, neke ključne i specifične informacije i neke implicitne poruke, prepoznaje složenije leksičke strukture svojstvene jeziku struke te povremeno razlikuje bitne od nebitnih informacija. Primjenjuje više strategija slušanja i čitanja.
Učenik uz povremenu pomoć analizira glavnu poruku, većinu ključnih i specifičnih informacija i implicitnih poruka i prepoznaje složenije leksičke strukture svojstvene jeziku struke te često razlikuje bitne od nebitnih informacija. Primjenjuje većinu različitih strategija slušanja i čitanja.
Učenik samostalno analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije i povezuje ih s primjerima iz teksta. Analizira implicitne poruke i razlikuje bitne od nebitnih informacija te prepoznaje složenije leksičke strukture svojstvene jeziku struke. Primjenjuje odgovarajuće strategije slušanja i čitanja.
A.3.2. Učenik čita jednostavne književne tekstove.
- razvija čitalačku pismenost čitajući radi užitka jednostavne književne tekstove u mogućoj korelaciji s hrvatskim jezikom te po izboru učenika i učitelja
- analizira tekstove prilagođene razini znanja
Učenik čita jednostavne književne tekstove prema prijedlogu učitelja s pomoću rječnika i razumije sadržaj i značenje nekih nepoznatih riječi iz konteksta.
Učenik čita jednostavne književne tekstove prema prijedlogu učitelja i razumije sadržaj i značenje nekih nepoznatih riječi iz konteksta.
Učenik čita jednostavne književne tekstove prema prijedlogu učitelja i razumije sadržaj i značenje većine nepoznatih riječi iz konteksta.
Učenik čita i samostalno analizira jednostavne književne tekstove prema vlastitome izboru i razumije sadržaj i značenje nepoznatih riječi iz konteksta. Samoinicijativno se kreativno izražava.
A.3.3. Učenik govori dug tekst koristeći se složenim jezičnim strukturama i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji.
- planira tijek govora i izlaganja, priprema i govori tekst koristeći se složenim jezičnim strukturama i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji
- koristi se složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
- uređuje tj. ispravlja svoj govor
Učenik uz stalnu pomoć planira tijek govora i izlaganja, priprema i govori tekst koristeći se složenim jezičnim strukturama te uz pomoć prilagođava stil komunikacijskoj situaciji. Uz stalnu pomoć se koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
Učenik uz čestu pomoć planira i priprema tijek govora i izlaganja, govori tekst, povremeno se koristi složenim jezičnim strukturama i prilagođava stil govora komunikacijskoj situaciji. Uz čestu se pomoć koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
Učenik uz povremenu pomoć planira tijek govora i izlaganja, priprema i govori tekst, često se koristi primjerenim složenim jezičnim strukturama, prilagođava stil govora komunikacijskoj situaciji. Uz povremenu se pomoć koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
Učenik samostalno i kreativno planira tijek govora i izlaganja, priprema i tečno govori tekst točno se koristeći primjerenim složenim jezičnim strukturama i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji. Samostalno se koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
A.3.4. Učenik sudjeluje u dužemu neplaniranom i dugome planiranom razgovoru.
- koristi se primjerenim jezičnim strukturama za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ
- pokazuje zanimanje za razgovor i upotrebljava osnovne fraze da dobije na vremenu prije nego što odgovori na pitanje
- koristi se složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
Učenik se uz stalnu pomoć koristi jezičnim strukturama potrebnima za sudjelovanje u dužemu neplaniranom i dugome planiranom razgovoru, pokreće razgovor i preuzima pravo na riječ te se koristi osnovnim frazama da dobije na vremenu prije nego što odgovori na pitanje. Uz stalnu pomoć se koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik se uz čestu pomoć koristi primjerenim jezičnim strukturama, pokreće, održava i završava duži neplanirani i dugi planirani razgovor, povremeno preuzima pravo na riječ te se koristi osnovnim frazama da dobije na vremenu prije nego što odgovori na pitanje. Uz čestu se pomoć koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik uz povremenu pomoć aktivno sudjeluje u dužemu neplaniranom i dugome planiranom razgovoru, često se koristi primjerenim jezičnim strukturama te pokreće, održava i završava razgovor, preuzima pravo na riječ te se često koristi osnovnim frazama da dobije na vremenu prije nego što odgovori na pitanje. Uz povremenu se koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik aktivno i spontano sudjeluje u dužemu neplaniranom i dugome planiranom razgovoru, kreativno se koristi primjerenim jezičnim strukturama, samostalno pokreće, održava i završava razgovor, preuzima pravo na riječ, potiče sugovornike na sudjelovanje u razgovoru i točno se koristi osnovnim frazama da dobije na vremenu prije nego što odgovori na pitanje. Samostalno se koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
A.3.5. Učenik piše dug strukturiran tekst koristeći složene jezične strukture i stil primjeren komunikacijskoj situaciji.
- planira strukturu i sadržaj
- organizira dug tekst u odlomke
- koristi se primjerenim veznim sredstvima i složenim jezičnim strukturama
- primjenjuje pravopisna pravila i odgovarajući stil pisanja
-koristi se složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
- uređuje tj. ispravlja svoj tekst
Učenik uz stalnu pomoć piše strukturiran dug tekst i koristi se nekim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i složenim jezičnim strukturama te odgovarajućim stilom pisanja. Uz stalnu pomoć se koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i uređuje tekst.
Učenik uz čestu pomoć piše strukturiran dug tekst s djelomično razrađenim idejama, povremeno se točno koristi primjerenim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i složenim jezičnim strukturama, povremeno se koristi odgovarajućim stilom pisanja. Uz čestu se pomoć koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i uređuje tekst.
Učenik uz povremenu pomoć piše strukturiran dug tekst, često se točno koristi primjerenim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i složenim jezičnim strukturama, jasno organizira odlomke i precizno razrađuje ideje, često se koristi odgovarajućim stilom pisanja. Uz povremenu se pomoć koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i uređuje tekst.
Učenik samostalno i kreativno piše strukturiran dug tekst, točno se koristi primjerenim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i složenim jezičnim strukturama, jasno organizira odlomke, precizno razrađuje ideje koristeći se odgovarajućim stilom pisanja. Samostalno se koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i uređuje tekst.
A.3.6. Učenik sažima i prevodi jednostavnije tekstove.
- usmeno ili pismeno sažima jedan ili više tekstova proizvedenih na engleskome jeziku u jedan tekst na materinskome jeziku
- prevodi pisani ili govoreni tekst na engleskome jeziku na hrvatski jezik vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika
Učenik uz više vremena i uz stalnu pomoć sažima i prevodi jednostavnije tekstove.
Učenik uz čestu pomoć sažima i prevodi jednostavnije tekstove.
Učenik uz povremenu pomoć sažima i prevodi jednostavnije tekstove.
Učenik samostalno sažima i prevodi jednostavnije tekstove.
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
B.3.1. Učenik integrira različite kulturne elemente i stvara cjelovitu sliku vlastite i drugih kultura.
- objašnjava složenost vlastite i drugih kultura analizirajući njihove sastavne dijelove
- poopćava vlastite ideje o svojoj i drugim kulturama i objašnjava ih integrirajući različite kulturne elemente
Učenik uz povremenu pomoć analizira različite elemente vlastite i drugih kultura te uspoređuje različite kulturne elemente drugih kultura s vlastitom kulturom.
Učenik uz čestu pomoć integrira elemente iz različitih područja u cjelovitu sliku vlastite kulture te objašnjava sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama.
Učenik uz povremenu pomoć integrira elemente iz različitih područja u cjelovitu sliku kultura zemalja ciljnoga jezika te objašnjava posebnosti i različitosti kultura zemalja ciljnoga jezika.
Učenik samostalno integrira elemente iz različitih područja u cjelovitu sliku drugih kultura te objašnjava posebnosti i različitosti drugih kultura.
B.3.2. Učenik se izražava primjereno kontekstu i svrsi komunikacije.
- primjenjuje prikladne komunikacijske obrasce u skladu s društveno-jezičnim funkcijama u različitim kontekstima
- koristi se odgovarajućim neverbalnim znakovima
Učenik se uz stalnu pomoć koristi prikladnim komunikacijskim obrascima u poznatim kontekstima.
Učenik se uz čestu pomoć koristi prikladnim komunikacijskim obrascima u različitim kontekstima te se u nekim slučajevima koristi odgovarajućim neverbalnim znakovima.
Učenik se uz povremenu pomoć koristi prikladnim komunikacijskim obrascima u različitim kontekstima te se u većini slučajeva koristi odgovarajućim neverbalnim znakovima.
Učenik se samostalno koristi prikladnim komunikacijskim obrascima u različitim kontekstima te odgovarajućim neverbalnim znakovima.
B.3.3. analizira utjecaj empatije na vlastita razmišljanja i postupke te osmišljava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda o vlastitoj kulturi i stranim kulturama.
- preispituje vlastite vrijednosti i stavove prema drugima i drugačijima
- prilagođava postojeće i kreira nove strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda
Učenik uz stalnu pomoć objašnjava vlastite vrijednosti i stavove prema drugima te procjenjuje strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
Učenik uz čestu pomoć procjenjuje vlastite vrijednosti i stavove prema drugima te prilagođava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
Učenik uz povremenu pomoć procjenjuje vlastite vrijednosti i stavove prema drugima te često prilagođava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
Učenik u većini slučajeva samostalno procjenjuje vlastite vrijednosti i stavove prema drugima te samostalno osmišljava nove strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
B.3.4. Učenik interpretira međukulturno iskustvo iz više različitih gledišta te predlaže rješenja potencijalno problematičnih situacija u međukulturnim kontaktima i (p)održava uspješne odnose.
- uvažava različita kulturna gledišta i primjenjuje ih pri izvođenju zaključaka o vlastitoj kulturi i drugim kulturama
- tumači pojave drugih kultura bez donošenja vrijednosnih prosudbi
- analizira uzroke međukulturnih nesporazuma
- analizira stajališta i međukulturna iskustva u stvarnim i imaginarnim situacijama uvažavajući različite kulturne identitete
- usmjeren je na (p)održavanje dobrih međukulturnih odnosa
Učenik uz stalnu pomoć opisuje različita kulturna gledišta, osvještava važnost nedonošenja vrijednosnih prosudbi o drugim kulturama, analizira uzroke međukulturnih nesporazuma i stajališta te međukulturna iskustva u stvarnim situacijama uvažavajući različite kulturne identitete i usmjeren je na (p)održavanje dobrih međukulturnih odnosa.
Učenik uz čestu pomoć objašnjava različita kulturna gledišta i pojave drugih kultura bez donošenja vrijednosnih prosudbi te raspravlja o uzrocima međukulturnih nesporazuma te stajalištima i iskustvima u stvarnim situacijama uvažavajući različite kulturne identitete.
Učenik uz povremenu pomoć izvodi zaključke o različitim kulturnim gledištima, uspoređuje pojave drugih kultura bez donošenja vrijednosnih prosudbi, propituje uzroke međukulturnih nesporazuma te analizira stajališta i međukulturna iskustva u stvarnim i imaginarnim situacijama uvažavajući različite kulturne identitete.
Učenik samostalno izvodi zaključke o različitim kulturnim gledištima, objašnjava pojave drugih kultura bez donošenja vrijednosnih prosudbi, propituje uzroke međukulturnih nesporazuma te analizira stajališta i međukulturna iskustva uvažavajući različite kulturne identitete.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
C.3.1. Učenik analizira i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
- uspoređuje leksičke i strukturne elemente ciljnoga jezika s materinskim i utvrđuje sličnosti i razlike
- prevodi tekstove s ciljnoga jezika
- uvježbava ciljni jezik u prirodnome/stvarnome okružju čitajući izvorne tekstove
- koristi se različitim vrstama rječnika
Učenik uz stalnu pomoć analizira i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć analizira i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć analizira i primjenjuje većinu složenih kognitivnih strategija učenja jezika.
Učenik samostalno analizira i učinkovito primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
C.3.2. Učenik analizira i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
- okušava se u nepoznatim zadatcima i pristupima učenju
- svjesno pronalazi i stvara prilike za upotrebu i vježbanje jezika u stvarnim komunikacijskim situacijama
- razvija kriterije za procjenu vlastitoga znanja
- bilježi napredak i interpretira podatke o vlastitome učenju
Učenik uz stalnu pomoć analizira i primjenjuje složene
metakognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć analizira i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć analizira i primjenjuje većinu složenih metakognitivnih strategija učenja jezika.
Učenik samostalno analizira i učinkovito primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
C.3.3. Učenik analizira i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
- nastavlja razvijati suradničko učenje
- radi u timu uz preuzimanje odgovornosti za ostvarenje zajedničkih ciljeva i donošenje odluka
- ispituje vlastitu ulogu i odnos prema drugima te s njima razgovara o vlastitim kao i osjećajima drugih
Učenik uz stalnu pomoć analizira i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć analizira i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć analizira i primjenjuje većinu složenih društveno-afektivnih strategija učenja jezika.
Učenik samostalno analizira i učinkovito primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
C.3.4. Učenik prilagođava i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja: kritički vrednuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima.
- razvija i koristi se spontanim i slobodnim asociranjem i izmišljanjem kroz stvaralačku fantaziju
- koristi se metodom pokušaja i pogrešaka u stvaranju novih sadržaja i ideja
Učenik uz stalnu pomoć prilagođava i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik uz čestu pomoć prilagođava i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik uz povremenu pomoć učinkovito prilagođava i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik samostalno i učinkovito prilagođava i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
C.3.5. Učenik prilagođava i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja: kritički vrednuje mišljenja, stavove i vrijednosti primjenjujući ih u rješavanju problemskih situacija i donošenju odluka povezanih s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima.
- provodi kratko istraživanje: postavlja hipoteze, primjenjuje osnovne tehnike istraživanja, obrađuje podatke i interpretira rezultate tako da zaključci logično slijede iz argumenata i empirijskih podataka
- nudi rješenja i donosi odluke
- rješava sukob
- sažima razne vrste tekstova
Učenik uz stalnu pomoć prilagođava i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik uz čestu pomoć prilagođava i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik uz povremenu pomoć učinkovito prilagođava i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik samostalno i učinkovito prilagođava i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
C.3.6. Učenik procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, primjenjuje pravila za citiranje izvora te izvodi duže prezentacije složenih sadržaja.
- u fizičkome i/ili digitalnome okružju objavljuje tekstove/kratke projekte radi usporedbe i procjene
- izvodi duže prezentacije složenih sadržaja prema smjernicama
Učenik uz stalnu pomoć procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, primjenjuje pravila za citiranje te priprema i izvodi duže prezentacije složenih sadržaja prema smjernicama.
Učenik uz čestu pomoć procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, primjenjuje pravila za citiranje, te priprema i izvodi duže prezentacije složenih sadržaja prema smjernicama.
Učenik uz povremenu pomoć procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, uglavnom učinkovito primjenjuje pravila za citiranje, te priprema i izvodi duže prezentacije složenih sadržaja prema smjernicama.
Učenik samostalno i uspješno procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, samostalno i učinkovito primjenjuje pravila za citiranje, te priprema i izvodi duže prezentacije složenih sadržaja prema smjernicama.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
4. razred
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
A.4.1. Učenik procjenjuje duži izvoran ili prilagođen tekst pri slušanju i čitanju.
- pokazuje razumijevanje teksta opće tematike
- pokazuje razumijevanje složenih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke
- kritički procjenjuje glavnu poruku, ključne i specifične informacije i implicitne poruke u tekstu
- predviđa sadržaj na temelju ustroja teksta i procjenjuje kako struktura teksta i njegove karakteristike utječu na čitatelja i služe namjeni teksta
Učenik uz stalnu pomoć kritički procjenjuje glavnu poruku, neke ključne i specifične informacije i neke implicitne poruke u izvornome ili prilagođenome tekstu, predviđa sadržaj na temelju ustroja teksta i procjenjuje kako struktura teksta i neke njegove karakteristike utječu na čitatelja i služe namjeni teksta. Uz stalnu pomoć prepoznaje složene leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
Učenik uz čestu pomoć kritički procjenjuje glavnu poruku, neke ključne i specifične informacije i neke implicitne poruke u izvornome ili prilagođenome tekstu, predviđa sadržaj na temelju ustroja teksta te procjenjuje kako struktura teksta i neke njegove karakteristike utječu na čitatelja i služe namjeni teksta. Uz čestu pomoć prepoznaje složene leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
Učenik uz povremenu pomoć kritički procjenjuje glavnu poruku, ključne i specifične informacije i implicitne poruke u izvornome ili prilagođenome tekstu, predviđa sadržaj na temelju ustroja teksta te procjenjuje kako njegove karakteristike utječu na čitatelja i služe namjeni teksta. Uz povremenu pomoć prepoznaje složene leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
Učenik samostalno kritički procjenjuje glavnu poruku, ključne i specifične informacije i implicitne poruke u izvornome ili prilagođenome tekstu, točno predviđa sadržaj na temelju ustroja teksta te procjenjuje kako njegove karakteristike utječu na čitatelja i služe namjeni teksta. Samostalno prepoznaje složene leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
A.4.2. Učenik analizira jednostavne književne tekstove.
- razvija čitalačku pismenost čitajući radi užitka književne tekstove u mogućoj korelaciji s hrvatskim jezikom te po izboru učenika i učitelja
-analizira književne tekstove prilagođene razini znanja
Učenik analizira jednostavne književne tekstove prema prijedlogu učitelja i s pomoću rječnika razumije sadržaj i značenje nekih nepoznatih riječi iz konteksta.
Učenik uz čestu pomoć analizira jednostavne književne tekstove prema prijedlogu učitelja i razumije sadržaj i značenje nekih nepoznatih riječi iz konteksta.
Učenik uz povremenu pomoć analizira jednostavne književne tekstove prema prijedlogu učitelja i razumije sadržaj i značenje većine nepoznatih riječi iz konteksta.
Učenik samostalno analizira jednostavne književne tekstove prema vlastitome izboru i razumije sadržaj i značenje nepoznatih riječi iz konteksta. Samoinicijativno se kreativno izražava.
A.4.3. Učenik govori dug tekst koristeći vrlo složene jezične strukture.
- planira tijek govora i izlaganja
- priprema i govori tekst koristeći se vrlo složenim jezičnim strukturama i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji
- koristi se složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
- uređuje, tj. ispravlja svoj tekst
Učenik uz stalnu pomoć govori dug tekst, planira tijek govora i izlaganja, priprema i govori tekst koristeći se nekim vrlo složenim jezičnim strukturama i prilagođava stil komunikacijskoj situaciji. Uz stalnu pomoć se koristi složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
Učenik uz čestu pomoć govori dug tekst, planira tijek govora i izlaganja, priprema i govori tekst povremeno se koristi nekim vrlo složenim jezičnim strukturama i prilagođava stil komunikacijskoj situaciji. Uz čestu se pomoć koristi složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
Učenik uz povremenu pomoć govori dug tekst, planira tijek govora i izlaganja, priprema i govori tekst često se koristi većinom vrlo složenih jezičnih struktura i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji. Uz povremenu se pomoć koristi složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
Učenik samostalno i kreativno govori dug tekst, planira tijek govora i izlaganja, priprema i govori tekst točno i se precizno koristeći vrlo složenim jezičnim strukturama i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji. Samostalno se koristi složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
A.4.4. Učenik sudjeluje u dugome razgovoru.
- upotrebljava primjerene jezične strukture za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ u dugome neplaniranom razgovoru
- koristi se složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
Učenik uz stalnu pomoć sudjeluje u dugome razgovoru, uz pomoć se koristi primjerenim jezičnim strukturama, rijetko pokreće razgovor i preuzima pravo na riječ. Uz stalnu pomoć se koristi složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
Učenik uz čestu pomoć sudjeluje u dugome razgovoru, povremeno se koristi primjerenim jezičnim strukturama, pokreće, održava i završava razgovor, povremeno preuzima pravo na riječ. Uz čestu se pomoć koristi složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
Učenik uz povremenu pomoć aktivno sudjeluje u dugome razgovoru, često se koristi primjerenim jezičnim strukturama, često samostalno pokreće, održava i završava razgovor i preuzima pravo na riječ. Uz povremenu se pomoć koristi složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik aktivno i spontano sudjeluje u dugome razgovoru, kreativno se koristi primjerenim jezičnim strukturama, samostalno pokreće, održava i završava razgovor i preuzima pravo na riječ. Samostalno se koristi složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
A.4.5. Učenik piše tekst vrlo složene jezične strukture različitih dužina, stilova i namjena.
- planira strukturu i sadržaj
- organizira tekst različitih dužina u odlomke
- koristi se primjerenim veznim sredstvima i složenim jezičnim strukturama
- primjenjuje pravopisna pravila i odgovarajuća stilistička sredstva da postigne odgovarajući efekt
- koristi se složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
- uređuje tj. ispravlja svoj tekst
Učenik uz stalnu pomoć piše djelomično strukturiran tekst različitih dužina, koristi se nekim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima, složenim jezičnim strukturama i nekim stilističkim sredstvima te razvija ideje i teze i podupire ih ponekim dokazima, primjerima i citatima. Uz stalnu pomoć se koristi složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja tekst.
Učenik uz čestu pomoć piše djelomično strukturiran tekst različitih dužina, koristi se nekim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima, složenim jezičnim strukturama i nekim stilističkim sredstvima te razvija ideje i teze koje povremeno podupire ponekim dokazima, primjerima i citatima. Uz čestu pomoć se koristi složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja tekst.
Učenik uz povremenu pomoć piše strukturiran tekst različitih dužina, koristi se većinom veznih sredstava, poštuje pravopisna pravila, koristi se većinom složenih jezičnih struktura i stilističkih sredstava te uz povremenu pomoć razvija ideje i teze koje često podupire odgovarajućim dokazima, primjerima i citatima. Uz povremenu se pomoć koristi složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja tekst.
Učenik samostalno i kreativno piše strukturiran tekst različitih dužina, točno se koristi veznim sredstvima, pravopisnim pravilima, složenim jezičnim strukturama, kreativno se koristi stilističkim sredstvima te samostalno razvija ideje i teze koje točno podupire odgovarajućim dokazima, primjerima i citatima. Samostalno se koristi složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja tekst.
A.4.6. Učenik sažima i prevodi složenije tekstove.
- usmeno ili pismeno sažima na engleski jezik jedan ili više tekstova proizvedenih na materinskome jeziku
- prima pisani tekst na materinskome jeziku i proizvodi pisani ili govoreni tekst na engleskome jeziku vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika
- posreduje u neposrednoj usmenoj interakciji između dvaju ili više sugovornika koji ne dijele isti jezik
Učenik uz više vremena i uz stalnu pomoć sažima i prevodi složenije tekstove.
Učenik uz čestu pomoć sažima i prevodi složenije tekstove.
Učenik uz povremenu samostalno sažima i prevodi složenije tekstove.
Učenik samostalno sažima i prevodi složenije tekstove.
preporuke za ostvarivanje ishoda
Preporučene teme: Aktualne društvene teme, Znanost, umjetnost, mediji, moderna tehnologija, Aktivno građanstvo, Gospodarstvo, Turizam, Ekologija i održivi razvoj, Varijante engleskoga jezika
Leksičke strukture: Biraju se primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne cikluse, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Funkcije: provjeravanje razumijevanja, izražavanje mišljenja, opisivanje nada i planova, razvijanje argumentacije, izražavanje apstraktnih ideja
Ključne gramatičke strukture: Past perfect simple and continuous, Passive (advanced structures), Present perfect continuous, Conditional clauses (types 2 and 3, mixed), Reported speech (past simple), Future continuous, Future perfect simple and continuous, Relative and participle clauses, Subjunctive, Emphatic structures
Tekstne vrste - pisana produkcija: esej, izvještaj, životopis, članak, molba, oglas, video uradak, bilješke, kritički osvrt, kratka priča, pjesma, prijava za posao, prijava za stipendiju, upute te ostale vrste specifične za jezik struke
Metodičke preporuke: Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja uz kognitivni pristup jeziku, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
B.4.1. Učenik raspravlja o složenim elementima važnim pripadnicima drugih kultura i argumentira važnost višejezičnosti.
- iznosi argumentirane stavove o kulturnim elementima važnim pripadnicima drugih kultura
- objašnjava međuovisnost različitih elemenata koji definiraju kulturu i njihovu promjenjivost
Učenik uz stalnu pomoć objašnjava vlastite stavove o kulturnim elementima važnim pripadnicima drugih kultura, objašnjava različite elemente koji definiraju kulturu i uočava njihovu promjenjivost.
Učenik uz čestu pomoć analizira vlastite stavove o kulturnim elementima važnim pripadnicima drugih kultura te povezuje različite elemente koji definiraju kulturu i objašnjava njihovu promjenjivost.
Učenik uz povremenu pomoć preispituje vlastite stavove o kulturnim elementima važnim pripadnicima drugih kultura, raspravlja o različitim elementima koji definiraju kulturu i njihovoj promjenjivosti te argumentira važnost višejezičnosti.
Učenik argumentira vlastite stavove o kulturnim elementima važnim pripadnicima drugih kultura, objašnjava međuovisnost različitih elemenata koji definiraju kulturu i njihovu promjenjivost te samostalno argumentira važnost višejezičnosti.
B.4.2. Učenik uvažava sve kulturne specifičnosti različitih govornika i primjenjuje ih u međukulturnoj interakciji te komunicira s različitim skupinama govornika na način koji dovodi do uzajamnoga zadovoljstva sugovornika.
- primjenjuje prikladne komunikacijske obrasce i odgovarajuće neverbalne znakove
- ponaša se u skladu s kulturnim normama u različitim kontekstima – uvažava sve kulturne posebnosti i različitosti prisutne u verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji i primjenjuje konvencije povezane s njima u međukulturnim susretima
- primjenjuje prikladne komunikacijske obrasce u skladu sa situacijom i sugovornicima
Učenik uz stalnu pomoć opisuje neverbalne znakove u različitim međukulturnim situacijama i kulturne norme u različitim kontekstima te primjenjuje konvencije povezane s kulturnim posebnostima i različitostima prisutne u verbalnoj komunikaciji u poznatim kontekstima.
Učenik uz čestu pomoć primjenjuje neverbalne znakove u različitim međukulturnim situacijama i analizira kulturne norme u različitim kontekstima te primjenjuje konvencije povezane s kulturnim posebnostima i različitostima prisutne u verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji te prikladne komunikacijske obrasce u poznatim kontekstima.
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje neverbalne znakove u različitim međukulturnim situacijama, kulturne norme u različitim kontekstima, konvencije povezane s kulturnim posebnostima i različitostima prisutne u verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji u različitim kontekstima te prikladne komunikacijske obrasce u različitim kontekstima.
Učenik se ponaša u skladu s kulturnim normama u različitim kontekstima, samostalno primjenjuje konvencije povezane s kulturnim posebnostima i različitostima prisutne u verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji u različitim kontekstima te prikladne komunikacijske obrasce u različitim kontekstima.
B.4.3. Učenik primjenjuje vlastite strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda te prilagođava i zbog empatije mijenja vlastita razmišljanja i postupke u međukulturnim kontaktima s ciljem (p)održavanja uspješnih odnosa i sprječavanja problematičnih situacija.
- primjenjuje vlastite strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda
- preuzima odgovornost za uspjeh međukulturnoga iskustva
- uočava i ispravlja pogreške u tumačenju drugih kultura
Učenik uz stalnu pomoć opisuje strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda, analizira uzroke (ne)uspjeha međukulturnoga iskustva te prepoznaje pogreške u tumačenju drugih kultura.
Učenik uz čestu pomoć objašnjava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda, objašnjava moguća rješenja problema u međukulturnim kontaktima te ispravlja pogreške u tumačenju drugih kultura.
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda, predlaže rješenja problema u međukulturnim kontaktima te ispravlja pogreške u tumačenju drugih kultura.
Učenik samostalno primjenjuje strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda, preuzima odgovornost za rješavanje problema u međukulturnim kontaktima te prilagođava i zbog empatije mijenja vlastita razmišljanja i postupke.
preporuke za ostvarivanje ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi u ovoj domeni ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda u domeni Komunikacijska jezična kompetencija.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
C.4.1. Učenik sintetizira složene kognitivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
- prevodi tekstove na ciljni jezik
- primjenjuje znanje riječi, pojmova i struktura različitih jezika radi razumijevanja i upotrebe ciljnoga jezika
- piše sažetak dugog odlomka/teksta
- preusmjerava razgovor na poznatu temu
- koristi se različitim vrstama referentne literature
Učenik uz stalnu pomoć sintetizira složene kognitivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik uz čestu pomoć sintetizira složene kognitivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik uz povremenu pomoć sintetizira većinu složenih kognitivnih strategija učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik samostalno i uspješno sintetizira većinu složenih kognitivnih strategija učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
C.4.2. Učenik sintetizira složene metakognitivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
- preuzima odgovornost za planiranje, praćenje i vrednovanje vlastitoga iskustva učenja
- nadovezuje se na prethodna znanja pri učenju
- planira, postavlja ciljeve i organizira učenje
- prati i vrednuje vlastito učenje o kojemu inicira konzultacijske sastanke radi postizanja boljih rezultata
Učenik uz stalnu pomoć sintetizira složene metakognitivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik uz čestu pomoć sintetizira složene metakognitivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik uz povremenu pomoć sintetizira većinu složenih metakognitivnih strategija učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik samostalno i uspješno sintetizira većinu složenih metakognitivnih strategija učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
C.4.3. Učenik sintetizira složene društveno-afektivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
- planira i upravlja radom u skupini na istraživačkim projektima i/ili terenskoj nastavi
- procjenjuje učinkovitost usvojenih strategija i njihovu primjenjivost u daljnjem razvoju vlastite osobnosti i odnosa prema drugima
Učenik uz stalnu pomoć sintetizira složene društveno-afektivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik uz čestu pomoć sintetizira složene društveno-afektivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik uz povremenu pomoć sintetizira većinu složenih društveno-afektivnih strategija učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik samostalno i uspješno sintetizira većinu složenih društveno-afektivnih strategija učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
C.4.4. Učenik se koristi širokim spektrom tehnika kreativnoga izražavanja: kritički prosuđuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i suvremenim temama.
- primjenjuje tehniku paralelnoga/učinkovitoga
sukobljavanja mišljenja i tehniku eksperimentiranja
- koristi e lateralnim mišljenjem
- kreativno uopćava informacije suprotnih značenja i razvija nove skladne cjeline
- kreira složene maštovite tekstove
- razvija osjećaj za estetski doživljaj
Učenik se uz stalnu pomoć koristi širokim spektrom tehnika kreativnoga izražavanja.
Učenik se uz čestu pomoć koristi širokim spektrom tehnika kreativnoga izražavanja.
Učenik se uz povremenu pomoć učinkovito koristi širokim spektrom tehnika kreativnoga izražavanja.
Učenik se samostalno i učinkovito koristi širokim spektrom tehnika kreativnoga izražavanja.
C.4.5. Učenik se koristi širokim spektrom vještina kritičkoga mišljenja: argumentirano dokazuje i prosuđuje mišljenja, stavove i vrijednosti primjenjujući ih u rješavanju problemskih situacija i donošenju odluka povezanih s osobnim iskustvima i suvremenim temama.
- postavlja konzistentne, valjane i razumne pretpostavke
- donosi promišljene, logične i obranjive zaključke te izvodi duboke i konzistentne inferencije kao elemente kritičkoga mišljenja
- predviđa moguće posljedice i rješenja te ih vrednuje i donosi odluke
- primjenjuje pregovaračke tehnike u rješavanju problemskih situacija
Učenik se uz stalnu pomoć koristi širokim spektrom vještina kritičkoga mišljenja.
Učenik se uz čestu pomoć koristi širokim spektrom vještina kritičkoga mišljenja.
Učenik se uz povremenu pomoć učinkovito koristi širokim spektrom vještina kritičkoga mišljenja.
Učenik se samostalno i učinkovito koristi širokim spektrom vještina kritičkoga mišljenja.
C.4.6. Učenik kritički vrednuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora te izvodi duže prezentacije složenih sadržaja.
- upotrebljava različite vrste digitalnih i drugih medija
- kritički interpretira i vrednuje informacije radi njihove objektivne upotrebe, razmjene i prezentiranja
Učenik uz stalnu pomoć kritički vrednuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora te priprema i izvodi duže prezentacije složenih sadržaja.
Učenik uz čestu pomoć kritički vrednuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora te priprema i izvodi duže prezentacije složenih sadržaja.
Učenik uz povremenu pomoć kritički vrednuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora i uglavnom samostalno priprema i izvodi duže prezentacije složenih sadržaja.
Učenik samostalno i uspješno kritički vrednuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora i samostalno priprema i izvodi duže prezentacije složenih sadržaja.
preporuke za ostvarivanje ishoda
Složene strategije učenja jezika, tehnike kreativnoga izražavanja i vještine kritičkoga mišljenja primjenjuju se u učenju i poučavanju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija .
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Srednja škola – nastavak učenja (70+70+64)
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
4. ciklus
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
1. razred
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
A.1.1. Učenik analizira jednostavan prilagođen tekst srednje dužine pri slušanju i čitanju.
- pokazuje razumijevanje teksta opće tematike
- pokazuje razumijevanje najosnovnijih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke
- analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije u tekstu opće tematike
- prepoznaje implicitne poruke u tekstu opće tematike
- razlikuje bitnu od nebitne informacije
- primjenjuje strategije za slušanje i čitanje
- razumije govornika kad govori polako u najzastupljenijim varijantama standardnoga jezika
Učenik uz stalnu pomoć analizira tekst i glavnu poruku te pronalazi i analizira neke ključne i specifične informacije. Uz stalnu pomoć prepoznaje najosnovnije leksičke strukture svojstvene jeziku struke. Razumije govornika kad govori polako u najzastupljenijim varijantama standardnoga jezika te primjenjuje neke strategije za slušanje i čitanje.
Učenik uz čestu pomoć analizira tekst i glavnu poruku te pronalazi i analizira neke ključne i specifične informacije. Prepoznaje neke implicitne poruke i povremeno razlikuje bitne od nebitnih informacija. Uz čestu pomoć prepoznaje najosnovnije leksičke strukture svojstvene jeziku struke i razumije izvornoga govornika kad govori polako u najzastupljenijim varijantama standardnoga jezika te primjenjuje neke strategije za slušanje i čitanje.
Učenik uz povremenu pomoć analizira tekst i glavnu poruku, pronalazi i analizira većinu ključnih i specifičnih informacija. Prepoznaje implicitne poruke i uglavnom razlikuje bitne od nebitnih informacija. Uz povremenu pomoć prepoznaje najosnovnije leksičke strukture svojstvene jeziku struke i razumije izvornoga govornika kad govori polako u najzastupljenijim varijantama standardnoga jezika te primjenjuje više različitih strategija za slušanje i čitanje.
Učenik samostalno analizira tekst, glavnu poruku, ključne i specifične informacije i povezuje ih s primjerima iz teksta. Prepoznaje implicitne poruke i razlikuje bitne od nebitnih informacija. Prepoznaje najosnovnije leksičke strukture svojstvene jeziku struke i razumije izvornoga govornika kad govori polako u najzastupljenijim varijantama standardnoga jezika te primjenjuje odgovarajuće strategije za slušanje i čitanje.
A.1.2. Učenik govori tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama srednje razine složenosti.
- planira tijek govora
- priprema i govori tekst
- izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove te ih potkrepljuje odgovarajućim dokazima i primjerima
- koristi se najosnovnijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
- uređuje tj. ispravlja svoj govor
Učenik uz stalnu pomoć planira tijek govora, priprema i govori tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama srednje razine složenosti te izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove. Uz stalnu pomoć se koristi najosnovnijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
Učenik uz čestu pomoć planira tijek govora, priprema i govori tekst srednje dužine, koristi se jezičnim strukturama srednje razine složenosti, izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i nastoji ih potkrijepiti primjerima. Uz čestu pomoć se koristi najosnovnijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
Učenik uz povremenu pomoć planira tijek govora, priprema i govori tekst srednje dužine, koristi se primjerenim jezičnim strukturama srednje razine složenosti, izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i potkrepljuje ih ponekim dokazima i primjerima. Uz povremenu se pomoć koristi najosnovnijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
Učenik samostalno i kreativno planira tijek govora, priprema i govori tekst srednje dužine točno se koristeći primjerenim jezičnim strukturama srednje razine složenosti te izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i potkrepljuje ih odgovarajućim dokazima i primjerima. Samostalno se koristi najosnovnijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
A.1.3. Učenik sudjeluje u dužemu planiranom i jednostavnome neplaniranom razgovoru poznate tematike.
- planira i priprema duži razgovor
- sudjeluje u jednostavnome neplaniranom razgovoru
- koristi se primjerenim jezičnim strukturama za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ
- koristi se najosnovnijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
Učenik uz stalnu pomoć planira i priprema duži razgovor i sudjeluje u jednostavnome neplaniranom razgovoru poznate tematike koristeći se nekim primjerenim jezičnim strukturama; uz stalnu pomoć pokreće razgovor i preuzima pravo na riječ te se koristi najosnovnijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik uz čestu pomoć planira i priprema duži razgovor i sudjeluje u jednostavnome neplaniranom razgovoru poznate tematike koristeći se nekim primjerenim jezičnim strukturama; pokreće, održava i završava razgovor, povremeno preuzima pravo na riječ te se koristi najosnovnijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik uz povremenu pomoć planira i priprema duži razgovor i aktivno sudjeluje u jednostavnome neplaniranom razgovoru poznate tematike koristeći se primjerenim jezičnim strukturama, često pokreće, održava i završava razgovor i preuzima pravo na riječ te se koristi najosnovnijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik samostalno planira i priprema duži razgovor i aktivno i samoinicijativno sudjeluje u jednostavnome neplaniranom razgovoru poznate tematike, kreativno se koristi primjerenim jezičnim strukturama, samostalno pokreće, održava i završava razgovor i preuzima pravo na riječ te se koristi najosnovnijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
A.1.4. Učenik piše strukturiran tekst srednje dužine koristeći jezične strukture srednje razine složenosti.
- planira strukturu i sadržaj
- organizira tekst u odlomke
- koristi se primjerenim veznim sredstvima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti
- primjenjuje pravopisna pravila
- koristi se najosnovnijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
- uređuje tj. ispravlja svoj tekst
Učenik uz stalnu pomoć piše djelomično strukturiran tekst srednje dužine koristeći se nekim veznim sredstvima, nekim primjerenim jezičnim strukturama i primjenjuje dio pravopisnih pravila. Uz stalnu pomoć se koristi najosnovnijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja tekst.
Učenik uz čestu pomoć piše djelomično strukturiran tekst srednje dužine s djelomično razrađenim idejama koristeći se nekim odgovarajućim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti. Uz čestu se pomoć koristi najosnovnijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja tekst.
Učenik uz povremenu pomoć piše tekst srednje dužine, organizira odlomke i razrađuje ideje,
uglavnom se točno koristi primjerenim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti. Uz povremenu se pomoć koristi najosnovnijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja tekst.
Učenik samostalno i kreativno piše tekst srednje dužine, jasno organizira odlomke i precizno razrađuje ideje, točno se koristi primjerenim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti. Samostalno se koristi najosnovnijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj tekst.
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
B.1.1. Učenik raspravlja o informacijama o zemljama ciljnoga jezika i drugim kulturama.
- proširuje raspon informacija o drugim kulturama
- utvrđuje i analizira sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama
- prosuđuje primjerenost zaključaka o vlastitoj kulturi i drugim kulturama
Učenik uz stalnu pomoć proširuje raspon informacija o drugim kulturama te obrazlaže sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama.
Učenik uz čestu pomoć obrazlaže sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama te tumači zaključke o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
Učenik uz povremenu pomoć procjenjuje sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama te zaključke o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
Učenik samostalno procjenjuje sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama te primjerenost zaključaka o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
B.1.2. Učenik prilagođava zadane komunikacijske obrasce u različitim, unaprijed određenim kontekstima.
- mijenja naučene komunikacijske obrasce za izražavanje različitih društvenih funkcija jezika
- prilagođava obrasce vlastitim potrebama u komunikacijskoj situaciji
Učenik uz stalnu pomoć na temelju predloška primjenjuje naučene komunikacijske obrasce.
Učenik uz čestu pomoć u nekim slučajevima primjenjuje naučene komunikacijske obrasce.
Učenik uz povremenu pomoć u većini slučajeva primjereno izabire i upotrebljava naučene komunikacijske obrasce.
Učenik samostalno prilagođava i upotrebljava naučene komunikacijske obrasce.
B.1.3. Učenik preispituje i procjenjuje predrasude i stereotipe na svim razinama i u svim oblicima.
- provjerava točnost informacija o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika i drugim kulturama
- ističe (vlastita) pogrešna shvaćanja i upozorava na njihove posljedice
Učenik uz stalnu pomoć istražuje informacije o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika te upozorava na (vlastita) pogrešna shvaćanja.
Učenik uz čestu pomoć dovodi u vezu različite informacije o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika, preispituje (vlastita) pogrešna shvaćanja o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika.
Učenik uz povremenu pomoć komentira različite informacije o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika i (vlastita) pogrešna shvaćanja o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika.
Učenik samostalno provjerava točnost informacija o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika, komentira (vlastita) pogrešna shvaćanja o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika.
B.1.4. Učenik prepoznaje i objašnjava utjecaj međukulturnih iskustava na oblikovanje vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima.
- izdvaja vlastita inicijalna uvjerenja i stavove prema drugima
- navodi promjene vlastitih uvjerenja i stavova koje su uslijedile kao rezultat međukulturnih iskustava
Učenik uz stalnu pomoć opisuje vlastita inicijalna uvjerenja i stavove prema drugima.
Učenik uz čestu pomoć opisuje promjene vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima.
Učenik uz povremenu pomoć objašnjava promjene vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima.
Učenik samostalno objašnjava promjene vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima i daje primjere.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
C.1.1. Učenik prepoznaje i koristi se složenim kognitivnim strategijama učenja jezika.
- analizira i primjenjuje potrebne korake za uspješno rješavanje zadatka
- raščlanjuje nove izraze i strukture na poznate elemente radi razumijevanja i pravilne upotrebe
- koristi se jednojezičnim i/ili dvojezičnim rječnicima
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje i koristi se složenim kognitivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć prepoznaje i koristi se složenim kognitivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje i koristi se složenim kognitivnim strategijama učenja jezika.
Učenik samostalno prepoznaje i koristi se složenim kognitivnim strategijama učenja jezika.
C.1.2. Učenik prepoznaje i koristi se složenim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
- razmišlja o različitim zadatcima pokazujući jasno razumijevanje njihove svrhe
- prepoznaje moguće probleme i bira odgovarajuća rješenja
- bilježi napredak u učenju tekstom
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje i koristi se složenim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć prepoznaje i koristi se složenim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje i koristi se većinom složenih metakognitivnih strategija učenja jezika.
Učenik samostalno prepoznaje i koristi se složenim metakognitivnim strategijama učenja jezika.
C.1.3. Učenik prepoznaje i koristi se složenim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
- usredotočuje se na ciljeve učenja, vlastita postignuća i resurse koji su mu na raspolaganju radi smanjenja stresa pri učenju
- razgovara s drugima o poteškoćama u učenju
- razvija suradničko učenje radi uzajamne potpore i ohrabrenja
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje i koristi se složenim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć prepoznaje i koristi se složenim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje i koristi se većinom složenih društveno-afektivnih strategija učenja jezika.
Učenik samostalno prepoznaje i koristi se složenim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.
C.1.4. Učenik izabire i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja: tumači i vrednuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i poznatim temama.
- kreativno oblikuje različite vrste tekstova
- provodi kratko istraživanje na temelju postavljenih hipoteza izvodeći zaključke otvorenoga tipa i koristeći intuiciju u pronalaženju originalnih rješenja
Učenik uz stalnu pomoć izabire i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik uz čestu pomoć izabire i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik uz povremenu pomoć izabire i učinkovito se koristi različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik izabire te se samostalno i učinkovito koristi različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
C.1.5. Učenik izabire i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja: tumači i vrednuje mišljenja, stavove i vrijednosti povezane s osobnim iskustvima i poznatim temama.
- pažljivo, aktivno i analitički čita i odlučuje koje od informacija, mišljenja, stavova i vrijednosti u tekstu prihvatiti
- izlaže ih s argumentacijom
Učenik uz stalnu pomoć izabire i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik uz čestu pomoć izabire i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik uz povremenu pomoć izabire i učinkovito se koristi različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik izabire te se samostalno i učinkovito koristi različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
C.1.6. Učenik izabire i organizira informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.
- bira i usklađuje informacije/poruke iz različitih vrsta tekstova i iz različitih izvora
Učenik uz stalnu pomoć izabire i organizira informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.
Učenik uz čestu pomoć izabire i organizira informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.
Učenik uz povremenu pomoć izabire i organizira informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.
Učenik samostalno izabire i organizira informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
5. ciklus
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
2. razred
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
A.2.1. Učenik analizira duži prilagođen tekst pri slušanju i čitanju.
- pokazuje razumijevanje teksta opće tematike
- pokazuje razumijevanje jednostavnih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke
- analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije i implicitne poruke u tekstu opće tematike primjenjujući strategije slušanja i čitanja
- prepoznaje različite stilove uvjetovane komunikacijskom situacijom
Učenik uz stalnu pomoć analizira tekst i glavnu poruku, pronalazi neke ključne i specifične informacije te prepoznaje implicitne poruke. Uz stalnu pomoć prepoznaje jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke i stilove u pisanome i govorenome jeziku.
Učenik uz čestu pomoć analizira tekst i glavnu poruku, neke ključne i specifične informacije, prepoznaje implicitne poruke. Uz čestu pomoć prepoznaje jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke i stilove u pisanome i govorenome jeziku.
Učenik uz povremenu pomoć analizira tekst i glavnu poruku, pronalazi i analizira većinu ključnih i specifičnih informacija. Prepoznaje i analizira većinu implicitnih poruka i razlikuje bitne od nebitnih informacija. Uz povremenu pomoć prepoznaje jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke i stilove u pisanome i govorenome jeziku.
Učenik samostalno analizira tekst, glavnu poruku, ključne i specifične informacije i povezuje ih s primjerima iz teksta. Analizira implicitne poruke i razlikuje bitne od nebitnih informacija. Učenik samostalno i točno prepoznaje jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke i različite stilove u pisanome i govorenome jeziku.
A.2.2. Učenik govori duži tekst koristeći se jezičnim strukturama srednje razine složenosti.
- planira tijek govora
- priprema i govori tekst
- izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i obrazlaže ih argumentima
- iznosi rezultat rada u skupini ili vlastitoga rada pred drugima
- koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
- uređuje, tj. ispravlja svoj govor
Učenik uz stalnu pomoć planira tijek govora, priprema i govori duži tekst koristeći se jezičnim strukturama srednje razine složenosti, izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove te iznosi rezultat rada u skupini ili vlastitoga rada pred drugima. Uz stalnu pomoć se koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
Učenik uz čestu pomoć planira tijek govora, priprema i govori duži tekst, povremeno točno koristi se jezičnim strukturama srednje razine složenosti, izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i nastoji ih obrazložiti argumentima te uz čestu pomoć iznosi rezultat rada u skupini ili vlastitoga rada pred drugima. Uz čestu se pomoć koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
Učenik uz povremenu pomoć planira tijek govora, priprema i govori duži tekst, često se točno koristi primjerenim se jezičnim strukturama srednje razine složenosti i samostalno izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i obrazlaže ih ponekim argumentima te uz povremenu pomoć iznosi rezultat rada u skupini ili vlastitoga rada pred drugima. Uz povremenu se pomoć koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
Učenik samostalno i kreativno planira tijek govora, priprema i govori duži tekst točno se koristeći primjerenim jezičnim strukturama srednje razine složenosti, samostalno izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i obrazlaže ih argumentima te točno iznosi rezultat rada u skupini ili vlastitoga rada pred drugima. Samostalno se koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.
A.2.3. Učenik sudjeluje u kraćemu neplaniranom i dužemu planiranom razgovoru poznate tematike.
- koristi se primjerenim jezičnim strukturama za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ
- pokazuje zanimanje za razgovor i uključuje se u tijek razgovora izborom prikladnih fraza
- koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
Učenik uz stalnu pomoć planira, priprema i sudjeluje u kraćemu neplaniranom i dužemu planiranom razgovoru poznate tematike te se koristi nekim primjerenim jezičnim strukturama. Uz stalnu pomoć pokreće razgovor, rijetko preuzima pravo na riječ te se uključuje u razgovor izborom osnovnih fraza. Uz stalnu pomoć se koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
Učenik uz čestu pomoć planira, priprema i sudjeluje u kraćemu neplaniranom i dužemu planiranom razgovoru poznate tematike te se povremeno koristi primjerenim jezičnim strukturama. Uz čestu pomoć pokreće, održava i završava razgovor, povremeno preuzima pravo na riječ te se uključuje u razgovor djelomično ispravnim izborom nekih prikladnih fraza. Uz čestu se pomoć koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik uz povremenu pomoć planira, priprema i često aktivno sudjeluje u kraćemu neplaniranom i dužemu planiranom razgovoru poznate tematike te se često točno koristi primjerenim jezičnim strukturama. Uz povremenu pomoć pokreće, održava i završava razgovor, preuzima pravo na riječ i uključuje se u razgovor ispravnim izborom većine prikladnih fraza. Uz povremenu se pomoć koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik samostalno planira, priprema i aktivno i spontano sudjeluje u kraćemu neplaniranom i dužemu planiranom razgovoru poznate tematike, kreativno se koristi primjerenim jezičnim strukturama te samostalno pokreće, održava i završava razgovor, preuzima pravo na riječ i samostalno se i spontano uključuje u razgovor pravilnim izborom prikladnih fraza. Koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
A.2.4. Učenik piše duži strukturiran tekst srednje dužine koristeći jezične strukture srednje razine složenosti.
- individualno i/ili suradničkim radom planira strukturu i sadržaj
- organizira tekst u odlomke
- koristi se primjerenim veznim sredstvima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti
- primjenjuje pravopisna pravila
-koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
- uređuje tj. ispravlja svoj tekst
Učenik uz stalnu pomoć piše djelomično strukturiran tekst, koristi se nekim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti. Uz stalnu pomoć se koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja tekst.
Učenik uz čestu pomoć piše djelomično strukturiran tekst s djelomično razrađenim idejama, koristi se primjerenim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti. Uz čestu se pomoć koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja tekst.
Učenik uz povremenu pomoć piše duži strukturiran tekst, često se točno koristi primjerenim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti, jasno organizira odlomke i precizno razrađuje ideje. Uz povremenu se pomoć koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja tekst.
Učenik samostalno i kreativno piše duži strukturiran tekst, točno se koristi primjerenim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti te jasno organizira odlomke i precizno razrađuje ideje. Samostalno se koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja tekst.
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
B.2.1. Učenik istražuje kulture zemalja ciljnoga jezika i drugih kultura.
- otkriva kulture zemalja ciljnoga jezika i drugih kultura tijekom sati književnosti, filmske umjetnosti i sl. u izvanškolskome okružju
Učenik uz stalnu pomoć istražuje kulture zemalja ciljnoga jezika i drugih kultura u poznatome kontekstu.
Učenik uz čestu pomoć istražuje kulture zemalja ciljnoga jezika i drugih kultura u različitim kontekstima.
Učenik uz povremenu pomoć istražuje kulture zemalja ciljnoga jezika i drugih kultura u različitim kontekstima.
Učenik samoinicijativno istražuje kulture zemalja ciljnoga jezika i drugih kultura u različitim kontekstima.
B.2.2. Učenik primjenjuje raznolike društveno-jezične funkcije jezika i konvencije uljudnoga ponašanja u različitim kontekstima.
- primjenjuje konvencije uljudnoga ponašanja u privatnoj i javnoj sferi, u fizičkome i digitalnome okružju, neovisno o kontekstu
- iskazuje različite društveno-jezične funkcije s pomoću jezičnih struktura srednje razine složenosti
Učenik uz stalnu pomoć primjenjuje konvencije uljudnoga ponašanja u privatnoj i javnoj sferi te različite društvene funkcije jezika u poznatim kontekstima.
Učenik uz čestu pomoć primjenjuje konvencije uljudnoga ponašanja u privatnoj i javnoj sferi te različite društvene funkcije jezika u različitim kontekstima.
Učenik uz povremenu pomoć izabire primjerene konvencije uljudnoga ponašanja u privatnoj i javnoj sferi i povremeno primjenjuje različite društvene funkcije jezika.
Učenik samostalno prilagođava vlastito ponašanje u skladu s konvencijama uljudnoga ponašanja u privatnoj i javnoj sferi te u većini slučajeva samostalno primjenjuje različite društvene funkcije jezika.
B.2.3. Učenik predviđa moguće posljedice utjecaja predrasuda i stereotipa u različitim kontekstima.
- osmišljava analogije i metafore s pomoću kojih opisuje opasnost od tumačenja drugih kultura kroz prizmu vlastite kulture
- objašnjava opasnost od stjecanja pogrešne i/ili nepotpune slike o narodu i/ili kulturi zbog generalizacija, stereotipa i predrasuda
Učenik uz stalnu pomoć opisuje opasnost od tumačenja drugih kultura kroz prizmu vlastite kulture te moguće posljedice generalizacija, stereotipa i predrasuda u poznatome kontekstu.
Učenik uz čestu pomoć raspravlja o opasnosti od tumačenja drugih kultura kroz prizmu vlastite kulture te opisuje moguće posljedice generalizacija, stereotipa i predrasuda u različitim kontekstima.
Učenik uz povremenu pomoć i koristeći primjere objašnjava opasnost od tumačenja drugih kultura kroz prizmu vlastite kulture te objašnjava moguće posljedice generalizacija, stereotipa i predrasuda.
Učenik samostalno osmišljava analogije i metafore s pomoću kojih opisuje opasnost od tumačenja drugih kultura kroz prizmu vlastite kulture te objašnjava moguće posljedice generalizacija, stereotipa i predrasuda.
B.2.4. Učenik raspravlja o utjecaju međukulturnih iskustava na oblikovanje vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima.
- koristi se osobnim iskustvom kao polazišnom točkom za izvođenje zaključaka o utjecaju međukulturnih iskustava na oblikovanje uvjerenja i stavova
- argumentira svoje mišljenje i potkrepljuje ga primjerima
Učenik uz stalnu pomoć opisuje vlastita uvjerenja i stavove proizišle iz međukulturnih iskustava.
Učenik uz čestu pomoć objašnjava vlastita uvjerenja i stavove proizišle iz međukulturnih iskustava.
Učenik uz povremenu pomoć daje primjere utjecaja međukulturnih iskustava na oblikovanje vlastitih uvjerenja i stavova.
Učenik samostalno argumentira zaključke o utjecaju međukulturnih iskustava na oblikovanje vlastitih uvjerenja i stavova.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
C.2.1. Učenik povezuje i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
- upotrebljava razne tehnike naglašavanja radi razumijevanja teksta
- izdvaja i zapisuje glavne poruke, ključne i specifične informacije i implicitne poruke
- piše bilješke
-koristi se jezičnim i drugim vrstama natuknica radi rekonstruiranja značenja slušanih i čitanih tekstova
Učenik uz stalnu pomoć povezuje i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć povezuje i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć povezuje i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
Učenik samostalno i učinkovito povezuje i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
C.2.2. Učenik povezuje i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
- istražuje različite pristupe učenju i rješavanju zadataka i upotrebljava ih radi unapređenja učenja
- bilježi napredak u učenju tekstom
Učenik uz stalnu pomoć povezuje i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć povezuje i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć povezuje i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
Učenik samostalno i učinkovito povezuje i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
C.2.3. Učenik povezuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
- stvara pozitivan stav pozitivnim izjavama tijekom rada na zadatku
- upravlja vlastitim emocionalnim stanjem i primjenjuje tehnike opuštanja radi uspješnijeg učenja
- planira i upravlja radom u skupini na projektima unutar redovnoga učenja i poučavanja
Učenik uz stalnu pomoć povezuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć povezuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć povezuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Učenik samostalno i učinkovito povezuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
C.2.4. Učenik povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja: propituje i vrednuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima.
- pokazuje interes za povezivanjem širokoga raspona povezanih, ali i različitih područja/tema
- pokazuje prilagodljivost u otkrivanju novih značenja i odnosa među pojmovima i idejama
Učenik uz stalnu pomoć povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik uz čestu pomoć povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik uz povremenu pomoć i učinkovito povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik samostalno i učinkovito povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
C.2.5. Učenik povezuje i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja: propituje i vrednuje mišljenja, stavove i vrijednosti primjenjujući ih u rješavanju problemskih situacija povezanih s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima.
- definira i pojašnjava problem procjenjujući koliko su iznesene činjenice ili mišljenja i stavovi koherentni, uzročno-posljedično povezani i jesu li zaključci logički utemeljeni
- izražava samouvjerenost u vlastitome logičkom prosuđivanju
Učenik uz stalnu pomoć povezuje i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik uz čestu pomoć povezuje i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik uz povremenu pomoć i učinkovito povezuje i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik samostalno i učinkovito povezuje i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
C.2.6 Učenik interpretira i uspoređuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.
- razvija sposobnost tumačenja i razlikovanja informacija/poruka iz različitih vrsta tekstova kao i razlikovanja različitih vrsta izvora te razmjenjivanja informacija u svrhu objektivnoga izvještavanja
Učenik uz stalnu pomoć interpretira i uspoređuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.
Učenik uz čestu pomoć interpretira i uspoređuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.
Učenik uz povremenu pomoć interpretira i uspoređuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.
Učenik samostalno interpretira i uspoređuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
3. razred
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
A.3.1. Učenik analizira jednostavan izvoran ili duži prilagođen tekst pri slušanju i čitanju.
- pokazuje razumijevanje teksta opće tematike
- pokazuje razumijevanje složenijih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke
- analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije i implicitne poruke u tekstu opće tematike
- razlikuje bitnu od nebitne informacije
- primjenjuje strategije slušanja i čitanja
Učenik uz stalnu pomoć analizira glavnu poruku i pronalazi neke ključne i specifične informacije, prepoznaje neke implicitne poruke te djelomično razlikuje bitnu od nebitne informacije. Uz stalnu pomoć primjenjuje neke strategije slušanja i čitanja i prepoznaje složenije leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
Učenik uz čestu pomoć analizira glavnu poruku, neke ključne i specifične informacije i neke implicitne poruke te povremeno razlikuje bitne od nebitnih informacija. Uz čestu pomoć primjenjuje više strategija slušanja i čitanja i prepoznaje složenije leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
Učenik uz povremenu pomoć analizira glavnu poruku, većinu ključnih i specifičnih informacija i implicitnih poruka i često razlikuje bitne od nebitnih informacija. Uz povremenu pomoć primjenjuje većinu različitih strategija slušanja i čitanja i prepoznaje složenije leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
Učenik samostalno analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije i povezuje ih s primjerima iz teksta. Analizira implicitne poruke i razlikuje bitne od nebitnih informacija. Primjenjuje odgovarajuće strategije slušanja i čitanja i prepoznaje složenije leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
A.3.2. Učenik govori tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama više razine složenosti i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji.
- planira tijek govora i izlaganja, priprema i govori tekst koristeći se složenim jezičnim strukturama i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji
- koristi se složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
- uređuje, tj. ispravlja svoj govor
Učenik uz stalnu pomoć planira tijek govora i izlaganja, priprema i govori tekst koristeći se jezičnim strukturama više razine složenosti te uz pomoć prilagođava stil komunikacijskoj situaciji. Uz stalnu pomoć se koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja govor.
Učenik uz čestu pomoć planira i priprema tijek govora i izlaganja, govori tekst povremeno se koristi jezičnim strukturama više razine složenosti i prilagođava stil govora komunikacijskoj situaciji. Uz čestu se pomoć koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja govor.
Učenik uz povremenu pomoć planira tijek govora i izlaganja, priprema i govori tekst, često se koristi primjerenim jezičnim strukturama više razine složenosti i prilagođava stil govora komunikacijskoj situaciji. Uz povremenu se pomoć koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja govor.
Učenik samostalno i kreativno planira tijek govora i izlaganja, priprema i tečno govori tekst točno se koristeći primjerenim jezičnim strukturama više razine složenosti i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji. Samostalno se koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja govor.
A.3.3. Učenik sudjeluje u dužemu neplaniranom i dugome planiranom razgovoru poznate tematike.
- koristi se primjerenim jezičnim strukturama za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ
- pokazuje zanimanje za razgovor i koristi se osnovnim frazama da dobije na vremenu prije nego što odgovori na pitanje
- koristi se složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
Učenik se uz stalnu pomoć koristi jezičnim strukturama potrebnim za sudjelovanje u dužemu neplaniranom i dugome planiranom razgovoru poznate tematike, pokreće razgovor i preuzima pravo na riječ te se koristi osnovnim frazama da dobije na vremenu prije nego što odgovori na pitanje. Uz stalnu pomoć se koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik se uz čestu pomoć koristi primjerenim jezičnim strukturama potrebnim za sudjelovanje u dužemu neplaniranom i dugome planiranom razgovoru poznate tematike, pokreće, održava i završava razgovor, povremeno preuzima pravo na riječ te se koristi osnovnim frazama da dobije na vremenu prije nego što odgovori na pitanje. Uz čestu se pomoć koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik uz povremenu pomoć aktivno sudjeluje u dužemu neplaniranom i dugome planiranom razgovoru poznate tematike, često se koristi primjerenim jezičnim strukturama te pokreće, održava i završava razgovor, preuzima pravo na riječ te se često koristi osnovnim frazama da dobije na vremenu prije nego što odgovori na pitanje. Uz povremenu se pomoć koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik aktivno i spontano sudjeluje u dužemu neplaniranom i dugome planiranom razgovoru poznate tematike, kreativno se koristi primjerenim jezičnim strukturama, samostalno pokreće, održava i završava razgovor, preuzima pravo na riječ, potiče sugovornike na sudjelovanje u razgovoru i točno se koristi osnovnim frazama da dobije na vremenu prije nego što odgovori na pitanje. Koristi se složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
A.3.4. Učenik piše strukturiran tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukture više razine složenosti i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji.
- planira strukturu i sadržaj
- organizira tekst u odlomke
- koristi se primjerenim veznim sredstvima i složenim jezičnim strukturama
- primjenjuje pravopisna pravila i odgovarajući stil pisanja
- koristi se složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
- uređuje tj. ispravlja svoj tekst
Učenik uz stalnu pomoć piše strukturiran tekst i koristi se nekim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama više razine složenosti te odgovarajućim stilom pisanja. Uz stalnu pomoć se koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja tekst.
Učenik uz čestu pomoć piše strukturiran tekst s djelomično razrađenim idejama, povremeno se točno koristi primjerenim veznim sredstva, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama više razine složenosti, povremeno se koristi odgovarajućim stilom pisanja. Uz čestu se pomoć koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja tekst.
Učenik uz povremenu pomoć piše strukturiran tekst, često se točno koristi primjerenim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama više razine složenosti, jasno organizira odlomke i precizno razrađuje ideje, često se koristi odgovarajućim stilom pisanja. Uz povremenu se pomoć koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja tekst.
Učenik samostalno i kreativno piše strukturiran tekst, točno se koristi primjerena veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama više razine složenosti, jasno organizira odlomke, precizno razrađuje ideje koristeći se odgovarajućim stilom pisanja. Samostalno se koristi složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja tekst.
preporuke za ostvarivanje ishoda (4. i 5. ciklus)
Preporučene teme: Aktualne društvene teme, Znanost, umjetnost, mediji, moderna tehnologija, Aktivno građanstvo, Gospodarstvo, Turizam, Ekologija i održivi razvoj
Leksičke strukture: Biraju se primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne cikluse, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Funkcije: provjeravanje razumijevanja, izražavanje mišljenja, opisivanje nada i planova, izražavanje apstraktnih ideja
Ključne gramatičke strukture: Present perfect continuous, Conditional clauses (type 2), Reported speech (past simple), Relative clauses
Tekstne vrste - pisana produkcija: izvještaj, životopis, članak, molba, oglas, video uradak, bilješke, kritički osvrt, kratka priča, pjesma, prijava za posao, prijava za stipendiju, upute te ostale vrste specifične za jezik struke
Metodičke preporuke: Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja uz kognitivni pristup jeziku, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
B.3.1. Učenik integrira različite kulturne elemente i stvara cjelovitu sliku vlastite kulture i drugih kultura.
- objašnjava složenost vlastite kulture i drugih kultura analizirajući njihove sastavne dijelove
- poopćava vlastite ideje o svojoj kulturi i drugim kulturama i objašnjava ih integrirajući različite kulturne elemente
Učenik uz povremenu pomoć analizira različite elemente vlastite kulture i drugih kultura te uspoređuje različite kulturne elemente drugih kultura s vlastitom kulturom.
Učenik uz čestu pomoć integrira elemente iz različitih područja u cjelovitu sliku vlastite kulture te objašnjava sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama.
Učenik uz povremenu pomoć integrira elemente iz različitih područja u cjelovitu sliku kultura zemalja ciljnoga jezika te objašnjava posebnosti i različitosti kultura zemalja ciljnoga jezika.
Učenik samostalno integrira elemente iz različitih područja u cjelovitu sliku drugih kultura te objašnjava posebnosti i različitosti drugih kultura.
B.3.2. Učenik se izražava primjereno kontekstu i svrsi komunikacije.
- primjenjuje prikladne komunikacijske obrasce u skladu s društveno-jezičnim funkcijama u različitim kontekstima
- upotrebljava odgovarajuće neverbalne znakove
Učenik se uz stalnu pomoć koristi prikladnim komunikacijskim obrascima u poznatim kontekstima.
Učenik se uz čestu pomoć koristi prikladnim komunikacijskim obrascima u različitim kontekstima te se u nekim slučajevima koristi odgovarajućim neverbalnim znakovima.
Učenik se uz povremenu pomoć koristi prikladnim komunikacijskim obrascima u različitim kontekstima te se u većini slučajeva koristi odgovarajućim neverbalnim znakovima.
Učenik se samostalno koristi prikladnim komunikacijskim obrascima u različitim kontekstima te odgovarajućim neverbalnim znakovima.
B.3.3. Učenik analizira utjecaj empatije na vlastita razmišljanja i postupke te prilagođava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda o vlastitoj kulturi i stranim kulturama.
- preispituje vlastite vrijednosti i stavove prema drugima i drugačijima
- prilagođava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda vlastitim potrebama u različitim kontekstima
Učenik uz stalnu pomoć objašnjava vlastite vrijednosti i stavove prema drugima te prilagođava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
Učenik uz čestu pomoć procjenjuje vlastite vrijednosti i stavove prema drugima te prilagođava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
Učenik uz povremenu pomoć procjenjuje vlastite vrijednosti i stavove prema drugima te često prilagođava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
Učenik u većini slučajeva samostalno procjenjuje vlastite vrijednosti i stavove prema drugima te prilagođava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
B.3.4. Učenik interpretira međukulturno iskustvo iz više različitih gledišta te preispituje pretpostavke dobrih međukulturnih odnosa i potencijalno problematične situacije u međukulturnim susretima.
- uvažava različita kulturna gledišta i primjenjuje ih pri izvođenju zaključaka o vlastitoj kulturi i drugim kulturama
- tumači pojave drugih kultura bez donošenja vrijednosnih prosudbi
- analizira uzroke međukulturnih nesporazuma
- analizira (ne)uspješne međukulturne odnose i definira njihove zajedničke karakteristike
Učenik uz stalnu pomoć opisuje različita kulturna gledišta, osvještava važnost nedonošenja vrijednosnih prosudbi o drugim kulturama, analizira uzroke međukulturnih nesporazuma
te opisuje karakteristike zajedničke uspješnim međukulturnim odnosima.
Učenik uz čestu pomoć objašnjava različita kulturna gledišta i pojave drugih kultura bez donošenja vrijednosnih prosudbi te raspravlja o uzrocima međukulturnih nesporazuma i opisuje karakteristike zajedničke neuspješnim međukulturnim odnosima.
Učenik uz povremenu pomoć izvodi zaključke o različitim kulturnim gledištima, uspoređuje pojave drugih kultura bez donošenja vrijednosnih prosudbi, propituje uzroke međukulturnih nesporazuma te procjenjuje karakteristike (ne)uspješnih međukulturnih odnosa.
Učenik samostalno izvodi zaključke o različitim kulturnim gledištima, objašnjava pojave drugih kultura bez donošenja vrijednosnih prosudbi, propituje uzroke međukulturnih nesporazuma te samostalno procjenjuje karakteristike (ne)uspješnih međukulturnih odnosa.
preporuke za ostvarivanje ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi u ovoj domeni ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda u domeni Komunikacijska jezična kompetencija.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
C.3.1. Učenik analizira i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
- uspoređuje leksičke i strukturne elemente ciljnoga jezika s materinskim jezikom i utvrđuje sličnosti i razlike
- prevodi tekstove s ciljnoga jezika
- uvježbava ciljni jezik u prirodnome/stvarnome okružju čitajući izvorne tekstove
- koristi se različitim vrstama rječnika
Učenik uz stalnu pomoć analizira i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć analizira i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć analizira i primjenjuje većinu složenih kognitivnih strategija učenja jezika.
Učenik samostalno analizira i učinkovito primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
C.3.2. Učenik analizira i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
- okušava se u nepoznatim zadatcima i pristupima učenju
- svjesno pronalazi i stvara prilike za upotrebu i vježbanje jezika u stvarnim komunikacijskim situacijama
- razvija kriterije za procjenu vlastitoga znanja
- bilježi napredak i interpretira podatke o vlastitome učenju
Učenik uz stalnu pomoć analizira i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć analizira i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć analizira i primjenjuje većinu složenih metakognitivnih strategija učenja jezika.
Učenik samostalno analizira i učinkovito primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
C.3.3. Učenik analizira i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
- nastavlja razvijati suradničko učenje
- radi u timu uz preuzimanje odgovornosti za ostvarenje zajedničkih ciljeva i donošenje odluka
- ispituje vlastitu ulogu i odnos prema drugima te s njima razgovara o vlastitim osjećajima kao i o osjećajima drugih
Učenik uz stalnu pomoć analizira i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć analizira i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć analizira i primjenjuje većinu složenih društveno-afektivnih strategija učenja jezika.
Učenik samostalno analizira i učinkovito primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
C.3.4. Učenik upotrebljava i prilagođava različite tehnike kreativnoga izražavanja: kritički vrednuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima.
- razvija i upotrebljava spontano i slobodno asociranje i izmišljanje stvaralačkom fantazijom
- koristi se metodom pokušaja i pogrešaka u stvaranju novih sadržaja i ideja
Učenik uz stalnu pomoć prilagođava i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik uz čestu pomoć prilagođava i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik uz povremenu pomoć učinkovito prilagođava i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik samostalno i učinkovito prilagođava i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
C.3.5. Učenik prilagođava i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja: kritički vrednuje mišljenja, stavove i vrijednosti primjenjujući ih u rješavanju problemskih situacija i donošenju odluka povezanih s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima.
- provodi kratko istraživanje: postavlja hipoteze, primjenjuje osnovne tehnike istraživanja, obrađuje podatke i interpretira rezultate tako da zaključci logično slijede iz argumenata i empirijskih podataka
- nudi rješenja i donosi odluke
- rješava sukob
- sažima razne vrste tekstova
Učenik uz stalnu pomoć prilagođava i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik uz čestu pomoć prilagođava i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik uz povremenu pomoć učinkovito prilagođava i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik samostalno i učinkovito prilagođava i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
C.3.6. Učenik procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.
- u fizičkome i/ili digitalnome okružju objavljuje tekstove/kratke projekte radi usporedbe i procjene informacija
Učenik uz stalnu pomoć procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.
Učenik uz čestu pomoć procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.
Učenik uz povremenu pomoć procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.
Učenik samostalno i uspješno procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.
preporuke za ostvarivanje ishoda
Složene strategije učenja jezika, tehnike kreativnoga izražavanja i vještine kritičkoga mišljenja primjenjuju se u učenju i poučavanju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija .
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Srednja škola – početak učenja (70+70+70+64)
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
4. ciklus
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
1. razred
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
A.1.1. Učenik razumije kratak i jednostavan tekst poznate tematike pri slušanju i čitanju.
- pokazuje razumijevanje teksta
- razumije glavnu poruku i ključnu informaciju
- pokazuje razumijevanje najjednostavnijih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke
- koristi se osnovnim strategijama za poboljšanje razumijevanja pri slušanju i čitanju
Učenik uz stalnu pomoć u manje zahtjevnim aktivnostima pokazuje razumijevanje kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike i najjednostavnijih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke te navodi ključnu informaciju.
Učenik uz čestu pomoć u većini aktivnosti pokazuje razumijevanje kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike i najjednostavnijih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke te navodi ključnu informaciju.
Učenik uz povremenu pomoć u većini aktivnosti pokazuje razumijevanje kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike i najjednostavnijih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke te navodi ključnu informaciju.
Učenik u svim aktivnostima pokazuje razumijevanje kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike i najjednostavnijih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke te samostalno navodi ključnu informaciju u tekstu i povezuje ju s primjerom iz teksta.
A.1.2. Učenik naglas čita kratak i jednostavan tekst poznate tematike.
- prilagođava izgovor u skladu s fonološkim obilježjima engleskoga jezika pri čitanju naglas
- tumači interpunkcijske znakove pri čitanju rečenica u tekstu
- čita naglas tečno
Učenik uz stalnu pomoć prilagođava izgovor fonološkim obilježjima engleskoga jezika pri čitanju naglas kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike.
Učenik uz čestu pomoć prilagođava izgovor fonološkim obilježjima engleskoga jezika pri čitanju naglas kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike.
Učenik uz povremenu pomoć prilagođava izgovor fonološkim obilježjima engleskoga jezika pri čitanju naglas kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike te čita naglas s elementima izražajnoga čitanja.
Učenik samostalno prilagođava izgovor fonološkim obilježjima engleskoga jezika pri čitanju naglas kratkoga i jednostavnoga teksta poznate tematike te čita naglas izražajno oponašajući različite uobičajene standardne izgovore.
A.1.3. Učenik primjenjuje intonacijska obilježja jednostavne rečenice.
- razlikuje intonacijska obilježja jednostavnih izjavnih, upitnih i uskličnih rečenica
- govori jednostavne rečenice poznate tematike primjenjujući intonacijska obilježja
Učenik uz stalnu pomoć primjenjuje određena odgovarajuća intonacijska obilježja.
Učenik uz čestu pomoć primjenjuje odgovarajuća intonacijska obilježja.
Učenik uz povremenu pomoć primjenjuje odgovarajuća intonacijska obilježja.
Učenik samostalno primjenjuje sva odgovarajuća intonacijska obilježja.
A.1.4. Učenik govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama.
- planira strukturu teksta uspoređujući sadržaj s predloškom
- povezuje elemente teksta
- reproducira kratak i jednostavan tekst na temelju predloška
- koristi se najjednostavnijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
- uređuje, tj. ispravlja svoj govor
Učenik uz stalnu pomoć planira i povezuje elemente teksta te uz pomoć govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška. Uz stalnu pomoć se koristi najjednostavnijim leksičkim strukturama svojstvenim jeziku struke i ispravlja svoj govor.
Učenik uz čestu pomoć planira i povezuje elemente teksta te uz čestu pomoć govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška. Uz čestu pomoć se koristi najjednostavnijim leksičkim strukturama svojstvenim jeziku struke i ispravlja svoj govor.
Učenik uz povremenu pomoć planira i povezuje elemente teksta te uz povremenu pomoć govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška. Uz povremenu pomoć se koristi najjednostavnijim leksičkim strukturama svojstvenim jeziku struke i ispravlja svoj govor.
Učenik samostalno planira i povezuje elemente teksta te samostalno govori kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška. Samostalno se koristi najjednostavnijim leksičkim strukturama svojstvenim jeziku struke i ispravlja svoj govor.
A.1.5. Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike.
- planira kratak i jednostavan razgovor
- povezuje i uspoređuje planirani sadržaj s predloškom
- sudjeluje u razgovoru koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama
- prepoznaje priliku za preuzimanje riječi
- koristi se najjednostavnijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
Učenik uz stalnu pomoć sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike postavljajući naučena pitanja i odgovarajući naučenim odgovorima te oblikuje vlastite odgovore i prepoznaje priliku za preuzimanje riječi. Uz stalnu pomoć se koristi najjednostavnijim leksičkim strukturama svojstvenim jeziku struke.
Učenik uz čestu pomoć sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike postavljajući naučena i dio vlastitih pitanja i odgovarajući naučenim i vlastitim odgovorima te prepoznaje priliku za preuzimanje riječi. Uz čestu pomoć se koristi najjednostavnijim leksičkim strukturama svojstvenim jeziku struke.
Učenik uz povremenu pomoć sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike postavljajući većinom vlastita pitanja i dajući većinom vlastite odgovore te prepoznaje priliku za preuzimanje riječi. Uz povremenu pomoć se koristi n ajjednostavnijim leksičkim strukturama svojstvenim jeziku struke.
Učenik samostalno sudjeluje u kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike postavljajući vlastita pitanja i dajući vlastite odgovore te prepoznaje priliku za preuzimanje riječi. Samostalno se koristi najjednostavnijim leksičkim strukturama svojstvenim jeziku struke.
A.1.6. Učenik zapisuje izgovorene jednostavne kratke rečenice s poznatim riječima.
- zapisuje izgovorene jednostavne rečenice u kojima se nalaze poznate jezične strukture
Učenik uz stalnu pomoć razumije i zapisuje pojedine izgovorene jednostavne rečenice i odvaja dijelove rečenica osnovnim pravopisnim znakovima.
Učenik uz čestu pomoć razumije i zapisuje izgovorene jednostavne rečenice i odvaja dijelove rečenica osnovnim pravopisnim znakovima.
Učenik uz povremenu pomoć zapisuje izgovorene jednostavne rečenice i odvaja dijelove rečenica osnovnim pravopisnim znakovima.
Učenik točno i samostalno zapisuje izgovorene jednostavne rečenice i odvaja dijelove rečenica osnovnim pravopisnim znakovima.
A.1.7. Učenik piše kratak strukturiran tekst poznate tematike koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama i primjenjujući osnovna pravopisna pravila.
- planira strukturu teksta na temelju predloška
- povezuje planirani sadržaj sa zadanim predloškom
- povezuje dijelove teksta u logičnu cjelinu
- oblikuje tekst koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama i predloškom
- uređuje tekst i primjenjuje osnovna pravopisna pravila
- koristi se najjednostavnijim leksičkim strukturama svojstvenim jeziku struke
Učenik uz stalnu pomoć oblikuje pisani kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška, povezuje dio dijelova, primjenjuje neka osnovna pravopisna pravila i koristi se najjednostavnijim leksičkim strukturama svojstvenim jeziku struke.
Učenik uz čestu pomoć oblikuje pisani kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška, povezuje većinu dijelova, primjenjuje osnovna pravopisna pravila i koristi se najjednostavnijim leksičkim strukturama svojstvenim jeziku struke.
Učenik uz povremenu pomoć oblikuje pisani kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška, povezuje gotovo sve dijelove, primjenjuje osnovna pravopisna pravila i koristi se najjednostavnijim leksičkim strukturama svojstvenim jeziku struke.
Učenik samostalno oblikuje pisani kratak i jednostavan tekst poznate tematike na temelju predloška, povezuje sve dijelove, primjenjuje osnovna pravopisna pravila i kreativno se izražava te se koristi najjednostavnijim leksičkim strukturama svojstvenim jeziku struke.
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
B.1.1. Učenik istražuje informacije o zemljama ciljnoga jezika radi razumijevanja kulturno uvjetovanih sadržaja o vlastitoj kulturi i stranim kulturama.
- pronalazi i preispituje činjenice povezane s poviješću, geografijom, kulturom, institucijama, umjetnošću i medijima zemalja ciljnoga jezika
- informira se o aktualnim događanjima i važnim pojedincima
- kritički povezuje činjenice o drugim kulturama s vlastitom kulturom
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje činjenice povezane sa zemljama ciljnoga jezika i uočava sličnosti s vlastitom kulturom.
Učenik uz čestu pomoć povezuje činjenice povezane sa zemljama ciljnoga jezika u cjelovitu sliku i navodi sličnosti s vlastitom kulturom.
Učenik uz povremenu pomoć analizira činjenice povezane sa zemljama ciljnoga jezika, informira se o aktualnim događanjima i važnim pojedincima te uspoređuje činjenice o drugim kulturama s vlastitom kulturom.
Učenik samostalno preispituje činjenice povezane sa zemljama ciljnoga jezika, samoinicijativno se informira o aktualnim događanjima i važnim pojedincima te kritički povezuje činjenice o drugim kulturama s vlastitom kulturom.
B.1.2. Učenik opisuje različite primjere međukulturnih iskustava i objašnjava što je naučio iz međukulturnoga iskustva.
- navodi primjere stvarnih i/ili simuliranih međukulturnih susreta u fizičkome i digitalnome okružju
- tumači i prepričava usvojene činjenice o vlastitoj kulturi i drugim kulturama u okviru tematskih sadržaja
Učenik uz stalnu pomoć navodi primjere međukulturnih iskustava te nabraja usvojene činjenice o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
Učenik uz čestu pomoć navodi različite primjere međukulturnih iskustava i sažeto prepričava usvojene činjenice o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
Učenik uz povremenu pomoć opisuje različite primjere međukulturnih iskustava i objašnjava usvojene činjenice o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
Učenik samostalno opisuje različite primjere međukulturnih iskustava i prepričava usvojene činjenice o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
B.1.3. Učenik prepoznaje i opisuje osnovne društveno-jezične funkcije jezika.
- prepoznaje osnovne društveno-jezične funkcije jezika: minimalne odgovore, postavljanje pitanja, preuzimanje prava na riječ, promjenu teme, pristojnost i komplimente
- navodi primjere osnovnih društveno-jezičnih funkcija
- navodi razlike između formalnoga i neformalnoga stila izražavanja
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje osnovne društveno-jezične funkcije te prepoznaje razlike između formalnoga i neformalnoga stila izražavanja u poznatim kontekstima.
Učenik uz čestu pomoć navodi osnovne društveno-jezične funkcije te prepoznaje razlike između formalnoga i neformalnoga stila izražavanja u poznatim kontekstima.
Učenik uz povremenu pomoć opisuje osnovne društveno-jezične funkcije u poznatim kontekstima, daje primjere te navodi razlike između formalnoga i neformalnoga stila izražavanja.
Učenik samostalno i precizno opisuje osnovne društveno-jezične funkcije u izvanškolskom kontekstu, daje primjere te navodi razlike između formalnoga i neformalnoga stila izražavanja.
B.1.4. Učenik izdvaja pozitivne svjetonazore od različitih oblika diskriminacije u različitim kontekstima te prepoznaje postojanje eksplicitnih stereotipa i predrasuda i potrebu da ih se razgradi.
- prepoznaje i ističe pozitivan način ophođenja prema drugima i drugačijima neovisno o kontekstu
- na konkretnim primjerima uočava predrasude i stereotipe o vlastitoj kulturi i drugim kulturama
- prepoznaje potrebu proširenja stereotipnih predodžbi i njihove razgradnje
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje pozitivne načine ophođenja prema drugima i drugačijima u poznatome kontekstu te uočava eksplicitne predrasude i stereotipe o vlastitoj kulturi i drugim kulturama na vrlo konkretnim primjerima bliskih sadržaja.
Učenik uz čestu pomoć opisuje pozitivne načine ophođenja prema drugima i drugačijima u poznatome kontekstu te uočava eksplicitne predrasude i stereotipe o vlastitoj kulturi i drugim kulturama na konkretnim primjerima u poznatome kontekstu.
Učenik uz povremenu pomoć opisuje pozitivne načine ophođenja prema drugima i drugačijima neovisno o kontekstu te prepoznaje postojanje eksplicitnih stereotipa i predrasuda i potrebu da ih se razgradi u poznatome kontekstu.
Učenik ističe važnost pozitivnoga načina ophođenja prema drugima i drugačijima te prepoznaje postojanje eksplicitnih stereotipa i predrasuda i potrebu da ih se razgradi neovisno o kontekstu.
B.1.5. Učenik prepoznaje neizrečene pretpostavke dobrih međukulturnih odnosa i navodi uzroke nerazumijevanja među osobama iz različitih kultura te objašnjava važnost učenja stranih jezika.
- uočava osnovne neizrečene pretpostavke dobrih međukulturnih odnosa – prihvaćanje temeljnih humanističkih vrijednosti, uvažavanja različitosti i svijest o kulturnoj uvjetovanosti društvenih normi i ponašanja
- navodi osnovne uzroke međukulturnoga nerazumijevanja
- daje primjere korisnosti i potrebe za učenjem stranih jezika
Učenik uz stalnu pomoć osvještava postojanje neizrečenih pretpostavki dobrih međukulturnih odnosa te prepoznaje osnovne uzroke međukulturnoga nerazumijevanja.
Učenik uz čestu pomoć prepoznaje neizrečene pretpostavke dobrih međukulturnih odnosa te prepoznaje osnovne uzroke međukulturnoga nerazumijevanja.
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje neizrečene pretpostavke dobrih međukulturnih odnosa, prepoznaje osnovne uzroke međukulturnoga nerazumijevanja te objašnjava važnost učenja stranih jezika.
Učenik samostalno prepoznaje neizrečene pretpostavke dobrih međukulturnih odnosa te prepoznaje osnovne uzroke međukulturnoga nerazumijevanja te daje vlastite primjere za važnost učenja stranih jezika.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
C.1.1. Učenik izabire i primjenjuje osnovne kognitivne strategije učenja jezika primjerene različitim zadatcima.
- planira i priprema jezične aktivnosti
- primjenjuje jednostavne leksičke i strukturne obrasce/pravila
- upotrebljava kontekst i prethodno znanje radi određivanja značenja i izgovora riječi
Učenik uz stalnu pomoć izabire i primjenjuje osnovne kognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć izabire i primjenjuje osnovne kognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć i u većini slučajeva učinkovito primjenjuje osnovne kognitivne strategije učenja jezika.
Učenik samostalno i učinkovito izabire i primjenjuje osnovne kognitivne strategije učenja jezika.
C.1.2. Učenik izabire i primjenjuje osnovne metakognitivne strategije učenja jezika primjerene različitim zadatcima.
- postavlja ciljeve učenja i organizira vlastito učenje s naglaskom na organizaciju vremena
- prepoznaje i upotrebljava metode koje su mu više pomogle pri učenju
- prati napredak u učenju kratkim tekstom
Učenik uz stalnu pomoć izabire i primjenjuje osnovne metakognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć izabire i primjenjuje osnovne metakognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć i u većini slučajeva učinkovito primjenjuje osnovne metakognitivne strategije učenja jezika.
Učenik samostalno i učinkovito izabire i primjenjuje osnovne metakognitivne strategije učenja jezika.
C.1.3. Učenik izabire i primjenjuje osnovne društveno-afektivne strategije učenja jezika primjerene različitim zadatcima.
- razvija svijest o ulozi učenja jezika u jačanju samopouzdanja
- aktivno sluša i uvažava mišljenja drugih
- sudjeluje u procesu donošenja odluka u skupini
Učenik uz stalnu pomoć izabire i primjenjuje osnovne društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć izabire i primjenjuje osnovne društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć i u većini slučajeva učinkovito primjenjuje osnovne društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Učenik samostalno i učinkovito izabire i primjenjuje osnovne društveno-afektivne strategije učenja jezika.
C.1.4. Učenik prilagođava i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja u stvaranju različitih vrsta kratkih tekstova poznatih sadržaja.
- kreativno oblikuje različite vrste kratkih tekstova poznatih sadržaja
- koristi se tehnikom slučajnih pojmova i oluje ideja u pripremi usmenoga i pisanoga izlaganja
Učenik uz stalnu pomoć prilagođava i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik uz čestu pomoć prilagođava i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik uz povremenu pomoć učinkovito prilagođava i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik samostalno i učinkovito prilagođava i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja.
C.1.5. Učenik povezuje i koristi se osnovnim vještinama kritičkoga mišljenja: objašnjava informacije, tumači i procjenjuje svoja i tuđa mišljenja, stavove i vrijednosti i rješava problemske situacije.
- promišlja temu
- iscrpnije i svrhovitije traži informacije procjenjujući njihovu aktualnost u rješavanju problemske situacije
- tumači i kritički procjenjuje mišljenja, stavove i vrijednosti
Učenik uz stalnu pomoć povezuje i koristi se osnovnim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik uz čestu pomoć povezuje i koristi se osnovnim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik uz povremenu pomoć učinkovito povezuje i koristi se osnovnim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik samostalno i učinkovito povezuje i koristi se osnovnim vještinama kritičkoga mišljenja.
C.1.6. Učenik izabire i tumači informacije iz različitih izvora te izvodi kratke prezentacije jednostavnih sadržaja.
- iz različitih ponuđenih izvora izabire i kritički objašnjava svoj izbor informacija prema smjernicama i prezentira ih
Učenik uz stalnu pomoć izabire i tumači informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi kratke prezentacije srednje složenih sadržaja prema smjernicama.
Učenik uz čestu pomoć izabire i tumači informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi kratke prezentacije srednje složenih sadržaja prema smjernicama.
Učenik uz povremenu pomoć izabire i tumači informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi kratke prezentacije srednje složenih sadržaja prema smjernicama.
Učenik samostalno izabire i tumači informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi kratke prezentacije srednje složenih sadržaja prema smjernicama.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
2. razred
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
A.2.1. Učenik razumije kratak tekst poznate tematike pri slušanju i čitanju.
- pokazuje globalno i selektivno razumijevanje teksta
- razumije glavnu poruku i pronalazi ključnu informaciju u tekstu
- pokazuje razumijevanje jednostavnih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke
- koristi se više strategija za poboljšanje razumijevanja pri slušanju i čitanju
Učenik uz stalnu pomoć u manje zahtjevnim aktivnostima pokazuje razumijevanje kratkoga teksta poznate tematike i jednostavnih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke te navodi ključnu informaciju.
Učenik uz čestu pomoć u manje zahtjevnim aktivnostima pokazuje razumijevanje kratkoga teksta poznate tematike i jednostavnih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke te navodi ključnu informaciju.
Učenik uz povremenu pomoć u većini aktivnosti pokazuje razumijevanje kratkoga teksta poznate tematike i jednostavnih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke te navodi ključnu informaciju.
Učenik u svim aktivnostima pokazuje razumijevanje kratkoga teksta poznate tematike i jednostavnih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke te samostalno navodi ključnu informaciju i povezuje ju s primjerom iz teksta.
A.2.2. Učenik primjenjuje intonacijska obilježja na kratak govoreni tekst.
- reproducira rečeničnu intonaciju
- izražajno čita kratak i tekst
Učenik primjenjuje neka intonacijska obilježja rečenica kad govori ili čita kratak tekst u svrhu jasnijega i izražajnijega govora.
Učenik uz pomoć primjenjuje većinu intonacijskih obilježja rečenica kad govori ili čita kratak tekst u svrhu jasnijega i izražajnijega govora.
Učenik primjenjuje većinu intonacijskih obilježja rečenica kad govori ili čita kratak tekst u svrhu jasnijega i izražajnijega govora.
Učenik samostalno primjenjuje gotovo sva intonacijska obilježja rečenica kad govori ili čita kratak tekst u svrhu jasnijega i izražajnijega govora.
A.2.3. Učenik govori kratak tekst poznate tematike koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama.
- planira strukturu i sadržaj teksta
- povezuje elemente teksta u logičnu cjelinu koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama
- govori kratak tekst
- koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
- uređuje, tj. ispravlja svoj govor
Učenik uz stalnu pomoć govori dio kratkoga teksta, povezuje njegove elemente, opisuje, predstavlja i prepričava kratak i jednostavan tekst poznate tematike. Uz stalnu pomoć ispravlja svoj govor i koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik uz čestu pomoć govori većinu teksta, povezuje elemente teksta, opisuje, predstavlja i prepričava kratak tekst poznate tematike. Uz čestu pomoć ispravlja svoj govor i koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik uz povremenu pomoć govori većinu teksta, povezuje elemente teksta, opisuje, predstavlja i prepričava kratak tekst poznate tematike. Uz povremenu pomoć ispravlja svoj govor i koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik samostalno govori tekst, povezuje sve elemente teksta, opisuje, predstavlja i prepričava gotovo svaki kratak tekst poznate tematike. Samostalno ispravlja svoj govor i koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
A.2.4. Učenik sudjeluje u kratkome razgovoru poznate tematike.
- planira strukturu i sadržaj razgovora
- započinje, vodi i završava razgovor
- preuzima riječ na primjeren način
- koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
Učenik uz stalnu pomoć sudjeluje u kratkome razgovoru poznate tematike i pokušava preuzeti riječ na primjeren način te se koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik uz čestu pomoć sudjeluje u kratkome razgovoru poznate tematike i preuzima riječ na primjeren način te se koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik uz povremenu pomoć sudjeluje u kratkome razgovoru poznate tematike i preuzima riječ na primjeren način te se koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik samostalno sudjeluje u kratkome razgovoru poznate tematike i preuzima riječ na primjeren način te se koristi jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
A.2.5. Učenik zapisuje izgovorene jednostavne rečenice s poznatim riječima.
- zapisuje izgovorene jednostavne rečenice u kojima se nalaze poznate jezične strukture
- koristi se osnovnim pravopisnim znakovima
Učenik uz stalnu pomoć razumije i zapisuje pojedine izgovorene jednostavne rečenice i odvaja dijelove rečenica osnovnim pravopisnim znakovima.
Učenik uz čestu pomoć razumije i zapisuje izgovorene jednostavne rečenice i odvaja dijelove rečenica osnovnim pravopisnim znakovima.
Učenik uz povremenu pomoć zapisuje izgovorene jednostavne rečenice i odvaja dijelove rečenica osnovnim pravopisnim znakovima.
Učenik točno i samostalno zapisuje izgovorene jednostavne rečenice i odvaja dijelove rečenica osnovnim pravopisnim znakovima.
A.2.6. Učenik piše kratak strukturiran tekst poznate tematike koristeći jednostavne jezične strukture niže razine složenosti i primjenjujući pravopisna pravila.
- planira strukturu i sadržaj teksta
- koristi se primjerenim veznim sredstvima i odgovarajućim jezičnim strukturama
- poštuje pravopisna pravila u različitim aktivnostima pisanja
- koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
- uređuje, tj. ispravlja svoj tekst
Učenik uz stalnu pomoć piše kratak strukturiran tekst poznate tematike koristeći se nekim jednostavnim jezičnim strukturama niže razine složenosti i primjenjujući osnovna pravopisna pravila. Uz stalnu pomoć ispravlja tekst i koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik uz čestu pomoć piše kratak strukturiran tekst poznate tematike koristeći se s više jezičnih struktura niže razine složenosti i primjenjujući osnovna pravopisna pravila. Uz čestu pomoć ispravlja tekst i koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik uz povremenu pomoć piše kratak strukturiran tekst poznate tematike koristeći se većinom jezičnih struktura niže razine složenosti i primjenjujući osnovna pravopisna pravila. Uz povremenu pomoć ispravlja tekst i koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik piše kratak strukturiran tekst poznate tematike koristeći se jezičnim strukturama niže razine složenosti i primjenjujući osnovna pravopisna pravila. Samostalno ispravlja tekst i koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
B.2.1. Učenik uspoređuje sličnosti i razlike među vlastitom kulturom, kulturama zemalja ciljnoga jezika i drugim kulturama.
- pronalazi dodirne točke među različitim kulturama
- uočava posebnosti i različitosti među različitim kulturama
- izvještava o osnovnim obilježjima običaja zemalja ciljnoga jezika i drugih kultura i uspoređuje ih s običajima vlastite zemlje
- iz raznih multimodalnih izvora izdvaja važne činjenice o zemljama ciljnoga jezika i drugih kultura
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje sličnosti i različitosti među različitim kulturama.
Učenik uz čestu pomoć navodi i imenuje sličnosti i različitosti među različitim kulturama te uočava činjenice o zemljama ciljnoga jezika i drugih kultura u raznim izvorima.
Učenik uz povremenu pomoć opisuje sličnosti i različitosti među različitim kulturama, pronalazi primjere u poznatome kontekstu i izvještava o njima te iz raznih multimodalnih izvora izdvaja važne činjenice o zemljama ciljnoga jezika i drugih kultura.
Učenik samostalno analizira sličnosti i različitosti među različitim kulturama, navodi i opisuje primjere u poznatome kontekstu te iz raznih multimodalnih izvora izdvaja važne činjenice o zemljama ciljnoga jezika i drugih kultura.
B.2.2. Učenik objašnjava proces vlastitoga učenja tijekom međukulturnoga iskustva.
- prepričava tijek međukulturnoga susreta
- opisuje strategije koje je primjenjivao kako bi naučio nešto o kulturi druge osobe
Učenik uz stalnu pomoć prepričava dijelove međukulturnoga susreta te navodi neke od strategija kojima se koristio tijekom međukulturnoga iskustva.
Učenik uz čestu pomoć prepričava dijelove međukulturnoga susreta te navodi neke od strategija kojima se koristio tijekom međukulturnoga iskustva.
Učenik uz povremenu pomoć prepričava tijek međukulturnoga susreta i opisuje strategije kojima se koristio tijekom međukulturnoga iskustva.
Učenik samostalno prepričava tijek međukulturnoga susreta i tumači strategije kojima se koristio tijekom međukulturnoga iskustva.
B.2.3. Učenik primjenjuje osnovne društveno-jezične funkcije jezika koristeći jednostavne izraze.
- izražava osnovne društveno-jezične funkcije s pomoću jednostavnih jezičnih struktura u tekstu niže razine složenosti
- primjenjuje odgovarajuće strukture minimalnih odgovora i one za postavljanje pitanja
-koristi se osnovnim tehnikama za preuzimanje prava na riječ i promjenu teme
- pristojno se odnosi prema drugima
-izražava komplimente
Učenik uz stalnu pomoć, u nekim slučajevima primjenjuje osnovne društveno-jezične funkcije u školskome kontekstu.
Učenik uz čestu pomoć primjenjuje osnovne društveno-jezične funkcije u poznatome kontekstu.
Učenik uz povremenu pomoć u većini slučajeva primjenjuje osnovne društveno-jezične funkcije u poznatome kontekstu.
Učenik samostalno primjenjuje osnovne društveno-jezične funkcije u različitim kontekstima.
B.2.4. Učenik objašnjava opasnost od generalizacija, predrasuda i stereotipa i potrebu za njihovom razgradnjom te prepoznaje postojanje osnovnih strategija za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje stereotipa i predrasuda.
- opisuje mogući utjecaj generalizacija, predrasuda i stereotipa na osobne i međukulturne odnose
- navodi primjere neuspješnih kulturnih susreta zbog nesporazuma uzrokovanih generalizacijama, predrasudama i stereotipima
- ističe važnost razotkrivanja i razgradnje generalizacija, predrasuda i stereotipa
- uočava načine rješavanja kulturno uvjetovanih nesporazuma
Učenik uz stalnu pomoć osvještava opasnost od generalizacija, predrasuda i stereotipa te važnost njihova razotkrivanja i razgradnje.
Učenik uz čestu pomoć opisuje utjecaj generalizacija, predrasuda i stereotipa na osobne i međukulturne odnose te opisuje važnost njihova razotkrivanja i razgradnje.
Učenik uz povremenu pomoć komentira utjecaj generalizacija, predrasuda i stereotipa na osobne i međukulturne odnose te komentira važnost njihova razotkrivanja i razgradnje.
Učenik samostalno objašnjava utjecaj generalizacija, predrasuda i stereotipa na osobne i međukulturne odnose te komentira važnost njihova razotkrivanja i razgradnje neovisno o kontekstu.
B.2.5. Učenik opisuje pojedine čimbenike koji pridonose (ne)razumijevanju među kulturama.
- objašnjava kako tumačenje pojava drugih kultura iz osobnoga gledišta, omalovažavanje drugoga i drugačijeg i nedostatak empatije dovode do međukulturnih nesporazuma
- objašnjenja potkrepljuje primjerima iz poznatoga konteksta
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje čimbenike koji pridonose nerazumijevanju među kulturama.
Učenik uz čestu pomoć prepoznaje čimbenike koji pridonose nerazumijevanju među kulturama.
Učenik uz povremenu pomoć navodi i opisuje čimbenike koji pridonose nerazumijevanju među kulturama.
Učenik samostalno objašnjava čimbenike koji pridonose nerazumijevanju među kulturama.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
C.2.1. Učenik ovladava osnovnim kognitivnim strategijama učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
- raspravlja i razmjenjuje iskustva i ideje o strategijama učenja
- pretpostavlja značenje nepoznatih riječi na temelju konteksta i strukture riječi
- dedukcijom dolazi do pravila za upotrebu jezika
Učenik uz stalnu pomoć ovladava osnovnim kognitivnim strategijama učenja i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik uz čestu pomoć ovladava osnovnim kognitivnim strategijama učenja i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik uz povremenu pomoć uglavnom uspješno ovladava većinom osnovnih kognitivnih strategija učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik samostalno ovladava osnovnim kognitivnim strategijama učenja i procjenjuje njihovu učinkovitost.
C.2.2. Učenik ovladava osnovnim metakognitivnim strategijama učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
- sustavno prati i vrednuje vlastito učenje
- vodi dnevnik učenja, konzultira se s učiteljem
- procjenjuje učenje drugih radi unapređenja učinkovitosti vlastitoga učenja
- prati napredak u učenju kratkim tekstom
Učenik uz stalnu pomoć ovladava osnovnim metakognitivnim strategijama učenja i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik uz čestu pomoć ovladava osnovnim metakognitivnim strategijama učenja i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik uz povremenu pomoć uglavnom uspješno ovladava većinom osnovnih metakognitivnih strategija učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik samostalno ovladava osnovnim metakognitivnim strategijama učenja i procjenjuje njihovu učinkovitost.
C.2.3. Učenik ovladava osnovnim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
- samoga sebe potiče u radu imajući na umu ciljeve učenja jezika i prednosti koje donosi znanje
- voljan je preuzeti rizik u jezičnim aktivnostima unatoč mogućim pogreškama ili poteškoćama
- aktivno sluša i uvažava mišljenja drugih s empatijom i prihvaćanjem različitosti
Učenik uz stalnu pomoć ovladava osnovnim društveno-afektivnim strategijama učenja i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik uz čestu pomoć ovladava osnovnim društveno-afektivnim strategijama učenja i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik uz povremenu pomoć uglavnom uspješno ovladava većinom osnovnih društveno-afektivnih strategija učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.
Učenik samostalno ovladava osnovnim društveno-afektivnim strategijama učenja i procjenjuje njihovu učinkovitost.
C.2.4. Učenik razvija i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja i stvara različite vrste kratkih tekstova poznatih sadržaja.
- kreativno oblikuje različite kratke tekstove poznatih sadržaja prema smjernicama
- provodi kratko istraživanje nudeći originalna rješenja problema
Učenik uz stalnu pomoć razvija i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik uz čestu pomoć razvija i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik uz povremenu pomoć učinkovito razvija i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik samostalno i učinkovito razvija i koristi se osnovnim tehnikama kreativnoga izražavanja.
C.2.5. Učenik razvija i koristi se osnovne vještine kritičkoga mišljenja: interpretira informacije, vrednuje svoje i tuđa mišljenja, stavove i vrijednosti, rješava problemske situacije i donosi odluke.
- razmatra različita gledišta, uključuje se u diskusiju i surađuje s drugima u rješavanju problemskih situacija i donošenju logičkih odluka
- kritički vrednuje svoje i tuđa mišljenja, stavove i vrijednosti
Učenik uz stalnu pomoć razvija i koristi se osnovne vještine kritičkoga mišljenja.
Učenik uz čestu pomoć razvija i koristi se osnovne vještine kritičkoga mišljenja.
Učenik uz povremenu pomoć i učinkovito razvija i koristi se osnovne vještine kritičkoga mišljenja.
Učenik samostalno i učinkovito razvija i koristi se osnovne vještine kritičkoga mišljenja.
C.2.6. Učenik uspoređuje i vrednuje informacije iz različitih izvora te izvodi kratke prezentacije srednje složenih sadržaja.
- uspoređuje različita gledišta iz kojih se tumače informacije u različitim izvorima
- kritički analizira i vrednuje informacije radi upotrebe u tekstovima i prezentacijama
Učenik uz stalnu pomoć uspoređuje i vrednuje informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi kratke prezentacije srednje složenih sadržaja.
Učenik uz čestu pomoć uspoređuje i vrednuje informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi kratke prezentacije srednje složenih sadržaja.
Učenik uz povremenu pomoć uspoređuje i vrednuje informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi kratke prezentacije srednje složenih sadržaja.
Učenik samostalno uspoređuje i vrednuje informacije iz različitih izvora te priprema i izvodi kratke prezentacije srednje složenih sadržaja.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
5. CIKLUS
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
3. razred
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
A.3.1. Učenik razumije jednostavan tekst srednje dužine poznate tematike pri slušanju i čitanju.
- pokazuje globalno i selektivno razumijevanje
- izdvaja glavnu poruku teksta
- izdvaja ključne i specifične informacije
- pokazuje razumijevanje složenijih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke
- koristi se više strategija za poboljšanje razumijevanja pri slušanju i čitanju
Učenik uz stalnu pomoć u manje zahtjevnim aktivnostima pokazuje razumijevanje glavne poruke jednostavnoga teksta poznate tematike i složenijih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke te prepoznaje ključne i neke specifične informacije.
Učenik uz čestu pomoć u većini aktivnosti pokazuje razumijevanje glavne poruke jednostavnoga teksta poznate tematike i složenijih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke te prepoznaje ključne i neke specifične informacije.
Učenik uz povremenu pomoć u većini aktivnosti pokazuje razumijevanje glavne poruke jednostavnoga teksta poznate tematike i složenijih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke te prepoznaje ključne i specifične informacije.
Učenik u svim aktivnostima pokazuje razumijevanje glavne poruke jednostavnoga teksta poznate tematike i složenijih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke te samostalno prepoznaje glavnu poruku, ključne i specifične informacije.
A.3.2. Učenik uočava i primjenjuje naglasak i intonaciju kako bi obogatio jednostavnu poruku.
- koristi se naglaskom i intonacijom kako bi izrazio različit smisao informacije
- izražava stav prema onome što govori
Učenik se uz stalnu pomoć koristi naglaskom i intonacijom u učestalim, poznatim i naučenim jednostavnim porukama i situacijama te se koristi naglaskom i intonacijom radi izražavanja vlastitoga stava i značenja informacija.
Učenik se uz čestu pomoć koristi naglaskom i intonacijom u poznatim i jednostavnim porukama i situacijama radi izražavanja vlastitoga stava i značenja informacije.
Učenik se uz povremenu pomoć koristi naglaskom i intonacijom u jednostavnim porukama radi izražavanja vlastitoga stava i značenja informacije.
Učenik se samostalno koristi naglaskom i intonacijom u jednostavnim porukama, koristi se njima točno radi izražavanja vlastitoga stava i značenja informacije.
A.3.3. Učenik govori kratak tekst koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama niže razine složenosti.
- planira i priprema strukturu i sadržaj teksta
- povezuje elemente teksta u logičnu cjelinu koristeći odgovarajuće jezične strukture
- koristi se složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
- uređuje, tj. ispravlja svoj govor
Učenik uz stalnu pomoć planira i priprema kratak tekst, povezuje elemente teksta, prenosi glavnu poruku teksta te se koristi učestalim jezičnim strukturama i složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Uz stalnu pomoć ispravlja svoj govor.
Učenik uz čestu pomoć planira i priprema kratak tekst, povezuje elemente teksta, prenosi glavnu poruku i ključne informacije teksta te se koristi učestalim jezičnim strukturama i složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Uz čestu pomoć ispravlja svoj govor.
Učenik uz povremenu pomoć planira i priprema kratak tekst, povezuje elemente teksta, prenosi glavnu poruku i ključne informacije te se koristi odgovarajućim jezičnim strukturama i složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Uz povremenu pomoć ispravlja svoj govor.
Učenik samostalno planira i priprema kratak tekst, povezuje elemente teksta, izražava se tečno, točno i s lakoćom te se koristi odgovarajućim jezičnim strukturama i složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Ispravlja pogreške u svome govoru i govoru vršnjaka.
A.3.4. Učenik sudjeluje u planiranome i jednostavnome neplaniranom razgovoru poznate tematike.
- planira i priprema strukturu i sadržaj razgovora
- sudjeluje u neplaniranome razgovoru poznate tematike
- koristi se odgovarajućim jezičnim strukturama
- koristi se složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
Učenik uz stalnu pomoć planira, priprema i sudjeluje u planiranome i jednostavnome neplaniranom razgovoru poznate tematike te se uz pomoć koristi učestalim jezičnim strukturama i složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik uz čestu pomoć planira, priprema i sudjeluje u planiranome i jednostavnome neplaniranom razgovoru poznate tematike te se uz čestu pomoć koristi odgovarajućim jezičnim strukturama i složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik uz povremenu pomoć planira, priprema i sudjeluje u planiranome razgovoru, započinje i razvija komunikaciju u jednostavnome neplaniranom razgovoru poznate tematike te se uz povremenu pomoć koristi odgovarajućim jezičnim strukturama i složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
Učenik samostalno planira, priprema i sudjeluje u planiranome razgovoru; započinje i razvija komunikaciju u neplaniranome razgovoru poznate tematike, govori tečno, točno i spontano te se samostalno koristi odgovarajućim jezičnim strukturama i složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.
A.3.5. Učenik zapisuje kratak i jednostavan izgovoreni tekst poznate tematike.
- zapisuje izgovoreni tekst u kojemu se nalaze poznate jezične strukture
- koristi se osnovnim pravopisnim znakovima
Učenik uz stalnu pomoć zapisuje izgovoreni tekst poznate tematike i odvaja dijelove rečenica i rečenice osnovnim pravopisnim znakovima.
Učenik uz čestu pomoć zapisuje izgovoreni tekst poznate tematike i odvaja dijelove rečenica i rečenice osnovnim pravopisnim znakovima.
Učenik uz povremenu pomoć zapisuje izgovoreni tekst poznate tematike i odvaja dijelove rečenica i rečenice osnovnim pravopisnim znakovima.
Učenik samostalno zapisuje izgovoreni tekst poznate tematike i odvaja dijelove rečenica i rečenice osnovnim pravopisnim znakovima.
A.3.6. Učenik piše strukturiran tekst srednje dužine i poznate tematike koristeći jednostavne jezične strukture niže razine složenosti i primjenjujući pravopisna pravila.
- planira strukturu i sadržaj teksta
- koristi se prikladnim veznim sredstvima i odgovarajućim jezičnim strukturama
- primjenjuje pravopisna pravila u različitim aktivnostima pisanja
- koristi se složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
- uređuje, tj. ispravlja svoj tekst
Učenik uz stalnu pomoć piše tekst poznate tematike koristeći neke jezične strukture niže razine složenosti i složenije leksičke strukture svojstvene jeziku struke te primjenjujući osnovna pravopisna pravila. Uz stalnu pomoć ispravlja svoj tekst.
Učenik uz čestu pomoć piše tekst poznate tematike koristeći više jezičnih struktura niže razine složenosti i složenije leksičke strukture svojstvene jeziku struke te primjenjujući osnovna pravopisna pravila. Uz čestu pomoć ispravlja svoj tekst.
Učenik uz povremenu pomoć piše tekst poznate tematike koristeći većinu jezičnih struktura niže razine složenosti i složenije leksičke strukture svojstvene jeziku struke te primjenjujući osnovna pravopisna pravila. Uz povremenu pomoć ispravlja svoj tekst.
Učenik samostalno piše tekst poznate tematike koristeći sve jezične strukture niže razine složenosti i složenije leksičke strukture svojstvene jeziku struke te primjenjujući osnovna pravopisna pravila. Samostalno ispravlja svoj tekst i tekst vršnjaka.
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
B.3.1. Učenik kritički povezuje informacije o zemljama ciljnoga jezika i drugim kulturama u novim kontekstima.
- pronalazi i obrazlaže informacije o zemljama ciljnoga jezika i drugim kulturama
- izvodi zaključke i prilagođava informacije različitim kontekstima
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje nove informacije o zemljama ciljnoga jezika i drugim kulturama te uočava moguću primjenu informacija u poznatome kontekstu.
Učenik uz čestu pomoć povezuje nove informacije o zemljama ciljnoga jezika i drugim kulturama te primjenjuje informacije u poznatome kontekstu.
Učenik uz povremenu pomoć objašnjava nove informacije o zemljama ciljnoga jezika i drugim kulturama, prilagođava informacije različitim kontekstima.
Učenik samostalno obrazlaže informacije o zemljama ciljnoga jezika i drugim kulturama, izvodi zaključke u novim kontekstima.
B.3.2. Učenik izabire komunikacijske obrasce prikladne zadanome kontekstu te započinje interakciju s drugima radi zadovoljenja vlastitih međukulturnih komunikacijskih potreba.
- razlikuje formalne i neformalne kontekste s obzirom na komunikacijsku situaciju i sugovornike
- primjenjuje odgovarajuće naučene obrasce u okviru tematskih sadržaja
- inicira međukulturni susret u fizičkome ili digitalnome okružju kako bi zadovoljio vlastitu znatiželju i/ili razmijenio informacije
- analizira i raspravlja o važnosti učenja stranih jezika
Učenik uz stalnu pomoć navodi razlike između formalnoga i neformalnoga stila te na temelju predloška primjenjuje odgovarajuće naučene obrasce u poznatome kontekstu i započinje interakciju s drugima u neposrednome okružju.
Učenik uz čestu pomoć opisuje razlike između formalnoga i neformalnoga stila te primjenjuje odgovarajuće naučene obrasce u poznatome kontekstu i započinje interakciju s drugima u neposrednome okružju.
Učenik uz povremenu pomoć razlikuje formalne i neformalne kontekste, primjenjuje odgovarajuće naučene obrasce u poznatome kontekstu te povremeno započinje interakciju s drugima u različitim kontekstima.
Učenik samostalno i uglavnom točno razlikuje formalne i neformalne kontekste te primjenjuje odgovarajuće naučene obrasce i vrlo često započinje interakciju s drugima u različitim kontekstima.
B.3.3. Učenik objašnjava osnovne strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje stereotipa i predrasuda o vlastitoj kulturi i stranim kulturama te utjecaj generalizacija, predrasuda i stereotipa na pojedinca i procjenjuje važnost učenja stranih jezika.
- tumači i daje primjere osnovnih strategija za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma (traži pojašnjenje i dodatne informacije, razvija svijest o kulturnoj uvjetovanosti pojava i njihovoj interpretaciji)
- svojim riječima sažeto opisuje načine otkrivanja implicitnih stereotipa i predrasuda o vlastitoj kulturi i stranim kulturama
- prepoznaje pretpostavke na kojima se stereotipi i predrasude temelje
- prepoznaje važnost procjenjivanja utemeljenosti stereotipa i predrasuda
- prihvaća različitosti i razmatra pojave izvan uvriježenih okvira
- upozorava na mogućnost stjecanja pogrešne i/ili nepotpune slike o narodu i/ili kulturi zbog generalizacija, stereotipa i predrasuda
- ističe mogućnost da će pojedinac ostati uskraćen za nova iskustva zbog svoga inicijalnog stava
- analizira i raspravlja o važnosti učenja stranih jezika
Učenik uz stalnu pomoć opisuje osnovne strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, osvještava postojanje implicitnih stereotipa i predrasuda o vlastitoj kulturi i stranim kulturama te mogućnosti stjecanja pogrešne i/ili nepotpune slike o narodu i/ili kulturi ili mogućnosti da će pojedinac ostati uskraćen za nova iskustva zbog svoga inicijalnog stava.
Učenik uz čestu pomoć opisuje osnovne strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, prepoznaje načine otkrivanja implicitnih stereotipa i predrasuda o vlastitoj kulturi i stranim kulturama te komentira opasnosti od generalizacija, stereotipa i predrasuda.
Učenik uz povremenu pomoć objašnjava osnovne strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, opisuje načine otkrivanja implicitnih stereotipa i predrasuda o vlastitoj kulturi i stranim kulturama i objašnjava opasnosti od generalizacija, stereotipa i predrasuda i njihov utjecaj na pojedinca te raspravlja o važnosti učenja stranih jezika.
Učenik samostalno objašnjava osnovne strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, tumači načine otkrivanja implicitnih stereotipa i predrasuda o vlastitoj kulturi i stranoj kulturi te samostalno, uz vlastite primjere objašnjava opasnosti od generalizacija, stereotipa i predrasuda i njihov utjecaj na pojedinca i raspravlja o važnosti učenja stranih jezika.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
C.3.1. Učenik prepoznaje i koristi se složenim kognitivnim strategijama učenja jezika.
- analizira i primjenjuje potrebne korake za uspješno rješavanje zadatka
- raščlanjuje nove izraze i strukture na poznate elemente radi razumijevanja i pravilne upotrebe
- koristi se jednojezičnim i/ili dvojezičnim rječnicima
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje i koristi se složenim kognitivnim strategijama učenja.
Učenik uz čestu pomoć prepoznaje i koristi se složenim kognitivnim strategijama učenja.
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje i koristi se složenim kognitivnim strategijama učenja.
Učenik samostalno prepoznaje i koristi se složenim kognitivnim strategijama učenja.
C.3.2. Učenik prepoznaje i koristi se složenim metakognitivnim strategijama učenja
- razmišlja o različitim zadatcima pokazujući jasno razumijevanje njihove svrhe
- prepoznaje moguće probleme i bira odgovarajuća rješenja
- prati napredak u učenju tekstom srednje dužine
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje i koristi se složenim metakognitivnim strategijama učenja.
Učenik uz čestu pomoć prepoznaje i koristi se složenim metakognitivnim strategijama učenja.
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje i koristi se većinom složenih metakognitivnih strategija učenja.
Učenik samostalno prepoznaje i koristi se složenim metakognitivnim strategijama učenja.
C.3.3. Učenik prepoznaje i koristi se složenim društveno-afektivnim strategijama učenja
- usredotočuje se na ciljeve učenja, vlastita postignuća i resurse koji su mu na raspolaganju radi smanjenja stresa pri učenju
- razgovara s drugima o poteškoćama u učenju
- razvija suradničko učenje radi uzajamne potpore i ohrabrenja
Učenik uz stalnu pomoć prepoznaje i koristi se složenim društveno-afektivnim strategijama učenja.
Učenik uz čestu pomoć prepoznaje i koristi se složenim društveno-afektivnim strategijama učenja.
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje i koristi se većinom složenih društveno-afektivnih strategija učenja.
Učenik samostalno prepoznaje i koristi se složenim društveno-afektivnim strategijama učenja.
C.3.4. Učenik izabire i koristi se različite tehnikama kreativnoga izražavanja: tumači i vrednuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i poznatim temama.
- kreativno oblikuje različite vrste tekstova
- provodi kratko istraživanje na temelju postavljenih hipoteza izvodeći zaključke otvorenoga tipa i koristeći intuiciju u pronalaženju originalnih rješenja
Učenik uz stalnu pomoć izabire i koristi se različite tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik uz čestu pomoć izabire i koristi se različite tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik uz povremenu pomoć izabire i učinkovito se koristi različite tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik izabire te samostalno i učinkovito se koristi različite tehnikama kreativnoga izražavanja.
C.3.5. Učenik izabire i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja: tumači i vrednuje mišljenja, stavove i vrijednosti povezane s osobnim iskustvima i poznatim temama.
- pažljivo, aktivno i analitički čita i odlučuje koje od informacija, mišljenja, stavova i vrijednosti u tekstu prihvatiti
- izlaže ih s argumentacijom
Učenik uz stalnu pomoć izabire koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik uz čestu pomoć izabire i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik uz povremenu pomoć izabire i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik izabire te samostalno i učinkovito se koristi različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
C.3.6. Učenik izabire i organizira informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, uočava osnovna pravila za citiranje izvora te izvodi prezentacije srednje dužine i srednje složenih sadržaja.
- bira i usklađuje informacije/poruke iz različitih vrsta tekstova i iz različitih izvora te ih prema smjernicama iznosi u prezentacijama srednje dužine
Učenik uz stalnu pomoć izabire i organizira informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora te priprema i izvodi prezentacije srednje dužine i srednje složenih sadržaja prema smjernicama i uočava neka osnovna pravila za citiranje izvora.
Učenik uz čestu pomoć izabire i organizira informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora te priprema i izvodi prezentacije srednje dužine i srednje složenih sadržaja prema smjernicama i uočava neka osnovna pravila za citiranje izvora.
Učenik uz povremenu pomoć izabire i organizira informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora te priprema i izvodi prezentacije srednje dužine i srednje složenih sadržaja prema smjernicama i uočava većinu osnovnih pravila za citiranje izvora.
Učenik samostalno izabire i organizira informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora te priprema i izvodi prezentacije srednje dužine i srednje složenih sadržaja prema smjernicama i uočava osnovna pravila za citiranje izvora.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
4. razred
KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
A.4.1. Učenik razumije tekst srednje dužine i poznate tematike pri slušanju i čitanju.
- pokazuje globalno i selektivno razumijevanje
- izdvaja ključne i specifične informacije
- pokazuje razumijevanje složenih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke
- primjenjuje strategije za poboljšanje razumijevanja pri slušanju i čitanju
Učenik uz stalnu pomoć u manje zahtjevnim aktivnostima pokazuje razumijevanje glavne poruke teksta srednje dužine i poznate tematike i složenih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke te izdvaja ključne i neke specifične informacije.
Učenik u većini aktivnosti uz čestu pomoć pokazuje razumijevanje glavne poruke teksta srednje dužine i poznate tematike i složenih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke te izdvaja ključne i neke specifične informacije.
Učenik u većini aktivnosti uz povremenu pomoć pokazuje razumijevanje glavne poruke teksta srednje dužine i poznate tematike i složenih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke te izdvaja ključne i specifične informacije.
Učenik u svim aktivnostima samostalno pokazuje razumijevanje glavne poruke teksta srednje dužine i poznate tematike i složenih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke te izdvaja glavnu poruku, ključne i specifične informacije.
A.4.2. Učenik razlikuje i koristi se naglaskom i intonacijom kako bi obogatio poruku.
- koristi se naglaskom i intonacijom kako bi izrazio različit smisao informacije
- izražava stav prema onome što govori
Učenik se uz stalnu pomoć koristi naglaskom i intonacijom u učestalim, poznatim i naučenim porukama i situacijama te se koristi naglaskom i intonacijom radi izražavanja vlastitoga stava i značenja informacija.
Učenik se uz čestu pomoć koristi naglaskom i intonacijom u poznatim porukama i situacijama radi izražavanja vlastitoga stava i značenja informacije.
Učenik se uz povremenu pomoć koristi naglaskom i intonacijom u porukama radi izražavanja vlastitoga stava i značenja informacije.
Učenik se samostalno koristi naglaskom i intonacijom u porukama radi izražavanja vlastitoga stava i značenja informacije.
A.4.3. Učenik čita prilagođene književne tekstove.
- razvija čitalačku pismenost čitajući radi užitka književne tekstove u mogućoj korelaciji s hrvatskim jezikom i po izboru učenika i učitelja
Učenik čita prilagođene književne tekstove prema prijedlogu učitelja s pomoću rječnika.
Učenik uz čestu pomoć čita prilagođene književne tekstove prema prijedlogu učitelja.
Učenik uz povremenu pomoć čita prilagođene književne tekstove prema prijedlogu učitelja.
Učenik samostalno čita prilagođene književne tekstove prema prijedlogu učitelja i prema vlastitome izboru.
A.4.4. Učenik govori tekst srednje dužine koristeći jezične strukture srednje razine složenosti.
- planira i priprema sadržaj i strukturu teksta
- povezuje elemente teksta u logičnu cjelinu koristeći odgovarajuće jezične strukture
- koristi se složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
- uređuje, tj. ispravlja svoj govor
Učenik uz stalnu pomoć planira i priprema tekst srednje dužine, povezuje elemente teksta, prenosi glavnu poruku teksta te upotrebljava učestale jezične strukture i složene leksičke strukture svojstvene jeziku struke. Uz stalnu pomoć ispravlja svoj govor.
Učenik uz čestu pomoć planira i priprema tekst srednje dužine, povezuje elemente teksta, prenosi glavnu poruku i ključne informacije teksta te upotrebljava odgovarajuće jezične strukture i složene leksičke strukture svojstvene jeziku struke. Uz čestu pomoć ispravlja svoj govor.
Učenik uz povremenu pomoć planira i priprema tekst srednje dužine, povezuje elemente teksta, prenosi glavnu poruku i ključne informacije te upotrebljava odgovarajuće jezične strukture i složene leksičke strukture svojstvene jeziku struke. Uz povremenu pomoć ispravlja svoj govor.
Učenik samostalno planira i priprema tekst srednje dužine, povezuje elemente teksta, prenosi glavnu poruku teksta te upotrebljava odgovarajuće jezične strukture i složene leksičke strukture svojstvene jeziku struke. Samostalno ispravlja svoj govor.
A.4.5. Učenik sudjeluje u dužemu planiranom razgovoru i dužemu jednostavnome neplaniranom razgovoru poznate tematike.
- planira i priprema sadržaj i strukturu razgovora
- sudjeluje u neplaniranome razgovoru poznate tematike
- upotrebljava odgovarajuće jezične strukture
- koristi se složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
Učenik uz stalnu pomoć planira, priprema i sudjeluje u planiranome razgovoru, sudjeluje u jednostavnome neplaniranom razgovoru poznate tematike te upotrebljava učestale jezične strukture i složene leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
Učenik uz čestu pomoć planira, priprema i sudjeluje u planiranome razgovoru, sudjeluje u jednostavnome neplaniranom razgovoru poznate tematike te upotrebljava odgovarajuće jezične strukture i složene leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
Učenik uz povremenu pomoć planira, priprema i sudjeluje u planiranome razgovoru, započinje i razvija komunikaciju u jednostavnome neplaniranom razgovoru poznate tematike te upotrebljava odgovarajuće jezične strukture i složene leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
Učenik samostalno planira, priprema i sudjeluje u planiranome razgovoru; započinje i razvija komunikaciju u neplaniranome razgovoru poznate tematike, govori tečno, točno i spontano te upotrebljava odgovarajuće jezične strukture i složene leksičke strukture svojstvene jeziku struke.
A.4.6. Učenik piše strukturiran tekst srednje dužine koristeći jezične strukture srednje razine složenosti.
- planira strukturu i sadržaj teksta
- organizira tekst u odlomke
- koristi se prikladnim veznim sredstvima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti
- primjenjuje pravopisna pravila
- koristi se složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke
- uređuje tj. ispravlja svoj tekst
Učenik uz stalnu pomoć piše djelomično strukturiran tekst srednje dužine koristeći se nekim veznim sredstvima, nekim prikladnim jezičnim strukturama i složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke te primjenjuje dio pravopisnih pravila. Uz stalnu pomoć ispravlja svoj tekst.
Učenik uz čestu pomoć piše djelomično strukturiran tekst srednje dužine s djelomično razrađenim idejama koristeći se nekim odgovarajućim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti te složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Uz čestu pomoć ispravlja svoj tekst.
Učenik uz povremenu pomoć piše tekst srednje dužine, organizira odlomke i razrađuje ideje, uglavnom se točno koristi prikladnim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti te složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Uz povremenu pomoć ispravlja svoj tekst.
Učenik samostalno i kreativno piše tekst srednje dužine, jasno organizira odlomke i precizno razrađuje ideje, točno se koristi prikladnim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti te složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Samostalno ispravlja svoj tekst.
preporuke za ostvarivanje ishoda
Preporučene teme: Moj svijet, Kupovina, Hrana i piće, Zemlje i nacionalnosti, Interesi, Zdravlje, Obrazovanje i svijet rada, Planovi za budućnost, Putovanja i turizam, Aktualne društvene teme, Znanost, umjetnost, mediji, moderna tehnologija, Aktivno građanstvo, Gospodarstvo, Ekologija i održivi razvoj
Leksičke strukture: Biraju se primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Od drugog se razreda ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred i usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Funkcije: opisivanje navika i rutinskih radnji, traženje i davanje uputa, izricanje vremena, upotreba brojeva, opisivanje ljudi, stvari i mjesta, opisivanje osjećaja, opisivanje prošlih događaja, izražavanje planova za budućnost, izražavanje (ne)slaganja, izražavanje obveze i potrebe, zamolbe i prijedlozi, uspoređivanje, izražavanje mišljenja, opisivanje nada i planova
Ključne gramatičke strukture: Present simple, Present continuous, Future forms, Articles, Past simple, Conditional clauses (types 1 and 2), Present perfect simple, Passive, Past continuous, Reported speech
Tekstne vrste - pisana produkcija: razglednica, strip, poster, (ne)formalno pismo, email, kratak članak, kratka priča, pjesma, osvrt (npr. na knjigu, predstavu, film), prepričavanje, intervju, osobni dnevnik, prezentacija, biografija, letak, blog, bilješke, recept, reklamne poruke, životopis, molba, oglas, video uradak, prijava za posao, prijava za stipendiju, upute te ostale vrste specifične za jezik struke
Metodičke preporuke: Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja uz kognitivni pristup jeziku, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
B.4.1. Učenik raspravlja o informacijama o zemljama ciljnoga jezika i drugim kulturama.
- proširuje raspon informacija o drugim kulturama
- utvrđuje i analizira sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama
- prosuđuje primjerenost zaključaka o vlastitoj kulturi i drugim kulturama
Učenik uz stalnu pomoć proširuje raspon informacija o drugim kulturama te obrazlaže sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama.
Učenik uz čestu pomoć obrazlaže sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama te tumači zaključke o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
Učenik uz povremenu pomoć procjenjuje sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama te zaključke o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
Učenik samostalno procjenjuje sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama te primjerenost zaključaka o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.
B.4.2. Učenik prilagođava zadane komunikacijske obrasce u različitim, unaprijed određenim kontekstima.
- mijenja naučene komunikacijske obrasce za izražavanje različitih društvenih funkcija jezika
- prilagođava obrasce vlastitim potrebama u komunikacijskoj situaciji
Učenik uz stalnu pomoć, na temelju predloška, primjenjuje naučene komunikacijske obrasce.
Učenik uz čestu pomoć i u nekim slučajevima primjenjuje naučene komunikacijske obrasce.
Učenik uz povremenu pomoć i u većini slučajeva primjereno izabire i koristi se naučenim komunikacijskim obrascima.
Učenik samostalno prilagođava i koristi se naučenim komunikacijskim obrascima.
B.4.3. Učenik preispituje i procjenjuje predrasude i stereotipe na svim razinama i u svim oblicima te predlaže strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
- provjerava točnost informacija o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika i drugim kulturama
- ističe (vlastita) pogrešna shvaćanja i upozorava na njihove posljedice
- izabire strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda primjerene kontekstu
Učenik uz stalnu pomoć istražuje informacije o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika te upozorava na (vlastita) pogrešna shvaćanja.
Učenik uz čestu pomoć dovodi u vezu različite informacije o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika, preispituje (vlastita) pogrešna shvaćanja o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika te se koristi strategijama za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
Učenik uz povremenu pomoć komentira različite informacije o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika i (vlastita) pogrešna shvaćanja o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika te preispituje strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
Učenik samostalno provjerava točnost informacija o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika, komentira (vlastita) pogrešna shvaćanja o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika te samostalno predlaže strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.
B.4.4. Učenik prepoznaje i objašnjava utjecaj međukulturnih iskustava na oblikovanje vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima.
- izdvaja vlastita inicijalna uvjerenja i stavove prema drugima
- navodi promjene vlastitih uvjerenja i stavova koje su uslijedile kao rezultat međukulturnih iskustava
Učenik uz stalnu pomoć opisuje vlastita inicijalna uvjerenja i stavove prema drugima.
Učenik uz čestu pomoć opisuje promjene vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima.
Učenik uz povremenu pomoć objašnjava promjene vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima.
Učenik samostalno objašnjava promjene vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima i daje primjere.
preporuke za ostvarivanje ishoda (4. i 5. ciklus)
Odgojno-obrazovni ishodi u ovoj domeni ostvaruju se, na temelju istih jezičnih sadržaja, usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda u domeni Komunikacijska jezična kompetencija.
SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
odgojno -obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
C.4.1. Učenik povezuje i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
- koristi se raznim tehnikama naglašavanja radi razumijevanja teksta
- izdvaja i zapisuje glavne poruke, ključne i specifične informacije i implicitne poruke
- piše bilješke
- koristi se jezičnim i drugim vrstama natuknica radi rekonstruiranja značenja slušanih i čitanih tekstova
Učenik uz stalnu pomoć povezuje i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć povezuje i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć povezuje i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
Učenik samostalno i učinkovito povezuje i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.
C.4.2. Učenik povezuje i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
- istražuje različite pristupe učenju i rješavanju zadataka i koristi se njima radi unapređenja učenja
- bilježi napredak u učenju tekstom srednje dužine
Učenik uz stalnu pomoć povezuje i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć povezuje i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć povezuje i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
Učenik samostalno i učinkovito povezuje i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.
C.4.3. Učenik povezuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
- stvara pozitivan stav pozitivnim izjavama tijekom rada na zadatku
- upravlja vlastitim emocionalnim stanjem i primjenjuje tehnike opuštanja radi uspješnijega učenja
- planira i upravlja radom u skupini na projektima unutar redovnoga učenja i poučavanja
Učenik uz stalnu pomoć povezuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Učenik uz čestu pomoć povezuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć povezuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
Učenik samostalno i učinkovito povezuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.
C.4.4. Učenik povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja: propituje i vrednuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima.
- pokazuje interes za povezivanjem širokoga raspona povezanih, ali i različitih područja/tema
- pokazuje prilagodljivost u otkrivanju novih značenja i odnosa među pojmovima i idejama
- u govoru i pisanju koristi se humorom
Učenik uz stalnu pomoć povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik uz čestu pomoć povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik uz povremenu pomoć i učinkovito povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
Učenik samostalno i učinkovito povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.
C.4.5. Učenik povezuje i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja: propituje i vrednuje mišljenja, stavove i vrijednosti primjenjujući ih u rješavanju problemskih situacija povezanih s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima.
- definira i pojašnjava problem procjenjujući koliko su iznesene činjenice ili mišljenja i stavovi koherentni, uzročno-posljedično povezani i jesu li zaključci logički utemeljeni
- izražava samouvjerenost u vlastitome logičkom prosuđivanju
Učenik uz stalnu pomoć povezuje i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik uz čestu pomoć povezuje i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik uz povremenu pomoć i učinkovito povezuje i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
Učenik samostalno i učinkovito povezuje i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.
C.4.6. Učenik interpretira i uspoređuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, primjenjuje osnovna pravila za citiranje izvora te izvodi prezentacije srednje dužine i srednje složenih sadržaja.
- razvija sposobnost tumačenja i razlikovanja informacija/poruka iz različitih vrsta tekstova kao i razlikovanja različitih vrsta izvora te razmjenjivanja informacija radi objektivnoga izvještavanja
Učenik uz stalnu pomoć interpretira i uspoređuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, primjenjuje osnovna pravila za citiranje te priprema i izvodi prezentacije srednje dužine i srednje složenih sadržaja.
Učenik uz čestu pomoć interpretira i uspoređuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, primjenjuje osnovna pravila za citiranje te priprema i izvodi prezentacije srednje dužine i srednje složenih sadržaja.
Učenik uz povremenu pomoć interpretira i uspoređuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, uglavnom učinkovito primjenjuje osnovna pravila za citiranje te priprema i izvodi prezentacije srednje dužine i srednje složenih sadržaja.
Učenik samostalno interpretira i uspoređuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, učinkovito primjenjuje osnovna pravila za citiranje te priprema i izvodi prezentacije srednje dužine i srednje složenih sadržaja.
preporuke za ostvarivanje ishoda (4. i 5. ciklus)
Osnovne i složene strategije učenja jezika, tehnike kreativnoga izražavanja i vještine kritičkoga mišljenja primjenjuju se u učenju i poučavanju istih jezičnih sadržaja s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija .
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
E. POVEZANOST S ODGOJNO-OBRAZOVNIM PODRUČJIMA, MEĐUPREDMETNIM TEMAMA I OSTALIM PREDMETIMA
Zajednički cilj svih predmeta unutar jezično-komunikacijskoga područja jest usklađeno poticanje i razvijanje svjesne upotrebe jezika kao temelja za stjecanje i prijenos znanja, vještina, stavova i vrijednosti te razvoj vještina apstraktnoga i kritičkoga mišljenja koji tvore osnovu uspješnoga obrazovanja.
Ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda kurikuluma nastavnoga predmeta Engleski jezik, uz jezično-komunikacijsku, omogućeno je razvijanje i drugih temeljnih kompetencija koje proizlaze iz Okvirnoga nacionalnog kurikuluma.
Engleski jezik je, uz ostale strane jezike, zbog svoje predmetne posebnosti, tj. činjenice da je jezik istodobno i sadržaj i sredstvo učenja i poučavanja, ovisno o ciklusu povezan sa svim odgojno-obrazovnim područjima i međupredmetnim temama te gotovo svim nastavnim predmetima.
Zbog prirode sadržaja učenja i poučavanja koji, između ostalog, uključuju jezične sadržaje, različite aspekte ljudskoga postojanja, kulturno nasljeđe i kulturu življenja te povijest i umjetnost, povezanost se prvenstveno ostvaruje s jezično-komunikacijskim, društveno-humanističkim i umjetničkim područjem. Povezanost se ostvaruje i s drugim odgojno-obrazovnim područjima: prirodoslovnim, tehničkim i informatičkim, matematičkim te tjelesnim i zdravstvenim, ovisno o njihovoj zastupljenosti u pojedinome ciklusu.
Odgojno-obrazovni ishodi engleskoga jezika izravno odražavaju očekivanja definirana kurikulumima pojedinih međupredmetnih tema ( Učiti kako učiti , Osobni i socijalni razvoj , Građanski odgoj i obrazovanje i Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije ), dok se druge međupredmetne teme realiziraju izborom sadržaja na engleskome jeziku.
Na razini nastavnih predmeta Engleski je jezik sadržajno i metodološki blisko povezan s materinskim te s drugim stranim jezicima. Integriranim učenjem jezika i sadržaja stvara se veza sa svim nastavnim predmetima, a učenju jezika dodaje element svrhovitosti. U kasnijim se ciklusima ovakav način rada usklađuje sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Važnost engleskoga kao jezika globalne komunikacije čini ga neizostavnim dijelom različitih projektnih zadataka, interdisciplinarnih i transdisciplinarnih programa te učenikova samostalnoga rada i cjeloživotnoga učenja.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
F. UČENJE I POUČAVANJE
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Iskustva učenja
U učenju i poučavanju engleskoga jezika poučavanje je usmjereno na učenika i njegov proces učenja. Sukladno tomu načelu, uz ostvarivanje postavljenih odgojno-obrazovnih ishoda i realizaciju predmetno specifičnih zadanih ciljeva, raznolikost iskustava učenja pridonosi cjelovitomu razvoju učenika, a posebno razvoju učenikove samostalnosti i kompetencija za cjeloživotno učenje.
Raznolika iskustva učenja proizlaze iz organizacije odgojno-obrazovnoga procesa. Kako bi učenici ovladali jezikom, primjenjuju se različite aktivnosti učenja kao što su projektna nastava, učenje usmjereno na rješavanje problema, učenje u izvanškolskome okružju, istraživačko učenje i slično, s naglaskom na suradničko i iskustveno učenje. Takvi su oblici rada usmjereni ovladavanju vještinama za upotrebu jezičnoga znanja u komunikacijskome činu, tj. povezivanju znanja iz različitih domena u smislene cjeline i razvoju sposobnosti primjene naučenoga u različitim problemskim situacijama.
Cilj i svrha svih aktivnosti u procesu učenja i poučavanja engleskoga jezika jasni su i razumljivi svim učenicima. Te su aktivnosti usmjerene ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda iz svih triju domena koji čine zaokruženu cjelinu unutar pojedine godine učenja engleskoga jezika. Pred svakog se učenika postavljaju primjereno visoka, pozitivna očekivanja koja uvažavaju individualne razlike, potiču autonomiju i odgovornost za vlastito učenje te su jasno definirana i usklađena s razvojnim mogućnostima učenika. Postavljena očekivanja potiču učenika na stalnu uključenost u proces učenja i na ostvarivanje trajnoga napretka i dobrobiti za cjeloviti osobni i socijalni razvoj.
Budući da su pozitivne emocije i pozitivni stavovi o engleskome jeziku i kulturi, kao i osobni interesi i motivacija za učenje, od iznimne važnosti u učenju i razvoju pozitivnih uvjerenja o vlastitoj uspješnosti u ovladavanju engleskim jezikom, učenika se usmjerava k razumijevanju uloge engleskoga jezika u svijetu te opće potrebe za razvojem osobne višejezičnosti i višekulturnosti.
Primjenom pristupa učenju koji omogućuju povezivanje učenja s prethodnim znanjima i vještinama te s osobnim životom, učenika se, uvažavajući njegove interese i potrebe povezane s nastavkom obrazovanja i izabranim profesionalnim putom, priprema za cjeloživotno učenje. Potiču se procesi kreativnoga izražavanja i kritičkoga mišljenja, a iskustva učenja usložnjavaju se primjereno razvojnoj dobi učenika. Sve složenije strategije i pristupi učenju potiču kod učenika razvoj vještina upravljanja vlastitim učenjem i donošenjem odluka.
Da bi se zadovoljile odgojno-obrazovne potrebe učenika s teškoćama, kurikulum se prilagođava u skladu sa smjernicama Okvira za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama.
Da bi se zadovoljile odgojno-obrazovne potrebe darovitih učenika, uvodi se razlikovni kurikulum u skladu sa smjernicama Okvira za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća darovite djece i učenika.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Uloga učitelja
Autonomija učitelja, koju čini skup profesionalnih sloboda, podrazumijeva promišljanje vlastitoga rada, samostalno donošenje odluka vezanih uz implementaciju kurikuluma, izbor metoda poučavanja, vlastiti izbor materijala za poučavanje i kontinuirani profesionalni razvoj. Profesionalnost učitelja uz jezičnu i metodičku stručnost, kompetencije i osobnost, uključuje i kvalitetnu komunikaciju s dionicima odgojno-obrazovnoga procesa, odgovornost prema učeniku, školi i cjelokupnoj zajednici radi određivanja i postizanja ciljeva u procesu učenja i poučavanja engleskoga jezika.
Učitelj izabire strategije poučavanja kako bi se što učinkovitije ostvarili odgojno-obrazovni ishodi određeni kurikulumom. One su važan čimbenik suvremenoga učenja i poučavanja usmjerenoga na učenika u kojoj učitelj i učenici imaju podjednako aktivnu ulogu.
Osnovne strategije kojima učitelj poučava engleski jezik te upravlja učenjem su:
− izravno poučavanje (uz manji stupanj sudjelovanja učenika)
− poučavanje vođeno otkrivanjem i razgovorom (neizravno, istraživačko ili iskustveno poučavanje) čiji je temelj suradničko i interaktivno učenje
− samostalno učenje s pomoću povratnih informacija učitelja.
Strategije poučavanja ostvaruju se upotrebom modela poučavanja koji se razlikuju od tradicionalnih u kojima je učitelj predstavljao prenositelja znanja. U suvremenome učenju i poučavanju učitelj:
− usmjerava učenje stavljajući naglasak na zajedničko sudjelovanje učenika i učitelja u procesu učenja
− mentor je i osobnim primjerom pokazuje učenicima kako pristupiti informacijama i tumačiti ih
− odgovara na pitanja i daje povratnu informaciju o napretku učenja razvijajući pritom učenikovu samostalnost
− cjeloživotni je učenik koji stječe i stvara nova znanja zajedno sa svojim učenicima.
Učitelj planira, kombinira i izmjenjuje znanstveno utemeljene strategije poučavanja primjerene učenikovim razvojnim mogućnostima i potrebama kako bi se ostvarili odgojno-obrazovni ishodi. Učitelj se koristi strategijama poučavanja koje potiču učenike na razmišljanje o vlastitome učenju, o tome što trebaju znati i moći, na povezivanje s usvojenim znanjima i vještinama (vertikalno usklađivanje) i na primjenjivanje novostečenih znanja i vještina u drugim predmetima i područjima (horizontalno usklađivanje).
Kako bi svakomu učeniku pružio mogućnost dosizanja visokih razina postignuća, učitelj stvara uvjete koji potiču proces učenja, prepoznaje osobne predispozicije svakoga učenika, njegove prednosti i slabosti te diferencira svoje poučavanje birajući metode i aktivnosti koje učeniku najbolje odgovaraju i koje dovode do učinkovitoga usvajanja djelatnosti slušanja, govorenja, čitanja, pisanja i jezičnoga posredovanja u učenju i poučavanju engleskoga jezika.
S promjenama u procesu učenja i poučavanja mijenjaju se i pristupi vrednovanju. Učitelj ne vrednuje samo ono što poučava, nego i prati način na koji učenici uče imajući u vidu da inovativni pristup poučavanju zahtijeva inovativne pristupe vrednovanju.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Grupiranje učenika
S obzirom na to da je prirodan način usvajanja jezika njegova upotreba i stalna komunikacija, jedan je od objektivnih preduvjeta za ostvarivanje komunikacijskoga pristupa i učinkovito učenje i poučavanje engleskoga jezika rad s manjim brojem učenika u skupini. Preporučuje se grupiranje učenika u obrazovne skupine, ne veće od 15 učenika, unutar jednoga razreda na temelju rezultata dijagnostičkoga mjerenja koje se provodi svake godine uz neophodno omogućivanje horizontalne prohodnosti. Takvo se grupiranje preporučuje od trećega ciklusa nadalje, vodeći računa o tome da se mješovitim razrednim odjeljenjima u srednjim strukovnim školama omogući podjela prema zanimanjima kako bi se osiguralo adekvatno ovladavanje jezikom struke te da se učenicima kojima je engleski drugi strani jezik prepusti odluka žele li učiti jezik kao početnici ili nastavljači. Grupiranje učenika regulira se kurikulumom škole.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Okružje za učenje
Učenje i poučavanje odvija se u sigurnome i poticajnome okružju u kojemu se štiti fizičko i psihičko zdravlje učenika i učitelja, omogućuje razvoj učenikova osobnoga identiteta te njeguje kultura zajedništva i međusobnoga poštovanja. Učenik usvaja znanja i razvija vještine, komunicira i surađuje, prati svoje učenje te daje i prima povratne informacije koristeći ih za učinkovitije ovladavanje jezikom. U takvome se okružju razvija humanost, prihvaćaju različitosti, prepoznaje važnost pozitivnih emocija i motivacije za učenje, te se potiče kritičko mišljenje, istraživanje i kreativnost.
Učitelj nastoji školsko okružje učiniti poticajnim, povezati ga sa svijetom izvan škole i omogućiti učenicima učenje u stvarnim životnim situacijama, u obitelji, lokalnoj i široj zajednici, primjerice uključivanjem kulturnih posebnosti, aktualnih tema u zemlji i svijetu, organiziranjem izvanučioničke nastave, ugošćivanjem govornika engleskoga jezika i digitalnim povezivanjem s drugim učenicima diljem Europe i svijeta. Digitalno je okružje posebno važno jer, osim obrazovnih sadržaja, pruža mogućnost za međukulturne susrete i autentičnu komunikaciju s govornicima engleskoga jezika.
Učitelj njeguje učenikovo samopouzdanje i održava njegovu motivaciju za učenjem engleskoga jezika stvarajući uvjete za slobodnu i smislenu komunikaciju pri čemu se pogreške smatraju prilikama za učenje i sastavnim dijelom ovladavanja stranim jezikom. Tijek i dinamika aktivnosti prilagođavaju se individualnim razlikama među učenicima, odnosno njihovu prethodnome znanju, sposobnostima, strategijama učenja, interesima, uvjerenjima o vlastitoj uspješnosti u učenju, socijalnome i kulturnome podrijetlu. Uz izmjenu različitih izvora i aktivnosti, učenicima se postavljaju izazovi te im se omogućuje ostvarivanje uspjeha i, uz razvoj samopouzdanja u upotrebi jezika, ovladavanje sve složenijim procesima mišljenja i učenja. Prepoznaje se i potiče uloženi trud, a učenikov se napredak prati i vrednuje usporedbom njegove trenutne i prethodnih razina ovladanosti jezikom. Na taj se način izgrađuje učenikovo samopoštovanje i pozitivna slika o sebi kao pojedincu i kao međukulturno kompetentnome govorniku engleskoga jezika.
Uvažavajući društvenu prirodu učenja, učitelj stvara uvjete za suradničko učenje usmjereno na konkretan cilj i razvoj samosvijesti, uz fleksibilnu organizaciju rada koja, uz suradništvo, integrira individualizam i kompetitivnost. Suradništvo je vidljivo i u odnosu učenik – učitelj: pojedine se odluke, poput izbora materijala i aktivnosti u skladu s potrebama, željama i interesima učenika te pravila ponašanja u školskome i izvanškolskome okružju, donose zajednički.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Materijali i izvori
Učitelj izabire, izrađuje i koristi se nastavnim materijalima iz odgovarajućih izvora u skladu s planiranim aktivnostima koje su usmjerene ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda vodeći računa o razvojnoj dobi, razini ovladanosti jezikom te interesima i potrebama učenika. To uključuje i materijale za integrirano učenje jezika i sadržaja čime se nastavni predmet Engleski jezik povezuje sa sadržajima drugih područja i predmeta i potiče multidisciplinarnost.
Osim odobrenih udžbenika i pomoćnih nastavnih sredstava, učitelj se koristi prilagođenim i izvornim materijalima uključujući digitalne, interaktivne i multimedijske sadržaje. Učenici su aktivni sudionici procesa izbora materijala čime se potiče njihova samostalnost i odgovornost za učenje. Nastavni materijali učenicima su smisleni i razumljivi, potiču na istraživanje i propitivanje znanja, pretpostavki, ideja i ponašanja čime pozitivno utječu na razvoj kritičkoga i kreativnoga mišljenja.
Učitelj potiče učenike na izradu vlastitih sadržaja i njihovo dijeljenje s drugim dionicima odgojno-obrazovnog procesa u školskome i izvanškolskome okružju, uz pretpostavku osiguranja zaštite identiteta učenika.
Slika 3. Grafički prikaz odnosa učenika i učitelja
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
G. VREDNOVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA U PREDMETU
Vrednovanje odgojno-obrazovnih ishoda u nastavnome predmetu Engleski jezik u skladu je s načelima postavljenima Okvirom za vrednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnim i srednjim školama. U sklopu kurikuluma nastavnoga predmeta opisuju se elementi i pristupi vrednovanju te načini davanja povratnih informacija i izvješćivanja o usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda.
Elementi vrednovanja u Engleskome jeziku su znanja i vještine definirane odgojno-obrazovnim ishodima unutar domene Komunikacijska jezična kompetencija . Iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija vrednuju se ishodi koje se odnose na znanja o vlastitoj i drugim kulturama te na vještine međukulturnog ophođenja i njihova se ostvarenost (pr)ocjenjuje posredno kroz vrednovanje ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija . Iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom na isti se način, posredno kroz vrednovanje ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija , (pr)ocjenjuje ishod koji se odnosi na vještinu primjene medijske pismenosti. Ostvarenost ostalih ishoda iz druge i treće domene prati se i formativno vrednuje pomoću ljestvice procjene od triju stupnjeva: potrebna podrška, dobro, izvrsno.
Elementi (pr)ocjenjivanja su jezične djelatnosti: slušanje s razumijevanjem, čitanje s razumijevanjem, govorenje i pisanje. Elementi (pr)ocjenjivanja razlikuju se u pojedinim ciklusima jer ovise o razvojnoj dobi učenika. U prvome ciklusu (pr)ocjenjuje se ostvarenost ishoda u govorenju i slušanju, a od drugoga ciklusa nadalje i u čitanju i pisanju. Učenička se izvedba procjenjuje temeljem kriterija koji se izrađuju u skladu s unaprijed određenim znanjima o jeziku i vještinama za upotrebu jezičnoga znanja u komunikacijskome činu koje se ispituju i koje su jasno opisane za svaku razinu postignuća. Jezični sadržaji sastavni su dio četiriju djelatnosti. Ovladanost jezičnim sadržajima (pr)ocjenjuje se integrirano tj. leksičke i gramatičke strukture smatraju se kriterijima ostvarenosti ishoda za djelatnosti unutar domene Komunikacijska jezična kompetencija .
Funkcionalni aspekt jezika ima prednost pred formalnim aspektom te su zbog toga kriteriji razumljivosti poruke i ostvarenja jezične interakcije nadređeni kriteriju točnosti. Pri vrednovanju vodi se računa o činjenici da ovladavanje jezičnim zakonitostima nije samo sebi svrha, već je sredstvo za ostvarivanje uspješne komunikacije te da su pogreške u jezičnome izričaju prihvatljiva i očekivana sastavnica ovladavanja jezikom.
Učinkovito vrednovanje za učenje uključuje učiteljevo kontinuirano i sustavno prikupljanje i bilježenje informacija o ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda tijekom odgojno-obrazovnoga procesa. Ono je sastavni dio procesa učenja i poučavanja koji ne dovodi do ocjena. Usmjereno je na poticanje refleksije o učenju, razumijevanje procesa i rezultata učenja te na povećanje učinkovitosti učenja i poučavanja. Vrednovanje za učenje uključuje različite formalne i neformalne metode te raznolike formate poput postavljanja pitanja, provjere domaćih zadaća, kraćih pisanih provjera znanja, rubrika, lista provjere, anegdotskih zabilješki, portfolija, opažanja itd.
Vrednovanje kao učenje podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja uz stalnu podršku učitelja, a odvija se sustavnom samorefleksijom, samovrednovanjem i vršnjačkim vrednovanjem kako bi se učenika poticalo na samostalnost i samoreguliranje učenja, tj. na razvoj svijesti o vlastitome učenju. U ovome se procesu vrednovanja koriste portfolio, autobiografija međukulturnih susreta, dnevnik učenja, rubrike za samovrednovanje i vršnjačko vrednovanje i slično. Učenici su uključeni u izradu kriterija za vrednovanje i samovrednovanje što doprinosi njihovu razumijevanju razine usvojenosti znanja i razvijenosti vještina i stavova potrebnih za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda. Kao ni vrednovanje za učenje, niti ovaj proces ne dovodi do ocjena, već kvalitativnih povratnih informacija.
Vrednovanje naučenoga prvenstveno je sumativno, a može služiti i u formativne i dijagnostičke svrhe, za planiranje daljnjega učenja i poučavanja. Svrha mu je utvrđivanje razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulumom Engleskoga jezika tijekom ili na kraju školske godine kao i ukazivanje na vidove komunikacijske kompetencije koji zahtijevaju poboljšanje. Ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda vrednuje se s obzirom na definirane razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Učitelj pri vrednovanju za svaki element (pr)ocjenjivanja prema tim razinama razrađuje opisivače koji određuju opseg znanja, dubinu razumijevanja i stupanj razvijenosti vještina potreban za određenu (pr)ocjenu. Koriste se usmene i pisane provjere znanja, portfolio, učenički projekti, rasprave, debate, eseji, simulacije itd. (Pr)ocjena se temelji na jednoj ili više metoda vrednovanja. Metode i sadržaji provjere odgovaraju zahtjevima jezične upotrebe u stvarnim jezičnim, situacijskim i kulturnim uvjetima u kojima se traži upotreba različitih znanja, vještina i sposobnosti. Pri tome se vodi računa o definiranim kriterijima vrednovanja, o izboru valjanih i pouzdanih metoda te sigurnosti i transparentnosti procesa – svrha vrednovanja, sadržaji, postupci, oblik, sastavnice i trajanje ispita, način i kriteriji bodovanja i rezultati unaprijed su definirani i jasni učitelju, učeniku i roditelju.
Sustavnim i redovitim izvješćivanjem o učenikovu napredovanju u svim domenama daje se povratna informacija o razini ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda te predlažu načini i postupci potrebni za njihovo poboljšanje.
Pri određivanju zaključne (pr)ocjene učitelj uzima u obzir ostvarenost ishoda provjerenu različitim metodama vrednovanja u više vremenskih točaka. Tijekom svih odgojno-obrazovnih ciklusa zaključna (pr)ocjena proizlazi neposredno iz razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija i posredno iz domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom . Tijekom prvoga ciklusa ostvarenost ishoda iz triju domena ima podjednak udio u zaključnoj procjeni, a od drugoga ciklusa nadalje daje se veća težina ostvarenosti ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija . Ostvarenost ishoda iz dviju domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom koji se odnose na znanja i vještine (znanja o vlastitim i drugim kulturama, vještina međukulturnog ophođenja, te medijska pismenost) ulazi u završnu (pr)ocjenu te se u prvome ciklusu navodi u kvalitativnome osvrtu. Tijekom učenja i poučavanja engleskoga jezika potrebno je poticati i pratiti i ostvarenost ishoda iz domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom koji ne ulaze u završnu (pr)ocjenu. Ostvarenost tih ishoda formativno se prati i opisuje se njihov razvoj u prvom i drugom ciklusu, a od trećeg ciklusa nadalje učitelj formalno izvještava koristeći se ljestvicom procjene od triju stupnjeva: potrebna podrška, dobro, izvrsno. Na isti način izvješćuje se o razvoju elemenata generičkih kompetencija odgovornosti, samostalnosti i samoinicijativnosti te komunikacije i suradnje.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
DODATAK A: Popis literature
Andraka, M. i Bogdanić, S. (2004). Ništa kontra gramatike. U A. Bežen (ur.), Zbornik Učiteljske akademije u Zagrebu 1 (7) (str. 71–77). Zagreb: Učiteljska akademija.
Bagarić, V. (2003). Implicitno ili eksplicitno učenje i poučavanje stranog jezika? U D. Stolac, N. Ivanetić i B. Pritchard (ur.), Psiholingvistika i kognitivna znanost u hrvatskoj primijenjenoj lingvistici (str. 17–28). Zagreb, Rijeka: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku.
Bagarić, V. (2004). Jednostavna i kompleksna gramatička pravila u učenju i poučavanju stranih jezika. U D. Stolac, N. Ivanetić i B. Pritchard (ur.), Suvremena kretanja u nastavi stranih jezika (str. 7–22). Zagreb, Rijeka: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku.
Bagarić, V. (2007). Razina komunikacijske kompetencije učenika engleskoga i njemačkoga jezika u pisanju i govorenju. Metodika , 8 (1), 221–238.
Balenović, K. i Medved Krajnović, M. (2013). The and A in the interlanguage of Croatian primary school learners. U J. Mihaljević Djigunović i M. Medved Krajnović (ur.), UZRT 2012: Empirical Studies in English Applied Linguistics (str. 36–44). Zagreb: FF press.
Barrett, M. (2007). Children’s Knowledge, Beliefs and Feelings about Nations and National Groups . Hove: Psychology Press.
Barrett, M. i Oppenheimer, L. (2011). Findings, theories and methods in the study of children's national identifications and national attitudes. European Journal of Developmental Psychology , 8 (1), 5–24.
Bennett, M. J. (1997). How not to be a fluent fool: Understanding the cultural dimension of language. In A. E. Fantini & J. C. Richards (Ur.), New ways in teaching culture, New ways in TESOL series II : Innovative classroom techniques, Alexandria, VA: TESOL, 16–21.
Berk, L. E. (2008). Psihologija cjeloživotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Biber, D., Johansson, S., Leech, G., Conrad, S. i Finegan, E. (2007). Longman Grammar of Spoken and Written English . Essex: Pearson Education Limited.
Biber, D. i Reppen, R. (2002). What does frequency have to do with grammar teaching? Studies in Second Language Acquisition , 24 (2), 199-208.
Buljan Culej, J. (ur.). (2012a). Prvo europsko istraživanje jezičnih kompetencija: Završno izvješće. Zagreb: Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
Buljan Culej, J. (2012b). Preliminarni hrvatski rezultati prvoga Europskog istraživanja jezičnih kompetencija . Zagreb: Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
Byram, M. (1997). Teaching and Assessing Intercultural Communicative Competence . London: Multilingual Matters.
Byram, M. i Zarate, G. (1997). Definitions, objectives and assessment of sociocultural competence. U M. Byram, G. Zarate i G. Neuner (ur.), Sociocultural competence in language learning and teaching . Strasbourg: Council of Europe Publishing.
Byram, M., Gribkova, B. i Starkey, H. (2002). Developing The Intercultural Dimension In Language Teaching; Language Policy Division; Directorate of School, Out-of-School and Higher Education ; DGIV. Strasbourg: Council of Europe.
Cameron, L. (2005). Teaching Languages to Young Learners . Cambridge: Cambridge University Press.
Candelier, M., Camillieri-Grima, A., Castellotti, V., de Pietro, J.-F., Lorincz, I., Meißner, F.-J., Noguerol, A. i Schröder-Sura, A. (2012). A Framework of Reference for Pluralistic Approaches to Languages and Cultures. Competences and resources. Graz/Strasbourg: European Centre for Modern Languages/Council of Europe Publishing. < http://www.ecml.at/tabid/277/PublicationID/82/Default.aspx > Pristupljeno 15. 3. 2015.
Carter, R. i McCarthy, M. (2010). Cambridge Grammar of English . Cambridge: Cambridge University Press.
Cohen, A. D. (1998). Strategies in Learning and Using a Second Language . Harlow: Longman.
Cohen, A. D. (2010). 2010. Focus on the language learner: Styles, strategies and motivation. U N. Schmitt (ur.), An introduction to applied linguistics (str. 161 178). 2nd ed. London: Hodder Education.
Cook, V. (1992). Evidence for multicompetence. Language Learning , 42 , 557–591.
Cook, V. (2002). Background to the L2 User. U V. Cook (ur.), Portraits of the L2 User (str. 1–28). Clevedon: Multinlingual Matters.
Cook, V. (2008). Second Language Learning and Language Teaching. London: Hodder Education.
Cowan, R. (2008). The Teacher’s Grammar of English. Cambridge: Cambridge University Press.
Crystal, D. (2005). The Cambridge Encyclopedia of the English Language . Cambridge: Cambridge University Press.
Curriculum and Standards Framework II . Preuzeto 12. prosinca 2015. s
http://pegsnet.pegs.vic.edu.au/dvd/studentlearningdvd/CSFCD/en/koen.htm
De Boer, H., Donker-Bergstra, A. S., i Kostons, D. D. N. M. (2013). Effective strategies for self-regulated learning: A meta-analysis . Groningen: GION, Rijksuniversiteit Groningen.
Developing intercultural competence through education. Pestalozzi series No. 3 (2014). Strasbourg: Council of Europe.
DeKeyser, R. M. (2005). What makes learning second-language grammar difficult? A review of issues. U DeKeyser, R. M. (ur.), Grammatical Development in Language Learning (str. 1-25), Malden, MA: Blackwell Publishing.
Dörnyei, Z. (2005). The Psychology of the Language Learner: Individual Differences in Second Languge Acquisition . Mahwah, NJ: Lawrence Erlbaum Associates, Inc.
Ellis, R. (1985). Understanding Second Language Acquisition. Oxford: Oxford University Press.
Fantini, A. 2010. Language an Essential Component of Intercultural Communicative Competence. In ed. J. Jackson Handbook on Intercultural Communication , Oxon: Routledge. 263–278.
Filipović, R. (1971). Kontakti jezika u teoriji i praksi: prinosi metodici nastave živih stranih jezika. Zagreb: Školska knjiga.
Gačić, M. (2009). Gramatika engleskoga jezika struke . Zagreb: Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Školska knjiga.
Galetic, V. i Jelaska, Z. (2011). Tipizacija i formalna kvantifikacija prototipnosti u ovladavanju jezikom. LAHOR , 11 , 39–64.
Gass, S. M. i Selinker, L. (2008). Second language acquisition: An introductory course. New York: Routledge.
Golub, K. i Novak, B. (2013). Engleski kao glavni strani jezik naspram hrvatskoga kao materinjeg. Zbornik radova Međimurskog veleučilišta u Čakovcu , 4 (1), 29–35.
Griffiths, C. (2004). Language Learning Strategies: Theory and Research . Preuzeto s: http://crie.org.nz/research-papers/c_griffiths_op1.pdf
Halpern, D., Stephenson, C. i Williams, P. (2009). Critical Thinking; A Model Of Intellectual Development; Metacognition; Cognitive Strategies and Skills; Critical Thinking Assessment. Preuzeto s: http://www.education.com/reference/article/critical-thinking/
Harmer, J. (2001). The Practice of English Language Teaching. Harlow: Pearson Education.
Holliday, A. (2000). Culture as constraint or resource: Essentialist versus non-essentialist views. IATEFL Language and Cultural Studies SIG Newsletter , 18, 38–40.
Hrvatski nacionalni obrazovni standard od 1. do 8. razreda , Engleski jezik (prvi, drugi). Preuzeto 25. rujna 2015. s http://hpkz-napredak.hr/wp-content/uploads/sites/387/2015/08/Engleski_prvi_jezik_1-8-radna_verzija.pdf
Hyland, K. (2004). Second Language Writing . Cambridge: Cambridge University Press.
James, C. (1998). Errors in Language Learning and Use. Exploring Error Analysis. London: Longman.
Jelaska, Z. (2005). Hrvatski kao drugi i strani jezik . Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.
Keller, J. M. i SpringerLink (Online service) (2010, 2009). Motivational design for learning and performance: The ARCS model approach (1. Aufl. ed.). Boston, MA: Springer Science+Business Media, LLC. doi:10.1007/978-1-4419-1250-3
Key Competencies: A developing concept in general compulsory education (2002). Eurydice. Survey 5. European Commission.
Kovačević, M. (2006). Istraživanja engleskoga kao prvoga i drugoga jezika. Strani jezici , 35 (4), 395–405.
Larsen-Freeman, D. (2001). Teaching Language: From Grammar to Grammaring. Boston, MA: Heinle and Heinle.
Lightbown, P. M. i Spada, N. (2006). How Languages are Learned . Oxford: Oxford University Press.
Marković, N. (ur.). (2010). Kvalitativna analiza ispita provedenih 2008. godine u osnovnim školama: engleski i njemački jezik . Zagreb: Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
McKay, S. L. (2012). Principles of teaching English as an international language. U L. Alsagoff, S. L. McKay, G. Hu i W. A. Renandya (ur.), Principles and practices for teaching English as an international language , New York: Routledge, 28–46.
Medved Krajnović, M. (2010). Od jednojezičnosti do višejezičnosti: Uvod u istraživanja procesa ovladavanja inim jezikom. Zagreb: Leykam international.
Mihaljević Djigunović, J. (1998). Uloga afektivnih faktora u učenju stranoga jezika. Zagreb: Filozofski fakultet.
Mihaljević Djigunović, J. (2001). Beyond language learning strategies: A look at the affective link. Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia , 45–46 , 11–23.
Mihaljević Djigunović, J. (2002). Strah od stranoga jezika . Zagreb: Naklada Ljevak.
Mihaljević Djigunović, J. (2006). Interaction between L1 and L2 Communicative Language Competences. Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia , LI , 261–277.
Mihaljević Djigunović, J. (2007). Engleski jezik u Hrvatskoj – od potreba do postignuća. Metodika, 8 (1), 25–37.
Mihaljević Djigunović, J., Cergol, K. i Li, Q. (2006). Utjecaj medija na nenamjerno usvajanje engleskog vokabulara. U J. Granić (ur.), Jezik i mediji – jedan jezik: više svjetova (str. 445–452). Zagreb, Split: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku.
Mihaljević Djigunović, J. i Geld, R. (2003). English in Croatia Today: Opportunities for Incidental Vocabulary Acqusition. Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia , XLVII-XLVIII , 335–351.
Mihaljević Djigunović, J. i Letica Krevelj, S. (2012). Developmental Dynamics in Acquiring Existential there in L2 English. Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia , LVII , 107–122.
Mihaljević Djigunović, J. i Vickov, G. (2010). Acquisition of Discourse Markers – Evidence from EFL Writing. Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia , LV , 255–278.
Mikulec, A. i Cergol Kovačević, K. (2013). Lexico-Grammatical Features in Croatian ELF. U J. Dombi, J. Horváth i M. Nikolov (ur.), UPRT 2013: Empirical Studies in English Applied Linguistics (str. 57–67). Pécs: Lingua Franca Csoport.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (2005). Hrvatski nacionalni obrazovni standard . Preuzeto 20. kolovoza 2014. s http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=9972
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (2006). Nastavni plan i program za osnovnu školu. Preuzeto 18. srpnja 2013. s http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=14181
Modern languages: Experiences and outcomes. Preuzeto 17. listopada 2015. s http://www.educationscotland.gov.uk/Images/modern_languages_experiences_outcomes_tcm4-539713.pdf
Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2010) . Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.
Narančić Kovač, S. (2007). Spona jezika i kultura: kako uklopiti književnost u nastavu engleskoga jezika. U: Đ. Blažeka (ur.), Dijete i jezik danas: Zavičajnost u nastavi hrvatskog jezika; interkulturalnost u nastavi stranih jezika (str. 173–186). Čakovec-Osijek: Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Središte u Čakovcu i Učiteljski fakultet u Osijeku.
Nastavni programi za gimnazije (1994). Zagreb: Ministarstvo kulture i prosvjete.
North, B., Ortega, A. i Sheehan, S. (2011). Core Inventory for General English . British Council i EQUALS.
Nunan, D. (1988). The Learner-Centered Curriculum . Cambridge: Cambridge University Press.
Nunan, D. (1999). Second Language Teaching & Learning . Boston: Heinle & Heinle Publishers.
Okvirni nastavni programi općeobrazovnih predmeta u srednjim školama (1997). Zagreb: Ministarstvo prosvjete i športa.
O'Malley, J. M. i Chamot, A. U. (1999). Learning Strategies in Second Language Acquisition . Cambridge: Cambridge University Press.
Oxford, R. L. (1990). Language learning strategies: what every teacher should know . Boston, Heinle & Heinle Publishers.
Oxford, R. L. (2011). Teaching and Researching Language Learning Strategies. New York: Pearson Education Ltd.
Oxford, R. L. (2003). Language Learning Styles and Strategies: An Overview . Preuzeto s: http://web.ntpu.edu.tw/~language/workshop/read2.pdf
Patekar, J. (2013). Strategije slušanja u nastavi stranoga jezika, Strani jezici 42 (3), 293–306.
Patekar, J. (2014). Implikacije razvojnih obilježja djece rane školske dobi za nastavu stranoga jezika, Metodički ogledi 21 (1).
Pavičić Takač, V. i Bagarić Medve, V. (2013). Jezična i strategijska kompetencija u stranome jeziku. Osijek: Filozofski fakultet u Osijeku.
Pavičić Takač, V. i Lukač, M. (2013). How word choice matters: An analysis of adjective-noun collocations in a corpus of learner essays. Jezikoslovlje, 14 (2-3), 385–402.
Pavić, S. (2013). Vrednovanje. Ususret novim izazovima. Zagreb: Inspired by Learning.
Pavličević-Franić, D. (2005). Komunikacijom do gramatike: Razvoj komunikacijske kompetencije u ranome razdoblju usvajanja jezika. Zagreb: Alfa.
Pavličević-Franić, D. (2006). Jezičnost i međujezičnost između sustava, podsustava i komunikacije. Lahor , 1 (1), 1–14.
Pinter, A. (2006). Teaching Young Language Learners . Oxford: Oxford University Press.
Prebeg-Vilke, M. (1977). Uvod u glotodidaktiku. Teorija nastave stranih jezika s posebnim osvrtom na engleski jezik. Zagreb: Školska knjiga.
Prebeg-Vilke, M. (1991). Vaše dijete i jezik – materinski, drugi i strani jezik . Zagreb: Školska knjiga.
Richards, J. C. i Lockhart, C. (1996). Reflective Teaching in Second Language Classroom . Cambridge: Cambridge University Press.
Richards, J. C. i Renandya, W. A. (ur.) (2002). Methodology in Language Teaching. An Anthology of Current Practice. Cambridge: Cambridge University Press.
Riding, R. i Rayner, S. (1998). Cognitive Styles and Learning Strategies . London: David Fulton Publishers Ltd.
Scharle, Á. i Szabó, A. (2000). Learner Autonomy . Cambridge: Cambridge University Press.
Seidlhofer, B. (2004). Research perspectives on teaching English as a lingua franca. Annual Review of Applied Linguistics , 24 , 209–239.
Seidlhofer, B. (2005). Key concepts in ELT: English as a lingua franca. ELT Journal , 59 , 339–341.
Sercu, L. (2005). Foreign Language Teachers and Intercultural Competence. An International Investigation . Clevedon: Multilingual Matters.
Singleton, D. i Ryan, L. (2004). Language acquisition: The age factor . Clevedon, UK: Multilingual Matters.
Sironić-Bonefačić, N. (1999). Podučavanje gramatike. U Vrhovac, Y. i dr. (ur.), Strani jezik u osnovnoj školi (str. 207-213), Zagreb: Naprijed.
Stojić, A. (2012). Kolokacije. Prilog teoriji i praksi. Rijeka: Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci.
Swan, M. (2005). Practical English Usage 3 rd Ed . Oxford: Oxford University Press.
Ur, P. (2009). A Course in Language Teaching. Practice and theory. Cambridge: Cambridge University Press.
Vickov, G. (2005). Kognitivna lingvistika: lijek za prijedložna znaćenja ili „nemoguća misija“? U J. Granić (ur.), Semantika prirodnog jezika i metajezik semantike (str. 781–790). Split: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku.
Vickov, G. (2010). Usvajanje diskursnih oznaka u učenju engleskoga kao stranoga jezika . Neobjavljena doktorska disertacija. Zagreb: Filozfoski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Vijeće Europe (2005). Zajednički europski referentni okvir za jezike: učenje, poučavanje, vrednovanje. Zagreb: Školska knjiga.
Vilke, M. (1999). Učenici mlađe školske dobi i gramatika engleskog jezika. U Y. Vrhovac i dr. (ur.), Strani jezik u osnovnoj školi (str. 214–216). Zagreb: Naprijed.
Vilke, M. (2000). Uh, ta engleska gramatika! Zagreb: Naklada Ljevak.
Vilke, M. (2001). Should we teach children grammar? U Y. Vrhovac (ur.), Children and Foreign Languages III (str. 13–20). Zagreb: Faculty of Philosophy, University of Zagreb.
Vilke, M. i Vrhovac, Y. (ur.) (1993). Children and foreign languages I . Zagreb: Filozofski fakultet.
Vilke, M. i sur. (ur.) (1995). Children and foreign languages II . Zagreb: Filozofski fakultet.
Vodopija-Krstanović, I. (2008). Teaching culture and culture learning in the EFL classroom: From static to dynamic. U: W. Delanoy i L. Volkmann, Future Perspectives for English Language Teaching (str. 189–200). Heidelberg: Universitätsverlag Winter.
Widdowson, H. G. (1991). Aspects of Language Teaching . Oxford: Oxford University Press.
Williams, M. i Burden, R. L. (1997). Psychology for Language Teachers . Cambridge: Cambridge University Press.
Zergollern-Miletić, L. (2007). Ovladanost vještinom pisanja na engleskome jeziku na kraju osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja kod hrvatskih učenika. Metodika , 8 (1), 190–204.
Žic Fuchs, M. (2009). Kognitivna lingvistika i jezične strukture: engleski present perfect. Zagreb: Nakladni zavod Globus.
Žic Fuchs, M., Tuđman Vuković, N. i Broz, V. (2013). Communication technologies and their influence on language: The notion of convention revisited. Jezikoslovlje , 14 (1), 65.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
DODATAK B: Sadržaji međupredmetnih tema
MEĐUPREDMETNA TEMA
1. ciklus
(1. i 2. razred)
2. ciklus
(3., 4. i 5. razred)
3. ciklus
(6., 7. i 8. razred)
4. ciklus
(1. ili 1. i 2. razred)
5. ciklus
(2. i 3. ili 3. i 4. razred)
Učiti kako učiti
Učenje i poučavanje međupredmetne teme Učiti kako učiti ne zahtijeva dodatne, specifične materijale i izvore, posebno okruženje ni značajno dodatno vrijeme za učenje. Poučavanje te teme se provodi s pomoću konkretnih aktivnosti i sadržaja iz svakog predmeta te je neodvojivo od iskustva učenja.
Poduzetništvo
Domene:
Misli poduzetnički, Djeluj poduzetnički i Ekonomska i financijska pismenost
(sadržaji po domenama su odvojeni znakom ~)
Inovativnost, kreativnost, razlikovanje rizika i neizvjesnosti, upoznavanje sa svijetom rada, važnost i različitost zanimanja, jednakovrijednost, odgovornost, oskudnost resursa.
~
Ideja, poslovna prilika, cjeline Projektnog plana, oskudnost resursa i zaštita okoliša, „dobar gospodar“.
~
Materijal, rad, proizvodnja, proizvod, tržište, razmjena dobara, prodaja, kupnja, novac, ponuda, potražnja.
Donošenje odluka i posljedica različitih izbora, svjesnost da rizik uvijek postoji, istraživanje mogućih zanimanja, biti poduzetnik ili djelovati poduzetno.
~
Procjena poduzetničke prilike, izbor djelatnosti, mogućnosti s obzirom na dostupne resurse, upravljanje vremenom, materijalni, financijski, prirodni i ljudski resursi, „zelena ekonomija“,
razvrstavanje otpada, načini odlaganja opasnih tvari, ekološki problem.
~
Materijali za proizvodnju, znanje, proizvodnja, rad, ponuda, potražnja, cijena, prodaja, medijsko oglašavanje, novac, potrošnja, štednja.
Planiranje resursa, poduzetnički potencijal, komparativne prednosti, ulaganje u cjeloživotno učenje, upravljanje karijerom, jednostavan životopis na materinskom i stranom jeziku.
~
Donošenje odluka uzimajući u obzir: načelo nestašice, popratne troškove i planiranje (razmišljati zeleno), javna dobra, društveno odgovorno poslovanje, održivi razvoj.
~
Resursi (materijalni, financijski i ljudski), stvaranje dobara (plan projekta/proizvodnje, podjela rada, timski rad), tržište (ponuda, potražnja, cijena); PDV, BDP, porez, prirez, životna osiguranja, mirovinski i investicijski fondovi, dionice.
Konkurentnost, planiranje vremena, intelektualno vlasništvo, gospodarski sustavi, konkurencija radne snage, mogućnosti samozapošljavanja, oportunitetni trošak, produktivnost.
~
Ekosustav, eksternalije, mogući izvori financiranja, državne potpore, EU sredstva, privatne i javne usluge, mogućnosti korištenja dobiti, utjecaji socijalnog poduzetništva, održivi razvoj, moralno prosuđivanje, sukob interesa, društveno odgovorno poslovanje.
~
Resursi (materijalni, ljudski, financijski - kapital), čimbenici poslovanja (makro okruženje = demografija, ekonomske snage, konkurencija, kulturne i društvene snage, političke i ekonomske snage, tehnologija), tržište, upravljanje novcem (financijske institucije – HNB, burza, FINA, komercijalne banke, porezna i financijska kontrola; financijske usluge – štednja, računi, krediti, kartično poslovanje, osiguranja, stipendije, plaćanja putem interneta, mobilnog telefona).
Transfer tehnologija, komercijalizacija, kultura, inovacije, moralna dvojba, tehnoznanost, gospodarstvo zasnovano na znanju, kreativna industrija, globalizacija, mogućnosti daljnjeg obrazovanja, pisanje životopisa i molbe za posao te motivacijskog pisma na materinskom i stranom jeziku.
~
Projektni prijedlog, mogućnosti financiranja, stipendije, učenički i studentski krediti, odgovorno poduzetništvo - siva ekonomija, poštovanje zakonske regulative, zaštita potrošača, profesionalna etika, etički kodeks.
~
Resursi (materijalni, ljudski, financijski - kapital, participativno vodstvo), čimbenici poslovanja (interno okružje – unutarnja organizacija poduzeća; mikro okruženje – kupci, dobavljači, poduzetničke potporne institucije, socijalni partneri), tržište, upravljanje novcem (financijske institucije – HNB, burza, FINA, komercijalne banke, porezna i financijska kontrola; financijske usluge – štednja, kamate, računi, krediti, kartično poslovanje, investicijski i mirovinski fondovi, dionice, državne obveznice, leasing, osiguranja).
Osobni i socijalni razvoj
Domene:
Ja,
Ja i drugi,
Ja i društvo
(sadržaji po domenama su odvojeni znakom ~)
tjelesne i osobne karakteristike, obitelj, osnovne i složene emocije, želje i interesi, školske obveze i radne navike, zanimanja
~
prepoznavanje potreba i osjećaja drugih, aktivno slušanje, davanje i primanje povratnih informacija, prepoznavanje da različite potrebe, osjećaji i situacije mogu potaknuti sukob
~
sigurnost u razredu, osobe od povjerenja, pravila u skupini, prava i obveze, povezanost u skupini, zajedništvo, obiteljske vrijednosti, blagdani i obljetnice
pozitivne i negativne osobine, uloga pojedinca u razredu i školi, doživljavanje i izražavanje emocija, tehnike kontrole emocija, interesi, očekivanja i ciljevi, odnos uloženog truda i
postignuća, odgovornost i krivnja, popravljanje pogreške (restitucija), upravljanje vremenom, plan učenja
~
~
sigurnost u zajednici, pomaganje i odgovornost odraslih, oblici nasilničkog ponašanja, solidarnost, prijateljstvo, doprinos školi i lokalnoj zajednici, blagdani i obljetnice
tjelesno i psihičko sazrijevanje, društvene norme i prihvaćenost, samopoimanje, uvjerenja i stavovi, odnos misao – emocija – ponašanje, tehnike rješavanja problema, profesionalno
usmjeravanje: vrijednosti, interesi, sposobnosti
~
razumijevanje za osjećaje i potrebe drugih i prihvaćanje bez osude, empatija, zalaganje za svoja i tuđa prava bez ugrožavanja drugih, povezivanje stavova, izbora i postupaka s
posljedicama, suradnja i rad u timu, nenasilje u rješavanju sukoba
~
sadržaji ŠPP, suvremene ovisnosti, rizično ponašanje i strategije samozaštite, razvijanje osobne odgovornosti, zaštita od opasnosti IKT, zdravi odnosi u skupini, zajednici i društvu, volontiranje, slobodno vrijeme, stereotipi i predrasude, blagdani i obljetnice
sustavi vrijednosti, osobni identitet, strategije suočavanja sa stresom, socijalna prihvaćenost, bliskost, radne navike i postignuća, osobni potencijali i njihov razvoj
~
razvijanje uvida u posljedice svojih i tuđih postupaka i izbora, suradnja i timski rad, nenasilno rješavanje sukoba i razvijanje odgovornosti za vlastito ponašanje
~
suvremene ovisnosti i strategije samozaštite, osobna i društvena odgovornost u razvoju rizičnih ponašanja, vrste nasilja, utjecaj medija i društvenih mreža, interesne skupine i društvo, blagdani i obljetnice, kulturni identitet i višekulturnost
odraslost: prava i obveze, asertivno ponašanje, osobna odgovornost, bliske veze, emocionalni i racionalni pristup odlukama, rizično ponašanje i profesionalni razvoj, profesionalne
kompetencije, životopis i samoprezentiranje
~
osobno djelovanje povezano s drugima i zajednicom, rad u timu kao dodana vrijednost, povezanost izbora vlastitog ponašanja i preuzimanja odgovornosti
~
rizične društvene situacije i strategije samozaštite, društveni utjecaj na ovisnost, kritički stav prema medijima i društvenim mrežama, osobna odgovornost za ponašanje u društvu,
odgovornost za očuvanje društvenih vrijednosti, formalne i neformalne norme u različitim društvenim skupinama, volontiranje, mladi kao resurs u društvu, kulturni identitet i višekulturnost
Zdravlje
Domene:
Tjelesno zdravlje, Mentalno i socijalno zdravlje,
Pomoć i samopomoć
(sadržaji po domenama su odvojeni znakom ~)
piramida pravilne prehrane – osnovne skupine prehrambenih namirnica, poželjne (zdrave) i nepoželjne namirnice
• prvi jutarnji obrok – obroci i međuobroci u danu, važnost prvoga jutarnjeg obroka
• voda kao najzdravije i najvažnije pice, zdravstveno ispravna voda
• tjelesna aktivnost u svakodnevnom životu – različite vrste sportova, dinamika, redovitost, važnost redovite tjelesne aktivnosti i vježbanja, rizici sjedilačkog načina provođenja
slobodnog vremena, vrijeme pred ekranima
• pravilno držanje tijela – pravilno hodanje i stajanje, sjedenje, dizanje i nošenje tereta (školska torba)
• osobna higijena i higijena okoline – osobna higijena, higijena odjeće i obuće primjereno okolnostima,
higijena odmora i rekreacije, higijena hrane, higijena okoline, higijena stanovanja (doma i škole)
~
pristojno ophođenje
• primjeren odnos prema odraslima, primjeren odnos odraslih prema djetetu/ učeniku
• osjećaji – osnovne vrste
• poštovanje vlastitih i tuđih osjećaja, samokontrola osjećaja
• prepoznavanje osnovnih vrsta nasilja u stvarnom i virtualnom svijetu, naučiti potražiti pomoć
• raznolikost i različitost među ljudima i u prirodi
• solidarnost
• prilagodba na školu
• igra, slobodno vrijeme
• samoaktivnost u očuvanju zdravlja
• važnost tjelesne aktivnosti, kreativnosti i umjetnosti
~
sigurnost u prometu na putu do škole, pravila ponašanja u prometu pješaka, biciklista, skejtera i rolera
• pravilno i sigurno ponašanje u prometu
• opasnosti u svakodnevnom životu – rizici i zaštita
• pravilno i pretjerano korištenje ekranom
• prva pomoć pri krvarenju (nos, lakše površinske ozljede), padovima (bez gubitka svijesti) i površinskim ozljedama koje uključuju i lakše stupnjeve opekotina i smrzotina, postupanje s tjelesnim tekućinama, oštrim predmetima.
važnost i značenje pravilne prehrane: namirnice koje treba izbjegavati, namirnice bogate skrivenim kalorijama, razlikovanje svježe od obrađene hrane, čitanje i razumijevanje značenja deklaracije procesuiranih prehrambenih proizvoda
• odabir primjerene redovite tjelesne aktivnosti u svakodnevnom životu
• spolnost kao sastavni dio ljudskog života / rast i razvoj od začeća do puberteta
• higijena tijela, lica i spolovila tijekom puberteta
• važnost sna i odmora u svladavanju svakodnevnih obveza kod kuće i u školi
~
promjene u pretpubertetu i pubertetu
• samopoštovanje i samopouzdanje
• suradnički odnos, tolerancija, prihvaćanje i uvažavanje
• asertivnost – zauzeti se za sebe, ne naškoditi drugima
• pravo izbora + pravi izbor
• pravo na vlastito mišljenje
• vrste komunikacije, pojam aktivno slušanje
• vršnjački odnosi, neprimjerena vršnjačka ponašanja
• nasilje
• seksualno nasilje – prihvatljiv i neprihvatljiv dodir
• načini suočavanja s nasilničkim ponašanjem i reagiranje na njega
• okruženje, utjecaj na zdravlje, posebno na mentalno i socijalno zdravlje
• suživot sa živom i neživom prirodom
mogućnosti odabira i djelovanje na mentalno zdravlje učenika
• tjelesno + mentalno i socijalno zdravlje
• moguće posljedice ovisničkog ponašanja na mentalno zdravlje te njegovo odražavanje na društvene odnose
• vrste ovisnosti
• rizični i zaštitni čimbenici
• uloga medija
• prednost zdravih životnih navika
~
prometna pravila i opasnosti
• opasnosti u svakodnevnom životu s naglaskom na plivanje i vodene površine – rizici i zaštita
• najčešće akutne i zarazne zdravstvene smetnje u školskoj dobi
• pravilno i pretjerano korištenja ekranom
• kako zaštiti sebe i druge
• postupci prve pomoći i pomaganja učenicima kojima je pomoć potrebna – specifično povezano s potrebama učenika s teškoćama u razvoju i kroničnim bolestima koji polaze određeni razredni odjel
• kada i kako zatražiti liječničku pomoć
potreba za snom, prepoznavanje znakova umora i načini oporavka
• važnost i prihvaćanje razgovora o reproduktivnom zdravlju osobito s bliskim osobama, odgovorno spolno ponašanje te prepoznati kada se i komu javiti za stručnu pomoć
• dijeta – kada se upotrebljava, vrste dijete, svrha, potencijalne opasnosti, jo-jo efekt
• nutritivna vrijednost namirnica, deklaracije na proizvodima
• jelovnici
• higijena tijela
~
različitosti stečene rođenjem i izborom
• stres – uzroci, znakovi, posljedice, tehnike oslobađanja od stresa
• izgradnja vlastite osobnosti usvajanjem znanja i vještina • pozitivna slika o sebi
• povezanost niskog samopouzdanja i rizičnih ponašanja
• vrste nasilja i pritisaka
• vještine pregovaranja i suradnje
• promjene u pubertetu i adolescenciji
• asertivno, pasivno i agresivno ponašanje – promjene u pubertetu i adolescenciji
• vještine samokontrole emocija
prijateljstvo, ljubav, zaljubljenost i tjelesna privlačnost
• spolni odnosi + mentalno i socijalno zdravlje
• rizici i posljedice preranog stupanja u spolne odnose
• sredstva ovisnosti i opasnosti
• ovisničko ponašanje, uzroci i posljedice
• prepoznavanje delinkventnog ponašanja
• odabir zdravog stila života
• doprinos u osnaživanju zajednice i društva
• timski rad
~
ozljeđivanje pod utjecajem alkohola i droga
• zakonska ograničenja povezana sa zdravljem i sigurnošću maloljetnika
• opasnosti u svakodnevnom životu – rizici i zaštita
• upoznavanje s vjerodostojnim izvorima zdravstvenih informacija, osnovno o zdravstvenom sustavu i vodećim uzrocima obolijevanja i smrtnosti u odrasloj dobi: srcanožilne, dišne i maligne bolesti te objašnjavanje osnovnoga o tim bolestima i sl.
• učenici kojima je potrebna pomoć – potrebe učenika s teškoćama u razvoju i kroničnim bolestima koji polaze određeni razredni odjel
• cijepljenje – individualna i kolektivna zaštita
• sistematski i preventivni pregledi u školskoj dobi
• darivanje krvi
•spolnost, mladi i spolno ponašanje
• spolno prenosive bolesti, HIV/AIDS, neželjena trudnoća, maloljetnička trudnoća, utvrđivanje rane trudnoće te gdje i kako zatražiti pomoć, kontracepcija, vođenje menstrualnog kalendara i određivanje plodnih dana pri ciklusu različitog trajanja
• odgovorno spolno ponašanje, strategija ABCeda zaštite spolnog i reproduktivnog zdravlja
• prehrambeni stilovi
• dodatci prehrani
• jelovnici
~
• zdravi partnerski i prijateljski odnosi
• partnerski odnosi
• primjerena i dobronamjerna komunikacija
• socijalne uloge
• razvoj osobnih kompetencija
• slika o sebi – zaštitni i rizični čimbenici
• prilagodba na nove društvene okolnosti
• uključivanje u društvene i humanitarne akcije
• osjećaj zadovoljstva i ispunjenosti
• utjecaj ovisničkog ponašanja na mentalno zdravlje i emocije pojedinca te na njegovo okruženje, a u najširem smislu i na zajednicu
• utjecaj različitih vrsta opojnih sredstava i drugih ovisničkih ponašanja na prosuđivanje i
procjenu
• krizne situacije i potreba za traženjem pomoći
• krizna stanja i protokoli postupanja u njima
suicid kao moguća posljedica bolesti ovisnosti
• tehnike za prevladavanje stresa te emocionalne i mentalne iscrpljenosti
• spolno ponašanje
• spolno prenosive bolesti, spolno odgovorno ponašanje
• planiranje obitelji, preuranjeno roditeljstvo
• pravo na izbor + pravi izbor
~
opasnosti u svakodnevnom životu karakteristične za mlade – rizici i zaštita; tetoviranje i piercing
• čitanje upute o lijeku
• najčešće akutne zdravstvene smetnje (epileptični napad, hipoglikemija, astmatični napad, anafilaksija i druge alergijske reakcije, srčani i moždani udar)
• relevantne zdravstvene informacije; pružanje prve pomoći; krvne grupe
• osnovne informacije o najčešćim kroničnim nezaraznim bolestima koje su globalni javnozdravstveni problem jer se veliki broj ljudi i djece nosi s njima, oboljenja u obitelji kao rizični čimbenici
• važnost ranog otkrivanja bolesti
• uporaba defibrilatora
• rizici – pretilost, smanjena tjelesna aktivnost i pušenje rizici su na koje možemo djelovati promjenom ponašanja
• učenici kojima je potrebna pomoć
• e-zdravstvo; zdravstvena iskaznica EU-a
•mogućnosti zaštite spolnog i reproduktivnog zdravlja i upravljanje sprječavanjem spolno prenosivih bolesti (SPB) i planiranjem obitelji, maloljetničko roditeljstvo
• punoljetnost, roditeljstvo, prehrana i lijekovi u trudnoći, zdravi stilovi života u trudnoći
• analiza prehrane, energetske potrebe sukladno zahtjevima organizma, namirnice bogate skrivenim kalorijama
• višedimenzionalni model zdravlja
~
zdravstveni rizici pri uporabi droga, alkohola i cigareta
• pasivno pušenje
• akumuliranje rizičnih ponašanja
• način života ima izravan utjecaj na mentalno i socijalno zdravlje pojedinca, ali utječe i na zajednicu
• višedimenzionalni model zdravlja
• utjecaj odabranoga životnog stila na sve odrednice zdravlja
• odrednice zdravlja utječu jedna na drugu i isprepletene su
• briga o zdravlju u preventivno-odgojnim aktivnostima
• zdravstvena pismenost
• punoljetnost
• važne životne odluke
• zadovoljstvo vlastitim odabirom
• rad na sebi
• doprinos društvenoj zajednici
• planovi za budućnost
~
opasnosti pretjeranog izlaganja suncu i UV zračenju, toplini/vrućini
• hladnoća/ozebline, elementarne nepogode, ubod krpelja, komaraca i ugriz životinja, rizici, samopomoć i liječenje najčešćih kroničnih zdravstvenih smetnji
• kućno mjerenje krvnog tlaka
• preventivni pregledi
• profesionalni rizici za zdravlje
• darivanje krvi, tkiva i organa
Održivi razvoj
Domene: Povezanost, Djelovanje, Dobrobit
(sadržaji po domenama su odvojeni znakom ~)
obvezni - zajednica, međuljudski odnosi i razlike, raznolikost u prirodi, povezanost boravka u prirodi i zdravlja
~
obvezni - zaštita okoliša i prirode, ušteda energije, kompostiranje, recikliranje,
preporučeni - školski izleti u prirodu, crtanje i umjetničko izražavanje, igra i zabava, školski vrtovi
~
obvezni - odnos čovjeka prema prirodi, odnos prema životinjama, obiteljski i međuljudski odnosi, nenasilno rješavanje sukoba,
preporučeni – direktna komunikacija, empatija
obvezni - obnovljivi i neobnovljivi izvori energije, prirodni resursi, ljudski utjecaj na prirodu, međudjelovanje u prirodi
preporučeni - izvori energije i podneblje, izolatori
~
obvezni - zdrava hrana, 4R (reduce, repair, reuse, recycle) gospodarenja otpadom, praktična nastava, rad u malim grupama
preporuceni - školski vrtovi, korištenje IKT-a (sigurno korištenje mreže - eTwinning i Edmodo) kao alata za djelovanje u korist održivoga razvoja - GLOBE, zeleni izleti, školske zadruge, suradnja, kreativnost, edukativne vježbe, potrošnja, potrošačko društvo, zelena proizvodnja
~
obvezni - društvena (ne)pravda, solidarnost, ljudska prava, osobna i opća dobrobit, prava životinja, (ne)zagađeni okoliš (voda, zrak, tlo), otpad
preporuceni - buka, svjetlosno zagađenje, pesticidi i umjetna gnojiva
obvezni - klimatske promjene, efekt staklenika i globalno zatopljenje, kisele kiše, ozonske rupe, bioraznolikost, vrijednosti ekosustava, analiza prirodne raznolikosti i prepoznavanje
„vruće točke“, ekološki otisak i utjecaj socijalnih razlika na održivost
~
obvezni - volontiranje i građanski aktivizam, globalne promjene i procesi, kritičko mišljenje, solidarnost i ravnopravnost, permakultura, istraživačko učenje okolišnih, društvenih, ekonomskih čimbenika
preporučeni - prepoznavanje lokalnih resursa za održivi razvoj, zadruge, zakoni i ugovori o očuvanju okoliša i o temama koje održivi razvoj pokriva (dokumenti povezani s problemom
koji je uočen i traži rješenje), eko patrole
~
obvezni - čimbenici dobrobiti, klimatska pravda, napredni i novi ekonomski razvojni modeli, ograničenje prirodnih resursa, društvena pravda, socijalne politike, politički sustav, demokracija, kreiranje politika i politički sustavi
obavezni - utjecaj ljudi i gospodarstva na održivi razvoj, ekonomske politike, klimatska pravda,
preporučeni - prirodna ravnoteža, kvaliteta života, ekosustav, stanište, resursi, biljne vrste, gospodarstvo, politički sustavi
~
obvezni - načela održivoga razvoja, volontiranje, globalne promjene i procesi, proizvodnja hrane i klimatske promjene, socijalna pravda, ekološki otisak, održivo korištenje resursa, gospodarenje otpadom
preporučeni - društveno poduzetništvo, zadruge, solidarnost i ravnopravnost, inovativna rješenja – plava ekonomija, ekološko modeliranje, djelovanje prema rješavanju problema
(„problem solving thinking“), modeli aktivnoga djelovanja, urbana permakultura, niskougljični razvoj Hrvatske
~
obvezni - granica ograničenja prirodnih resursa, solidarnost, kvaliteta života, javne politike, indeksi društvenoga razvoja (ili pokazatelji društvenoga razvoja), globalne politike, resursi, ekološki otisak
preporučeni - napredni i novi ekonomski razvojni modeli, sigurnost, ne(zagađeni) okoliš
obvezni – klimatske promjene, utjecaji na okoliš, ekološki otisak, održiva proizvodnja i potrošnja, načela održive proizvodnje i potrošnje, politički i ekonomski sustavi
preporučeni - tradicionalna proizvodnja
~
obvezni – klimatska pravda, volontiranje, djelovanje usmjereno prema budućnosti (future oriented acting)
preporučeni - društveno poduzetništvo, zadruge, građanski aktivizam, globalne promjene i procesi, zakoni i ugovori o očuvanju okoliša i o temama koje održivi razvoj pokriva, solidarnost i ravnopravnost, permakultura - održivo dizajniranje životnih prostora, niskougljični razvoj Hrvatske
~
obvezni - resursi, granica raspoloživosti prirodnih resursa, ekološki otisak ravnoteža i kvaliteta ekosustava, volontiranje, zdrava ishrana i proizvodnja hrane, globalne politike prema
okolišu i socijalnim pitanjima
preporučeni - energetska učinkovitost
Uporaba IKT-a
Domene:
Funkcionalna i odgovorna uporaba IKT-a, Komunikacija i suradnja u digitalnome okružju, Istraživanje i kritičko vrednovanje u digitalnome okružju, Stvaralaštvo i inovativnost u digitalnome okružju
Zaštita osobnih podataka
Sigurno korištenje interneta
Suradničko učenje u oblaku
Pravila primjerenog ponašanja u digitalnom okružju
Uočavanje različitosti i poštovanje ljudskih prava
Osnove pretraživanja informacija
Pohranjivanje sadržaja
Obrazovne platforme za komunikaciju i suradnju - eTwinning
Zabavni digitalni sadržaji
Obrazovne igre
Digitalni tragovi
Razmjena poruka
Međukulturno razumijevanje
Društveno označivanje
Uređivanje i preoblikovanje teksta
Zaštita vlasništva
Sigurnost na internetu
Instaliranje programa i aplikacija
Društvene mreže
Postavke privatnosti
Digitalni identitet
Ovisnost o tehnologiji
Elektroničko nasilje / govor mržnje/ Bullying
Mobilni uređaji
BYOD
Istraživačko učenje
e-knjige, e-časopisi, e-enciklopedije
Digitalizirana građa, mrežni katalozi
Tolerancija
Interpretacija poruka
Prikriveno oglašavanje
Citiranje
Zakonska regulativa vlasništva i dijeljenja sadržaja
e-portfolio
Online učenje
Antivirusni programi
Mobilne aplikacije
Online brbljaonice
Učeničke konferencije
Predrasude i stereotipno ponašanje u digitalnom okružju
Obrada i analiza podataka
Stručni portali i mrežni katalozi za online učenje
Umjetnost, muzeji i muzejska građa i virtualni posjeti muzejima i galerijama
Otvoreni diskusijski forumi
Učinkovite strategije pretraživanja online informacija
Plasiranje proizvoda i prikriveno oglašavanje
Preoblikovanje izvora, parafraziranje s navođenjem izvora, jednostavno citiranje
Autorska prava i Zakon o autorskim i srodnim pravima
Programi za konverziju dokumenata
Humanitarne, ekološke i volonterske aktivnosti
Snimanje i objavljivanje na društvenim mrežama
Pisanje internetskog dnevnika ili bloga
Izrada i objava školskih novina, priče, multimedijskog sadržaja i jednostavnih obrazovnih igrica
Mrežne edukacije, MOOC-ovi
Stvaranje osobne mreže za učenje (PLN)
Zlonamjerni programa i zaštita
Uvjeti korištenja i usporedbe uvjeta kod raznih aplikacija i programa
Neutralnost interneta - pravo na zaborav
Argumentirane rasprave
Odgovorno i sigurno korištenje interneta / Organizacija okruglih stolova, kampanja i projekata
Davanje i primanje povratnih informacija
Demokratsko sudjelovanje u digitalnom okružju
Samostalna izrada plana i strategije istraživanja na temu
Izvori digitalnih informacija / znanstveni portali, katalozi svjetskih knjižnica
Otvoreni i javni izvori znanja (npr. besplatne baze podataka ili časopisa)
Zatvoreni izvori znanja i izvori znanja s ograničenim pristupom i načini pristupa tomu tipu izvora (probni, uz plaćanje)
Pouzdani i manje pouzdani internetski izvori
Pretraživanje uporabom pretraživača, tražilice, tematskih kataloga, virtualnih knjižnica, portala
Autorov kredibilitet (vrijednost, objektivnost, relevantnost, podrška)
Predrasude, obmana, manipulacija - utjecaj konteksta na informaciju, svijest o vlastitoj pristranosti
Navođenje bibliografskoga podatka izvora s digitalnih medija: citiranje prema nekoj od postojećih preporuka (abecedno - numerički, APA, harvardski stil)
Globalna zakonska regulativa za vlasništvo i dijeljenje sadržaja
Web cafe
Plagiranje
Pisanje zamolbe za posao, ponude, izrada odgovarajuće poslovne prezentacije - ponude, izrada odgovarajućega poslovnog informativnog izvješća
Stvaranje hipertekstova (višestrukih) tekstova, tablica i grafova, služenje programima za planiranje i vođenje projekata, služenje različitim dostupnim bazama podataka
Stvaranje vlastite mrežne stranice
Programiranje
Arhitektura i izrada arhitektonsko rješenja
Dokumentarni film
Građanski odgoj
Domene:
Ljudska prava,
Demokracija i Civilno društvo
(sadržaji po domenama su odvojeni znakom ~, a slovom su označeni sadržaji koji nisu obavezni)
1. Prava i odgovornosti učenika u razredu i školi
2. Što učiniti ako se dječja prava krše
A. Koja prava (ne) ostvaruju moji prijatelji iz razreda i škole i kako im mogu pomoći
~
1. Povezivanje pravila s pravima i odgovornostima
2. Odlučivanje u razredu i školi
3. Prihvatljiva i neprihvatljiva ponašanja
A. Sudjelovanje u rješavanju problema u razredu i u školi
~
1. Solidarnost
2. Nenasilno ponašanje
3. Odgovornost učenika u razrednoj zajednici
1. Ljudska prava i odgovornosti
2. Što učiniti ako se ljudska prava krše
3. Društveno sudjelovanje (rasprave, akcije)
4. Stereotipi i predrasude
~
1. Politika, društvo, demokracija, republika (javna stvar), carstvo, ropstvo
2. Pravedno odlučivanje (proces demokratskoga odlučivanja)
3. Najvažnije institucije lokalne vlasti (općina, grad, županija)
4. Dokumenti kojima se uređuje rad škole (kucni red, pravilnik o ocjenjivanju, pedagoške mjere)
5. Uloga medija u informiranju
A. Ovlasti institucija lokalnih vlasti
~
1. Suradnja i timski rad u istraživanju i rješavanju zajedničkih problema (tema)
2. Solidarnost i društveno koristan rad: pomoć slabijim učenicima
3. Rad na projektu – koraci u projektu
4. Imovina – privatna i javna
5. Školska kultura
1. Područja i generacije ljudskih prava
2. Temeljni dokumenti o zaštiti ljudskih prava
3. Diskriminacija
4. Stereotipi i predrasude
5. Društveno sudjelovanje
6. Pravo na obrazovanje
~
1. Politika, vlast, političke stranke, ideologija
2. Hrvatske političke stranke
3. Ustav i zakoni
4. Neposredna i predstavnička demokracija
5. Trodioba vlasti
6. Hrvatski sabor, Predsjednik Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske, sudovi
7. Republika Hrvatska i Europska unija
~
1. Projekti lokalne zajednice
2. Društvena solidarnost
3. Posljedice odnosa prema javnoj imovini u društvenoj zajednici
4. Utjecaj korupcije na civilno društvo
1. Načini zaštite ljudskih prava u zajednici
2. Nacionalni i međunarodni instrumenti zaštite ljudskih prava
3. Mogućnosti u kojima učenik može sudjelovati kao aktivan građanin zajednice
4. Društveno sudjelovanje (civilno društvo, građanski neposluh)
5. Spol, spolni identitet
6. Prava nacionalnih manjina, kulturni pluralizam
A. Rezultati akcija u zajednici
~
1. Moć, vlast, autoritet
2. Izvori vlasti
3. Potreba ograničenja i kontrole vlasti
4. Zajedničko (opće) dobro
5. Karakteristike demokratskih i nedemokratskih režima
6. Ustrojstvo vlasti u Republici Hrvatskoj i njene institucije
~
1. Nevladine organizacije
2. Projekti lokalne zajednice
3. Društvena solidarnost
4. Posljedice odnosa prema javnoj imovini u civilnome društvu
1. Sustav zaštite ljudskih prava u Republici Hrvatskoj
2. Nacionalni i međunarodni instrumenti zaštite ljudskih prava
3. Političko i društveno sudjelovanje
4. Mogućnosti (načini) uporabe rezultata akcija u novim situacijama i unaprjeđenja aktivnoga
građanstva
A. Mogućnosti povezivanja sustava zaštite ljudskih prava s praksom
~
1. Značajke, prednosti i nedostatci demokracije
2. Legalnost, legitimnost, ideologija, izbori, političke stranke, narod, nacija
3. Pojednostavljeni model političkog ciklusa
4. Participativna demokracija
5. Korupcija
6. Zlouporaba vlasti
7. Uloga medija i civilnoga društva u demokratskome društvu
8. Izbori za Hrvatski sabor i izborni sustav
9. Položaj i mogućnosti Republike Hrvatske u Europskoj uniji
10. Demokratski deficit u Hrvatskoj i EU
~
1. Projekti lokalne i nacionalne zajednice
2. Uključivanje u volonterske udruge i organizacije
3. Suzbijanje korupcije i zaštita na lokalnoj i nacionalnoj razini
A. Projekti međunarodne zajednice
B. Uključivanje u volontiranje na međunarodnoj razini
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja