r.b.

šifra ishoda

odgojno-obrazovni ishod

1.

a . 5. 1

Učenik objašnjava važnost geografije u svakodnevnom životu.

2.

a b. 5. 2

Učenik opisuje osnovna obilježja Zemlje koristeći se globusom.

3.

a b. 5. 3

Učenik analizira globalnu raspodjelu kopna i mora te uspoređuje prostorne identitete na kontinentskoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.

4.

a . 5. 4

Učenik opisuje oblik, granice i državne simbole Republike Hrvatske, vrednuje aspekte položaja te izdvaja prirodno-geografske i upravno - teritorijalne jedinice koristeći se geografskim kartama.

5.

b . 5. 2

Učenik razlikuje vrste geografskih karata prema mjerilu i sadržaju te s pomoću tumača interpretira elemente karte na različitim prostornim razinama.

6.

b . 5. 3

Učenik se orijentira u zavičaju s pomoću topografske karte/plana grada (naselja) i kompasa.

7.

b . 5. 4

Učenik objašnjava mehanizme nastanka i oblikovanja reljefa na Zemlji.

8.

b c . 5. 5

Učenik uspoređuje reljefna obilježja panonskoga i dinarskog prostora Hrvatske te ih vrednuje kao životni prostor.

9.

c . 5. 1

Učenik objašnjava raspodjelu i kruženje vode na Zemlji te njenu važnost za život i istražuje mogućnosti vlastitog doprinosa u racionalnom korištenju vode.

10.

c . 5. 2

Učenik opisuje osnovna obilježja i važnost kopnenih voda na Zemlji i u Hrvatskoj te podržava njihovo održivo iskorištavanje.

11.

c . 5. 3

Učenik obrazlaže glavna obilježja mora, mogućnosti iskorištavanja mora i podmorja te vrednuje Jadransko more kao bogatstvo Hrvatske.

12.

b . 5. 1

Učenik analizira prostorne organizacije i procese kroz istraživački rad.

geografija 5. razred

prostorni identitet

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

razine usvojenosti

zadovoljavajuća

dobra

vrlo dobra

iznimna

a . 5. 1

Učenik objašnjava važnost geografije u svakodnevnom životu.

- navodi definiciju geografije kao znanosti

- opisuje geografske sadržaje koji se poučavaju u nastavnome predmetu

- objašnjava svrhu učenja geografije

Navodi definiciju geografije i   primjere sadržaja koji se uče u nastavnom predmetu Geografija.

Opisuje geografske sadržaje.

Navodi primjere uporabe geografskih znanja.

Objašnjava svrhu učenja geografije.

a b. 5. 2

Učenik opisuje osnovna obilježja Zemlje koristeći se globusom.

- opisuje Zemlju kao kuglu i navodi   dokaze o njezinu obliku

- opisuje važnost znanosti i tehnologije u objašnjavanju obilježja Zemlje

- rabi globus kao model Zemlje

- pokazuje ekvator (polutnik) i polove na   globusu i uspoređuje ih s prikazom na geografskoj karti

- opisuje i demonstrira rotaciju Zemlje s pomoću globusa, navodi njezino trajanje i glavnu posljedicu rotacije

Opisuje oblik Zemlje s pomoću globusa, na njemu pokazuje ekvator i polove, opisuje i demonstrira rotaciju Zemlje, navodi njezino trajanje* i glavnu posljedicu rotacije.

Opisuje Zemlju kao kuglu i navodi   dokaze o njezinu obliku.

Uspoređuje prikaz ekvatora i polova na geografskoj karti i globusu.

Opisuje važnost znanosti i tehnologije u objašnjavanju obilježja Zemlje.

*jedan dan (24 sata)

a b. 5. 3

Učenik analizira globalnu raspodjelu kopna i mora te uspoređuje prostorne  identitete na kontinentskoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.

- pokazuje i uspoređuje kontinente i oceane na globusu i geografskoj karti te ih imenuje na slijepoj karti

- razlikuje kontinente Staroga i Novog svijeta

- obrazlaže kako se određuje geografski položaj

- opisuje položaj Europe među kontinentima

- imenuje europske regije i Hrvatsku kao članicu Europske unije s pomoću tematske karte

- uspoređuje različite prostorne identitete Hrvatske

Pokazuje kontinente i oceane na globusu i geografskoj karti te ih imenuje na slijepoj karti, navodi Europu kao kontinent na kojem živi i Hrvatsku kao članicu Europske unije.

Uspoređuje kontinente i oceane prema veličini te razlikuje kontinente Staroga i Novog svijeta.

Objašnjava geografski položaj, opisuje položaj Europe u globalnoj raspodjeli kopna i mora te navodi njezine regije s pomoću tematske karte.

Uspoređuje različite prostorne identitete   Hrvatske

od razine europskih regija, preko Europske unije, Europe i Staroga svijeta do globalne razine.

Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetima Povijest i Matematika (A. 5. 4).

a . 5. 4

Učenik opisuje oblik, granice i državne simbole Republike Hrvatske, vrednuje aspekte položaja te izdvaja prirodno-geografske regije i upravno-teritorijalne jedinice koristeći se geografskim kartama.

- opisuje državne granice, oblik teritorija i državne simbole

- opisuje posebnosti položaja Hrvatske*

- izdvaja i uspoređuje prirodno-geografske regije  i upravno-teritorijalne jedinice** Hrvatske

- objašnjava prirodna obilježja kao identitetsku osnovu Hrvatske (panonska, dinarska, jadranska)

Opisuje državne granice, oblik teritorija i državne simbole, navodi imena država s kojima Hrvatska graniči te izdvaja prirodno-geografske  regije i upravno- teritorijalne jedinice Hrvatske s pomoću geografske karte.

Opisuje   položaj Hrvatske, izdvaja i pokazuje na karti prirodno- geografske regije i upravno- teritorijalne jedinice Hrvatske smještajući u njih svoj zavičaj.

Opisuje   posebnosti položaja Hrvatske koristeći se geografskom kartom te uspoređuje prirodno-geografske regije i upravno-teritorijalne jedinice Hrvatske.

Vrednuje   aspekte položaja Hrvatske i objašnjava elemente identiteta.

*naglasak na prometnom i graničnom položaju između Srednje, Jugoistočne i Južne Europe te velikih prirodno- geografskih cjelina

**županije

prostorne organizacije i procesi

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

razine usvojenosti

zadovoljavajuća

dobra

vrlo dobra

iznimna

b . 5. 1*

Učenik analizira prostorne organizacije i procese kroz istraživački rad.

- postavlja jednostavno istraživačko pitanje/ hipotezu*

-prikuplja podatke na terenu i/ili iz drugih izvora**

-obrađuje podatke, prikazuje ih tablično te donosi zaključak

-pravilno navodi popis literature i izvora***

-predstavlja rezultate istraživačkog rada****

Učenik uz veću pomoć učitelja i učestalije pogreške postavlja istraživačko pitanje/hipotezu, prikuplja, obrađuje i prikazuje podatke, donosi zaključak, navodi popis litarature i izvora te predstavlja istraživački rad.

Učenik uz manju pomoć učitelja i povremene pogreške postavlja istraživačko pit

anje/hipotezu, prikuplja, obrađuje i prikazuje podatke, donosi zaključak, navodi popis litarature i izvora te predstavlja istraživački rad.

Učenik samostalno uz povremene pogreške postavlja istraživačko pitanje/hipotezu, prikuplja, obrađuje i prikazuje podatke, donosi zaključak, navodi popis litarature i izvora te predstavlja istraživački rad.

Učenik samostalno i bez pogrešaka postavlja istraživačko pitanje/hipotezu, prikuplja, obrađuje i prikazuje podatke, donosi zaključak, navodi popis litarature i izvora te predstavlja istraživački rad.

*izborni ILI OBVEZNI odgojno-obrazovni ishod

*istraživačko pitanje / hipoteza, tema istraživačkoga rada te njegov obujam trebaju biti usklađeni s dobi učenika i odgojno-obrazovnim ishodima za 5. razred

**učenik podatke može prikupiti iz dostupne literature, pouzdanih internetskih izvora, terenskim radom (primjer ispod ishoda C. 5. 2) i/ili vlastitim mjerenjem (primjer ispod ishoda C. 5. 1)

***ostvaruje se u suradnji sa stručnim suradnikom školskim knjižničarem

****predstavljanje rezultata može biti usmeno (javno) ili pisano te u različitim oblicima (poster, digitalna prezentacija, …) ovisno o prethodnom dogovoru učenika i učitelja

b . 5. 2

Učenik razlikuje vrste geografskih karata prema mjerilu i sadržaju te s pomoću tumača interpretira elemente karte na različitim prostornim razinama.

- razlikuje grafičko od brojčanog mjerila

- razlikuje geografske karte prema mjerilu i sadržaju

- opisuje tradicionalne i suvremene načine  izrade geografskih karata, ulogu kartografije te probleme prikazivanja zakrivljene površine

- čita geografsku kartu s pomoću tumača

- razlikuje elemente geografske mreže i koristi ih za određivanje smještaja*

- služi se atlasom**

Nabraja i pokazuje elemente geografske mreže na geografskoj karti, određuje smještaj   u odnosu na ekvator (polutnik) i početni meridijan (podnevnik), razlikuje vrste mjerila,

s pomoću tumača opisuje osnovne sadržaje karte i služi se atlasom uz učiteljevu pomoć.

Opisuje tradicionalne i suvremene načine  izrade geografskih karata i ulogu kartografije te probleme koji proizlaze zbog prikazivanja zakrivljene površine na ravnome listu papira.

Opisuje elemente geografske mreže, samostalno se služi atlasom,   uspoređue geografske sadržaje na geografskoj karti i globusu te na geografskim kartama različitoga mjerila.

Čita sadržaj različitih geografskih karata i naglašava praktičnu vrijednost služenja kartama na odabranim primjerima (npr.   karta službenih vremena).

*Učenik određuje smještaj u geografskoj mreži tako što s pomoću geografske karte određuje nalazi li se zadana točka sjeverno ili južno od ekvatora, odnosno   istočno ili zapadno od početnoga meridijana te strani svijeta pridružuje brojku u stupnjevima (npr. 45° sjeverno od ekvatora ( polutnika ) i 10° istočno od početnoga meridijana ( podnevnika ).

**Služenje atlasom podrazumijeva pronalazak odgovarajuće geografske karte s pomoću sadržaja atlasa i služenje pripadajućom legendom (tumačem).

Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetom Matematika (A. 5. 4; A. 5. 8; D. 5. 2).

b . 5. 3

Učenik se orijentira u zavičaju s pomoću topografske karte, plana grada (naselja) i kompasa.

- objašnjava pojam orijentacije

- određuje glavne i sporedne strane svijeta kompasom

- prepoznaje   Sjevernjaču na crtežu

- nabraja primjere suvremene orijentacije (GNSS)

- usjeveruje topografsku kartu s pomoću kompasa

- prepoznaje na topografskoj karti / planu grada (naselja) osnovne elemente prirodne i društvene osnove svojega zavičaja

- koristi se grafičkim mjerilom*

- izrađuje jednostavnu skicu kretanja po terenu**

- koristi se pravcima u prirodi za orijentaciju***

- radom u skupini razvija toleranciju i odgovornost****

Objašnjava pojam orijentacije, navodi glavne i sporedne strane svijeta, koristi se kompasom uz učiteljevu pomoć te prepoznaje na topografskoj karti/ planu grada (naselja) važnije   elemente prirodne i društvene osnove svojega zavičaja.

Određuje glavne i sporedne strane svijeta,  usjeveruje topografsku kartu s pomoću kompasa te prepoznaje Sjevernjaču na crtežu.

Nabraja primjere suvremene orijentacije, koristi se grafičkim mjerilom, izrađuje jednostavnu skicu kretanja po terenu te opisuje na topografskoj karti/ planu grada (naselja) elemente prirodne i društvene osnove svojega zavičaja.

Koristi se kartom, kompasom i pravcima u prirodi za samostalnu orijentaciju u prostoru.

* Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetom Matematika (C. 5. 1; C. 5. 4; D. 5. 1).

** Za razumijevanje geografske karte i problematike prikazivanja njezina sadržaja učenike se može suočiti s izradom jednostavne karte imaginarnoga prostora. Svaki učenik na papiru s dijagonalno određenom početnom i krajnjom točkom svoga imaginarnog puta (kako bi rad bio zanimljiviji, točke mogu biti označene kao start i cilj, kretanje od kuće do škole, put Ivice i Marice iz šume do kuće ili sl.) crta kartu koristeći se topografskim znakovima i bojama, razmišlja o sadržajima u prostoru i njihovim odnosima, ali i pronalazi vlastite načine prikazivanja sadržaja u prostoru koristeći se vlastitom kreativnošću i shvaćajući teškoće prikazivanja mnogih sadržaja u prostoru te važnost korištenja i poznavanja topografskih znakova.

* **Učenik u zavičaju vježba određivanje stajališta koristeći se pravcima u prirodi. Taj način određivanja stajališta već stoljećima koriste ribari kako bi mogli, na primjer, upamtiti mjesto na kojemu su ostavili vršu u moru. Ta vještina može se koristiti i na moru i na kopnu. Vrlo je jednostavna i ne treba nikakva sredstava, osim dobrog zapažanja u prostoru. Da bismo učenika tome poučili, on treba odrediti tri pravca koja su okrenuta prema različitim stranama svijeta, a sjecište tih pravaca je njegovo stajalište. Na svakom pravcu treba odabrati   dvije istaknute točke koje trebaju biti što više razmaknute jedna od druge. Te markantne točke mogu biti, na primjer, vrh brda, crkveni zvonik, usamljeno stablo, stup dalekovoda ili   dimnjak. Na Visu taj način određivanja stajališta   zovu "vazest morke“", a u ostatku Dalmacije "uzet sinjale".

Vježbanje određivanja stajališta s pomoću pravaca u prirodi (primjer igre “Potraga za skrivenim blagom”):

Svaka učenička skupina na određenome mjestu u školskom okolišu „zakopa blago”. Potom opiše mjesto gdje je blago zakopano, koristeći se pravcima s pripadajućim orijentirima. Zadatak je druge skupine da s pomoću toga opisa pronađe “blago”.

****Ostvaruju se očekivanja međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj (2. ciklus, B. 2. 2 i B. 2. 3).

b . 5. 4

Učenik objašnjava mehanizme nastanka i oblikovanja reljefa na Zemlji.

- opisuje građu Zemlje

- opisuje pomicanje razlomljenih dijelova Zemljine kore

- objašnjava promjenjivost reljefa pod utjecajem unutarnjih i vanjskih procesa*

- opisuje postupke i načine ponašanja prilikom potresa

- razlikuje relativnu od nadmorske visine

Imenuje   tri osnovna dijela Zemlje s pomoću crteža, navodi najmanje jedan unutarnji i vanjski proces, opisuje njihov utjecaj na promjenjivost reljefa te opisuje postupke i načine ponašanja prilikom potresa.

Opisuje građu Zemlje,   razlikuje unutarnje od vanjskih procesa,

opisuje pomicanje razlomljenih dijelova Zemljine kore s pomoću cr

teža te razlikuje nadmorsku od relativne visine.

Opisuje djelovanje unutarnjih i vanjskih procesa na nastanak i oblikovanje reljefa.

Objašnjava na primjerima   procese nastanka reljefa unutarnjim procesima te preoblikovanje reljefa djelovanjem vanjskih procesa.

* Unutarnji procesi: pokreti dijelova kore, potresi i vulkanizam. Vanjski procesi: trošenje, padinski, fluvijalni, marinski, krški, glacijalni, eolski, biogeni i antropogeni procesi.

b c. 5. 5

Učenik uspoređuje reljefna obilježja panonskoga i dinarskoga prostora Hrvatske te ih vrednuje kao životni prostor.

- navodi i opisuje primjere reljefnih oblika uz pomoć grafičkih prikaza i fotografija*

- pokazuje na geografskoj karti primjere planina, prapornih zaravni, rječnih dolina, poloja, riječnih terasa, zavala, kotlina i polja u kršu

- prepoznaje, navodi i imenuje reljefne oblike u zavičajnom prostoru

- uspoređuje reljefna obilježja panonskoga i dinarskoga prostora

- opisuje međuovisnost reljefa te naseljenosti i djelatnosti**

Navodi vrste reljefnih oblika u panonskom i dinarskom prostoru te primjere pokazuje na geografskoj karti.

Opisuje pojedine reljefne oblike s pomoću grafičkih prikaza i fotografija.

Uspoređuje reljefne oblike panonskoga i dinarskoga prostora prema fizionomskim obilježjima s pomoću geografske karte i fotografija.

Vrednuje reljefne oblike s obzirom na mogućnost iskorištavanja.

* Izbor reljefnih oblika: planina, brdo, pobrđe, lesna/praporna zaravan, ravnica, dolina, poloj, riječna terasa, zavala (npr. Crna mlaka), kotlina (npr. Požeška kotlina), polje u kršu, zaravan u kršu, klanac (npr. Velika i Mala Paklenica), uvala, ponikva, špilja, jama.

**Međuovisnost prirodnih obilježja, naseljenosti i tradicionalnih djelatnosti može se poučavati radom u skupinama. Učenike treba podijeliti u tri skupine. Za svaku skupinu pripremiti fotografiju jedne prirodne cjeline Hrvatske (nizinski, gorski i primorski prostor), koja će sadržavati krajolik, ali i elemente naseljenosti i ljudskih aktivnosti. Zadati svakoj skupini da promotri fotografiju i na temelju nje odredi dio Hrvatske gdje je mogla biti snimljena te imenuje prirodnu cjelinu. Pripremiti radni listić sa zadatcima usklađenima s fotografijama s pomoću kojih se od učenika traži uočavanje reljefnih obilježja prostora, pretpostavljanje na temelju vlastitih iskustava klimatskih obilježja, opisivanje vegetacije koju mogu vidjeti, opisivanje izgleda naselja (raspored kuća, način gradnje i sl.) te prepoznavanje djelatnosti karakterističnih za taj prostor. Zatražiti određivanje prednosti i nedostataka života u prikazanome prostoru te obrazlaganje odgovora na pitanje bi li htjeli živjeti u prikazanom prostoru.

održivost

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

razine usvojenosti

zadovoljavajuća

dobra

vrlo dobra

iznimna

c . 5. 1

Učenik objašnjava raspodjelu i kruženje vode na Zemlji te njenu važnost za život i istražuje mogućnosti vlastitoga doprinosa u racionalnom korištenju vode.

- opisuje osnovne pojavne oblike vode na Zemlji

- uspoređuje zastupljenost slatke i slane vode

- opisuje kruženje vode u prirodi

- objašnjava važnost vode za život

- istražuje mogućnosti vlastitoga doprinosa u racionalnom korištenju vode u školi/domu*

Navodi osnovne pojavne oblike vode na Zemlji i nekoliko primjera upotrebe vode u svakodnevnome životu te opisuje kruženje vode u prirodi s pomoću crteža.

Uspoređuje zastupljenost slatke i slane vode na Zemlji te objašnjava njihovu važnost za život na Zemlji.

Opisuje pojavne oblike vode u prirodi i mehanizme promjene agregacijskih stanja vode.

Objašnjava važnost očuvanja kakvoće vode na primjerima iz svakodnevnoga života te svoj doprinos u tome.

*Učenik može provesti istraživanje o potrošnji vode u svojoj obitelji (ili na nekome drugom primjeru). Može, na primjer, izmjeriti količinu vode koja izlazi iz tuša u određenom vremenu (npr. 10 sekundi) i pomnožiti taj podatak s prosječnim trajanjem jednog tuširanja (npr. 10 minuta). Ako u domaćinstvu postoji kada može usporediti količinu vode utrošene na jedno tuširanje s količinom vode potrebnom za jedno kupanje. Usporedbom dobivenih podataka osvijestit će koliko se vode ponekad nepotrebno troši. Učenik može dobivene podatke pomnožiti s brojem ukućana i/ili cijenom prostornoga metra vode kako bi dobio podatke o potrošnji. U istraživanje se na isti način može uključiti potrošnja sanitarne vode (npr. WC), potrošnja vode za pranje automobila, zalijevanje cvijeća, pranje posuđa i drugo. Dobivene podatke učenik može iskoristiti za istraživački rad. U zaključku će predložiti mjere za smanjenje potrošnje vode u kućanstvu te osvijestiti sebe i članove svoje obitelji o potrebi racionalnijega korištenja vode.

Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetom Matematika (B. 5. 1; E. 5. 1).

c . 5. 2

Učenik opisuje osnovna obilježja i važnost kopnenih voda na Zemlji i u Hrvatskoj te podržava njihovo održivo iskorištavanje.

- opisuje koncept održivosti (održivi razvoj) na primjeru odnosa prema slatkoj vodi

- opisuje osnovna obilježja i važnost voda na kopnu

- izdvaja i opisuje osnovne   elemente tekućice i porječja na primjeru velike rijeke koristeći se geografskom kartom*

- navodi i pokazuje na geografskoj karti veće svjetske i hrvatske rijeke

- razlikuje prirodna jezera od umjetnih te navodi i na geografskoj karti pokazuje primjere iz Republike Hrvatske i svijeta

- opisuje načine iskorištavanja kopnenih voda na primjerima iz svijeta i Hrvatske

- istražuje na terenu obilježja dijela lokalne tekućice **

Opisuje osnovna obilježja i važnost voda na kopnu, navodi i pokazuje na geografskoj karti nekoliko većih svjetskih i hrvatskih rijeka i jezera, navodi najmanje jedan način njihova iskorištavanja te aktivno sudjeluje u terenskom istraživanju.***

Opisuje koncept održivosti na primjeru odnosa prema slatkoj vodi , izdvaja i opisuje   osnovne elemente tekućice i porječja na primjeru velike rijeke

koristeći se geografskom kartom, razlikuje prirodna jezera od umjetnih te navodi i na geografskoj karti pokazuje

primjere iz Hrvatske i svijeta.

Navodi i pokazuje na geografskoj karti više primjera većih svjetskih i hrvatskih kopnenih voda, klasificira hrvatske rijeke prema sljevovima te opisuje načine iskorištavanja kopnenih voda na primjerima iz svijeta i Hrvatske.

Objašnjava važnost voda na kopnu za život stanovništva na primjerima iz Hrvatske, s posebnim osvrtom na važnost i utjecaj hidroelektrana na okoliš, te se ističe samostalnim aktivnim radom na terenskom istraživanju.

Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Održivi razvoj ( 2. ciklus, A. 3).

*Elementi tekućice mogu se upoznati radom na geografskoj karti. Treba odabrati veliku rijeku, npr. Dunav, koja je učenicima poznata. Dok jedan učenik radi na preglednoj zidnoj karti, ostali učenici rade na svojim kartama u atlasima. Kreće se od hrvatske luke Vukovar. Prateći uzvodno tok Dunava, učenici pronalaze izvor, utvrđuju u kakvom se reljefnom području nalazi i u kojoj je državi. Prateći tok Dunava nizvodno do ušća učenici imenuju veće rijeke koje se u njega ulijevaju, a pritom učitelj definira pojam pritoka i način razlikovanja lijevih i desnih pritoka. Na primjeru pritoka Save učenicima može objasniti pojam porječja te zatražiti da usporede porječje Save s porječjem Dunava kako bi mogli uočiti složenost riječne mreže. Prateći dalje tok Dunava, učenici pronalaze ušće. Učitelj definira pojam ušće, a primjer Dunava je dobar za objašnjenje deltastih ušća. Učenici pronalaze na karti ostale rijeke koje se ulijevaju u Crno more. Učitelj definira pojam slijeva i imenuje ga objašnjavajući način na koji sljevovi dobivaju imena. Tijekom ponavljanja učenici određuju sve navedene elemente njima najbliže tekućice.

**Učenik sudjeluje u terenskom istraživačkom radu. Za lokalitet istraživanja preporuča se odabrati lokalnu tekućicu (potok, rijeka) u blizini škole.

Primjeri aktivnosti u pripremnom dijelu sata : odrediti i imenovati pomoću topografske karte vode u zavičaju; razvrstati vode zavičaja na tekućice i stajaćice, a tekućicama odrediti slijev i porječje; odrediti lokalitet istraživanja na topografskoj karti i udaljenost od škole do lokaliteta; odrediti cilj istraživanja i postaviti istraživačka pitanja; pripremiti mjerne instrumente i ostali pribor potreban za istraživanje.

Primjeri aktivnosti na terenu : odrediti na topografskoj karti svoje stajalište i odredište; izraditi jednostavnu skicu kretanja po terenu;   odrediti lijevu i desnu obalu tekućice u prirodi te ih opisati; izmjeriti temperaturu zraka i temperaturu vode te ih usporediti; izmjeriti brzinu toka; uzorkovati i fotografirati na terenu biljne vrste; opisati utjecaj čovjeka na tekućicu i načine njezina iskorištavanja nekad i danas…

Aktivnosti nakon terenskoga izlaska : s pomoću interneta saznati   stručne nazive uzorkovanih biljaka te istražiti lokalne nazive; usporediti skicu kretanja po terenu s topografskom kartom; opisati tijek istraživanja od postavljenih istraživačkih pitanja do zaključaka; ako je škola u GLOBE programu i obavlja mjerenja temperature tekućice, moguće su usporedbe i analiza kretanja godišnjega hoda temperature vode.

Ishod se ostvaruje samostalno ili u suradnji s nastavnim predmetima Priroda (C. 5. 1) i Matematika (D. 5. 5).

***Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj (2. ciklus, B. 2. 2 i B. 2. 3).

c . 5. 3

Učenik obrazlaže glavna obilježja mora, mogućnosti iskorištavanja mora i podmorja te vrednuje Jadransko more kao bogatstvo Hrvatske.

- uspoređuje glavna svojstva i gibanja Jadranskoga i svjetskog mora

- navodi primjere iskorištavanja mora, obala i podmorja

- prepoznaje vrijednost primorskoga položaja Hrvatske

Pokazuje na geografskoj karti Jadransko i Sredozemno more, navodi osnovna gibanja i fizikalna svojstva mora te nekoliko primjera iskorištavanja mora i podmorja.

Objašnjava gibanja i fizikalna svojstva   mora na primjerima Jadranskoga mora te opisuje njegova glavna obilježja.

Uspoređuje gibanja i fizikalna svojstva   Jadranskoga mora sa   svjetskim morem te opisuje više primjera iskorištavanja mora i podmorja.

Povezuje fizikalna svojstva mora s mogućnostima valorizacije te objašnjava mogućnosti   održivoga iskorištavanja resursa mora na primjerima iz svijeta i Hrvatske.

r.b.

šifra ishoda

odgojno-obrazovni ishod

1.

b . 6. 5

Učenik opisuje atmosferu i vrijeme, objašnjava najvažnije klimatske elemente, prikuplja i analizira podatke o vremenu te obrazlaže važnost vremenske prognoze.

2.

b . 6. 6

Učenik objašnjava složene utjecaje na obilježja klime, uspoređuje klimatske dijagrame te čita kartu klasifikacija klima.

3.

c . 6. 3

Učenik objašnjava međuovisnost klime, tla i živoga svijeta te utjecaj čovjeka na promjenu bioraznolikosti na primjerima iz zavičaja i Hrvatske.

4.

a b . 6. 1

Učenik interpretira podatke o broju i razmještaju stanovnika, o promjeni broja stanovnika i gustoći naseljenosti na primjerima iz Hrvatske i svijeta.

5.

a b . 6. 2

Učenik analizira sastavnice općega kretanja stanovništva svijeta i Hrvatske te njezinih prirodnih cjelina i županija.

6.

a b . 6. 3

Učenik objašnjava raznolikost svjetskoga stanovništva analizirajući pojedine strukture, identificira probleme koji iz toga proizlaze te izgrađuje pozitivan i tolerantan odnos prema drugim kulturnim zajednicama poštujući raznolikost.

7.

a . 6. 1

Učenik objašnjava stvaranje suvremene hrvatske države, opisuje političko uređenje i upravno-teritorijalnu organizaciju Republike Hrvatske.

8.

a b . 6. 4

Učenik razlikuje ruralna i urbana naselja, prepoznaje funkcije i njihov prostorni raspored te objašnjava hijerarhiju gradskih naselja na primjeru Hrvatske.

9.

b c . 6. 2

Učenik analizira podatke o gospodarskoj razvijenosti i procjenjuje stupanj razvijenosti države te objašnjava važnost usklađivanja gospodarskoga napretka i održivoga razvoja na primjerima iz zavičaja i Hrvatske.

10.

a c. 6. 1

Učenik razlikuje kategorije zaštite prirode, navodi primjere zaštićene prirodne i kulturne baštine u Hrvatskoj, objašnjava važnost zaštićenih područja i lokaliteta kao gospodarskoga potencijala i elementa identiteta te sudjeluje u aktivnostima čuvanja i adekvatnoga vrednovanja baštine na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.

11.

c . 6. 4

Učenik navodi i opisuje prirodna bogatstva, sirovine i izvore energije, navodi vrste onečišćenja i mjere zaštite te objašnjava važnost selektiranja otpada.

12.

b . 6. 7

Učenik analizira prostorne organizacije i procese kroz istraživački rad.

geografija 6. razred

prostorni identitet

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

razine usvojenosti

zadovoljavajuća

dobra

vrlo dobra

iznimna

a . 6. 1

Učenik objašnjava stvaranje suvremene hrvatske države, opisuje političko uređenje i upravno-teritorijalnu organizaciju Republike Hrvatske.

- objašnjava stvaranje suvremene hrvatske države

te utjecaje susjednih prostora na oblikovanje identiteta

- opisuje pojam republike i trodiobu vlasti

- objašnjava vrijednosti demokracije i građanskih prava s naglaskom na pravima djece

- opisuje upravno-teritorijalnu organizaciju Hrvatske

Opisuje stvaranje suvremene hrvatske države i navodi susjedne kulturno-civilizacijske krugove koji su utjecali na oblikovanje hrvatskoga identiteta,   navodi primjere građanskih prava, odnosno prava djece te navodi s pomoću geografske karte ime svoje županije i imena županija s kojima ona graniči.

Opisuje utjecaje susjednih prostora na oblikovanje hrvatskoga identiteta, navodi s pomoću političke karte hrvatske županije.

Opisuje upravno- teritorijalnu organizaciju hrvatskoga prostora (županije, gradovi i općine),  imenuje županije na slijepoj karti, opisuje pojam republike i trodiobu vlasti te objašnjava   vrijednosti demokracije.

Objašnjava stvaranje suvremene hrvatske države te važnost upravno- teritorijalne organizacije na razini Hrvatske.

Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetom Povijest . Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje (3. ciklus, B. 3. 3).

prostorne organizacije i procesi

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

razine usvojenosti

zadovoljavajuća

dobra

vrlo dobra

iznimna

a b . 6. 1

Učenik interpretira podatke o broju i razmještaju stanovnika, o promjeni broja stanovnika i gustoći naseljenosti na primjerima iz Hrvatske i svijeta.

- navodi približan broj stanovnika u Hrvatskoj i svijetu

- opisuje postupak popisa stanovništva Hrvatske

- analizira linijski dijagram kretanja broja stanovnika

- s pomoću dobivenih podataka izrađuje linijski dijagram

- izračunava gustoću naseljenosti*

- analizira tematske karte i navodi uzroke neravnomjerne naseljenosti

- s pomoću tematskih karata opisuje razmještaj stanovništva i gustoću naseljenosti u Hrvatskoj i svijetu

- identificira depopulaciju kao dominantan demografski proces u Hrvatskoj

Navodi približan broj stanovnika u Hrvatskoj i svijetu, opisuje postupak popisa stanovništva, a na linijskom dijagramu očitava promjenu broja stanovnika Hrvatske i svijeta.

Izračunava gustoću naseljenosti (uz uporabu džepnog računala)   te opisuje s pomoću tematskih karata razmještaj stanovništva i gustoću naseljenosti u Hrvatskoj i svijetu.

Analizira tematske karte i linijski dijagram kretanja broja stanovnika, navodi uzroke neravnomjerne naseljenosti   te identificira depopulaciju kao dominantan demografski proces u Hrvatskoj.

S pomoću dobivenih podataka izrađuje linijski dijagram te samostalno interpretira podatke.

*Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetima Priroda (A. 6. 1) i Matematika (A. 6. 9; D. 6. 1; E. 6. 1).

a b . 6. 2

Učenik analizira sastavnice općega kretanja stanovništva svijeta i Hrvatske te njezinih prirodnih cjelina i županija.

- opisuje prirodnu promjenu broja stanovnika

- objašnjava odrednice prirodnoga kretanja (rodnost, smrtnost)

- navodi uzroke i posljedice prirodne promjene na primjerima iz Hrvatske i svijeta

- objašnjava pojam, vrste te uzroke i posljedice migracija

- objašnjava prirodno i prostorno kretanje stanovništva Hrvatske

- analizira opće kretanje stanovništva koristeći se jednostavnim dijagramima (linijskim, stupčastim) i tematskim kartama

Opisuje prirodnu promjenu broja stanovnika i migracije te navodi vrste migracija.

Objašnjava odrednice prirodnoga kretanja stanovništva (rodnost, smrtnost) te pojam i vrste migracija.

Analizira opće kretanje stanovništva koristeći se jednostavnim dijagramima (linijskim, stupčastim) te navodi uzroke   i posljedice migracija i prirodne promjene na primjerima iz Hrvatske i svijeta.

Analizira dominantne demografske procese   vezane uz opće kretanje stanovništva te ih uspoređuje po prirodnim regijama   i županijama Hrvatske s pomoću tematskih karata.

Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetima Povijest i Matematika (A. 6. 3; A. 6. 6; E. 6. 1).

a b . 6. 3

Učenik objašnjava raznolikost svjetskoga stanovništva analizirajući pojedine strukture, identificira probleme koji iz toga proizlaze te izgrađuje pozitivan i tolerantan odnos prema drugim kulturnim zajednicama poštujući raznolikost.

- objašnjava s pomoću dijagrama i tematskih karata jezičnu, religijsku, obrazovnu, gospodarsku, nacionalnu i biološku strukturu stanovništva na primjerima iz svijeta i Hrvatske

- navodi primjere različitih pisama

- razlikuje važne jezike međunarodnoga sporazumijevanja od jezika s najvećim brojem govornika

- razlikuje vjeroispovijesti u Hrvatskoj*

- identificira demografske probleme na temelju biološke i gospodarske strukture

Uz učiteljevu pomoć navodi   i opisuje osnovne strukture stanovništva te navodi primjere različitih pisama i jezike važne u međunarodnom sporazumijevanju.

Opisuje osnovne strukture stanovništva s pomoću dijagrama i tematskih karata

te navodi jezike s najvećim brojem govornika razlikujući ih od jezika važnih za međunarodno sporazumijevanje.

S pomoću dijagrama i tematskih karata  objašnjava strukture stanovništva Hrvatske te ih uspoređuje s primjerima iz svijeta.

Identificira demografske probleme Hrvatske i svijeta na temelju biološke i gospodarske strukture.

Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetima Povijest i Matematika (A. 6. 3; E. 6. 1).

Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje (3. ciklus, C. 3. 2).

*Religiju poistovjećujemo s organiziranim sustavom vjerovanja, vjerovanje s osobnim činom prihvaćanja istina, a vjeroispovijest s razlikama u vršenju bogoslužja. U kršćanstvu (kršćanskoj religiji) razlikujemo sljedeće vjeroispovijesti: katoličanstvo, pravoslavlje i protestantizam.

a b . 6. 4

Učenik razlikuje ruralna i urbana naselja, prepoznaje funkcije i njihov prostorni raspored te objašnjava hijerarhiju gradskih naselja na primjeru Hrvatske.

- razlikuje urbana i ruralna naselja te način života u njima

- nabraja i opisuje gradske funkcije te objašnjava njihov utjecaj na prostor (rad, stanovanje, školovanje, turizam, trgovina, kultura…) i s njima povezane migracije

- identificira sustav naselja kao oblik prostorne organizacije i objašnjava hijerarhiju gradskih naselja  

- razlikuje i pokazuje na geografskoj karti makroregionalne i regionalne centre u Hrvatskoj

Razlikuje urbana i ruralna naselja te opisuje način života u njima, razlikuje i pokazuje na geografskoj karti makroregionalne i regionalne centre u Hrvatskoj   i navodi nekoliko gradskih funkcija.

Nabraja i opisuje više gradskih funkcija, identificira sustav naselja kao oblik prostorne organizacije te na slijepoj karti imenuje makroregionalne i regionalne centre u Hrvatskoj.

Objašnjava utjecaj gradskih funkcija na prostor i migracije te hijerarhiju gradskih naselja na primjeru Hrvatske služeći se geografskom kartom.

Identificira i kartira funkcije na primjeru (dijela) najbližeg urbanog ili ruralnog naselja, skicira prostorni raspored funkcija te objašnjava utjecaj naselja na prostor i migracije u zavičaju.

Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetom Povijest .

b . 6. 5

Učenik opisuje atmosferu i vrijeme, objašnjava najvažnije klimatske elemente, prikuplja i analizira podatke o vremenu te obrazlaže važnost vremenske prognoze.

- opisuje atmosferu  e položaj i važnost troposfere

- opisuje vrijeme subjektivno i objektivno

- objašnjava najvažnije klimatske elemente*

- obrazlaže važnost prikupljanja podataka o vremenu i važnost vremenske prognoze **

- opisuje da se zrak zagrijava od podloge te s tim u vezi pad temperature u troposferi s porastom nadmorske visine

- opisuje da se topli zrak (zagrijan od podloge) uzdiže a hladan spušta

- povezuje tlak zraka s nastankom vjetra i stabilnošću vremena, opisuje ciklonu i anticiklonu ***

- opisuje planetarne vjetrove i njihova obilježja****

- razlikuje vrste padalina i opisuje njihov nastanak *****

Opisuje atmosferu, položaj i važnost troposfere, subjektivni doživljaj vremena, navodi   najvažnije klimatske elemente, planetarne vjetrove te razlikuje vrste padalina.

Opisuje da se zrak zagrijava od podloge te s tim u vezi pad temperature u troposferi s porastom nadmorske visine, povezuje tlak zraka s nastankom vjetra i stabilnošću vremena, navodi planetarne vjetrove, služi se termometrom, opisuje uvjete nastanka pojedinih vrsta padalina.

Opisuje obilježja planetarnih vjetrova, opisuje ciklonu i anticiklonu, opisuje tri načina nastanka padalina iz oblaka te obrazlaže važnost prikupljanja podataka o vremenu i važnost vremenske prognoze.

Samostalno prikuplja podatke o vremenu, analizira ih i objektivno opisuje vrijeme.

Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetom Matematika (A. 6. 5; A. 6. 9; D. 6. 1; E. 6. 1). Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Održivi razvoj (3. ciklus, A. 2).

*temperatura zraka, tlak zraka, vjetar, naoblaka, vlaga u zraku, padaline

**Učenik   će tijekom određenoga razdoblja (mjesec dana) svakodnevno prikupljati   i bilježiti podatke o temperaturi   zraka u svojem zavičaju služeći se podatcima   DHMZ-a s njemu najbliže službene meteorološke postaje (podatci se   svakodnevno objavljuju na službenoj web stranici   DHMZ-a). Temeljem podataka o temperaturi zraka u 7, 14, i 21 sat   izračunavat će srednje dnevne temperature zraka tijekom mjesec dana kako bi se na kraju mogla izračunati i srednja mjesečna temperatura zraka. Formula za izračunavanje srednje dnevne temperature zraka prema službenome meteorološkom protokolu glasi: (T _7h + T _14h +2T _21h ):4.

Npr., ako je u 7:00 sati zabilježena temperatura od 12 °C, u 14:00 sati od 30 °C, a u 21:00 sat temperatura od 17 °C, tada račun glasi: (12 + 30 + 17 + 17) : 4 = 76 : 4 = 19 °C (prosječna dnevna temperatura zraka iznosi 19 °C.) Srednja mjesečna temperatura izračunava   se tako da se zbroje sve srednje dnevne temperature i podijele s brojem dana u mjesecu.

U istom razdoblju učenik će bilježiti i podatke o količini i vrsti padalina, služeći se podatcima DHMZ-a s njemu najbliže službene meteorološke postaje. Na kraju mjeseca zbrojit će podatke svakodnevnih mjerenja kako bi dobio vrijednost ukupne mjesečne količine padalina.

Dobivene podatke učenik treba prikazati tablično, analizirati ih i ukratko predstaviti u pisanom izvješću. Istraživanje će imati još veću vrijednost ako se podatci iz zavičaja usporede s podatcima ostalih   odabranih krajeva Hrvatske (npr.,onih koji se nalaze u drugačijoj klimi).

Učenici iz škola uključenih u GLOBE program trebaju se koristiti svojim mjernim podatcima, računati srednjake prema GLOBE protokolima te ih uspoređivati s drugim GLOBE školama.

***Poznavanje tlaka zraka ima presudno značenje za analizu i prognozu vremena pa se kao klimatski element ovdje ne može izbjeći, ali valja imati na umu da učenici nemaju predznanje iz fizike potrebno za razumijevanje mehanizama povezanih s tlakom zraka. Stoga s učenicima ne treba ulaziti u problematiku nastanka i globalne raspodjele tlaka zraka, nego ostati na razini prepoznavanja vrijednosti normalnog tlaka zraka kao granice između visokoga i niskog tlaka kako bi mogli povezati tlak zraka i vjerojatnost padalina (pad tlaka zraka obično znači veću vjerojatnost padalina i obratno) te opisati vjetar kao strujanje zraka   iz polja višega u polje nižeg tlaka zraka.

Ciklonu i anticiklonu učenik opisuje pojednostavnjeno kao područje niskog ili visokog tlaka zraka koje u umjerenim širinama donose tipično vrijeme; opisuje strujanje vjetra u njima na sjevernoj polutki.

**** Učenik planetarne vjetrove (polarne istočne, glavne zapadne i pasate) opisuje kao postojane vjetrove, koji pušu tijekom cijele godine u određenom toplinskom pojasu iz određenoga smjera kojeg učenik pokazuje na geografskoj karti svijeta. Učenik na ovoj razini ne objašnjava uzroke postojanja tih vjetrova.

***** Učenik razlikuje glavne vrste padalina: kišu, snijeg, tuču, rosu, mraz i inje te opisuje u kojim se uvjetima tipično javljaju i kako izgledaju. Opisuje nastanak oblaka i padalina iz oblaka (tri načina izdizanja zraka i stvaranja oblaka: iznad zagrijane podloge, izdizanjem uz planine i izdizanjem toplog zraka kada nailazi na hladan zrak, što je uobičajeno za ciklonu - na ovoj razini ne spominju se pojmovi: konvekcijske, orografske i frontalne padaline ).

b . 6. 6

Učenik objašnjava složene utjecaje na obilježja klime, uspoređuje klimatske dijagrame te čita kartu klasifikacija klima.

- opisuje revoluciju Zemlje, navodi trajanje i posljedice revolucije i nagnutosti Zemljine osi

- opisuje obilježja godišnjih doba prostora u kojemu živi

- pokazuje na geografskoj karti obratnice i polarnice

- imenuje na crtežu i određuje na geografskoj karti i globusu toplinske pojaseve te navodi njihove specifičnosti

- razlikuje vrijeme i   klimu

- objašnjava utjecaj pojedinih klimatskih čimbenika* na obilježja klime

- očitava/čita klimatski dijagram

- razlikuje klimatske razrede** i na klimatskoj karti analizira njihov prostorni raspored

- analizira i uspoređuje tipove klima u Hrvatskoj s pomoću klimatskih dijagrama i tematske karte

Opisuje revoluciju Zemlje, navodi trajanje i posljedice revolucije i nagnutosti Zemljine osi, opisuje obilježja godišnjih doba prostora u kojemu živi, navodi datume početaka godišnjih doba na sjevernoj hemisferi, pokazuje na geografskoj karti obratnice i polarnice, imenuje na crtežu toplinske pojaseve i navodi njihove specifičnosti te opisuje razliku između vremena i klime.

Određuje na geografskoj karti i globusu toplinske pojaseve, objašnjava razliku između vremena i klime, objašnjava utjecaj pojedinih klimatskih čimbenika na obilježja klime

te očitava klimatski dijagram.

Razlikuje klimatske razrede i na klimatskoj karti analizira njihov prostorni raspored,

izdvaja umjerene klime kao dominantne u Hrvatskoj te analizira njihove klimatske dijagrame.

Analizira i uspoređuje tipove klima u Hrvatskoj s pomoću klimatskih dijagrama i tematske karte te objašnjava važnost dugotrajnoga prikupljanja podataka o vremenu za utvrđivanje tipova klime.

*udaljenost od ekvatora te utjecaj kopna i mora, nadmorske visine, reljefa, morskih struja i prevladavajućeg vjetra

**prema Kӧppenu: A- tropske kišne klime, B-suhe klime, C- umjereno tople kišne klime, D- snježno- šumske klime, E- snježne klime

Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetom Matematika (E. 6. 1). Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Održivi razvoj (3. ciklus, A.1.).

b . 6. 7*

Učenik analizira prostorne organizacije i procese kroz istraživački rad.

- postavlja jednostavno istraživačko pitanje/ hipotezu*

-prikuplja podatke na terenu i/ili iz drugih izvora**

-obrađuje podatke, prikazuje ih tablično i grafički (linijski i/ili stupčasti  i/ili kružni dijagram) te donosi zaključak

-pravilno navodi popis literature i izvora***

-predstavlja rezultate istraživačkog rada****

Učenik uz veću pomoć učitelja i učestalije pogreške postavlja istraživačko pitanje/hipotezu, prikuplja, obrađuje i prikazuje podatke, donosi zaključak, navodi popis litarature i izvora te predstavlja istraživački rad.

Učenik uz manju pomoć učitelja i povremene pogreške postavlja istraživačko pitanje/hipotezu, prikuplja, obrađuje i prikazuje podatke, donosi zaključak, navodi popis litarature i izvora te predstavlja istraživački rad.

Učenik samostalno uz povremene pogreške postavlja istraživačko pitanje/hipotezu, prikuplja, obrađuje i prikazuje podatke, donosi zaključak, navodi popis litarature i izvora te predstavlja istraživački rad.

Učenik samostalno i bez pogrešaka postavlja istraživačko pitanje/hipotezu, prikuplja, obrađuje i prikazuje podatke, donosi zaključak, navodi popis litarature i izvora te predstavlja istraživački rad.

* izborni ili obvezni odgojno-obrazovni ishod

*istraživačko pitanje / hipoteza, tema istraživačkoga rada te njegov obujam trebaju biti usklađeni s dobi učenika i odgojno- obrazovnim ishodima za 6.r.

**učenik podatke može prikupiti iz dostupne literature, pouzdanih internetskih izvora, terenskim radom (primjer ispod ishoda C. 6. 3) i/ili vlastitim mjerenjem (primjer ispod ishoda B. 6. 5)

***ostvaruje se u suradnji sa stručnim suradnikom školskim knjižničarem

****predstavljanje rezultata može biti usmeno (javno) ili pisano te u različitim oblicima (poster, digitalna prezentacija, …) ovisno o prethodnom dogovoru učenika i učitelja

održivost

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

razine usvojenosti

zadovoljavajuća

dobra

vrlo dobra

iznimna

a c . 6. 1

Učenik razlikuje kategorije zaštite prirode, navodi primjere zaštićene prirodne i kulturne baštine u Hrvatskoj, objašnjava važnost zaštićenih područja i lokaliteta kao gospodarskoga potencijala i elementa identiteta te sudjeluje u aktivnostima čuvanja i adekvatnoga vrednovanja baštine na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.

- obrazlaže potrebu zaštite prirode na primjerima iz Hrvatske

- razlikuje oblike zaštite prirode i imenuje na slijepoj karti stroge rezervate (SR), nacionalne parkove (NP), parkove prirode (PP) i regionalne parkove (RP) u Hrvatskoj

- objašnjava pojam i važnost baštine

- navodi primjere kulturne materijalne i nematerijalne baštine u Hrvatskoj

- pokazuje na geografskoj karti i prepoznaje na karakterističnim fotografijama hrvatske lokalitete s UNESCO-ova popisa svjetske baštine

Objašnjava pojam baštine, razlikuje prirodnu od kulturne baštine i prepoznaje na fotografijama nekoliko hrvatskih NP-a, PP-a i lokaliteta   s UNESCO-ova popisa svjetske baštine.

Obrazlaže potrebu zaštite prirode na primjerima iz Hrvatske i zavičaja, navodi oblike   zaštite (SR, NP, PP, RP) na tematskoj karti i za svaku pokazuje na geografskoj karti više primjera iz Hrvatske te navodi primjere kulturne materijalne i nematerijalne baštine u Hrvatskoj.

Imenuje na slijepoj karti sve SR-e i NP-e u Hrvatskoj te pokazuje smještaj na geografskoj karti i prepoznaje na karakterističnim fotografijama sve hrvatske lokalitete s UNESCO-ova popisa svjetske baštine.

Objašnjava važnost baštine kao gospodarskoga potencijala i elementa identiteta, imenuje na slijepoj karti PP-e i RP-e u Hrvatskoj.

Ostvaruju se očekivanja međupredmetnih tema Poduzetništvo (3. ciklus, A. 3. 1), Održivi razvoj (3.ciklus, B. 1) te Građanski odgoj i obrazovanje (3. ciklus, C. 3. 3).

Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetima Priroda (C. 6. 2) i Povijest , a može se ostvariti i posjet nekoj baštinskoj ustanovi i/ili nekom drugom lokalitetu prirodne/društvene baštine.

b c . 6. 2

Učenik analizira podatke o gospodarskoj razvijenosti i procjenjuje stupanj razvijenosti države te objašnjava važnost usklađivanja gospodarskoga napretka i održivoga razvoja na primjerima iz zavičaja i Hrvatske.

- analizira pokazatelje gospodarske razvijenosti (BNP, udio sektora djelatnosti, HDI)*

- objašnjava važnost pojedinih djelatnosti za gospodarstvo zavičaja i Hrvatske u okvirima održivoga razvoja

Opisuje gospodarsku razvijenost, nabraja osnovne   pokazatelje razvijenosti te povezuje djelatnost sa sektorom kojemu pripada.

Objašnjava održivi razvoj i najvažnije pokazatelje razvoja gospodarstva te opisuje važnost pojedinih djelatnosti za gospodarstvo Hrvatske i zavičaja.

Objašnjava važnost pojedinih djelatnosti za gospodarstvo zavičaja i Hrvatske (turizam, promet, trgovina, industrija, energetika, proizvodni obrti, poljoprivreda, ribarstvo, šumarstvo) u okvirima održivoga razvoja.

Analizira podatke i procjenjuje stupanj gospodarske razvijenosti te s pomoću tematske karte i grafičkih prikaza uspoređuje Hrvatsku prema pokazateljima gospodarske razvijenosti s drugim državama.

Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetom Matematika (D. 6. 3; E. 6. 1). Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Održivi razvoj (3.ciklus, A. 4 i C. 2).

*Učenik uspoređuje udio zaposlenih u četiri sektora djelatnosti s udjelom sektora u ukupnom BNP-u. Pritom treba voditi računa da statistika prati tri sektora djelatnosti: primarni (poljoprivreda i gospodarenje sirovinama), sekundarni (proizvodni) i tercijarni (uslužni), pri čemu se u tercijarni pribraja i kvartarni sektor (istraživanje i ekonomije temeljene na znanju).

Učenik analizira vrijednosti bruto nacionalnoga proizvoda (BNP) po državama, objašnjavajući   BNP kao   ukupnu tržišnu vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u nekoj zemlji tijekom godine koje proizvode domaći čimbenici, bez obzira na to nalaze li se u zemlji ili inozemstvu.

Učenik analizira odabrane pokazatelje gospodarske razvijenosti koristeći se dostupnim podatcima Svjetske banke. Indeksi svjetskoga razvoja obuhvaćaju više od 800 indikatora podijeljenih u 20 kategorija. Kao posebno bitna kategorija izdvaja se HDI (human development index ili indeks ljudskoga razvoja) koji je agregirani indeks nastao zbrajanjem očekivanoga trajanja života prilikom rođenja, prosječnoga broja godina obrazovanja (osoba u dobi od 25 godina), očekivanoga trajanja školovanja (za djecu koja ulaze u sustav obrazovanja) te BNP-a po stanovniku (prema paritetu kupovne moći).

c . 6. 3

Učenik objašnjava međuovisnost klime, tla i živoga svijeta te utjecaj čovjeka na promjenu bioraznolikosti na primjerima iz zavičaja i Hrvatske.

- navodi definiciju tla te navodi i opisuje najčešće vrste tala u Hrvatskoj

- objašnjava međusobnu povezanost klime, tla, biljnoga i životinjskog svijeta na primjerima iz Hrvatske

- objašnjava na temelju terenskog istraživanja u zavičaju antropogeni utjecaj na tlo i živi svijet*

- navodi načine očuvanja bioraznolikosti

Navodi definiciju tla, prepoznaje i opisuje najzastupljenije tlo, vegetaciju i životinjski svijet zavičaja te opisuje na temelju terenskog istraživanja u zavičaju antropogeni utjecaj na tlo i živi svijet.

Klasificira tlo, biljke i životinje prema pripadnosti prostoru umjereno tople i sredozemne klime.

Objašnjava međusobnu povezanost klime, tla, biljnoga i životinjskog svijeta na   primjerima iz Hrvatske.

Objašnjava antropogeni utjecaj na tlo i živi svijet zavičaja te navodi načine očuvanja bioraznolikosti.

*Učenik sudjeluje u terenskom istraživačkom radu. Za lokalitet istraživanja preporuča se odabrati prostor u zavičaju koji je doživio znatniju transformaciju tla i/ili živog svijeta antropogenim utjecajem (npr. šumski prostor transformiran u poljoprivredni, livada transformirana u stambenu četvrt ili park i sl.).   Prije terenskoga istraživanja   učenici trebaju postaviti istraživačka pitanja (npr. Kako je čovjek utjecao na promjenu tla i živoga svijeta u mojem zavičaju? ) na koja će istraživanjem odgovoriti.

Ishod se ostvaruje samostalno ili u suradnji s nastavnim predmetom Priroda .

Ostvaruju se očekivanja međupredmetnih tema Osobni i socijalni razvoj (3. ciklus, B. 3. 3 i C. 3. 3) te Održivi razvoj (3. ciklus, A. 2 i C. 1).

c . 6. 4

Učenik navodi i opisuje prirodna bogatstva, sirovine i izvore energije, navodi vrste onečišćenja i mjere zaštite te objašnjava važnost selektiranja otpada.

- navodi i opisuje prirodna bogatstva, sirovine i izvore energije

- razlikuje obnovljive od neobnovljivih izvora energije i objašnjava utjecaj njihova korištenja na okoliš

- navodi primjere onečišćenja okoliša na lokalnoj i globalnoj razini

- opisuje važnost selektiranja i recikliranja otpada

- navodi moguće mjere zaštite od onečišćenja

- samostalno ili u skupini istražuje u zavičaju vrste onečišćenja, analizira i prezentira

prikupljene podatke te raspravlja o mogućim mjerama zaštite

Navodi izvore energije, prirodna bogatstva i sirovine te opisuje njihovu važnost

i navodi primjere onečišćenja okoliša u prostoru u kojemu živi

do kojih je došao istraživanjem.

Razlikuje obnovljive od neobnovljivih izvora energije i objašnjava njihov utjecaj na okoliš te opisuje različite vrste onečišćenja na nacionalnoj razini.

Navodi primjere onečišćenja na globalnoj razini, opisuje njihov utjecaj na okoliš, navodi moguće mjere zaštite od onečišćenja te objašnjava važnost selektiranja i recikliranja otpada.

Istražuje i prikuplja podatke o onečišćenju prostora u kojemu živi, provodi jednostavnije analize prikupljenih podataka, prezentira ih te raspravlja o   mogućim mjerama zaštite.

Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetom Matematika (E. 6. 1).

Ostvaruju se očekivanja međupredmetnih tema Održivi razvoj (3. ciklus, A. 1, A. 3, B. 1) te Osobni i socijalni razvoj (3. ciklus, B. 3. 2).

r.b.

šifra ishoda

odgojno-obrazovni ishod

1.

a b. 7. 1

Učenik objašnjava geografski smještaj i utjecaj geografskoga položaja na razvijenost Europe te opisuje utjecaj Europljana na druge dijelove svijeta.

2.

a b. 7. 1

Učenik analizira prirodno-geografska obilježja Europe i objašnjava njihov utjecaj na naseljenost i gospodarske aktivnosti.

3.

a b. 7. 2

Učenik objašnjava nastanak političke karte Europe, procese integriranja te važnost suradnje i poštivanja različitosti.

4.

a b. 7. 3

Učenik obrazlaže nastanak, razvoj i značenje Europske unije u Europi i svijetu te analizira utjecaj institucija EU-a na pojedinca i države.

5.

a b. 7. 4

Učenik objašnjava demografske i gospodarske posebnosti europskih država na temelju prikupljenih i obrađenih podataka.

6.

a b. 7. 5

Učenik analizira europske regije s obzirom na njihove posebnosti.

7.

a b. 7. 6

Učenik analizira specifične uvjete života u velikim prirodnim regijama Srednje Europe te objašnjava utjecaj povijesnih zbivanja na različit stupanj gospodarskoga razvoja pojedinih država.

8.

a b. 7. 7

Učenik analizira utjecaj prirodno-geografskih i društveno-geografskih posebnosti na oblikovanje mediteranskoga kulturno-civilizacijskog kruga te njegov utjecaj na Hrvatsku i svijet.

9.

a b. 7. 8

Učenik analizira specifične uvjete života u državama Jugoistočne Europe te utjecaj povijesnih zbivanja na različit stupanj gospodarskoga razvoja pojedinih država.

10.

a b. 7 . 2

Učenik analizira najvažnije čimbenike koji utječu na gospodarski razvoj i urbanizaciju država Zapadne Europe.

11.

a bc. 7. 9

Učenik analizira utjecaj prirodno-geografskih posebnosti na naseljenost i gospodarski razvoj država Sjeverne Europe te uspoređuje baltičke s nordijskim državama Sjeverne Europe.

12.

a b. 7. 10

Učenik objašnjava prirodno-geografske i društveno-geografske posebnosti Istočne Europe te analizira gospodarsku, vojnu i političku ulogu Ruske Federacije u Europi i svijetu.

13.

b. 7 . 3

Učenik analizira prostorne organizacije i procese kroz istraživački rad.

geografija 7. razred

prostorni identitet

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

razine usvojenosti

zadovoljavajuća

dobra

vrlo dobra

iznimna

Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetom Matematika (A. 7. 3; D. 7. 2.).

*Predlaže se posjet učenika veleposlanstvu neke europske države ili nekoj zajednici europskih manjina u Hrvatskoj.

** EU, EFTA, CEFTA, NATO

*Učenik može istražiti jednu od predloženih tema:

Primjer 1. - “Europski tjedan”

Učenici će u sklopu Europskoga tjedna, koji se održava između 5. i 9. svibnja, istražiti i prezentirati posebnosti pojedinih država članica EU. Učenici mogu istražiti i prezentirati društvena obilježja pojedinih država (hrana, običaji, odjeća, glazba, jezik, religija, zastave i drugo) te prirodne posebnosti (reljef, vode, klima). Prezentacija može biti unutar razreda, ali treba potaknuti učenike na javnu prezentaciju, npr. u školskom holu. Pristup istraživanju je vrlo širok i postoji velik broj načina kako ga provesti te se daje velika autonomija i potiče kreativnost učenika uz mentoriranje učitelja. Preporuča se istraživanje u skupinama, ali rad može biti i samostalan ako učenik pokaže zanimanje za to. Ako postoji mogućnost, učenicima se preporuča i sudjelovanje u organiziranim aktivnostima koje provodi Europska komisija u Republici Hrvatskoj (podatci se mogu naći na: http://ec.europa.eu/index_hr.htm ).

Primjer 2. - “Raznolikost država EU-a i Hrvatska”

Cilj je istraživanja usporediti države EU-a prema različitim kriterijima, s posebnim osvrtom na RH. Učenici u skupinama obrađuju neki od aspekata različite problematike, npr.:

● gospodarska razvijenost - odabire se jedan ili više kriterija razvijenosti, pronalaze se aktualni podatci, izrađuje tematska karta EU-a uz pokušaj određivanja tipova država s obzirom na odabrani kriterij te se RH uspoređuje s ostalim članicama

● demografska obilježja - odabire se određena problematika (dominantne etničko-jezične skupine, pismo, oblik vladavine, prirodno kretanje stanovništva, stupanj obrazovanja i sl.) te se na temelju podataka vrši regionalizacija EU-a prema obrađenome kriteriju s naglaskom na položaj RH u takvoj regionalizaciji

● elementi životnoga standarda - prosječna plaća, broj liječnika na 1000 stanovnika, prosječna veličina stambenoga prostora, korištenje interneta... Na temelju prikupljenih podataka treba usporediti države EU-a i odrediti rang RH među državama EU

Na temelju prikupljenih i obrađenih podataka prezentirati rezultate istraživanja i kritički se osvrnuti na stanje u RH.

Primjer 3. - “Utjecaj institucija EU-a na pojedinca i države”

Utjecaj institucija EU-a na pojedinca učenik će moći bolje razumjeti ako istraži mogućnosti koje nude razni fondovi EU-a.   U tu svrhu valja ga uputiti na službeni portal o fondovima EU-a eu-projekti.info gdje će istražiti koja je namjena toga portala. Zadatak je učitelja pregledati portal prije učenika i usmjeriti ih na one aktualne natječaje koji se mogu povezati s lokalnom zajednicom. Potom će tražiti od učenika da u svojem zavičaju prepoznaju potencijalne investicije koje bi mogli prijaviti na natječaj (npr. gradnja i/ili oprema vatrogasnoga doma,   društvenoga doma/kulturnoga centra, planinarskog doma, turističkoga informativnog centra, dječjega igrališta, sportske građevine, rekreacijske zone na rijeci/jezeru,   biciklističke staze i trake, tematskoga puta, poučne staze, pješačke staze…). Nakon što su odabrali moguće investicije, zadatak je svakog učenika u pisanom izvješću (do 400 riječi, koje uključuje uvod, opis projekta i zaključak) obrazložiti važnost izabranoga projekta za lokalnu zajednicu i na taj način osvijestiti mogućnosti koje pruža njihov zavičaj. Ovim radom učenici će ostvariti veze s međupredmetnim temama poduzetništva, građanskoga odgoja i obrazovanja te IKT-a, a njihove ideje mogu poslužiti školi ili nekoj drugoj lokalnoj ustanovi/udruzi kao poticaj za apliciranje projekta za fondove EU-a.

Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetom Matematika (A. 7. 1; A. 7. 3; A. 7. 8; D. 7. 5; E. 7. 1) te s očekivanjima međupredmetnih tema Građanski odgoj i obrazovanje (A. 3. 2; B. 3. 3) i Održivi razvoj (3. ciklus, C. 3).

a b. 7. 4

Učenik objašnjava demografske i gospodarske posebnosti europskih država na temelju prikupljenih i obrađenih podataka.

- objašnjava promjenu broja stanovnika Europe od 17. st. do današnjice s pomoću linijskog dijagrama

- analizira podatke o gustoći naseljenosti europskih država, prikazuje ih na slijepoj karti te izdvaja prostore najgušće i najrjeđe naseljenosti Europe

- analizom odgovarajućih dijagrama obrazlaže strukture europskoga stanovništva

- objašnjava opće kretanje stanovništva Europe prema njegovim sastavnicama

- uspoređuje obilježja i na geografskoj karti pokazuje prostorni raspored hrvatskoga iseljeništva

- objašnjava uzroke i posljedice neravnomjernoga gospodarskog razvoja Europe te pokazuje na geografskoj karti prostore najveće razvijenosti i navodi važnije gospodarske djelatnosti

Objašnjava uz pomoć učitelja kretanje broja stanovnika, razmještaj, osnovne strukture i opće kretanje stanovništva te pokazuje najrazvijenija područja Europe služeći se dijagramima i drugim grafičkim prikazima.

Samostalno objašnjava promjenu broja stanovnika, razlike u gustoći naseljenosti, strukture stanovništva, prirodno, prostorno i opće kretanje stanovništva te razlike u gospodarskom razvoju Europe služeći se dijagramima i drugim grafičkim prikazima.

Uspoređuje obilježja i na geografskoj karti pokazuje prostorni raspored hrvatskoga iseljeništva.

Prikuplja statističke podatke na razini europskih država, prikazuje ih grafički te s pomoću njih objašnjava i prezentira demografske i gospodarske posebnosti pojedinih europskih država.

Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetima Povijest i Matematika (E. 7. 1).

Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetima Povijest i Matematika (A. 7. 1; E. 7. 1).

Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetima Povijest i Matematika (A. 7. 1).

Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetom Povijest.

* oskudica vode, nedostatak obradivog tla (suhozid, terase)

a b. 7. 10

Učenik objašnjava prirodno-geografske i društveno-geografske posebnosti Istočne Europe te analizira gospodarsku, vojnu i političku ulogu Ruske Federacije u Europi i svijetu.

- opisuje geografski položaj, prostranost i kontinentalnost regije

- opisuje veličinu i značenje Istočnoeuropske nizine

- navodi i na geografskoj karti pokazuje najvažnije rijeke i jezera te objašnjava njihovo vrednovanje

- obrazlaže utjecaj povijesnoga nasljeđa na društveno-gospodarski razvoj

- analizira posebnosti Ruske Federacije i njezinu gospodarsku, vojnu i političku ulogu u regiji, Europi i svijetu

Imenuje države Istočne Europe, opisuje njezina prirodno- geografska obilježja, objašnjava važnost nizinskih prostora za poljoprivredu i Urala za rudarstvo i industriju te opisuje značaj Ruske Federacije u Europi i svijetu.

Imenuje na geografskoj karti najvažnije rijeke i jezera Istočne Europe, navodi primjere hidroenergetskoga iskorištavanja rijeka te opisuje prirodno- geografske i društveno- geografske posebnosti Ruske Federacije.

Obrazlaže povijesni i suvremeni utjecaj Rusije na ostale države Istočne Europe i baltičke države te opisuje probleme specifične za tranzicijske države.

Analizira važnost Ruske Federacije na globalnoj razini kao vojne, gospodarske i političke sile.

Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetom Povijest.

prostorne organizacije i procesi

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

razine usvojenosti

zadovoljavajuća

dobra

vrlo dobra

iznimna

a b. 7. 1

Učenik analizira prirodno-geografska obilježja Europe i objašnjava njihov utjecaj na naseljenost i gospodarske aktivnosti.

- prepoznaje važnost geologije i navodi nazive eona i geoloških era važnih za oblikovanje reljefa Europe

- razlikuje dijelove Europe prema geološkoj starosti s pomoću tematske karte

- pokazuje primjere reljefnih cjelina različite starosti s pomoću geografske karte

- uspoređuje najvažnija europska mora, opisuje njihova obilježja te na karti razlikuje strme i položene obale

- obrazlaže razvedenost europskih obala i razlikuje tipove obalne razvedenosti

- navodi i pokazuje na geografskoj karti važnije europske rijeke i klasificira ih prema sljevovima

- razlikuje vrste jezera po postanku (tektonska, akumulacijska i erozijska) s primjerima koje pokazuje na geografskoj karti

- obrazlaže utjecaj klimatskih čimbenika na klimu, uspoređuje s pomoću klimatskih dijagrama najzastupljenije tipove klime te navodi i opisuje pripadajuću vegetaciju*

- objašnjava s pomoću tematskih karata utjecaj prirodno-geografskih obilježja na naseljenost i gospodarstvo Europe

Opisuje s pomoću tematske karte velike regije Europe prema geološkoj starosti, navodi i pokazuje na geografskoj karti važnija mora i rijeke Europe te klasificira rijeke prema sljevovima.

Objašnjava osnovna geološka, geomorfološka, hidrološka i klimatsko-vegetacijska obilježja   Europe te njihov utjecaj na stanovništvo i gospodarstvo koristeći se tematskim kartama i preglednim geografskim kartama.

Objašnjava geološka, geomorfološka, hidrološka i klimatsko-vegetacijska obilježja Europe te povezanost s društveno-geografskim obilježjima navodeći primjere i koristeći geografsku kartu.

Analizira međuovisnost reljefa, klime, tla i vegetacije te objašnjava važnost prirodno-geografskih obilježja Europe za gospodarske aktivnosti.**

* Ostvaruje se u suradnji s nastavnim predmetom Matematika (E. 7. 1). **Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Održivi razvoj (3. ciklus, A. 1).

a b. 7. 2

Učenik analizira najvažnije čimbenike koji utječu na gospodarski razvoj i urbanizaciju država Zapadne Europe.

- obrazlaže važnost Sjevernoga mora i podmorja

- opisuje obilježja priobalja i obrazlaže njihovu gospodarsku valorizaciju

- objašnjava nastanak i tijek industrijalizacije na primjeru Ujedinjenoga Kraljevstva

- objašnjava utjecaj industrijalizacije na urbanizaciju i stvaranje urbanih regija

- objašnjava utjecaj kolonijalizma na društveno-gospodarska obilježja država Zapadne Europe

- uspoređuje posebnosti Ujedinjenoga Kraljevstva i Francuske te ulogu tih država u regiji, Europi i svijetu

Imenuje države Zapadne Europe, opisuje specifičnosti položaja svake od njih te opisuje značaj Ujedinjenoga Kraljevstva i Francuske u Europi i svijetu.

Objašnjava na primjerima Ujedinjenoga Kraljevstva i Francuske utjecaj kolonijalizma na gospodarski razvoj,  objašnjava važnost iskorištavanja bogatstava Sjevernoga mora i priobalja za gospodarski razvoj država Zapadne Europe.

Objašnjava nastanak i tijek industrijalizacije na primjeru Ujedinjenoga Kraljevstva, utjecaj industrijalizacije na urbanizaciju i stvaranje urbanih regija, uspoređuje posebnosti Ujedinjenoga Kraljevstva i Francuske te ulogu tih država u regiji, Europi i svijetu.

Uspoređuje urbanu mrežu Ujedinjenoga Kraljevstva i Francuske, navodi probleme velikih urbanih regija te navodi mjere za ublažavanje monocentrizma i ujednačavanje regionalnoga razvoja.

b. 7. 3*

Učenik analizira prostorne organizacije i procese kroz istraživački rad.

- postavlja istraživačko pitanje/ hipotezu*

- prikuplja podatke na terenu i/ili iz drugih izvora**

- obrađuje podatke, prikazuje ih tablično, grafički (linijski i/ili stupčasti i/ili kružni dijagram) i kartografski (tematska karta) te donosi zaključak

- pravilno citira te navodi popis literature i izvora***

- predstavlja rezultate istraživačkog rada****

Učenik uz veću pomoć učitelja i učestalije pogreške postavlja istraživačko pitanje/hipotezu, prikuplja, obrađuje i prikazuje podatke, donosi zaključak, pravilno citira, navodi popis litarature i izvora te predstavlja istraživački rad.

Učenik uz manju pomoć učitelja i povremene pogreške postavlja istraživačko pitanje/hipotezu, prikuplja, obrađuje i prikazuje podatke, donosi zaključak, pravilno citira, navodi popis litarature i izvora te predstavlja istraživački rad.

Učenik samostalno uz povremene pogreške postavlja istraživačko pitanje/hipotezu, prikuplja, obrađuje i prikazuje podatke, donosi zaključak, pravilno citira, navodi popis litarature i izvora te predstavlja istraživački rad.

Učenik samostalno i bez pogrešaka postavlja istraživačko pitanje/hipotezu, prikuplja, obrađuje i prikazuje podatke, donosi zaključak, pravilno citira, navodi popis litarature i izvora te predstavlja istraživački rad.

*izborni ili obvezni odgojno-obrazovni ishod

* istraživačko pitanje/hipoteza, tema istraživačkoga rada te njegov obujam trebaju biti usklađeni s dobi učenika i odgojno- obrazovnim ishodima za 7.r.

**učenik podatke može prikupiti iz dostupne literature, pouzdanih internetskih izvora, terenskim radom i/ili vlastitim mjerenjem (prostorni obuhvat u 7.r. odnosi se uglavnom na prostor Europe pa je za očekivati da će literatura i internet biti glavni izvori podataka; primjer ispod ishoda A B. 7. 3)

***ostvaruje se u suradnji sa stručnim suradnikom školskim knjižničarem

****predstavljanje rezultata može biti usmeno (javno) ili pisano te u različitim oblicima (poster, digitalna prezentacija, …) ovisno o prethodnom dogovoru učenika i učitelja

r.b.

šifra ishoda

odgojno-obrazovni ishod

1.

b. 8. 2

Učenik određuje geografske koordinate zadanog mjesta na geografskim kartama, služi se digitalnim kartama, snalazi se i kreće u prostoru s pomoću topografske karte, plana grada (naselja ), kompasa i GNSS-a.

2.

b. 8. 3

Učenik objašnjava položaj, gibanja i međudjelovanje Zemlje s drugim nebeskim tijelima u Sunčevu sustavu i svemiru i njihov utjecaj na život na Zemlji.

3.

b. 8. 4

Učenik objašnjava građu i starost Zemlje, opisuje glavne unutarnje procese oblikovanja reljefa te na primjerima objašnjava uzroke i posljedice pokreta litosfernih ploča.

4.

b. 8. 5

Učenik klasificira klimatske tipove, opisuje njihova obilježja i povezuje ih sa živim svijetom.

5.

a b. 8. 1

Učenik analizira prirodno-geografska i društveno-geografska obilježja Azije s pomoću geografske karte i različitih grafičkih prikaza.

6.

a b. 8. 2

Učenik analizira i objašnjava odabrane probleme suvremenoga razvoja Azije.

7.

a b. 8. 3

Učenik analizira prirodno-geografska i društveno-geografska obilježja Afrike s pomoću geografske karte i različitih grafičkih prikaza.

8.

a b. 8. 4

Učenik analizira i objašnjava odabrane probleme suvremenoga razvoja Afrike.

9.

a b. 8. 5

Učenik analizira prirodno-geografska i društveno-geografska obilježja Amerika s pomoću geografske karte i različitih grafičkih prikaza.

10.

a b c. 8. 6

Učenik analizira i objašnjava problematiku naseljavanja, gradova, iskorištavanja šumskih površina te suvremenoga razvoja Amerika.

11.

a bc. 8. 6

Učenik analizira prirodno-geografska i društveno-geografska obilježja Australije i Oceanije s pomoću geografske karte i različitih grafičkih prikaza.

12.

ab c . 8. 1

Učenik analizira prirodno-geografska obilježja polarnih područja, izdvaja specifične uvjete života i prilagodbe živih bića te objašnjava mogućnosti i ograničenja iskorištavanja.

13.

a b. 8. 7

Učenik opisuje globalizaciju i njezin utjecaj na identitet pojedinca i prostora u kojemu živi.

14.

b . 8. 1

Učenik analizira prostorne organizacije i procese kroz istraživački rad.

geografija 8. razred

prostorni identitet

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

razine usvojenosti

zadovoljavajuća

dobra

vrlo dobra

iznimna

a b. 8. 1

Učenik analizira prirodno-geografska i društveno-geografska obilježja Azije s pomoću geografske karte i različitih grafičkih prikaza.

- uspoređuje geografski smještaj i položaj Azije s drugim kontinentima

- objašnjava specifičnosti reljefa, klime, voda i živoga svijeta Azije

- objašnjava specifičnosti stanovništva, naselja i gospodarstva Azije

- na geografskoj karti pokazuje regije Azije

Uspoređuje geografski smještaj i položaj Azije s drugim kontinentima, opisuje uz pomoć učitelja osnovna prirodno-geografska i društveno-geografska   obilježja Azije koristeći se geografskom kartom i grafičkim prikazima.

Navodi imena regija te samostalno objašnjava prirodno-geografske i društveno-geografske posebnosti Azije uz   pokazivanje na geografskoj karti.

Povezuje prirodno-geografska i društveno-geografska obilježja Azije s neravnomjernim gospodarskim razvojem i specifičnim načinima života.

Samostalno prikuplja informacije i podatke o uzrocima i posljedicama neravnomjernoga razvoja Azije, analizira ih i donosi argumentirane zaključke.

Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje (3. ciklus, A.3.5.).

a b. 8. 2

Učenik analizira i objašnjava odabrane probleme suvremenoga razvoja Azije.

- analizira i uspoređuje specifične probleme Jugozapadne i Srednje Azije (aridnost i gospodarenje vodama, važnost nafte i plina, krizna žarišta i migracije)

- analizira specifične probleme Monsunske Azije (mehanizam nastanka i posljedice monsuna, prirodne prijetnje i ugroženost okoliša)

- analizira i uspoređuje populacijske izazove Kine, Indije i Japana (promjene broja i struktura stanovništva, populacijske politike, brza urbanizacija)

- analizira i uspoređuje ulogu Kine, Indije i Japana u svjetskom gospodarstvu

Opisuje uz pomoć učitelja važnost nafte u Aziji, razlikuje ljetni i zimski monsun i njihovu važnost za proizvodnju riže te na geografskoj karti pokazuje Indiju, Kinu i Japan i ukratko navodi njihove posebnosti.

Samostalno objašnjava važnost nafte u Aziji, razlikuje ljetni i zimski monsun i njihovu važnost za proizvodnju riže te na geografskoj karti pokazuje Indiju, Kinu i Japan i ukratko navodi njihove posebnosti.

Analizira i uspoređuje specifične probleme Jugozapadne, Središnje i Monsunske Azije.

Prikuplja informacije i statističke podatke o Indiji, Kini i Japanu te na temelju njih analizira njihove demografske probleme i ulogu navedenih država u svjetskome gospodarstvu.

Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje (3. ciklus, A. 3. 5).

a b. 8. 3

Učenik analizira prirodno-geografska i društveno-geografska obilježja Afrike s pomoću geografske karte i različitih grafičkih prikaza.

- uspoređuje geografski smještaj i položaj Afrike s drugim kontinentima

- objašnjava specifičnosti reljefa, klime, voda i živoga svijeta Afrike

- objašnjava specifičnosti stanovništva, naselja i gospodarstva Afrike

- na geografskoj karti pokazuje regije Afrike

Uspoređuje geografski smještaj i položaj Afrike s drugim kontinentima, opisuje uz pomoć učitelja osnovna prirodno-geografska i društveno-geografska   obilježja Afrike.

Pokazuje na geografskoj karti regije Afrike, samostalno objašnjava prirodno-geografske i društveno-geografske posebnosti Afrike.

Analizira prirodno-geografske i društveno-geografske posebnosti Afrike s pomoću geografske karte i različitih grafičkih prikaza.

Samostalno prikuplja informacije i podatke, analizira ih te povezuje prirodno-geografska obilježja pojedinih regija Afrike s načinom života i gospodarskim iskorištavanjem.

a b. 8. 4

Učenik analizira i objašnjava odabrane probleme suvremenoga razvoja Afrike.

- objašnjava uzroke i posljedice siromaštva (prirodno-geografska uvjetovanost, nagli porast broja stanovnika, utjecaj kolonijalizma i neokolonijalizma, politička nesigurnost, ratovi, migracije)

- analizira uzroke, pojavnost, rasprostranjenost (prirodno-geografska uvjetovanost, slaba zdravstvena zaštita, loši higijenski uvjeti, nizak stupanj obrazovanosti) i posljedice bolesti i epidemija

- obrazlaže uzroke i posljedice dezertifikacije na primjeru Sahela

- obrazlaže nejednaku raspodjelu vodnih resursa i njihovu valorizaciju

- analizira strukturu gospodarstva i utjecaj na okoliš (samodostatno gospodarenje, monokulturno gospodarstvo, ovisnost o svjetskom tržištu i prirodnim uvjetima)

Objašnjava uz pomoć učitelja uzroke i posljedice siromaštva i pojavnosti bolesti u Africi te na geografskoj karti pokazuje sušne dijelove Afrike i važnije rijeke i jezera.

Samostalno obrazlaže dezertifikaciju na primjeru Sahela, nejednaku raspodjelu vodnih resursa i njihovu valorizaciju.

Analizira odabrane statističke pokazatelje na temelju kojih izvodi zaključke o gospodarstvu i stanovništvu

Afrike i njegovu utjecaju na okoliš.

Analizira i kritički prosuđuje važnije probleme suvremenoga razvoja Afrike.

Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetom Povijest. Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje (3. ciklus, A. 3. 5).

a b. 8. 5

Učenik analizira prirodno-geografska i društveno-geografska obilježja Amerika s pomoću geografske karte i različitih grafičkih prikaza.

- uspoređuje geografski smještaj i položaj Amerika s drugim kontinentima

- objašnjava specifičnosti reljefa, klime, voda i živoga svijeta Amerika

- objašnjava specifičnosti stanovništva, naselja i gospodarstava Amerika

- objašnjava kriterije regionalizacije, razlikuje Sjevernu i Južnu Ameriku od Angloamerike i

Latinske Amerike koristeći se geografskim kartama

Uspoređuje uz pomoć učitelja geografski smještaj i položaj Amerika s drugim kontinentima, objašnjava s pomoću geografske karte podjelu na kontinente te na Angloameriku i Latinsku Ameriku.

Uspoređuje s pomoću geografske karte prirodno-geografska obilježja Sjeverne i Južne Amerike te društveno-geografska obilježja   Angloamerike i Latinske Amerike.

Samostalno obrazlaže i navodi primjere za pojedine prirodno-geografske i/ili društveno-geografske specifičnosti koristeći se geografskom kartom i različitim grafičkim prikazima.

Analizira prirodno-geografska i društveno-geografska obilježja Amerika na temelju prikupljenih statističkih podataka, čitanja tablica i grafičkih prikaza.

a bc.

8. 6

Učenik analizira prirodno-geografska i društveno-geografska obilježja Australije i Oceanije s pomoću geografske karte i različitih grafičkih prikaza.

- uspoređuje geografski smještaj i položaj Australije i Oceanije s drugim kontinentima

- objašnjava specifičnosti reljefa, klime, voda i živoga svijeta Australije i Oceanije

- objašnjava specifičnosti stanovništva, naselja i gospodarstva Australije i Oceanije

- istražuje brojnost, strukturu i prostorni raspored hrvatskoga iseljeništva u Australiji i na Novom Zelandu te uzroke iseljavanja iz Hrvatske

Uspoređuje geografski smještaj i položaj Australije i Oceanije s drugim kontinentima koristeći se geografskom kartom te navodi osnovne prirodno-geografske i društveno-geografske posebnosti Australije uz pomoć učitelja.

Samostalno uspoređuje Australiju s Oceanijom te objašnjava utjecaj doseljenika na ugrožavanje ekosustava.

Obrazlaže važnost Australije kao države i kontinenta, objašnjava odnos doseljenoga stanovništva prema domorodačkom stanovništvu i njegovoj kulturi te obrazlaže specifičnosti otočnoga stanovništva i gospodarskoga razvoja Oceanije u kontekstu otočne izoliranosti.

Prikuplja, analizira i prezentira podatke na temelju kojih utvrđuje resurse Australije i Oceanije za naseljavanje i budući gospodarski razvoj te analizira obilježja hrvatskoga iseljeništva u Australiji i Novom Zelandu.

a b. 8. 7

Učenik opisuje globalizaciju i njezin utjecaj na identitet pojedinca i prostora u kojemu živi.*

- navodi primjere svjetskoga povezivanja (prometnoga, trgovačkog, kulturnog, financijskog, informacijskog)

- navodi primjere pozitivnih i negativnih aspekata globalizacije

- objašnjava utjecaj globalizacije na gospodarske aktivnosti

- opisuje ulogu multinacionalnih kompanija u životu pojedinaca i svjetskome gospodarstvu

- istražuje utjecaj globalizacije na svoj život*

- imenuje i objašnjava ulogu i značaj važnih svjetskih organizacija (UN, UNESCO, UNICEF, WHO, WTO, FAO, NATO)** te njihov utjecaj na Hrvatsku

Opisuje globalizaciju i navodi primjere utjecaja globalizacije na svakodnevni život.

Identificira pozitivne i negativne učinke globalizacije, navodi primjere svjetskoga povezivanja   te objašnjava utjecaj globalizacije na gospodarske aktivnosti.

Objašnjava ulogu multinacion

alnih tvrtki u životu pojedinca i svjetskom gospodarstvu te imenuje i objašnjava ulogu i značaj važnih svjetskih organizacija i njihov utjecaj na Hrvatsku.

Iznosi osobne argumentirane stavove o globalizaciji, njezinu utjecaju na gospodarski razvoj i identitet pojedinca i prostora u kojemu živi.

Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetima Povijest i Matematika (8. D. 4).

*Učenici istražuju globalizaciju s tri aspekta: glazbe, mode i sporta. Prema vlastitim interesima, samostalno ili u skupinama, učenici istražuju:

1. glazbu - iz kojih država dolaze njihove omiljene grupe ili pjevači, na kojim jezicima izvode glazbu i zašto, koje tipove glazbe preferiraju i iz kojih dijelova svijeta potječu, gdje se najviše slušaju, istražuju pojam World music i sl.

2. modu - učenici navode njima važne modne marke, istražuju iz kojih država potječu, uspoređuju državu proizvodnje i državu podrijetla samoga branda , istražuju razloge proizvodnje u slabije razvijenim dijelovima svijeta, uspoređuju cijene proizvoda prema dostupnim online katalozima i utvrđuju razlike u cijenama ako postoje, tj. istražuju tko najviše zarađuje u razlici između uloženih sredstava u proizvodnju i cijene konačnog proizvoda...

3. sport - učenici istražuju međunarodne sportske organizacije, važnost MOO-a, regionalne sportske organizacije, istražuju podrijetlo pojedinih sportova i njihovu popularnost u pojedinim dijelovima svijeta, analiziraju kontinentalne ili regionalne lige pojedinih sportova s aspekta država sudionica, istražuju prodor novih sportova u RH, uključenost RH u međunarodna natjecanja, sportske uspjehe,ostvarene rezultate pojedinih sportova (klubova) i sl.

** Ostvaruju se očekivanja međupredmetnih tema Održivi razvoj (3. ciklus, C. 4), Osobni i socijalni razvoj (3. ciklus, C. 3. 4) te Građanski odgoj i obrazovanje (3. ciklus, A. 3. 1).

prostorne organizacije i procesi

odgojno-obrazovni ishod

 razrada ishoda

razine usvojenosti

zadovoljavajuća

dobra

vrlo dobra

iznimna

b . 8. 1*

Učenik analizira prostorne organizacije i procese kroz istraživački rad.

- postavlja složenije istraživačko pitanje/ hipotezu*

-prikuplja podatke na terenu i/ili iz drugih izvora**

-obrađuje podatke, prikazuje ih tablično, grafički (klimatski i linijski ili stupčasti ili kružni dijagram) i kartografski (tematska karta) te donosi zaključak

-pravilno citira te navodi popis literature i izvora***

-predstavlja rezultate istraživačkog rada****

Učenik uz veću pomoć učitelja i učestalije pogreške postavlja istraživačko pitanje/hipotezu, prikuplja, obrađuje i prikazuje podatke, donosi zaključak, pravilno citira, navodi popis litarature i izvora te predstavlja istraživački rad.

Učenik uz manju pomoć učitelja i povremene pogreške postavlja istraživačko pitanje/hipotezu, prikuplja, obrađuje i prikazuje podatke, donosi zaključak, pravilno citira, navodi popis litarature i izvora te predstavlja istraživački rad.

Učenik samostalno uz povremene pogreške postavlja istraživačko pitanje/hipotezu, prikuplja, obrađuje i prikazuje podatke, donosi zaključak, pravilno citira, navodi popis litarature i izvora te predstavlja istraživački rad.

Učenik samostalno i bez pogrešaka postavlja istraživačko pitanje/hipotezu, prikuplja, obrađuje i prikazuje podatke, donosi zaključak, pravilno citira, navodi popis litarature i izvora te predstavlja istraživački rad.

*izborni ili obvezni odgojno-obrazovni ishod

* istraživačko pitanje/ hipoteza, tema istraživačkoga rada te njegov obujam trebaju biti usklađeni s dobi učenika i odgojno- obrazovnim ishodima za 8.r.

**učenik podatke može prikupiti iz dostupne literature, pouzdanih internetskih izvora, terenskim radom i/ili vlastitim mjerenjem (prostorni obuhvat u 8.r. širi se na cijeli svijet pa je za očekivati da će literatura i internet biti glavni izvori podataka)

***ostvaruje se u suradnji sa stručnim suradnikom školskim knjižničarem

****predstavljanje rezultata može biti usmeno (javno) ili pisano te u različitim oblicima (poster, digitalna prezentacija, …) ovisno o prethodnom dogovoru učenika i učitelja

b . 8. 2

Učenik određuje geografske koordinate zadanoga mjesta na općim geografskim kartama, služi se digitalnim kartama , snalazi se i kreće u prostoru s pomoću topografske karte, plana grada (naselja) , kompasa i GNSS-a.

- objašnjava elemente topografske karte

- analizira   na topografskoj karti elemente prirodne i društvene osnove

- služi se digitalnim kartama za potrebe planiranja putovanja*

- koristi brojčano mjerilo

- izrađuje jednostavnu skicu kretanja po azimutu

- orijentira se kompasom te koristi satelitsku navigaciju

- određuje geografsku širinu i dužinu zadanoga mjesta na općim geografskim kartama

Razlikuje matematičke i geografske elemente na topografskoj karti, orijentira se kompasom te određuje geografske koordinate na općim geografskim kartama uz učiteljevu pomoć.

Služi se digitalnim kartama za potrebe planiranja putovanja,

samostalno određuje geografske koordinate na općim geografskim kartama koristeći samo nazive strana svijeta te rabi brojčano mjerilo za preračunavanje udaljenosti.

Samostalno određuje geografsku širinu i dužinu na općim geografskim kartama koristeći navedene pojmove te izrađuje jednostavnu skicu kretanja po azimutu uz uporabu topografskih znakova.

Analizira na topografskoj karti elemente prirodne i društvene osnove te se kreće   u prostoru čitajući kartu/plan grada (naselja)

i koristeći se satelitskom navigacijom.

Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetom Matematika (B. 8. 2; D. 8. 3).

*misli se na digitalne karte dostupne na internetu (npr.Google karte; interaktivne karte na raznim portalima kao npr. HAK, Geoportal i sl.)

b . 8. 3

Učenik objašnjava položaj, gibanja i međudjelovanje Zemlje s drugim nebeskim tijelima u Sunčevu sustavu i svemiru* i njihov utjecaj na život na Zemlji .

-opisuje nastanak svemira, Sunčeva sustava, Zemlje i Mjeseca

- razlikuje zvijezde od planeta

- opisuje položaj Sunčeva sustava u galaksiji Mliječna staza

- navodi planete Sunčeva sustava prema udaljenosti od Sunca

- razlikuje planete Zemljine i Jupiterove skupine

- navodi osnovna obilježja i značenje Sunca i Mjeseca

- objašnjava Mjesečeve mijene

- objašnjava pomrčinu Sunca i Mjeseca

- objašnjava posljedice rotacije Zemlje te posljedice revolucije Zemlje i nagnutosti Zemljine osi **

- razlikuje mjesno i pojasno vrijeme te objašnjava datumsku granicu

- objašnjava položaj Zemlje i Sunca na karakteristične datume početaka godišnjih doba pomoću crteža (skice)

Izriče definiciju svemira, navodi najvažnija svemirska tijela i planete Sunčeva sustava, prepoznaje glavne Mjesečeve mijene (na crtežu/nebu), navodi gibanja Zemlje, opisuje posljedice rotacije Zemlje te revolucije Zemlje i nagnutosti Zemljine osi.

Razlikuje zvijezde od planeta i navodi osnovna obilježja i značenje Sunca i Mjeseca za život na Zemlji, objašnjava Mjesečeve mijene, posljedice rotacije Zemlje te revolucije Zemlje i nagnutosti Zemljine osi.

Opisuje nastanak svemira, Sunčeva sustava, Zemlje i Mjeseca, imenuje planete Sunčeva sustava, razlikuje planete slične Zemlji i planete slične Jupiteru, objašnjava položaj Zemlje i Sunca na karakteristične datume početaka godišnjih doba razlikujući ravnodnevicu (ekvinocij) i suncostaj (solsticij).

Opisuje položaj Sunčeva sustava u galaksiji Mliječna staza te objašnjava pomrčinu Sunca i Mjeseca, objašnjava na teluriju ili crtežu složenost Zemljinih gibanja i njihove posljedice, razlikuje mjesno i pojasno vrijeme te objašnjava datumsku granicu.

*Učenici mogu pripremiti izložbu na temu položaja i međudjelovanja Zemlje s drugim nebeskim tijelima u   Sunčevu sustavu i svemiru. U suradnji s Likovnom kulturom i/ili Tehničkom kulturom mogu izraditi modele planeta, zvijezda (Sunca), pomrčine Sunca i Mjeseca, Mjesečevih mijena, Sunčeva sustava,   Mliječne staze i sl.   Uz svaki model poželjno je opisati što prikazuje. Izložba se može postaviti u školskom holu, a autori modela mogu imati i usmene prezentacije svojih uradaka pred ostalim učenicima škole.

**spljoštenost Zemlje, izmjena godišnjih doba, razlika u trajanju dana i noći, polarni dan/noć

Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetom Matematika (A. 8. 4; C. 8. 1; C. 8. 2)

b . 8. 4

Učenik objašnjava građu i starost Zemlje, opisuje glavne unutarnje procese oblikovanja reljefa te na primjerima objašnjava uzroke i posljedice pokreta litosfernih ploča.

- objašnjava starost i građu Zemlje

- opisuje uzrok postojanja i djelovanje Zemljina magnetskog polja*

- razlikuje tri osnovne skupine stijena   i navodi primjere**

- objašnjava osnovna načela teorije globalne tektonike ploča

- razlikuje tri osnovna pokreta litosfernih ploča i tipove njihovih granica

- objašnjava procese orogeneze, vulkanizma i seizmizma na granicama litosfernih ploča

- opisuje Pacifički vatreni prsten

Navodi tri osnovna dijela od kojih je građena Zemlja, izriče definiciju litosfere, razlikuje tri osnovne skupine stijena i navodi osnovne pokrete litosfernih ploča.

Pokazuje na tematskoj karti kretanja litosfernih ploča i objašnjava s pomoću skice procese podvlačenja, razmicanja i smicanja te navodi primjer za svaku vrstu stijena.

Objašnjava starost i građu Zemlje, navodi tipove granica litosfernih ploča i objašnjava procese koji se na njima odvijaju.

Pokazuje na geografskoj karti Pacifički vatreni prsten i na njegovu primjeru opisuje osnovne postavke teorije globalne tektonike ploča te uzrok postojanja i djelovanje Zemljina magnetskog polja.

*Ostvaruje se u suradnji s nastavnim predmetom Fizika.

*Ostvaruje se u suradnji s nastavnim predmetima Kemija (A. 8. 3) i Biologija (B. 8. 3).

b . 8. 5

Učenik klasificira klimatske tipove, opisuje njihova obilježja i povezuje ih sa živim svijetom.

- analizira i izrađuje klimatske dijagrame

- navodi glavne klimatske tipove prema Köppenovoj klasifikaciji

- opisuje s pomoću klimatskoga dijagrama njihova obilježja

- objašnjava rasprostranjenost tipova klime s pomoću geografske karte

- opisuje pripadajući živi svijet

Navodi glavne tipove klima za svaki klimatski razred te analizira klimatski dijagram uz pomoć učitelja.

Objašnjava rasprostranjenost tipova klime s pomoću geografske karte te navodi pripadajuću vegetaciju.

Analizira klimatski dijagram, prepoznaje tip klime te na geografskoj karti pokazuje njezin prostorni obuhvat.

Izrađuje klimatski dijagram, analizira ga i određuje tip klime te pripadajuću vegetaciju.

a b c.

8. 6

Učenik analizira i objašnjava problematiku naseljavanja, gradova, iskorištavanja šumskih površina te suvremenoga razvoja Amerika.

- analizira historijsko-geografske i suvremene migracijske tokove

- uspoređuje obilježja angloameričkih i latinskoameričkih gradova

- uspoređuje iskorištavanje šumskih površina na primjeru Kanade i Brazila

- obrazlaže ulogu SAD-a u suvremenome svijetu

- istražuje brojnost, strukturu i prostorni raspored hrvatskoga iseljeništva u Sjevernoj i Južnoj Americi te uzroke iseljavanja iz Hrvatske

Objašnjava na jednostavan način uz pomoć učitelja naseljavanje Amerike, način stvaranja kolonijalnih gradova te opisuje suvremenu ulogu SAD-a u svijetu.

Objašnjava samostalno suvremene migracijske tokove, uspoređuje obilježja angloameričkih i latinskoameričkih gradova, uspoređuje načine korištenja šumskih površina u Kanadi i Brazilu te navodi primjere utjecaja SAD-a na prostor Amerika i svijeta.

Uspoređuje SAD s važnijim državama Amerike i svijeta te obrazlaže njegovu ulogu u suvremenom svijetu.

Istražuje brojnost, strukturu i prostorni raspored hrvatskoga iseljeništva u Sjevernoj i Južnoj Americi te uzroke iseljavanja iz Hrvatske.

održivost

odgojno-obrazovni ishod

 razrada ishoda

razine usvojenosti

zadovoljavajuća

dobra

vrlo dobra

iznimna

ab c. 8. 1

Učenik analizira prirodno-geografska obilježja polarnih područja, izdvaja specifične uvjete života i prilagodbe živih bića te objašnjava mogućnosti i ograničenja iskorištavanja.

- razlikuje Arktik od Antarktike i pokazuje ih na geografskoj karti i globusu

- navodi specifične klimatske uvjete polarnih područja i njihov utjecaj na tlo i živi svijet*

- razlikuje pojavne oblike leda na kopnu i u moru

- navodi primjere i objašnjava mogućnosti i ograničenja iskorištavanja prirodnih resursa polarnih područja

Razlikuje Arktik od Antarktike, pokazuje ih na geografskoj karti, opisuje klimatske uvjete te imenuje životinje koje ih naseljavaju.

Objašnjava razlike u klimatskim uvjetima Arktika i Antarktike, objašnjava prilagodbe živoga svijeta uvjetima života u polarnim područjima te razlikuje pojavne oblike leda na kopnu i u moru.

Navodi prirodne resurse polarnih područja te objašnjava mogućnosti i ograničenja njihova iskorištavanja.

Obrazlaže utjecaj globalnog zatopljenja na količinu i rasprostranjenost leda u polarnim područjima i obrazlaže posljedice na globalnoj razini.

*Ostvaruje se u suradnji s nastavnim predmetom Biologija (B. 8. 3).

r.b.

šifra ishoda

odgojno-obrazovni ishod

1.

b . 1. 1

Učenik provodi geografsko istraživanje vezano uz sadržaje odabranog ishoda i predstavlja rezultate istraživačkoga rada .

2.

b . 1. 2

Učenik opisuje osnovna obilježja geoloških razdoblja, razlikuje vrste stijena prema nastanku, glavne strukturne elemente litosfere, objašnjava postanak fosila, metode određivanja starosti stijena, postanak reljefa i njegovih glavnih genetskih tipova te njihovu međuovisnost s društvom i njegovim aktivnostima na primjerima iz svijeta i Hrvatske koristeći se geografskim kartama i IKT-om .

3.

c . 1. 1

Učenik objašnjava vrijednost georaznolikosti i važnost zaštite geobaštine te opisuje primjere iz svijeta i Hrvatske koristeći se geografskim kartama i IKT-om.

4.

b . 1. 3

Učenik objašnjava utjecaj klimatskih modifikatora na određene klimatske elemente koristeći se geografskim kartama i IKT-om.

5.

b . 1. 4

Učenik objašnjava uzroke i posljedice svih razina cirkulacije atmosfere s primjerima iz svijeta i Hrvatske koristeći se geografskim kartama i IKT-om.

6.

b . 1. 5

Učenik se koristi sinoptičkom kartom za razumijevanje prognoze vremena.

7.

b . 1. 6

Učenik analizira prirodno-geografska obilježja i društveno-gospodarsko značenje mora koristeći se geografskim kartama i IKT-om.

8.

b . 1. 7

Učenik objašnjava i uspoređuje pojavu i značenje voda na kopnu i njihova obilježja te navodi primjere iz svijeta i Hrvatske koristeći se geografskim kartama i IKT-om.

9.

b c. 1. 8

Učenik objašnjava utjecaj voda na naseljenost i gospodarski razvoj na primjerima iz svijeta i Hrvatske koristeći se geografskim kartama i IKT-om.

10.

b c. 1. 9

Učenik analizira utjecaj čovjeka na tlo, živi svijet i bioraznolikost na primjerima iz Hrvatske i svijeta koristeći se geografskim kartama i IKT-om.

11.

c . 1. 2

Učenik analizira uzroke i posljedice ugrožavanja i onečišćenja okoliša od lokalne do globalne razine te opisuje oblike zaštite prirode s primjerima u svijetu i Hrvatskoj koristeći se geografskim kartama i IKT-om.

12.

c . 1. 3

Učenik se odgovorno odnosi prema okolišu i istražuje stanje okoliša u svom okruženju.

b . 1. 4

Učenik objašnjava uzroke i posljedice svih razina cirkulacije atmosfere s primjerima iz svijeta i Hrvatske koristeći se geografskim kartama i IKT-om.

- objašnjava uzroke planetarne cirkulacije i objašnjava postanak planetarnih vjetrova

- objašnjava postanak monsunskih vjetrova

- objašnjava zračne mase i opisuje fronte

- objašnjava nastanak, razvoj i obilježja ciklone i anticiklone

- opisuje obilježja i kretanje tropskih ciklona

- navodi obilježja vremenskih nepogoda

- objašnjava tercijarnu cirkulaciju

Opisuje planetarnu cirkulaciju, navodi planetarne vjetrove te opisuje obilježja ciklone i anticiklone.

Opisuje planetarne vjetrove i monsune, razlikuje zračne mase i fronte, opisuje tropski ciklon i vremenske nepogode.

Objašnjava planetarnu cirkulaciju, planetarne vjetrove i monsune, nastanak i obilježja ciklone i anticiklone, navodi primjere tercijarne cirkulacije.

Objašnjava uzroke i posljedice primarne, sekundarne i tercijarne cirkulacije s primjerima iz svijeta i Hrvatske.

b . 1. 5

Učenik se koristi sinoptičkom kartom za razumijevanje prognoze vremena.

- razlikuje elemente sinoptičke karte*

- analizira geografsku raspodjelu elemenata sinoptičke karte i na temelju njih opisuje vrijeme prikazano na karti

- analizira situaciju na sinoptičkoj karti i na temelju nje predviđa vrijeme (eventualnu promjenu tijekom jednoga dana)

Razlikuje elemente sinoptičke karte.

Analizira geografsku raspodjelu elementa sinoptičke karte i na temelju njih opisuje vrijeme prikazano na karti.

Analizira situaciju na sinoptičkoj karti i na temelju nje uz pomoć učitelja predviđa vrijeme.

Samostalno čita sinoptičke karte te na temelju njih predviđa promjenu meteorološke situacije u Hrvatskoj i Europi.

*Način prikazivanja tlaka zraka izobarama i brojčanom vrijednošću hektopaskala, način prikazivanja fronti te slovne oznake ciklone i anticiklone.

b . 1. 6

Učenik analizira prirodno-geografska obilježja i društveno-gospodarsko značenje mora koristeći se geografskim kartama i IKT-om.

- razlikuje pet oceana te otvorena i zatvorena mora za koje navodi primjere

- opisuje osnovna obilježja oceana i Sredozemnoga mora

- opisuje svojstva mora (temperatura, slanoća, boja i prozirnost)

- objašnjava geografsku raspodjelu površinske   temperature i slanoće mora

- opisuje postanak, obilježja i utjecaj valova, morskih struja i morskih mijena

- analizira gospodarsko značenje mora i podmorja te proces litoralizacije s primjerima iz svijeta i Hrvatske

- opisuje osnovna obilježja i važnost Jadranskoga mora

Uspoređuje pet oceana i pokazuje njihove granice na geografskoj karti, opisuje svojstva i gibanja mora, opisuje gospodarsko značenje mora i podmorja.

Opisuje osnovna obilježja Jadranskoga i Sredozemnog mora, objašnjava obilježja i gibanja mora, gospodarsko značenje mora i podmorja te opisuje proces litoralizacije s primjerima iz svijeta i Hrvatske.

Razlikuje otvorena i zatvorena mora, s pomoću tematskih karata opisuje geografsku raspodjelu površinske temperature i slanoće mora.

Objašnjava i analizira prirodno-geografska obilježja te ulogu mora i podmorja u društveno-gospodarskom razvoju, na primjeru svjetskoga i Jadranskog mora.

b . 1. 7

Učenik objašnjava i uspoređuje pojavu i značenje voda na kopnu i njihova obilježja te navodi primjere iz svijeta i Hrvatske koristeći se geografskim kartama i IKT-om.

- objašnjava količinu, pojavne oblike i raspodjelu voda na kopnu i u podzemlju

- objašnjava osnovne tipove protočnih režima (kišni, snježni, ledenjački i kombinirani)

- razlikuje egzoreička, endoreička i areička područja te pokazuje primjere na karti svijeta

- analizira hrvatske vodne zalihe, opisuje njihovu kakvoću i navodi mjere održivoga gospodarenja i očuvanja kakvoće voda*

- opisuje glavna obilježja velikih hrvatskih rijeka te pokazuje i imenuje rijeke na karti

- razlikuje jezera prema položaju, postanku, stalnosti, slanoći i organskoj produkciji ** te navodi primjere iz Hrvatske i svijeta i pokazuje ih na geografskoj karti

- objašnjava ekološku važnost močvara***

Opisuje količinu, pojavne oblike i raspodjelu voda na kopnu te kruženje vode u prirodi, opisuje osnovne tipove protočnih režima, hrvatske vodne zalihe te potrebe njihova očuvanja, razlikuje jezera prema položaju i postanku te navodi primjere iz Hrvatske i svijeta.

Razlikuje egzoreička, endoreička i areička područja te pokazuje primjere na karti svijeta, opisuje hrvatske vodne zalihe i potrebe njihova očuvanja, opisuje glavna obilježja velikih hrvatskih rijeka i pokazuje ih i imenuje na geografskoj karti, razlikuje jezera prema organskoj produkciji, opisuje važnost močvara te navodi primjere iz Hrvatske i svijeta.

Objašnjava količinu, pojavne oblike i raspodjelu voda na kopnu, kruženje vode u prirodi, osnovne tipove protočnih režima, opisuje hrvatske vodne zalihe i njihovu kakvoću te navodi mjere očuvanja voda, objašnjava ekološu važnost močvara.

Uspoređuje pojavu i značenje voda na kopnu i njihova obilježja te navodi primjere iz svijeta i Hrvatske, analizira hrvatske vodne zalihe i navodi mjere održivoga gospodarenja vodom.

*Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Održivi razvoj (IV. A. 4).

**Razlikovati jezera prema položaju na depresije i kriptodepresije; prema postanku na umjetna i prirodna, a prirodna na tektonska, akumulacijska i erozijska; prema stalnosti na stalna, sezonska i povremena; prema slanoći na slatka i slana te prema organskoj produkciji n a oligotrofna, eutrofna i distrofna.

***Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Održivi razvoj (IV. A. 3).

b c. 1. 8

Učenik objašnjava utjecaj voda na naseljenost i gospodarski razvoj na primjerima iz svijeta i Hrvatske, koristeći se geografskim kartama i IKT-om.

- objašnjava ulogu tekućica i dolina u naseljenosti, prometu i gospodarstvu s primjerima iz svijeta i Hrvatske

- objašnjava hidroenergetsku ulogu rijeka u svijetu i Hrvatskoj te navodi pozitivne i negativne posljedice gradnje velikih akumulacija*

- objašnjava uzroke i posljedice poplava te različite pristupe u obrani od poplava s primjerima iz svijeta i Hrvatske*

- uspoređuje tradicionalne i suvremene načine natapanja, vodoopskrbe i odvodnje u svijetu i Hrvatskoj

- razlikuje različite prirodne uvjete otjecanja i vodoopskrbe u krškom i izvankrškom dijelu Hrvatske

Opisuje naseljenost u dolinama, načine korištenja rijeka, posljedice poplava, ulogu temeljnice u vodoopskrbi te   otjecanje u krškom dijelu Hrvatske.

Opisuje prometnu važnost dolina, objašnjava hidroenergetsku ulogu rijeka u svijetu i Hrvatskoj te navodi pozitivne i negativne posljedice gradnje velikih akumulacija,

objašnjava uzroke i posljedice poplava.

Objašnjava ulogu tekućica i dolina u naseljenosti, prometu i gospodarstvu s primjerima iz svijeta i Hrvatske, objašnjava različite pristupe u obrani od poplava s primjerima iz svijeta i Hrvatske, opisuje važnost natapanja u svijetu, objašnjava važnost temeljnice u vodoopskrbi, opisuje teškoće u vodoopskrbi krškoga dijela Hrvatske.

Objašnjava utjecaj voda na naseljenost i gospodarski razvoj, uspoređuje tradicionalne i suvremene načine natapanja, vodoopskrbe i odvodnje u svijetu i Hrvatskoj te razlikuje različite prirodne uvjete otjecanja i vodoopskrbe u krškom i izvankrškom dijelu Hrvatske.

*Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Održivi razvoj (IV. A. 4).

b c. 1. 9

Učenik analizira utjecaj čovjeka na tlo, živi svijet i bioraznolikost na primjerima iz Hrvatske i svijeta koristeći se geografskim kartama i IKT-om.

- navodi definiciju tla, opisuje glavne čimbenike nastanka tla

- objašnjava važnost tla

- navodi glavne vrste zonalnih i azonalnih tala u svijetu i Hrvatskoj

- s pomoću tematskih karata obrazlaže geografsku raspodjelu glavnih vrsta tala u svijetu i Hrvatskoj

- razlikuje osnovna obilježja i gospodarsku vrijednost glavnih vrsta tala

- analizira procese degradacije tla (erozija, salinifikacija, laterizacija), opisuje primjere sprječavanja degradacije iz svijeta i Hrvatske

- razlikuje prirodni i izmijenjeni biljni pokrivač i analizira uzroke i posljedice smanjenja bioraznolikosti i nestanka određenih staništa u svijetu i Hrvatskoj

- argumentira potrebu očuvanja bioraznolikosti*

Izriče definiciju tla, navodi osnovne vrste zonalnih i azonalnih tala, opisuje načine degradacije tla i njezin utjecaj na smanjenje bioraznolikosti.

Objašnjava nastanak i značenje tla, opisuje raspodjelu glavnih vrsta tala i pripadajuću prirodnu vegetaciju u svijetu i Hrvatskoj te objašnjava njihovu gospodarsku vrijednost.

Obrazlaže utjecaj gospodarskih aktivnosti na degradaciju tla i promjenu prirodnoga biljnog pokrivača te objašnjava uzroke i posljedice smanjenja bioraznolikosti na primjerima iz Hrvatske i svijeta.

Analizira važnost, raspodjelu i društveno uvjetovane promjene tla i živoga svijeta te argumentira potrebu očuvanja bioraznolikosti.

Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetom Biologija (B. 1. 1).

* Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Održivi razvoj (IV. C. 1).

održivost

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

razine usvojenosti

zadovoljavajuća

dobra

vrlo dobra

iznimna

c . 1. 1

Učenik objašnjava vrijednost georaznolikosti ** i važnost zaštite geobaštine te opisuje primjere iz svijeta i Hrvatske koristeći se geografskim kartama i IKT-om.*

- objašnjava što je georaznolikost

- objašnjava geobaštinu i važnost njezina očuvanja

- navodi primjere zaštićene geobaštine u svijetu i Hrvatskoj te obrazlaže uzroke njihove zaštite

Opisuje georaznolikost i geobaštinu te navodi primjere iz Hrvatske.

Navodi uzroke izdvajanja i zaštite geobaštine te primjere iz Hrvatske.

Opisuje primjere zaštićene geobaštine u svijetu.

Objašnjava vrijednost georaznolikosti i važnost zaštite geobaštine na primjerima iz svijeta i Hrvatske.

*Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Održivi razvoj (IV. C. 1).

** Georaznolikost je sveukupna raznolikost krajolika, oblika i procesa na površini Zemlje i u njenoj unutrašnjosti (geotopa, geosfere) koji uključuju njihove značajke, odnose i sustave. Dio je prirodne raznolikosti kao raznolikost nežive prirode.

Geobaštinu čine sastavnice nežive prirode koje zbog iznimne vrijednosti treba očuvati za buduće naraštaje.

c . 1. 2

Učenik analizira uzroke i posljedice ugrožavanja i onečišćenja okoliša od lokalne do globalne razine te opisuje oblike zaštite prirode s primjerima u svijetu i Hrvatskoj koristeći se geografskim kartama i IKT-om.

- opisuje glavne uzroke, izvore i oblike onečišćenja tla, vode i zraka i objašnjava glavne posljedice tih onečišćenja, uz primjere iz svijeta i Hrvatske

- analizira podatke o globalnom zatopljenju i navodi moguće uzroke i posljedice

- objašnjava povijesni kontekst razvoja zaštite prirode u svijetu i Hrvatskoj

- navodi kategorije upravljanja zaštićenim prirodnim područjima prema IUCN-u i opisuje neke izazove upravljanja zaštićenim područjima na primjerima iz svijeta i Hrvatske

- navodi kategorije zaštite prirodnih područja u Hrvatskoj, njihova obilježja i nadležna tijela koja proglašavaju pojedine kategorije

- opisuje obilježja nacionalnih parkova Hrvatske

Opisuje neke od uzroka, izvora i oblika onečišćenja tla, vode i zraka te   neke posljedice tih onečišćenja, navodi kategorije zaštite prirodnih područja u Hrvatskoj i njihova obilježja.

Opisuje glavne uzroke, izvore i oblike onečišćenja tla, vode i zraka te posljedice tih onečišćenja, objašnjava povijesni kontekst razvoja zaštite prirode u svijetu i Hrvatskoj, opisuje osnovna obilježja nacionalnih parkova Hrvatske.

Objašnjava uzroke i posljedice onečišćenja tla, vode i zraka na primjerima iz svijeta i Hrvatske, opisuje globalno zatopljenje, navodi kategorije upravljanja zaštićenim prirodnim područjima prema IUCN-u, opisuje neke izazove upravljanja zaštićenim područjima na primjerima iz svijeta i Hrvatske.

Analizira uzroke i posljedice onečišćenja okoliša, analizira podatke o globalnom zatopljenju i navodi moguće uzroke i posljedice te opisuje oblike zaštite prirode s primjerima u svijetu i Hrvatskoj.

Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Održivi razvoj (IV.A.4.).

c . 1. 3

Učenik se odgovorno odnosi prema okolišu i istražuje stanje okoliša u svom okruženju.

- argumentira potrebu očuvanja okoliša i uključuje se u aktivnosti vezane uz zaštitu okoliša*

- istražuje stanje okoliša u životnoj sredini (dio naselja, naselje, okolica naselja)

Istražuje stanje okoliša u svom okruženju i uključuje se u njegovo očuvanje.

Uključuje se u aktivnosti zaštite okoliša i odgovorno se odnosi prema okolišu.

Uočava ekološke probleme u svom okruženju, predlaže aktivnosti za njihovo rješavanje.

Analizira prikupljene podatke o stanju okoliša u svom okruženju   i predlaže rješenja pojedinih problema.

*Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Održivi razvoj (IV. B. 1).

¹ U ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda, i kada to izrijekom nije navedeno u pojedinom ishodu, učenik se koristi IKT-om i geografskim grafičkim metodama te se služi   geografskom kartom za sadržaje koji se mogu pokazati na njoj.

Ostvaruju se očekivanja međupredmetne teme Uporaba IKT-a (A. 4. 1; C. 4. 1; C. 4. 3; D. 4. 2 i D. 4. 3).

r.b.

šifra ishoda

odgojno-obrazovni ishod

1.

b . 2. 1

Učenik analizira razmještaj i kretanje broja stanovnika, pokazatelje prirodnoga i prostornog kretanja stanovništva te demografske strukture i procese na lokalnoj, nacionalnoj i svjetskoj razini s pomoću tablica, grafičkih prikaza i geografske karte.

2.

b . 2. 2

Učenik analizira uzroke i posljedice suvremenih demografskih procesa na lokalnoj, nacionalnoj i svjetskoj razini s pomoću tablica, grafičkih prikaza i geografske karte.

3.

b . 2. 3

Učenik analizira i uspoređuje morfološku i funkcionalnu strukturu naselja te uspoređuje obilježja i funkcije ruralnih i urbanih naselja u Hrvatskoj.

4.

b . 2. 4

Učenik istražuje nodalno-funkcionalnu organizaciju Hrvatske.

5.

b . 2. 5

Učenik analizira razvoj urbanih naselja, promjenu njihove prostorne i socioekonomske strukture.

6.

b . 2. 6

Učenik istražuje i analizira promjenu čimbenika lokacije gospodarskih djelatnosti.

7.

b . 2. 7

Učenik analizira i uspoređuje različite pokazatelje razvijenosti na svim prostornim razinama.

8.

b c. 2. 8

Učenik analizira strukturu, rezerve i prostorni raspored energetskih izvora i mineralnih sirovina, prepoznaje važnost sirovina i energije za gospodarski razvoj.

9.

b . 2. 9

Učenik analizira razvoj, obilježja, prostorni raspored i značenje industrije.

10.

a b. 2. 1

Učenik analizira utjecaj globalizacije na razvoj gospodarstva i društva na različitim prostornim razinama.

11.

c . 2. 1

Učenik opisuje   različite načine korištenja i zbrinjavanja otpada te u njima aktivno sudjeluje.

12.

AB c . 2. 2

Učenik primjenjuje geografska znanja i vještine u rješavanju pitanja iz svakodnevnoga života vezanih uz prostorno planiranje kroz istraživački rad .

geografija 2. razred ¹

prostorni identitet

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

razine usvojenosti

zadovoljavajuća

dobra

vrlo dobra

iznimna

a b. 2. 1

Učenik analizira utjecaj globalizacije na razvoj gospodarstva i društva na različitim prostornim razinama.

- analizira utjecaj prometa i trgovine na proces globalizacije

- objašnjava utjecaj globalizacije na pojedine djelatnosti (trgovina, turizam, promet, poljoprivreda, industrija) i ekonomiju znanja

- analizira ulogu multinacionalnih kompanija u svjetskom gospodarstvu

- analizira ulogu ekonomskih integracija i međunarodnih organizacija u svijetu (EU, NAFTA, MERCOSUR, CEFTA, OPEC, UN, WTO)

Opisuje utjecaj globalizacije na pojedine djelatnosti (trgovina, turizam, promet, poljoprivreda, industrija) i ekonomije temeljene na znanju.

Objašnjava ulogu multinacionalnih kompanija, ekonomskih integracija i međunarodnih organizacija u svjetskom gospodarstvu te utjecaj prometa i trgovine na proces globalizacije.

Analizira ulogu multinacionalnih kompanija, ekonomskih integracija i međunarodnih organizacija u svjetskom gospodarstvu i utjecaj globalizacije na pojedine djelatnosti (trgovina, turizam, promet, poljoprivreda, industrija) i ekonomiju znanja.

Analizira utjecaj globalizacije na razvoj gospodarstva i društva na različitim prostornim razinama te donosi zaključke o pozitivnim i negativnim učincima globalizacije.

Ostvaruju se očekivanja međupredmetnih tema Poduzetništvo (4. ciklus, A. 4. 2) te Građanski odgoj i obrazovanje (A. 4. 2; C. 4. 1 i C. 4. 3).

Ishod se ostvaruje u suradnji s nastavnim predmetima Povijest i Etika (A. 2. 2)

prostorne organizacije i procesi

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

razine usvojenosti

zadovoljavajuća

dobra

vrlo dobra

iznimna

b . 2. 1

Učenik analizira razmještaj i kretanje broja stanovnika, pokazatelje prirodnoga i prostornog kretanja stanovništva te demografske strukture i procese na lokalnoj, nacionalnoj i svjetskoj razini s pomoću tablica, grafičkih prikaza i geografske karte.

- analizira razmještaj i kretanje broja stanovnika te gustoću naseljenosti

- analizira natalitet, mortalitet, infantilni mortalitet, fertilitet, vitalitet, prirodnu promjenu, koeficijent maskuliniteta i feminiteta

- uspoređuje demografski razvoj država različitoga stupnja gospodarske razvijenosti*

- analizira prostorno kretanje stanovništva (migracije prema uzroku, dometu i trajanju)

- uspoređuje prostore s različitim trendovima općega kretanja stanovništva

- analizira demografske strukture (biološka, obrazovna, gospodarska, nacionalna, vjerska, jezična)

Opisuje s pomoću grafičkih prikaza razmještaj i kretanje broja stanovnika, gustoću naseljenosti, odrednice prirodnoga kretanja stanovništva, migracije prema uzroku, dometu i trajanju te demografske strukture.

Objašnjava razmještaj i kretanje broja stanovnika te gustoću naseljenosti, odrednice prirodnoga kretanja stanovništva, vrste migracija prema uzroku, dometu i trajanju te demografske strukture.

Analizira razmještaj i kretanje broja stanovnika, gustoću naseljenosti, odrednice prirodnoga i prostornog kretanja stanovništva i demografske strukture.

Analizira i uspoređuje demografski razvoj država različitoga stupnja gospodarske razvijenosti i prostore s različitim trendovima općega kretanja stanovništva na svim prostornim razinama.

*Učenik uspoređuje demografski razvoj država različitoga stupnja gospodarske razvijenosti (po jedan primjer visoko razvijene, srednje razvijene i slabije razvijene države), koristeći podatke o stopama rodnosti, stopama smrtnosti, prirodnoj promjeni i ukupnoj promjeni broja stanovnika. Primjer visoko razvijene i srednje razvijene države može biti iz Europe, a slabije razvijene države iz Afrike (npr. Niger). Demografski razvoj uspoređuje s teorijom demografske tranzicije.Važno je uočiti odstupanje slabije razvijenih država Afrike od teorije demografske tranzicije. Učenik razvija odgovornost uvažavanja različitosti te poštivanja, razumijevanja i suradnje među svim ljudima, bez obzira na dobne, spolne, obrazovne, gospodarske, nacionalne, vjerske i jezične razlike.

Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje (A. 4. 5).

*Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje (C. 4. 1). ** Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Održivi razvoj (IV. C. 2).

*Grad Solin primjer je funkcionalne transformacije naselja od antike do danas pa može biti tema   istraživanja njegovih uspona i padova u prostoru i vremenu. Od velikoga gradskog središta i sjedišta antičke provincije, naselje je u srednjem vijeku izgubilo funkcije koje je u međuvremenu preuzeo Split, a donekle i Klis.Učenici mogu na primjeru Solina istraživati promjene granice katastarskih općina Solina i Klisa, koje danas na nekim dijelovima prolaze samim središtem Solina što izaziva upravne prijepore i probleme.

Snažna prostorna i gospodarska preobrazba Solina događa se sredinom XX. stoljeća kada postaje izrazito industrijsko područje. Predmet istraživanja svakako trebaju biti pretpostavke toga razvoja zasnovane na prirodnim i demografskim resursima. Također treba istražiti posljedice industrijalizacije na okoliš, prostorne promjene i odnos prema kulturno-povijesnoj baštini. U tom razdoblju Solin je bio prigradsko naselje u sastavu tadašnje Općine Split pa se mogu analizirati posljedice takve upravno-političke podjele. Istraživanje uzroka funkcionalne transformacije grada, koja je počela uspostavom samostalne hrvatske države, trebalo bi dati odgovor o današnjem izgledu i funkcijama Solina. Učenici će to potkrijepiti primjerima odnosa prema okolišu, demografskim pokazateljima, infrastrukturnim promjenama te upravnim i gospodarskim procesima. Teme istraživanja mogu biti gospodarski potencijali   temeljeni na održivom razvoju (antička Salona, vjerski turizam, vodni resursi rijeke Jadro, očuvanost prirodno-geografskog krajolika na prostoru naselja Blaca). Rezultati istraživanja vezani uz funkcionalnu transformaciju Solina mogu se usporediti sa sličnim primjerima iz RH.

Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Održivi razvoj (IV. C. 3).

*Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Održivi razvoj (IV. C. 4).

*Učenik analizira pojedine pokazatelje razvijenosti. Uspoređuje udio zaposlenih u četiri sektora djelatnosti s udjelom sektora u ukupnom BDP-u. Pritom treba voditi računa da statistika prati tri sektora djelatnosti: primarni (poljoprivreda i gospodarenje sirovinama), sekundarni (proizvodni) i tercijarni (uslužni), a u tercijarni se pribraja i kvartarni sektor (istraživanje i ekonomije temeljene na znanju).

Učenik analizira vrijednosti bruto nacionalnoga proizvoda po državama, definirajući BNP kao ukupnu tržišnu vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u nekoj zemlji tijekom godine, koje proizvode domaći čimbenici bez obzira na to nalaze li se u zemlji ili inozemstvu. Razlikuje pojmove bruto nacionalni proizvod (BNP) i bruto domaći proizvod (BDP), pri čemu BDP definira kao ukupnu tržišnu vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u nekoj zemlji tijekom godine, bez obzira na to tko posjeduje kapital i rad koji se koristi u proizvodnji tih dobara.

Učenik analizira odabrane pokazatelje gospodarske razvijenosti koristeći se dostupnim podatcima Svjetske banke. Indeksi svjetskoga razvoja obuhvaćaju više od 800 indikatora podijeljenih u 20 kategorija. Kao posebno bitna kategorija izdvaja se HDI (human development index ili indeks ljudskoga razvoja) koji je agregirani indeks nastao zbrajanjem očekivanoga trajanja života prilikom rođenja, prosječnoga broja godina obrazovanja (osoba u dobi od 25 godina), očekivanoga trajanja školovanja (za djecu koja ulaze u sustav obrazovanja) te BNP-a po stanovniku (prema paritetu kupovne moći).

* Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Održivi razvoj (IV. A. 4).

b . 2. 9

Učenik analizira razvoj, obilježja, prostorni raspored i značenje industrije.