PRIJEDLOG NACIONALNOG DOKUMENTA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST
Slika Najčešće riječi u kurikulumu nastavnog predmeta Povijest
A. OPIS NASTAVNOG PREDMETA
Svijest o povijesti*jedno je od temeljnih obilježja svakog društva, a znanje o prošlosti ključno je za razumijevanje sadašnjosti i promišljanje budućnosti.
*Pojam povijest u ovom tekstu obuhvaća prošlost (prošlu zbilju, ono što se doista dogodilo u prošlosti) i različite vidove bavljenja prošlošću. Potonje se ponajprije odnosi na historiju/historijsku znanost (znanstveno i profesionalno bavljenje prošlošću), historiografiju (rezultati znanstvenog bavljenja prošlošću, znanstveni radovi) te na povijest kao nastavni predmet koja je istovremeno i dio historijske znanosti i javnog bavljenja prošlošću.
Poznavanje povijesti pridonosi razumijevanju procesa koji su oblikovali čovječanstvo od najranijih vremena do danas – objašnjavanjem promjena i kontinuiteta u razvoju ljudskih društava, prošlih i sadašnjih ljudskih iskustava te suvremenih društvenih fenomena u njihovoj povijesnoj perspektivi. Učeći o vlastitoj zajednici i drugim kulturama i društvima, učenici razvijaju razumijevanje sila i procesa koji utječu na oblikovanje osobnih i kolektivnih identiteta (lokalnih, etničkih, nacionalnih, kulturnih, socijalnih, klasnih, religijskih, manjinskih, rodnih i drugih).
Proučavanje prošlosti temelji se na dokazima prikupljenima iz povijesnih izvora, prosudbama o važnosti i značenju dokaza i događaja te konstruiranju prikaza u kojima se dosljedno koriste argumenti i dokazi. Historijska je znanost interpretativna u svojoj naravi, potiče debate, preispitivanje gledišta i zaključaka te promišljanje o vrijednostima. Shvaćanje mogućnosti i ograničenja istraživanja prošlosti ima znatan potencijal za učenje i razvoj mišljenja. Istraživanje prošlosti obuhvaća generičke vještine poput postavljanja relevantnih pitanja, kritičke analize izvora, razmatranja konteksta, sagledavanja događaja iz različitih perspektiva, razvijanja interpretacija i utemeljenih pretpostavki te učinkovite komunikacije. Učenje i poučavanje Povijesti tako pridonosi razvoju kritičkog i kreativnog mišljenja, omogućuje aktivno i suradničko učenje te daje temelje za cjeloživotni razvoj i napredovanje.
Svrha učenja povijesti stoga je poticati interes učenika za proučavanje prošlosti, razvijati radoznalost, imaginaciju i analitičko mišljenje učenika, omogućiti razumijevanje sadašnjosti te stjecanje znanja i vještina nužnih za upućeno i aktivno sudjelovanje učenika u društvu kao građana Hrvatske, Europe i svijeta.
Kurikulum Povijesti utemeljen je na konceptualnom razumijevanju, a strukturiran je oko pet koncepata: vremena i prostora, uzroka i posljedica, kontinuiteta i promjena, izvora i istraživanja prošlosti, interpretacija i perspektiva.
Oslanja se na početno učenje povijesti u predmetu Priroda i društvo, gdje je naglasak na konceptima vremena i prostora, uzroka i posljedica te kontinuiteta i promjena. Učenici razvijaju osnovno razumijevanje uloge izvora u proučavanju prošlosti te provode vlastita mala istraživanja u kontekstu osobnih, obiteljskih i lokalnih historija. Razumijevanje tih koncepata proširuje se i produbljuje učenjem Povijesti kao zasebnog nastavnog predmeta (5. – 8. razred), a fokus se širi na objašnjavanje interpretativne prirode različitih prikaza, perspektiva i značenja. Učenici provode vlastita istraživanja o sadržajima koje proučavaju te odabiru prikladne načine prezentacije rezultata rada. Učenje i poučavanje Povijesti u četvrtom i petom ciklusu (srednja škola) usredotočeno je na izvore i istraživanje, dublje razumijevanje prirode interpretacija, dokaza i argumenata, kao i vještina povezanih s komunikacijom znanja o prošlosti.
Kurikulum obuhvaća teme iz hrvatske i svjetske povijesti. Učenici stječu potrebna znanja i vještine za bolje razumijevanje i vrednovanje nacionalnog i lokalnog povijesnog i kulturnog nasljeđa, stavljajući ga u širi regionalni, europski i globalni kontekst. Učenje i poučavanje povijesti u drugom i trećem ciklusu temelji se na kronološkom rasporedu tematskih sadržaja po razredima, pregledu najvažnijih događaja, pojava i procesa u pojedinim razdobljima, razumijevanju kontinuiteta i promjena, razvoju vještina povezanih s analizom izvora i istraživanjem prošlosti te na dubljem proučavanju tema navedenih u kurikulumu. U četvrtom i petom ciklusu učitelj oblikuje teme vodeći se opisima triju tematskih područja i smjernicama za oblikovanje tema. Sadržaji tih tema obrađuju se dubinski, s fokusom na izvore, istraživanje, interpretaciju te uporabu dokaza i argumenata.
B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA POVIJESTI
Učenik:
pozna i razumije razdoblja i društva koja proučava, uključujući važne događaje, pojedince, procese i pojave; pritom se koristi prikladnom terminologijom te shvaća sadašnjost kao posljedicu povijesnog razvoja društva
sagledava prošlost koristeći se konceptima vremena i prostora, uzroka i posljedica, kontinuiteta i promjena, izvora i istraživanja prošlosti te interpretacija i perspektiva
koristi se vještinama koje podrazumijevaju postavljanje pitanja o prošlosti, analizu i interpretaciju povijesnih izvora, stvaranje povijesne argumentacije i komunikaciju o rezultatima spoznaje
oblikuje vlastita argumentirana stajališta i interpretacije, raspravlja otvoreno i konstruktivno te uvažava različite utemeljene perspektive i percepcije o prošlosti
razumije profesionalnoetičke norme i vrijednosne aspekte povezane s proučavanjem prošlosti/historije
koristi se znanjima i vještinama stečenima učenjem povijesti kako bi ostvario osobne potencijale te odgovorno djelovao u javnom životu lokalne, nacionalne, europske i globalne zajednice
razumije važnost očuvanja kulturne i povijesne baštine kao nositelja informacija o prošlosti.
C. KONCEPTI U ORGANIZACIJI KURIKULUMA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST
Nastavni predmet Povijest uči se i poučava međusobno povezanim konceptima:
vremenom i prostorom
uzrocima i posljedicama
kontinuitetima i promjenama
izvorima i istraživanjem prošlosti
interpretacijama i perspektivama.
Ovi se koncepti shvaćaju kao apstrakcije ili generalizacije kojima se koristimo za uopćavanje informacija, kao i za stvaranje okvira i obrazaca kojima objašnjavamo povijesne događaje i procese. Njima se služimo i za stvaranje asocijacija te razvijanje sposobnosti razlikovanja kategorija i potkategorija. Tako, primjerice, opći koncept uzroka i posljedica ima potkategorije poput uzroci, povod, posljedice; dugoročni, srednjoročni, kratkoročni; gospodarski, društveni, kulturni, itd. Te su potkategorije međusobno povezane općim konceptom, ali su po svojim obilježjima podijeljene tako da možemo razlikovati jedne od drugih.
Pet navedenih koncepata valja razlikovati od faktografskog znanja poput poznavanja povijesnih pojmova i drugih činjenica. Za razliku od toga, pet koncepata obuhvaća poznavanje općih načela, veza, struktura i obrazaca te se mogu primijeniti na bilo koju povijesnu temu ili sadržaj. Ovih pet koncepata pridonosi formiranju povijesnog mišljenja kao skupa znanja i vještina povezanih s razumijevanjem povijesnih sadržaja, aktivnim bavljenjem različitim vrstama primarnih i sekundarnih izvora (odnosno aktivnim učenjem), poznavanjem procesa istraživanja prošlosti te razumijevanjem složene naravi zapisa o prošlosti.
Usvajanjem ovih koncepata razvijaju se kompetencije potrebne u nizu drugih predmeta i međupredmetnih tema (primjerice u Geografiji, Hrvatskom jeziku, Likovnoj umjetnosti, Glazbenoj kulturi, Politici i gospodarstvu te Građanskom odgoju i obrazovanju). Konačno, u današnje doba kada je protok znanja i informacija vrlo brz, važno je znati gdje i kako pronaći odgovarajuće izvore te kako ih vrednovati.
Svaki od pet koncepata obuhvaća sve tri ključne dimenzije učenja i poučavanja Povijesti: stjecanje znanja o prošlosti, razvijanje vještina povezanih s učenjem Povijesti te razumijevanje vrijednosti, stavova i međuljudskih odnosa koji proizlaze iz učenja Povijesti (vidjeti prijedlog Nacionalnog dokumenta Društveno-humanističkog područja, str. 4.).
Vrijeme i prostor
Koncept vremena i prostora ključan je za razumijevanje prošlosti. Povijest kao znanost i povijest kao nastavni predmet sustavno se bave prošlošću, a u središtu tog bavljenja jest koncept vremena. Kronologija je jedna od važnih sastavnica ovoga koncepta. Bez kronološkog okvira ne mogu se razumjeti prošlost i sadašnjost ni istražiti odnosi među događajima. Prostor uvjetuje način života i proizvodnje te utječe na društveni razvoj i politički ustroj. Društvo zauzvrat oblikuje i mijenja prostor. Ovaj koncept obuhvaća i sposobnost uporabe povijesnih karata kao simboličkih reprezentacija nekog područja u određenom vremenu.
Učenik usvaja opći kronološki okvir, osnove datiranja i računanja vremena; uočava i opisuje kronološku strukturu u povijesnom narativu; koristi se rječnikom kojim se opisuje tijek vremena; izgrađuje osjećaj za tijek, slijed i trajanje događaja; smješta događaje, osobe i pojave u odgovarajuća razdoblja; shvaća konstruktivnu prirodu različitih periodizacija i propituje značenja pripisana događajima označenima kao razdjelnice; shvaća povezanost povijesnog razvoja i prostora; koristi se povijesnim i geografskim kartama; razumije povijesne procese i pojave u kontekstu vremena i prostora njihova događanja; uspoređuje obilježja različitih povijesnih razdoblja te njihov utjecaj na sadašnjost i budućnost.
Uzroci i posljedice
Konceptom uzroka i posljedica objašnjavaju se čimbenici koji su pridonijeli pojedinim povijesnim događajima, pojavama i procesima, kao i rezultati tih zbivanja. Ovim se konceptom objašnjava zašto su se događaji zbili tako kako jesu, kako jedna pojavnost vodi drugoj te zašto jedan događaj može imati višestruke uzroke i posljedice. Razumijevanjem interpretativne prirode prikaza uzročno-posljedičnih veza i odnosa koji se prezentiraju u narativima o prošlome razvija se kritičko mišljenje.
Učenik razlikuje uzroke, povod i posljedice te usvaja jezik kojim se opisuju kategorije uzroka; uočava uzroke i posljedice kada su izravno izrečeni (doslovno razumijevanje) ili zaključuje o njima kada nisu izravno izrečeni (interpretativno razumijevanje); analizira i objašnjava višestruke uzroke i posljedice povijesnih događaja, pojava i procesa; shvaća da se pisanje o prošlosti temelji na pretpostavci da su neki uzroci i posljedice važniji od drugih (interpretacija) te razumije zašto ljudi o tome imaju različite ideje i gledišta; povezuje tumačenja uzročno-posljedičnih veza s određenim interpretativnim paradigmama u historiografiji.
Kontinuiteti i promjene
Koncept kontinuiteta i promjena podrazumijeva shvaćanje povijesti kao složene mješavine promjena i kontinuiteta. Obuhvaća razumijevanje obilježja razdoblja koja se proučavaju, identificiranje i objašnjavanje kontinuiteta, diskontinuiteta i promjena unutar nekog razdoblja, kao i razumijevanje odnosa između promjena i kontinuiteta.
Učenik objašnjava karakteristična obilježja povijesnih razdoblja; zna objasniti da se u određenom razdoblju neki aspekti života mogu mijenjati, a drugi ostati isti; identificira i objašnjava promjene i kontinuitete unutar jednog razdoblja i tijekom različitih razdoblja (dijakronički i sinkronički pristup); razumije odnos između promjene i kontinuiteta; razumije da svaka promjena ne znači nužno napredak; analizira domete i ritam (postupnost) promjena; razumije u kojoj su mjeri određeni povijesni fenomeni značili promjenu za tadašnje ljude; povezuje kontinuitete i promjene s određenim interpretacijama u historiografiji.
Izvori i istraživanje prošlosti
Koncept izvora i istraživanja prošlosti osnova je za razvoj kritičkog i kreativnog mišljenja. Primarni i sekundarni izvori temelj su istraživanja koje uključuje sljedeće korake: formuliranje pitanja i pronalaženje izvora informacija; odabir i analizu prikupljenih informacija; donošenje zaključaka temeljenih na prikupljenim dokazima; priopćavanje rezultata istraživanja u različitim oblicima i za različitu publiku; procjenu efikasnosti istraživanja. Tijekom poučavanja i učenja učenici mogu proći kroz cjelokupan proces istraživanja ili poći od pitanja ili izvora koje im zadaju učitelji kako bi prikupili i/ili analizirali informacije - to će ovisiti o pripremljenosti i predznanju učenika te sredstvima i vremenu koje učitelj ima na raspolaganju.
Učenik upoznaje, analizira i vrednuje različite vrste primarnih i sekundarnih izvora; objašnjava značenje izvora u istraživanju prošlosti; oblikuje narative koji uključuju podatke iz izvora; razumije da izvori nastaju u određenom kontekstu te da zbog toga treba postaviti pitanja o vremenu, mjestu i okolnostima njihova nastanka te o autoru, njegovim perspektivama i namjerama; provodi istraživanja, donosi zaključke i prosudbe utemeljene na znanju te ih izražava usmeno i/ili pisano; koristi se informacijsko-komunikacijskom tehnologijom u prikupljanju podataka i prezentaciji rezultata; spoznaje važnost i ulogu kulturno-povijesne baštine u istraživanju te ustanova koje čuvaju takvu baštinu.
Interpretacije i perspektive
Koncept interpretacija i perspektiva pomaže učeniku razumjeti da tumačenja prošlosti nastaju na temelju povijesnih izvora, ali i da ih oblikuju znanja, iskustva i sustavi vrijednosti onih koji interpretiraju. Interpretacija je pokušaj da se (re)konstruiraju i objasne prošli događaji, procesi i promjene. Koncept podrazumijeva razumijevanje i kritičko procjenjivanje različitih perspektiva, razumijevanje etičke dimenzije pojedinih gledišta, kao i shvaćanje da se prošlim događajima naknadno određuje važnost i pripisuju određena značenja. Naglašava se potreba razvijanja i iskazivanja osobne refleksije te se potiče argumentirano preispitivanje povijesnih događanja.
Učenik shvaća da se prikazi prošlosti ne sastoje samo od činjenica, već i od interpretacija; razumije da su ti prikazi podložni provjeri i propitivanju; upoznaje različite interpretacije, analizira razloge njihova nastanka te uči kako ih vrednovati; objašnjava zašto o događajima, razdobljima, pojavama ili osobama postoje različite perspektive; razumije da svatko ima perspektivu koja je filtrirana kroz vlastiti kulturni i vrijednosni kontekst; objašnjava ograničenja pojedinih interpretacija te razumije zašto se one mijenjaju tijekom vremena (zbog novopronađenih izvora, metoda rada ili promjena vrijednosnih i interpretativnih paradigma); navodi neke znanstvene dileme među povjesničarima; razumije koncept s naglaskom na suzbijanju predrasuda, stereotipa, učenja o povijesnoj neizbježnosti i manipulacije povijesnim izvorima.
D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PO RAZREDIMA I KONCEPTIMA
Kako se koristiti ishodima
Ishodi su okosnica kurikuluma Povijesti i razrađeni su za svaki od pet koncepata na kojima se on temelji. Osmišljavajući proces učenja i poučavanja, učitelj treba povezati odgojno-obrazovne ishode sa sadržajima razrađenima u opisima tema za osnovnu školu i tematskih područja za srednju školu.
Ishodi pomažu učiteljima u praćenju napretka učenika i u vrednovanju njihova znanja (vidi poglavlje G). Za svaki razred osnovne i srednje škole ishodi su razrađeni po razinama usvojenosti (zadovoljavajuća, dobra, vrlo dobra, iznimna). Razine ne predstavljaju školske ocjene već služe kao opći orijentir koji pomaže učitelju:
a)u planiranju iskustava učenja
b)za unapređivanje procesa učenja i poučavanja
c)u planiranju i provedbi vrednovanja
d)u određivanju zaključne (pr)ocjene.
Zadovoljavajuća razina posredno određuje nedovoljnu usvojenost znanja, vještina i stavova, a iznimna razina ukazuje na iznimna učenička postignuća koje su veća od ocjene odličan. Očekuje se da bi većina učenika trebala doseći dobru razinu usvojenosti ishoda.
Pregledna tablica svih odgojno-obrazovnih ishoda
Koncepti/
Razredi
2. ciklus
3. ciklus
4. ciklus
5. ciklus
5. razred
6. razred
7. razred
8. razred
1. razred trogodišnje strukovne škole
1. razred četverogodišnje strukovne škole i 1. razred gimnazije
2. i 3. razred četverogodišnje strukovne škole i 2. razred gimnazije
3. razred gimnazije
4. razred gimnazije
Vrijeme i prostor
POV 5.A.1. Učenik se koristi osnovama mjerenja i računanja vremena, objašnjava obilježja prapovijesti i starog vijeka te ilustrira protok vremena na njemu prikladan način.
POV 6.A.1. Učenik primjenjuje kronološki okvir u proučavanju osoba, događaja, pojava i procesa u razdoblju srednjeg i ranog novog vijeka te ilustrira protok vremena na različite načine.
POV 7.A.1. Učenik primjenjuje kronološki okvir u proučavanju osoba, događaja, pojava i procesa u novom vijeku i 19. stoljeću te ilustrira protok vremena na složene načine.
POV 8.A.1. Učenik primjenjuje kronološki okvir u proučavanju osoba, događaja, pojava i procesa u 20. 21. stoljeću te ilustrira protok vremena na složene načine.
POV 1.A.1. Učenik primjenjuje kronološki okvir u proučavanju osoba, događaja, pojava i procesa te grafički prikazuje protok vremena.
POV. 1.A.1. Učenik primijenjuje složeniji narativ u kojem se kreće sinkronijski i dijakronijski te kronološke odrednice povezane s temom koju proučava.
POV. 2.A.1. Učenik primijenjuje složeniji narativ u kojem se kreće sinkronijski i dijakronijski te kronološke odrednice povezane s temom koju proučava.
POV. 3.A.1. Učenik primijenjuje složeniji narativ u kojem se kreće sinkronijski i dijakronijski te kronološke odrednice povezane s temom koju proučava.
POV.4.A.1. Učenik primijenjuje složeniji narativ u kojem se kreće sinkronijski i dijakronijski te kronološke odrednice povezane s temom koju proučava.
POV 5.A.2. Učenik objašnjava međusobni utjecaj prostora i načina života u prapovijesti i starom vijeku te se koristi kartama za tumačenje povijesnih zbivanja.
POV 6.A.2. Učenik objašnjava međusobni utjecaj prostora i načina života u srednjem i ranom novom vijeku te se koristi kartama za tumačenje povijesnih zbivanja, pojava i procesa.
POV 7.A.2. Učenik analizira međusobni utjecaj čovjeka i prostora u novom vijeku i 19. stoljeću te se koristi kartama za tumačenje povijesnih zbivanja, pojava i procesa
POV 8.A.2. Učenik analizira međusobni utjecaj čovjeka i prostora u 20. i 21. stoljeću te se koristi kartama za tumačenje povijesnih zbivanja, pojava i procesa
POV. 1. A. 2. Učenik analizira međusobni utjecaj čovjeka i prostora u razdobljima koja proučava, te se koristi kartama za tumačenje povijesnih zbivanja, pojava i procesa.
POV 1.A.2. Učenik vrednuje složenost međusobnog utjecaja čovjeka i prostora u prošlosti te se koristi kartama za tumačenje prošlih zbivanja, pojava i procesa.
POV 2.A.2. Učenik vrednuje složenost međusobnog utjecaja čovjeka i prostora u prošlosti te se koristi kartama za tumačenje prošlih zbivanja, pojava i procesa.
POV. 3.A.2. Učenik vrednuje složenost međusobnog utjecaja čovjeka i prostora u prošlosti te se koristi kartama za tumačenje prošlih zbivanja, pojava i procesa.
POV 4.A.2. Učenik vrednuje složenost međusobnog utjecaja čovjeka i prostora u prošlosti te se koristi kartama za tumačenje prošlih zbivanja, pojava i procesa.
Uzroci i posljedice
POV 5.B.1. Učenik objašnjava uzroke i posljedice prošlih događaja i pojava koje proučava.
POV 6.B.1. Učenik objašnjava uzroke i posljedice prošlih događaja, pojava i procesa koje proučava.
POV. 7.B.1. Učenik analizira uzroke i posljedice događaja, pojava i procesa koje proučava te prosuđuje o njihovoj važnosti.
POV 8.B.1. Učenik analizira uzroke i posljedice događaja, pojava i procesa koje proučava te prosuđuje o njihovoj važnosti.
POV 1.B.1. Učenik analizira uzroke i posljedice događaja, pojava i procesa koje proučava te prosuđuje o njihovoj važnosti.
POV 1.B.1. Učenik analizira uzroke i posljedice događaja, pojava i procesa koje proučava te objašnjava njihovu interpretativnu prirodu.
POV 2.B.1. Učenik analizira uzroke i posljedice događaja, pojava i procesa koje proučava te objašnjava njihovu interpretativnu prirodu.
POV 3.B.1. Učenik procjenjuje uzroke i posljedice događaja, pojava i procesa koje proučava i povezuje ih s pojedinim interpretacijama.
POV 4.B.1. Učenik procjenjuje uzroke i posljedice događaja, pojava i procesa koje proučava i povezuje ih s pojedinim interpretacijama.
Kontinuiteti i promjene
POV 5.C.1. Učenik objašnjava kontinuitete i promjene u razdoblju prapovijesti i starog vijeka.
POV 6.C.1. Učenik objašnjava kontinuitete i promjene u razdoblju srednjeg vijeka i ranog novog vijeka.
POV 7.C.1. Učenik analizira kontinuitete i promjene u novom vijeku i 19. stoljeću.
POV 8.C.1. Učenik analizira kontinuitete i promjene u 20. i 21. stoljeću.
POV. 1.C.1. Učenik analizira kontinuitete i promjene u razdoblju koje proučava.
POV 1.C.1. Učenik analizira i procjenjuje složenost kontinuiteta i promjena u razdobljima koje proučava.
POV 2.C.1. Učenik analizira i procjenjuje složenost kontinuiteta i promjena u razdobljima koje proučava.
POV 3.C.1. Učenik analizira i procjenjuje složenost kontinuiteta i promjena u razdobljima koje proučava.
POV 4.C.1. Učenik analizira i procjenjuje složenost kontinuiteta i promjena u razdobljima koje proučava.
Izvori i istraživanje prošlosti
POV 5.D.1. Učenik razlikuje i objašnjava vrste i obilježja povijesnih izvora
POV 6.D.1. Učenik analizira primarne i sekundarne izvore specifične za srednji vijek i rani novi vijek.
POV 7.D.1. Učenik analizira i prosuđuje primarne i sekundarne izvore specifične za novi vijek i 19. stoljeće.
POV 8.D.1. Učenik analizira i prosuđuje primarne i sekundarne izvore specifične za 20. i 21. stoljeće.
POV 1.D.1. Učenik istražuje prošlost koristeći se primarnim i sekundarnim izvorima i odgovarajućim metodama.
POV 1.D.1. Učenik istražuje prošlost koristeći se širokim spektrom primarnih i sekundarnih izvora, odgovarajućim metodama i kontekstualnim znanjem.
POV 2.D.1. Učenik istražuje prošlost koristeći se širokim spektrom primarnih i sekundarnih izvora, odgovarajućim metodama i kontekstualnim znanjem.
POV. 3.D.1. Učenik istražuje prošlost koristeći se širokim spektrom primarnih i sekundarnih izvora, raznovrsnim historiografskim metodama i složenijim kontekstualnim znanjima.
POV. 4.D.1. Učenik istražuje prošlost koristeći se širokim spektrom primarnih i sekundarnih izvora, raznovrsnim historiografskim metodama i složenijim kontekstualnim znanjima.
POV 5.D.2. Učenik istražuje prošlost koristeći se pojedinim sastavnicama istraživačkog procesa te izrađuje strukturirane radove.
POV 6.D.2. Učenik istražuje prošlost koristeći se pojedinim sastavnicama istraživačkog procesa te izrađuje strukturirane radove.
POV 7.D.2. Učenik istražuje prošlost primjenjujući sastavnice istraživačkog procesa te izrađuje radove složene strukture.
POV 8.D.2. Učenik istražuje prošlost primjenjujući sastavnice istraživačkog procesa te izrađuje radove složene strukture.
POV 1.D.2. Učenik izrađuje strukturirane radove utemeljene na izvorima i literaturi te ih prezentira koristeći se različitim tehnikama i načinima.
POV 1.D.2. Učenik izrađuje radove složene strukture utemeljene na izvorima i literaturi te ih prezentira koristeći se različitim tehnikama i načinima.
POV 2.D.2. Učenik izrađuje radove složene strukture utemeljene na izvorima i literaturi te ih prezentira koristeći se različitim tehnikama i načinima.
POV 3.D.2. učenik izrađuje radove složene strukture utemeljene na dokazima i složenijim kontekstualnim znanjima te ih prezentira koristeći se različitim tehnikama i načinim.
POV 4.D.2. Učenik izrađuje radove složene strukture utemeljene na dokazima i složenijim kontekstualnim znanjima te ih prezentira koristeći se različitim tehnikama i načinim.
Interpretacije i perspektive
POV 5.E.1. Učenik uočava postojanje različitih interpretacija i perspektiva o povijesnim osobama, događajima i pojavama.
POV 6.E.1. Učenik objašnjava različite interpretacije i perspektive o osobama, događajima, pojavama i procesima.
POV 7.E.1. Učenik analizira različite interpretacije i perspektive o prošlim događajima, pojavama i procesima.
POV 8.E.1. Učenik analizira različite interpretacije i perspektive o prošlim događajima, pojavama i procesima.
POV 1.E.1. Učenik analizira različite interpretacije i perspektive o prošlim događajima, pojavama i procesima.
POV 1.E.1. Učenik analizira složenost različitih interpretacija i perspektiva o prošlim događajima, pojavama i procesima.
POV 2.E.1. Učenik analizira složenost različitih interpretacija i perspektiva o prošlim događajima, pojavama i procesima.
POV 3.E.1. Učenik procjenjuje različite interpretacije i perspektive o prošlim događajima, pojavama i procesima.
POV 4.E.1. Učenik procjenjuje različite interpretacije i perspektive o prošlim događajima, pojavama i procesima.
Razrada odgojno-obrazovnih ishoda po pojedinim razredima
Osnovna škola
U osnovnoj školi učenje i poučavanje Povijesti ostvaruje se dva sata tjedno, ukupno 70 sati godišnje. Za svaki razred određeno je šest tema koje su poredane kronološki i daju učenicima osnovni pregled ključnih povijesnih procesa od prapovijesti do danas. Učitelj može samostalno kreirati po jednu temu u svakom razredu, vodeći se i interesima učenika. Tako koncipirana nastava povijesti u osnovnoj školi temelj je za učenje povijesti u srednjoj školi. Koncepti, ishodi i razine usvojenosti ishoda usmjeravaju planiranje učenja i poučavanja i razradu svake pojedine teme. Učitelj treba planirati obradu svih sadržaja navedenih u uputama u tablici (5. razred, str. 69; 6. razred, str. 75; 7. razred, str. 81; 8. razred, str. 88), ali je obvezan u svakoj temi odabrati jedan od navedenih sadržaja za koji će izdvojiti više nastavnih sati. U temama koje se odnose na svjetsku povijest, učitelj u dogovoru s učenicima bira neki od navedenih sadržaja prema naputcima u tablici. Budući da se u mnogim temama isprepleću svjetska i hrvatska povijest, preporuča se odabir sadržaja u kojima se mogu koristiti i hrvatski primjeri. U temama koje se odnose na hrvatsku povijest, detaljnije se obrađuje lokalna i zavičajna povijest.
Pri oblikovanju tema, a s ciljem poticanja učeničke znatiželje i motiviranja, učitelji mogu formulirati ključno pitanje. Ključna pitanja pomažu da se učenje i poučavanje usredotoči na ključne probleme, pojmove, informacije, vještine i slično. Ona usmjeravaju učenje u pojedinoj temi, početna su točka za istraživanje, generiranje različitih ideja i diskusiju.
Redoslijed natuknica u opisu tema ne sugerira redoslijed nastavnih sati u izvedbenim planovima.
U petom razredu, prva tema uvodi učenike u učenje povijesti (Što je povijest?). U drugoj temi obrađuje se prapovijest, a u sljedećim temama pojedine civilizacije antičkog svijeta (Civilizacije starog Istoka, Grčki svijet, Rimski svijet, Seobe i osvajanja). U šestom razredu, teme su poredane kronološki. Nakon prve teme koja obuhvaća opću povijest srednjeg vijeka (Srednji vijek), slijede dvije teme koje se odnose na hrvatsku povijest srednjeg vijeka(Vladari i vrela: Hrvatska u ranom srednjem vijeku, Život u Hrvatskoj u razvijenom i kasnom srednjem vijeku) te potom tri teme koje se odnose na rani novi vijek (Prema novome vijeku - doba promjena, Osmanlije - sukobi i dodiri, Prema novome vijeku - Hrvatska na razmeđi).
U sedmom razredu, prve dvije teme odnose se na razdoblje od kraja 17. do početka 19. stoljeća (Doba apsolutizma i Doba revolucija). Potom slijede tri teme koje obuhvaćaju čitavo 19. stoljeće (Industrijalizacija i društvo, Doba nacija, Oblikovanje hrvatske nacije do početka 20. stoljeća). Središnje mjesto među njima ima tema Oblikovanje hrvatske nacije do početka 20. stoljeća kojoj valja posvetiti najviše sati. Posljednja, šesta tema, odnosi se na razdoblje od kraja 19. stoljeća do kraja Prvog svjetskog rata.
U osmom razredu, prve četiri teme poredane su kronološki i obuhvaćaju razdoblje od kraja Prvog svjetskog rata do kraja 20. stoljeća (Izazovi međuraća, Drugi svjetski rat, Rat i mir u Hladnom ratu, Hrvatska nakon 1945.). Peta tema (Dekolonizacija i postkolonijalni svijet) obuhvaća čitavo 20. stoljeće, dok se šesta, posljednja tema, odnosi na svijet u 21. stoljeću.
Odgojno-obrazovni ishodi u 5. razredu
KONCEPTI
ISHODI
RAZRADA ISHODA
Vrijeme i prostor
POV 5.A.1. Učenik se koristi osnovama mjerenja i računanja vremena, objašnjava obilježja prapovijesti i starog vijeka te ilustrira protok vremena na njemu prikladan način.
Učenik se koristi osnovama mjerenja i računanja vremena. Određuje trajanje desetljeća, stoljeća i tisućljeća i smješta godine u desetljeća, stoljeća i tisućljeća. Upotrebljava odgovarajući rječnik povezan s mjerenjem i računanjem vremena (povijesno razdoblje, era, tisućljeće, stoljeće, desetljeće, prije/poslije Krista…) i poznaje glavna povijesna razdoblja (prapovijest, stari vijek, srednji vijek, novi vijek, najnovije doba). Izrađuje grafičke prikaze tijeka vremena različite složenosti uključujući i one oblikovane uz pomoć različitih digitalnih alata. Navodi, opisuje, objašnjava i uspoređuje temeljna obilježja društava i razdoblja koja proučava te smješta događaje, osobe i pojave u odgovarajuća povijesna razdoblja ili kronološki slijed. Određuje redoslijed zbivanja u povijesnoj pripovijesti različite složenosti koristeći se odgovarajućim rječnikom kojim opisuje tijek vremena.
POV 5.A.2. Učenik objašnjava međusobni utjecaj prostora i načina života u prapovijesti i starom vijeku te se koristi kartama za tumačenje povijesnih zbivanja.
Učenik se koristi kartom te uspoređuje i objašnjava međusobni utjecaj prostora i načina života. Čita povijesne i geografske karte te pokazuje i objašnjava povijesna zbivanja. Upisuje i ucrtava podatke u slijepe karte i izrađuje jednostavne tematske karte na zadanoj podlozi.
Uzroci i posljedice
POV 5.B.1. Učenik objašnjava uzroke i posljedice prošlih događaja i pojava koje proučava.
Učenik objašnjava i razlikuje uzrok, povod i posljedicu. Objašnjava uzroke i posljedice na konkretnim primjerima prošlih događaja i pojava koje proučava. Uočava i objašnjava izravno i neizravno izrečene uzroke, povod i posljedice u povijesnoj pripovijesti različite složenosti. Uočava i izdvaja više od jednog uzroka i posljedice nekog događaja i pojave i daje za to jednostavna objašnjenja.
Kontinuiteti i promjene
POV 5.C.1. Učenik objašnjava kontinuitete i promjene u razdoblju prapovijesti i starog vijeka.
Učenik objašnjava kontinuitete i promjene u prapovijesti i starom vijeku. Razlikuje što se s vremenom promijenilo, a što je ostalo isto. Objašnjava i analizira kako su pojedinci i skupine mogli utjecati na promjene i iznosi o tome vlastite zaključke.
Izvori i istraživanje prošlosti
POV 5.D.1. Učenik razlikuje i objašnjava vrste i obilježja povijesnih izvora
Učenik opisuje vrste i obilježja povijesnih izvora i to potkrijepljuje primjerima iz prapovijesti i starog vijeka. Primjenjuje znanja o obilježjima povijesnih izvora te objašnjava vrijednosti i ograničenja povijesnih izvora na konkretnim primjerima.
POV 5.D.2. Učenik istražuje prošlost koristeći se pojedinim sastavnicama istraživačkog procesa te izrađuje strukturirane radove.
Učenik postavlja pitanja o izvorima, pronalazi odgovore i odabire relevantne informacije. Organizira informacije iz izvora i literature te izrađuje strukturirani rad. Objašnjava svoja opažanja procjenjujući vlastitu uspješnost. .
Interpretacije i perspektive
POV 5.E.1. Učenik uočava postojanje različitih interpretacija i perspektiva o povijesnim osobama, događajima i pojavama.
Učenik uočava da postoje različita tumačenja (interpretacije) i gledišta (perspektive) o ljudima, događajima i pojavama iz prapovijesti i starog vijeka. Objašnjava razloge nastanka različitih interpretacija i perspektiva uz pomoć konkretnih primjera iz svakodnevnog života i povijesnih sadržaja koje proučava. Navodi primjere prikaza i opisuje njihova obilježja. Identificira neke sličnosti i razlike između pojedinih interpretacija i perspektiva na primjerima prikladnima njegovu uzrastu. Objašnjava značenje pojedinih osoba, događaja i pojava iz prapovijesti i starog vijeka.
TEME:
1.Što je povijest?
2.Život ljudi u prapovijesti
3.Civilizacije starog Istoka
4.Grčki svijet
5.Rimski svijet
6.Seobe i osvajanja
*Razrada razina usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda, tema i dodatna pojašnjenja za 5. razred osnovne škole su na stranici 69.
Odgojno-obrazovni ishodi u 6. razredu
KONCEPTI
ISHODI
RAZRADA ISHODA
Vrijeme i prostor
POV 6.A.1. Učenik primjenjuje kronološki okvir u proučavanju osoba, događaja, pojava i procesa u razdoblju srednjeg i ranog novog vijeka te ilustrira protok vremena na različite načine.
Učenik opisuje, uspoređuje, objašnjava i tumači obilježja društava i razdoblja koja proučava te određuje vremenski slijed u povijesnoj pripovijesti različite složenosti. Koristi se terminologijom različite složenosti kojom objašnjava tijek vremena u razdoblju koje proučava (rani, razvijeni i kasni srednji vijek, rani novi vijek). Objašnjava važnost i značenje ključnih prekretnica u svjetskoj, europskoj i hrvatskoj povijesti. Reda osobe, događaje, pojave i procese kronološkim redoslijedom te izrađuje grafičke prikaze tijeka vremena različite složenosti. (lente vremena, mentalne mape, kronološke tablice itd.).
POV 6.A.2. Učenik objašnjava međusobni utjecaj prostora i načina života u srednjem i ranom novom vijeku te se koristi kartama za tumačenje povijesnih zbivanja, pojava i procesa.
Učenik objašnjava međusobni utjecaj prostora i načina života u prošlosti. Čita povijesne i geografske karte s pomoću tumača, analizira i objašnjava povijesna zbivanja, pojave i procese. Upisuje i ucrtava podatke u slijepe karte i izrađuje tematske karte različite složenosti. Uspoređuje stare kartografske prikaze sa suvremenima i uočava sličnosti i razlike.
Uzroci i posljedice
POV 6.B.1. Učenik objašnjava uzroke i posljedice prošlih događaja, pojava i procesa koje proučava.
Učenik objašnjava uzroke, povod i posljedice na primjerima prošlih događaja, pojava i procesa koje proučava. Identificira i objašnjava višestrukost uzroka i posljedica. Svrstava uzroke i posljedice u zadane kategorije prema uputama ili vlastitom izboru.
Kontinuiteti i promjene
POV 6.C.1. Učenik objašnjava kontinuitete i promjene u razdoblju srednjeg vijeka i ranog novog vijeka.
Učenik uspoređuje i objašnjava kontinuitete i promjene te uzroke i posljedice promjena u srednjem vijeku i ranom novom vijeku. Analizira i objašnjava kako su se društvene pojave, procesi, ideje, vrijednosti i stavovi pojedinaca ili skupina mijenjali tijekom vremena te jesu li promjene značile napredak ili nazadovanje.
Izvori i istraživanje prošlosti
POV 6.D.1. Učenik analizira primarne i sekundarne izvore specifične za srednji vijek i rani novi vijek.
Učenik objašnjava obilježja povijesnih izvora tipičnih za srednji vijek i rani novi vijek. Razlikuje primarne od sekundarnih izvora. Analizira vrijednosti i ograničenja povijesnih izvora i donosi o tome zaključke.
POV 6.D.2. Učenik istražuje prošlost koristeći se pojedinim sastavnicama istraživačkog procesa te izrađuje strukturirane radove.
Učenik postavlja pitanja za analizu izvora, odabire relevantne informacije i izdvaja dokaze. Organizira informacije iz izvora i literature i izrađuje strukturirani rad različite složenosti. Objašnjava svoja opažanja procjenjujući vlastitu uspješnost.
Interpretacije i perspektive
POV 6.E.1. Učenik objašnjava različite interpretacije i perspektive o osobama, događajima, pojavama i procesima.
Učenik uspoređuje pojedine interpretacije i perspektive na primjerima iz srednjeg i ranog novog vijeka prikladnima za njegov uzrast. Opisuje vrstu i sadržaj prikaza te perspektivu autora. Uspoređuje prikaze primjerene njegovu uzrastu te identificira sličnosti i razlike. Izdvaja dokaze koji su upotrijebljeni u interpretaciji, uočava perspektivu autora interpretacije te navodi razloge zbog kojih na temelju istih izvora mogu nastati različita tumačenja. Objašnjava značenje osoba, događaja, pojava i procesa iz srednjeg i ranog novog vijeka. Uspoređuje svoja zapažanja s zapažanjima drugih učenika slijedeći učiteljeve upute.
TEME:
1.Srednji vijek
2.Vladari i vrela: Hrvatska u ranom srednjem vijeku
3.Život u Hrvatskoj u razvijenom i kasnom srednjem vijeku
4.Prema novom vijeku – doba promjena
5.Osmanlije – sukobi i dodiri
6.Prema novom vijeku – Hrvatska na razmeđu
*Razrada razina usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda, tema i dodatna pojašnjenja za 6. razred osnovne škole su na stranici 75.
Odgojno-obrazovni ishodi u 7. razredu
KONCEPTI
ISHODI
RAZRADA ISHODA
Vrijeme i prostor
POV 7.A.1. Učenik primjenjuje kronološki okvir u proučavanju osoba, događaja, pojava i procesa u novom vijeku i 19. stoljeću te ilustrira protok vremena na složene načine.
Učenik uspoređuje i objašnjava razdoblja koja proučava te reda osobe, događaje, pojave i procese kronološkim redoslijedom. Određuje vremenski slijed u složenoj povijesnoj pripovijesti koristeći se pojmovima za opisivanje tijeka vremena. Objašnjava važnost i značenje ključnih prekretnica u svjetskoj, europskoj i hrvatskoj povijesti. Uočava i tumači značenje pripisano nazivima pojedinih razdoblja. Izrađuje složene grafičke prikaze tijeka vremena.
POV 7.A.2. Učenik analizira međusobni utjecaj čovjeka i prostora u novom vijeku i 19. stoljeću te se koristi kartama za tumačenje povijesnih zbivanja, pojava i procesa
Učenik analizira međusobni utjecaj čovjeka i prostora u prošlosti. Čita povijesne i geografske karte, analizira i objašnjava povijesna zbivanja, pojave i procese. Upisuje podatke u slijepe karte i izrađuje tematske karte različite složenosti na zadanoj podlozi. Identificira i objašnjava način na koji povijesne karte prikazuju određene događaje, pojave i procese. Uspoređuje i objašnjava stare kartografske prikaze sa suvremenima.
Uzroci i posljedice
POV. 7.B.1. Učenik analizira uzroke i posljedice događaja, pojava i procesa koje proučava te prosuđuje o njihovoj važnosti.
Učenik analizira uzroke i posljedice događaja, pojava i procesa. Reda ih po važnosti argumentirajući svoj izbor. Kategorizira uzroke i posljedice događaja prema različitim kriterijima. Uspoređuje različite prikaze uzroka i posljedica, opisuje i analizira sličnosti i razlike.
Kontinuiteti i promjene
POV 7.C.1. Učenik analizira kontinuitete i promjene u novom vijeku i 19. stoljeću.
Učenik objašnjava, uspoređuje i analizira kontinuitete i promjene. Istražuje domet i ritam te uzroke i posljedice promjena u jednom ili više razdoblja. Obrazlaže kako su se društvene pojave, procesi, ideje, vrijednosti i stavovi pojedinaca ili skupina mijenjali tijekom vremena i je li promjena značila napredak ili nazadovanje.
Izvori i istraživanje prošlosti
POV 7.D.1. Učenik analizira i prosuđuje primarne i sekundarne izvore specifične za novi vijek i 19. stoljeće.
Učenik razlikuje primarne i sekundarne izvore i objašnjava obilježja izvora tipičnih za novi vijek i 19. stoljeće. Analizira vrijednost i ograničenja te važnost i pouzdanost povijesnih izvora na konkretnim primjerima. Prosuđuje važnost i pouzdanost povijesnih izvora. Postavlja pitanja o podrijetlu i svrsi izvora, analizira i objašnjava suprotstavljene prikaze.
POV 7.D.2. Učenik istražuje prošlost primjenjujući sastavnice istraživačkog procesa te izrađuje radove složene strukture.
Učenik istražuje prošlost primjenjujući sastavnice istraživačkog procesa. Postavlja pitanja o prošlosti te prikuplja i obrađuje podatke na raznovrsne načine. Analizira i vrednuje informacije iz različitih primarnih i sekundarnih izvora. Izrađuje strukturirane radove različite složenosti u kojima se koristi relevantnim informacijama i stručnim terminima. Piše bilješke o izvorima i literaturi kojom se koristio. Procjenjuje uspješnost vlastitog istraživanja uvažavajući pripremljene ili relevantne kriterije procjene.
Interpretacije i perspektive
POV 7.E.1. Učenik analizira različite interpretacije i perspektive o prošlim događajima, pojavama i procesima.
Učenik analizira pojedine primjere interpretacija i perspektiva iz razdoblja u novom vijeku i 19. stoljeću. Primjenjuje obrasce za analizu interpretacija i perspektiva. Objašnjava razloge postojanja različitih interpretacija te u njima identificira dokaze, pretpostavke i pristranosti uspoređujući ih s povijesnim izvorima. Razlikuje u interpretacijama i izvorima činjenice od mišljenja i prosudbi autora. Objašnjava zašto se istim osobama, događajima, pojavama i procesima pripisuju različita značenja. Odabire i procjenjuje značenje koje se pripisuje osobama, događajima, pojavama i procesima na temelju zadanih kriterija. Promišlja o svojim procjenama značenja osoba, događaja, pojava i procesa i uspoređuje ih s procjenama ostalih učenika.
TEME:
1.Doba apsolutizma
2.Doba revolucija
3.Industrijalizacija i društvo
4.Doba nacija
5.Oblikovanje hrvatske nacije do početka 20. stoljeća
6.Svijet na prijelazu stoljeća i Prvi svjetski rat
*Razrada razina usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda, tema i dodatna pojašnjenja za 7. razred osnovne škole su na stranici 81.
Odgojno-obrazovni ishodi u 8. razredu
KONCEPTI
ISHODI
RAZRADA ISHODA
Vrijeme i prostor
POV 8.A.1. Učenik primjenjuje kronološki okvir u proučavanju osoba, događaja, pojava i procesa u 20. 21. stoljeću te ilustrira protok vremena na složene načine.
Učenik uspoređuje i objašnjava razdoblja koja proučava te reda osobe, događaje, pojave i procese kronološkim redoslijedom. Određuje vremenski slijed u složenoj povijesnoj pripovijesti koristeći se pojmovima za opisivanje tijeka vremena različite razine. Objašnjava važnost i značenje ključnih prekretnica u svjetskoj, europskoj i hrvatskoj povijesti. Uočava i tumači značenje pripisano nazivima pojedinih razdoblja. Izrađuje složene grafičke prikaze tijeka vremena.
POV 8.A.2. Učenik analizira međusobni utjecaj čovjeka i prostora u 20. i 21. stoljeću te se koristi kartama za tumačenje povijesnih zbivanja, pojava i procesa
Učenik analizira međusobni utjecaj čovjeka i prostora u prošlosti. Čita povijesne i geografske karte, analizira i objašnjava povijesna zbivanja, pojave i procese. Upisuje podatke u slijepe karte i izrađuje tematske karte različite složenosti na zadanoj podlozi. Identificira i objašnjava način na koji povijesne karte prikazuju određene događaje, pojave i procese. Uspoređuje i objašnjava stare kartografske prikaze sa suvremenima.
Uzroci i posljedice
POV 8.B.1. Učenik analizira uzroke i posljedice događaja, pojava i procesa koje proučava te prosuđuje o njihovoj važnosti.
Učenik analizira uzroke i posljedice događaja, pojava i procesa. Reda ih po važnosti argumentirajući svoj izbor. Kategorizira uzroke i posljedice događaja prema različitim kriterijima. Uspoređuje različite prikaze uzroka i posljedica, opisuje i analizira sličnosti i razlike.
Kontinuiteti i promjene
POV 8.C.1. Učenik analizira kontinuitete i promjene u 20. i 21. stoljeću.
Učenik objašnjava, uspoređuje i analizira kontinuitete i promjene. Istražuje domet i ritam te uzroke i posljedice promjena u jednom ili više razdoblja. Obrazlaže kako su se društvene pojave, procesi, ideje, vrijednosti i stavovi pojedinaca ili skupina mijenjali tijekom vremena i je li promjena značila napredak ili nazadovanje.
Izvori i istraživanje prošlosti
POV 8.D.1. Učenik analizira i prosuđuje primarne i sekundarne izvore specifične za 20. i 21. stoljeće.
Učenik razlikuje primarne i sekundarne izvore i objašnjava obilježja izvora tipičnih za 20. i 21. stoljeće. Analizira vrijednost i ograničenja te važnost i pouzdanost povijesnih izvora na konkretnim primjerima. Prosuđuje važnost i pouzdanost povijesnih izvora. Postavlja pitanja o podrijetlu i svrsi izvora, analizira i objašnjava suprotstavljene prikaze.
POV 8.D.2. Učenik istražuje prošlost primjenjujući sastavnice istraživačkog procesa te izrađuje radove složene strukture.
Učenik istražuje prošlost primjenjujući sastavnice istraživačkog procesa. Postavlja istraživačka pitanja o prošlosti. Prikuplja i obrađuje podatke na raznovrsne načine. Analizira i vrednuje informacije iz različitih primarnih i sekundarnih izvora. Izrađuje strukturirane radove različite složenosti u kojima se koristi relevantnim informacijama i stručnim terminima. Piše bilješke o izvorima i literaturi kojom se koristio. Procjenjuje uspješnost vlastitog istraživanja uvažavajući pripremljene ili relevantne kriterije procjene.
Interpretacije i perspektive
POV 8.E.1. Učenik analizira različite interpretacije i perspektive o prošlim događajima, pojavama i procesima.
Učenik analizira pojedine primjere interpretacija i perspektiva iz 20. i 21. stoljeća. Primjenjuje obrasce za analizu interpretacija i perspektiva. Objašnjava razloge postojanja različitih interpretacija te u njima identificira dokaze, pretpostavke i pristranosti uspoređujući ih s povijesnim izvorima. Razlikuje u interpretacijama i izvorima činjenice od mišljenja i prosudbi autora. Objašnjava zašto se istim osobama, događajima, pojavama i procesima pripisuju različita značenja. Odabire i procjenjuje značenje koje se pripisuje osobama, događajima, pojavama i procesima na temelju zadanih kriterija. Promišlja o svojim procjenama značenja osoba, događaja, pojava i procesa i uspoređuje ih s procjenama ostalih učenika.
TEME:
1.Izazovi međuraća
2.Drugi svjetski rat
3.Rat i mir u Hladnom ratu
4.Hrvatska nakon 1945.: socijalistička Jugoslavija, samostalnost, Domovinski rat
5.Dekolonizacija i postkolonijalni svijet
6.Svijet u 21. stoljeću
*Razrada razina usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda, tema i dodatna pojašnjenja za 8. razred osnovne škole su na stranici 88.
Srednje škole
U srednjoj školi nastavni predmet Povijest uči se i poučava u IV. ciklusu (prvi i drugi razred) ili u IV. i V. ciklusu (od prvog do trećeg ili četvrtog razreda), ovisno o vrsti škole i odgojno-obrazovnom programu. Povijest se uči i poučava jedan, dva, odnosno tri sata tjedno, što također ovisi o odgojno-obrazovnom programu.
Odgojno-obrazovni ishodi definirani su po programima i godinama učenja. Definirana su i opisana tematska područja za razdoblje predmoderne i za razdoblje moderne i suvremene povijesti (vidi str. 27). Opisi tematskih područja usmjeravaju učitelja u oblikovanju tema. Vodeći se tim smjernicama, učitelji mogu samostalno osmisliti tema ili se služiti temama iz priloženog popisa (vidi Prijedlog tema na stranici 124). Teme se oblikuju tako da se tijekom njihove obrade mogu ostvariti ishodi predviđeni za taj razred. Za svaku temu mogu se odrediti ključna pitanja koja će usmjeravati učenje i poučavanje (za objašnjenje o ključnim pitanjima vidi str. 17).
Tema može pripadati jednom tematskom području, a može obuhvaćati i sadržaje iz različitih tematskih područja (npr. “Hrvatska u ranom srednjem vijeku” - 1A/2A/3A; “Umjetnost u službi politike” - 1B/3B i dr.). Tema može biti dijakronijska, iz zavičajne povijesti, tema povezana sa školskim projektom ili vezana uz povijest struke u strukovnim školama.
Pri kreiranju tema treba voditi računa o tome da 50% sadržaja bude iz hrvatske povijesti i 50% sadržaja iz svjetske povijesti. Sadržaji iz hrvatske povijesti mogu se realizirati na dva načina: u zasebnim temama ili u temama iz opće povijesti u koje su integrirani sadržaji iz hrvatske povijesti (npr. “Oblici vlasti u srednjem i ranom novom vijeku”, “Društveni fenomeni suvremenog svijeta” i dr.). Tema se oblikuje na način da se njezini različiti aspekti, gdje god je to moguće, promatraju iz svjetskih, europskih, nacionalnih i zavičajnih okvira.
Teme se ne smiju ponavljati. Pri kreiranju tema treba voditi računa da budu zastupljena sva tematska područja (iznimka vezana uz odabir tema iz svih tematskih područja su trogodišnje strukovne škole koje imaju manji broj tema za obradu). Odabrane teme trebaju biti kronološki poredane unutar svakog ciklusa. U gimnazijama se u IV. ciklusu uči razdoblje predmoderne povijesti, a u V. ciklusu razdoblje moderne i suvremene povijesti.
U oblikovanju tema učitelji slijede zadane sheme, smjernice za oblikovanje tema te koncepte i ishode koji se realiziraju na izabranim sadržajima. Za svaku vrstu škole zadana je shema za oblikovanje tema. Pojedina tema treba se obraditi u najmanje 10 nastavnih sati, što uključuje sate obrade, ponavljanja i vrednovanja.
Tematska područja za srednje škole
A. Predmoderna povijest
B. Moderna i suvremena povijest
1. Država, vlast i moć
tipovi država i oblici vlasti u starom, srednjem i ranom novom vijeku
ustroj vlasti, položaj vladara, odnos vladara i podanika, zakonodavstvo i utjecaj pravnih sustava na vlast, politiku i društvo, ratovi i ratovanje, diplomacija
republike, monarhije, aristokratske republike, slobodni gradovi, apsolutne i parlamentarne monarhije
politički položaj hrvatskih zemalja od 9. do kraja 18. stoljeća
politički razvoj pojedinih država u 19., 20. i 21. stoljeću
iskustva demokracije u 20. stoljeću: demokracije, diktature, autoritarni i totalitarni režimi
sukobi i suradnja u 19. i 20. stoljeću: ratovi, mirovne inicijative, mirovni ugovori, međunarodni poretci, europske i svjetske integracije
položaj Hrvatske u različitim državnim zajednicama; utjecaj ratova 20. stoljeća, osobito Prvog i Drugog svjetskog rata te Domovinskog rata; stvaranje i razvoj samostalne Hrvatske
stvaranje i razgradnja kolonijalnih imperija u 19. i 20. stoljeću
postkolonijalni svijet
Politička i vojna povijest, povijest diplomacije - Fokus na sadržajima koji pridonose razumijevanju današnjih oblika vlasti i današnje demokracije, npr. atenska demokracija, rimska res publica, kako i zašto su se pojavile ideje o trodiobi vlasti i državnom ugovoru, parlamentarizam i konstitucionalizam 19. stoljeća, razvoj građanskih i ljudskih prava, iskustva i izazovi demokracije u 20. stoljeću; izazovi suvremene demokracije u svijetu i Hrvatskoj.
2. Društva, ekonomije i svakodnevica
ključne pojave i procesi u društvu, ekonomiji i svakodnevici tijekom starog, srednjeg i ranoga novog vijeka (npr. ropstvo, antička ekonomija, staleško društvo, vlastelinstvo, razvoj gradova, kolonijalna društva, merkantilizam, fiziokratizam i sl.)
društvene strukture i društveni sukobi; razvoj gospodarstva; utjecaj gospodarskog i društvenog razvoja na svakodnevicu
društvene strukture, društveni odnosi i gospodarske prilike u srednjovjekovnoj i ranonovovjekovnoj Hrvatskoj
ključne pojave i procesi u društvu, ekonomiji i svakodnevici tijekom 19., 20. i 21. stoljeća
razvoj (post)industrijskog društva npr. urbanizacija, porast socijalne (ne)jednakosti, izgradnja i razgradnja socijalne države, razvoj radničkih prava, demografski razvoj i migracije, sukobi generacija i sl.
gospodarski razvoj u 19. i 20. stoljeću i njegove fluktuacije (promjene u poljoprivredi, industrijalizacija, razvoj kapitalizma, gospodarske krize i konjunkture, razvoj prometa i komunikacija, utjecaj na okoliš)
utjecaj ekonomskih i društvenih kretanja na svakodnevicu
ključni gospodarski i društveni procesi u Hrvatskoj u 19. i 20. stoljeću te njihov utjecaj na svakodnevicu
Društvena i ekonomska povijest, povijest svakodnevice - Fokus na sadržajima koji pokazuju kako su funkcionirala prošla i sadašnja društva te ukazuju na kontinuitete i promjene u društvenom i gospodarskom razvoju te svakodnevici u svijetu i Hrvatskoj.
3. Slike svijeta
ključni događaji i procesi koji su utjecali na otkrivanje svijeta i oblikovanje slike o svijetu u razdobljima antike, srednjeg i ranoga novog vijeka (ideje i pokreti, ideologije, religije, umjetnost, znanost, komunikacije, putovanja i kolonizacija)
geneza i razvoj političke misli i ideologija modernog i suvremenog doba
razvoj ideja o građanskim i ljudskim pravima u 19. i 20. stoljeću
razvoj znanosti i tehnologije, znanstveno viđenje svijeta
kultura i umjetnost 19. i 20. stoljeća, umjetničko viđenje svijeta
Kulturna povijest, povijest ideja, povijest umjetnosti - Fokus na sadržajima koji pokazuju kako su ljudi oblikovali svoje shvaćanje svijeta (ideje i ideologije, religija, umjetnost, znanost, putovanja i otkrića te njihovo širenje, obilježja, razvoj i utjecaj na hrvatskom prostoru).
PRIJEDLOG NACIONALNOG DOKUMENTA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST
Slika Najčešće riječi u kurikulumu nastavnog predmeta Povijest
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
A. OPIS NASTAVNOG PREDMETA
Svijest o povijesti*jedno je od temeljnih obilježja svakog društva, a znanje o prošlosti ključno je za razumijevanje sadašnjosti i promišljanje budućnosti.
* Pojam povijest u ovom tekstu obuhvaća prošlost (prošlu zbilju, ono što se doista dogodilo u prošlosti) i različite vidove bavljenja prošlošću. Potonje se ponajprije odnosi na historiju/historijsku znanost (znanstveno i profesionalno bavljenje prošlošću), historiografiju (rezultati znanstvenog bavljenja prošlošću, znanstveni radovi) te na povijest kao nastavni predmet koja je istovremeno i dio historijske znanosti i javnog bavljenja prošlošću.
Poznavanje povijesti pridonosi razumijevanju procesa koji su oblikovali čovječanstvo od najranijih vremena do danas – objašnjavanjem promjena i kontinuiteta u razvoju ljudskih društava, prošlih i sadašnjih ljudskih iskustava te suvremenih društvenih fenomena u njihovoj povijesnoj perspektivi. Učeći o vlastitoj zajednici i drugim kulturama i društvima, učenici razvijaju razumijevanje sila i procesa koji utječu na oblikovanje osobnih i kolektivnih identiteta (lokalnih, etničkih, nacionalnih, kulturnih, socijalnih, klasnih, religijskih, manjinskih, rodnih i drugih).
Proučavanje prošlosti temelji se na dokazima prikupljenima iz povijesnih izvora, prosudbama o važnosti i značenju dokaza i događaja te konstruiranju prikaza u kojima se dosljedno koriste argumenti i dokazi. Historijska je znanost interpretativna u svojoj naravi, potiče debate, preispitivanje gledišta i zaključaka te promišljanje o vrijednostima. Shvaćanje mogućnosti i ograničenja istraživanja prošlosti ima znatan potencijal za učenje i razvoj mišljenja. Istraživanje prošlosti obuhvaća generičke vještine poput postavljanja relevantnih pitanja, kritičke analize izvora, razmatranja konteksta, sagledavanja događaja iz različitih perspektiva, razvijanja interpretacija i utemeljenih pretpostavki te učinkovite komunikacije. Učenje i poučavanje Povijesti tako pridonosi razvoju kritičkog i kreativnog mišljenja, omogućuje aktivno i suradničko učenje te daje temelje za cjeloživotni razvoj i napredovanje.
Svrha učenja povijesti stoga je poticati interes učenika za proučavanje prošlosti, razvijati radoznalost, imaginaciju i analitičko mišljenje učenika, omogućiti razumijevanje sadašnjosti te stjecanje znanja i vještina nužnih za upućeno i aktivno sudjelovanje učenika u društvu kao građana Hrvatske, Europe i svijeta.
Kurikulum Povijesti utemeljen je na konceptualnom razumijevanju, a strukturiran je oko pet koncepata: vremena i prostora, uzroka i posljedica, kontinuiteta i promjena, izvora i istraživanja prošlosti, interpretacija i perspektiva.
Oslanja se na početno učenje povijesti u predmetu Priroda i društvo, gdje je naglasak na konceptima vremena i prostora, uzroka i posljedica te kontinuiteta i promjena. Učenici razvijaju osnovno razumijevanje uloge izvora u proučavanju prošlosti te provode vlastita mala istraživanja u kontekstu osobnih, obiteljskih i lokalnih historija. Razumijevanje tih koncepata proširuje se i produbljuje učenjem Povijesti kao zasebnog nastavnog predmeta (5. – 8. razred), a fokus se širi na objašnjavanje interpretativne prirode različitih prikaza, perspektiva i značenja. Učenici provode vlastita istraživanja o sadržajima koje proučavaju te odabiru prikladne načine prezentacije rezultata rada. Učenje i poučavanje Povijesti u četvrtom i petom ciklusu (srednja škola) usredotočeno je na izvore i istraživanje, dublje razumijevanje prirode interpretacija, dokaza i argumenata, kao i vještina povezanih s komunikacijom znanja o prošlosti.
Kurikulum obuhvaća teme iz hrvatske i svjetske povijesti. Učenici stječu potrebna znanja i vještine za bolje razumijevanje i vrednovanje nacionalnog i lokalnog povijesnog i kulturnog nasljeđa, stavljajući ga u širi regionalni, europski i globalni kontekst. Učenje i poučavanje povijesti u drugom i trećem ciklusu temelji se na kronološkom rasporedu tematskih sadržaja po razredima, pregledu najvažnijih događaja, pojava i procesa u pojedinim razdobljima, razumijevanju kontinuiteta i promjena, razvoju vještina povezanih s analizom izvora i istraživanjem prošlosti te na dubljem proučavanju tema navedenih u kurikulumu. U četvrtom i petom ciklusu učitelj oblikuje teme vodeći se opisima triju tematskih područja i smjernicama za oblikovanje tema. Sadržaji tih tema obrađuju se dubinski, s fokusom na izvore, istraživanje, interpretaciju te uporabu dokaza i argumenata.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA POVIJESTI
Učenik:
pozna i razumije razdoblja i društva koja proučava, uključujući važne događaje, pojedince, procese i pojave; pritom se koristi prikladnom terminologijom te shvaća sadašnjost kao posljedicu povijesnog razvoja društva
sagledava prošlost koristeći se konceptima vremena i prostora, uzroka i posljedica, kontinuiteta i promjena, izvora i istraživanja prošlosti te interpretacija i perspektiva
koristi se vještinama koje podrazumijevaju postavljanje pitanja o prošlosti, analizu i interpretaciju povijesnih izvora, stvaranje povijesne argumentacije i komunikaciju o rezultatima spoznaje
oblikuje vlastita argumentirana stajališta i interpretacije, raspravlja otvoreno i konstruktivno te uvažava različite utemeljene perspektive i percepcije o prošlosti
razumije profesionalnoetičke norme i vrijednosne aspekte povezane s proučavanjem prošlosti/historije
koristi se znanjima i vještinama stečenima učenjem povijesti kako bi ostvario osobne potencijale te odgovorno djelovao u javnom životu lokalne, nacionalne, europske i globalne zajednice
razumije važnost očuvanja kulturne i povijesne baštine kao nositelja informacija o prošlosti.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
C. KONCEPTI U ORGANIZACIJI KURIKULUMA NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST
Nastavni predmet Povijest uči se i poučava međusobno povezanim konceptima:
vremenom i prostorom
uzrocima i posljedicama
kontinuitetima i promjenama
izvorima i istraživanjem prošlosti
interpretacijama i perspektivama.
Ovi se koncepti shvaćaju kao apstrakcije ili generalizacije kojima se koristimo za uopćavanje informacija, kao i za stvaranje okvira i obrazaca kojima objašnjavamo povijesne događaje i procese. Njima se služimo i za stvaranje asocijacija te razvijanje sposobnosti razlikovanja kategorija i potkategorija. Tako, primjerice, opći koncept uzroka i posljedica ima potkategorije poput uzroci, povod, posljedice; dugoročni, srednjoročni, kratkoročni; gospodarski, društveni, kulturni, itd. Te su potkategorije međusobno povezane općim konceptom, ali su po svojim obilježjima podijeljene tako da možemo razlikovati jedne od drugih.
Pet navedenih koncepata valja razlikovati od faktografskog znanja poput poznavanja povijesnih pojmova i drugih činjenica. Za razliku od toga, pet koncepata obuhvaća poznavanje općih načela, veza, struktura i obrazaca te se mogu primijeniti na bilo koju povijesnu temu ili sadržaj. Ovih pet koncepata pridonosi formiranju povijesnog mišljenja kao skupa znanja i vještina povezanih s razumijevanjem povijesnih sadržaja, aktivnim bavljenjem različitim vrstama primarnih i sekundarnih izvora (odnosno aktivnim učenjem), poznavanjem procesa istraživanja prošlosti te razumijevanjem složene naravi zapisa o prošlosti.
Usvajanjem ovih koncepata razvijaju se kompetencije potrebne u nizu drugih predmeta i međupredmetnih tema (primjerice u Geografiji, Hrvatskom jeziku, Likovnoj umjetnosti, Glazbenoj kulturi, Politici i gospodarstvu te Građanskom odgoju i obrazovanju). Konačno, u današnje doba kada je protok znanja i informacija vrlo brz, važno je znati gdje i kako pronaći odgovarajuće izvore te kako ih vrednovati.
Svaki od pet koncepata obuhvaća sve tri ključne dimenzije učenja i poučavanja Povijesti: stjecanje znanja o prošlosti, razvijanje vještina povezanih s učenjem Povijesti te razumijevanje vrijednosti, stavova i međuljudskih odnosa koji proizlaze iz učenja Povijesti (vidjeti prijedlog Nacionalnog dokumenta Društveno-humanističkog područja, str. 4.).
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Vrijeme i prostor
Koncept vremena i prostora ključan je za razumijevanje prošlosti. Povijest kao znanost i povijest kao nastavni predmet sustavno se bave prošlošću, a u središtu tog bavljenja jest koncept vremena. Kronologija je jedna od važnih sastavnica ovoga koncepta. Bez kronološkog okvira ne mogu se razumjeti prošlost i sadašnjost ni istražiti odnosi među događajima. Prostor uvjetuje način života i proizvodnje te utječe na društveni razvoj i politički ustroj. Društvo zauzvrat oblikuje i mijenja prostor. Ovaj koncept obuhvaća i sposobnost uporabe povijesnih karata kao simboličkih reprezentacija nekog područja u određenom vremenu.
Učenik usvaja opći kronološki okvir, osnove datiranja i računanja vremena; uočava i opisuje kronološku strukturu u povijesnom narativu; koristi se rječnikom kojim se opisuje tijek vremena; izgrađuje osjećaj za tijek, slijed i trajanje događaja; smješta događaje, osobe i pojave u odgovarajuća razdoblja; shvaća konstruktivnu prirodu različitih periodizacija i propituje značenja pripisana događajima označenima kao razdjelnice; shvaća povezanost povijesnog razvoja i prostora; koristi se povijesnim i geografskim kartama; razumije povijesne procese i pojave u kontekstu vremena i prostora njihova događanja; uspoređuje obilježja različitih povijesnih razdoblja te njihov utjecaj na sadašnjost i budućnost.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Uzroci i posljedice
Konceptom uzroka i posljedica objašnjavaju se čimbenici koji su pridonijeli pojedinim povijesnim događajima, pojavama i procesima, kao i rezultati tih zbivanja. Ovim se konceptom objašnjava zašto su se događaji zbili tako kako jesu, kako jedna pojavnost vodi drugoj te zašto jedan događaj može imati višestruke uzroke i posljedice. Razumijevanjem interpretativne prirode prikaza uzročno-posljedičnih veza i odnosa koji se prezentiraju u narativima o prošlome razvija se kritičko mišljenje.
Učenik razlikuje uzroke, povod i posljedice te usvaja jezik kojim se opisuju kategorije uzroka; uočava uzroke i posljedice kada su izravno izrečeni (doslovno razumijevanje) ili zaključuje o njima kada nisu izravno izrečeni (interpretativno razumijevanje); analizira i objašnjava višestruke uzroke i posljedice povijesnih događaja, pojava i procesa; shvaća da se pisanje o prošlosti temelji na pretpostavci da su neki uzroci i posljedice važniji od drugih (interpretacija) te razumije zašto ljudi o tome imaju različite ideje i gledišta; povezuje tumačenja uzročno-posljedičnih veza s određenim interpretativnim paradigmama u historiografiji.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Kontinuiteti i promjene
Koncept kontinuiteta i promjena podrazumijeva shvaćanje povijesti kao složene mješavine promjena i kontinuiteta. Obuhvaća razumijevanje obilježja razdoblja koja se proučavaju, identificiranje i objašnjavanje kontinuiteta, diskontinuiteta i promjena unutar nekog razdoblja, kao i razumijevanje odnosa između promjena i kontinuiteta.
Učenik objašnjava karakteristična obilježja povijesnih razdoblja; zna objasniti da se u određenom razdoblju neki aspekti života mogu mijenjati, a drugi ostati isti; identificira i objašnjava promjene i kontinuitete unutar jednog razdoblja i tijekom različitih razdoblja (dijakronički i sinkronički pristup); razumije odnos između promjene i kontinuiteta; razumije da svaka promjena ne znači nužno napredak; analizira domete i ritam (postupnost) promjena; razumije u kojoj su mjeri određeni povijesni fenomeni značili promjenu za tadašnje ljude; povezuje kontinuitete i promjene s određenim interpretacijama u historiografiji.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Izvori i istraživanje prošlosti
Koncept izvora i istraživanja prošlosti osnova je za razvoj kritičkog i kreativnog mišljenja. Primarni i sekundarni izvori temelj su istraživanja koje uključuje sljedeće korake: formuliranje pitanja i pronalaženje izvora informacija; odabir i analizu prikupljenih informacija; donošenje zaključaka temeljenih na prikupljenim dokazima; priopćavanje rezultata istraživanja u različitim oblicima i za različitu publiku; procjenu efikasnosti istraživanja. Tijekom poučavanja i učenja učenici mogu proći kroz cjelokupan proces istraživanja ili poći od pitanja ili izvora koje im zadaju učitelji kako bi prikupili i/ili analizirali informacije - to će ovisiti o pripremljenosti i predznanju učenika te sredstvima i vremenu koje učitelj ima na raspolaganju.
Učenik upoznaje, analizira i vrednuje različite vrste primarnih i sekundarnih izvora; objašnjava značenje izvora u istraživanju prošlosti; oblikuje narative koji uključuju podatke iz izvora; razumije da izvori nastaju u određenom kontekstu te da zbog toga treba postaviti pitanja o vremenu, mjestu i okolnostima njihova nastanka te o autoru, njegovim perspektivama i namjerama; provodi istraživanja, donosi zaključke i prosudbe utemeljene na znanju te ih izražava usmeno i/ili pisano; koristi se informacijsko-komunikacijskom tehnologijom u prikupljanju podataka i prezentaciji rezultata; spoznaje važnost i ulogu kulturno-povijesne baštine u istraživanju te ustanova koje čuvaju takvu baštinu.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Interpretacije i perspektive
Koncept interpretacija i perspektiva pomaže učeniku razumjeti da tumačenja prošlosti nastaju na temelju povijesnih izvora, ali i da ih oblikuju znanja, iskustva i sustavi vrijednosti onih koji interpretiraju. Interpretacija je pokušaj da se (re)konstruiraju i objasne prošli događaji, procesi i promjene. Koncept podrazumijeva razumijevanje i kritičko procjenjivanje različitih perspektiva, razumijevanje etičke dimenzije pojedinih gledišta, kao i shvaćanje da se prošlim događajima naknadno određuje važnost i pripisuju određena značenja. Naglašava se potreba razvijanja i iskazivanja osobne refleksije te se potiče argumentirano preispitivanje povijesnih događanja.
Učenik shvaća da se prikazi prošlosti ne sastoje samo od činjenica, već i od interpretacija; razumije da su ti prikazi podložni provjeri i propitivanju; upoznaje različite interpretacije, analizira razloge njihova nastanka te uči kako ih vrednovati; objašnjava zašto o događajima, razdobljima, pojavama ili osobama postoje različite perspektive; razumije da svatko ima perspektivu koja je filtrirana kroz vlastiti kulturni i vrijednosni kontekst; objašnjava ograničenja pojedinih interpretacija te razumije zašto se one mijenjaju tijekom vremena (zbog novopronađenih izvora, metoda rada ili promjena vrijednosnih i interpretativnih paradigma); navodi neke znanstvene dileme među povjesničarima; razumije koncept s naglaskom na suzbijanju predrasuda, stereotipa, učenja o povijesnoj neizbježnosti i manipulacije povijesnim izvorima.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PO RAZREDIMA I KONCEPTIMA
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Kako se koristiti ishodima
Ishodi su okosnica kurikuluma Povijesti i razrađeni su za svaki od pet koncepata na kojima se on temelji. Osmišljavajući proces učenja i poučavanja, učitelj treba povezati odgojno-obrazovne ishode sa sadržajima razrađenima u opisima tema za osnovnu školu i tematskih područja za srednju školu.
Ishodi pomažu učiteljima u praćenju napretka učenika i u vrednovanju njihova znanja (vidi poglavlje G). Za svaki razred osnovne i srednje škole ishodi su razrađeni po razinama usvojenosti (zadovoljavajuća, dobra, vrlo dobra, iznimna). Razine ne predstavljaju školske ocjene već služe kao opći orijentir koji pomaže učitelju:
a) u planiranju iskustava učenja
b) za unapređivanje procesa učenja i poučavanja
c) u planiranju i provedbi vrednovanja
d) u određivanju zaključne (pr)ocjene.
Zadovoljavajuća razina posredno određuje nedovoljnu usvojenost znanja, vještina i stavova, a iznimna razina ukazuje na iznimna učenička postignuća koje su veća od ocjene odličan. Očekuje se da bi većina učenika trebala doseći dobru razinu usvojenosti ishoda.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Pregledna tablica svih odgojno-obrazovnih ishoda
Koncepti/
Razredi
2. ciklus
3. ciklus
4. ciklus
5. ciklus
5. razred
6. razred
7. razred
8. razred
1. razred trogodišnje strukovne škole
1. razred četverogodišnje strukovne škole i 1. razred gimnazije
2. i 3. razred četverogodišnje strukovne škole i 2. razred gimnazije
3. razred gimnazije
4. razred gimnazije
Vrijeme i prostor
POV 5.A.1. Učenik se koristi osnovama mjerenja i računanja vremena, objašnjava obilježja prapovijesti i starog vijeka te ilustrira protok vremena na njemu prikladan način.
POV 6.A.1. Učenik primjenjuje kronološki okvir u proučavanju osoba, događaja, pojava i procesa u razdoblju srednjeg i ranog novog vijeka te ilustrira protok vremena na različite načine.
POV 7.A.1. Učenik primjenjuje kronološki okvir u proučavanju osoba, događaja, pojava i procesa u novom vijeku i 19. stoljeću te ilustrira protok vremena na složene načine.
POV 8.A.1. Učenik primjenjuje kronološki okvir u proučavanju osoba, događaja, pojava i procesa u 20. 21. stoljeću te ilustrira protok vremena na složene načine.
POV 1.A.1. Učenik primjenjuje kronološki okvir u proučavanju osoba, događaja, pojava i procesa te grafički prikazuje protok vremena.
POV. 1.A.1. Učenik primijenjuje složeniji narativ u kojem se kreće sinkronijski i dijakronijski te kronološke odrednice povezane s temom koju proučava.
POV. 2.A.1. Učenik primijenjuje složeniji narativ u kojem se kreće sinkronijski i dijakronijski te kronološke odrednice povezane s temom koju proučava.
POV. 3.A.1. Učenik primijenjuje složeniji narativ u kojem se kreće sinkronijski i dijakronijski te kronološke odrednice povezane s temom koju proučava.
POV.4.A.1. Učenik primijenjuje složeniji narativ u kojem se kreće sinkronijski i dijakronijski te kronološke odrednice povezane s temom koju proučava.
POV 5.A.2. Učenik objašnjava međusobni utjecaj prostora i načina života u prapovijesti i starom vijeku te se koristi kartama za tumačenje povijesnih zbivanja.
POV 6.A.2. Učenik objašnjava međusobni utjecaj prostora i načina života u srednjem i ranom novom vijeku te se koristi kartama za tumačenje povijesnih zbivanja, pojava i procesa.
POV 7.A.2. Učenik analizira međusobni utjecaj čovjeka i prostora u novom vijeku i 19. stoljeću te se koristi kartama za tumačenje povijesnih zbivanja, pojava i procesa
POV 8.A.2. Učenik analizira međusobni utjecaj čovjeka i prostora u 20. i 21. stoljeću te se koristi kartama za tumačenje povijesnih zbivanja, pojava i procesa
POV. 1. A. 2. Učenik analizira međusobni utjecaj čovjeka i prostora u razdobljima koja proučava, te se koristi kartama za tumačenje povijesnih zbivanja, pojava i procesa.
POV 1.A.2. Učenik vrednuje složenost međusobnog utjecaja čovjeka i prostora u prošlosti te se koristi kartama za tumačenje prošlih zbivanja, pojava i procesa.
POV 2.A.2. Učenik vrednuje složenost međusobnog utjecaja čovjeka i prostora u prošlosti te se koristi kartama za tumačenje prošlih zbivanja, pojava i procesa.
POV. 3.A.2. Učenik vrednuje složenost međusobnog utjecaja čovjeka i prostora u prošlosti te se koristi kartama za tumačenje prošlih zbivanja, pojava i procesa.
POV 4.A.2. Učenik vrednuje složenost međusobnog utjecaja čovjeka i prostora u prošlosti te se koristi kartama za tumačenje prošlih zbivanja, pojava i procesa.
Uzroci i posljedice
POV 5.B.1. Učenik objašnjava uzroke i posljedice prošlih događaja i pojava koje proučava.
POV 6.B.1. Učenik objašnjava uzroke i posljedice prošlih događaja, pojava i procesa koje proučava.
POV. 7.B.1. Učenik analizira uzroke i posljedice događaja, pojava i procesa koje proučava te prosuđuje o njihovoj važnosti.
POV 8.B.1. Učenik analizira uzroke i posljedice događaja, pojava i procesa koje proučava te prosuđuje o njihovoj važnosti.
POV 1.B.1. Učenik analizira uzroke i posljedice događaja, pojava i procesa koje proučava te prosuđuje o njihovoj važnosti.
POV 1.B.1. Učenik analizira uzroke i posljedice događaja, pojava i procesa koje proučava te objašnjava njihovu interpretativnu prirodu.
POV 2.B.1. Učenik analizira uzroke i posljedice događaja, pojava i procesa koje proučava te objašnjava njihovu interpretativnu prirodu.
POV 3.B.1. Učenik procjenjuje uzroke i posljedice događaja, pojava i procesa koje proučava i povezuje ih s pojedinim interpretacijama.
POV 4.B.1. Učenik procjenjuje uzroke i posljedice događaja, pojava i procesa koje proučava i povezuje ih s pojedinim interpretacijama.
Kontinuiteti i promjene
POV 5.C.1. Učenik objašnjava kontinuitete i promjene u razdoblju prapovijesti i starog vijeka.
POV 6.C.1. Učenik objašnjava kontinuitete i promjene u razdoblju srednjeg vijeka i ranog novog vijeka.
POV 7.C.1. Učenik analizira kontinuitete i promjene u novom vijeku i 19. stoljeću.
POV 8.C.1. Učenik analizira kontinuitete i promjene u 20. i 21. stoljeću.
POV. 1.C.1. Učenik analizira kontinuitete i promjene u razdoblju koje proučava.
POV 1.C.1. Učenik analizira i procjenjuje složenost kontinuiteta i promjena u razdobljima koje proučava.
POV 2.C.1. Učenik analizira i procjenjuje složenost kontinuiteta i promjena u razdobljima koje proučava.
POV 3.C.1. Učenik analizira i procjenjuje složenost kontinuiteta i promjena u razdobljima koje proučava.
POV 4.C.1. Učenik analizira i procjenjuje složenost kontinuiteta i promjena u razdobljima koje proučava.
Izvori i istraživanje prošlosti
POV 5.D.1. Učenik razlikuje i objašnjava vrste i obilježja povijesnih izvora
POV 6.D.1. Učenik analizira primarne i sekundarne izvore specifične za srednji vijek i rani novi vijek.
POV 7.D.1. Učenik analizira i prosuđuje primarne i sekundarne izvore specifične za novi vijek i 19. stoljeće.
POV 8.D.1. Učenik analizira i prosuđuje primarne i sekundarne izvore specifične za 20. i 21. stoljeće.
POV 1.D.1. Učenik istražuje prošlost koristeći se primarnim i sekundarnim izvorima i odgovarajućim metodama.
POV 1.D.1. Učenik istražuje prošlost koristeći se širokim spektrom primarnih i sekundarnih izvora, odgovarajućim metodama i kontekstualnim znanjem.
POV 2.D.1. Učenik istražuje prošlost koristeći se širokim spektrom primarnih i sekundarnih izvora, odgovarajućim metodama i kontekstualnim znanjem.
POV. 3.D.1. Učenik istražuje prošlost koristeći se širokim spektrom primarnih i sekundarnih izvora, raznovrsnim historiografskim metodama i složenijim kontekstualnim znanjima.
POV. 4.D.1. Učenik istražuje prošlost koristeći se širokim spektrom primarnih i sekundarnih izvora, raznovrsnim historiografskim metodama i složenijim kontekstualnim znanjima.
POV 5.D.2. Učenik istražuje prošlost koristeći se pojedinim sastavnicama istraživačkog procesa te izrađuje strukturirane radove.
POV 6.D.2. Učenik istražuje prošlost koristeći se pojedinim sastavnicama istraživačkog procesa te izrađuje strukturirane radove.
POV 7.D.2. Učenik istražuje prošlost primjenjujući sastavnice istraživačkog procesa te izrađuje radove složene strukture.
POV 8.D.2. Učenik istražuje prošlost primjenjujući sastavnice istraživačkog procesa te izrađuje radove složene strukture.
POV 1.D.2. Učenik izrađuje strukturirane radove utemeljene na izvorima i literaturi te ih prezentira koristeći se različitim tehnikama i načinima.
POV 1.D.2. Učenik izrađuje radove složene strukture utemeljene na izvorima i literaturi te ih prezentira koristeći se različitim tehnikama i načinima.
POV 2.D.2. Učenik izrađuje radove složene strukture utemeljene na izvorima i literaturi te ih prezentira koristeći se različitim tehnikama i načinima.
POV 3.D.2. učenik izrađuje radove složene strukture utemeljene na dokazima i složenijim kontekstualnim znanjima te ih prezentira koristeći se različitim tehnikama i načinim.
POV 4.D.2. Učenik izrađuje radove složene strukture utemeljene na dokazima i složenijim kontekstualnim znanjima te ih prezentira koristeći se različitim tehnikama i načinim.
Interpretacije i perspektive
POV 5.E.1. Učenik uočava postojanje različitih interpretacija i perspektiva o povijesnim osobama, događajima i pojavama.
POV 6.E.1. Učenik objašnjava različite interpretacije i perspektive o osobama, događajima, pojavama i procesima.
POV 7.E.1. Učenik analizira različite interpretacije i perspektive o prošlim događajima, pojavama i procesima.
POV 8.E.1. Učenik analizira različite interpretacije i perspektive o prošlim događajima, pojavama i procesima.
POV 1.E.1. Učenik analizira različite interpretacije i perspektive o prošlim događajima, pojavama i procesima.
POV 1.E.1. Učenik analizira složenost različitih interpretacija i perspektiva o prošlim događajima, pojavama i procesima.
POV 2.E.1. Učenik analizira složenost različitih interpretacija i perspektiva o prošlim događajima, pojavama i procesima.
POV 3.E.1. Učenik procjenjuje različite interpretacije i perspektive o prošlim događajima, pojavama i procesima.
POV 4.E.1. Učenik procjenjuje različite interpretacije i perspektive o prošlim događajima, pojavama i procesima.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Razrada odgojno-obrazovnih ishoda po pojedinim razredima
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Osnovna škola
U osnovnoj školi učenje i poučavanje Povijesti ostvaruje se dva sata tjedno, ukupno 70 sati godišnje. Za svaki razred određeno je šest tema koje su poredane kronološki i daju učenicima osnovni pregled ključnih povijesnih procesa od prapovijesti do danas. Učitelj može samostalno kreirati po jednu temu u svakom razredu, vodeći se i interesima učenika. Tako koncipirana nastava povijesti u osnovnoj školi temelj je za učenje povijesti u srednjoj školi. Koncepti, ishodi i razine usvojenosti ishoda usmjeravaju planiranje učenja i poučavanja i razradu svake pojedine teme. Učitelj treba planirati obradu svih sadržaja navedenih u uputama u tablici (5. razred, str. 69; 6. razred, str. 75; 7. razred, str. 81; 8. razred, str. 88), ali je obvezan u svakoj temi odabrati jedan od navedenih sadržaja za koji će izdvojiti više nastavnih sati. U temama koje se odnose na svjetsku povijest, učitelj u dogovoru s učenicima bira neki od navedenih sadržaja prema naputcima u tablici. Budući da se u mnogim temama isprepleću svjetska i hrvatska povijest, preporuča se odabir sadržaja u kojima se mogu koristiti i hrvatski primjeri. U temama koje se odnose na hrvatsku povijest, detaljnije se obrađuje lokalna i zavičajna povijest.
Pri oblikovanju tema, a s ciljem poticanja učeničke znatiželje i motiviranja, učitelji mogu formulirati ključno pitanje. Ključna pitanja pomažu da se učenje i poučavanje usredotoči na ključne probleme, pojmove, informacije, vještine i slično. Ona usmjeravaju učenje u pojedinoj temi, početna su točka za istraživanje, generiranje različitih ideja i diskusiju.
Redoslijed natuknica u opisu tema ne sugerira redoslijed nastavnih sati u izvedbenim planovima.
U petom razredu, prva tema uvodi učenike u učenje povijesti (Što je povijest?). U drugoj temi obrađuje se prapovijest, a u sljedećim temama pojedine civilizacije antičkog svijeta (Civilizacije starog Istoka, Grčki svijet, Rimski svijet, Seobe i osvajanja). U šestom razredu, teme su poredane kronološki. Nakon prve teme koja obuhvaća opću povijest srednjeg vijeka (Srednji vijek), slijede dvije teme koje se odnose na hrvatsku povijest srednjeg vijeka(Vladari i vrela: Hrvatska u ranom srednjem vijeku, Život u Hrvatskoj u razvijenom i kasnom srednjem vijeku) te potom tri teme koje se odnose na rani novi vijek (Prema novome vijeku - doba promjena, Osmanlije - sukobi i dodiri, Prema novome vijeku - Hrvatska na razmeđi).
U sedmom razredu, prve dvije teme odnose se na razdoblje od kraja 17. do početka 19. stoljeća (Doba apsolutizma i Doba revolucija). Potom slijede tri teme koje obuhvaćaju čitavo 19. stoljeće (Industrijalizacija i društvo, Doba nacija, Oblikovanje hrvatske nacije do početka 20. stoljeća). Središnje mjesto među njima ima tema Oblikovanje hrvatske nacije do početka 20. stoljeća kojoj valja posvetiti najviše sati. Posljednja, šesta tema, odnosi se na razdoblje od kraja 19. stoljeća do kraja Prvog svjetskog rata.
U osmom razredu, prve četiri teme poredane su kronološki i obuhvaćaju razdoblje od kraja Prvog svjetskog rata do kraja 20. stoljeća (Izazovi međuraća, Drugi svjetski rat, Rat i mir u Hladnom ratu, Hrvatska nakon 1945.). Peta tema (Dekolonizacija i postkolonijalni svijet) obuhvaća čitavo 20. stoljeće, dok se šesta, posljednja tema, odnosi na svijet u 21. stoljeću.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Odgojno-obrazovni ishodi u 5. razredu
KONCEPTI
ISHODI
RAZRADA ISHODA
Vrijeme i prostor
POV 5.A.1.
Učenik se koristi osnovama mjerenja i računanja vremena, objašnjava obilježja prapovijesti i starog vijeka te ilustrira protok vremena na njemu prikladan način.
Učenik se koristi osnovama mjerenja i računanja vremena. Određuje trajanje desetljeća, stoljeća i tisućljeća i smješta godine u desetljeća, stoljeća i tisućljeća. Upotrebljava odgovarajući rječnik povezan s mjerenjem i računanjem vremena (povijesno razdoblje, era, tisućljeće, stoljeće, desetljeće, prije/poslije Krista…) i poznaje glavna povijesna razdoblja (prapovijest, stari vijek, srednji vijek, novi vijek, najnovije doba). Izrađuje grafičke prikaze tijeka vremena različite složenosti uključujući i one oblikovane uz pomoć različitih digitalnih alata. Navodi, opisuje, objašnjava i uspoređuje temeljna obilježja društava i razdoblja koja proučava te smješta događaje, osobe i pojave u odgovarajuća povijesna razdoblja ili kronološki slijed. Određuje redoslijed zbivanja u povijesnoj pripovijesti različite složenosti koristeći se odgovarajućim rječnikom kojim opisuje tijek vremena.
POV 5.A.2.
Učenik obja š njava me đ usobni utjecaj prostora i na č ina ž ivota u prapovijesti i starom vijeku te se koristi kartama za tuma č enje povijesnih zbivanja.
Učenik se koristi kartom te uspore đ uje i objašnjava me đ usobni utjecaj prostora i na č ina ž ivota. Č ita povijesne i geografske karte te pokazuje i objašnjava povijesna zbivanja. Upisuje i ucrtava podatke u slijepe karte i izrađuje jednostavne tematske karte na zadanoj podlozi.
Uzroci i posljedice
POV 5.B.1.
Učenik objašnjava uzroke i posljedice prošlih događaja i pojava koje proučava.
Učenik objašnjava i razlikuje uzrok, povod i posljedicu. Obja š njava uzroke i posljedice na konkretnim primjerima pro š lih događaja i pojava koje proučava. Uo č ava i objašnjava izravno i neizravno izrečene uzroke, povod i posljedice u povijesnoj pripovijesti različite složenosti. Uočava i izdvaja više od jednog uzroka i posljedice nekog događaja i pojave i daje za to jednostavna objašnjenja.
Kontinuiteti i promjene
POV 5.C.1.
Učenik objašnjava kontinuitete i promjene u razdoblju prapovijesti i starog vijeka.
Učenik objašnjava kontinuitete i promjene u prapovijesti i starom vijeku. Razlikuje što se s vremenom promijenilo, a što je ostalo isto. Objašnjava i analizira kako su pojedinci i skupine mogli utjecati na promjene i iznosi o tome vlastite zaključke.
Izvori i istraživanje prošlosti
POV 5.D.1.
Učenik razlikuje i objašnjava vrste i obilježja povijesnih izvora
Učenik opisuje vrste i obilježja povijesnih izvora i to potkrijepljuje primjerima iz prapovijesti i starog vijeka. Primjenjuje znanja o obilježjima povijesnih izvora te objašnjava vrijednosti i ograničenja povijesnih izvora na konkretnim primjerima.
POV 5.D.2.
Učenik istražuje prošlost koristeći se pojedinim sastavnicama istraživačkog procesa te izrađuje strukturirane radove.
Učenik postavlja pitanja o izvorima, pronalazi odgovore i odabire relevantne informacije. Organizira informacije iz izvora i literature te izrađuje strukturirani rad. Objašnjava svoja opažanja procjenjujući vlastitu uspješnost. .
Interpretacije i perspektive
POV 5.E.1.
Učenik uočava postojanje različitih interpretacija i perspektiva o povijesnim osobama, događajima i pojavama.
Učenik uočava da postoje različita tumačenja (interpretacije) i gledišta (perspektive) o ljudima, događajima i pojavama iz prapovijesti i starog vijeka. Objašnjava razloge nastanka različitih interpretacija i perspektiva uz pomoć konkretnih primjera iz svakodnevnog života i povijesnih sadržaja koje proučava. Navodi primjere prikaza i opisuje njihova obilježja. Identificira neke sličnosti i razlike između pojedinih interpretacija i perspektiva na primjerima prikladnima njegovu uzrastu. Objašnjava značenje pojedinih osoba, događaja i pojava iz prapovijesti i starog vijeka.
TEME:
1. Što je povijest?
2. Život ljudi u prapovijesti
3. Civilizacije starog Istoka
4. Grčki svijet
5. Rimski svijet
6. Seobe i osvajanja
*Razrada razina usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda, tema i dodatna pojašnjenja za 5. razred osnovne škole su na stranici 69.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Odgojno-obrazovni ishodi u 6. razredu
KONCEPTI
ISHODI
RAZRADA ISHODA
Vrijeme i prostor
POV 6.A.1.
Učenik primjenjuje kronološki okvir u proučavanju osoba, doga đ aja, pojava i procesa u razdoblju srednjeg i ranog novog vijeka te ilustrira protok vremena na razli č ite na č ine.
Učenik opisuje, uspoređuje, objašnjava i tumači obilje ž ja dru š tava i razdoblja koja prou č ava te odre đ uje vremenski slijed u povijesnoj pripovijesti različite složenosti. Koristi se terminologijom različite složenosti kojom objašnjava tijek vremena u razdoblju koje proučava (rani, razvijeni i kasni srednji vijek, rani novi vijek). Objašnjava važnost i značenje ključnih prekretnica u svjetskoj, europskoj i hrvatskoj povijesti. Reda osobe, događaje, pojave i procese kronološkim redoslijedom te izrađuje grafičke prikaze tijeka vremena različite složenosti. (lente vremena, mentalne mape, kronološke tablice itd.).
POV 6.A.2.
Učenik objašnjava međusobni utjecaj prostora i načina života u srednjem i ranom novom vijeku te se koristi kartama za tumačenje povijesnih zbivanja, pojava i procesa.
Učenik objašnjava međusobni utjecaj prostora i načina života u prošlosti. Čita povijesne i geografske karte s pomoću tumača, analizira i objašnjava povijesna zbivanja, pojave i procese. Upisuje i ucrtava podatke u slijepe karte i izrađuje tematske karte različite složenosti. Uspoređuje stare kartografske prikaze sa suvremenima i uočava sličnosti i razlike.
Uzroci i posljedice
POV 6.B.1.
Učenik objašnjava uzroke i posljedice prošlih događaja, pojava i procesa koje proučava.
Učenik objašnjava uzroke, povod i posljedice na primjerima prošlih događaja, pojava i procesa koje proučava. Identificira i objašnjava višestrukost uzroka i posljedica. Svrstava uzroke i posljedice u zadane kategorije prema uputama ili vlastitom izboru.
Kontinuiteti i promjene
POV 6.C.1.
Učenik objašnjava kontinuitete i promjene u razdoblju srednjeg vijeka i ranog novog vijeka.
Učenik uspoređuje i objašnjava kontinuitete i promjene te uzroke i posljedice promjena u srednjem vijeku i ranom novom vijeku. Analizira i objašnjava kako su se društvene pojave, procesi, ideje, vrijednosti i stavovi pojedinaca ili skupina mijenjali tijekom vremena te jesu li promjene značile napredak ili nazadovanje.
Izvori i istraživanje prošlosti
POV 6.D.1.
Učenik analizira primarne i sekundarne izvore specifične za srednji vijek i rani novi vijek.
Učenik objašnjava obilježja povijesnih izvora tipičnih za srednji vijek i rani novi vijek. Razlikuje primarne od sekundarnih izvora. Analizira vrijednosti i ograničenja povijesnih izvora i donosi o tome zaključke.
POV 6.D.2.
Učenik istražuje prošlost koristeći se pojedinim sastavnicama istraživačkog procesa te izrađuje strukturirane radove.
Učenik postavlja pitanja za analizu izvora, odabire relevantne informacije i izdvaja dokaze. Organizira informacije iz izvora i literature i izrađuje strukturirani rad različite složenosti. Obja š njava svoja opa ž anja procjenjuju ć i vlastitu uspješnost.
Interpretacije i perspektive
POV 6.E.1.
Učenik objašnjava različite interpretacije i perspektive o osobama, događajima, pojavama i procesima.
Učenik uspoređuje pojedine interpretacije i perspektive na primjerima iz srednjeg i ranog novog vijeka prikladnima za njegov uzrast. Opisuje vrstu i sadržaj prikaza te perspektivu autora. Uspoređuje prikaze primjerene njegovu uzrastu te identificira sličnosti i razlike. Izdvaja dokaze koji su upotrijebljeni u interpretaciji, uočava perspektivu autora interpretacije te navodi razloge zbog kojih na temelju istih izvora mogu nastati različita tumačenja. Objašnjava značenje osoba, događaja, pojava i procesa iz srednjeg i ranog novog vijeka. Uspoređuje svoja zapažanja s zapažanjima drugih učenika slijedeći učiteljeve upute.
TEME:
1. Srednji vijek
2. Vladari i vrela: Hrvatska u ranom srednjem vijeku
3. Život u Hrvatskoj u razvijenom i kasnom srednjem vijeku
4. Prema novom vijeku – doba promjena
5. Osmanlije – sukobi i dodiri
6. Prema novom vijeku – Hrvatska na razmeđu
*Razrada razina usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda, tema i dodatna pojašnjenja za 6. razred osnovne škole su na stranici 75.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Odgojno-obrazovni ishodi u 7. razredu
KONCEPTI
ISHODI
RAZRADA ISHODA
Vrijeme i prostor
POV 7.A.1.
Učenik primjenjuje kronološki okvir u proučavanju osoba, događaja, pojava i procesa u novom vijeku i 19. stoljeću te ilustrira protok vremena na složene načine.
Učenik uspoređuje i objašnjava razdoblja koja proučava te reda osobe, događaje, pojave i procese kronološkim redoslijedom. Određuje vremenski slijed u složenoj povijesnoj pripovijesti koristeći se pojmovima za opisivanje tijeka vremena. Objašnjava važnost i značenje ključnih prekretnica u svjetskoj, europskoj i hrvatskoj povijesti. Uočava i tumači značenje pripisano nazivima pojedinih razdoblja. Izrađuje složene grafičke prikaze tijeka vremena.
POV 7.A.2.
Učenik analizira međusobni utjecaj čovjeka i prostora u novom vijeku i 19. stoljeću te se koristi kartama za tumačenje povijesnih zbivanja, pojava i procesa
Učenik analizira međusobni utjecaj čovjeka i prostora u prošlosti. Čita povijesne i geografske karte, analizira i objašnjava povijesna zbivanja, pojave i procese. Upisuje podatke u slijepe karte i izrađuje tematske karte različite složenosti na zadanoj podlozi. Identificira i objašnjava način na koji povijesne karte prikazuju određene događaje, pojave i procese. Uspoređuje i objašnjava stare kartografske prikaze sa suvremenima.
Uzroci i posljedice
POV. 7.B.1.
Učenik analizira uzroke i posljedice događaja, pojava i procesa koje proučava
te prosuđuje o njihovoj važnosti.
Učenik analizira uzroke i posljedice događaja, pojava i procesa. Reda ih po važnosti argumentirajući svoj izbor. Kategorizira uzroke i posljedice događaja prema različitim kriterijima. Uspoređuje različite prikaze uzroka i posljedica, opisuje i analizira sličnosti i razlike.
Kontinuiteti i promjene
POV 7.C.1.
Učenik analizira kontinuitete i promjene u novom vijeku i 19. stoljeću.
Učenik objašnjava, uspoređuje i analizira kontinuitete i promjene. Istražuje domet i ritam te uzroke i posljedice promjena u jednom ili više razdoblja. Obrazlaže kako su se društvene pojave, procesi, ideje, vrijednosti i stavovi pojedinaca ili skupina mijenjali tijekom vremena i je li promjena značila napredak ili nazadovanje.
Izvori i istraživanje prošlosti
POV 7.D.1.
Učenik analizira i prosuđuje primarne i sekundarne izvore specifične za novi vijek i 19. stoljeće.
Učenik razlikuje primarne i sekundarne izvore i objašnjava obilježja izvora tipičnih za novi vijek i 19. stoljeće. Analizira vrijednost i ograničenja te važnost i pouzdanost povijesnih izvora na konkretnim primjerima. Prosu đ uje va ž nost i pouzdanost povijesnih izvora. Postavlja pitanja o podrijetlu i svrsi izvora, analizira i objašnjava suprotstavljene prikaze.
POV 7.D.2.
Učenik istražuje prošlost primjenjujući sastavnice istraživačkog procesa te izrađuje radove složene strukture.
Učenik istražuje prošlost primjenjujući sastavnice istraživačkog procesa. Postavlja pitanja o prošlosti te prikuplja i obrađuje podatke na raznovrsne načine. Analizira i vrednuje informacije iz razli č itih primarnih i sekundarnih izvora. Izra đ uje strukturirane radove razli č ite slo ž enosti u kojima se koristi relevantnim informacijama i stručnim terminima. Piše bilješke o izvorima i literaturi kojom se koristio. Procjenjuje uspješnost vlastitog istraživanja uvažavajući pripremljene ili relevantne kriterije procjene.
Interpretacije i perspektive
POV 7.E.1.
Učenik analizira različite interpretacije i perspektive o prošlim događajima, pojavama i procesima.
Učenik analizira pojedine primjere interpretacija i perspektiva iz razdoblja u novom vijeku i 19. stoljeću. Primjenjuje obrasce za analizu interpretacija i perspektiva. Objašnjava razloge postojanja različitih interpretacija te u njima identificira dokaze, pretpostavke i pristranosti uspoređujući ih s povijesnim izvorima. Razlikuje u interpretacijama i izvorima činjenice od mišljenja i prosudbi autora. Objašnjava zašto se istim osobama, događajima, pojavama i procesima pripisuju različita značenja. Odabire i procjenjuje značenje koje se pripisuje osobama, događajima, pojavama i procesima na temelju zadanih kriterija. Promišlja o svojim procjenama značenja osoba, događaja, pojava i procesa i uspoređuje ih s procjenama ostalih učenika.
TEME:
1. Doba apsolutizma
2. Doba revolucija
3. Industrijalizacija i društvo
4. Doba nacija
5. Oblikovanje hrvatske nacije do početka 20. stoljeća
6. Svijet na prijelazu stoljeća i Prvi svjetski rat
*Razrada razina usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda, tema i dodatna pojašnjenja za 7. razred osnovne škole su na stranici 81.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Odgojno-obrazovni ishodi u 8. razredu
KONCEPTI
ISHODI
RAZRADA ISHODA
Vrijeme i prostor
POV 8.A.1.
Učenik primjenjuje kronološki okvir u proučavanju osoba, događaja, pojava i procesa u 20. 21. stolje ć u te ilustrira protok vremena na slo ž ene na č ine.
Učenik uspoređuje i objašnjava razdoblja koja proučava te reda osobe, događaje, pojave i procese kronološkim redoslijedom. Određuje vremenski slijed u složenoj povijesnoj pripovijesti koristeći se pojmovima za opisivanje tijeka vremena različite razine. Objašnjava važnost i značenje ključnih prekretnica u svjetskoj, europskoj i hrvatskoj povijesti. Uočava i tumači značenje pripisano nazivima pojedinih razdoblja. Izrađuje složene grafičke prikaze tijeka vremena.
POV 8.A.2.
Učenik analizira međusobni utjecaj čovjeka i prostora u 20. i 21. stoljeću te se koristi kartama za tumačenje povijesnih zbivanja, pojava i procesa
Učenik analizira međusobni utjecaj čovjeka i prostora u prošlosti. Čita povijesne i geografske karte, analizira i objašnjava povijesna zbivanja, pojave i procese. Upisuje podatke u slijepe karte i izrađuje tematske karte različite složenosti na zadanoj podlozi. Identificira i objašnjava način na koji povijesne karte prikazuju određene događaje, pojave i procese. Uspoređuje i objašnjava stare kartografske prikaze sa suvremenima.
Uzroci i posljedice
POV 8.B.1.
Učenik analizira uzroke i posljedice događaja, pojava i procesa koje proučava
te prosuđuje o njihovoj važnosti.
Učenik analizira uzroke i posljedice događaja, pojava i procesa. Reda ih po važnosti argumentirajući svoj izbor. Kategorizira uzroke i posljedice događaja prema različitim kriterijima. Uspoređuje različite prikaze uzroka i posljedica, opisuje i analizira sličnosti i razlike.
Kontinuiteti i promjene
POV 8.C.1.
Učenik analizira kontinuitete i promjene u 20. i 21. stoljeću.
Učenik objašnjava, uspoređuje i analizira kontinuitete i promjene. Istražuje domet i ritam te uzroke i posljedice promjena u jednom ili više razdoblja. Obrazlaže kako su se društvene pojave, procesi, ideje, vrijednosti i stavovi pojedinaca ili skupina mijenjali tijekom vremena i je li promjena značila napredak ili nazadovanje.
Izvori i istraživanje prošlosti
POV 8.D.1.
Učenik analizira i prosuđuje primarne i sekundarne izvore specifične za 20. i 21. stoljeće.
Učenik razlikuje primarne i sekundarne izvore i objašnjava obilježja izvora tipičnih za 20. i 21. stoljeće. Analizira vrijednost i ograničenja te važnost i pouzdanost povijesnih izvora na konkretnim primjerima. Prosu đ uje va ž nost i pouzdanost povijesnih izvora. Postavlja pitanja o podrijetlu i svrsi izvora, analizira i objašnjava suprotstavljene prikaze.
POV 8.D.2.
Učenik istražuje prošlost primjenjujući sastavnice istraživačkog procesa te izrađuje radove složene strukture.
Učenik istražuje prošlost primjenjujući sastavnice istraživačkog procesa. Postavlja istraživačka pitanja o prošlosti. Prikuplja i obrađuje podatke na raznovrsne načine. Analizira i vrednuje informacije iz razli č itih primarnih i sekundarnih izvora. Izra đ uje strukturirane radove razli č ite slo ž enosti u kojima se koristi relevantnim informacijama i stručnim terminima. Piše bilješke o izvorima i literaturi kojom se koristio. Procjenjuje uspješnost vlastitog istraživanja uvažavajući pripremljene ili relevantne kriterije procjene.
Interpretacije i perspektive
POV 8.E.1.
Učenik analizira različite interpretacije i perspektive o prošlim događajima, pojavama i procesima.
Učenik analizira pojedine primjere interpretacija i perspektiva iz 20. i 21. stoljeća. Primjenjuje obrasce za analizu interpretacija i perspektiva. Objašnjava razloge postojanja različitih interpretacija te u njima identificira dokaze, pretpostavke i pristranosti uspoređujući ih s povijesnim izvorima. Razlikuje u interpretacijama i izvorima činjenice od mišljenja i prosudbi autora. Objašnjava zašto se istim osobama, događajima, pojavama i procesima pripisuju različita značenja. Odabire i procjenjuje značenje koje se pripisuje osobama, događajima, pojavama i procesima na temelju zadanih kriterija. Promišlja o svojim procjenama značenja osoba, događaja, pojava i procesa i uspoređuje ih s procjenama ostalih učenika.
TEME:
1. Izazovi međuraća
2. Drugi svjetski rat
3. Rat i mir u Hladnom ratu
4. Hrvatska nakon 1945.: socijalistička Jugoslavija, samostalnost, Domovinski rat
5. Dekolonizacija i postkolonijalni svijet
6. Svijet u 21. stoljeću
*Razrada razina usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda, tema i dodatna pojašnjenja za 8. razred osnovne škole su na stranici 88.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Srednje škole
U srednjoj školi nastavni predmet Povijest uči se i poučava u IV. ciklusu (prvi i drugi razred) ili u IV. i V. ciklusu (od prvog do trećeg ili četvrtog razreda), ovisno o vrsti škole i odgojno-obrazovnom programu. Povijest se uči i poučava jedan, dva, odnosno tri sata tjedno, što također ovisi o odgojno-obrazovnom programu.
Odgojno-obrazovni ishodi definirani su po programima i godinama učenja. Definirana su i opisana tematska područja za razdoblje predmoderne i za razdoblje moderne i suvremene povijesti (vidi str. 27). Opisi tematskih područja usmjeravaju učitelja u oblikovanju tema. Vodeći se tim smjernicama, učitelji mogu samostalno osmisliti tema ili se služiti temama iz priloženog popisa (vidi Prijedlog tema na stranici 124). Teme se oblikuju tako da se tijekom njihove obrade mogu ostvariti ishodi predviđeni za taj razred. Za svaku temu mogu se odrediti ključna pitanja koja će usmjeravati učenje i poučavanje (za objašnjenje o ključnim pitanjima vidi str. 17).
Tema može pripadati jednom tematskom području, a može obuhvaćati i sadržaje iz različitih tematskih područja (npr. “Hrvatska u ranom srednjem vijeku” - 1A/2A/3A; “Umjetnost u službi politike” - 1B/3B i dr.). Tema može biti dijakronijska, iz zavičajne povijesti, tema povezana sa školskim projektom ili vezana uz povijest struke u strukovnim školama.
Pri kreiranju tema treba voditi računa o tome da 50% sadržaja bude iz hrvatske povijesti i 50% sadržaja iz svjetske povijesti. Sadržaji iz hrvatske povijesti mogu se realizirati na dva načina: u zasebnim temama ili u temama iz opće povijesti u koje su integrirani sadržaji iz hrvatske povijesti (npr. “Oblici vlasti u srednjem i ranom novom vijeku”, “Društveni fenomeni suvremenog svijeta” i dr.). Tema se oblikuje na način da se njezini različiti aspekti, gdje god je to moguće, promatraju iz svjetskih, europskih, nacionalnih i zavičajnih okvira.
Teme se ne smiju ponavljati. Pri kreiranju tema treba voditi računa da budu zastupljena sva tematska područja (iznimka vezana uz odabir tema iz svih tematskih područja su trogodišnje strukovne škole koje imaju manji broj tema za obradu). Odabrane teme trebaju biti kronološki poredane unutar svakog ciklusa. U gimnazijama se u IV. ciklusu uči razdoblje predmoderne povijesti, a u V. ciklusu razdoblje moderne i suvremene povijesti.
U oblikovanju tema učitelji slijede zadane sheme, smjernice za oblikovanje tema te koncepte i ishode koji se realiziraju na izabranim sadržajima. Za svaku vrstu škole zadana je shema za oblikovanje tema. Pojedina tema treba se obraditi u najmanje 10 nastavnih sati, što uključuje sate obrade, ponavljanja i vrednovanja.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Tematska područja za srednje škole
A. Predmoderna povijest
B. Moderna i suvremena povijest
1. Država, vlast i moć
tipovi država i oblici vlasti u starom, srednjem i ranom novom vijeku
ustroj vlasti, položaj vladara, odnos vladara i podanika, zakonodavstvo i utjecaj pravnih sustava na vlast, politiku i društvo, ratovi i ratovanje, diplomacija
republike, monarhije, aristokratske republike, slobodni gradovi, apsolutne i parlamentarne monarhije
politički položaj hrvatskih zemalja od 9. do kraja 18. stoljeća
politički razvoj pojedinih država u 19., 20. i 21. stoljeću
iskustva demokracije u 20. stoljeću: demokracije, diktature, autoritarni i totalitarni režimi
sukobi i suradnja u 19. i 20. stoljeću: ratovi, mirovne inicijative, mirovni ugovori, međunarodni poretci, europske i svjetske integracije
položaj Hrvatske u različitim državnim zajednicama; utjecaj ratova 20. stoljeća, osobito Prvog i Drugog svjetskog rata te Domovinskog rata; stvaranje i razvoj samostalne Hrvatske
stvaranje i razgradnja kolonijalnih imperija u 19. i 20. stoljeću
postkolonijalni svijet
Politička i vojna povijest, povijest diplomacije - Fokus na sadržajima koji pridonose razumijevanju današnjih oblika vlasti i današnje demokracije, npr. atenska demokracija, rimska res publica, kako i zašto su se pojavile ideje o trodiobi vlasti i državnom ugovoru, parlamentarizam i konstitucionalizam 19. stoljeća, razvoj građanskih i ljudskih prava, iskustva i izazovi demokracije u 20. stoljeću; izazovi suvremene demokracije u svijetu i Hrvatskoj.
2. Društva, ekonomije i svakodnevica
ključne pojave i procesi u društvu, ekonomiji i svakodnevici tijekom starog, srednjeg i ranoga novog vijeka (npr. ropstvo, antička ekonomija, staleško društvo, vlastelinstvo, razvoj gradova, kolonijalna društva, merkantilizam, fiziokratizam i sl.)
društvene strukture i društveni sukobi; razvoj gospodarstva; utjecaj gospodarskog i društvenog razvoja na svakodnevicu
društvene strukture, društveni odnosi i gospodarske prilike u srednjovjekovnoj i ranonovovjekovnoj Hrvatskoj
ključne pojave i procesi u društvu, ekonomiji i svakodnevici tijekom 19., 20. i 21. stoljeća
razvoj (post)industrijskog društva npr. urbanizacija, porast socijalne (ne)jednakosti, izgradnja i razgradnja socijalne države, razvoj radničkih prava, demografski razvoj i migracije, sukobi generacija i sl.
gospodarski razvoj u 19. i 20. stoljeću i njegove fluktuacije (promjene u poljoprivredi, industrijalizacija, razvoj kapitalizma, gospodarske krize i konjunkture, razvoj prometa i komunikacija, utjecaj na okoliš)
utjecaj ekonomskih i društvenih kretanja na svakodnevicu
ključni gospodarski i društveni procesi u Hrvatskoj u 19. i 20. stoljeću te njihov utjecaj na svakodnevicu
Društvena i ekonomska povijest, povijest svakodnevice - Fokus na sadržajima koji pokazuju kako su funkcionirala prošla i sadašnja društva te ukazuju na kontinuitete i promjene u društvenom i gospodarskom razvoju te svakodnevici u svijetu i Hrvatskoj.
3. Slike svijeta
ključni događaji i procesi koji su utjecali na otkrivanje svijeta i oblikovanje slike o svijetu u razdobljima antike, srednjeg i ranoga novog vijeka (ideje i pokreti, ideologije, religije, umjetnost, znanost, komunikacije, putovanja i kolonizacija)
geneza i razvoj političke misli i ideologija modernog i suvremenog doba
razvoj ideja o građanskim i ljudskim pravima u 19. i 20. stoljeću
razvoj znanosti i tehnologije, znanstveno viđenje svijeta
kultura i umjetnost 19. i 20. stoljeća, umjetničko viđenje svijeta
Kulturna povijest, povijest ideja, povijest umjetnosti - Fokus na sadržajima koji pokazuju kako su ljudi oblikovali svoje shvaćanje svijeta (ideje i ideologije, religija, umjetnost, znanost, putovanja i otkrića te njihovo širenje, obilježja, razvoj i utjecaj na hrvatskom prostoru).
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja