Prijedlog nacionalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Glazbena kultura i Glazbena umjetnost
- Ukupno komentara:
- Ukupno općih komentara:
- Ukupno nadopuna teksta:
A. OPIS NASTAVNOGA PREDMETA GLAZBENA KULTURA I GLAZBENA UMJETNOST
Glazba je duboko ukorijenjena u čovjeku i sastavni je dio svih kultura svijeta. Glazba i druge umjetnosti važne su za kvalitetan, skladan i cjelovit razvoj svakoga pojedinca. U obrazovnome je sustavu Republike Hrvatske učenje glazbe prepoznato i priznato kao neizostavan čimbenik u oblikovanju specifičnih glazbenih, ali i općih (generičkih) kompetencija učenika. U čitavoj se odgojno-obrazovnoj vertikali doprinosi razvoju glazbenih sposobnosti učenika u najširemu smislu te riječi i usvajanju jezika glazbe u njegovim simbolima, idejama i konceptima. Učenje glazbe utječe na razvoj pojedinca koji voli glazbu i ima trajnu potrebu za bavljenjem glazbom. Odgojno-obrazovni proces usmjeren je k stjecanju kriterija za vrednovanje glazbe, odnosno sposobnosti učenika da u glazbi različita podrijetla, stilova i vrsta, izdvaja kvalitetna i trajno vrijedna glazbena ostvarenja. Predmeti Glazbena kultura / Glazbena umjetnost učenicima pružaju jedinstvena iskustva koja rezultiraju:
● bogatijom slikom svijeta
● razumijevanjem odnosa između umjetnosti i zbilje
● tumačenjem poruka koje prenosi jezik glazbe
● izgradnjom identiteta (osobnog, kulturnog, nacionalnog, globalnog)
● oblikovanjem sustava vrijednosti
● izražavanjem misli, osjećaja i stavova kojim se potiče kritičko mišljenje
● razvojem kreativnosti kao metakompetencije.
Učenje i poučavanje predmeta Glazbena kultura / Glazbena umjetnost u skladu je sa suvremenim znanstvenim spoznajama i kretanjima , koje upućuju na otvorenost i prilagodljivost procesa učenja i poučavanja, didaktički i metodički pluralizam, istraživačko, projektno i individualizirano učenje, ali i na potrebu uporabe informacijsko-komunikacijske tehnologije. Suvremeno poučavanje i učenje glazbe uklju č uje i elemente građanskoga te interkulturalnoga odgoja. U poučavanju i učenju glazbe verbalne su informacije svedene na najmanju mjeru, a naglasak je na susretu učenika s glazbom. Važan dio procesa učenja i poučavanja glazbe odnosi se na izvannastavne i izvanškolske glazbene aktivnosti u sklopu kojih učenici proširuju stečena znanja, vještine i stavove te istodobno sustavno razvijaju svoje interese i ostvaruju kvalitetan umjetnički rast i razvoj.
S obzirom na važnost koju ima za učenika učenje glazbe ima i višestruku društvenu ulogu (slika 1). Izlaskom iz okvira škole i integracijom u širu društvenu zajednicu i kulturu, škola i lokalna zajednica povezuju se u promicanju glazbene kulture i umjetnosti. Tijekom svojega obrazovnog puta, ali i kasnije, učenici će kao kompetentni korisnici kulture aktivno sudjelovati u glazbenome životu svoje sredine (u ulozi stvaratelja, izvođača ili publike) doprinositi očuvanju, prenošenju, obnavljanju i širenju kulturnoga nasljeđa.
|
|
Slika 1. Važnost predmeta Glazbena kultura / Glazbena umjetnost za učenika, školu, zajednicu i društvo
Predmetima Glazbena kultura / Glazbena umjetnost ostvaruju se temeljne odgojno-obrazovne vrijednosti i opći ciljevi odgoja i obrazovanja iskazani u Okviru nacionalnoga kurikuluma (ONK). Osim načela učenja i poučavanja navedenih u ONK-u, Kurikulum predmeta Glazbena kultura / Glazbena umjetnost temelji se na pet načela koja su međusobno povezana i proizlaze jedno iz drugog a (tablica 1):
Tablica 1: načela predmeta Glazbena kultura i Glazbena umjetnost
Antropološko načelo ↓ |
Glazba je svojstvena čovjeku i neizostavan je oblik ljudske komunikacije. Kao takva čini sastavni dio učenikova života, u školi i izvan nje. |
Psihološko načelo ↓ |
Učenjem i poučavanjem glazbe ostvaruje se potreba učenika za kreativnim izrazom. Sudjelovanjem u glazbenim aktivnostima učenici emotivno reagiraju na glazbu i učvršćuju vlastiti odnos s glazbom. |
Kulturno-estetsko načelo ↓ |
Izravnim ili neizravnim susretom s glazbenim ostvarenjima učenici razvijaju glazbeni ukus, stječu kriterije za vrednovanje glazbe i sposobnost izražavanja vlastitih stavova o glazbi. |
Načelo interkulturalnosti ↓ |
Upoznavanjem glazbe vlastite kulture i glazbi svijeta učenici razvijaju svijest o različitim, ali jednako vrijednim pojedincima, narodima, kulturama, religijama i običajima. |
Načelo sinkroničnosti
|
Smislenim povezivanjem sadržaja i integrativnim pristupom glazbenim pojavama učenici usvajaju glazbeno-izražajne sastavnice, ideje, koncepte i principe organizacije glazbenoga djela. |
Organizacija predmeta Glazbena kultura / Glazbena umjetnost i mjesto predmeta u kurikulumu proizlaze iz prirode same glazbe, a ona je:
● integrativna – koncepti/domene i odgojno-obrazovni ishodi predmeta međusobno su povezani i nadopunjuju se
● interdisciplinarna – postoji čvrsta povezanost s ostalim poljima umjetničkoga područja te su moguće i poželjne brojne korelacije s ostalim predmetima, kurikulumima područja i međupredmetnim temama
B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI NASTAVNOGA PREDMETA GLAZBENA KULTURA I GLAZBENA UMJETNOST
Učenik će:
Steći iskustva slobodnoga izražavanja i oblikovanja ideja, osjećaja i stavova u mediju glazbe s različitih perspektiva (izvođač, stvaralac, publika). Slobodno izražavanje glazbom i uz glazbu doprinijet će razvoju kreativnosti kao metakompetencije, a široka paleta samostalnih aktivnosti ili aktivnosti u skupini potaknut će društveno-emocionalni razvoj svih učenika, uključujući darovite i učenike s teškoćama. Prenošenjem i dijeljenjem umjetničkoga doživljaja i iskustva s drugima učenici će stvoriti potrebu za sudjelovanjem u kulturnome životu zajednice.
Upoznati glazbenu umjetnost reprezentativnim ostvarenjima klasične, tradicijske i popularne glazbe . Izoštravanje slušnoga iskustva učenika preduvjet je razvijanja glazbenoga ukusa, kritičkoga mišljenja i vlastitoga sustava vrijednosti te razumijevanja višestruke uloge glazbe u različitim kontekstima. Učenici će spoznaje povezati s konceptima kultura i stilova te ih interdisciplinarno spojiti s drugim umjetničkim i znanstvenim područjima.
Osvijestiti vrijednosti regionalne, nacionalne i europske kulturne baštine u kontekstu svjetske kulture radi poticanja interkulturalnoga razumijevanja i osnaživanja usmjerenoga iskorjenjivanja predrasuda i diskriminacije. Spoznati važnost znanja, sposobnosti, vjerovanja i običaja kao kulturnoga kapitala koji se prenosi i obogaćuje novim vrijednostima. Upoznavanjem nacionalne glazbe i glazbi svijeta učenici će izgraditi odnos prema vlastitoj kulturi, razumjeti i prihvatiti druge kulture te razviti kulturnu svijest i interkulturalne kompetencije.
Ostvarenjem navedenih ciljeva razviti glazbene sposobnosti u najširem smislu te riječi . Kroz čitavu odgojno-obrazovnu vertikalu proces učenja i poučavanja glazbe usmjeren je najvišem razvoju individualnih potencijala učenika.
C. DOMENE U ORGANIZACIJI NASTAVNOGA PREDMETA GLAZBENA KULTURA I GLAZBENA UMJETNOST
Učenje i poučavanje predmeta Glazbena kultura / Glazbena umjetnost ostvaruje se sljedećim domenama (slika 2).
Slika 2. Domene predmeta Glazbena kultura / Glazbena umjetnost
Domene predmeta Glazbena kultura / Glazbena umjetnost izrazito su međusobno povezane i nadopunjuju se, što upućuje na prisutnost svih domena u čitavoj odgojno-obrazovnoj vertikali, odnosno u svim ciklusima i na svim razinama. Odgojno-obrazovni ciljevi i jasno određeni ishodi učenja glazbe dostižu se primjerenom organizacijom obveznih i preporučenih sadržaja. Podjelom domena na različite aktivnosti omogućuje se isticanje pojedinih odgojno-obrazovnih ishoda tijekom procesa učenja i poučavanja (slika 3).
U učenju i poučavanju glazbe postoje i objedinjujući elementi koji su prisutni u svim domenama:
a) glazbeni jezik , čije je savladavanje potrebno za slušanje i vrednovanje glazbe, razumijevanje glazbe u kontekstu i glazbeno pismo , potrebno za izvođenje i stvaranje glazbe
b) informacijsko-komunikacijska tehnologija (IKT) kao neizostavan dio suvremenoga učenja i poučavanja glazbe.
IKT se kao objedinjujući element učenja i poučavanja ostvaruje u sklopu svih domena, a može se organizirati i kao izborna/izvannastavna aktivnost. Osim ostaloga IKT uključuje:
- upoznavanje učenika s glazbenim računalnim programima
- učenje glazbenoga pisma pomoću računala
- audio obradu i eksperimentiranje sa zvukom
- rad u programima za skladanje glazbe.
Slika 3. Organizacija kurikuluma predmeta Glazbena kultura / Glazbena umjetnost
Predmetne su domene usklađene s domenama/konceptima umjetničkoga područja kurikuluma pa omogućuju uspješno i svrhovito povezivanje glazbe s ostalim umjetnostima (slika 4).
Slika 4. Domene predmeta Glazbena kultura / Glazbena umjetnost unutar umjetničkoga područja kurikuluma
Opis domena
domena a: slušanje i upoznavanje glazbe
Ishodište ove domene različiti su načini upoznavanja glazbe, koji prvenstveno obuhvaćaju slušanje glazbenih djela pomoću tonskih zapisa te neposredne susrete s glazbom. Aktivnim slušanjem učenici analiziraju glazbu, opažaju glazbene sastavnice i oblikovanje glazbenog djela te razlikuju izvođače i izvođačke sastave. Susret s umjetničkim djelom, bio on posredan ili neposredan, predstavlja za učenike jedinstven doživljaj te proširuje njihovu osjetilnu i emocionalnu spoznaju.
Upoznajući glazbu različitih vrsta, stilova, pravaca i žanrova, učenik stječe znanja o glazbeno-izražajnim sastavnicama i različitim razinama organizacije glazbenog djela, te razvija slušne vještine potrebne za razumijevanje glazbene umjetnosti i za optimalno estetsko iskustvo. Utemeljen stav o glazbi - određenom stilu, vrsti glazbe i žanru, ali i konkretnom glazbenom djelu - izgrađuje se poticanjem i razvojem kritičkog mišljenja kroz razgovor, refleksiju, diskusiju i debatu. Takav pristup značajno utječe na emocionalni, intelektualni i estetski razvoj učenika, a upoznata glazbena djela otvaraju mogućnosti traganja za novim i složenijim glazbenim iskustvima.
domena b: izražavanje glazbom i uz glazbu
Aktivnosti unutar ove domene za učenike predstavljaju jedinstveno iskustvo prenošenja osjećaja, misli i stavova, a pritom se oblikuju i razvijaju kreativne osobine i glazbene sposobnosti. Glazbene igre su idealno sredstvo spontanog sinkretičkog izraza. Aktivnostima pjevanja i sviranja te pridruženog pokreta i plesa , učenik razvija pjevačke sposobnosti, motoriku i koordinaciju te ovladava elementima glazbenog jezika i pisma. Poznavanje elemenata glazbenog jezika te određena razina ovladanosti glazbenim vještinama i sposobnostima omogućuju učenicima istraživanje različitih aspekata glazbe kroz aktivnosti glazbenog stvaralaštva , kao na primjer:
kreiranje ritamskih, melodijskih i tekstualnih promjena u poznatim skladbama
slobodno i ritmizirano kretanje
stvaranje originalnih kraćih i dužih glazbenih i plesnih tvorevina
Kreativna i stvaralačka iskustva potiču intrinzičnu motivaciju, razvoj samopouzdanja i socijalnih vještina, posebice u grupnim aktivnostima. Stjecanje sigurnosti u javnom nastupu otvara put aktivnom i cjeloživotnom sudjelovanju u kulturno-umjetničkim aktivnostima zajednice.
Otvorenost nastave glazbe pruža mogućnost stavljanja naglaska na neku od navedenih aktivnosti u skladu s dobi (razred/ciklus), sposobnostima i interesima učenika. Kvalitetno provođenje navedenih aktivnosti postavit će temelje za realizaciju izvannastavnih aktivnosti i izborne nastave poput pjevačkog zbora, instrumentalnih sastava, orkestra, plesne skupine, folklornog ansambla, skladanja i ostalog.
domena c: glazba u kontekstu
Učenje u domeni ostvaruje se širokim upoznavanjem glazbeno-umjetničkog nasljeđa, ali i suvremenih glazbenih trendova . Polazište i ove domene je doživljaj glazbe, a ostvaruje se u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okruženju, u kojem se vrlo jasno mogu spoznati uloge stvaralaca, izvođača i publike. Postupno kroz godine, učenik otkriva vrijednosti bogate regionalne, nacionalne i globalne glazbene i kulturne baštine te uočava razvoj, uloga i utjecaje glazbene umjetnosti na društvo.
Zbog razumijevanja suvremenih glazbenih kretanja, ali i sveprisutnog multimedijskog okruženja važno je da se glazba, odnosno njezine stilsko-izražajne sastavnice promatraju i u kontekstu prožimanja različitih vrsta glazbe te kroz usporedbu sa sastavnicama drugih umjetnosti. Naposljetku, potrebno je i korisno da učenik otvoreno, autentično i utemeljeno raspravlja o glazbi, glazbenim preferencijama te da iskazuje pozitivan stav prema vrijednostima u svim vrstama i žanrovima glazbe.
Učenjem i poučavanjem u domeni glazba u kontekstu stječu se sljedeća znanja, vještine i stavovi:
razumijevanje poruka glazbe različitih kultura
razumijevanje razvoja glazbe
utemeljeno kritičko mišljenje prema različitim pojavnim oblicima glazbe
oblikovanje identiteta utemeljenom na kulturnim iskustvima
odgovornosti prema vlastitoj glazbenoj kulturi, i kulturi drugih
poštivanje različitosti u izražavanju i vrednovanju glazbe
poštivanje glazbeno-umjetničke djelatnosti
D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI I RAZRADA ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi kurikuluma nastavnih predmeta Glazbena kultura i Glazbena umjetnost definirani su na način da omogućuju kontinuirani razvoj i nadogradnju specifičnih glazbenih i generičkih kompetencija učenika. Stečena znanja, vještine i stavovi u određenom odgojno-obrazovnom ciklusu prožimat će sve ostale, više cikluse.
PRVI ODGOJNO-OBRAZOVNI CIKLUS
Odabirom dječjih pjesmica i brojalica te glazbenih djela klasične, tradicijske, popularne i filmske glazbe, učitelj će učenike uvesti u svijet glazbe. U prvome se odgojno-obrazovnom ciklusu polazi od doživljaja glazbe i pažnja se usmjerava na glazbeno iskustvo učenika i zbližavanje s glazbenom umjetnošću. Iz tog će razloga domena Izražavanje glazbom i uz glazbu (B) biti istaknuta (slika 5).
Slušanjem učenici prepoznaju, razlikuju i uspoređuju te izražavanjem uvažavaju sljedeća obilježja glazbe: karakter i ugođaj, visinu tona, melodiju, dinamiku, metar/ritam, tempo i boju/izvođače. Odgojno-obrazovni ishodi domene C ostvaruju se u okviru domena A i B.
Vrednovanje odgojno-obrazovnih ishoda sukladno je zastupljenosti domena.
|
A - Slušanje i upoznavanje glazbe
B - Izražavanje glazbom i uz glazbu
C - Glazba u kontekstu |
Slika 5: zastupljenost domena u 1. odgojno-obrazovnom ciklusu
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI U 1. CIKLUSU |
|
Domena A |
svi odgojno-obrazovni ishodi su obvezni |
Domena B |
svi odgojno-obrazovni ishodi su obvezni |
Domena C |
svi odgojno-obrazovni ishodi su obvezni |
na kraju 2. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena kultura, učenik: |
||
DOMENA |
r.br. |
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD I RAZRADA ISHODA |
SLUŠANJE I UPOZNAVANJE GLAZBE (A) |
A 2.1 |
Poznaje određeni broj kraćih skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna, glazba iz animiranih filmova) Preporuka: 3 – 10 skladbi |
A 2.2 |
Temeljem slušanja, razlikuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice: - metar/dobe - tempo - visina tona - melodija - dinamika - boja/izvođači |
|
IZRAŽAVANJE GLAZBOM I UZ GLAZBU (B) |
B 2.1 |
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi glazbe, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu. |
B 2.2 |
Pjeva/izvodi pjesme i brojalice te pritom uvažava glazbeno-izražajne sastavnice. |
|
B 2.3 |
Izvodi glazbene igre uz pjevanje, s tonovima/melodijama /ritmovima, uz slušanje glazbe te prati glazbu pokretom, a pritom opaža e uvažava glazbeno-izražajne sastavnice. |
|
B 2.4
|
Stvara/improvizira melodijske i ritamske cjeline pjevanjem, pokretom, pljeskanjem, lupkanjem, koračanjem i/ili udaraljkama. Svira na udaraljkama (dječji instrumentarij) ili tjeloglazbom uz pjesme/brojalice koje pjeva/izvodi. |
|
GLAZBA U KONTEKSTU (C) |
C 2.1 |
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju, posjećujući najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj. |
C 2.2 |
Iskazuje doživljaj glazbe riječima, plesom/pokretom ili likovnim izrazom. |
|
C 2.3 |
Na osnovu slušanja glazbe i aktivnog muziciranja prepoznaje različite uloge glazbe (svečana glazba, glazba za ples i sl.). |
DRUGI ODGOJNO-OBRAZOVNI CIKLUS
Tijekom drugog odgojno-obrazovnog ciklusa, domene A i B se postupno izjednačavaju (slika 6). Odgojno-obrazovni ishodi u domeni A postaju kompleksniji, s ciljem izoštravanja slušnog iskustva učenika:
- upoznavanje glazbala/skupina glazbala i pjevačkih glasova/skupina glazbala
- upoznavanje osnovnih glazbenih oblika
- slušno prepoznavanje i analiza različitih glazbenih obilježja
Domena C se proširuje u odnosu na prvi ciklus - učenici upoznaju hrvatsku tradicijsku glazbu u vlastitoj sredini (lokalnoj zajednici) i užem zavičajnom području.
Vrednovanje odgojno-obrazovnih ishoda sukladno je zastupljenosti domena.
|
A - Slušanje i upoznavanje glazbe
B - Izražavanje glazbom i uz glazbu
C - Glazba u kontekstu |
Slika 6: zastupljenost domena u 2. odgojno-obrazovnom ciklusu
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI U 2. CIKLUSU |
|
Domena A |
svi odgojno-obrazovni ishodi su obvezni |
Domena B |
stvaranje/improviziranje/sviranje su izborne aktivnosti |
Domena C |
svi odgojno-obrazovni ishodi su obvezni |
na kraju 3. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena kultura, učenik: |
||
DOMENA |
r.br. |
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD I RAZRADA ISHODA |
SLUŠANJE I UPOZNAVANJE GLAZBE (A) |
A3.1 |
Poznaje određeni broj kraćih skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, filmska, jazz, popularna) Preporuka: 3 – 10 skladbi |
A 3.2 |
Temeljem slušanja, razlikuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice: - metar/dobe - tempo - visina tona - melodija - dinamika - boja/izvođači - oblik |
|
IZRAŽAVANJE GLAZBOM I UZ GLAZBU (B) |
B 3.1 |
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi glazbe, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu. |
B 3.2 |
Pjeva/izvodi pjesme i brojalice te pritom uvažava glazbeno-izražajne sastavnice. |
|
B 3.3 |
Izvodi glazbene igre uz pjevanje, s tonovima/melodijama /ritmovima, uz slušanje glazbe te prati glazbu pokretom, a pritom opaža e uvažava glazbeno-izražajne sastavnice. |
|
B 3.4
|
Stvara/improvizira melodijske i ritamske cjeline pjevanjem, pokretom, pljeskanjem, lupkanjem, koračanjem i/ili udaraljkama. Svira na udaraljkama (dječji instrumentarij) ili tjeloglazbom uz pjesme/brojalice koje pjeva/izvodi. |
|
GLAZBA U KONTEKSTU (C) |
C 3.1 |
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju: - posjećuje najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj - razlikuje primjereno od neprimjerenoga ponašanja publike |
C 3.2 |
Iskazuje doživljaj glazbe riječima, plesom/pokretom ili likovnim izrazom. |
|
C 3.3 |
Na osnovu slušanja glazbe i aktivnog muziciranja: - prepoznaje različite uloge glazbe (svečana glazba, glazba za ples i sl.) - razlikuje pojedine vrste pjesama (npr. autorska, tradicijska) i vrste glazbe (npr. klasična, popularna) |
na kraju 5. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena kultura, učenik: |
|||
DOMENA |
r.br. |
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD I RAZRADA ISHODA |
|
SLUŠANJE I UPOZNAVANJE GLAZBE (A) |
A 5.1 |
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, jazz, popularna) Preporuka: 5 – 12 skladbi |
|
A 5.2 |
Razlikuje pjevačke glasove te opaža njihovu izvedbenu ulogu. |
Razlikuje boje pjevačkih glasova. Opaža izvedbenu ulogu pjevačkih glasova (solo, komorni, zborski). Razlikuje vrste pjevačkih zborova. |
|
Napomena: Upoznaju se svi pjevački glasovi (sopran, mezzosopran, alt, tenor, bariton, bas). Učitelj može odlučiti predstaviti visoke i duboke glasove u petom razredu (sopran, alt, tenor, bas) te srednje glasove u šestom razredu (mezzosopran, bariton). |
|||
A 5.3 |
Razlikuje zvuk i izgled glazbala. Pridružuje glazbala odgovarajućim skupinama. Opaža izvedbenu ulogu glazbala (solističko, komorno, orkestralno). |
||
Napomena: Upoznaju se sve skupine glazbala. Učitelj odlučuje o redoslijedu upoznavanja glazbala/skupina glazbala u petom i šestom razredu. |
|||
A 5.4 |
Temeljem slušanja glazbe, razlikuje osnovne glazbene oblike: dvodijelni oblik (ab, aabb, aaba), strofni oblik (ab s repeticijom), trodijelni oblik (aba, abc), glazbenu periodu kao oblik (aa’) |
||
IZRAŽAVANJE GLAZBOM I UZ GLAZBU (B) |
B 5.1 |
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih, pokazuje ustrajnost i koncentraciju, obogaćuje izvođenje novim izražajnim elementima te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu. |
|
B 5.2 |
Pjevanjem izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta, uvažava pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam, tekst, glazbeno-izražajne sastavnice i stilska obilježja pjesme. |
||
B 5.3 IZBORNO |
Svira pratnju upoznatim skladbama i/ili samostalno svira kraće instrumentalne skladbe služeći se notnim pismom za potrebe sviranja i/ili računalnim programima za notografiju. Izražava se pokretom uz glazbu. Sudjeluje u različitim glazbenim igrama i aktivnostima glazbenoga stvaralaštva. |
||
GLAZBA U KONTEKSTU (C) |
C 5.1 |
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju: - posjećuje najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj - razlikuje različita mjesta za izvođenje glazbe (npr. koncertna dvorana, operna kuća, kazalište, crkva, različiti otvoreni ili zatvoreni prostori) |
|
C 5.2 |
Na različite načine iskazuje vlastiti doživljaj glazbe (usmenim ili pisanim osvrtom, plesom/pokretom ili likovnim izrazom). |
||
C 5.3 |
Temeljem slušanja, pjevanja i plesa/pokreta, upoznaje obilježja hrvatske tradicijske glazbe užeg zavičajnog područja. Napomena: upoznati najmanje dvije regije. |
TREĆI ODGOJNO-OBRAZOVNI CIKLUS
U trećemu odgojno-obrazovnom ciklusu, naglasak se stavlja na domenu A (slika 7).
Učenici upoznaju obilježja:
- vokalne, instrumentalne i vokalno-instrumentalne glazbe i različitih izvođačkih sastava
- različitih vrsta glazbe (klasične, tradicijske, popularne)
- glazbenih i glazbeno-scenskih vrsta
- glazbeno-stilskih razdoblja
- pojedinih pravaca glazbe 20. i 21. stoljeća te popularnih žanrova
- stapanja različitih vrsta glazbe ( crossover )
Domena B je u ovome ciklusu manje izražena, a domena C se i dalje proširuje i nadopunjuje se s domenom A. Učenici će u trećem ciklusu proširiti znanja o tradicijskoj glazbi, upoznavanjem:
- tradicijske glazbe svih regija Hrvatske, uključujući i glazbu manjinskih kultura
- europske tradicijske glazbe
- tradicijske glazbe geografski udaljenijih područja/naroda/kultura (drugi kontinenti)
Vrednovanje odgojno-obrazovnih ishoda sukladno je zastupljenosti domena.
|
A - Slušanje i upoznavanje glazbe
B - Izražavanje glazbom i uz glazbu
C - Glazba u kontekstu |
Slika 7: zastupljenost domena u 3. odgojno-obrazovnom ciklusu
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI U 3. CIKLUSU |
|
Domena A |
svi odgojno-obrazovni ishodi su obvezni |
Domena B |
izborne aktivnosti/ishodi su sviranje , pokret i ples , glazbene igre i stvaralaštvo |
Domena C |
svi odgojno-obrazovni ishodi su obvezni |
na kraju 6. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena kultura, učenik: |
|||
DOMENA |
r.br. |
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD I RAZRADA ISHODA |
|
SLUŠANJE I UPOZNAVANJE GLAZBE (A) |
A 6.1 |
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, jazz, popularna) Preporuka: 5 – 12 skladbi |
|
A 6.2 |
Razlikuje pjevačke glasove te opaža njihovu izvedbenu ulogu. |
Razlikuje boje pjevačkih glasova. Opaža izvedbenu ulogu pjevačkih glasova (solo, komorni, zborski). Razlikuje vrste pjevačkih zborova. |
|
Napomena: Upoznaju se svi pjevački glasovi (sopran, mezzosopran, alt, tenor, bariton, bas). Učitelj može odlučiti predstaviti visoke i duboke glasove u petom razredu (sopran, alt, tenor, bas) te srednje glasove u šestom razredu (mezzosopran, bariton). |
|||
A 6.3 |
Razlikuje zvuk i izgled glazbala. Pridružuje glazbala odgovarajućim skupinama. Opaža izvedbenu ulogu glazbala (solističko, komorno, orkestralno). |
||
Napomena: Upoznaju se sve skupine glazbala. Učitelj odlučuje o redoslijedu upoznavanja glazbala/skupina glazbala u petom i šestom razredu. |
|||
A 6.4 |
Temeljem slušanja glazbe, razlikuje: - vokalnu, instrumentalnu i vokalno-instrumentalnu glazbu - različite vokalne, instrumentalne i vokalno-instrumentalne sastave (solo, komorni sastav, zbor, orkestar) |
||
A 6.5 |
Temeljem slušanja glazbe, razlikuje pojedine glazbene oblike: - obvezno - rondo, tema s varijacijama - preporučeno - složena trodijelna pjesma |
||
IZRAŽAVANJE GLAZBOM I UZ GLAZBU (B) |
B 6.1 |
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih, pokazuje ustrajnost i koncentraciju, obogaćuje izvođenje novim izražajnim elementima te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu. |
|
B 6.2 |
Pjevanjem izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta, uvažava pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam, tekst, glazbeno-izražajne sastavnice i stilska obilježja pjesme. |
||
B 6.3 IZBORNO |
Svira pratnju upoznatim skladbama i/ili samostalno svira kraće instrumentalne skladbe služeći se notnim pismom za potrebe sviranja i/ili računalnim programima za notografiju. Izražava se pokretom uz glazbu. Sudjeluje u različitim glazbenim igrama i aktivnostima glazbenoga stvaralaštva. Predstavlja vlastitu izvedbu u razredu i/ili izvan njega. |
||
GLAZBA U KONTEKSTU (C) |
C 6.1 |
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju: - posjećuje najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj - (virtualno) posjećuje znamenite kulturne ustanove u Hrvatskoj i svijetu - razlikuje raznovrsne oblike predstavljanja glazbene umjetnosti (koncert, recital, predstava, pokus, ulični performans, zvučna instalacija itd.) - istražuje glazbeno-kulturnu ponudu u vlastitom okruženju |
|
C 6.2 |
Na različite načine iskazuje doživljaj glazbe (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, likovnim izrazom, plesom/pokretom). |
||
C 6.3 |
Temeljem slušanja, razlikuje, opisuje i uspoređuje obilježja različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna). |
||
C 6.4 |
Temeljem slušanja, pjevanja i plesa/pokreta, upoznaje obilježja hrvatske tradicijske glazbe šireg zavičajnog područja i glazbe najmanje jedne manjinske culture. Napomena: upoznati najmanje dvije regije i najmanje jednu manjinsku kulturu. |
na kraju 7. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena kultura, učenik: |
|||
DOMENA |
r.br. |
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD I RAZRADA ISHODA |
|
SLUŠANJE I UPOZNAVANJE GLAZBE (A) |
A 7.1 |
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, jazz, popularna) Preporuka: 5 – 15 skladbi |
|
A 7.2 |
Slušno prepoznaje obilježja različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna). |
Prepoznaje, razlikuje, opisuje i uspoređuje različite vrste glazbe prema karakterističnim glazbenim obilježjima, izvođačkome sastavu i načinima izvođenja. |
|
A 7.3 |
Na temelju slušanja, prepoznaje različite glazbene vrste. |
Razlikuje, opisuje i uspoređuje pojedine vokalne, instrumentalne i vokalno-instrumentalne glazbene vrste. Uspoređuje organizaciju različitih glazbenih vrsta, navodeći sličnosti i razlike. Glazbena djela svrstava u određenu glazbenu vrstu, prema njihovim karakteristikama. |
|
IZRAŽAVANJE GLAZBOM I UZ GLAZBU (B) |
B 7.1 |
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih, pokazuje ustrajnost i koncentraciju, obogaćuje izvođenje novim izražajnim elementima te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu. |
|
B 72 |
Pjevanjem izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta, uvažava pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam, tekst, glazbeno-izražajne sastavnice i stilska obilježja pjesme. |
||
B 7.3 IZBORNO |
Svira pratnju upoznatim skladbama i/ili samostalno svira kraće instrumentalne skladbe služeći se notnim pismom za potrebe sviranja i/ili računalnim programima za notografiju. Izražava se pokretom uz glazbu. Sudjeluje u različitim glazbenim igrama i aktivnostima glazbenoga stvaralaštva. Predstavlja vlastitu izvedbu u razredu i/ili izvan njega. |
||
GLAZBA U KONTEKSTU (C) |
C 7.1 |
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju: - posjećuje najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj - posjećuje, prepoznaje i imenuje znamenite kulturne institucije u Hrvatskoj i svijetu razlikuje različite načine stvaranja glazbe (skladanje, improvizacija, aranžiranje, računalna obrada zvuka) - istražuje glazbeno-kulturnu ponudu u vlastitom okruženju - istražuje glazbeno-kulturnu ponudu u medijima/na internetu |
|
C 7.2 |
Na različite načine iskazuje vlastiti doživljaj glazbe (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) te opaža i prihvaća kulturne različitosti u vlastitom okružju. |
||
C 7.3 |
Opaža međusobne utjecaje različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, filmska, jazz, popularna). |
||
C 7.4 |
Temeljem slušanja, opisuje obilježja europske tradicijske glazbe. Napomena: upoznati najmanje dva područja europske tradicijske glazbe. |
na kraju 8. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena kultura, učenik: |
||
DOMENA |
r.br. |
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD I RAZRADA ISHODA |
SLUŠANJE I UPOZNAVANJE GLAZBE (A) |
A 8.1 |
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, jazz, popularna) Preporuka: 5 – 15 skladbi |
A 8.2 |
Slušno prepoznaje, razlikuje, opisuje i uspoređuje obilježja glazbe različitih glazbeno-stilskih razdoblja (srednji vijek, renesansa, barok, klasicizam, romantizam, glazba 20. i 21. stoljeća). Glazbena djela svrstava u određeno glazbeno-stilsko razdoblje, prema njihovim karakteristikama. |
|
A 8.3 |
Slušno i vizualno prepoznaje, razlikuje, opisuje i uspoređuje glazbeno-scenske vrste (opera, opereta, mjuzikl, balet). Opisuje organizaciju glazbeno-scenskih vrsta (brojevi, činovi, prizori). Objašnjava ulogu svih sudionika u stvaranju i izvedbi određene glazbeno-scenske vrste (skladatelj, libretist, dirigent, kostimograf, scenograf, solisti, zbor, orkestar itd.). Slušno razlikuje glazbene brojeve (uvertira, arija, recitativ, solistički ansambli, zborovi). Opisuje povezanost glazbe i drugih umjetnosti u operi, opereti, mjuziklu i baletu. Glazbena djela svrstava u određenu glazbeno-scensku vrstu, prema njihovim karakteristikama. |
|
IZRAŽAVANJE GLAZBOM I UZ GLAZBU (B) |
B 8.1 |
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih, pokazuje ustrajnost i koncentraciju, obogaćuje izvođenje novim izražajnim elementima te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu. |
B 8.2 |
Pjevanjem izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta, uvažava pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam, tekst, glazbeno-izražajne sastavnice i stilska obilježja pjesme. |
|
B 8.3 IZBORNO |
Svira pratnju upoznatim skladbama i/ili samostalno svira kraće instrumentalne skladbe služeći se notnim pismom za potrebe sviranja i/ili računalnim programima za notografiju. Izražava se pokretom uz glazbu. Sudjeluje u različitim glazbenim igrama i aktivnostima glazbenoga stvaralaštva. Predstavlja vlastitu izvedbu u razredu i/ili izvan njega. |
|
GLAZBA U KONTEKSTU (C) |
C 8.1 |
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju: - posjećuje najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj - posjećuje, prepoznaje i imenuje znamenite kulturne institucije u Hrvatskoj i svijetu - razlikuje načine upoznavanja glazbe, glazbenog doživljaja/iskustva (snimka, izvedba uživo, emitiranje - radio, televizija, internet, izvedba uživo uz prethodno nasnimljeni zvuk itd.) - istražuje glazbeno-kulturnu ponudu u vlastitom okruženju - istražuje glazbeno-kulturnu ponudu u medijima/na internetu |
C 8.2 |
Na različite načine iskazuje vlastiti doživljaj glazbe (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina. |
|
C 8.3 |
Opisuje spajanje različitih vrsta glazbe ( crossover) , uspoređuje glazbeno- izražajne sastavnice i istražuje globalne trendove. |
|
C 8.4 |
Temeljem slušanja, opisuje obilježja tradicijske glazbe geografski udaljenijih naroda/kultura (Sjeverna Amerika, Južna Amerika, Afrika, Australija, Azija). Napomena: upoznati najmanje dva područja/kontinenta. |
ČETVRTI I PETI ODGOJNO-OBRAZOVNI CIKLUS
U predmetu Glazbena umjetnost, sve se glazbene pojave i sva slušna iskustva osvještavaju u različitim kulturnim i društveno-povijesnim kontekstima. Odgojno-obrazovni ishodi domena A i C su komplementarni i ostvaruju se integrativno (domena A u okviru domene C).
Aktivnosti i sadržaji domene B ostvaruju se sukladno interesima i željama učenika, uz moguće povezivanje glazbe s ostalim umjetnostima (slika 8).
Vrednovanje odgojno-obrazovnih ishoda sukladno je zastupljenosti i suodnosu domena.
|
A - Slušanje i upoznavanje glazbe
B - Izražavanje glazbom i uz glazbu
C - Glazba u kontekstu |
Slika 8: zastupljenost domena u 4. i 5. odgojno-obrazovnom ciklusu
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI U 4. I 5. CIKLUSU |
|
Domena A |
svi odgojno-obrazovni ishodi su obvezni |
Domena B |
aktivnosti su izborne i ostvaruju se prema interesima učenika |
Domena C |
svi odgojno-obrazovni ishodi su obvezni |
Uz realizaciju obveznih i preporučenih sadržaja , u okviru 4. i 5. ciklusa ponuđeno je dvanaest izbornih tema (tablice 2 i 3). Učitelj može samostalno odabrati koje će teme realizirati u kojoj godini učenja. Obvezno je realizirati najmanje jednu temu godišnje, odnosno dvije teme po ciklusu. Naslovi tema su postavljeni vrlo široko i učitelj ih može sadržajno koncipirati na različite načine te povezivati glazbu s ostalim područjima kurikuluma, međupredmetnim temama i nastavnim predmetima.
Tablica 2: Izborne teme u 4. i 5. ciklusu
IZBORNE TEME |
|
ČOVJEK I GLAZBA
GLAZBA I POKRET
GLAZBA I PROŠLOST
GLAZBA I ZNANOST
GLAZBA I RELIGIJA
GLAZBA I IDEOLOGIJA
|
GLAZBENO DJELO: STVARANJE - IZVEDBA - PUBLIKA
VRIJEME U GLAZBI: TEMPO, METAR, RITAM
POPULARNA GLAZBA, MEDIJI I INTERNET
GLAZBOTERAPIJA
GLAZBA, PLES I OBIČAJI DREVNIH CIVILIZACIJA
TRADICIJSKA GLAZBA, PLES I OBIČAJI (HRVATSKA, EUROPA, SVIJET)
|
Tablica 3: Obvezni I preporučeni sadržaji u 4. I 5. ciklusu
OBVEZNI SADRŽAJI |
PREPORUČENI SADRŽAJI |
VRSTE GLAZBE, GLAZBENO-STILSKA RAZDOBLJA, PRAVCI/POKRETI I GLAZBENI ŽANROVI |
|
- klasična, tradicijska i popularna glazba - srednji vijek, renesansa, barok, klasicizam (bečka klasika), romantizam - realizam, verizam, nacionalni stilovi - impresionizam, ekspresionizam, neoklasicizam, minimalizam - spajanje različitih vrsta glazbe ( crossover ) i prožimanje žanrova (fuzija) |
- galantni stil - specifičnosti unutar jednog glazbeno-stilskog razdoblja (npr. rani i kasni romantizam) - ostali neostilovi, pravci i pokreti glazbe 20. i 21. stoljeća - tradicijska i popularna glazba: različiti pravci, žanrovi, podžanrovi i hibridni stilovi |
SKLADATELJI |
|
- najmanje pet „velikih“ skladatelja u svakom odgojno-obrazovnom ciklusu: predstavljanjem opusa skladatelja prikazat će se ujedno i obilježja određenog glazbeno-stilskog razdoblja/pravca/pokreta (glazbeno-izražajne sastavnice, tehnike i postupci) |
|
IZVOĐAČKI SASTAVI |
|
- sve skupine glazbala i sva glazbala - komorni sastavi - duo/duet, trio/tercet, kvartet, kvintet - sastav standardnog orkestra i mješoviti zbor |
- tradicijska i povijesna glazbala, povijesni razvoj orkestra - elektronički instrumenti i glazbala/instrumenti u suvremenoj glazbi - ostali povijesni i suvremeni ansambli |
GLAZBENI OBLICI, GLAZBENE I GLAZBENO-SCENSKE VRSTE, RAZLIČITE SKLADBE |
|
- dvodijelni oblik, trodijelni i složeni trodijelni oblik, rondo, ema s varijacijama, sonatni oblik - suita, sonata, koncert, simfonija, simfonijska pjesma, solopjesma, glasovirska minijatura, fuga - oratorij/pasija, kantata, misa/ rekvijem - opera, opereta, mjuzikl, balet - glazba za scenu/kazalište (eng. incidental music ) |
- glazbeni oblici i vrste specifični za pojedina glazbeno- stilska razdoblja (npr. balada, motet, madrigal, preludij, pasakalja, tokata, serenada, divertimento, koncertna uvertira itd.) - različite svjetovne, duhovne i didaktičke skladbe (npr. pjesma uz orkestar, Stabat Mater, Magnificat, etida, invencija itd.) |
na kraju 1. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena umjetnost (četverogodišnji program), učenik: |
|||
DOMENA |
r.br. |
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD I RAZRADA ISHODA |
|
SLUŠANJE I UPOZNAVANJE GLAZBE (A) |
A 1.1 |
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, jazz, popularna) Preporuka: 10 – 30 skladbi |
|
A 1.2 |
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) i svrstava glazbeno-izražajne sastavnice (izvođački sastav, metar, ritam, tempo, dinamika, melodija, tonska građa, harmonija, glazbeni slog, oblik glazbenog djela) istaknutih skladbi klasične, tradicijske i popularne glazbe. |
||
A 1.3 |
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova. |
||
A 1.4 |
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta. |
||
IZRAŽAVANJE GLAZBOM I UZ GLAZBU (B) |
B 1.1 IZBORNO |
Ostvaruje različite glazbene aktivnosti u skladu s vlastitim interesima i sklonostima (pjevanje, sviranje, ples i pokret, stvaralaštvo i uporaba IKT-a) |
Izvodi napjeve hrvatske i svjetske glazbene baštine uvažavajući sve umjetničke elemente . Izvodi plesnu koreografiju različitih djela klasične, tradicijske i popularne glazbe u skupini ili u paru. Stvara glazbu različite tonske građe, metro-ritamske organizacije i oblika . Usklađuje vlastito izvođenje s izvođenjem drugih učenika u skupini, opaža, razumije i prihvaća različite uloge i razine odgovornosti u skupini te pritom vrednuje vlastitu izvedbu i izvedbe drugih. Pronalazi nova rješenja u interpretaciji glazbe. U skladu s interesima javno nastupa u razredu, školi ili izvan nje. |
GLAZBA U KONTEKSTU (C) |
C 1.1 |
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju. |
Posjećuje, prepoznaje i imenuje znamenite kulturne institucije u Hrvatskoj i svijetu. Samostalno se informira, opisuje i procjenjuje kulturno-glazbenu ponudu u svojoj sredini. |
C 1.2 |
Na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina e opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija. |
||
C 1.3 |
Opisuje razvoj glazbene umjetnosti kroz povijest. |
Uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja, pravaca i žanrova u društveno-povijesnome i kulturnome kontekstu. Povezuje razvoj glazbene umjetnosti s općim društveno- povijesnim i kulturnim razvojem. |
|
C 1.4 |
Razlikuje različite vrste glazbe - klasična, jazz, filmska, popularna i tradicijska glazba (hrvatska tradicijska glazba i glazbe svijeta ) te opisuje njihove međusobne utjecaje i spajanja ( crossover i fuzija ). |
||
C 1.5 |
Povezuje glazbenu umjetnost s ostalim umjetnostima. |
Prepoznaje, opisuje, uspoređuje i analizira elemente (sredstva, simbole, tehnike i postupke) umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima. |
na kraju 2. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena umjetnost (četverogodišnji program), učenik: |
|||
DOMENA |
r.br. |
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD I RAZRADA ISHODA |
|
SLUŠANJE I UPOZNAVANJE GLAZBE (A) |
A 2.1 |
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, jazz, popularna) Preporuka: 10 – 30 skladbi |
|
A 2.2 |
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) i svrstava glazbeno-izražajne sastavnice (izvođački sastav, metar, ritam, tempo, dinamika, melodija, tonska građa, harmonija, glazbeni slog, oblik glazbenog djela) istaknutih skladbi klasične, tradicijske i popularne glazbe. |
||
A 2.3 |
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova. |
||
A 2.4 |
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta. |
||
IZRAŽAVANJE GLAZBOM I UZ GLAZBU (B) |
B 2.1 IZBORNO |
Ostvaruje različite glazbene aktivnosti u skladu s vlastitim interesima i sklonostima (pjevanje, sviranje, ples i pokret, stvaralaštvo i uporaba IKT-a) |
Izvodi napjeve hrvatske i svjetske glazbene baštine uvažavajući sve umjetničke elemente . Izvodi plesnu koreografiju različitih djela klasične, tradicijske i popularne glazbe u skupini ili u paru. Stvara glazbu različite tonske građe, metro-ritamske organizacije i oblika . Usklađuje vlastito izvođenje s izvođenjem drugih učenika u skupini, opaža, razumije i prihvaća različite uloge i razine odgovornosti u skupini te pritom vrednuje vlastitu izvedbu i izvedbe drugih. Pronalazi nova rješenja u interpretaciji glazbe. U skladu s interesima javno nastupa u razredu, školi ili izvan nje. |
GLAZBA U KONTEKSTU (C) |
C 2.1 |
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju. |
Posjećuje, prepoznaje i imenuje znamenite kulturne institucije u Hrvatskoj i svijetu. Samostalno se informira, opisuje i procjenjuje kulturno-glazbenu ponudu u svojoj sredini. |
C 2.2 |
Na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina e opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija. |
||
C 2.3 |
Opisuje razvoj glazbene umjetnosti kroz povijest. |
Uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja, pravaca i žanrova u društveno-povijesnome i kulturnome kontekstu. Povezuje razvoj glazbene umjetnosti s općim društveno- povijesnim i kulturnim razvojem. |
|
C 2.4 |
Opisuje, objašnjava i procjenjuje utjecaj tradicijskih elemenata na klasičnu i popularnu glazbu. |
||
C 2.5 |
Povezuje glazbenu umjetnost s ostalim umjetnostima. |
Prepoznaje, opisuje, uspoređuje i analizira elemente (sredstva, simbole, tehnike i postupke) umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima. |
na kraju 3. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena umjetnost (četverogodišnji program), učenik: |
|||
DOMENA |
r.br. |
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD I RAZRADA ISHODA |
|
SLUŠANJE I UPOZNAVANJE GLAZBE (A) |
A 3.1 |
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, jazz, popularna) Preporuka: 10 – 30 skladbi |
|
A 3.2 |
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) i svrstava glazbeno-izražajne sastavnice (izvođački sastav, metar, ritam, tempo, dinamika, melodija, tonska građa, harmonija, glazbeni slog, oblik glazbenog djela) istaknutih skladbi klasične, tradicijske i popularne glazbe. |
||
A 3.3 |
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova. |
||
A 3.4 |
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta. |
||
IZRAŽAVANJE GLAZBOM I UZ GLAZBU (B) |
B 3.1 IZBORNO |
Ostvaruje različite glazbene aktivnosti u skladu s vlastitim interesima i sklonostima (pjevanje, sviranje, ples i pokret, stvaralaštvo i uporaba IKT-a) |
Izvodi napjeve hrvatske i svjetske glazbene baštine uvažavajući sve umjetničke elemente . Izvodi plesnu koreografiju različitih djela klasične, tradicijske i popularne glazbe u skupini ili u paru. Stvara glazbu različite tonske građe, metro-ritamske organizacije i oblika . Usklađuje vlastito izvođenje s izvođenjem drugih učenika u skupini, opaža, razumije i prihvaća različite uloge i razine odgovornosti u skupini te pritom vrednuje vlastitu izvedbu i izvedbe drugih. Pronalazi nova rješenja u interpretaciji glazbe. U skladu s interesima javno nastupa u razredu, školi ili izvan nje. |
GLAZBA U KONTEKSTU (C) |
C 3.1 |
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju. |
Posjećuje, prepoznaje i imenuje znamenite kulturne institucije u Hrvatskoj i svijetu. Samostalno se informira, opisuje i procjenjuje kulturno-glazbenu ponudu u svojoj sredini. Vrednuje kvalitetu i autentičnost izvedbe. |
C 3.2 |
Na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina te analizira formalne, neformalne i informalne utjecaje na oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija. |
||
C 3.3 |
Opisuje razvoj glazbene umjetnosti kroz povijest. |
Uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja, pravaca i žanrova u društveno-povijesnome i kulturnome kontekstu. Povezuje razvoj glazbene umjetnosti s općim društveno- povijesnim i kulturnim razvojem. |
|
C 3.4 |
Povezuje glazbenu umjetnost s ostalim umjetnostima. |
Prepoznaje, opisuje, uspoređuje i analizira elemente (sredstva, simbole, tehnike i postupke) umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima. |
na kraju 4. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena umjetnost (četverogodišnji program), učenik: |
|||
DOMENA |
r.br. |
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD I RAZRADA ISHODA |
|
SLUŠANJE I UPOZNAVANJE GLAZBE (A) |
A 4.1 |
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, jazz, popularna) Preporuka: 10 – 30 skladbi |
|
A 4.2 |
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) i svrstava glazbeno-izražajne sastavnice (izvođački sastav, metar, ritam, tempo, dinamika, melodija, tonska građa, harmonija, glazbeni slog, oblik glazbenog djela) istaknutih skladbi klasične, tradicijske i popularne glazbe. |
||
A 4.3 |
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova. |
||
A 4.4 |
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta. |
||
IZRAŽAVANJE GLAZBOM I UZ GLAZBU (B) |
B 4.1 IZBORNO |
Ostvaruje različite glazbene aktivnosti u skladu s vlastitim interesima i sklonostima (pjevanje, sviranje, ples i pokret, stvaralaštvo i uporaba IKT-a) |
Izvodi napjeve hrvatske i svjetske glazbene baštine uvažavajući sve umjetničke elemente . Izvodi plesnu koreografiju različitih djela klasične, tradicijske i popularne glazbe u skupini ili u paru. Stvara glazbu različite tonske građe, metro-ritamske organizacije i oblika . Usklađuje vlastito izvođenje s izvođenjem drugih učenika u skupini, opaža, razumije i prihvaća različite uloge i razine odgovornosti u skupini te pritom vrednuje vlastitu izvedbu i izvedbe drugih. Pronalazi nova rješenja u interpretaciji glazbe. U skladu s interesima javno nastupa u razredu, školi ili izvan nje. |
GLAZBA U KONTEKSTU (C) |
C 4.1 |
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju. |
Posjećuje, prepoznaje i imenuje znamenite kulturne institucije u Hrvatskoj i svijetu. Samostalno se informira, opisuje i procjenjuje kulturno-glazbenu ponudu u svojoj sredini. Vrednuje kvalitetu i autentičnost izvedbe. Kritički promišlja o vrijednosti i značaju glazbeno-umjetničkih djela. |
C 4.2 |
Na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina te analizira formalne, neformalne i informalne utjecaje na oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija. |
||
C 4.3 |
Opisuje razvoj glazbene umjetnosti kroz povijest. |
Uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja, pravce i žanrove u društveno-povijesnome i kulturnome kontekstu. Povezuje razvoj glazbene umjetnosti s općim društveno- povijesnim i kulturnim razvojem. |
|
C 4.4 |
Povezuje glazbenu umjetnost s ostalim umjetnostima. |
Prepoznaje, opisuje, uspoređuje i analizira elemente (sredstva, simbole, tehnike i postupke) umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima. |
na kraju 1. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena umjetnost (dvogodišnji program), učenik: |
|||
DOMENA |
r.br. |
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD I RAZRADA ISHODA |
|
SLUŠANJE I UPOZNAVANJE GLAZBE (A) |
A 1.1 |
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, jazz, popularna) Preporuka: 10 – 30 skladbi |
|
A 1.2 |
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) i svrstava glazbeno-izražajne sastavnice (izvođački sastav, metar, ritam, tempo, dinamika, melodija, tonska građa, harmonija, glazbeni slog, oblik glazbenog djela) istaknutih skladbi klasične, tradicijske i popularne glazbe. |
||
A 1.3 |
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova. |
||
A 1.4 |
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta. |
||
IZRAŽAVANJE GLAZBOM I UZ GLAZBU (B) |
B 1.1 IZBORNO |
Ostvaruje različite glazbene aktivnosti u skladu s vlastitim interesima i sklonostima (pjevanje, sviranje, ples i pokret, stvaralaštvo i uporaba IKT-a) |
Izvodi napjeve hrvatske i svjetske glazbene baštine uvažavajući sve umjetničke elemente . Izvodi plesnu koreografiju različitih djela klasične, tradicijske i popularne glazbe u skupini ili u paru. Stvara glazbu različite tonske građe, metro-ritamske organizacije i oblika . Usklađuje vlastito izvođenje s izvođenjem drugih učenika u skupini, opaža, razumije i prihvaća različite uloge i razine odgovornosti u skupini te pritom vrednuje vlastitu izvedbu i izvedbe drugih. Pronalazi nova rješenja u interpretaciji glazbe. U skladu s interesima javno nastupa u razredu, školi ili izvan nje. |
GLAZBA U KONTEKSTU (C) |
C 1.1 |
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju. |
Posjećuje, prepoznaje i imenuje znamenite kulturne institucije u Hrvatskoj i svijetu. Samostalno se informira, opisuje i procjenjuje kulturno-glazbenu ponudu u svojoj sredini. |
C 1.2 |
Na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina e opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija. |
||
C 1.3 |
Opisuje razvoj glazbene umjetnosti kroz povijest. |
Uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja, pravaca i žanrova u društveno-povijesnome i kulturnome kontekstu. Povezuje razvoj glazbene umjetnosti s općim društveno- povijesnim i kulturnim razvojem. |
|
C 1.4 |
Razlikuje različite vrste glazbe - klasična, jazz, filmska, popularna i tradicijska glazba (hrvatska tradicijska glazba i glazbe svijeta ) te opisuje njihove međusobne utjecaje i spajanja ( crossover i fuzija ). |
||
C 1.5 |
Povezuje glazbenu umjetnost s ostalim umjetnostima. |
Prepoznaje, opisuje, uspoređuje i analizira elemente (sredstva, simbole, tehnike i postupke) umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima. |
na kraju 2. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena umjetnost (dvogodišnji program), učenik: |
|||
DOMENA |
r.br. |
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD I RAZRADA ISHODA |
|
SLUŠANJE I UPOZNAVANJE GLAZBE (A) |
A 2.1 |
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, jazz, popularna) Preporuka: 10 – 30 skladbi |
|
A 2.2 |
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) i svrstava glazbeno-izražajne sastavnice (izvođački sastav, metar, ritam, tempo, dinamika, melodija, tonska građa, harmonija, glazbeni slog, oblik glazbenog djela) istaknutih skladbi klasične, tradicijske i popularne glazbe. |
||
A 2.3 |
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova. |
||
A 2.4 |
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta. |
||
IZRAŽAVANJE GLAZBOM I UZ GLAZBU (B) |
B 2.1 IZBORNO |
Ostvaruje različite glazbene aktivnosti u skladu s vlastitim interesima i sklonostima (pjevanje, sviranje, ples i pokret, stvaralaštvo i uporaba IKT-a) |
Izvodi napjeve hrvatske i svjetske glazbene baštine uvažavajući sve umjetničke elemente . Izvodi plesnu koreografiju različitih djela klasične, tradicijske i popularne glazbe u skupini ili u paru. Stvara glazbu različite tonske građe, metro-ritamske organizacije i oblika . Usklađuje vlastito izvođenje s izvođenjem drugih učenika u skupini, opaža, razumije i prihvaća različite uloge i razine odgovornosti u skupini te pritom vrednuje vlastitu izvedbu i izvedbe drugih. Pronalazi nova rješenja u interpretaciji glazbe. U skladu s interesima javno nastupa u razredu, školi ili izvan nje. |
GLAZBA U KONTEKSTU (C) |
C 2.1 |
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju. |
Posjećuje, prepoznaje i imenuje znamenite kulturne institucije u Hrvatskoj i svijetu. Samostalno se informira, opisuje i procjenjuje kulturno-glazbenu ponudu u svojoj sredini. |
C 2.2 |
Na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina e opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija. |
||
C 2.3 |
Opisuje razvoj glazbene umjetnosti kroz povijest. |
Uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja, pravaca i žanrova u društveno-povijesnome i kulturnome kontekstu. Povezuje razvoj glazbene umjetnosti s općim društveno- povijesnim i kulturnim razvojem. |
|
C 2.4 |
Opisuje, objašnjava i procjenjuje utjecaj tradicijskih elemenata na klasičnu i popularnu glazbu. |
||
C 2.5 |
Povezuje glazbenu umjetnost s ostalim umjetnostima. |
Prepoznaje, opisuje, uspoređuje i analizira elemente (sredstva, simbole, tehnike i postupke) umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima. |
E. POVEZANOST S DRUGIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM PODRUČJIMA, MEĐUPREDMETNIM TEMAMA I OSTALIM PREDMETIMA
F. UČENJE I POUČAVANJE NASTAVNOGA PREDMETA GLAZBENA KULTURA I GLAZBENA UMJETNOST
F.1 ISKUSTVA UČENJA
Učenje i poučavanje glazbe temelji se na obilježjima otvorenoga i humanističkog kurikuluma , u kojemu su sve aktivnosti usmjerene prema realizaciji visoko kvalitetnog, učinkovitog i poticajnog procesa učenja i poučavanja. Utvrđeni se odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju sukladno sposobnostima, iskustvima, interesima i preferencijama svakog učenika. Treba uzeti u obzir da se učenici susreću s glazbom i upoznaju je u različitim formalnim, neformalnim i informalnim kontekstima, a to su:
a) učionica , odnosno opremljen kabinet za učenje i poučavanje glazbe
b) škola kao poticajan prostor za realizaciju glazbenih i ostalih umjetničkih aktivnosti
c) izvanučioničko okružje , koje je prilika za neposredan i autentičan susret s glazbom (kazališta, koncertne dvorane, operne kuće, ali i različite situacije iz svakodnevnog života)
d) virtualno okružje (mediji/internet), pri čemu je učenike potrebno odgojiti za kritički i selektivan pristup glazbenoj ponudi.
Iskustva učenja usmjerena su na:
- uspostavljanje demokratskog, kreativnog i opuštenog ozračja koje će sve učenike potaknuti na sudjelovanje u glazbenim aktivnostima, zainteresirati ih za glazbu te pobuditi u njima osjećaj zadovoljstva
- cjelovit razvoj djeteta i mlade osobe u kognitivnim, psihomotornim i afektivnim dimenzijama toga razvoja
- optimalne puteve stjecanja glazbenih sposobnosti, pritom ne zaboravljajući da je u realizaciji svih glazbenih aktivnosti proces važniji od rezultata
ULOGA UČITELJA
Svakome je učitelju Glazbene kulture/Glazbene umjetnosti ukazana mogućnost da sukladno sklonostima i preferencijama učenika samostalno utvrdi izvedbene aktivnosti, organizirajući odgojno-obrazovne ishode iz tri komplementarne i kompatibilne domene. Upravo je iz tog razloga uloga kompetentnog učitelja u realizaciji nastave glazbe izrazito značajna. Učitelj u odgojno-obrazovnom procesu ostvaruje cijelu paletu glazbenih aktivnosti, koje se kreću od neposrednog poučavanja do projektne nastave kojom se učenje glazbe proširuje izvan okvira nastavnog sata i učionice.
Otvorenost kurikuluma učiteljima omogućuje da zadane kurikulumske jezgre preoblikuju u izvedbene materijale:
- koristeći vlastiti kreativni potencijal, slobodnim odabirom i organizacijom sadržaja i načina rada
- u skladu sa suvremenim metodičkim spoznajama i dostupnom tehnologijom
- u suradnji s učenicima, uvažavajući različitosti glazbenih doživljaja, specifičnosti u stilovima učenja, stupnju sposobnosti i razvojnih vještina
U svim se glazbenim aktivnostima ostvaruje potpuna integracija svih učenika i pruža im se prilika za otkrivanje i optimalan razvoj individualnih glazbenih kompetencija. Učitelj glazbe uvažava ekonomske, socijalne, kulturološke, vjerske i svjetonazorske razlike među učenicima i pristupa individualno svakom učeniku, koliko je to moguće s obzirom na broj učenika u razrednom odjeljenju. Istodobno teži koherentnosti najčešće heterogenih razreda, što je od naročite važnosti za realizaciju, praćenje i vrednovanje skupnih glazbenih aktivnosti poput pjevanja, sviranja, pokreta uz glazbu i glazbenih igara. S posebnom pažnjom treba pristupiti planiranju nastavnih zadataka za učenike s poteškoćama i omogućiti im glazbena iskustva u skladu s njihovim mogućnostima. Ovi će učenici na nastavi glazbe dobiti priliku razviti kreativno mišljenje te slušne, izražajne, motoričke i socijalne vještine. Važna uloga učitelja je otkrivanje darovitih učenika, njegovanje darovitosti i prema interesima učenika, upućivanje na druge oblike glazbenoga obrazovanja.
MATERIJALI I IZVORI
Za učenje i poučavanje glazbe potrebna je specijalizirana učionica (kabinet), koja je uz standardna sredstva i pomagala opremljena:
1. Uređajima za reprodukciju audio i video zapisa (hi-fi linija, računalo s pristupom internetu, kvalitetni zvučnici i projektor);
2. Glasovirom i/ili nekim drugim instrumentom;
3. Dječjim instrumentarijem;
4. Sredstvima za primjenu IKT-a u nastavi glazbe.
Učenici će i u drugim, učenju i poučavanju primjerenim prostorima na kreativan način ostvarivati odgojno-obrazovne ishode te obogatiti osobna kulturna iskustva. U učenju i poučavanju glazbe se također vodi računa o pomnom odabiru kvalitetne glazbene literature koja zadovoljava stručno-glazbene, pedagoške, društvene i umjetničke/estetske kriterije.
F.2 ORGANIZACIJA ODGOJNO-OBRAZOVNOGA PROCESA
Učenje i poučavanje glazbe je u svim odgojno-obrazovnim ciklusima i razinama zastupljeno s jednim satom tjedno u redovnoj nastavi.
Škole su obvezne omogućiti proširenje učenja i poučavanja glazbe u vidu izbornih i fakultativnih nastavnih predmeta i/ili modula, izvanučioničke nastave, izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti te različitih vrsta projekata planiranih školskim kurikulumom. Navedeni oblici rada omogućuju kvalitetan umjetnički rast i razvoj svakog učenika. Predstavljaju i djelotvoran način prevencije društveno neprihvatljivog ponašanja, stoga se preporučaju u svim ciklusima i svim godinama učenja.
Na ovaj se način kod učenika stvara potreba za cjeloživotnim istraživanjem glazbe, daljnjim razvijanjem glazbenih sposobnosti i vještina, produbljivanjem “glazbenih znanja” i naposljetku, sudjelovanjem u glazbenom životu zajednice.
Ovi oblici rada okarakterizirani su principom dobrovoljnog uključivanja učenika . Oblikuju se u skladu s potrebama, željama i sklonostima učenika, omogućujući grupiranje učenika različite dobi, a uključuju:
1. Glazbene radionice, igraonice i slušaonice
2. Različite ansamble (komorne sastave, zborove i orkestre)
3. Umjetničke projekte u kojima su uz glazbu implementirane i ostale umjetnosti (npr. postava mjuzikla)
4. Interdisciplinarne projekte u kojima se glazba povezuje s ostalim nastavnim predmetima/ područjima/međupredmetnim temama
5. Izvanučioničku nastavu koja uključuje posjete glazbeno-kulturnim ustanovama te glazbeno-edukativne izlete
F.3 AKTIVNOSTI U NASTAVI GLAZBE
SLUŠANJE I UPOZNAVANJE GLAZBE
U učenju i poučavanju glazbe, sve se relevantne aktivnosti temelje na slušnom iskustvu . Pri aktivnom, analitički usmjerenom i višekratnom slušanju glazbe, glazbeno je djelo sredstvo upoznavanja:
● glazbeno-izražajnih sastavnica
● principa organizacije glazbenog djela (glazbeni oblici, glazbene vrste)
● obilježja glazbenih djela visoke kulture te različitih i raznovrsnih tradicijskih kultura i supkultura
Od svih aktivnosti u nastavi glazbe, slušanje i upoznavanje glazbe pruža najviše mogućnosti za estetski odgoj učenika. Pritom glazbeno djelo postaje jednim od ciljeva nastave glazbe i upoznaje se zbog njegove ljepote i utvrđene trajne vrijednosti. Sadržaji predstavljeni aktivnošću slušanja trebaju za učenike biti atraktivni, a u tehničkom i izvedbenom pogledu najbolje moguće kvalitete. S obzirom na dob učenika, potrebno je paziti na trajanje i karakter skladbi te mogućnosti njihova povezivanja s različitim kontekstima. Učenike treba upoznati s najkvalitetnijim glazbenim djelima različitih razdoblja, stilova, vrsta i žanrova, kako bi se uspostavila vrijednosna mjerila za estetsko i kritičko doživljavanje glazbe i kod učenika razvio glazbeni ukus. Od posebne je važnosti neposredan susret s glazbom u autentičnom okružju i treba ga omogućiti učenicima u što većoj mjeri. Fleksibilnost procesa učenja i poučavanja koju pruža otvoreni kurikulum i realizacija projektnih tjedana, učenicima omogućuje sudjelovanje u kulturno-glazbenim događajima i u sâmoj školi.
PJEVANJE
S ciljem njegovanja glasa i razvijanja kulture lijepoga pjevanja, učenike se kontinuirano potiče na aktivno sudjelovanje u ovoj aktivnosti. Svjesna će aktivnost rezultirati uključenosti učenika u smjeru izražajnije i bolje interpretacije određene pjesme. Krajnji rezultat učenja bit će lijepo izvedena pjesma, s jasnim i razumljivim tekstom te tempom i dinamikom usklađenim karakteru pjesme. Posebna se pozornost polaže na pravilan pjevački razvoj i ostvarivanje pjevačkih potencijala te moguće usmjeravanje na dodatno bavljenje pjevanjem kroz različite izvannastavne/izborne sadržaje. Lijepo će pjevanje kod učenika razviti senzibilitet za glazbu, potaknuti emocionalne reakcije i pospješiti stjecanje kompetencija za estetsko i kritičko vrednovanje glazbe.
Pjesme se u nastavi glazbe uče usvajanjem po sluhu. Učitelj pritom na glazbalu (klavijature, gitara, harmonika) izvodi harmonijsku pratnju. Pjevanje uz matricu bi trebalo izbjegavati. Prema preporukama za ostvarenje odgojno-obrazovnih ishoda, učitelj samostalno odabire pjesme - umjetničke/autorske, dječje i tradicijske.
Prilikom odabira pjesama, treba voditi računa o:
● zanimljivosti i atraktivnosti, ali i umjetničkoj vrijednosti pjesama
● interesima i dobi učenika te sukladno tome primjerenoj težini pjesama (opseg i struktura melodije, ritamske figure i kombinacije, prikladan tempo)
● jasnoći teksta i primjerenosti sadržaja
● interkulturnom načelu prema kojem će učenici upoznati pjesme različitih kultura, na različitim jezicima i narječjima, uz odgovarajuću etnomuzikološku obradu
SVIRANJE
Sviranje otvara mogućnost aktivnog sudjelovanja učenika u reprodukciji i interpretaciji jednostavnijih glazbenih djela. Za potrebe sviranja, učenici usvajaju simbole glazbenoga pisma. Aktivnosti sviranja mogu biti:
● sviranje metra i ritma
● sviranje melodije i/ili harmonijske pratnje
● glazbeno stvaralaštvo i ritamska/melodijska/harmonijska improvizacija
U skladu s interesima, sposobnostima i dobi učenika, sviranje se može realizirati na dječjem instrumentariju 6 ( Glazbene instrumente u prvom ciklusu mogu samostalno izraditi i sami učenici. Dječji instrumentarij podrazumijeva ritamske i melodijske udaraljke zadovoljavajuće kvalitete.) , korištenjem tijela kao instrumenta (tjeloglazba), na standardnim glazbalima te proizvodnjom zvuka na elektronskim instrumentima i/ili računalu.
GLAZBENE IGRE
Glazbene se igre na različite načine mogu primijeniti u svim odgojno-obrazovnim ciklusima. Postoje glazbene igre koje:
● uključuju pjevanje i/ili druge aktivnosti izvođenja glazbe
● pospješuju slušnu percepciju i pamćenje glazbe
● uz slušanje glazbe učenike potiču na ples i pokret
● uključuju glazbeno stvaralaštvo (uz moguću upotrebu IKT-a)
● služe kao sredstvo ponavljanja i utvrđivanja različitih „glazbenih znanja“
Glazbenim se igrama značajni glazbeni pojmovi i činjenice usvajaju nesvjesno i uz zabavu. Igre sa slušanjem doprinose pamćenju kvalitetnih i trajno vrijednih glazbenih djela i razvoju glazbenog ukusa. Kvalitetno osmišljene računalne glazbene igre pozitivno utječu na kognitivni, psihomotorni i afektivni razvoj učenika.
STVARALAŠTVO
Važno je istaknuti da se kreativne glazbene aktivnosti ne poistovjećuju isključivo sa stvaranjem glazbe u užem smislu te riječi. One uključuju zamišljanje (npr. gdje, kada i kako bi se mogla izvesti određena skladba), pretpostavljanje (npr. u kojim se smjerovima mogu razvijati određene vrste glazbe u budućnosti), planiranje (npr. osmišljavanje i organizacija glazbene izvedbe), predviđanje (npr. procjena mogućih prepreka u realizaciji glazbeno-umjetničkog projekta) i poboljšavanje (npr. prilagodba i promjena aktivnosti u skladu s postavljenim ciljevima).
INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKA TEHNOLOGIJA (IKT)
Aktualne potrebe učenika u 21. stoljeću upućuju na korištenje informacijsko-komunikacijske tehnologije. Učenje i poučavanje uz pomoć IKT-a uključuje rad s računalnim programima namijenjenim e-učenju; korištenje društvenih mreža; alate za uvježbavanje glazbenih znanja i vještina; izvođenje, skladanje, uređivanje, snimanje i improvizaciju; izradu prezentacijskih izvješća i naposljetku, povezivanje učenika, razreda, škola te lokalne zajednice. Digitalna tehnologija koristan je alat koji može nadopuniti redovnu nastavu, omogućiti dostupnost raznolikim glazbenim sadržajima te osuvremeniti cjelokupni proces učenja i poučavanja.
G. VREDNOVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA U NASTAVNOME PREDMETU GLAZBENA KULTURA I GLAZBENA UMJETNOST
G.1 SVRHA VREDNOVANJA U UČENJU I POUČAVANJU GLAZBE
Učenje i poučavanje glazbe ostvaruje se u ozračju koje potiče prirodnu sklonost svakog djeteta i mlade osobe za izražavanjem vlastitih ideja, osjećaja i stavova. Uloga glazbe u afektivnom, psihomotornom, spoznajnom, estetskom i psihosocijalnom razvoju, ostvaruje se aktivnim glazbenim iskustvom , usklađenim s razvojnim mogućnostima i interesima učenika. Vrednovanje ostvarene razine odgojno-obrazovnih ishoda u učenju i poučavanju glazbe provodi se isključivo zbog dobrobiti učenika . Učenici su središte odgojno-obrazovnog procesa i oni u pravilu vole glazbu i žele se njome baviti na različite načine. Praćenje i vrednovanje učenika sastavni je dio svakoga nastavnog sata glazbe i treba se odvijati prirodno, ne stvarajući stresnu situaciju za učenike. Vrednovanje treba biti usko povezano, usklađeno te istovremeno osmišljeno i planirano s učenjem i poučavanjem.
DIJAGNOSTIČKO VREDNOVANJE
Na početku svake godine/ciklusa/razine odgoja i obrazovanja, od iznimne je važnosti dijagnosticirati inicijalnu sliku o sposobnostima i vještinama učenika te njihovim interesima, navikama i preferencijama. Prema inicijalnim procjenama, kontinuirano će se i sustavno nadograđivati proces učenja i poučavanja te pomno pratiti individualni i skupni napredak učenika. Sa svrhom planiranja optimalnog procesa učenja i poučavanja, posebna se pažnja usmjerava prema različitim početnim iskustvima učenika te tempu i mogućnostima razvoja glazbenih i generičkih kompetencija.
FORMATIVNO VREDNOVANJE
U učenju i poučavanju glazbe, temeljno načelo vrednovanja odgojno-obrazovnih ishoda je kontinuirano praćenje procesa razvoja znanja, vještina, sposobnosti i stavova učenika.
U planiranju, organizaciji i izvedbi raznovrsnih glazbenih aktivnosti , proces je važniji od krajnjeg rezultata. Prati se i vrednuje angažiranost učenika u određenim glazbenim aktivnostima poput pjevanja i sviranja, a ne glazbene sposobnosti. U ovakvim će se aktivnostima učenike u pravilu pratiti grupno, a učenike s posebno izraženim sposobnostima i interesom nastavnik može vrednovati i prilikom samostalne glazbene izvedbe. Formativni se pristup zadržava kao princip u vrednovanju ishoda u cijeloj odgojno-obrazovnoj vertikali, pri čemu se potiče učenikovo slobodno i neopterećeno traganje za optimalnim glazbenim ili s glazbom povezanim izrazom. Već samim sudjelovanjem u aktivnostima izražavanja, izvođenja i stvaranja, učenici stječu glazbene sposobnosti/vještine i razvijaju glazbeni senzibilitet pa se usvojenost većine odgojno-obrazovnih ishoda ne provjerava na kraju godine (sumativnim vrednovanjem).
KRITERIJSKO VREDNOVANJE
U predmetima Glazbena kultura i glazbena umjetnost prednost se daje kriterijskom vrednovanju . To znači da će učitelj pojedinog učenika vrednovati prema unaprijed definiranim kriterijima, orijentirajući se pomoću razina usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda.
Ne preporuča se normativno vrednovanje , koje podrazumijeva uspoređivanje postignuća pojedinoga učenika s postignućima ostalih učenika.
G.2 PRISTUPI VREDNOVANJU U PREDMETIMA GLAZBENA KULTURA / UMJETNOST
Temeljni pristupi vrednovanja koji su prisutni u svim domenama predmeta su:
a. Vrednovanje za učenje
b. Vrednovanje kao učenje
c. Vrednovanje naučenoga
G.2.1 VREDNOVANJE ZA UČENJE
Ovaj se pristup vrednovanju u nastavi glazbe odvija za vrijeme sâmoga procesa učenja i poučavanja i ima višestruku ulogu:
● kvalitativna povratna informacija učenicima o razini usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda (znanja, vještina i stavova)
● razmjena iskustava o procesima učenja i usvojenosti znanja i vještina, u odnosu na postavljena očekivanja
● motivacija učenicima za poboljšanje učenja, ali i nastavnicima za unaprjeđenje i planiranje budućeg učenja i poučavanja
Kvalitativne povratne informacije bit će motivacija učenicima u poboljšanju učenja i posebno će biti od pomoći u razumijevanju sljedećih procesa:
1. razvoj strategija za slušanje glazbe , kao alata za uspješnu analizu glazbe, kritički pristup glazbenom djelu i estetski doživljaj
2. razvoj vlastitih glazbenih sposobnosti i vještina , koji uključuje prikladan i optimalan odabir glazbenih aktivnosti koje bi pospješile taj razvoj
3. razvoj metakognitivnih vještina , kao alata za povezivanje slušnoga iskustva i različitih glazbenih i ostalih znanja
Tehnike prikupljanja podataka kod vrednovanja za učenje su: - praćenje, promatranje i bilježenje učeničkih aktivnosti - opažanje učenika prilikom skupnoga ili individualnog rada - razgovor s učenikom |
Vrednovanje za učenje ne rezultira ocjenom, već razmjenom informacija o učenju i rezultatima učenja.
G.2.2 VREDNOVANJE KAO UČENJE
Vrednovanje kao učenje jest pristup vrednovanju koji se temelji na ideji da učenici vrednovanjem uče, stoga nužno podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja uz stalnu podršku učitelja. Vrednovanje kao učenje učenike potiče na praćenje, refleksiju i samovrednovanje vlastitog učenja. Kritičnost prema aktivnostima i rezultatima vlastitoga rada u svim domenama, podrazumijeva odgovoran odnos prema obvezama i pozitivno utječe na intrinzičnu motivaciju učenika. Samovrednovanje treba poticati od najranijih dana, usmjeravajući učenike na argumentirano iskazivanje zadovoljstva ili nezadovoljstva učinjenim odnosno naučenim, a sukladno iskazanom planirati poboljšanja. Navedeni postupci posebno su vrijedni i učinkoviti u razvoju kreativnosti u aktivnostima izražavanja, izvođenja i stvaranja. Uz ohrabrivanje i poticanje učenika u razvoju kompetencija, potrebno je mudro koristiti mnoštvo prilika za učenje na pogreškama. Sloboda koja raste uz spoznaju kako se može pogriješiti otvara put samoostvarenju učenika i oslobađanju njegovih kreativnih potencijala. Uz samoanalizu i samovrednovanje, učenici će procjenjivati rad i napredak drugih učenika i vrednovati skupne glazbene aktivnosti.
U svrhu estetskog odgoja učenika i oblikovanja vrijednosnih kriterija, od iznimne je važnosti naučiti vrednovati glazbeno djelo kao umjetnički proces (glazbenu izvedbu) i proizvod (glazbeno djelo trajne umjetničke vrijednosti).
Vrednovanje kao učenje u učenju i poučavanju glazbe odnosi se na: ● samoanalizu i samovrednovanje procesa razvoja vlastitih generičkih i glazbenih kompetencija ● samoprocjenu vlastitog uspjeha prilikom izražavanja, izvođenja ili stvaranja ● procjenu izražavanja/izvođenja/stvaranja kod drugih učenika ● vrednovanje izražavanja/izvođenja/stvaranja kao skupne glazbene aktivnosti, gdje će vrednovanje uključivati planiranje i organizaciju aktivnosti, realizaciju aktivnosti (proces) i predstavljanje aktivnosti (rezultat) ● kritičko vrednovanje glazbenog djela, uz primjenu utvrđenih estetskih kriterija ● vrednovanje izvedbe glazbenog djela doživljenog u autentičnom, prilagođenom ili virtualnom okružju, koje uključuje vrednovanje originalnosti izvedbe, primjerenosti izvedbe određenom kontekstu (mjestu i publici) te prihvaćanje djela od strane publike |
G.2.3 VREDNOVANJE NAUČENOGA
Vrednovanje naučenoga jest sumativno vrednovanje kojemu je svrha procjena usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda nakon određenoga (kraćega ili dužega) razdoblja učenja i poučavanja. Provodi se periodično, nakon određene nastavne cjeline, odnosno obrazovnog razdoblja.
Vrednovanje usvojenih znanja, vještina i stavova u nastavi glazbe, usklađuje se s definiranim odgojno-obrazovnim ishodima kurikuluma predmeta Glazbena kultura/Glazbena umjetnost, razradom ključnih sadržaja ishoda te različitim razinama usvojenosti (zadovoljavajuća, dobra, vrlo dobra i iznimna). Međutim, razine usvojenosti se ne smiju protumačiti kao brojčane ocjene . One su određene tako da opisuju postignuća učenika na kraju školske godine pa ih učitelji neće moći izravno primijeniti u svakome pojedinom vrednovanju. To se posebno odnosi na odgojno-obrazovne ishode vezane uz poznavanje glazbe (A domena) te pjevanje i ostale aktivnosti (B domena) gdje će se naglasak staviti na sustavno praćenje učenika tijekom godine, bez sumativne procjene na kraju određene nastavne cjeline/razdoblja.
Razine usvojenosti u svim odgojno-obrazovnim ciklusima su:
a. putokaz za kvalitativno opisivanje postignuća učenika
b. orijentir za izradu kriterija vrednovanja koje će učitelji odrediti samostalno
Tehnike prikupljanja podataka u svrhu vrednovanja naučenoga su: - različiti usmeni i pisani oblici provjere - samostalni radovi učenika - bilješke o praćenju učeničkih aktivnosti |
ELEMENTI VREDNOVANJA
Obvezni elementi vrednovanja koji rezultiraju opisnom i/ili brojčanom ocjenom su:
1. Slušanje glazbe
2. Aktivnosti u učenju glazbe
3. Razumijevanje glazbe u kontekstu
Elementi vrednovanja su usklađeni s jasno određenim odgojno-obrazovnim ishodima za svaku godinu učenja (tablica 4).
Tablica 4: Elementi vrednovanja u predmetima Glazbena kultura/Glazbena umjetnost
SLUŠANJE GLAZBE |
AKTIVNOSTI U UČENJU GLAZBE
|
RAZUMIJEVANJE GLAZBE U KONTEKSTU |
Opažanje, razlikovanje i analiza glazbeno-izražajnih sastavnica (ovisno o dobi učenika i razredu/ ciklusu/razini): - tempo-metar-ritam - visina tona, melodija - dinamika - boja/izvođači - organizacija (oblik i vrsta) - tekstura (slog) |
Izražavanje, izvođenje i stvaranje: - uključenost učenika u realizaciju skupnih glazbenih aktivnosti - individualna glazbena aktivnost učenika (ne ocjenjuje se kao vještina) |
Razumijevanje: - obilježja različitih vrsta glazbe -obilježja hrvatske tradicijske glazbe, europske glazbe i glazbi svijeta - međusobnih utjecaja različitih vrsta glazbe - razvoja glazbene umjetnosti kroz povijest Povezivanje : - glazbe s ostalim umjetnostima (predmet Glazbena umjetnost) - glazbe sa znanošću, tehnologijom i medijima (predmet Glazbena umjetnost) |
Slušno identificiranje obilježja: - različitih vrsta glazbe - različitih glazbeno-stilskih razdoblja, pravaca i žanrova
|
Sudjelovanje u glazbeno-kulturnom životu škole i zajednice. Samostalno istraživanje glazbe pomoću različitih izvora. |
Osobni osvrt na doživljaj glazbe u autentičnom, prilagođenom ili virtualnom okružju (u pisanom ili usmenom obliku). |
Poznavanje glazbe prisutno je u svim predmetnim domenama jer se glazba neće upoznati isključivo aktivnošću slušanja, nego i njezinim izvođenjem te doživljavanjem u određenom kontekstu. Poznavanje glazbe će se formativno pratiti i vrednovati tijekom čitave nastavne godine. Međutim, navođenje naziva skladbi i imena skladatelja se neće sumativno provjeravati i brojčano ocjenjivati jer se naglasak stavlja na dubinu poznavanja skladbe.
Poznavanje činjenica i definicija nema nikakvu značajniju vrijednost, ukoliko se ne može praktično primijeniti u analizi glazbenog djela.
Potrebno je i neophodno naglasiti koji se elementi u nastavi glazbe neće ocjenjivati brojčano :
- poznavanje notnoga pisma
- razina glazbene izvedbe (vještina pjevanja/sviranja)
- verbalne informacije o glazbi koje nisu povezane sa slušnim iskustvom učenika (npr. životopisi skladatelja)
Učenike koji su u određenim aktivnostima postigli visoku kvalitetu, može se vrednovati brojčanom ocjenom i potaknuti za daljnji napredak.
IZVJEŠĆIVANJE
Svrha izvješćivanja je pravodobna, jasna i precizna povratna informacija učenicima, roditeljima i učiteljima o postignućima u tri postojeće predmetne domene, ali i u napredovanju u razvoju socijalnih, komunikacijskih i metakognitivnih vještina. S učenicima je nužno je izgraditi klimu suradništva i povjerenja, kako bi slobodno razgovarati o vlastitim postignućima te bili motivirani za daljnje učenje.
U prvome odgojno-obrazovnom ciklusu nema brojčanih ocjena i koriste se kvalitativni opisivači postignuća:
- potrebna podrška u ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda
- ostvareni odgojno-obrazovni ishodi
- iznimno ostvareni odgojno-obrazovni ishodi
U drugome odgojno-obrazovnom ciklusu se uz kvalitativne opise uvode brojčane ocjene i koristi se postojeća ljestvica školskih ocjena od pet stupnjeva (1 - nedovoljan, 2 - dovoljan, 3 - dobar, 4 - vrlo dobar i 5 - odličan).
U trećemu, četvrtom i petom odgojno-obrazovnom ciklusu određuju se zaključne brojčane ocjene. Uz usvojenost specifičnih glazbenih kompetencija, učitelj daje procjenu određenih elemenata generičkih kompetencija:
- odgovornost
- samostalnost i samoinicijativnost
- komunikacija i suradnja
DONOŠENJE ZAKLJUČNE (PR)OCJENE
Zaključna (pr)ocjena ne bi trebala biti aritmetička sredina pojedinačnih ocjena prikupljenih iz pristupa vrednovanja naučenoga. Ona treba odražavati ono što je učenik dominantno pokazao vrednovanjem naučenoga u pojedinim elementima, ali u određenoj mjeri treba uvažiti i pokazatelje o učenikovu učenju i napredovanju prikupljene drugim pristupima vrednovanja (vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje).
Zaključna (pr)ocjena postignuća učenika u učenju i poučavanju glazbe proizlazi iz jasno određenih i razrađenih odgojno-obrazovnih ishoda. Davanje važnosti pojedinoj domeni u donošenju zaključne (pr)ocjene treba biti u suglasju sa zastupljenošću domena u učenju i poučavanju glazbe kroz odgojno-obrazovnu vertikalu. Izraženost domena u pojedinim ciklusima prilikom donošenja zaključne (pr)ocjene može se okvirno prikazati (tablica x), ali ne i odrediti točnim postotcima/ponderima, s obzirom na prirodu sâme glazbe, pa tako i nastavnog predmeta Glazbena kultura/Glazbena umjetnost (tablica 5).
U prvom odgojno-obrazovnom ciklusu i većem dijelu drugog odgojno-obrazovnog ciklusa, naglasak je stavljen na domenu Izražavanje glazbom i uz glazbu, s tim da će se glazbene aktivnosti (pr)ocjenjivati kroz uključenost i motiviranost učenika, a ne kao glazbeno-izvođačke i/ili stvaralačke vještine. Slušanje glazbe je u ranijim ciklusima priprema za opažanje i razlikovanje složenijih glazbeno-izražajnih sastavnica i značajki, a Glazba u kontekstu će se upoznavati na temelju slušanja i aktivnog muziciranja. Ove će domene u prvom ciklusu imati manji udio u donošenju zaključne (pr)ocjene.
Prelaskom iz drugoga u treći odgojno-obrazovni ciklus, naglasak se s domene Izražavanje glazbom i uz glazbu postupno prenosi na domenu Slušanje i upoznavanje glazbe. Dob učenika u trećem odgojno-obrazovnom ciklusu optimalna je za doživljaj, analizu i razumijevanje glazbenih djela putem slušnog opažanja i razlikovanja značajki tona, izvođača i načina izvođenja te oblikovnih struktura.
U četvrtom i petom ciklusu, naglasak se stavlja na komplementarnost domena Slušanje i upoznavanje glazbe i Glazba u kontekstu. Različite se glazbene aktivnosti u okviru domene Izražavanje glazbom i uz glazbu ostvaruju prema sklonostima i sposobnostima učenika i ne moraju ulaziti u zaključnu (pr)ocjenu.
Tablica 5: Zastupljenost domena u određivanju zaključne (pr)ocjene
A - Slušanje i upoznavanje glazbe
B - Izražavanje glazbom i uz glazbu
C - Glazba u kontekstu
|
1. ciklus |
|
2. ciklus |
|
|
3. ciklus |
|
|
4. i 5. ciklus |
|
H. DODATAK 1
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, RAZRADA ISHODA I RAZINE USVOJENOSTI PO DOMENAMA PREDMETA
na kraju 1. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena kultura, učenik: |
||||||
domena a: slušanje i upoznavanje glazbe |
||||||
odgojno-obrazovni ishod |
razrada ishoda |
razina usvojenosti |
||||
zadovoljavajuća |
dobra |
vrlo dobra |
iznimna |
|||
a 1. 1.
|
POZNAJE ODREĐENI BROJ SKLADBI |
Poznaje određeni broj kraćih skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna, glazba iz animiranih filmova). |
Poznaje određeni broj kraćih skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna, glazba iz animiranih filmova). |
|||
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- učenik poznaje 3 -10 skladbi
- za realizaciju ishoda A 1.1 obvezno je cjelovito slušanje , a preporuča se i višekratno (ne nužno uzastopno) slušanje - višekratnim slušanjem učitelj će poticati učenika na zapamćivanje skladbe (dijela ili cjelovite skladbe), imena skladatelja i naziva skladbe - nisu raspisane razine usvojenosti, jer ih učenici neće ravnomjerno postići kod svih skladbi - učitelj će tijekom godine na različite načine pratiti ostvarenje ishoda (preporučaju se formativni oblici praćenja) - učitelj će ustrajnim i kontinuiranim radom poticati učenike na što višu razinu poznavanja glazbenih djela
- poznavanje glazbe se usložnjava na sljedeći način: a) slušno prepoznavanje (zvuči poznato) b) prepoznavanje naziva skladbe iz nekoliko ponuđenih odgovora (može se realizirati kao igra ili kviz) c) navođenje isključivo naziva skladbe ili imena skladatelja d) navođenje imena skladatelja i naziva skladbe e) navođenje imena skladatelja i naziva skladbe te pripadnost određenoj vrsti glazbe (klasična, tradicijska, popularna)
Odabir glazbenih djela: - učitelj samostalno odabire glazbena djela za slušanje, primjerena dobi učenika - odabirom glazbenih djela trebaju se realizirati svi navedeni odgojno-obrazovni ishodi u određenoj godini učenja
|
||||||
a 1. 2
|
TEMELJEM SLUŠANJA, RAZLIKUJE POJEDINE GLAZBENO-IZRAŽAJNE SASTAVNICE.
|
Temeljem slušanja, razlikuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice: - metar/dobe - tempo - visina tona - dinamika - boja/izvođači |
Opaža pojedine glazbeno-izražajne sastavnice. |
Razlikuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice. |
Opisuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice.
|
Uspoređuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice (unutar iste skladbe, u različitim skladbama). |
Preporuka za ostvarenje ishoda: - učenik pljeskanjem ili koračanjem tijekom slušanja označava metar/dobe - učenik prepoznaje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice (uz pomoć učitelja / uz poticaj učitelja / samostalno), s naglaskom na kontrastna obilježja: a. tempo - brzo, polagano b. visina tona - visoko, duboko c. dinamika - glasno, tiho d. boja/izvođači - jedan, više (uz neobvezno prepoznavanje pojedinih glazbala i pjevačkih glasova)
Napomena: nije potrebno korištenje stručne terminologije.
|
domena b: izražavanje glazbom i uz glazbu |
||||||
odgojno-obrazovni ishod |
razrada ishoda |
razina usvojenosti |
||||
zadovoljavajuća |
dobra |
vrlo dobra |
iznimna |
|||
b 1. 1 . |
SUDJELUJE U ZAJEDNIČKOJ IZVEDBI GLAZBE.
|
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi glazbe, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu. |
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi uz poticaj učitelja. |
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi te opisuje zajedničku izvedbu.
|
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, nastoji uskladiti vlastitu izvedbu s izvedbama drugih te vrednuje zajedničku izvedbu. |
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu. |
b 1. 2 . |
PJEVA/ IZVODI PJESME I BROJALICE.
|
Pjeva/izvodi pjesme i brojalice te pritom uvažava glazbeno-izražajne sastavnice. |
Uz pomoć učitelja pjeva/izvodi pjesme i brojalice. |
Pjeva/izvodi pjesme i brojalice. |
Pjeva/izvodi pjesme i brojalice te pritom djelomično uvažava glazbeno-izražajne sastavnice. |
Pjeva/izvodi pjesme i brojalice te pritom uvažava glazbeno-izražajne sastavnice. |
Preporuke za ostvarenje ishoda:
- pjeva/izvodi najmanje 10 pjesama/brojalica tijekom godine - učitelj potiče pjevanje/izvođenje određenog broja pjesama/brojalica napamet (prema sposobnostima i interesu učenika) - učitelj odabire pjesme primjerenoga opsega, s osnovnim ritamskim vrijednostima i pauzama - učenik uvažava sljedeće glazbeno-izražajne sastavnice: metar/dobe (dvodobna, trodobna), tempo (umjeren, spor), dinamika (glasno, tiho)
|
||||||
b 1. 3 . |
IZVODI GLAZBENE IGRE UZ PJEVANJE, SLUŠANJE GLAZBE I POKRET UZ GLAZBU. |
Izvodi glazbene igre uz pjevanje, s tonovima/melodijama /ritmovima, uz slušanje glazbe te prati glazbu pokretom, a pritom opaža e uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.
|
Uz pomoć učitelja izvodi glazbene igre s pjevanjem, s tonovima/melodijama/ritmovima, uz slušanje glazbe i prati pokretom pjesme i skladbe. |
Izvodi glazbene igre s pjevanjem, s tonovima/melodijama/ritmovima, uz slušanje glazbe i prati pokretom pjesme i skladbe. |
Izvodi glazbene igre s pjevanjem, s tonovima/melodijama/ritmovima, uz slušanje glazbe i prati pokretom pjesme i skladbe te pritom djelomično uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.
|
Izvodi glazbene igre s pjevanjem, s tonovima/melodijama/ritmovima, uz slušanje glazbe i prati pokretom pjesme i skladbe te pritom uvažava glazbeno-izražajne sastavnice. |
b 1. 4 . |
STVARA/IMPROVIZIRA MELODIJSKE I RITAMSKE CJELINE TE SVIRA UZ PJESME/BROJALICE KOJE IZVODI. |
Stvara/improvizira melodijske i ritamske cjeline pjevanjem, pokretom, pljeskanjem, lupkanjem, koračanjem i/ili udaraljkama. Svira na udaraljkama ili tjeloglazbom uz pjesme/brojalice koje pjeva/izvodi.
|
Stvara/improvizira melodijske i ritamske cjeline pjevanjem, pokretom, pljeskanjem, lupkanjem, koračanjem i/ili udaraljkama.
Svira na udaraljkama (dječji instrumentarij) ili tjeloglazbom uz pjesme/brojalice koje pjeva/izvodi.
|
domena c: glazba u kontekstu |
||||||
odgojno-obrazovni ishod |
razrada ishoda |
razina usvojenosti |
||||
zadovoljavajuća |
dobra |
vrlo dobra |
iznimna |
|||
c 1. 1.
|
UPOZNAJE GLAZBU U AUTENTIČNOM, PRILAGOĐENOM I VIRTUALNOM OKRUŽJU. |
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju, posjećujući najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj. |
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju, posjećujući najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj. |
|||
c 1. 2. |
ISKAZUJE DOŽIVLJAJ GLAZBE. |
Iskazuje doživljaj glazbe riječima, plesom/pokretom ili likovnim izrazom. |
Iskazuje doživljaj glazbe riječima, plesom/pokretom ili likovnim izrazom. |
|||
c 1. 3. |
NA OSNOVU SLUŠANJA GLAZBE I AKTIVNOG MUZICIRANJA PREPOZNAJE RAZLIČITE ULOGE GLAZBE
|
Na osnovu slušanja glazbe i aktivnog muziciranja prepoznaje različite uloge glazbe (svečana glazba, glazba za ples i sl.). |
Na osnovu slušanja glazbe i aktivnog muziciranja prepoznaje različite uloge glazbe (svečana glazba, glazba za ples i sl.).
|
na kraju 2. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena kultura, učenik: |
||||||
domena a: slušanje i upoznavanje glazbe |
||||||
odgojno-obrazovni ishod |
razrada ishoda |
razina usvojenosti |
||||
zadovoljavajuća |
dobra |
vrlo dobra |
iznimna |
|||
a 2. 1 |
POZNAJE ODREĐENI BROJ SKLADBI |
Poznaje određeni broj kraćih skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, filmska , popularna)
|
Poznaje određeni broj kraćih skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, filmska , popularna) |
|||
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- učenik poznaje 3 - 10 skladbi
- za realizaciju ishoda A 2.1 obvezno je cjelovito slušanje , a preporuča se i višekratno (ne nužno uzastopno) slušanje - višekratnim slušanjem učitelj će poticati učenika na zapamćivanje skladbe (dijela ili cjelovite skladbe), imena skladatelja i naziva skladbe - nisu raspisane razine usvojenosti, jer ih učenici neće ravnomjerno postići kod svih skladbi - učitelj će tijekom godine na različite načine pratiti ostvarenje ishoda (preporučaju se formativni oblici praćenja) - učitelj će ustrajnim i kontinuiranim radom poticati učenike na što višu razinu poznavanja glazbenih djela
- poznavanje glazbe se usložnjava na sljedeći način: a) slušno prepoznavanje (zvuči poznato) b) prepoznavanje naziva skladbe iz nekoliko ponuđenih odgovora (može se realizirati kao igra ili kviz) c) navođenje isključivo naziva skladbe ili imena skladatelja d) navođenje imena skladatelja i naziva skladbe e) navođenje imena skladatelja i naziva skladbe te pripadnost određenoj vrsti glazbe (klasična, tradicijska, popularna)
Odabir glazbenih djela: - učitelj samostalno odabire glazbena djela za slušanje, primjerena dobi učenika - odabirom glazbenih djela trebaju se realizirati svi navedeni odgojno-obrazovni ishodi u određenoj godini učenja
|
||||||
a 2. 2 |
TEMELJEM SLUŠANJA, RAZLIKUJE POJEDINE GLAZBENO-IZRAŽAJNE SASTAVNICE.
|
Temeljem slušanja, razlikuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice: - metar/dobe - tempo - visina tona - melodija - dinamika - boja/izvođači |
Opaža pojedine glazbeno-izražajne sastavnice. |
Razlikuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice. |
Opisuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice.
|
Uspoređuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice (unutar iste skladbe, u različitim skladbama). |
Preporuka za ostvarenje ishoda: - učenik pljeskanjem ili koračanjem tijekom slušanja označava metar/dobe - učenik prepoznaje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice (uz pomoć učitelja / uz poticaj učitelja / samostalno), s naglaskom na kontrastna obilježja: a. tempo - brzo, umjereno, polagano b. visina tona - visoko, srednje, duboko c. melodija - uzlazna, silazna d. dinamika - glasno, srednje glasno, tiho e. boja/izvođači - jedan, više (uz neobvezno prepoznavanje pojedinih glazbala i pjevačkih glasova)
Napomena: nije potrebno korištenje stručne terminologije.
|
domena b: izražavanje glazbom i uz glazbu |
|||||||
odgojno-obrazovni ishod |
razrada ishoda |
razina usvojenosti |
|||||
zadovoljavajuća |
dobra |
vrlo dobra |
iznimna |
||||
b 2. 1. |
SUDJELUJE U ZAJEDNIČKOJ IZVEDBI GLAZBE.
|
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu. |
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi uz poticaj učitelja. |
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi te opisuje zajedničku izvedbu |
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, nastoji uskladiti vlastitu izvedbu s izvedbama drugih te vrednuje zajedničku izvedbu. |
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu. |
|
b 2. 2. |
PJEVA/ IZVODI PJESME I BROJALICE.
|
Pjeva/izvodi pjesme i brojalice te pritom uvažava glazbeno-izražajne sastavnice. |
Uz pomoć učitelja pjeva/izvodi pjesme i brojalice. |
Pjeva/izvodi pjesme i brojalice. |
Pjeva/izvodi pjesme i brojalice te pritom djelomično uvažava glazbeno-izražajne sastavnice. |
Pjeva/izvodi pjesme i brojalice te pritom uvažava glazbeno-izražajne sastavnice. |
|
Preporuke za ostvarenje ishoda:
- učenik pjeva/izvodi najmanje 10 pjesama/brojalica tijekom godine - učitelj potiče pjevanje/izvođenje određenog broja pjesama/brojalica napamet (prema sposobnostima i interesima učenika) - učitelj odabire pjesme primjerenoga opsega, s osnovnim ritamskim vrijednostima i pauzama - učenik uvažava sljedeće glazbeno-izražajne sastavnice: metar/dobe (dvodobna, trodobna), tempo (brz, umjeren, spor), dinamika (glasno, srednje glasno, tiho)
|
|||||||
b 2. 3. |
IZVODI GLAZBENE IGRE UZ PJEVANJE, SLUŠANJE GLAZBE I POKRET UZ GLAZBU. |
Izvodi glazbene igre uz pjevanje, s tonovima/melodijama /ritmovima, uz slušanje glazbe te prati glazbu pokretom, a pritom opaža e uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.
|
Uz pomoć učitelja izvodi glazbene igre s pjevanjem, s tonovima/melodijama/ritmovima, uz slušanje glazbe i prati pokretom pjesme i skladbe. |
Izvodi glazbene igre s pjevanjem, s tonovima/melodijama/ritmovima, uz slušanje glazbe i prati pokretom pjesme i skladbe. |
Izvodi glazbene igre s pjevanjem, s tonovima/melodijama/ritmovima, uz slušanje glazbe i prati pokretom pjesme i skladbe te pritom djelomično uvažava glazbeno-izražajne sastavnice. |
Izvodi glazbene igre s pjevanjem, s tonovima/melodijama/ritmovima, uz slušanje glazbe i prati pokretom pjesme i skladbe te pritom uvažava glazbeno-izražajne sastavnice. |
|
b 2. 4. |
STVARA/ IMPROVIZIRA MELODIJSKE I RITAMSKE CJELINE TE SVIRA UZ PJESME/ BROJALICE KOJE IZVODI. |
Stvara/improvizira melodijske i ritamske cjeline pjevanjem, pokretom, pljeskanjem, lupkanjem, koračanjem i/ili udaraljkama Svira na udaraljkama ili tjeloglazbom uz pjesme/brojalice koje pjeva/izvodi.
|
Stvara/improvizira melodijske/ritamske cjeline pjevanjem, pokretom, tjeloglazbom i/ili udaraljkama izražavajući svoj doživljaj glazbe.
Svira na udaraljkama (dječji instrumentarij) ili tjeloglazbom uz pjesme/brojalice koje pjeva/izvodi. |
domena c: glazba u kontekstu |
||||||
odgojno-obrazovni ishod |
razrada ishoda |
razina usvojenosti |
||||
zadovoljavajuća |
dobra |
vrlo dobra |
iznimna |
|||
c 2. 1. |
UPOZNAJE GLAZBU U AUTENTIČNOM, PRILAGOĐENOM I VIRTUALNOM OKRUŽJU |
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju, posjećujući najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj. |
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju, posjećujući najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj.
Napomena: učenik može posjetiti glazbenu školu i upoznati glazbala koja može učiti. |
|||
c 2. 2. |
ISKAZUJE DOŽIVLJAJ GLAZBE |
Iskazuje doživljaj glazbe riječima, plesom/pokretom ili likovnim izrazom. |
Iskazuje doživljaj glazbe riječima, plesom/pokretom ili likovnim izrazom. |
|||
c 2. 3. |
NA OSNOVU SLUŠANJA GLAZBE I AKTIVNOG MUZICIRANJA PREPOZNAJE RAZLIČITE ULOGE GLAZBE
|
Na osnovu slušanja glazbe i aktivnog muziciranja prepoznaje različite uloge glazbe (svečana glazba, glazba za ples i sl.). |
Na osnovu slušanja glazbe i aktivnog muziciranja prepoznaje različite uloge glazbe (svečana glazba, glazba za ples i sl.).
|
na kraju 3. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena kultura, učenik: |
||||||
domena a: slušanje i upoznavanje glazbe |
||||||
odgojno-obrazovni ishod |
razrada ishoda |
razina usvojenosti |
||||
zadovoljavajuća |
dobra |
vrlo dobra |
iznimna |
|||
a 3.1.
|
POZNAJE ODREĐENI BROJ SKLADBI. |
Poznaje određeni broj kraćih skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, filmska, jazz, popularna).
|
Poznaje određeni broj kraćih skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, filmska, jazz, popularna). |
|||
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- učenik poznaje 3 - 10 skladbi - - za realizaciju ishoda A 3.1 obvezno je cjelovito slušanje , a preporuča se i višekratno (ne nužno uzastopno) slušanje - višekratnim slušanjem učitelj će poticati učenika na zapamćivanje skladbe (dijela ili cjelovite skladbe), imena skladatelja i naziva skladbe - ovaj se ishod ne vrednuje brojčanom ocjenom - nisu raspisane razine usvojenosti, jer ih učenici neće ravnomjerno postići kod svih skladbi - učitelj će tijekom godine na različite načine pratiti ostvarenje ishoda (preporučaju se formativni oblici praćenja)
- učitelj će ustrajnim i kontinuiranim radom poticati učenike na što višu razinu poznavanja glazbenih djela
- poznavanje glazbe se usložnjava na sljedeći način: a. slušno prepoznavanje (zvuči poznato) b. prepoznavanje naziva skladbe iz nekoliko ponuđenih odgovora (može se realizirati kao igra ili kviz) c. navođenje isključivo naziva skladbe ili imena skladatelja d. navođenje imena skladatelja i naziva skladbe e. navođenje imena skladatelja i naziva skladbe te pripadnost određenoj vrsti glazbe (klasična, tradicijska, popularna)
Odabir glazbenih djela: - učitelj samostalno odabire glazbena djela za slušanje, primjerena dobi učenika - odabirom glazbenih djela trebaju se realizirati svi navedeni odgojno-obrazovni ishodi u određenoj godini učenja
|
||||||
a 3.2.
|
TEMELJEM SLUŠANJA, RAZLIKUJE POJEDINE GLAZBENO-IZRAŽAJNE SASTAVNICE.
|
Temeljem slušanja, razlikuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice: - metar/dobe - tempo - visina tona - melodija - dinamika - boja/izvođači - oblik |
Opaža pojedine glazbeno-izražajne sastavnice. |
Razlikuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice. |
Opisuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice.
|
Uspoređuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice (unutar iste skladbe, u različitim skladbama). |
Preporuka za ostvarenje ishoda: - učenik pljeskanjem ili koračanjem tijekom slušanja označava metar/dobe te prepoznaje dvodobnost i trodobnost - učenik prepoznaje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice (uz pomoć učitelja / uz poticaj učitelja / samostalno), s naglaskom na kontrastna obilježja: a. tempo - brzo, umjereno, polagano b. visina tona - visoko, srednje, duboko c. melodija - uzlazna, silazna, pjevna d. dinamika - glasno, srednje glasno, srednje tiho, tiho; postupno glasnije, postupno tiše e. boja/izvođači - jedan, više (uz neobvezno prepoznavanje pojedinih glazbala i pjevačkih glasova) f. oblik - isto, različito (dijelovi pjesme/skladbe)
Napomena: nije potrebno korištenje stručne terminologije.
|
domena c: glazba u kontekstu |
|||||||||
odgojno-obrazovni ishod |
razrada ishoda |
razina usvojenosti |
|||||||
zadovoljavajuća |
dobra |
vrlo dobra |
iznimna |
||||||
c 3. 1. |
UPOZNAJE GLAZBU U AUTENTIČNOM, PRILAGOĐENOM I VIRTUALNOM OKRUŽJU TE RAZLIKUJE PRIMJERENO I NEPRIMJERENO PONAŠANJE PUBLIKE. |
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju, posjećujući najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj te razlikuje primjereno i neprimjereno ponašanje publike. |
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju: - posjećuje najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj - razlikuje primjereno od neprimjerenoga ponašanja publike |
||||||
c 3. 2. |
ISKAZUJE DOŽIVLJAJ GLAZBE. |
Iskazuje doživljaj glazbe riječima, plesom/pokretom ili likovnim izrazom. |
Iskazuje doživljaj glazbe riječima, plesom/pokretom ili likovnim izrazom. |
||||||
c 3. 3. |
NA OSNOVU SLUŠANJA GLAZBE I AKTIVNOG MUZICIRANJA PREPOZNAJE RAZLIČITE ULOGE GLAZBE.
|
Na osnovu slušanja glazbe i aktivnog muziciranja prepoznaje različite uloge glazbe (svečana glazba, glazba za ples i sl.) te razlikuje pojedine vrste glazbe .
|
Na osnovu slušanja glazbe i aktivnog muziciranja: - prepoznaje različite uloge glazbe (svečana glazba, glazba za ples i sl.) - razlikuje pojedine vrste pjesama (npr. autorska, tradicijska) i vrste glazbe (npr. klasična, popularna) |
na kraju 4. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena kultura, učenik: |
||||||
domena a: slušanje i upoznavanje glazbe |
||||||
odgojno-obrazovni ishod |
razrada ishoda |
razina usvojenosti |
||||
zadovoljavajuća |
dobra |
vrlo dobra |
iznimna |
|||
a 4. 1. |
POZNAJE ODREĐENI BROJ SKLADBI.
|
Poznaje određeni broj kraćih skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, jazz, popularna). |
Poznaje određeni broj kraćih skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, filmska, jazz, popularna). |
|||
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- učenik poznaje 3 - 10 skladbi - - za realizaciju ishoda A 4.1 obvezno je cjelovito slušanje , a preporuča se i višekratno (ne nužno uzastopno) slušanje - višekratnim slušanjem učitelj će poticati učenika na zapamćivanje skladbe (dijela ili cjelovite skladbe), imena skladatelja i naziva skladbe - ovaj se ishod ne vrednuje brojčanom ocjenom - nisu raspisane razine usvojenosti, jer ih učenici neće ravnomjerno postići kod svih skladbi - učitelj će tijekom godine na različite načine pratiti ostvarenje ishoda (preporučaju se formativni oblici praćenja) - učitelj će ustrajnim i kontinuiranim radom poticati učenike na što višu razinu poznavanja glazbenih djela
- poznavanje glazbe se usložnjava na sljedeći način: a. slušno prepoznavanje (zvuči poznato) b. prepoznavanje naziva skladbe iz nekoliko ponuđenih odgovora (može se realizirati kao igra ili kviz) c. navođenje isključivo naziva skladbe ili imena skladatelja d. navođenje imena skladatelja i naziva skladbe e. navođenje imena skladatelja i naziva skladbe te pripadnost određenoj vrsti glazbe (klasična, tradicijska, popularna)
Odabir glazbenih djela: - učitelj samostalno odabire glazbena djela za slušanje, primjerena dobi učenika - odabirom glazbenih djela trebaju se realizirati svi navedeni odgojno-obrazovni ishodi u određenoj godini učenja
|
||||||
a 4. 2. |
TEMELJEM SLUŠANJA, RAZLIKUJE POJEDINE GLAZBENO-IZRAŽAJNE SASTAVNICE, OSNOVNE SKUPINE GLAZBALA I PJEVAČKIH GLASOVA
|
Temeljem slušanja, razlikuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice: metar/dobe, tempo, visina tona, melodija, dinamika, boja/izvođači, oblik. Razlikuje osnovne skupine glazbala (glazbala s tipkama, glazbala sa žicama, puhačka glazbala i udaraljke). Razlikuje osnovne skupine pjevačkih glasova (dječji, ženski, muški). |
Opaža pojedine glazbeno-izražajne sastavnice i navodi osnovne skupine glazbala i pjevačkih glasova. |
Razlikuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice, osnovne skupine glazbala i pjevačkih glasova.
|
Opisuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice, osnovne skupine glazbala i pjevačkih glasova.
|
Uspoređuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice (unutar iste skladbe, u različitim skladbama), osnovne skupine glazbala i pjevačkih glasova.
|
Preporuka za ostvarenje ishoda: - učenik pljeskanjem ili koračanjem tijekom slušanja označava metar/dobe te prepoznaje dvodobnost i trodobnost - učenik prepoznaje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice (uz pomoć učitelja / uz poticaj učitelja / samostalno), s naglaskom na kontrastna obilježja: a. tempo - brzo, umjereno, polagano; postupno ubrzavanje, postupno usporavanje b. visina tona - visoko, srednje, duboko c. melodija - uzlazna, silazna, pjevna, postupna, skokovita d. dinamika - glasno, srednje glasno, srednje tiho, tiho; postupno glasnije, postupno tiše e. boja/izvođači - jedan, više (uz prepoznavanje pojedinih glazbala/skupina glazbala i pjevačkih glasova) f. oblik - dvodijelnost, trodijelnost
Napomena: - u 2. i 3. odgojno-obrazovnom ciklusu, učenici će postupno upoznavati talijanske oznake za tempo, dinamiku i način izvođenja (npr. allegro, andante, adagio; piano, pianissimo, mezzopiano, forte, fortissimo, mezzoforte, crescendo, decrescendo; cantabile itd.) - oznake se usvajaju bez nužnog zapamćivanja i verbaliziranja |
domena b: izražavanje glazbom i uz glazbu |
||||||
odgojno-obrazovni ishod |
razrada ishoda |
razina usvojenosti |
||||
zadovoljavajuća |
dobra |
vrlo dobra |
iznimna |
|||
b 4. 1. |
SUDJELUJE U ZAJEDNIČKOJ IZVEDBI GLAZBE.
|
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi glazbe, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih, pokazuje ustrajnost i koncentraciju, obogaćuje izvođenje novim izražajnim elementima te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu. |
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi uz poticaj učitelja. |
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi te vrednuje zajedničku izvedbu. |
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, nastoji uskladiti vlastitu izvedbu s izvedbama drugih te vrednuje zajedničku izvedbu. |
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu. |
b 4. 2. |
PJEVANJEM IZVODI AUTORSKE I TRADICIJSKE PJESME IZ HRVATSKE I IZ SVIJETA. |
Pjevanjem izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta, uvažava pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam, tekst, glazbeno-izražajne sastavnice
|
Uz pomoć učitelja pjeva/izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta. |
Pjeva/izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta te pritom djelomično uvažava
|
Pjeva/izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta te pritom djelomično uvažava |
Pjeva/izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta te pritom uvažava pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam, tekst, glazbeno-izražajne sastavnice |
Preporuke za ostvarenje ishoda: - pjeva/izvodi najmanje 15 pjesama/brojalica tijekom godine - vještina izvođenja i usvojenost teksta ne vrednuju se brojčanom ocjenom - učenik uvažava sljedeće glazbeno-izražajne sastavnice: metar/dobe (dvodobna, trodobna, četverodobna), tempo (brz, umjeren, spor, postupno sporije/brže), dinamika (glasno,srednje glasno, tiho, postupno glasnije/tiše) - |
||||||
b 4. 3. |
IZVODI GLAZBENE IGRE UZ PJEVANJE, SLUŠANJE GLAZBE I POKRET UZ GLAZBU. |
Izvodi glazbene igre uz pjevanje, s tonovima/melodijama /ritmovima, uz slušanje glazbe te prati glazbu pokretom, a pritom opaža e uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.
|
Uz pomoć učitelja izvodi glazbene igre s pjevanjem, s tonovima/melodijama/ritmovima, uz slušanje glazbe i prati pokretom pjesme i skladbe. |
Izvodi glazbene igre s pjevanjem, s tonovima/melodijama/ritmovima, uz slušanje glazbe i prati pokretom pjesme i skladbe. |
Izvodi glazbene igre s pjevanjem, s tonovima/melodijama/ritmovima, uz slušanje glazbe i prati pokretom pjesme i skladbe te pritom djelomično uvažava glazbeno-izražajne sastavnice. |
Izvodi glazbene igre s pjevanjem, s tonovima/melodijama/ritmovima, uz slušanje glazbe i prati pokretom pjesme i skladbe te pritom uvažava glazbeno-izražajne sastavnice. |
b 4. 4. |
Izborni ishod
SVIRA UZ PJESME/ BROJALICE KOJE IZVODI TE STVARA/ IMPROVIZIRA MELODIJSKE I RITAMSKE CJELINE. |
Svira uz pjesme/brojalice koje pjeva/izvodi i pritom uvažava glazbeno-izražajne sastavnice. Stvara/improvizira melodijske i ritamske cjeline te izražava svoj doživljaj glazbe. Služi se notnim pismom za potrebe sviranja. Predstavlja vlastitu izvedbu u razredu i/ili izvan njega. |
Svira na udaraljkama i/ili tjeloglazbom i/ili melodijskom glazbalu uz pjesme/brojalice koje pjeva/izvodi.
Stvara/improvizira melodijske/ritamske cjeline pjevanjem, pokretom, tjeloglazbom i/ili udaraljkama i/ili melodijskim glazbalom izražavajući svoj doživljaj glazbe.
Za potrebe sviranja služi se notnim pismom.
Predstavlja vlastitu izvedbu u razredu i/ili izvan njega.
|
domena c: glazba u kontekstu |
||||||
odgojno-obrazovni ishod |
razrada ishoda |
razina usvojenosti |
||||
zadovoljavajuća |
dobra |
vrlo dobra |
iznimna |
|||
c 4. 1. |
UPOZNAJE GLAZBU U AUTENTIČNOM, PRILAGOĐENOM I VIRTUALNOM OKRUŽJU I PROMATRA GLAZBENO DJELO IZ RAZLIČITIH PERSPEKTIVA: SKLADATELJ, IZVOĐAČI, PUBLIKA |
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju, posjećujući najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj i promatra glazbeno djelo iz različitih perspektiva: skladatelj, izvođači, publika. |
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju: - posjećuje najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj promatra glazbeno djelo iz različitih perspektiva (skladatelj, izvođači, publika) |
|||
c 4. 2 . |
ISKAZUJE DOŽIVLJAJ GLAZBE |
Iskazuje doživljaj glazbe riječima, plesom/pokretom ili likovnim izrazom. |
Iskazuje doživljaj glazbe riječima, plesom/pokretom ili likovnim izrazom. |
|||
c 4. 3 . |
NA OSNOVU SLUŠANJA GLAZBE I AKTIVNOG MUZICIRANJA PREPOZNAJE RAZLIČITE ULOGE GLAZBE |
Na osnovu slušanja glazbe i aktivnog muziciranja prepoznaje različite uloge glazbe, opisuje karakter i ugođaj skladbe te razlikuje pojedine vrste glazbe. |
Na osnovu slušanja glazbe i aktivnog muziciranja: - prepoznaje različite uloge glazbe - opisuje karakter i ugođaj skladbe - razlikuje pojedine vrste pjesama (npr. autorska, tradicijska) i vrste glazbe (npr. klasična, popularna, filmska, jazz) |
|||
c 4. 4 . |
TEMELJEM SLUŠANJA, PJEVANJA I PLESA /POKRETA, UPOZNAJE OBILJEŽJA HRVATSKE TRADICIJSKE GLAZBE U VLASTITOJ SREDINI (LOKALNOJ ZAJEDNICI) |
Temeljem slušanja, pjevanja i plesa/pokreta, upoznaje obilježja glazbe i drugih umjetnosti (tekst, ples/pokret, odjeća i obuća) u hrvatskoj tradicijskoj glazbi vlastite sredine (lokalne zajednice).
Napomena: tradicijska glazba se obrađuje prema načelu zavičajnosti
|
Opaža pojedina obilježja hrvatske tradicijske glazbe u vlastitoj sredini (lokalnoj zajednici).
|
Opaža i opisuje većinu obilježja hrvatske tradicijske glazbe u vlastitoj sredini (lokalnoj zajednici).
|
Opisuje obilježja glazbe i drugih umjetnosti u hrvatskoj tradicijskoj glazbi vlastite sredine (lokalne zajednice).
|
Uspoređuje obilježja glazbe i drugih umjetnosti u hrvatskoj tradicijskoj glazbi vlastite sredine (lokalne zajednice).
|
na kraju 5. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena kultura, učenik: |
||||||
domena a: slušanje i upoznavanje glazbe |
||||||
odgojno-obrazovni ishod |
razrada ishoda |
razina usvojenosti |
||||
zadovoljavajuća |
dobra |
vrlo dobra |
iznimna |
|||
a 5. 1. |
POZNAJE ODREĐENI BROJ SKLADBI.
|
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna). |
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, filmska, jazz, popularna). |
|||
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- učenik poznaje 3-10 skladbi
- za realizaciju ishoda A 5.1 obvezno je cjelovito slušanje , a preporuča se i višekratno (ne nužno uzastopno) slušanje - višekratnim slušanjem učitelj će poticati učenika na zapamćivanje skladbe (dijela ili cjelovite skladbe), imena skladatelja i naziva skladbe - ovaj se ishod ne vrednuje brojčanom ocjenom - nisu raspisane razine usvojenosti, jer ih učenici neće ravnomjerno postići kod svih skladbi - učitelj će tijekom godine na različite načine pratiti ostvarenje ishoda (preporučaju se formativni oblici praćenja) - učitelj će ustrajnim i kontinuiranim radom poticati učenike na što višu razinu poznavanja glazbenih djela
- poznavanje glazbe se usložnjava na sljedeći način: a. slušno prepoznavanje (zvuči poznato) b. prepoznavanje naziva skladbe iz nekoliko ponuđenih odgovora (može se realizirati kao igra ili kviz) c. navođenje isključivo naziva skladbe ili imena skladatelja d. navođenje imena skladatelja i naziva skladbe e. navođenje imena skladatelja i naziva skladbe te pripadnost određenoj vrsti glazbe (klasična, tradicijska, popularna)
Odabir glazbenih djela: - učitelj samostalno odabire glazbena djela za slušanje, primjerena dobi učenika - odabirom glazbenih djela trebaju se realizirati svi navedeni odgojno-obrazovni ishodi u određenoj godini učenja
|
||||||
a 5. 2. |
RAZLIKUJE PJEVAČKE GLASOVE TE OPAŽA NJIHOVU IZVEDBENU ULOGU |
Razlikuje boje pjevačkih glasova. Opaža izvedbenu ulogu pjevačkih glasova (solo, komorni, zborski). Razlikuje vrste pjevačkih zborova. |
Prepoznaje kategorije dječjih, muških i ženskih glasova u solističkim i skupnim izvedbama. |
Razlikuje duboke, srednje i visoke muške i ženske pjevačke glasove u solističkim i skupnim izvedbama.
|
Opisuje duboke, srednje i visoke muške i ženske pjevačke glasove u solističkim i skupnim izvedbama.
|
Uspoređuje duboke, srednje i visoke muške i ženske pjevačke glasove U solističkim i skupnim izvedbama.
|
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Obvezno - upoznaju se svi pjevački glasovi (sopran, mezzosopran, alt, tenor, bariton, bas) - učitelj može odlučiti predstaviti visoke i duboke glasove u petom razredu (sopran, alt, tenor, bas) te srednje glasove u šestom razredu (mezzosopran, bariton)
Preporučeno - učenik opaža i uspoređuje načine pjevanja u različitim vrstama glazbe
|
||||||
a 5. 3. |
RAZLIKUJE GLAZBALA I SKUPINE GLAZBALA TE OPAŽA IZVEDBENU ULOGU GLAZBALA.
|
Razlikuje zvuk i izgled glazbala. Pridružuje glazbala odgovarajućim skupinama. Opaža izvedbenu ulogu glazbala (solističko, komorno, orkestralno). |
Prepoznaje zvuk i izgled pojedinih glazbala. |
Opisuje zvuk i izgled većine glazbala te ih pridružuje odgovarajućim skupinama. |
Uspoređuje glazbala po zvuku, pridružuje ih odgovarajućim skupinama i opaža njihovu izvedbenu ulogu u upoznatim skladbama. |
Uspoređuje glazbala po zvuku, pridružuje ih odgovarajućim skupinama i opaža njihovu izvedbenu ulogu u nepoznatim skladbama.
|
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Obvezno - upoznaju se sve skupine glazbala : a. gudačka glazbala (violina, viola, violončelo, kontrabas) b. trzalačka glazbala (harfa, gitara, tambure, mandolina, lutnja) c. glazbala s tipkama (klavir, čembalo, orgulje, harmonika, čelesta) d. drvena puhačka glazbala (flauta, oboa, engleski rog, fagot, klarinet, saksofon) e. limena puhačka glazbala (truba, rog, trombon, tuba) f. udaraljke s neodređenom visinom tona (veliki i mali bubanj, tamburin, trokutić, činele itd.) g. udaraljke s određenom visinom tona (gong, marimba, vibrafon, ksilofon, metalofon, zvona, zvončići)
- učitelj odlučuje o redoslijedu upoznavanja glazbala/skupina glazbala u petom i šestom razredu
Preporučeno - učenik upoznaje tradicijska glazbala različitih regija hrvatske, manjinskih kultura te europskih i geografski udaljenijih kultura (u 2. i 3. odgojno-obrazovnom ciklusu) -
|
||||||
a 5. 4. |
TEMELJEM SLUŠANJA GLAZBE, RAZLIKUJE OSNOVNE GLAZBENE OBLIKE. |
Temeljem slušanja glazbe, razlikuje osnovne glazbene oblike: - dvodijelni oblik (ab, aabb, aaba) - strofni oblik (ab s repeticijom) - trodijelni oblik (aba, abc) - glazbenu periodu kao oblik (aa’)
|
Uz pomoć/poticaj učitelja, opaža različite dijelove i dijelove koji se ponavljaju. |
Razlikuje osnovne glazbene oblike. |
Prepoznaje strukturu osnovnih glazbenih oblika u upoznatim skladbama . Uspoređuje strukturu osnovnih glazbenih oblika.
|
Prepoznaje strukturu osnovnih glazbenih oblika u nepoznatim skladbama . U osnovnim glazbenim oblicima prepoznaje i izdvaja elemente oblikovanja (motiv, frazu, rečenicu). |
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- za upoznavanje glazbenih oblika potrebno je cjelovito slušanje skladbe/skladba i preporuča se višekratno (ne nužno uzastopno) slušanje - tijekom aktivnog slušanja, učenik može pratiti shemu oblika (na ploči, u udžbeniku) - glazbeni oblici i elementi oblikovanja preporučuju se opažati i u okviru B domene
|
domena b: izražavanje glazbom i uz glazbu |
||||||
odgojno-obrazovni ishod |
razrada ishoda |
razina usvojenosti |
||||
zadovoljavajuća |
dobra |
vrlo dobra |
iznimna |
|||
b 5. 1.
|
SUDJELUJE U ZAJEDNIČKOJ IZVEDBI GLAZBE. |
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih, pokazuje ustrajnost i koncentraciju, obogaćuje izvođenje novim izražajnim elementima te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu.
|
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi uz poticaj učitelja. |
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi te vrednuje zajedničku izvedbu. |
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, nastoji uskladiti vlastitu izvedbu s izvedbama drugih te vrednuje zajedničku izvedbu. |
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu. |
b 5. 2.
|
PJEVANJEM IZVODI AUTORSKE I TRADICIJSKE PJESME IZ HRVATSKE I IZ SVIJETA |
Pjevanjem izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta, uvažava pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam, tekst, glazbeno-izražajne sastavnice |
Uz pomoć učitelja pjeva/izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta. |
Pjeva/izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta te pritom djelomično uvažava
|
Pjeva/izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta te pritom djelomično uvažava
|
Pjeva/izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta te pritom uvažava pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam, tekst, glazbeno-izražajne sastavnice
|
b 5. 3. |
Izborni ishod
SVIRANJEM I/ILI POKRETOM IZVODI UMJETNIČKU, TRADICIJSKU, POPULARNU ILI VLASTITU GLAZBU TE SUDJELUJE U RAZLIČITIM GLAZBENIM IGRAMA I AKTIVNOSTIMA GLAZBENOGA STVARALAŠTVA.. |
Svira pratnju upoznatim skladbama i/ili samostalno svira kraće instrumentalne skladbe služeći se notnim pismom za potrebe sviranja i/ili računalnim programima za notografiju. Izražava se pokretom uz glazbu. Sudjeluje u različitim glazbenim igrama i aktivnostima glazbenoga stvaralaštva. Predstavlja vlastitu izvedbu u razredu i/ili izvan njega. |
Svira dobe, kraće ritamske obrasce i pratnju te kraće instrumentalne skladbe (na ritamskim i melodijskim udaraljkama ili na nekome drugom jednostavnijem melodijskom glazbalu). Predstavlja vlastitu izvedbu u razredu i/ili izvan njega. |
domena c: glazba u kontekstu |
||||||
odgojno-obrazovni ishod |
razrada ishoda |
razina usvojenosti |
||||
zadovoljavajuća |
dobra |
vrlo dobra |
iznimna |
|||
c 5. 1. |
UPOZNAJE GLAZBU U AUTENTIČNOM, PRILAGOĐENOM I VIRTUALNOM OKRUŽJU I RAZLIKUJE RAZLIČITA MJESTA ZA IZVOĐENJE GLAZBE |
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju, posjećujući najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj i razlikuje različita mjesta za izvođenje glazbe (npr. koncertna dvorana, operna kuća, kazalište, crkva, različiti otvoreni ili zatvoreni prostori). |
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju: - posjećuje najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj - razlikuje različita mjesta za izvođenje glazbe (npr. koncertna dvorana, operna kuća, kazalište, crkva, različiti otvoreni ili zatvoreni prostori) |
|||
c 5. 2. |
ISKAZUJE DOŽIVLJAJ GLAZBE |
Na različite načine iskazuje vlastiti doživljaj glazbe (usmenim ili pisanim osvrtom, plesom/pokretom ili likovnim izrazom). |
Na različite načine iskazuje vlastiti doživljaj glazbe (usmenim ili pisanim osvrtom, plesom/pokretom ili likovnim izrazom). |
|||
c 5. 3. |
TEMELJEM SLUŠANJA, PJEVANJA I PLESA/POKRETA, UPOZNAJE OBILJEŽJA HRVATSKE TRADICIJSKE GLAZBE UŽEG ZAVIČAJNOG PODRUČJA Napomena: upoznati najmanje dvije regije |
Temeljem slušanja, pjevanja i plesa/pokreta, upoznaje obilježja glazbe i drugih umjetnosti (tekst, ples/pokret, odjeća i obuća) u hrvatskoj tradicijskoj glazbi užeg zavičajnog područja. |
Opaža pojedina obilježja hrvatske tradicijske glazbe užeg zavičajnog područja. |
Opaža i opisuje većinu obilježja hrvatske tradicijske glazbe užeg zavičajnog područja. |
Opisuje obilježja glazbe i drugih umjetnosti u hrvatskoj tradicijskoj glazbi užeg zavičajnog područja. |
Uspoređuje obilježja glazbe i drugih umjetnosti u hrvatskoj tradicijskoj glazbi dviju regija iz užeg zavičajnog područja.
|
na kraju 6. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena kultura, učenik: |
||||||
domena a: slušanje i upoznavanje glazbe |
||||||
odgojno-obrazovni ishod |
razrada ishoda |
razina usvojenosti |
||||
zadovoljavajuća |
dobra |
vrlo dobra |
iznimna |
|||
a 6. 1. |
POZNAJE ODREĐENI BROJ SKLADBI
|
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, filmska, jazz, popularna) |
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, filmska, jazz, popularna) |
|||
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- učenik poznaje do 5 - 12 skladbi - - za realizaciju ishoda A 6.1 obvezno je cjelovito slušanje , a preporuča se i višekratno (ne nužno uzastopno) slušanje - višekratnim slušanjem učitelj će poticati učenika na zapamćivanje skladbe (dijela ili cjelovite skladbe), imena skladatelja i naziva skladbe - ovaj se ishod ne vrednuje brojčanom ocjenom - nisu raspisane razine usvojenosti, jer ih učenici neće ravnomjerno postići kod svih skladbi - učitelj će tijekom godine na različite načine pratiti ostvarenje ishoda (preporučaju se formativni oblici praćenja)
- učitelj će ustrajnim i kontinuiranim radom poticati učenike na što višu razinu poznavanja glazbenih djela
- poznavanje glazbe se usložnjava na sljedeći način: a. slušno prepoznavanje (zvuči poznato) b. prepoznavanje naziva skladbe iz nekoliko ponuđenih odgovora (može se realizirati kao igra ili kviz) c. navođenje isključivo naziva skladbe ili imena skladatelja d. navođenje imena skladatelja i naziva skladbe e. navođenje imena skladatelja i naziva skladbe te pripadnost određenoj vrsti glazbe (klasična, tradicijska, popularna) f. navođenje imena skladatelja i naziva skladbe te pojedinih/svih bitnih obilježja skladbe (vrsta glazbe, glazbeno-stilsko razdoblje, glazbeni oblik, određena glazbena ili glazbeno-scenska vrsta itd.)
Odabir glazbenih djela: - učitelj samostalno odabire glazbena djela za slušanje, primjerena dobi učenika - odabirom glazbenih djela trebaju se realizirati svi navedeni odgojno-obrazovni ishodi u određenoj godini učenja
|
||||||
a 6. 2. |
RAZLIKUJE PJEVAČKE GLASOVE TE OPAŽA NJIHOVU IZVEDBENU ULOGU. |
Razlikuje boje pjevačkih glasova. Opaža izvedbenu ulogu pjevačkih glasova (solo, komorni, zborski). Razlikuje vrste pjevačkih zborova. Svrstava pjevačke glasove u kategorije u upoznatim i nepoznatim skladbama. |
Prepoznaje kategorije dječjih, muških i ženskih glasova u solističkim i skupnim izvedbama. |
Razlikuje duboke, srednje i visoke muške i ženske pjevačke glasove u solističkim i skupnim izvedbama.
|
Prepoznaje pjevačke glasove u upoznatim skladbama i svrstava ih u kategorije. Opisuje duboke, srednje i visoke muške i ženske pjevačke glasove u solističkim i skupnim izvedbama.
|
Prepoznaje pjevačke glasove u nepoznatim skladbama i svrstava ih u kategorije. Uspoređuje duboke, srednje i visoke muške i ženske pjevačke glasove u solističkim i skupnim izvedbama. |
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Obvezno - upoznaju se svi pjevački glasovi (sopran, mezzosopran, alt, tenor, bariton, bas) - učitelj može odlučiti predstaviti visoke i duboke glasove u petom razredu (sopran, alt, tenor, bas) te srednje glasove u šestom razredu (mezzosopran, bariton)
Preporučeno - učenik opaža i uspoređuje načine pjevanja u različitim vrstama glazbe - učenik opisuje izražajnost glasova u različitim glazbenim izvedbama |
||||||
a 6. 3. |
RAZLIKUJE GLAZBALA I SKUPINE GLAZBALA TE OPAŽA IZVEDBENU ULOGU GLAZBALA. |
Razlikuje zvuk i izgled glazbala. Pridružuje glazbala odgovarajućim skupinama. Opaža izvedbenu ulogu glazbala (solističko, komorno, orkestralno). |
Prepoznaje zvuk i izgled pojedinih glazbala. |
Opisuje zvuk i izgled većine glazbala te ih pridružuje odgovarajućim skupinama. |
Uspoređuje glazbala po zvuku, pridružuje ih odgovarajućim skupinama i opaža njihovu izvedbenu ulogu u upoznatim skladbama. |
Uspoređuje glazbala po zvuku, pridružuje ih odgovarajućim skupinama i opaža njihovu izvedbenu ulogu u nepoznatim skladbama. |
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Obvezno - upoznaju se sve skupine glazbala : h. gudačka glazbala (violina, viola, violončelo, kontrabas) i. trzalačka glazbala (harfa, gitara, tambure, mandolina, lutnja) j. glazbala s tipkama (klavir, čembalo, orgulje, harmonika, čelesta) k. drvena puhačka glazbala (flauta, oboa, engleski rog, fagot, klarinet, saksofon) l. limena puhačka glazbala (truba, rog, trombon, tuba) m. udaraljke s neodređenom visinom tona (veliki i mali bubanj, tamburin, trokutić, činele itd.) n. udaraljke s određenom visinom tona (gong, marimba, vibrafon, ksilofon, metalofon, zvona, zvončići)
- učitelj odlučuje o redoslijedu upoznavanja glazbala/skupina glazbala u petom i šestom razredu
Preporučeno - učenik upoznaje tradicijska glazbala različitih regija hrvatske, manjinskih kultura te europskih i geografski udaljenijih kultura (u 2. i 3. odgojno-obrazovnom ciklusu)
|
||||||
a 6. 4. |
TEMELJEM SLUŠANJA GLAZBE, RAZLIKUJE VOKALNU, INSTRUMENTALNU I VOKALNO-INSTRUMENTALNU GLAZBU TE RAZLIČITE IZVOĐAČKE SASTAVE.
|
Temeljem slušanja glazbe, razlikuje: - vokalnu, instrumentalnu i vokalno-instrumentalnu glazbu - različite vokalne, instrumentalne i vokalno-instrumentalne sastave (solo, komorni sastav, zbor, orkestar)
|
Razlikuje vokalnu, instrumentalnu i vokalno-instrumentalnu glazbu. |
Razlikuje različite vokalne, instrumentalne i vokalno-instrumentalne sastave. |
Opisuje različite vokalne, instrumentalne i vokalno-instrumentalne sastave. |
Uspoređuje različite vokalne, instrumentalne i vokalno-instrumentalne sastave. |
a 6. 5. |
TEMELJEM SLUŠANJA GLAZBE, RAZLIKUJE POJEDINE GLAZBENE OBLIKE |
Temeljem slušanja glazbe, razlikuje pojedine glazbene oblike: obvezno : rondo, tema s varijacijama preporučeno : složena trodijelna pjesma |
Uz pomoć/poticaj učitelja, opaža različite dijelove i dijelove koji se ponavljaju. |
Razlikuje pojedine glazbene oblike. |
Prepoznaje strukturu glazbenih oblika u upoznatim skladbama . Uspoređuje strukturu pojedinih glazbenih oblika. |
Prepoznaje strukturu osnovnih glazbenih oblika u nepoznatim skladbama . Prepoznaje i izdvaja elemente oblikovanja (motiv, frazu, rečenicu). |
Preporuka za ostvarenje ishoda: - za upoznavanje glazbenih oblika potrebno je cjelovito slušanje (upoznavanje) skladbe - tijekom aktivnog slušanja, učenik može pratiti shemu oblika (na ploči, u udžbeniku) - glazbeni oblici i elementi oblikovanja mogu se opažati i u okviru B domene
|
domena b: izražavanje glazbom i uz glazbu |
||||||
odgojno-obrazovni ishod |
razrada ishoda |
razina usvojenosti |
||||
zadovoljavajuća |
dobra |
vrlo dobra |
iznimna |
|||
b 6. 1.
|
SUDJELUJE U ZAJEDNIČKOJ IZVEDBI GLAZBE. |
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih, pokazuje ustrajnost i koncentraciju, obogaćuje izvođenje novim izražajnim elementima te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu. |
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi uz poticaj učitelja. |
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi te vrednuje zajedničku izvedbu. |
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, nastoji uskladiti vlastitu izvedbu s izvedbama drugih te vrednuje zajedničku izvedbu. |
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu. |
b 6. 2.
|
PJEVANJEM IZVODI AUTORSKE I TRADICIJSKE PJESME IZ HRVATSKE I IZ SVIJETA |
Pjevanjem izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta, uvažava pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam, tekst, glazbeno-izražajne sastavnice |
Uz pomoć učitelja pjeva/izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta. |
Pjeva/izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta te pritom djelomično uvažava
|
Pjeva/izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta te pritom djelomično uvažava |
Pjeva/izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta te pritom uvažava pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam, tekst, glazbeno-izražajne sastavnice
|
b 6. 3. |
Izborni ishod
SVIRANJEM I/ILI POKRETOM IZVODI UMJETNIČKU, TRADICIJSKU, POPULARNU ILI VLASTITU GLAZBU TE SUDJELUJE U RAZLIČITIM GLAZBENIM IGRAMA I AKTIVNOSTIMA GLAZBENOGA STVARALAŠTVA.. |
Svira pratnju upoznatim skladbama i/ili samostalno svira kraće instrumentalne skladbe služeći se notnim pismom za potrebe sviranja i/ili računalnim programima za notografiju. Izražava se pokretom uz glazbu. Sudjeluje u različitim glazbenim igrama i aktivnostima glazbenoga stvaralaštva. Predstavlja vlastitu izvedbu u razredu i/ili izvan njega. |
Svira dobe, kraće ritamske obrasce i pratnju te kraće instrumentalne skladbe (na ritamskim i melodijskim udaraljkama ili na nekome drugom jednostavnijem melodijskom glazbalu). Predstavlja vlastitu izvedbu u razredu i/ili izvan njega. |
domena c: glazba u kontekstu |
|||||||||
odgojno-obrazovni ishod |
razrada ishoda |
razina usvojenosti |
|||||||
zadovoljavajuća |
dobra |
vrlo dobra |
iznimna |
||||||
c 6. 1. |
UPOZNAJE GLAZBU U AUTENTIČNOM, PRILAGOĐENOM I VIRTUALNOM OKRUŽJU TE RAZLIKUJE RAZNOVRSNE OBLIKE PREDSTAVLJANJA GLAZBENE UMJETNOSTI
|
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju te razlikuje raznovrsne oblike predstavljanja glazbene umjetnosti (koncert, recital, predstava, pokus, ulični performans, zvučna instalacija itd.). |
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju: - posjećuje najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj - (virtualno) posjećuje znamenite kulturne ustanove u Hrvatskoj i svijetu - razlikuje raznovrsne oblike predstavljanja glazbene umjetnosti (koncert, recital, predstava, pokus, ulični performans, zvučna instalacija itd.) - istražuje glazbeno-kulturnu ponudu u vlastitom okruženju
|
||||||
c 6. 2. |
ISKAZUJE DOŽIVLJAJ GLAZBE TE OPAŽA KULTURNE RAZLIČITOSTI U VLASTITOM OKRUŽJU
|
Na različite načine iskazuje doživljaj glazbe (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, likovnim izrazom, plesom/pokretom).
|
Na različite načine iskazuje doživljaj glazbe (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, likovnim izrazom, plesom/pokretom). |
||||||
c 6. 3. |
TEMELJEM SLUŠANJA, RAZLIKUJE, OPISUJE I USPOREĐUJE OBILJEŽJA RAZLIČITIH VRSTA GLAZBE
|
Razlikuje, opisuje i uspoređuje obilježja različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna). |
Razlikuje pojedina obilježja klasične, tradicijske i popularne glazbe. |
Opisuje obilježja klasične, tradicijske i popularne glazbe. |
Uspoređuje pojedina obilježja klasične, tradicijske i popularne glazbe. |
Uspoređuje obilježja klasične, tradicijske i popularne glazbe u primjerima prema vlastitom izboru. |
|||
c 6. 4. |
TEMELJEM SLUŠANJA, PJEVANJA I PLESA/POKRETA, UPOZNAJE OBILJEŽJA HRVATSKE TRADICIJSKE GLAZBE ŠIREG ZAVIČAJNOG PODRUČJA I GLAZBE NAJMANJE JEDNE MANJINSKE KULTURE
Napomena: upoznati najmanje dvije regije i najmanje jednu manjinsku kulturu |
Temeljem slušanja, pjevanja i plesa/pokreta, upoznaje obilježja glazbe i drugih umjetnosti (tekst, ples/pokret, odjeća i obuća) u hrvatskoj tradicijskoj glazbi šireg zavičajnog područja i glazbi najmanje jedne manjinske kulture. |
Opaža pojedina obilježja hrvatske tradicijske glazbe šireg zavičajnog područja i glazbe najmanje jedne manjinske kulture. |
Opaža i opisuje većinu obilježja hrvatske tradicijske glazbe šireg zavičajnog područja i glazbe najmanje jedne manjinske kulture. |
Opisuje obilježja glazbe i drugih umjetnosti u hrvatskoj tradicijskoj glazbi šireg zavičajnog područja i glazbe najmanje jedne manjinske kulture. |
Uspoređuje obilježja glazbe i drugih umjetnosti u hrvatskoj tradicijskoj glazbi dviju ili više regija iz šireg zavičajnog područja i glazbe najmanje jedne manjinske kulture. |
na kraju 7. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena kultura, učenik: |
||||||
domena a: slušanje i upoznavanje glazbe |
||||||
odgojno-obrazovni ishod |
razrada ishoda |
razina usvojenosti |
||||
zadovoljavajuća |
dobra |
vrlo dobra |
iznimna |
|||
a 7. 1. |
POZNAJE ODREĐENI BROJ SKLADBI
|
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, filmska, jazz, popularna) |
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, filmska, jazz, popularna) |
|||
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- učenik poznaje 5 - 15 skladbi
- za realizaciju ishoda A 7.1 obvezno je cjelovito slušanje , a preporuča se i višekratno (ne nužno uzastopno) slušanje - višekratnim slušanjem učitelj će poticati učenika na zapamćivanje skladbe (dijela ili cjelovite skladbe), imena skladatelja i naziva skladbe - ovaj se ishod ne vrednuje brojčanom ocjenom - nisu raspisane razine usvojenosti, jer ih učenici neće ravnomjerno postići kod svih skladbi - učitelj će tijekom godine na različite načine pratiti ostvarenje ishoda (preporučaju se formativni oblici praćenja)
- učitelj će ustrajnim i kontinuiranim radom poticati učenike na što višu razinu poznavanja glazbenih djela
- poznavanje glazbe se usložnjava na sljedeći način: a. slušno prepoznavanje (zvuči poznato) b. prepoznavanje naziva skladbe iz nekoliko ponuđenih odgovora (može se realizirati kao igra ili kviz) c. navođenje isključivo naziva skladbe ili imena skladatelja d. navođenje imena skladatelja i naziva skladbe e. navođenje imena skladatelja i naziva skladbe te pripadnost određenoj vrsti glazbe (klasična, tradicijska, popularna) f. navođenje imena skladatelja i naziva skladbe te pojedinih/svih bitnih obilježja skladbe (vrsta glazbe, glazbeno-stilsko razdoblje, glazbeni oblik, određena glazbena ili glazbeno-scenska vrsta itd.)
Odabir glazbenih djela: - učitelj samostalno odabire glazbena djela za slušanje, primjerena dobi učenika - odabirom glazbenih djela trebaju se realizirati svi navedeni odgojno-obrazovni ishodi u određenoj godini učenja
|
||||||
a 7. 2. |
SLUŠNO PREPOZNAJE OBILJEŽJA RAZLIČITIH VRSTA GLAZBE (KLASIČNA, TRADICIJSKA, POPULARNA).
|
Prepoznaje, razlikuje, opisuje i uspoređuje različite vrste glazbe prema karakterističnim glazbenim obilježjima, izvođačkome sastavu i načinima izvođenja.
|
Razlikuje različite vrste glazbe. |
Opisuje različite vrste glazbe. |
Uspoređuje različite vrste glazbe. |
Analizira i objašnjava različite vrste glazbe prema karakterističnim glazbenim obilježjima, izvođačkome sastavu i načinima izvođenja. |
a 7. 3. |
NA TEMELJU SLUŠANJA, PREPOZNAJE RAZLIČITE GLAZBENE VRSTE. |
Razlikuje, opisuje i uspoređuje pojedine vokalne, instrumentalne i vokalno-instrumentalne glazbene vrste. Uspoređuje organizaciju različitih glazbenih vrsta, navodeći sličnosti i razlike. Glazbena djela svrstava u određenu glazbenu vrstu, prema njihovim karakteristikama. |
Razlikuje pojedine vokalne, instrumentalne i vokalno-instrumentalne glazbene vrste. |
Opisuje pojedine vokalne, instrumentalne i vokalno-instrumentalne glazbene vrste. |
Uspoređuje pojedine vokalne, instrumentalne i vokalno-instrumentalne glazbene vrste; Upoznata glazbena djela , prema njihovim karakteristikama, svrstava u određenu glazbenu vrstu. |
Uspoređuje organizaciju različitih glazbenih vrsta, navodeći sličnosti i razlike; Nepoznata glazbena djela , prema njihovim karakteristikama, svrstava u određenu glazbenu vrstu. |
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- učenik upoznaje najmanje jednu višestavačnu glazbenu vrstu u cijelosti (kraća skladba po izboru učitelja) - učenik uspoređuje glazbene vrste prema njihovim karakteristikama: a. izvođački sastav b. broj stavaka (jednostavačnost/ višestavačnost) c. sadržaj (duhovno/svjetovno, apsolutno/programno)
Obvezne glazbene vrste: - solopjesma, glasovirska minijatura, suita, sonata, koncert, simfonija, simfonijska pjesma
Preporučene glazbene vrste: - oratorij, kantata, misa, rekvijem, gudački kvartet (kao vrsta)
|
domena b: izražavanje glazbom i uz glazbu |
||||||
odgojno-obrazovni ishod |
razrada ishoda |
razina usvojenosti |
||||
zadovoljavajuća |
dobra |
vrlo dobra |
iznimna |
|||
b 7. 1. |
SUDJELUJE U ZAJEDNIČKOJ IZVEDBI GLAZBE. |
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih, pokazuje ustrajnost i koncentraciju, obogaćuje izvođenje novim izražajnim elementima te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu. |
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi uz poticaj učitelja. |
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi te vrednuje zajedničku izvedbu. |
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, nastoji uskladiti vlastitu izvedbu s izvedbama drugih te vrednuje zajedničku izvedbu. |
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu. |
b 7. 2. |
PJEVANJEM IZVODI AUTORSKE I TRADICIJSKE PJESME IZ HRVATSKE I IZ SVIJETA |
Pjevanjem izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta, uvažava pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam, tekst, glazbeno-izražajne sastavnice |
Uz pomoć učitelja pjeva/izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta. |
Pjeva/izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta te pritom djelomično uvažava
|
Pjeva/izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta te pritom djelomično uvažava |
Pjeva/izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta te pritom uvažava pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam, tekst, glazbeno-izražajne sastavnice
|
b 7. 3. |
Izborni ishod SVIRANJEM I/ILI POKRETOM IZVODI UMJETNIČKU, TRADICIJSKU, POPULARNU ILI VLASTITU GLAZBU TE SUDJELUJE U RAZLIČITIM GLAZBENIM IGRAMA I AKTIVNOSTIMA GLAZBENOGA STVARALAŠTVA.. |
Svira pratnju upoznatim skladbama i/ili samostalno svira kraće instrumentalne skladbe služeći se notnim pismom za potrebe sviranja i/ili računalnim programima za notografiju. Izražava se pokretom uz glazbu. Sudjeluje u različitim glazbenim igrama i aktivnostima glazbenoga stvaralaštva. Predstavlja vlastitu izvedbu u razredu i/ili izvan njega. |
Svira dobe, kraće ritamske obrasce i pratnju te kraće instrumentalne skladbe (na ritamskim i melodijskim udaraljkama ili na nekome drugom jednostavnijem melodijskom glazbalu). Predstavlja vlastitu izvedbu u razredu i/ili izvan njega. |
domena c: glazba u kontekstu
|
||||||
odgojno-obrazovni ishod |
razrada ishoda |
razina usvojenosti |
||||
zadovoljavajuća |
dobra |
vrlo dobra |
iznimna |
|||
c 7. 1. |
UPOZNAJE GLAZBU U AUTENTIČNOM, PRILAGOĐENOM I VIRTUALNOM OKRUŽJU TE RAZLIKUJE RAZLIČITE NAČINE STVARANJA GLAZBE
|
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju te razlikuje različite načine stvaranja glazbe (skladanje, improvizacija, aranžiranje, računalna obrada zvuka). |
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju: - posjećuje najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj - posjećuje, prepoznaje i imenuje znamenite kulturne institucije u Hrvatskoj i svijetu razlikuje različite načine stvaranja glazbe (skladanje, improvizacija, aranžiranje, računalna obrada zvuka) - istražuje glazbeno-kulturnu ponudu u vlastitom okruženju - istražuje glazbeno-kulturnu ponudu u medijima/na internetu |
|||
c 7. 2. |
ISKAZUJE DOŽIVLJAJ GLAZBE TE OPAŽA I PRIHVAĆA KULTURNE RAZLIČITOSTI U VLASTITOM OKRUŽJU.
|
Na različite načine iskazuje vlastiti doživljaj glazbe (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) te opaža i prihvaća kulturne različitosti u vlastitom okružju. |
Na različite načine iskazuje vlastiti doživljaj glazbe (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) te opaža i prihvaća kulturne različitosti u vlastitom okružju.
|
|||
c 7. 3. |
OPAŽA MEĐUSOBNE UTJECAJE RAZLIČITIH VRSTA GLAZBE.
|
Opaža međusobne utjecaje različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, filmska, j azz , popularna). |
Opaža elemente: - tradicijske glazbe u klasičnoj i popularnoj glazbi - klasične glazbe u filmskoj, jazz i popularnoj glazbi
|
Opisuje elemente: - tradicijske glazbe u klasičnoj i popularnoj glazbi - klasične glazbe u filmskoj, jazz i popularnoj glazbi |
Uspoređuje elemente: - tradicijske glazbe u klasičnoj i popularnoj glazbi - klasične glazbe u filmskoj, jazz i popularnoj glazbi |
Analizira utjecaj: - tradicijske glazbe na razvoj klasične glazbe i popularnih žanrova - klasične glazbe na filmsku, jazz i popularnu glazbu |
c 7. 4. |
TEMELJEM SLUŠANJA, OPISUJE OBILJEŽJA EUROPSKE TRADICIJSKE GLAZBE.
Napomena: upoznati najmanje dva područja europske tradicijske glazbe |
Temeljem slušanja, opisuje obilježja glazbe i drugih umjetnosti (tekst, ples/pokret, odjeća i obuća) u europskoj tradicijskoj glazbi. |
Opaža pojedina obilježja europske tradicijske glazbe. |
Opaža i opisuje većinu obilježja europske tradicijske glazbe. |
Opisuje obilježja glazbe i drugih umjetnosti u europskoj tradicijskoj glazbi.
|
Uspoređuje obilježja glazbe i drugih umjetnosti u europskoj tradicijskoj glazbi Dvaju ili više područja. |
na kraju 8. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena kultura, učenik: |
||||||
domena a: slušanje i upoznavanje glazbe |
||||||
odgojno-obrazovni ishod |
razrada ishoda |
razina usvojenosti |
||||
zadovoljavajuća |
dobra |
vrlo dobra |
iznimna |
|||
a 8. 1. |
POZNAJE ODREĐENI BROJ SKLADBI. |
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, filmska, jazz , popularna).
|
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, filmska, jazz, popularna). |
|||
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- učenik poznaje 5 – 15 skladbi - - za realizaciju ishoda A 8.1 obvezno je cjelovito slušanje , a preporuča se i višekratno (ne nužno uzastopno) slušanje - višekratnim slušanjem učitelj će poticati učenika na zapamćivanje skladbe (dijela ili cjelovite skladbe), imena skladatelja i naziva skladbe - ovaj se ishod ne vrednuje brojčanom ocjenom - nisu raspisane razine usvojenosti, jer ih učenici neće ravnomjerno postići kod svih skladbi - učitelj će tijekom godine na različite načine pratiti ostvarenje ishoda (preporučaju se formativni oblici praćenja) - učitelj će ustrajnim i kontinuiranim radom poticati učenike na što višu razinu poznavanja glazbenih djela
- poznavanje glazbe se usložnjava na sljedeći način: a. slušno prepoznavanje (zvuči poznato) b. prepoznavanje naziva skladbe iz nekoliko ponuđenih odgovora (može se realizirati kao igra ili kviz) c. navođenje isključivo naziva skladbe ili imena skladatelja d. navođenje imena skladatelja i naziva skladbe e. navođenje imena skladatelja i naziva skladbe te pripadnost određenoj vrsti glazbe (klasična, tradicijska, popularna) f. navođenje imena skladatelja i naziva skladbe te pojedinih/svih bitnih obilježja skladbe (vrsta glazbe, glazbeno-stilsko razdoblje, glazbeni oblik, određena glazbena ili glazbeno-scenska vrsta itd.)
Odabir glazbenih djela: - učitelj samostalno odabire glazbena djela za slušanje, primjerena dobi učenika - odabirom glazbenih djela trebaju se realizirati svi navedeni odgojno-obrazovni ishodi u određenoj godini učenja
|
||||||
a 8. 2. |
SLUŠNO PREPOZNAJE OBILJEŽJA GLAZBE RAZLIČITIH GLAZBENO-STILSKIH RAZDOBLJA . |
Prepoznaje, razlikuje, opisuje i uspoređuje obilježja glazbe različitih glazbeno-stilskih razdoblja (srednji vijek, renesansa, barok, klasicizam, romantizam, glazba 20. i 21. stoljeća) Glazbena djela svrstava u određeno glazbeno-stilsko razdoblje, prema njihovim karakteristikama. |
Razlikuje pojedina obilježja glazbe različitih glazbeno-stilskih razdoblja. |
Opisuje obilježja glazbe različitih glazbeno-stilskih razdoblja. |
Uspoređuje obilježja glazbe različitih glazbeno-stilskih razdoblja. Upoznata glazbena djela , prema njihovim karakteristikama, svrstava u određeno glazbeno-stilsko razdoblje. |
Analizira i objašnjava obilježja glazbe različitih glazbeno-stilskih razdoblja. Nepoznata glazbena djela , prema njihovim karakteristikama, svrstava u određeno glazbeno-stilsko razdoblje. |
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Obvezno: - predstaviti glazbeno-stilska razdoblja: srednji vijek, renesansu, barok, klasicizam i romantizam i upoznati učenike s glavnim obilježjima (karakteristike razdoblja, najznačajniji predstavnici i djela) - predstaviti glazbu 20. i 21. stoljeća, ne ulazeći detaljno u glazbene stilove/pravce/žanrove
Preporučeno: - upoznati učenike s pojedinim stilovima, pravcima i žanrovima glazbe 20. i 21. stoljeća, uključujući i popularnu glazbu (npr. jazz , blues , rock )
|
||||||
a 8. 3. |
SLUŠNO I VIZUALNO PREPOZNAJE, RAZLIKUJE, OPISUJE I USPOREĐUJE GLAZBENO-SCENSKE VRSTE. |
Slušno i vizualno prepoznaje, razlikuje, opisuje i uspoređuje glazbeno-scenske vrste (opera, opereta, mjuzikl, balet). Opisuje organizaciju glazbeno-scenskih vrsta (brojevi, činovi, prizori). Objašnjava ulogu svih sudionika u stvaranju i izvedbi određene glazbeno-scenske vrste (skladatelj, libretist, dirigent, kostimograf, scenograf, solisti, zbor, orkestar itd.). Slušno razlikuje glazbene brojeve (uvertira, arija, recitativ, solistički ansambli, zborovi). Opisuje povezanost glazbe i drugih umjetnosti u operi, opereti, mjuziklu i baletu. Glazbena djela svrstava u određenu glazbeno-scensku vrstu, prema njihovim karakteristikama.
|
Razlikuje različite glazbeno-scenske vrste. Prepoznaje prisutnost različitih umjetnosti u operi, opereti, mjuziklu i baletu.
|
Opisuje različite glazbeno-scenske vrste i njihovu organizaciju (brojevi, scene/slike/prizori, činovi) Opisuje povezanost glazbe i drugih umjetnosti u operi, opereti, mjuziklu i baletu.
|
Slušno razlikuje glazbene brojeve (uvertira, arija, recitativ, solistički ansambli, zborovi). Upoznata glazbena djela , prema njihovim karakteristikama, svrstava u određenu glazbeno-scensku vrstu.
|
Uspoređuje glazbene brojeve (uvertira, arija, recitativ, solistički ansambli, zborovi). Nepoznata glazbena djela , prema njihovim karakteristikama, svrstava u određenu glazbeno-scensku vrstu. Objašnjava ulogu svih sudionika u stvaranju i izvedbi određene glazbeno-scenske vrste.
|
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Obvezno: - upoznaju se sve glazbeno-scenske vrste : opera, opereta, mjuzikl ( rock opera), balet - učitelj koristi audiovizualne primjere - učenik upoznaje najmanje jednu glazbeno-scensku vrstu u autentičnom okružju
|
domena b: izražavanje glazbom i uz glazbu |
||||||
odgojno-obrazovni ishod |
razrada ishoda |
razina usvojenosti |
||||
zadovoljavajuća |
dobra |
vrlo dobra |
iznimna |
|||
b 8. 1. |
SUDJELUJE U ZAJEDNIČKOJ IZVEDBI GLAZBE. |
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih, pokazuje ustrajnost i koncentraciju, obogaćuje izvođenje novim izražajnim elementima te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu. |
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi uz poticaj učitelja. |
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi te vrednuje zajedničku izvedbu. |
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, nastoji uskladiti vlastitu izvedbu s izvedbama drugih te vrednuje zajedničku izvedbu. |
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu. |
b 8. 2. |
PJEVANJEM IZVODI AUTORSKE I TRADICIJSKE PJESME IZ HRVATSKE I IZ SVIJETA |
Pjevanjem izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta, uvažava pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam, tekst, glazbeno-izražajne sastavnice |
Uz pomoć učitelja pjeva/izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta. |
Pjeva/izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta te pritom djelomično uvažava
|
Pjeva/izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta te pritom djelomično uvažava |
Pjeva/izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta te pritom uvažava pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam, tekst, glazbeno-izražajne sastavnice
|
b 8. 3. |
Izborni ishod SVIRANJEM I/ILI POKRETOM IZVODI UMJETNIČKU, TRADICIJSKU, POPULARNU ILI VLASTITU GLAZBU TE SUDJELUJE U RAZLIČITIM GLAZBENIM IGRAMA I AKTIVNOSTIMA GLAZBENOGA STVARALAŠTVA.. |
Svira pratnju upoznatim skladbama i/ili samostalno svira kraće instrumentalne skladbe služeći se notnim pismom za potrebe sviranja i/ili računalnim programima za notografiju. Izražava se pokretom uz glazbu. Sudjeluje u različitim glazbenim igrama i aktivnostima glazbenoga stvaralaštva. Predstavlja vlastitu izvedbu u razredu i/ili izvan njega. |
Svira dobe, kraće ritamske obrasce i pratnju te kraće instrumentalne skladbe (na ritamskim i melodijskim udaraljkama ili na nekome drugom jednostavnijem melodijskom glazbalu). Predstavlja vlastitu izvedbu u razredu i/ili izvan njega. |
domena c: glazba u kontekstu
|
||||||
odgojno-obrazovni ishod |
razrada ishoda |
razina usvojenosti |
||||
zadovoljavajuća |
dobra |
vrlo dobra |
iznimna |
|||
c 8. 1. |
UPOZNAJE GLAZBU U AUTENTIČNOM, PRILAGOĐENOM I VIRTUALNOM OKRUŽJU TE RAZLIKUJE NAČINE UPOZNAVANJA GLAZBE (GLAZBENOG DOŽIVLJAJA/ISKUSTVA) |
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju te razlikuje načine upoznavanja glazbe, glazbenog doživljaja/iskustva (snimka, izvedba uživo, emitiranje - radio, televizija, internet, izvedba uživo uz prethodno nasnimljeni zvuk itd.). |
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju: - posjećuje najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj - posjećuje, prepoznaje i imenuje znamenite kulturne institucije u Hrvatskoj i svijetu - razlikuje načine upoznavanja glazbe, glazbenog doživljaja/iskustva (snimka, izvedba uživo, emitiranje - radio, televizija, internet, izvedba uživo uz prethodno nasnimljeni zvuk itd.) - istražuje glazbeno-kulturnu ponudu u vlastitom okruženjuistražuje glazbeno-kulturnu ponudu u medijima/na internetu |
|||
c 8. 2. |
ISKAZUJE DOŽIVLJAJ GLAZBE, KORISTEĆI ODREĐENI BROJ STRUČNIH TERMINA |
Na različite načine iskazuje vlastiti doživljaj glazbe (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina. |
Na različite načine iskazuje vlastiti doživljaj glazbe (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina. |
|||
c 8. 3. |
OPISUJE SPAJANJE RAZLIČITIH VRSTA GLAZBE ( CROSSOVER) |
Opisuje spajanje različitih vrsta glazbe ( crossover) , uspoređuje glazbeno- izražajne sastavnice i istražuje globalne trendove.
|
Opisuje spajanje različitih vrsta glazbi ( crossover): - opaža i uspoređuje glazbeno-izražajne sastavnice - istražuje globalne trendove |
|||
c 8. 4. |
TEMELJEM SLUŠANJA, OPISUJE OBILJEŽJA TRADICIJSKE GLAZBE GEOGRAFSKI UDALJENIJIH NARODA/KULTURA (SJEVERNA AMERIKA, JUŽNA AMERIKA, AFRIKA, AUSTRALIJA, AZIJA). Napomena: upoznati najmanje dva područja/kontinenta. |
Temeljem slušanja, opisuje obilježja glazbe i drugih umjetnosti (tekst, ples/pokret, odjeća i obuća) u tradicijskoj glazbi geografski udaljenijih naroda/kultura. |
Opaža pojedina obilježja tradicijske glazbe geografski udaljenijih naroda/kultura. |
Opaža i opisuje većinu obilježja tradicijske glazbe geografski udaljenijih naroda/kultura. |
Opisuje obilježja glazbe i drugih umjetnosti u tradicijskoj glazbi geografski udaljenijih naroda/kultura. |
Uspoređuje obilježja glazbe i drugih umjetnosti u tradicijskoj glazbi geografski udaljenijih naroda/kultura Dvaju ili više područja/ kontinenata. |
na kraju 1. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena umjetnost (četverogodišnji program), učenik: |
||||||
domena a: slušanje i upoznavanje glazbe |
||||||
odgojno-obrazovni ishod |
razrada ishoda |
razina usvojenosti |
||||
zadovoljavajuća |
dobra |
vrlo dobra |
iznimna |
|||
a 1. 1. |
POZNAJE ODREĐENI BROJ SKLADBI. |
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna) |
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, filmska, jazz, popularna) |
|||
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- učenik poznaje 10 do 30 skladbi - od učenika se očekuje navođenje imena skladatelja i naziva skladbe te pojedinih/svih bitnih obilježja skladbe (vrsta glazbe, glazbeno-stilsko razdoblje, glazbeni oblik, određena glazbena ili glazbeno-scenska vrsta itd.)
- za realizaciju ishoda A 1.1 obvezno je cjelovito slušanje , a preporuča se i višekratno (ne nužno uzastopno) slušanje - višekratnim slušanjem učitelj će poticati učenika na zapamćivanje skladbe (dijela ili cjelovite skladbe), imena skladatelja i naziva skladbe - ovaj se ishod ne vrednuje brojčanom ocjenom - nisu raspisane razine usvojenosti, jer ih učenici neće ravnomjerno postići kod svih skladbi - od učenika se očekuje - učitelj će tijekom godine na različite načine pratiti ostvarenje ishoda (preporučaju se formativni oblici praćenja)
- učitelj će ustrajnim i kontinuiranim radom poticati učenike na što višu razinu poznavanja glazbenih djela
|
||||||
a 1. 2. |
SLUŠNO PREPOZNAJE I ANALIZIRA GLAZBENO-IZRAŽAJNE SASTAVNICE I OBLIKOVNE STRUKTURE ISTAKNUTIH SKLADBI KLASIČNE, TRADICIJSKE I POPULARNE GLAZBE. |
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) i svrstava glazbeno-izražajne sastavnice (izvođački sastav, metar, ritam, tempo, dinamika, melodija, tonska građa, harmonija, glazbeni slog, oblik glazbenog djela) istaknutih skladbi klasične, tradicijske i popularne glazbe. |
Prepoznaje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice i oblikovne strukture u skladbama. |
Razlikuje glazbeno-izražajne sastavnice i oblikovne strukture u skladbama. |
Opisuje glazbeno-izražajne sastavnice i oblikovne strukture u upoznatim skladbama.
|
Uspoređuje i svrstava glazbeno-izražajne sastavnice i oblikovne strukture u nepoznatim skladbama.
|
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Realizacija odgojno-obrazovnoga ishoda će ovisiti o odabiru dijakronijskog ili sinkronijskog modela učenja i poučavanja glazbe. Učenici će kronološki (dijakronijski pristup) ili integrativno (sinkronijski pristup) upoznati: - različita glazbala i izvođačke sastave - glazbene oblike, glazbene i glazbeno-scenske vrste
Preporuča se slušanje (i gledanje) dviju ili više izvedbi istog glazbenog djela/stavka/ulomka te usporedba različitih izvedbi.
Napomena: učitelj koji primjenjuje dijakronijski model u prvom razredu može umjesto tradicijske glazbe predstaviti glazbu drevnih civilizacija.
|
||||||
a 1. 3. |
SLUŠNO PREPOZNAJE I ANALIZIRA OBILJEŽJA GLAZBENO-STILSKIH RAZDOBLJA TE GLAZBENIH PRAVACA I ŽANROVA. |
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova. |
Prepoznaje osnovna obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova. |
Razlikuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova. |
Opisuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova. |
Analizira i uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova. |
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Glazbeno-stilska razdoblja te stilovi, pravci i žanrovi se mogu usvajati kronološki (dijakronijski pristup) ili integrativno, svladavanjem različitih glazbenih pojava (sinkronijski pristup). Izbor dijakronijskog ili sinkronijskog modela uvjetovat će realizaciju navedenog ishoda.
|
||||||
a 1. 4. |
SLUŠNO PREPOZNAJE I ANALIZIRA OBILJEŽJA HRVATSKE TRADICIJSKE GLAZBE I GLAZBI SVIJETA.
|
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
|
Prepoznaje osnovna obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
|
Razlikuje obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
|
Opisuje obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
|
Analizira i uspoređuje obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
|
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Učitelj samostalno odabire i tematski povezuje tradicijsku glazbu različitih regija Hrvatske, Europe i ostalih kontinenata.
|
domena b: izražavanje glazbom i uz glazbu |
||||||
odgojno-obrazovni ishod |
razrada ishoda |
razina usvojenosti |
||||
zadovoljavajuća |
dobra |
vrlo dobra |
iznimna |
|||
b 1. 1.
|
OSTVARUJE RAZLIČITE GLAZBENE AKTIVNOSTI U SKLADU S VLASTITIM INTERESIMA I SKLONOSTIMA (PJEVANJE, SVIRANJE, PLES I POKRET, STVARALAŠTVO I UPORABA IKT-A)
|
Izvodi napjeve hrvatske i svjetske glazbene baštine uvažavajući sve umjetničke elemente .
Izvodi plesnu koreografiju različitih djela klasične, tradicijske i popularne glazbe u skupini ili u paru.
Stvara glazbu različite tonske građe, metro-ritamske organizacije i oblika .
Usklađuje vlastito izvođenje s izvođenjem drugih učenika u skupini, opaža, razumije i prihvaća različite uloge i razine odgovornosti u skupini te pritom vrednuje vlastitu izvedbu i izvedbe drugih.
Pronalazi nova rješenja u interpretaciji glazbe.
U skladu s interesima javno nastupa u razredu, školi ili izvan nje. |
Samostalno ili u skupini ostvaruje različite glazbene aktivnosti (pjevanje, sviranje, ples i pokret, stvaralaštvo, uporaba IKT-a)
● usklađuje vlastito izvođenje s izvođenjem drugih ● obogaćuje izvođenje pjesme novim izražajnim elementima ● vrednuje vlastitu izvedbu i izvedbe drugih
|
|||
Preporuka za ostvarenje ishoda: - realizacija ishoda ovisi o sklonostima i sposobnostima učenika te organizaciji procesa učenja i poučavanja - učitelj odabire sadržaje ishoda sukladno preferencijama učenika
|
domena c: glazba u kontekstu |
||||||
odgojno-obrazovni ishod |
razrada ishoda |
razina usvojenosti |
||||
zadovoljavajuća |
dobra |
vrlo dobra |
iznimna |
|||
c 1. 1. |
UPOZNAJE GLAZBU U AUTENTIČNOM, PRILAGOĐENOM I VIRTUALNOM OKRUŽJU. |
Posjećuje, prepoznaje i imenuje znamenite kulturne institucije u Hrvatskoj i svijetu. Samostalno se informira, opisuje i procjenjuje kulturno-glazbenu ponudu u svojoj sredini.
|
Posjećuje kulturno-glazbena događanja.
|
Opisuje kulturno-glazbena događanja. |
Procjenjuje i uspoređuje kulturno-glazbena događanja. |
Samostalno se informira o kulturno-glazbenoj ponudi u svojoj sredini. |
c 1. 2. |
OPISUJE SUSRET S GLAZBOM U AUTENTIČNOM, PRILAGOĐENOM I VIRTUALNOM OKRUŽJU, KORISTEĆI ODREĐENI BROJ STRUČNIH TERMINA TE OPISUJE OBLIKOVANJE VLASTITIH GLAZBENIH PREFERENCIJA.
|
Na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina . Opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija.
|
- na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina
- opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija (utjecaj različitih čimbenika poput škole, društva, okružja, medija, kulture te kvalitete izvedbe)
|
|||
c 1. 3. |
OPISUJE RAZVOJ GLAZBENE UMJETNOSTI KROZ POVIJEST.
|
Uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja, pravaca i žanrova u društveno-povijesnome i kulturnome kontekstu. Povezuje razvoj glazbene umjetnosti s općim društveno- povijesnim i kulturnim razvojem. |
Okvirno opisuje razvoj glazbene umjetnosti kroz povijest. |
Opisuje pojedina obilježja glazbeno-stilskih razdoblja/ pravaca/ žanrova. |
Uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja/ pravaca/ žanrova u društveno-povijesnome i kulturnome kontekstu. |
Povezuje razvoj glazbene umjetnosti s općim društveno- povijesnim i kulturnim razvojem. |
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- u okviru glazbeno-stilskih razdoblja, učenik razlikuje/opisuje/uspoređuje/analizira različite izvođače i izvođačke sastave te razvoj glazbenih oblika i glazbenih vrsta - realizacija ishoda će ovisiti o odabiru dijakronijskog odnosno sinkronijskog modela u učenju i poučavanju glazbe
|
||||||
c 1. 4. |
RAZLIKUJE RAZLIČITE VRSTE GLAZBE I GLAZBENE ŽANROVE TE OPISUJE NJIHOVE MEĐUSOBNE UTJECAJE I SPAJANJA ( CROSSOVER I FUZIJA ). |
Razlikuje različite vrste glazbe - klasična, jazz, filmska, popularna i tradicijska glazba (hrvatska tradicijska glazba i glazbe svijeta ) te opisuje njihove međusobne utjecaje i spajanja ( crossover i fuzija ). |
Razlikuje pojedina obilježja različitih vrsta glazbe i glazbenih žanrova. |
Opisuje obilježja različitih vrsta glazbe i glazbenih žanrova te opaža njihove međusobne utjecaje. |
Uspoređuje obilježja različitih vrsta glazbe i glazbenih žanrova te opisuje njihove međusobne utjecaje. |
Objašnjava međusobne utjecaje i spajanja različitih vrsta i žanrova glazbe. |
c 1. 5. |
POVEZUJE GLAZBENU UMJETNOST S OSTALIM UMJETNOSTIMA.
|
Prepoznaje, opisuje, uspoređuje i analizira elemente (sredstva, simbole, tehnike i postupke) umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima. |
Prepoznaje elemente umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima. |
Opisuje elemente umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
|
Uspoređuje elemente umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima. |
Analizira i raspravlja o elementima umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima. |
Preporuka za ostvarenje ishoda
Učenik umjetnosti pristupa interdisciplinarno: - - Opisujući i uspoređujući sastavnice različitih umjetničkih izraza određenih razdoblja, (npr. književnost sakralnog karaktera i duhovna glazba renesanse; barokno slikarstvo i glazbi, formu i oblik u umjetnosti klasicizma, narodna umjetnost i romantizam, suvremeni ples i suvremena glazba) - - Analizirajući i raspravljajući o povezanosti slikarskih, skladateljskih, plesnih i književnih tehnikama i postupcima (npr .madrigalizmi –povezanost glazbenih sastavnica i stilskih figura u književnosti klasični balet – povezanost glazbe i plesa, ,impresionizam – povezanost glazba i slikarstvo, opera kao multimedijska umjetnost, mjuzikl - razvoj kroz glazbu i film).
|
na kraju 2. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena umjetnost (četverogodišnji program), učenik: |
||||||
domena a: slušanje i upoznavanje glazbe |
||||||
odgojno-obrazovni ishod |
razrada ishoda |
razina usvojenosti |
||||
zadovoljavajuća |
dobra |
vrlo dobra |
iznimna |
|||
a 2. 1. |
POZNAJE ODREĐENI BROJ SKLADBI. |
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna) |
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, filmska, jazz, popularna) |
|||
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- učenik poznaje 10 do 30 skladbi - od učenika se očekuje navođenje imena skladatelja i naziva skladbe te pojedinih/svih bitnih obilježja skladbe (vrsta glazbe, glazbeno-stilsko razdoblje, glazbeni oblik, određena glazbena ili glazbeno-scenska vrsta itd.)
- za realizaciju ishoda A 1.1 obvezno je cjelovito slušanje , a preporuča se i višekratno (ne nužno uzastopno) slušanje - višekratnim slušanjem učitelj će poticati učenika na zapamćivanje skladbe (dijela ili cjelovite skladbe), imena skladatelja i naziva skladbe - ovaj se ishod ne vrednuje brojčanom ocjenom - nisu raspisane razine usvojenosti, jer ih učenici neće ravnomjerno postići kod svih skladbi - od učenika se očekuje - učitelj će tijekom godine na različite načine pratiti ostvarenje ishoda (preporučaju se formativni oblici praćenja)
- učitelj će ustrajnim i kontinuiranim radom poticati učenike na što višu razinu poznavanja glazbenih djela
|
||||||
a 2. 2.
|
SLUŠNO PREPOZNAJE I ANALIZIRA GLAZBENO-IZRAŽAJNE SASTAVNICE I OBLIKOVNE STRUKTURE ISTAKNUTIH SKLADBI KLASIČNE, TRADICIJSKE I POPULARNE GLAZBE.
|
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) i svrstava glazbeno-izražajne sastavnice (izvođački sastav, metar, ritam, tempo, dinamika, melodija, tonska građa, harmonija, glazbeni slog, oblik glazbenog djela) istaknutih skladbi klasične, tradicijske i popularne glazbe. |
Prepoznaje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice i oblikovne strukture u skladbama. |
Razlikuje glazbeno-izražajne sastavnice i oblikovne strukture u skladbama. |
Opisuje glazbeno-izražajne sastavnice i oblikovne strukture u upoznatim skladbama.
|
Uspoređuje i svrstava glazbeno-izražajne sastavnice i oblikovne strukture u nepoznatim skladbama.
|
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Realizacija odgojno-obrazovnoga ishoda će ovisiti o odabiru dijakronijskog ili sinkronijskog modela učenja i poučavanja glazbe. Učenici će kronološki (dijakronijski pristup) ili integrativno (sinkronijski pristup) upoznati: - različita glazbala i izvođačke sastave - glazbene oblike, glazbene i glazbeno-scenske vrste
Preporuča se slušanje (i gledanje) dviju ili više izvedbi istog glazbenog djela/stavka/ulomka te usporedba različitih izvedbi.
|
||||||
a 2. 3. |
SLUŠNO PREPOZNAJE I ANALIZIRA OBILJEŽJA GLAZBENO-STILSKIH RAZDOBLJA TE GLAZBENIH PRAVACA I ŽANROVA. |
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova. |
Prepoznaje osnovna obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova. |
Razlikuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova. |
Opisuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova. |
Analizira i uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova. |
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Glazbeno-stilska razdoblja te stilovi, pravci i žanrovi se mogu usvajati kronološki (dijakronijski pristup) ili integrativno, svladavanjem različitih glazbenih pojava (sinkronijski pristup). Izbor dijakronijskog ili sinkronijskog modela uvjetovat će realizaciju navedenog ishoda.
|
||||||
a 2. 4. |
SLUŠNO PREPOZNAJE I ANALIZIRA OBILJEŽJA HRVATSKE TRADICIJSKE GLAZBE I GLAZBI SVIJETA. |
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
|
Prepoznaje osnovna obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
|
Razlikuje obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
|
Opisuje obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
|
Analizira i uspoređuje obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
|
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Učitelj samostalno odabire i tematski povezuje tradicijsku glazbu različitih regija Hrvatske, Europe i ostalih kontinenata.
|
domena b: izražavanje glazbom i uz glazbu |
||||||
odgojno-obrazovni ishod |
razrada ishoda |
razina usvojenosti |
||||
zadovoljavajuća |
dobra |
vrlo dobra |
iznimna |
|||
b 2. 1.
|
OSTVARUJE RAZLIČITE GLAZBENE AKTIVNOSTI U SKLADU S VLASTITIM INTERESIMA I SKLONOSTIMA (PJEVANJE, SVIRANJE, PLES I POKRET, STVARALAŠTVO I UPORABA IKT-A)
|
Izvodi napjeve hrvatske i svjetske glazbene baštine uvažavajući sve umjetničke elemente .
Izvodi plesnu koreografiju različitih djela klasične, tradicijske i popularne glazbe u skupini ili u paru.
Stvara glazbu različite tonske građe, metro-ritamske organizacije i oblika .
Usklađuje vlastito izvođenje s izvođenjem drugih učenika u skupini, opaža, razumije i prihvaća različite uloge i razine odgovornosti u skupini te pritom vrednuje vlastitu izvedbu i izvedbe drugih.
Pronalazi nova rješenja u interpretaciji glazbe.
U skladu s interesima javno nastupa u razredu, školi ili izvan nje. |
Samostalno ili u skupini ostvaruje različite glazbene aktivnosti (pjevanje, sviranje, ples i pokret, stvaralaštvo, uporaba IKT-a)
● usklađuje vlastito izvođenje s izvođenjem drugih ● obogaćuje izvođenje pjesme novim izražajnim elementima ● vrednuje vlastitu izvedbu i izvedbe drugih
|
|||
Preporuka za ostvarenje ishoda: - realizacija ishoda ovisi o sklonostima i sposobnostima učenika te organizaciji procesa učenja i poučavanja - učitelj odabire sadržaje ishoda sukladno preferencijama učenika
|
domena c: glazba u kontekstu |
||||||
odgojno-obrazovni ishod |
razrada ishoda |
razina usvojenosti |
||||
zadovoljavajuća |
dobra |
vrlo dobra |
iznimna |
|||
c 2. 1. |
UPOZNAJE GLAZBU U AUTENTIČNOM, PRILAGOĐENOM I VIRTUALNOM OKRUŽJU. |
Posjećuje, prepoznaje i imenuje znamenite kulturne institucije u Hrvatskoj i svijetu. Samostalno se informira, opisuje i procjenjuje kulturno-glazbenu ponudu u svojoj sredini.
|
Posjećuje kulturno-glazbena događanja.
|
Opisuje kulturno-glazbena događanja. |
Procjenjuje i uspoređuje kulturno-glazbena događanja. |
Samostalno se informira o kulturno-glazbenoj ponudi u svojoj sredini. |
c 2. 2. |
OPISUJE SUSRET S GLAZBOM U AUTENTIČNOM, PRILAGOĐENOM I VIRTUALNOM OKRUŽJU, KORISTEĆI ODREĐENI BROJ STRUČNIH TERMINA TE OPISUJE OBLIKOVANJE VLASTITIH GLAZBENIH PREFERENCIJA.
|
Na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina . Opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija.
|
- na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina
- opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija (utjecaj različitih čimbenika poput škole, društva, okružja, medija, kulture te kvalitete izvedbe)
|
|||
c 2. 3. |
OPISUJE RAZVOJ GLAZBENE UMJETNOSTI KROZ POVIJEST.
|
Uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja, pravaca i žanrova u društveno-povijesnome i kulturnome kontekstu. Povezuje razvoj glazbene umjetnosti s općim društveno- povijesnim i kulturnim razvojem. |
Okvirno opisuje razvoj glazbene umjetnosti kroz povijest. |
Opisuje pojedina obilježja glazbeno-stilskih razdoblja/ pravaca/ žanrova. |
Uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja/ pravaca/ žanrova u društveno-povijesnome i kulturnome kontekstu. |
Povezuje razvoj glazbene umjetnosti s općim društveno- povijesnim i kulturnim razvojem. |
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- u okviru glazbeno-stilskih razdoblja, učenik razlikuje/opisuje/uspoređuje/analizira različite izvođače i izvođačke sastave te razvoj glazbenih oblika i glazbenih vrsta - realizacija ishoda će ovisiti o odabiru dijakronijskog odnosno sinkronijskog modela u učenju i poučavanju glazbe
|
||||||
c 2. 4. |
OPISUJE UTJECAJ TRADICIJSKIH ELEMENATA NA KLASIČNU I POPULARNU GLAZBU. |
Opisuje, objašnjava i procjenjuje utjecaj tradicijskih elemenata na klasičnu i popularnu glazbu. |
Prepoznaje tradicijske elemente u klasičnoj i popularnoj glazbi. |
Opisuje tradicijske elemente u klasičnoj i popularnoj glazbi. |
Objašnjava utjecaj tradicijskih elemenata na klasičnu i popularnu glazbu. |
Analizira i procjenjuje utjecaj tradicijskih elemenata na klasičnu i popularnu glazbu. |
c 2. 5. |
POVEZUJE GLAZBENU UMJETNOST S OSTALIM UMJETNOSTIMA.
|
Prepoznaje, opisuje, uspoređuje i analizira elemente (sredstva, simbole, tehnike i postupke) umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima. |
Prepoznaje elemente umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima. |
Opisuje elemente umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
|
Uspoređuje elemente umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima. |
Analizira i raspravlja o elementima umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima. |
Preporuka za ostvarenje ishoda
Učenik umjetnosti pristupa interdisciplinarno: - - Opisujući i uspoređujući sastavnice različitih umjetničkih izraza određenih razdoblja, (npr. književnost sakralnog karaktera i duhovna glazba renesanse; barokno slikarstvo i glazbi, formu i oblik u umjetnosti klasicizma, narodna umjetnost i romantizam, suvremeni ples i suvremena glazba) - - Analizirajući i raspravljajući o povezanosti slikarskih, skladateljskih, plesnih i književnih tehnikama i postupcima (npr .madrigalizmi –povezanost glazbenih sastavnica i stilskih figura u književnosti klasični balet – povezanost glazbe i plesa, ,impresionizam – povezanost glazba i slikarstvo, opera kao multimedijska umjetnost, mjuzikl - razvoj kroz glazbu i film).
|
na kraju 3. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena umjetnost (četverogodišnji program), učenik: |
||||||
domena a: slušanje i upoznavanje glazbe |
||||||
odgojno-obrazovni ishod |
razrada ishoda |
razina usvojenosti |
||||
zadovoljavajuća |
dobra |
vrlo dobra |
iznimna |
|||
a 3. 1. |
POZNAJE ODREĐENI BROJ SKLADBI. |
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna) |
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, filmska, jazz, popularna) |
|||
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- učenik poznaje 10 do 30 skladbi - od učenika se očekuje navođenje imena skladatelja i naziva skladbe te pojedinih/svih bitnih obilježja skladbe (vrsta glazbe, glazbeno-stilsko razdoblje, glazbeni oblik, određena glazbena ili glazbeno-scenska vrsta itd.)
- za realizaciju ishoda A 1.1 obvezno je cjelovito slušanje , a preporuča se i višekratno (ne nužno uzastopno) slušanje - višekratnim slušanjem učitelj će poticati učenika na zapamćivanje skladbe (dijela ili cjelovite skladbe), imena skladatelja i naziva skladbe - ovaj se ishod ne vrednuje brojčanom ocjenom - nisu raspisane razine usvojenosti, jer ih učenici neće ravnomjerno postići kod svih skladbi - od učenika se očekuje - učitelj će tijekom godine na različite načine pratiti ostvarenje ishoda (preporučaju se formativni oblici praćenja)
- učitelj će ustrajnim i kontinuiranim radom poticati učenike na što višu razinu poznavanja glazbenih djela
|
||||||
a 3. 2. |
SLUŠNO PREPOZNAJE I ANALIZIRA GLAZBENO-IZRAŽAJNE SASTAVNICE I OBLIKOVNE STRUKTURE ISTAKNUTIH SKLADBI KLASIČNE, TRADICIJSKE I POPULARNE GLAZBE.
|
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) i svrstava glazbeno-izražajne sastavnice (izvođački sastav, metar, ritam, tempo, dinamika, melodija, tonska građa, harmonija, glazbeni slog, oblik glazbenog djela) istaknutih skladbi klasične, tradicijske i popularne glazbe. |
Prepoznaje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice i oblikovne strukture u skladbama. |
Razlikuje glazbeno-izražajne sastavnice i oblikovne strukture u skladbama. |
Opisuje glazbeno-izražajne sastavnice i oblikovne strukture u upoznatim skladbama.
|
Uspoređuje i svrstava glazbeno-izražajne sastavnice i oblikovne strukture u nepoznatim skladbama.
|
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Realizacija odgojno-obrazovnoga ishoda će ovisiti o odabiru dijakronijskog ili sinkronijskog modela učenja i poučavanja glazbe. Učenici će kronološki (dijakronijski pristup) ili integrativno (sinkronijski pristup) upoznati: - različita glazbala i izvođačke sastave - glazbene oblike, glazbene i glazbeno-scenske vrste
Preporuča se slušanje (i gledanje) dviju ili više izvedbi istog glazbenog djela/stavka/ulomka te usporedba različitih izvedbi.
|
||||||
a 3. 3. |
SLUŠNO PREPOZNAJE I ANALIZIRA OBILJEŽJA GLAZBENO-STILSKIH RAZDOBLJA TE GLAZBENIH PRAVACA I ŽANROVA. |
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova. |
Prepoznaje osnovna obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova. |
Razlikuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova. |
Opisuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova. |
Analizira i uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova. |
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Glazbeno-stilska razdoblja te stilovi, pravci i žanrovi se mogu usvajati kronološki (dijakronijski pristup) ili integrativno, svladavanjem različitih glazbenih pojava (sinkronijski pristup). Izbor dijakronijskog ili sinkronijskog modela uvjetovat će realizaciju navedenog ishoda.
|
||||||
a 3. 4. |
SLUŠNO PREPOZNAJE I ANALIZIRA OBILJEŽJA HRVATSKE TRADICIJSKE GLAZBE I GLAZBI SVIJETA. |
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
|
Prepoznaje osnovna obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
|
Razlikuje obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
|
Opisuje obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
|
Analizira i uspoređuje obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
|
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Učitelj samostalno odabire i tematski povezuje tradicijsku glazbu različitih regija Hrvatske, Europe i ostalih kontinenata.
|
domena b: izražavanje glazbom i uz glazbu |
||||||
odgojno-obrazovni ishod |
razrada ishoda |
razina usvojenosti |
||||
zadovoljavajuća |
dobra |
vrlo dobra |
iznimna |
|||
b 3. 1.
|
OSTVARUJE RAZLIČITE GLAZBENE AKTIVNOSTI U SKLADU S VLASTITIM INTERESIMA I SKLONOSTIMA (PJEVANJE, SVIRANJE, PLES I POKRET, STVARALAŠTVO I UPORABA IKT-A)
|
Izvodi napjeve hrvatske i svjetske glazbene baštine uvažavajući sve umjetničke elemente .
Izvodi plesnu koreografiju različitih djela klasične, tradicijske i popularne glazbe u skupini ili u paru.
Stvara glazbu različite tonske građe, metro-ritamske organizacije i oblika .
Usklađuje vlastito izvođenje s izvođenjem drugih učenika u skupini, opaža, razumije i prihvaća različite uloge i razine odgovornosti u skupini te pritom vrednuje vlastitu izvedbu i izvedbe drugih.
Pronalazi nova rješenja u interpretaciji glazbe.
U skladu s interesima javno nastupa u razredu, školi ili izvan nje. |
Samostalno ili u skupini ostvaruje različite glazbene aktivnosti (pjevanje, sviranje, ples i pokret, stvaralaštvo, uporaba IKT-a)
● usklađuje vlastito izvođenje s izvođenjem drugih ● obogaćuje izvođenje pjesme novim izražajnim elementima ● vrednuje vlastitu izvedbu i izvedbe drugih
|
|||
Preporuka za ostvarenje ishoda: - realizacija ishoda ovisi o sklonostima i sposobnostima učenika te organizaciji procesa učenja i poučavanja - učitelj odabire sadržaje ishoda sukladno preferencijama učenika
|
domena c: glazba u kontekstu |
||||||
odgojno-obrazovni ishod |
razrada ishoda |
razina usvojenosti |
||||
zadovoljavajuća |
dobra |
vrlo dobra |
iznimna |
|||
c 3. 1. |
UPOZNAJE GLAZBU U AUTENTIČNOM, PRILAGOĐENOM I VIRTUALNOM OKRUŽJU. |
Posjećuje, prepoznaje i imenuje znamenite kulturne institucije u Hrvatskoj i svijetu. Samostalno se informira, opisuje i procjenjuje kulturno-glazbenu ponudu u svojoj sredini.
|
Posjećuje kulturno-glazbena događanja.
|
Opisuje kulturno-glazbena događanja. |
Procjenjuje i uspoređuje kulturno-glazbena događanja. |
Samostalno se informira o kulturno-glazbenoj ponudi u svojoj sredini. |
c 3. 2. |
OPISUJE SUSRET S GLAZBOM U AUTENTIČNOM, PRILAGOĐENOM I VIRTUALNOM OKRUŽJU, KORISTEĆI ODREĐENI BROJ STRUČNIH TERMINA TE OPISUJE OBLIKOVANJE VLASTITIH GLAZBENIH PREFERENCIJA.
|
Na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina . Opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija.
|
- na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina
- opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija (utjecaj različitih čimbenika poput škole, društva, okružja, medija, kulture te kvalitete izvedbe)
|
|||
c 3. 3. |
OPISUJE RAZVOJ GLAZBENE UMJETNOSTI KROZ POVIJEST.
|
Uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja, pravaca i žanrova u društveno-povijesnome i kulturnome kontekstu. Povezuje razvoj glazbene umjetnosti s općim društveno- povijesnim i kulturnim razvojem. |
Okvirno opisuje razvoj glazbene umjetnosti kroz povijest. |
Opisuje pojedina obilježja glazbeno-stilskih razdoblja/ pravaca/ žanrova. |
Uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja/ pravaca/ žanrova u društveno-povijesnome i kulturnome kontekstu. |
Povezuje razvoj glazbene umjetnosti s općim društveno- povijesnim i kulturnim razvojem. |
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- u okviru glazbeno-stilskih razdoblja, učenik razlikuje/opisuje/uspoređuje/analizira različite izvođače i izvođačke sastave te razvoj glazbenih oblika i glazbenih vrsta - realizacija ishoda će ovisiti o odabiru dijakronijskog odnosno sinkronijskog modela u učenju i poučavanju glazbe
|
||||||
c 3. 4. |
POVEZUJE GLAZBENU UMJETNOST S OSTALIM UMJETNOSTIMA.
|
Prepoznaje, opisuje, uspoređuje i analizira elemente (sredstva, simbole, tehnike i postupke) umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima. |
Prepoznaje elemente umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima. |
Opisuje elemente umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
|
Uspoređuje elemente umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima. |
Analizira i raspravlja o elementima umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima. |
Preporuka za ostvarenje ishoda
Učenik umjetnosti pristupa interdisciplinarno: - - Opisujući i uspoređujući sastavnice različitih umjetničkih izraza određenih razdoblja, (npr. književnost sakralnog karaktera i duhovna glazba renesanse; barokno slikarstvo i glazbi, formu i oblik u umjetnosti klasicizma, narodna umjetnost i romantizam, suvremeni ples i suvremena glazba) - - Analizirajući i raspravljajući o povezanosti slikarskih, skladateljskih, plesnih i književnih tehnikama i postupcima (npr .madrigalizmi –povezanost glazbenih sastavnica i stilskih figura u književnosti klasični balet – povezanost glazbe i plesa, ,impresionizam – povezanost glazba i slikarstvo, opera kao multimedijska umjetnost, mjuzikl - razvoj kroz glazbu i film).
|
na kraju 4. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena umjetnost (četverogodišnji program), učenik: |
||||||
domena a: slušanje i upoznavanje glazbe |
||||||
odgojno-obrazovni ishod |
razrada ishoda |
razina usvojenosti |
||||
zadovoljavajuća |
dobra |
vrlo dobra |
iznimna |
|||
a 4. 1. |
POZNAJE ODREĐENI BROJ SKLADBI. |
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna) |
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, filmska, jazz, popularna) |
|||
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- učenik poznaje 10 do 30 skladbi - od učenika se očekuje navođenje imena skladatelja i naziva skladbe te pojedinih/svih bitnih obilježja skladbe (vrsta glazbe, glazbeno-stilsko razdoblje, glazbeni oblik, određena glazbena ili glazbeno-scenska vrsta itd.)
- za realizaciju ishoda A 1.1 obvezno je cjelovito slušanje , a preporuča se i višekratno (ne nužno uzastopno) slušanje - višekratnim slušanjem učitelj će poticati učenika na zapamćivanje skladbe (dijela ili cjelovite skladbe), imena skladatelja i naziva skladbe - ovaj se ishod ne vrednuje brojčanom ocjenom - nisu raspisane razine usvojenosti, jer ih učenici neće ravnomjerno postići kod svih skladbi - od učenika se očekuje - učitelj će tijekom godine na različite načine pratiti ostvarenje ishoda (preporučaju se formativni oblici praćenja)
- učitelj će ustrajnim i kontinuiranim radom poticati učenike na što višu razinu poznavanja glazbenih djela
|
||||||
a 4. 2. |
SLUŠNO PREPOZNAJE I ANALIZIRA GLAZBENO-IZRAŽAJNE SASTAVNICE I OBLIKOVNE STRUKTURE ISTAKNUTIH SKLADBI KLASIČNE, TRADICIJSKE I POPULARNE GLAZBE.
|
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) i svrstava glazbeno-izražajne sastavnice (izvođački sastav, metar, ritam, tempo, dinamika, melodija, tonska građa, harmonija, glazbeni slog, oblik glazbenog djela) istaknutih skladbi klasične, tradicijske i popularne glazbe. |
Prepoznaje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice i oblikovne strukture u skladbama. |
Razlikuje glazbeno-izražajne sastavnice i oblikovne strukture u skladbama. |
Opisuje glazbeno-izražajne sastavnice i oblikovne strukture u upoznatim skladbama.
|
Uspoređuje i svrstava glazbeno-izražajne sastavnice i oblikovne strukture u nepoznatim skladbama.
|
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Realizacija odgojno-obrazovnoga ishoda će ovisiti o odabiru dijakronijskog ili sinkronijskog modela učenja i poučavanja glazbe. Učenici će kronološki (dijakronijski pristup) ili integrativno (sinkronijski pristup) upoznati: - različita glazbala i izvođačke sastave - glazbene oblike, glazbene i glazbeno-scenske vrste
Preporuča se slušanje (i gledanje) dviju ili više izvedbi istog glazbenog djela/stavka/ulomka te usporedba različitih izvedbi.
|
||||||
a 4. 3. |
SLUŠNO PREPOZNAJE I ANALIZIRA OBILJEŽJA GLAZBENO-STILSKIH RAZDOBLJA TE GLAZBENIH PRAVACA I ŽANROVA. |
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova. |
Prepoznaje osnovna obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova. |
Razlikuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova. |
Opisuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova. |
Analizira i uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova. |
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Glazbeno-stilska razdoblja te stilovi, pravci i žanrovi se mogu usvajati kronološki (dijakronijski pristup) ili integrativno, svladavanjem različitih glazbenih pojava (sinkronijski pristup). Izbor dijakronijskog ili sinkronijskog modela uvjetovat će realizaciju navedenog ishoda.
|
||||||
a 4. 4. |
SLUŠNO PREPOZNAJE I ANALIZIRA OBILJEŽJA HRVATSKE TRADICIJSKE GLAZBE I GLAZBI SVIJETA. |
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
|
Prepoznaje osnovna obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
|
Razlikuje obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
|
Opisuje obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
|
Analizira i uspoređuje obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
|
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Učitelj samostalno odabire i tematski povezuje tradicijsku glazbu različitih regija Hrvatske, Europe i ostalih kontinenata.
|
domena b: izražavanje glazbom i uz glazbu |
||||||
odgojno-obrazovni ishod |
razrada ishoda |
razina usvojenosti |
||||
zadovoljavajuća |
dobra |
vrlo dobra |
iznimna |
|||
b 4. 1.
|
OSTVARUJE RAZLIČITE GLAZBENE AKTIVNOSTI U SKLADU S VLASTITIM INTERESIMA I SKLONOSTIMA (PJEVANJE, SVIRANJE, PLES I POKRET, STVARALAŠTVO I UPORABA IKT-A)
|
Izvodi napjeve hrvatske i svjetske glazbene baštine uvažavajući sve umjetničke elemente .
Izvodi plesnu koreografiju različitih djela klasične, tradicijske i popularne glazbe u skupini ili u paru.
Stvara glazbu različite tonske građe, metro-ritamske organizacije i oblika .
Usklađuje vlastito izvođenje s izvođenjem drugih učenika u skupini, opaža, razumije i prihvaća različite uloge i razine odgovornosti u skupini te pritom vrednuje vlastitu izvedbu i izvedbe drugih.
Pronalazi nova rješenja u interpretaciji glazbe.
U skladu s interesima javno nastupa u razredu, školi ili izvan nje. |
Samostalno ili u skupini ostvaruje različite glazbene aktivnosti (pjevanje, sviranje, ples i pokret, stvaralaštvo, uporaba IKT-a)
● usklađuje vlastito izvođenje s izvođenjem drugih ● obogaćuje izvođenje pjesme novim izražajnim elementima ● vrednuje vlastitu izvedbu i izvedbe drugih
|
|||
Preporuka za ostvarenje ishoda: - realizacija ishoda ovisi o sklonostima i sposobnostima učenika te organizaciji procesa učenja i poučavanja - učitelj odabire sadržaje ishoda sukladno preferencijama učenika
|
domena c: glazba u kontekstu |
||||||
odgojno-obrazovni ishod |
razrada ishoda |
razina usvojenosti |
||||
zadovoljavajuća |
dobra |
vrlo dobra |
iznimna |
|||
c 4. 1. |
UPOZNAJE GLAZBU U AUTENTIČNOM, PRILAGOĐENOM I VIRTUALNOM OKRUŽJU. |
Posjećuje, prepoznaje i imenuje znamenite kulturne institucije u Hrvatskoj i svijetu. Samostalno se informira, opisuje i procjenjuje kulturno-glazbenu ponudu u svojoj sredini.
|
Posjećuje kulturno-glazbena događanja.
|
Opisuje kulturno-glazbena događanja. |
Procjenjuje i uspoređuje kulturno-glazbena događanja. |
Samostalno se informira o kulturno-glazbenoj ponudi u svojoj sredini. |
c 4. 2. |
OPISUJE SUSRET S GLAZBOM U AUTENTIČNOM, PRILAGOĐENOM I VIRTUALNOM OKRUŽJU, KORISTEĆI ODREĐENI BROJ STRUČNIH TERMINA TE OPISUJE OBLIKOVANJE VLASTITIH GLAZBENIH PREFERENCIJA.
|
Na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina . Opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija.
|
- na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina
- opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija (utjecaj različitih čimbenika poput škole, društva, okružja, medija, kulture te kvalitete izvedbe)
|
|||
c 4. 3. |
OPISUJE RAZVOJ GLAZBENE UMJETNOSTI KROZ POVIJEST.
|
Uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja, pravaca i žanrova u društveno-povijesnome i kulturnome kontekstu. Povezuje razvoj glazbene umjetnosti s općim društveno- povijesnim i kulturnim razvojem. |
Okvirno opisuje razvoj glazbene umjetnosti kroz povijest. |
Opisuje pojedina obilježja glazbeno-stilskih razdoblja/ pravaca/ žanrova. |
Uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja/ pravaca/ žanrova u društveno-povijesnome i kulturnome kontekstu. |
Povezuje razvoj glazbene umjetnosti s općim društveno- povijesnim i kulturnim razvojem. |
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- u okviru glazbeno-stilskih razdoblja, učenik razlikuje/opisuje/uspoređuje/analizira različite izvođače i izvođačke sastave te razvoj glazbenih oblika i glazbenih vrsta - realizacija ishoda će ovisiti o odabiru dijakronijskog odnosno sinkronijskog modela u učenju i poučavanju glazbe
|
||||||
c 4. 4. |
POVEZUJE GLAZBENU UMJETNOST S OSTALIM UMJETNOSTIMA.
|
Prepoznaje, opisuje, uspoređuje i analizira elemente (sredstva, simbole, tehnike i postupke) umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima. |
Prepoznaje elemente umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima. |
Opisuje elemente umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
|
Uspoređuje elemente umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima. |
Analizira i raspravlja o elementima umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima. |
Preporuka za ostvarenje ishoda
Učenik umjetnosti pristupa interdisciplinarno: - - Opisujući i uspoređujući sastavnice različitih umjetničkih izraza određenih razdoblja, (npr. književnost sakralnog karaktera i duhovna glazba renesanse; barokno slikarstvo i glazbi, formu i oblik u umjetnosti klasicizma, narodna umjetnost i romantizam, suvremeni ples i suvremena glazba) - - Analizirajući i raspravljajući o povezanosti slikarskih, skladateljskih, plesnih i književnih tehnikama i postupcima (npr .madrigalizmi –povezanost glazbenih sastavnica i stilskih figura u književnosti klasični balet – povezanost glazbe i plesa, ,impresionizam – povezanost glazba i slikarstvo, opera kao multimedijska umjetnost, mjuzikl - razvoj kroz glazbu i film).
|
na kraju 1. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena umjetnost (dvogodišnji program), učenik: |
||||||
domena a: slušanje i upoznavanje glazbe |
||||||
odgojno-obrazovni ishod |
razrada ishoda |
razina usvojenosti |
||||
zadovoljavajuća |
dobra |
vrlo dobra |
iznimna |
|||
a 1. 1. |
POZNAJE ODREĐENI BROJ SKLADBI. |
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna) |
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, filmska, jazz, popularna) |
|||
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- učenik poznaje 10 do 30 skladbi - od učenika se očekuje navođenje imena skladatelja i naziva skladbe te pojedinih/svih bitnih obilježja skladbe (vrsta glazbe, glazbeno-stilsko razdoblje, glazbeni oblik, određena glazbena ili glazbeno-scenska vrsta itd.)
- za realizaciju ishoda A 1.1 obvezno je cjelovito slušanje , a preporuča se i višekratno (ne nužno uzastopno) slušanje - višekratnim slušanjem učitelj će poticati učenika na zapamćivanje skladbe (dijela ili cjelovite skladbe), imena skladatelja i naziva skladbe - ovaj se ishod ne vrednuje brojčanom ocjenom - nisu raspisane razine usvojenosti, jer ih učenici neće ravnomjerno postići kod svih skladbi - od učenika se očekuje - učitelj će tijekom godine na različite načine pratiti ostvarenje ishoda (preporučaju se formativni oblici praćenja)
- učitelj će ustrajnim i kontinuiranim radom poticati učenike na što višu razinu poznavanja glazbenih djela
|
||||||
a 1. 2. |
SLUŠNO PREPOZNAJE I ANALIZIRA GLAZBENO-IZRAŽAJNE SASTAVNICE I OBLIKOVNE STRUKTURE ISTAKNUTIH SKLADBI KLASIČNE, TRADICIJSKE I POPULARNE GLAZBE. |
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) i svrstava glazbeno-izražajne sastavnice (izvođački sastav, metar, ritam, tempo, dinamika, melodija, tonska građa, harmonija, glazbeni slog, oblik glazbenog djela) istaknutih skladbi klasične, tradicijske i popularne glazbe. |
Prepoznaje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice i oblikovne strukture u skladbama. |
Razlikuje glazbeno-izražajne sastavnice i oblikovne strukture u skladbama. |
Opisuje glazbeno-izražajne sastavnice i oblikovne strukture u upoznatim skladbama.
|
Uspoređuje i svrstava glazbeno-izražajne sastavnice i oblikovne strukture u nepoznatim skladbama.
|
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Realizacija odgojno-obrazovnoga ishoda će ovisiti o odabiru dijakronijskog ili sinkronijskog modela učenja i poučavanja glazbe. Učenici će kronološki (dijakronijski pristup) ili integrativno (sinkronijski pristup) upoznati: - različita glazbala i izvođačke sastave - glazbene oblike, glazbene i glazbeno-scenske vrste
Preporuča se slušanje (i gledanje) dviju ili više izvedbi istog glazbenog djela/stavka/ulomka te usporedba različitih izvedbi.
Napomena: učitelj koji primjenjuje dijakronijski model u prvom razredu može uz tradicijsku glazbu predstaviti glazbu drevnih civilizacija.
|
||||||
a 1. 3. |
SLUŠNO PREPOZNAJE I ANALIZIRA OBILJEŽJA GLAZBENO-STILSKIH RAZDOBLJA TE GLAZBENIH PRAVACA I ŽANROVA. |
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova. |
Prepoznaje osnovna obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova. |
Razlikuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova. |
Opisuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova. |
Analizira i uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova. |
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Glazbeno-stilska razdoblja te stilovi, pravci i žanrovi se mogu usvajati kronološki (dijakronijski pristup) ili integrativno, svladavanjem različitih glazbenih pojava (sinkronijski pristup). Izbor dijakronijskog ili sinkronijskog modela uvjetovat će realizaciju navedenog ishoda.
|
||||||
a 1. 4. |
SLUŠNO PREPOZNAJE I ANALIZIRA OBILJEŽJA HRVATSKE TRADICIJSKE GLAZBE I GLAZBI SVIJETA. |
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
|
Prepoznaje osnovna obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
|
Razlikuje obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
|
Opisuje obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
|
Analizira i uspoređuje obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
|
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Učitelj samostalno odabire i tematski povezuje tradicijsku glazbu različitih regija Hrvatske, Europe i ostalih kontinenata.
|
domena b: izražavanje glazbom i uz glazbu |
||||||
odgojno-obrazovni ishod |
razrada ishoda |
razina usvojenosti |
||||
zadovoljavajuća |
dobra |
vrlo dobra |
iznimna |
|||
b 1. 1.
|
OSTVARUJE RAZLIČITE GLAZBENE AKTIVNOSTI U SKLADU S VLASTITIM INTERESIMA I SKLONOSTIMA (PJEVANJE, SVIRANJE, PLES I POKRET, STVARALAŠTVO I UPORABA IKT-A)
|
Izvodi napjeve hrvatske i svjetske glazbene baštine uvažavajući sve umjetničke elemente .
Izvodi plesnu koreografiju različitih djela klasične, tradicijske i popularne glazbe u skupini ili u paru.
Stvara glazbu različite tonske građe, metro-ritamske organizacije i oblika .
Usklađuje vlastito izvođenje s izvođenjem drugih učenika u skupini, opaža, razumije i prihvaća različite uloge i razine odgovornosti u skupini te pritom vrednuje vlastitu izvedbu i izvedbe drugih.
Pronalazi nova rješenja u interpretaciji glazbe.
U skladu s interesima javno nastupa u razredu, školi ili izvan nje.
|
Samostalno ili u skupini ostvaruje različite glazbene aktivnosti (pjevanje, sviranje, ples i pokret, stvaralaštvo, uporaba IKT-a)
● usklađuje vlastito izvođenje s izvođenjem drugih ● obogaćuje izvođenje pjesme novim izražajnim elementima ● vrednuje vlastitu izvedbu i izvedbe drugih
|
|||
Preporuka za ostvarenje ishoda: - realizacija ishoda ovisi o sklonostima i sposobnostima učenika te organizaciji procesa učenja i poučavanja - učitelj odabire sadržaje ishoda sukladno preferencijama učenika
|
domena c: glazba u kontekstu |
||||||
odgojno-obrazovni ishod |
razrada ishoda |
razina usvojenosti |
||||
zadovoljavajuća |
dobra |
vrlo dobra |
iznimna |
|||
c 1. 1. |
UPOZNAJE GLAZBU U AUTENTIČNOM, PRILAGOĐENOM I VIRTUALNOM OKRUŽJU. |
Posjećuje, prepoznaje i imenuje znamenite kulturne institucije u Hrvatskoj i svijetu. Samostalno se informira, opisuje i procjenjuje kulturno-glazbenu ponudu u svojoj sredini.
|
Posjećuje kulturno-glazbena događanja.
|
Opisuje kulturno-glazbena događanja. |
Procjenjuje i uspoređuje kulturno-glazbena događanja. |
Samostalno se informira o kulturno-glazbenoj ponudi u svojoj sredini. |
c 1. 2. |
OPISUJE SUSRET S GLAZBOM U AUTENTIČNOM, PRILAGOĐENOM I VIRTUALNOM OKRUŽJU, KORISTEĆI ODREĐENI BROJ STRUČNIH TERMINA TE OPISUJE OBLIKOVANJE VLASTITIH GLAZBENIH PREFERENCIJA.
|
Na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina . Opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija.
|
- na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina
- opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija (utjecaj različitih čimbenika poput škole, društva, okružja, medija, kulture te kvalitete izvedbe)
|
|||
c 1. 3. |
OPISUJE RAZVOJ GLAZBENE UMJETNOSTI KROZ POVIJEST.
|
Uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja, pravaca i žanrova u društveno-povijesnome i kulturnome kontekstu. Povezuje razvoj glazbene umjetnosti s općim društveno- povijesnim i kulturnim razvojem. |
Okvirno opisuje razvoj glazbene umjetnosti kroz povijest. |
Opisuje pojedina obilježja glazbeno-stilskih razdoblja/ pravaca/ žanrova. |
Uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja/ pravaca/ žanrova u društveno-povijesnome i kulturnome kontekstu. |
Povezuje razvoj glazbene umjetnosti s općim društveno- povijesnim i kulturnim razvojem. |
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- u okviru glazbeno-stilskih razdoblja, učenik razlikuje/opisuje/uspoređuje/analizira različite izvođače i izvođačke sastave te razvoj glazbenih oblika i glazbenih vrsta - realizacija ishoda će ovisiti o odabiru dijakronijskog odnosno sinkronijskog modela u učenju i poučavanju glazbe
|
||||||
c 1. 4. |
RAZLIKUJE RAZLIČITE VRSTE GLAZBE I GLAZBENE ŽANROVE TE OPISUJE NJIHOVE MEĐUSOBNE UTJECAJE I SPAJANJA ( CROSSOVER I FUZIJA ).
|
Razlikuje različite vrste glazbe - klasična, jazz, filmska, popularna i tradicijska glazba (hrvatska tradicijska glazba i glazbe svijeta ) te opisuje njihove međusobne utjecaje i spajanja ( crossover i fuzija ). |
Razlikuje pojedina obilježja različitih vrsta glazbe i glazbenih žanrova. |
Opisuje obilježja različitih vrsta glazbe i glazbenih žanrova te opaža njihove međusobne utjecaje. |
Uspoređuje obilježja različitih vrsta glazbe i glazbenih žanrova te opisuje njihove međusobne utjecaje. |
Objašnjava međusobne utjecaje i spajanja različitih vrsta i žanrova glazbe. |
c 1. 5. |
POVEZUJE GLAZBENU UMJETNOST S OSTALIM UMJETNOSTIMA.
|
Prepoznaje, opisuje, uspoređuje i analizira elemente (sredstva, simbole, tehnike i postupke) umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima. |
Prepoznaje elemente umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima. |
Opisuje elemente umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
|
Uspoređuje elemente umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima. |
Analizira i raspravlja o elementima umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima. |
Preporuka za ostvarenje ishoda
Učenik umjetnosti pristupa interdisciplinarno: - - Opisujući i uspoređujući sastavnice različitih umjetničkih izraza određenih razdoblja, (npr. književnost sakralnog karaktera i duhovna glazba renesanse; barokno slikarstvo i glazbi, formu i oblik u umjetnosti klasicizma, narodna umjetnost i romantizam, suvremeni ples i suvremena glazba) - - Analizirajući i raspravljajući o povezanosti slikarskih, skladateljskih, plesnih i književnih tehnikama i postupcima (npr .madrigalizmi –povezanost glazbenih sastavnica i stilskih figura u književnosti klasični balet – povezanost glazbe i plesa, ,impresionizam – povezanost glazba i slikarstvo, opera kao multimedijska umjetnost, mjuzikl - razvoj kroz glazbu i film).
|
na kraju 2. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena umjetnost (dvogodišnji program), učenik: |
||||||
domena a: slušanje i upoznavanje glazbe |
||||||
odgojno-obrazovni ishod |
razrada ishoda |
razina usvojenosti |
||||
zadovoljavajuća |
dobra |
vrlo dobra |
iznimna |
|||
a 2. 1. |
POZNAJE ODREĐENI BROJ SKLADBI. |
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna) |
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, filmska, jazz, popularna) |
|||
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- učenik poznaje 10 do 30 skladbi - od učenika se očekuje navođenje imena skladatelja i naziva skladbe te pojedinih/svih bitnih obilježja skladbe (vrsta glazbe, glazbeno-stilsko razdoblje, glazbeni oblik, određena glazbena ili glazbeno-scenska vrsta itd.)
- za realizaciju ishoda A 1.1 obvezno je cjelovito slušanje , a preporuča se i višekratno (ne nužno uzastopno) slušanje - višekratnim slušanjem učitelj će poticati učenika na zapamćivanje skladbe (dijela ili cjelovite skladbe), imena skladatelja i naziva skladbe - ovaj se ishod ne vrednuje brojčanom ocjenom - nisu raspisane razine usvojenosti, jer ih učenici neće ravnomjerno postići kod svih skladbi - od učenika se očekuje - učitelj će tijekom godine na različite načine pratiti ostvarenje ishoda (preporučaju se formativni oblici praćenja)
- učitelj će ustrajnim i kontinuiranim radom poticati učenike na što višu razinu poznavanja glazbenih djela
|
||||||
a 2. 2. |
SLUŠNO PREPOZNAJE I ANALIZIRA GLAZBENO-IZRAŽAJNE SASTAVNICE I OBLIKOVNE STRUKTURE ISTAKNUTIH SKLADBI KLASIČNE, TRADICIJSKE I POPULARNE GLAZBE.
|
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) i svrstava glazbeno-izražajne sastavnice (izvođački sastav, metar, ritam, tempo, dinamika, melodija, tonska građa, harmonija, glazbeni slog, oblik glazbenog djela) istaknutih skladbi klasične, tradicijske i popularne glazbe. |
Prepoznaje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice i oblikovne strukture u skladbama. |
Razlikuje glazbeno-izražajne sastavnice i oblikovne strukture u skladbama. |
Opisuje glazbeno-izražajne sastavnice i oblikovne strukture u upoznatim skladbama.
|
Uspoređuje i svrstava glazbeno-izražajne sastavnice i oblikovne strukture u nepoznatim skladbama.
|
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Realizacija odgojno-obrazovnoga ishoda će ovisiti o odabiru dijakronijskog ili sinkronijskog modela učenja i poučavanja glazbe. Učenici će kronološki (dijakronijski pristup) ili integrativno (sinkronijski pristup) upoznati: - različita glazbala i izvođačke sastave - glazbene oblike, glazbene i glazbeno-scenske vrste
Preporuča se slušanje (i gledanje) dviju ili više izvedbi istog glazbenog djela/stavka/ulomka te usporedba različitih izvedbi.
|
||||||
a 2. 3. |
SLUŠNO PREPOZNAJE I ANALIZIRA OBILJEŽJA GLAZBENO-STILSKIH RAZDOBLJA TE GLAZBENIH PRAVACA I ŽANROVA. |
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova. |
Prepoznaje osnovna obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova. |
Razlikuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova. |
Opisuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova. |
Analizira i uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova. |
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Glazbeno-stilska razdoblja te stilovi, pravci i žanrovi se mogu usvajati kronološki (dijakronijski pristup) ili integrativno, svladavanjem različitih glazbenih pojava (sinkronijski pristup). Izbor dijakronijskog ili sinkronijskog modela uvjetovat će realizaciju navedenog ishoda.
|
||||||
a 2. 4. |
SLUŠNO PREPOZNAJE I ANALIZIRA OBILJEŽJA HRVATSKE TRADICIJSKE GLAZBE I GLAZBI SVIJETA. |
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
|
Prepoznaje osnovna obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
|
Razlikuje obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
|
Opisuje obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
|
Analizira i uspoređuje obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
|
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Učitelj samostalno odabire i tematski povezuje tradicijsku glazbu različitih regija Hrvatske, Europe i ostalih kontinenata.
|
domena b: izražavanje glazbom i uz glazbu |
||||||
odgojno-obrazovni ishod |
razrada ishoda |
razina usvojenosti |
||||
zadovoljavajuća |
dobra |
vrlo dobra |
iznimna |
|||
b 1. 1.
|
OSTVARUJE RAZLIČITE GLAZBENE AKTIVNOSTI U SKLADU S VLASTITIM INTERESIMA I SKLONOSTIMA (PJEVANJE, SVIRANJE, PLES I POKRET, STVARALAŠTVO I UPORABA IKT-A)
|
Izvodi napjeve hrvatske i svjetske glazbene baštine uvažavajući sve umjetničke elemente .
Izvodi plesnu koreografiju različitih djela klasične, tradicijske i popularne glazbe u skupini ili u paru.
Stvara glazbu različite tonske građe, metro-ritamske organizacije i oblika .
Usklađuje vlastito izvođenje s izvođenjem drugih učenika u skupini, opaža, razumije i prihvaća različite uloge i razine odgovornosti u skupini te pritom vrednuje vlastitu izvedbu i izvedbe drugih.
Pronalazi nova rješenja u interpretaciji glazbe.
U skladu s interesima javno nastupa u razredu, školi ili izvan nje.
|
Samostalno ili u skupini ostvaruje različite glazbene aktivnosti (pjevanje, sviranje, ples i pokret, stvaralaštvo, uporaba IKT-a)
● usklađuje vlastito izvođenje s izvođenjem drugih ● obogaćuje izvođenje pjesme novim izražajnim elementima ● vrednuje vlastitu izvedbu i izvedbe drugih
|
|||
Preporuka za ostvarenje ishoda: - realizacija ishoda ovisi o sklonostima i sposobnostima učenika te organizaciji procesa učenja i poučavanja - učitelj odabire sadržaje ishoda sukladno preferencijama učenika
|
domena c: glazba u kontekstu |
||||||
odgojno-obrazovni ishod |
razrada ishoda |
razina usvojenosti |
||||
zadovoljavajuća |
dobra |
vrlo dobra |
iznimna |
|||
c 2. 1. |
UPOZNAJE GLAZBU U AUTENTIČNOM, PRILAGOĐENOM I VIRTUALNOM OKRUŽJU. |
Posjećuje, prepoznaje i imenuje znamenite kulturne institucije u Hrvatskoj i svijetu. Samostalno se informira, opisuje i procjenjuje kulturno-glazbenu ponudu u svojoj sredini.
|
Posjećuje kulturno-glazbena događanja.
|
Opisuje kulturno-glazbena događanja. |
Procjenjuje i uspoređuje kulturno-glazbena događanja. |
Samostalno se informira o kulturno-glazbenoj ponudi u svojoj sredini. |
c 2. 2. |
OPISUJE SUSRET S GLAZBOM U AUTENTIČNOM, PRILAGOĐENOM I VIRTUALNOM OKRUŽJU, KORISTEĆI ODREĐENI BROJ STRUČNIH TERMINA TE OPISUJE OBLIKOVANJE VLASTITIH GLAZBENIH PREFERENCIJA.
|
Na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina . Opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija.
|
- na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina
- opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija (utjecaj različitih čimbenika poput škole, društva, okružja, medija, kulture te kvalitete izvedbe)
|
|||
c 2. 3. |
OPISUJE RAZVOJ GLAZBENE UMJETNOSTI KROZ POVIJEST.
|
Uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja, pravaca i žanrova u društveno-povijesnome i kulturnome kontekstu. Povezuje razvoj glazbene umjetnosti s općim društveno- povijesnim i kulturnim razvojem. |
Okvirno opisuje razvoj glazbene umjetnosti kroz povijest. |
Opisuje pojedina obilježja glazbeno-stilskih razdoblja/ pravaca/ žanrova. |
Uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja/ pravaca/ žanrova u društveno-povijesnome i kulturnome kontekstu. |
Povezuje razvoj glazbene umjetnosti s općim društveno- povijesnim i kulturnim razvojem. |
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- u okviru glazbeno-stilskih razdoblja, učenik razlikuje/opisuje/uspoređuje/analizira različite izvođače i izvođačke sastave te razvoj glazbenih oblika i glazbenih vrsta - realizacija ishoda će ovisiti o odabiru dijakronijskog odnosno sinkronijskog modela u učenju i poučavanju glazbe
|
||||||
c 2. 4. |
OPISUJE UTJECAJ TRADICIJSKIH ELEMENATA NA KLASIČNU I POPULARNU GLAZBU. |
Opisuje, objašnjava i procjenjuje utjecaj tradicijskih elemenata na klasičnu i popularnu glazbu. |
Prepoznaje tradicijske elemente u klasičnoj i popularnoj glazbi. |
Opisuje tradicijske elemente u klasičnoj i popularnoj glazbi. |
Objašnjava utjecaj tradicijskih elemenata na klasičnu i popularnu glazbu. |
Analizira i procjenjuje utjecaj tradicijskih elemenata na klasičnu i popularnu glazbu. |
c 2. 5. |
POVEZUJE GLAZBENU UMJETNOST S OSTALIM UMJETNOSTIMA.
|
Prepoznaje, opisuje, uspoređuje i analizira elemente (sredstva, simbole, tehnike i postupke) umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima. |
Prepoznaje elemente umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima. |
Opisuje elemente umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
|
Uspoređuje elemente umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima. |
Analizira i raspravlja o elementima umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima. |
Preporuka za ostvarenje ishoda
Učenik umjetnosti pristupa interdisciplinarno: - - Opisujući i uspoređujući sastavnice različitih umjetničkih izraza određenih razdoblja, (npr. književnost sakralnog karaktera i duhovna glazba renesanse; barokno slikarstvo i glazbi, formu i oblik u umjetnosti klasicizma, narodna umjetnost i romantizam, suvremeni ples i suvremena glazba) - - Analizirajući i raspravljajući o povezanosti slikarskih, skladateljskih, plesnih i književnih tehnikama i postupcima (npr .madrigalizmi –povezanost glazbenih sastavnica i stilskih figura u književnosti klasični balet – povezanost glazbe i plesa, ,impresionizam – povezanost glazba i slikarstvo, opera kao multimedijska umjetnost, mjuzikl - razvoj kroz glazbu i film).
|
I. DODATAK 2: PREPORUČENE PJESMICE, BROJALICE I GLAZBENE IGRE ZA PRVA TRI RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE
1. RAZRED |
PJESMICE I BROJALICE |
GLAZBENE IGRE |
Autorske V. Gerčik: Kišica J. Bitenc: Tika-taka S. Mikac/B. Hribar: Himna prvoškolaca J. Bitenc: Mlin Lj. Goran: Semafor D. Basrak: Padaj, padaj snježiću H. Nedjalkov: Pahuljice V. Tomerlin: Združena slova M. Pirnik: Zvončić u proljeće J. Kaplan: Pčela J. Kennedy: Hoki-poki M. Matanović : Plava uspavanka A. Grétry: Magarac i kukavica A. Dedić: Nije lako bubamarcu M. Matanović : Vučja želja Z. Špoljar: Proljetna pjesma R. Kuhar : Abeceda
Tradicijske Djeca i maca (Hrvatska) Kad si sretan (Švedska) Spavaj mali Božiću (Hrvatska) Iš, iš, iš, ja sam mali miš (Hrvatska) En-den-dore (Hrvatska) Kalendara (Hrvatska) Pjevaj mi, pjevaj, sokole (Hrvatska) Ja posijah repu (Hrvatska) Miš mi je polje popasel (Hrvatska)
|
S pjevanjem Pliva riba U kolu je sestrica
S tonovima/melodijama/ritmovima Dan-noć Ritamska igra jeke
Uz slušanje glazbe Vlakić Ledena kraljica
|
2. RAZRED |
PJESMICE I BROJALICE |
GLAZBENE IGRE |
Autorske M. Matanović: Molba gljive muhare V. Stojanov: Jesenska pjesma Lj. Goran: Tramvaj I. Stamač: Maestral J. Gotovac: Dom J. B. Lully: Dok mjesec sja P. Stupel: Novogodišnja pjesma J. Kaplan: Zeko pleše V. Tomerlin: Žabe M. Matanović : Limači M. Matanović : Lovcu M. Matanović : Ide zima L. Županović: Zapjevajmo složno svi P. Stupel: Jesen je došla
Tradicijske O, Jelo, Jelice (Hrvatska) Mali ples (Slovačka) Blistaj, blistaj, zvijezdo mala (Francuska) Bratec Martin (Francuska) (kanon) Pleši, pleši poskoči (Slovačka) Kukavica (Austrija) Djetešce nam se rodilo ( Hrvatska ) Eci, peci, pec (Hrvatska) Jedna vrana gakala (Hrvatska) Grad se beli (Hrvatska) Savila se bijela loza vinova (Hrvatska) Bingo (Amerika)
|
S pjevanjem Muzikaš Ja posijah lan
S tonovima/melodijama/ritmovima Melodijski kružići Ritamski kružići
Uz slušanje glazbe Orkestar Ples s balonima
Pokret uz glazbu · Tradicijski plesovi iz užeg zavičajnog područja Slobodne plesne strukture uz slušanje glazbe
|
3. RAZRED |
PJESMICE I BROJALICE |
GLAZBENE IGRE |
Autorske J. Kaplan: Saonice male Sanje A. Dedić: Sretna Nova godina A. Dedić: Himna zadrugara B. Mihaljević: Zeko i potočić A. Kabiljo: Zekini jadi N. Hercigonja: Šaputanje G. B. Pergolesi: Gdje je onaj cvijetak žuti I. Šimić, A. Gardaš : Žuta pjesma (kanon) A. Dedić: Dobro jutro W. A. Mozart: Čežnja za proljećem J. S. Bach: Ah, što volim J. Pierpont : Zvončići J. Lulić : Zima
Z. Grgošević
: Gle, ide jež (kanon)
Tradicijske Pliva patka preko Save (Hrvatska) Ode zima (Švicarska) Tri listića (Španjolska); Kočija (Indonezija) Ftiček veli (Hrvatska) Raca plava po Dravi (Hrvatska) Ćuk sedi (Hrvatska) Evo san ti doša (Hrvatska) Sunce sije, kiša će (Hrvatska) Proljeće u šumi (Finska) Okitimo grančice (Wales) Oj, pastiri, čudo novo (Hrvatska)
|
S pjevanjem Mali ples Mi smo djeca vesela
S tonovima/melodijama/ritmovima Meloritamskaigra jeke/odgovora Glazbeni kviz s pjesmicama
Uz slušanje glazbe Dirigent Osmišljavanje pokreta u grupi
Pokret uz glazbu Društveni plesovi Tradicijski plesovi užeg i šireg zavičajnog područja Suvremeni ples
|
J. DODATAK 3: POPIS GLAZBENIH DJELA * (Napomena: popis glazbenih djela će biti dorađen za finalnu inačicu dokumenta, uz eventualne promjene u organizaciji popisa (po ciklusima i/ili po kategorijama djela)
SKLADATELJ |
GLAZBENO DJELO |
KLJUČNI POJMOVI |
CIKLUS |
Aa, Michel van der (1970.) |
One |
komorna opera |
4. i 5. ciklus |
Abraham, Edgar (?) |
Suita za alt-saksofon i gudače |
saksofon |
3. ciklus |
Adam, Adolphe (1803. - 1856.) |
Giselle – Valcer iz 1. čina |
balet valcer |
3. ciklus |
Adams, John (1947.) |
China Gates |
minimalizam |
4. i 5. ciklus |
Common tones in simple time |
boja, tempo (puls) 20. stoljeće |
4. i 5. ciklus |
|
Grand Pianola music |
minimalizam |
4. i 5. ciklus |
|
Short Ride in a Fast Machine |
tempo - metar - ritam udaraljke minimalizam |
4. i 5. ciklus |
|
Tromba Lontana |
truba 20. stoljeće |
3. ciklus |
|
Albéniz, Isaac (1860. – 1909.) |
Asturias |
gitara |
3. ciklus
|
Albinoni, Tomaso Giovanni (1671. - 1751.) |
Adagio u g-molu za violinu, gudače i orgulje |
gudačka glazbala tempo |
3. ciklus |
Koncert za obou, gudače i basso continuo u D-duru |
oboa basso continuo barok |
4. i 5. ciklus
|
|
Anderson, Charles Eduard -Chuck Berry (1926.) |
Johnny B. Good, Roll Over Beethoven |
popularna glazba rock’n’roll |
3. 4. i 5. ciklus |
Aznavour, Charles (1924.) |
Lei (She) |
popularna glazba šansona |
|
Allegri, Gregorio (1582. – 1652.) |
Miserere |
zborska glazba imitacija |
4. i 5. ciklus
|
Apocalyptica |
Path |
violončelo crossover |
3. i 4. ciklus |
Arcadelt, Jacob (1507. – 1568.) |
Ave Maria |
a cappella mješoviti zbor homofoni slog |
3. i 4. ciklus |
Arlen, Harold (1905. – 1986.) |
Somewhere over the Rainbow (film Čarobnjak iz Oza) |
glazba iz mjuzikla
|
1. ciklus |
Auric, Georges (1899. – 1963.) |
Trio za obou, klarinet i fagot |
trio komorna glazba drvena puhačka glazbala |
3. i 4. ciklus
|
Ayreon |
Into the Electric Castle |
tematski (konceptualni) album fuzija |
4. i 5. ciklus
|
Bach, Johann Sebastian (1685. - 1750.) |
Brandenburški koncert br. 5, BWV 1050, 1. stavak |
barok koncert |
4. i 5. ciklus |
Kantata BWV 82: Ich habe genug |
oboa tenor kantata |
4. i 5. ciklus
|
|
Kantata BWV 147: Herz und Mund und Tat und Leben - Jesu, meine Freude |
barok duhovna kantata |
4. i 5. ciklus |
|
Kantata BWV 209 Non sa che sia dolore
|
blok-flauta
|
3. i 4. ciklus
|
|
Kantata BWV 211: Kantata o kavi |
svjetovna kantata
|
3. i 4. ciklus
|
|
Koncert za obou d'amore, BWV 1055 |
oboa d’amore |
4. i 5. ciklus
|
|
Magnificat, BWV 243a: Esurientes |
duhovna glazba magnificat |
4. i 5. ciklus |
|
Partita u d-molu BWV 1004, Ciaccona |
partita violina virtuozitet |
4. i 5. ciklus |
|
Pasakalja u c-molu za orgulje, BWV 582 |
pasakalja (passacaglia) orgulje |
4. i 5. ciklus |
|
Preludij i fuga u C-duru, BWV 846 iz 1. sveska zbirke Das wohltemperierte Klavier |
klavir, čembalo preludij, fuga imitacija |
3. ciklus 4. i 5. ciklus |
|
Preludij i fuga u c-molu, BWV 847 iz 1. sveska zbirke Das wohltemperierte Klavier |
klavir, čembalo preludij, fuga imitacija |
3. ciklus 4. i 5. ciklus
|
|
Suita br. 1, Gigue |
kontrabas |
3. ciklus
|
|
Suita br.2 u h-molu, BWV 1067, 7. stavak - Badinerie |
glazbeno-izražajne sastavnice flauta barok |
svi ciklusi |
|
Suita br.3 u D-duru, BWV 1068, 2. stavak - Air |
glazbeno-izražajne sastavnice gudačka glazbala barok |
svi ciklusi |
|
Toccata i fuga u d-molu, BWV 565 (preporuka: izvedba na harmonici) |
čembalo, orgulje, harmonika tokata, fuga barok |
3. ciklus 4. i 5. ciklus |
|
Bajamonti, Julije (1744-1800) |
Prijenos svetoga Dujma |
oratorij |
4. i 5. ciklus |
Barry, John (1933.-2011.) |
James Bond - tema |
filmska glazba električna gitara |
3. ciklus |
Barber, Samuel (1910. - 1981.) |
Adagio za gudače |
gudačka glazbala 20. stoljeće |
3. ciklus 4. i 5. ciklus |
Canzone op. 38a za flautu i klavir |
komorna glazba flauta, klavir |
3. ciklus 4. i 5. ciklus |
|
Knoxwille, Summer of 1915 |
djelo za glas i orkestar 20. stoljeće |
4. i 5. ciklus |
|
Souvenirs, op. 28 – Pas de deux; Two-step; Hesitation-Tango |
klavir četveroručno |
3. i 4. ciklus
|
|
Bartók, Bela (1881. - 1945.) |
Koncert za orkestar, 4. stavak Intermezzo Interrotto - Allegretto |
tempo glazbala redefiniranje koncerta 20. stoljeće |
4. i 5. ciklus |
Rumunjski plesovi |
tradicijski elementi gudačka glazbala |
3. ciklus 4. i 5. ciklus |
|
Bécaud, Gilbert (1927.-2001.) |
Et Maintenant (What Now My Love), Love on the Rocks |
popularna glazba šansona |
4. i 5. ciklus |
Bax, Arnold (1883. – 1953.) |
Narodna priča za violončelo i klavir
|
komorna glazba violončelo |
3. i 4. ciklus
|
Summer Music |
simfonijska pjesma |
3. i 4. ciklus
|
|
Becker, John Joseph (1886. – 1961.) |
The Abongo – a Primitive Dance |
udaraljke |
3. i 4. ciklus
|
Beethoven, Ludwig van (1770. - 1827.) |
Fidelio - Kvartet “Mir ist so wundebar” |
njemačka opera pjevački glasovi (kvartet) |
4. i 5. ciklus |
Ptičja tuga |
glazbena perioda |
1. i 2. ciklus |
|
Simfonija br. 5 u c-molu, op. 67, 1. stavak |
sonatni oblik simfonija |
3. ciklus 4. i 5. ciklus |
|
Simfonija br. 6 u F-duru (Pastoralna), op. 68, 1. stavak; 5. stavak |
programna glazba simfonija |
3. ciklus 4. i 5. ciklus |
|
Simfonija br. 7 u A-duru, op. 92, 2. stavak |
dvostruka tema s varijacijama |
4. i 5. ciklus |
|
Simfonija br. 9 u d-molu, op. 125, 4. stavak |
upotreba glasa u simfoniji dvostruka zborska fuga |
4. i 5. ciklus |
|
Sonata za klavir br. 8 u c-molu (Patetična), op. 13, 2. stavak - Adagio cantabile (preporuka: upoznati sonatu u cijelosti) |
klavir sonata rondo (2. stavak) |
3. ciklus 4. i 5. ciklus |
|
Sonata za klavir br. 14 u cis-molu (Mjesečeva), op. 27, br. 2 |
klavir sonata romantizam |
4. i 5. ciklus |
|
Sonata za klavir br. 17 u d-molu (Oluja), op. 31, br. 2 (preporuka: upoznati sonatu u cijelosti) |
klavir sonata romantizam |
4. i 5. ciklus |
|
Sonata za klavir br. 23 u f-molu (“Appassionata”), op. 57 |
klavir sonata romantizam |
4. i 5. ciklus |
|
Romanca za violinu i orkestar u F-duru, op. 50 |
violina, orkestar romantizam |
3. ciklus 4. i 5. ciklus |
|
Za Elizu |
klavir rondo |
2. i 3. ciklus |
|
|
Whole Lotta Love vs. Beethoven 5th Symphony - 2Cellos |
crossover violončelo duo |
3 i 4. ciklus |
Bellamy, Matthew James (Muse) (1978.) |
I Belong To You / Mon Cœur S'ouvre À Ta Voix Butterflies and Hurricanes |
crossover (popularna glazba, citati klasične glazbe) |
3 i 4. ciklus |
Bellini, Vincenzo (1801. - 1835.) |
Norma - Arija Norme Casta diva |
sopran bel canto arija opera |
3. ciklus 4. i 5. ciklus |
Berio, Luciano (1925. – 2003.) |
Sequenza br. 1
|
flauta
|
4. i 5. ciklus
|
Sequenza br. 2
|
harfa
|
4. i 5. ciklus
|
|
Sequenza br. 3 |
alt |
4. i 5. ciklus
|
|
Berlioz, Hector (1803. - 1869.) |
Fantastična simfonija, 2. st. “Ples” |
programna glazba programna simfonija ples |
3. ciklus |
Fantastična simfonija, 5. st. “San o vještičjem sjelu” |
programna glazba programna simfonija |
3. ciklus |
|
Bernstein Elmer (1922.-2004.) |
The Magnificent Seven |
filmska glazba |
3. ciklus |
Bernstein, Leonard (1918. - 1990.) |
West Side Story: America |
mjuzikl |
3. ciklus |
Bersa, Blagoje (1873. - 1934.)
|
Mjesečina |
zborska glazba |
4. i 5. ciklus
|
Sunčana polja |
simfonijska pjesma glazbala (npr. oboa) |
3. ciklus 4. i 5. ciklus |
|
Biber, Heinrich Ignaz Franz von (1644. – 1704.)
|
Passacaglia
|
violina virtuozitet varijacije |
4. i 5. ciklus
|
Biro Miroslav (1895.-1960.) Britvić Drago (1935.-2005.) |
Mirno teku rijeke |
popularna glazba šansona |
4. i 5. ciklus |
Bizet, Georges (1838. - 1975.)
|
Carmen - Arija Carmen L’amour est un oiseau rebelle (Habanera); |
opera, arija alt realizam, verizam |
3. ciklus 4. i 5. ciklus |
Carmen - Arija (Couplets) Escamilla (Toreadora) Votre toast je peu vous le rendre |
opera, arija bas-bariton realizam, verizam |
3. ciklus 4. i 5. ciklus |
|
Carmen - Koračnica i zbor dječaka: Avec la garde montante |
zbor u operi; zbor dječaka blok-flauta |
3. ciklus 4. i 5. ciklus |
|
Carmen - Uvertira |
uvertira opere realizam, verizam |
3. ciklus 4. i 5. ciklus |
|
Bjelinski, Bruno (1909. – 1992.) |
Concertino za rog i gudače |
rog |
3. ciklus
|
Bjørnstad, Ketil (1952.) |
Pianology
|
crossover |
3. i 4. ciklus
|
The Sea |
crossover glazbala, instrumenti, zvukovi |
4. i 5. ciklus
|
|
Black, James Milton (1856.-1938.) |
Oh, When the Saints (Louis Armstrong) |
gospel, jazz |
1. ciklus |
Bloch, Ernest (1880. – 1959.) |
Suite Hebraique |
viola |
3. i 4. ciklus
|
Boccherini, Luigi Rodolfo (1743. - 1805.) |
Kvintet u E-duru, op. 13, br. 5, Menuet |
gudački kvintet složena trodijelna pjesma |
3. ciklus |
Borodin, Alexander (1833. – 1887.) |
Knez Igor: Polovjecki plesovi |
nacionalna opera |
4. i 5. ciklus
|
Bosanac, Franjo (1485?-1535?) |
Ricercare |
lutnja renesansa |
3. ciklus 4. i 5. ciklus |
Bowie, David (Jones, David Robert) (1947.-2016.) |
Space Oddity |
popularna glazba rock |
4. i 5. ciklus
|
Heroes |
popularna glazba rock |
4. i 5. ciklus
|
|
Let ’ s Dance |
Popularna glazba Fuzija Funk rock |
4. i 5. ciklus
|
|
Brel, Jacques (1929.-1978.) |
Mon enfance, Le plat pays |
popularna glazba šansona |
4. i 5. ciklus
|
Brahms, Johannes (1833. - 1897.) |
Mađarski plesovi WoO 1 Preporuka: br. 5 (fis-mol/g-mol) i br. 6 (Des-dur/D-dur) |
glazbeno-izražajne sastavnice klavir orkestracija |
2. i 3. ciklus |
Simfonija br. 3 u F-duru, op. 90, 3. st. |
simfonija romantizma |
4. i 5. ciklus |
|
Uspavanka |
tempo, ugođaj |
1. i 2. ciklus |
|
Bridge, Frank (1879. – 1941.) |
Summer |
simfonijska pjesma |
4. i 5. ciklus
|
Britten, Benjamin (1913. - 1976.) |
Ceremony of Carols |
20.stoljeće suvremena vokalno-instrumentalna glazba |
3. ciklus 4. i 5. ciklus |
Mlada osoba upoznaje orkestar, op.4 |
glazbeno-izražajne sastavnice skupine glazbala |
svi ciklusi 3. ciklus |
|
Simple Symphony, 2. stavak: Playful Pizzicato; |
gudačka glazbala pizzicato |
3. ciklus |
|
Šest metamorfoza prema Ovidu |
oboa solo |
4. i 5. ciklus
|
|
Brkanović, Željko (1937.) |
Antependij |
Harmonika |
3. ciklus
|
Brooker, Gary (Procol Harum) (1945.) |
Shine On Brightly - In Held Twas In I |
crossover |
3 i 4. ciklus |
Bukvić, Dalibor (1968.) |
Actus |
orkestar skupine glazbala |
3. ciklus 4. i 5. ciklus |
Fantasia, 2. stavak |
flauta rondo |
3. ciklus
|
|
Propheties |
klavir tema s varijacijama |
3. i 4. ciklus
|
|
Spatial – danse des apparitions |
elektronički instrumenti elektronička glazba |
3. ciklus 4. i 5. ciklus |
|
Buxtehude, Dieterich (1637/39. – 1707.) |
Tokata u d-molu, BuxVW 155 |
orgulje tokata |
4. i 5. ciklus
|
Caccini, Giulio (1551. - 1618.) |
Ave Maria |
melizmatički način pjevanja sekvence |
4. i 5. ciklus
|
Cage, John (1912. – 1992.) |
Totem ancestor |
preparirani klavir |
4. i 5. ciklus
|
Caldara, Antonio (1670. – 1736.) |
Sebben, Crudele |
arija, sopran |
3. i 4. ciklus
|
Carmichael Hoagland, Howard (1899.-1981.) |
Georgia on My Mind, Stardust |
popularna glazba jazz |
4. i 5. ciklus |
Caruso, Enrico; Capurro, Giovanni (1873. – 1921.) |
O, sole mio |
napolitanska pjesma duet
|
2. ciklus |
Chaplin, Charles Spencer (1889.-1977.) |
Smile |
popularna glazba jazz |
3.,4. i 5. ciklus |
Charpentier, Marc-Antoine (1643. – 1704.) |
Te Deum: Uvod – marš i rondo |
vokalno-instrumentalna glazba timpani limena puhačka glazbala |
3. i 4. ciklus
|
Chilcott, Bob (1955.) |
Little Jazz Mass |
misa elementi jazza |
3 i 4. ciklus |
Twelve Days of Christmas |
božićna pjesma jazz, swing citati u glazbi |
3. ciklus 4. i 5. ciklus |
|
Collins, Phill (1951.) |
Tarzan - You'll Be in My Heart |
animirani film (mjuzikl) - crossover pop glazba |
2. i 3. ciklus |
Chopin, Frédéric (1810. - 1849.)
|
Balada br. 1 u g-molu |
balada |
4. i 5. ciklus
|
Etida u c-molu, br. 12, op. 10 (“Revolucionarna”) |
etida klavir virtuozitet |
3. ciklus 4. i 5. ciklus |
|
Fantasie-Impromptu u cis-molu, op. 66 |
klavir glasovirska minijatura zapisana improvizacija virtuozitet |
4. i 5. ciklus
|
|
Preludij u e-molu, op. 28
|
preludij |
3. ciklus 4. i 5. ciklus |
|
Poloneza u As-duru, op. 53; |
klavir glasovirska minijatura virtuozitet |
4. i 5. ciklus
|
|
Scherzo u cis-molu, op. 39, br. 3 |
klavir glasovirska minijatura virtuozitet |
4. i 5. ciklus
|
|
Sonata za klavir br. 2 u b-molu, op. 35, 3. st. Marche funebre |
sonata složena trodijelna pjesma |
4. i 5. ciklus
|
|
Vacer u Es-duru (Veliki briljantni valcer), op. 18; |
klavir glasovirska minijatura virtuozitet |
4. i 5. ciklus
|
|
Cimarosa, Domenico (1749. - 1801.) |
Koncert za obou i gudače u C-duru |
oboa |
3. ciklus |
Conti, Bill (1942.) |
Rocky -tema |
filmska glazba elektronička glazbala |
3. i 4. ciklus
|
Cook, Samuel (1931.-1964.) |
Wanderful World |
popularna glazba soul |
4.i 5. ciklus |
Copland, Aaron (1900. - 1990.) |
Appalachian Spring |
orkestralna suita; balet 20. stoljeće |
4. i 5. ciklus
|
Fanfare za običnog čovjeka |
puhačka glazbala |
3. ciklus |
|
Corea, Chick (1941.) |
Crystal Silence |
jazz, fuzija |
4. i 5. ciklus
|
Couperin, Francois (1668. – 1733.) |
Tajanstvene prepreke |
čembalo |
2. i 3. ciklus |
Cowell, Henry (1897. – 1965.) |
Pulse za pet svirača
|
udaraljke
|
3. ciklus 4. i 5. ciklus |
Seven Paragraphs |
gudačka glazbala |
3. ciklus 4. i 5. ciklus |
|
Crnačka duhovna glazba |
Nobody Knows the Trouble I˙ve Seen |
tempo – metar – ritam način pjevanja izvođački sastav |
2. ciklus |
Crudup, Arthur 1905.-1974.) |
That’s All Right (Elvis Presley) |
popularna glazba rock’n’roll |
3. ciklus 4. i 5. ciklus |
Cummings, Robert (?) |
Koncert za saksofon |
saksofon |
3. ciklus
|
Darby, Ken (1909.-1992.) |
Love Me Tender |
popularna glazba
|
3. ciklus 4. i 5. ciklus |
Darling, David (1941.) |
Cello Blue |
violončelo |
3. ciklus 4. i 5. ciklus |
Upland |
violončelo |
3. ciklus 4. i 5. ciklus |
|
David, Meck (1912.) Hoffman, Al (1902.-1960.) Livingston, Jerry (1909.-1987.) |
Bibbidi-Bobbidi-Boo (Louis Armstrong) |
glazba iz animiranih filmova
|
1. ciklus |
Dun, Tan (1957.) |
Crouching Tiger, Hidden Dragon - Farewell |
filmska glazba violončelo crossover (glazbe svijeta-Kina) |
3 i 4. ciklus |
Čajkovski, Pjotr Iljič (1840 - 1893.) |
Album za mlade op. 39: Slatko sanjarenje |
trodijelna pjesma ciklus skladbi |
2. ciklus |
Evgenij Onjegin: Poloneza |
orkestralni ulomak (interludij) u operi |
3. ciklus |
|
Evgenij Onjegin: Valcer |
orkestralni ulomak (interludij) u operi |
3. ciklus |
|
Koncert za klavir i orkestar br. 1 u b-molu, op. 23, 1. stavak |
koncert klavir virtuozitet tonska građa (prelazak iz mola u dur/mutacija) |
3. ciklus 4. i 5. ciklus |
|
Labuđe jezero (balet) Preporuka: 1. čin – Valcer; Pas de Deux crnog labuda; Ples patuljaka; Finale 2. čin – Ples labudova 3. čin – Pas de six ; Čardaš; Ruski ples, Španjolski ples; Napuljski ples 4. čin – Ples malih labudova; Finale |
balet činovi, slike i brojevi u baletu plesni koraci tempo – metar – ritam različiti plesovi |
1., 2. i 3. ciklus |
|
Labuđe jezero – suita iz baleta preporuka: slušati u cijelosti |
orkestralna suita 19. stoljeća |
4. i 5. ciklus
|
|
Orašar
(balet) Marš; Ples šećerne vile; Ruski ples (Trepak); Kineski ples; ; Ples snježnih pahuljica; Ples drvenih flauta; Valcer cvijeća
|
balet činovi, slike i brojevi u baletu plesni koraci tempo – metar – ritam različiti plesovi čelesta (Ples šećerne vile) složena trodijelna pjesma (Valcer cvijeća) |
1., 2. i 3. ciklus |
|
“Ščelkunčikova suita” (orkestralna suita iz baleta Orašar) |
orkestralna suita 19. stoljeća |
4. i 5. ciklus
|
|
Simfonija br. 4 u f-molu, op. 36, 3. stavak |
gudačka glazbala pizzicato |
3. ciklus |
|
Simfonija br. 5 u e-molu, op. 64, 1. stavak |
simfonija romantizma |
4. i 5. ciklus
|
|
Simfonija br. 6 u h-molu, op. 74 (“Patetična”), 1. stavak |
simfonija romantizma romantična melodija |
4. i 5. ciklus
|
|
Talijanski capriccio, op. 45 |
fantazija glazbala (posebno puhačka) |
4. i 5. ciklus
|
|
Trnoružica: Valcer |
valcer složena trodijelna pjesma |
3. ciklus |
|
Uvertira 1812, op. 49 |
orkestralna uvertira |
4. i 5. ciklus
|
|
Čaleta Joško, obr./Crnić Hrvoje, obr. |
1 pura, 2 pandura, Lado Electro |
crossover tradicijska glazba elektronička glazba |
3 i 4. ciklus |
Davies, Peter Maxwell (1934. – 2016.) |
Turris Campanarum Sonantium |
udaraljke |
3. i 4. ciklus
|
Debussy, Claude-Achille (1862. - 1918.) |
Arabeska br. 1 |
impresionizam |
4. i 5. ciklus
|
Suite Bergamasque: 3. stavak Mjesečina (Clair de lune) preporuka: slušati u cijelosti |
impresionizam |
4. i 5. ciklus
|
|
More (La mer) |
impresionizam simfonijske skice programnost |
4. i 5. ciklus
|
|
Preludij za poslijepodne jednog fauna |
impresionizam simfonijska pjesma programna glazba |
4. i 5. ciklus
|
|
Reverie |
impresionizam |
4. i 5. ciklus
|
|
Sonata za violončelo i klavir u d-molu, 1. stavak Prologue |
impresionizam violončelo sonata |
3. ciklus 4. i 5. ciklus |
|
Syrinx |
flauta solističko glazbalo impresionizam |
3. ciklus 4. i 5. ciklus |
|
Dedić, Arsen (1938. - 2015.)
|
U registraturi – uvodna tema |
filmska glazba klavir orkestar |
3. i 4. ciklus
|
Glembajevi - uvodna tema |
neobarok basso continuo |
3. i 4. ciklus
|
|
Odlazak (Tin Ujević) |
odnos glazbe I teksta šestosminska mjera |
3. ciklus 4. i 5. ciklus u dogovoru s HJ |
|
Ono sve što znaš o meni preporuka: TBF (Nostalgična)
|
popularna glazba šansona |
4. i 5. ciklus |
|
Moderato cantabile, Kuća pored mora |
popularna glazba šansona |
4. i 5. ciklus |
|
Delibes, Léo (1836. - 1891.) |
Copelia - Valcer |
balet valcer |
3. ciklus |
Lakmé „Dome epais...“ |
duet ženski pjevački glasovi |
3. i 4. ciklus
|
|
Delius, Frederick (1862. – 1934.) |
Florida Suite: Sunset |
programna glazba simfonijska suita |
3. ciklus 4. i 5. ciklus |
Devčić, Natko (1914. - 1997.) |
Istarska suita - Poskočica |
utjecaj tradicijskih elemenata orkestracija |
4. i 5. ciklus
|
Doldinger, Klaus (1936.) |
Das Boot - tema preporuka: techno verzija U96 |
filmska glazba elektronička glazba (crossover) |
3. i 4. ciklus
|
Domino, Antoine (1928.) |
Ain’t That A Shame |
popularna glazba boogie-woogie |
4. i 5. ciklus |
Donizetti, Gaetano (1797. - 1848.) |
Koncert za engleski rog i orkestar u G-duru |
engleski rog |
3. ciklus |
Ljubavni napitak - arija Nemorina Una furtiva lagrima |
komična opera |
4. i 5. ciklus |
|
Dowland, John (1563. - 1626.) |
Come Again |
Renesansa glas i lutnja |
4. i 5. ciklus
|
Flow my Tears |
renesansa glas i lutnja |
4. i 5. ciklus
|
|
Dukas, Paul (1865. - 1935.) |
Čarobnjakov učenik |
simfonijska pjesma |
3. ciklus |
Dvořák, Antonín (1841. - 1904.) |
Gudački kvartet br. 12 u F-duru, op. 96 („Američki“), 4. stavak |
gudački kvartet sonatni rondo |
4. i 5. ciklus
|
Rusalka – Pjesma mjesecu |
nacionalna (češka) opera slavenska mitologija harfa |
4. i 5. ciklus
|
|
Romanca za klavir i violinu, op. 11 |
komorna glazba, romantična melodija |
4. i 5. ciklus
|
|
Serenada za gudače u E-duru, op. 22 |
gudačka glazbala serenada |
4. i 5. ciklus
|
|
Simfonija br. 9 u e-molu, op. 72 („Iz novoga svijeta“) 1. stavak |
simfonija romantizma sonatni oblik s tri teme |
4. i 5. ciklus |
|
Simfonija br. 9 u e-molu, op. 72 („Iz novoga svijeta“) 2. stavak |
trodijelni oblik (tema) simfonija romantizma |
3. ciklus 4. i 5. ciklus |
|
Slavenski plesovi op. 46 preporuka: br. 2 u e-molu (Dumka); br. 8 u g-molu (Furiant) |
glazbeno-izražajne sastavnice orkestar |
1., 2. i 3. ciklus |
|
Slavenski plesovi op. 72 preporuka: br. 2 u e-molu (Starinski) |
složena trodijelna pjesma |
3. ciklus |
|
Dylan Bob (1941.) |
Pat Garrett and Billy the Kid |
filmska glazba country |
3 i 4. ciklus |
A Hard Rains Gonna Fall |
popularna glazba |
4. i 5. ciklus |
|
Elfmann, Danny (1953.) |
The Nightmare Before Christmas - What’s This? |
mjuzikl |
3 i 4. ciklus |
Encina, Juan del (1468. – 1529.) |
Fata le porte
|
muški pjevački glasovi muški zbor |
3. i 4. ciklus
|
Cucu, cucu! |
hoquetus |
3. i 4. ciklus
|
|
Enescu, George (1881. - 1955.) |
Rumunjska rapsodija br. 1 |
elementi tradicije |
4. i 5. ciklus
|
Esenvalds, Eriks (1977.) |
Northern Lights O Salutaris Hostia Stars |
suvremena zborska glazba |
4. i 5. ciklus
|
Falla, Manuel de (1876. - 1946.) |
Trorogi šešir - Farruca |
balet engleski rog |
3. ciklus 4. i 5. ciklus |
Fauré, Gabriel (1845. - 1924.) |
Cantique de Jean Racine
|
vokalno-instrumentalna glazba |
4. i 5. ciklus
|
Aurore; Chanson d'Amour; Clair de Lune; Le secret; Mandoline
|
solopjesma |
3. ciklus 4. i 5. ciklus |
|
Pavana u fis-molu, op. 50 |
flauta, gudači pizzicato pavana (renesansni ples) |
3. ciklus 4. i 5. ciklus |
|
Rekvijem - In paradisum deducant; Pie Jesu |
rekvijem |
4. i 5. ciklus |
|
Sicilienne, op. 78 |
violončelo |
3. i 4. ciklus
|
|
Fernandez, Joseito (1908. – 1979.) |
Guantanamera |
Popularna glazba (Kuba) |
1. i 2. ciklus |
Fornsette, John of (13. st.) |
Sumer is icumen in |
kanon programnost srednji vijek |
4. i 5. ciklus
|
Franck, César (1822. - 1890.) |
Simfonija u d-molu, 2. stavak |
simfonija romantizma |
4. i 5. ciklus
|
Franssens, Joep (1955.) |
Harmony of the Spheres |
glazbeno-izražajne sastavnice vokalno-instrumentalna glazba 20. stoljeće |
4. i 5. ciklus
|
Phasing |
glazbeno-izražajne sastavnice vokalno-instrumentalna glazba 20. stoljeće |
4. i 5. ciklus
|
|
Frederik II. veliki (1712. – 1786.) |
Sonata za flautu i čembalo br. 2 |
flauta čembalo |
4. i 5. ciklus
|
Gabriel, Peter (1950.) |
Vitamin String Quartet – In Your Eyes preporuka: vokalna izvedba Peter Gabriel Youssou N¨Dour, Afrika |
crossover glazbe svijeta -Afrika gudački kvartet |
3 i 4. ciklus |
Gardner, Key (1941. – 2002.) |
Rainforest |
harfa |
3. i 4. ciklus
|
Gaubert, Philippe (1879. – 1941.) |
Fantazija za flautu i klavir |
komorna glazba flauta |
4. i 5. ciklus
|
Gaudio, Robert John (1942.) |
Jersey Boys - Can't Take My Eyes Off You |
mjuzikl pop glazba |
3. ciklus |
Jersey Boys - Sherry |
mjuzikl falset |
3. ciklus |
|
The Sun Ain’t Gonna Shine Anymore (The Walker Brothers) |
popularna glazba |
4.i 5. ciklus |
|
Gershwin, George (1898. - 1937.) |
I Got Rhythm za klavir i orkestar |
varijacije |
4. i 5. ciklus
|
Porgy & Bess: arija Klare Summertime |
opera elementi jazza |
3. ciklus 4. i 5. ciklus |
|
Rapsody in Blue |
elementi jazza
|
4. i 5. ciklus
|
|
Rialto Ripple |
rag rondo |
3. ciklus |
|
Giacchino, Michael (1967.) |
Up - tema |
filmska glazba orkestar, truba sa sordinom glasovir |
3 i 4. ciklus |
Gilbert, Paul (1966.) |
Technical Difficulties - 2Cellos |
crossover duo violončelo |
3 i 4. ciklus |
Glass, Philip Morris (1937.) |
Einstein on the Beach (ulomak – Knee 5 |
minimalizam |
4. i 5. ciklus
|
Glassworks, 2. stavak Floe
|
minimalizam |
4. i 5. ciklus
|
|
Mad Rush |
minimalizam |
4. i 5. ciklus
|
|
Music Box |
minimalizam |
4. i 5. ciklus
|
|
Negro River (ansambl Uakti) |
minimalizam |
4. i 5. ciklus
|
|
Prophecies
|
minimalizam orgulje |
4. i 5. ciklus
|
|
Songs & Poems for solo cello, Song III |
minimalizam violončelo |
4. i 5. ciklus
|
|
The Truman Show, Truman Sleeps |
filmska glazba minimalizam |
4. i 5. ciklus
|
|
Glazunov, Aleksander (1865. - 1936.)
|
Godišnja doba - Waltz of the Cornflowers and Poppies |
balet valcer |
3. ciklus
|
Elegija |
viola |
3. i 4. ciklus
|
|
Glire, Reinhold (1874. – 1956.) |
Intermezzo |
kontrabas komorna glazba |
3. i 4. ciklus
|
Gluck, Christoph Willibald (1714. - 1787.) |
Orfej i Euridika - arija Orfeja Che farò senza Euridice |
opera Gluckova operna reforma kontratenor rondo |
3. ciklus 4. i 5. ciklus |
Godowsky, Leopold (1870. - 1938.) |
Java suite – Gamelan; Chattering Monkeys; In the Kraton |
klavir ciklus programnost |
4. i 5. ciklus
|
Goldsmith, Jerry (1929.-2004.) |
Suita iz animiranog filma Mulan
preporuka: Vanessa Mae - Reflection (violina solo) |
filmska glazba crossoover (klasična, popularna glazba, glazbe svijeta) |
3. ciklus |
Gotovac, Pero (1927.) |
Ave Maria |
suvremena zborska glazba |
3. i 4. ciklus
|
Granados, Enrique (1867. – 1916.) |
Španjolski ples br. 2 – Oriental |
kontrabas |
3. i 4. ciklus
|
Epilogo-serenata del espectro |
gitarski trio |
3. i 4. ciklus
|
|
Grappelli, Stephane (1908. – 1997.) |
Stardust |
violina |
3. i 4. ciklus
|
Grieg, Edvard Hagerup (1843. - 1907.) |
Koncert za klavir i orkestar u a-molu, 1. stavak |
koncert sonatni oblik |
3. ciklus 4. i 5. ciklus |
Lirski komadi Preporuka: op. 12 br. 2 Valcer op. 38 br. 4 Norveški ples; br. 8 Kanon op. 43. br. 1 Leptir op. 47 br. 1 Valse-Impromptu op. 54 br. 3 Marš patuljaka; br. 6 Zvona op. 62 br. 4 Potočić op. 65 br. 6 Vjenčanje |
glasovirska minijatura glazbeno-izražajne sastavnice |
2. i 3. ciklus
|
|
Norveški plesovi op. 35 |
elementi folklora tempo – metar - ritam |
2. i 3. ciklus |
|
Suita „Iz Holbergovih vremena“ (preporuka: slušanje originalne i orkestrirane varijante) |
skladba za dva klavira orkestracija |
4. i 5. ciklus
|
|
Suita Peer Gynt br. 1, op. 46 Jutro Asina smrt Anitrin ples U pećini gorskoga kralja |
glazbeno-izražajne sastavnice glazba za scenu/dramu |
3. ciklus 4. i 5. ciklus |
|
Gotovac, Jakov (1895. - 1982.)
|
Ero s onoga svijeta, op. 17 |
komična opera |
3. i 4. ciklus |
Simfonijsko kolo, op. 12 |
orkestralna glazba |
3. i 4. ciklus |
|
Himna slobodi |
mješoviti zbor |
4. i 5. ciklus u dogovoru s HJ |
|
Koleda, op. 11 |
narodni obred utjecaj folklore vokalno-instrumentalna glazba način pjevanja |
3. i 4. ciklus |
|
Zvonimirova lađa, op.29 (V. Nazor) |
mješoviti zbor |
4. i 5. ciklus u dogovoru s HJ |
|
Gulda, Friedrich (1930 - 2000.) |
Koncert za violončelo i duhački orkestar (preporuka: 1. stavak) |
crossover |
3. 4. I 5. ciklus |
Hačaturjan, Aram (1903. - 1978.) |
Gajane – Ples sa sabljama |
glazbeno-izražajne sastavnice glazbala balet |
svi ciklusi |
Spartak – Adagio Spartaka i Frigije |
balet |
4. i 5. ciklus |
|
Halley, Bill (1925. – 1981.) |
Rock around the clock |
rock˙n˙roll
|
1. ciklus
|
Hamlisch, Marvin (1944.-2012.) |
A Chorus Line - I Hope I Get It |
mjuzikl pjevani i plesni broj |
3. ciklus |
Harfman, Boris (obadio). |
Dej mi |
crossover tradicijska glazba elektronička glazba |
3 i 4. ciklus |
Hatze, Josip (1879. - 1959.) |
Majka |
solopjesma |
3. ciklus |
Serenada |
solopjesma |
3. ciklus |
|
Händel, Georg Friedrich (1685. - 1759.) |
Glazba na vodi: Druga suita u D-duru, HWV 349, 2. stavak Alla hornpipe |
barok |
3 i 4. ciklus |
Glazba za kraljevski vatromet, HWV 351, 1. stavak Ouverture |
barok orkestar |
3 i 4. ciklus |
|
Koncert za obou i orkestar br. 3 u g-molu |
oboa barok koncert |
3. i 4. ciklus
|
|
Mesija – Aleluja |
vokalno-instrumentalna glazba mješoviti zbor oratorij |
3. ciklus 4. i 5. ciklus |
|
Mesija – And with his Stripes we are healed |
oratorij četveroglasna zborska fuga |
4. i 5. ciklus |
|
Mesija – For unto us the Child is born; Amen; And the Glry of the Lord |
oratorij |
4. i 5. ciklus |
|
Suita u d-molu, HWV 437, 3. stavak Sarabande |
suita cembalo tema s varijacijama |
3. ciklus |
|
Joy to the world |
božićna pjesma |
2. ciklus |
|
Harrison, Lou (1917. – 2003.) |
6 sonata za cembalo, br. 1
|
čembalo
|
3. i 4. ciklus
|
Koncert za flautu i udaraljke br. 1
|
puls |
3. i 4. ciklus
|
|
Fuga za udaraljke
|
udaraljke |
3. i 4. ciklus
|
|
Suita za udaraljke |
udaraljke |
3. i 4. ciklus
|
|
Hassler, Hans Leo (1564. - 1612.) |
Tanzen und springen |
svjetnovna glazba madrigal |
4. i 5. ciklus
|
Haydn, Franz Joseph (1732. - 1809.) |
Gudački kvartet u C-duru op.76, br. 3. (Kaiserquartett), 2. stavak |
gudačka glazbala gudački kvartet tema s varijacijama |
3 i 4. ciklus |
Koncert za trubu i orkestar u Es-duru (preporuka: slušanje u cijelosti) |
koncert truba |
3 i 4. ciklus |
|
Simfonija br. 94 u G-duru (Simfonija iznenađenja), 2. stavak |
tema s varijacijama |
3 i 4. ciklus |
|
Simfonija br. 104 u D-duru (Londonska), 4. stavak (Oj Jelena, Jelena) |
simfonija bečka klasika |
3 i 4. ciklus |
|
Hazo, Samuel Robert (1966.) |
Fantazija na japansku narodnu pjesmu |
glazbala |
3. i 4. ciklus
|
Hermann Bernard (1911.-1975.) |
Vertigo - uvodna tema |
filmska glazba |
3 i 4. ciklus |
Hewson, Paul David- Bono Vox (1960.) |
Spiderman - Rise Above |
mjuzikl rock glazba |
3 i 4. ciklus |
Honegger, Arthur (1892. - 1955.) |
Pacific 231- Mouvement symphonique |
20. stoljeće orkestracija |
4. i 5. ciklus
|
Horner, James (1953.) |
Braveheart - tema |
filmska glazba crossover - glazbe svijeta Škotska flauta gajde |
3 i 4. ciklus |
Ives, Charles (1874. – 1954.) |
Neodgovoreno pitanje |
orkestar 20. stoljeće |
4. i 5. ciklus
|
Jarnović, Ivan Mane (1747. - 1804.) |
Koncertantni kvintet br. 3 u F-duru, 1. stavak Allegro con spirito |
hrvatski skladatelji klasicizam |
4. i 5. ciklus
|
Koncert za violinu i orkestar u A-duru |
hrvatski skladatelji klasicizam |
4. i 5. ciklus
|
|
Jacobs, Jim (1942.) |
Briljantin - Summer Nights; You’re the One That I Want |
mjuzikl duet |
3. ciklus |
Jarre, Maurice (1924.-2009.) |
Doctor Zhivago - Larina tema |
filmska glazba |
3. ciklus |
Jenkins Karl (1944.) |
Avatar - Adiemus |
filmska glazba zbor new age glazba |
3 i 4. ciklus |
Palladio |
gudački orkestar |
3. ciklus 4. i 5. ciklus |
|
John, Elton (1947.) |
Aida - Written in the Stars |
mjuzikl duet |
3. ciklus |
Billy Eliott - Electricity |
mjuzikl plesni i pjevani broj |
3. ciklus |
|
The Lion King - Circle of Life |
mjuzikl zbor crossover - glazbe svijeta |
3 i 4. ciklus |
|
Jones, Trevor (1949.) |
Excalibur - Wedding Chant Kyrie |
filmska glazba duhovna glazba (crossover) pjevački zbor |
3 i 4. ciklus |
The Last of the Mohicans - tema |
filmska glazba glazbe svijeta (crossover) |
3 i 4. ciklus |
|
Joplin, Scott (1867. – 1917.) |
Maple Leaf Rag |
ragtime
|
2. ciklus |
Juranić, Zoran (1947.) |
Sonata za gitaru – Preludio, Scherzo, Ciacciona |
gitara |
3. i 4. ciklus
|
Jusić, Đelo (1939.) |
Jedan dan |
popularna glazba |
3. 4. i 5. ciklus |
La musica di notte
|
popularna glazba |
2. i 3. ciklus |
|
Kabiljo, Alfi (1935.) |
Jalta, Jalta: Zelena livada (Neka cijeli ovaj svijet) |
mjuzikl |
3. ciklus |
Kamen, Michael (1948. – 2003.) |
Koncert za saksofon i orkestar, 3. stavak
|
saksofon
|
3. i 4. ciklus
|
Kvintet Preporuka: pogledati video |
limena puhačka glazbala |
3. i 4. ciklus
|
|
Kapustin, Nikolai (1937.) |
24 preludes in jazz style |
jazz |
3. i 4. ciklus
|
Kempf, Davorin (1947.) |
Četiri godišnja doba |
ženski zbor suvremena zborska glazba konsonanca I disonanca |
4. i 5. ciklus
|
Harfa trave |
klavir virtuozitet |
4. i 5. ciklus
|
|
Mariposa de luz (Leptir svjetlosti) |
klavir |
4. i 5. ciklus
|
|
Pet haiku za mezzosopran I klavir |
mezzosporan |
4. i 5. ciklus
|
|
Pyramids |
obrada zvuka elektronička glazba |
4. i 5. ciklus
|
|
Tri pogleda na Osorsku katedralu – 1. Pogled iz davnine; 2. Pogled na zvonik; 3. Pogled na oltar |
klavir |
4. i 5. ciklus
|
|
Klobučar Anđelko (1931.) |
Breza - uvodna tema |
filmska glazba
|
3. i 4. ciklus
|
Kamenita vrata - uvodna tema |
filmska glazba obrada zvuka |
3. i 4. ciklus
|
|
U gori raste zelen bor, završna tema |
tradicijska glazba (crossover), varijacije |
3. i 4. ciklus
|
|
Knight, Peter (The Moodey Blues) (1917. - 1985.) |
Days of Future Passed - The Day Begins |
crossover |
3 i 4. ciklus |
Knopfler, Mark (1949.) |
Going home (tema iz filma Lokalni heroj) |
Filmska glazba
|
2. ciklus
|
Koechlin, Charles (1867. – 1950.) |
Etida br. 1 |
saksofon |
3. ciklus
|
Korngold, Erich Wolfgang (1897.-1957.) |
The Adventures of Robin Hood |
filmska glazba orkestar, crossover (klasična glazba) neoromantizam |
3. i 4. ciklus
|
Krieger Henry (1945.) |
Dreamgirls, Listen |
mjuzikl sopran soul |
3. i 4. ciklus
|
Kuljerić Igor (1938.-2006.) |
Potonulo groblje |
filmska glazba
|
4. i 5. ciklus
|
Kuntarić, Ljubo (1925.) |
Autobus Calypso preporuka: Cubismo - verzija |
popularna glazba croosover -glazbe svijeta |
4. i 5. ciklus |
Lasso, Orlando di (1530/32. - 1594.) |
Eco (Jeka) |
dvozborni stil |
4. i 5. ciklus
|
Super flumina Babilonys |
duhovna glazba polifonija peteroglasje |
4. i 5. ciklus
|
|
Lauridsen, Morten (1943.) |
Lux Aeterna - O magnum mysterium |
suvremena zborska glazba |
4. i 5. ciklus
|
Lebrun, Ludwig August (1752. – 1790.) |
Koncert za obou i orkestar br. 1 u d-molu |
oboa |
3. i 4. ciklus
|
Leigh, Mitch (1928.-2014.) |
Man of La Mancha, Impossible Dream preporuka: Il Divo, Elvis Presley, The Tempatations |
mjuzikl crossover |
3. i 4. ciklus
|
Legrand Michel (1932.) |
Summer of 42 - tema |
filmska glazba glasovir + orkestar jazz |
3. i 4. ciklus
|
Lennon, John (1940. – 1980.) McCartney, Paul (1942.) |
Yellow Submarine All my loving Yesterday |
popularna glazba |
1. ciklus 2. ciklus |
Lhotka-Kalinski, Ivo (1913. – 1987.) |
Stari dubrovački plesovi: ples br. 1 |
ples |
1. ciklus |
Lhotka, Fran (1883. - 1962.) |
Đavo u selu |
balet |
3. i 4. ciklus
|
Ligeti, Gyorgy (1923. - 2006.)
|
Athmospheres
|
filmska glazba
|
4. i 5. ciklus
|
Bagatela, br. 1 (šest bagatela) |
puhačka glazbala |
3. i 4. ciklus
|
|
Continuum
|
čembalo
|
3. i 4. ciklus
|
|
Hungarian rock
|
orgulje
|
3. i 4. ciklus
|
|
Le grand Macabre |
opera 20. stoljeća |
4. i 5. ciklus
|
|
Lux aeterna |
mješoviti zbor |
4. i 5. ciklus |
|
Poeme Symphonique
|
konkretna glazba
|
4. i 5. ciklus
|
|
Lisinski, Vatroslav (1819. - 1854.) |
Večer |
orkestralna idila
|
4. i 5. ciklus |
Iz Zagorja/ Prosto zrakom ptica leti |
zborska skladba
|
4. i 5. ciklus |
|
Ribar |
solo popijevka |
4. i 5. ciklus |
|
Porin - Zbor Hrvatica |
ženski zbor |
3. ciklus 4. i 5. ciklus |
|
Livadić, Ferdo (1799.-1879.) |
Još Hrvatska nij’ propala |
zborska skladba
|
4. i 5. ciklus |
Notturno u fis-molu
|
klavirska minijatura
|
3. ciklus 4. i 5. ciklus |
|
Liszt, Franz (1811. - 1886.) |
Les Preludes |
simfonijska pjesma |
4. i 5. ciklus
|
Liebestraum br. 3 |
klavir |
3. ciklus
|
|
Mađarska rapsodija br. 2 preporuka: poslušati i orkestralnu verziju |
virtuozitet |
4. i 5. ciklus
|
|
Paganini etida br. 3 ”La Campanella” |
virtuozitet transformacija glazbenog djela |
4. i 5. ciklus
|
|
Loussier, Jacques (1934.) |
The Bach Book (bilo što s albuma) |
crossover |
4. i 5. ciklus
|
Lukačić, Ivan (1584?-1648) |
Canite et psalite |
motet |
4. i 5. ciklus
|
Quam pulchra es amica mea
|
motet |
4. i 5. ciklus
|
|
Lully, Jean Baptiste (1632. – 1687.) |
Dok mjesec sja |
dvodijelna pjesma |
1. i 2. ciklus |
Lutoslawski, Witold (1913. - 1994.) |
Varijacije na Paganinijevu temu u a-molu za dva klavira |
varijacije virtuozitet transformacija glazbenog djela |
4. i 5. ciklus
|
Lynne Jeffrey (ELO) (1947.) |
Face the Music - Waterfall, Strange Magic |
crossover |
3. i 4. ciklus
|
MacDermot, Galt (1928.) |
Kosa – Let the Sunshine In |
mjuzikl |
3. i 4. ciklus
|
Kosa - Aquarius |
mjuzikl |
3. i 4. ciklus
|
|
Mahler, Gustav (1860. - 1911.) |
Simfonija br. 4 u G-duru, 4. stavak |
kasni romantizam simfonija zbor u simfoniji |
4. i 5. ciklus
|
Mancini, Henry (1924.-1994.) |
Pink Panther - tema |
filmska glazba jazz saksofon |
2. i 3. ciklus
|
Marcello, Allessandro (1673. – 1747.) |
Koncert za obou u d-molu |
oboa |
3. i 4. ciklus
|
Maršan Đani (1944.) Britvić Drago (1935.-2005.) |
Bože, čuvaj Hrvatsku |
popularna glazba domoljubna pjesma |
svi ciklusi |
Massenet, Jules (1842. - 1912.) |
Taïs - Meditacija |
opera |
3. i 4. ciklus
|
Matz, Rudolf (1901. - 1988.) |
Elegija |
violoncello tradicijski elementi |
3. i 4. ciklus
|
Humoreska |
violončelo |
3. i 4. ciklus
|
|
Mayfield, Percy (1920.-1984.) |
Hit the Road Jack |
R&B |
4. i 5. ciklus |
McHugh, James Francis (1894.-1969.) |
On the Sunny Side of the Street (Louis Armstrong) |
jazz
|
1. ciklus |
McLean, Donald (1945.) |
American Pie |
fuzija folk rock |
4. i 5. ciklus |
Mendelssohn Bartholdy, Felix (1809. - 1847.) |
Koncert za violinu i orkestar u e-molu, op. 64 (preporuka: 1. i 2. stavak) |
koncert romantizam violina |
4. i 5. ciklus
|
San Ivanjske noći, op. 61 – Svadbena koračnica |
glazba za scenu/dramu |
4. i 5. ciklus
|
|
Simfonija br. 4 u A-duru, op. 90, (Talijanska), 1. stavak |
simfonija u romantizmu sonatni rondo |
4. i 5. ciklus
|
|
Menken, Alan (1949.) |
Hercules - I Won't Say (I'm in Love) |
animirani film (mjuzikl) solo + pjevački kvintet
|
2. i 3. ciklus
|
Beauty and the Beast - Be Our Guest, |
animirani film (mjuzikl) solisti i zbor |
2. i 3. ciklus
|
|
Beauty and the Beast - If I Can’t Love Her |
animirani film (mjuzikl) bariton |
2. i 3. ciklus
|
|
Merle, Travis (1917.-1983.) |
Sixteen Tons |
popularna glazba country |
4. i 5. ciklus |
Mercury, Freddie (1946.-1991.) |
A Night at the Opera - Bohemian Rhapsody |
crossover |
3. i 4. ciklus
|
We Are the Champions |
Popularna glazba
|
1. i 2. ciklus |
|
Metcalfe, John (1964.) |
Sycamore |
minimalizam gudačka glazbala udaraljke, ritam, tempo |
3. ciklus 4. i 5. ciklus |
Milhaud, Darius (1892. - 1974.) |
Scaramouche suita za dva klavira 1. stavak – Vif; 2. stavak – Modere; 3. stavak – Braziliera Preporuka: originalna sladba za saksofon I orkestar; varijanta za dva klavira
|
utjecaj tradicije kontrasti stavaka trodijelnost |
3. ciklus 4. i 5. ciklus |
Suita za violinu, klarinet i klavir |
komorna glazba klarinet |
3. i 4. ciklus
|
|
Miller, Glen (1904. – 1944.) |
In the Mood ; Sunrise Serenade |
trombon
|
2. i 3. ciklus
|
Minkov, Mark (1944. – 2012.) |
Landscape |
engleski rog i klavir
|
4. i 5. ciklus |
Modugno, Domenico (1928.-1994.) |
Volare |
popularna glazba kancona |
4. i 5. ciklus |
Monteverdi, Claudio (1567. - 1643.) |
Orfej – Toccata |
ranobarokna opera grčka mitologija |
4. i 5. ciklus
|
Orfej – Rosa del ciel, vita del mondo |
ranobarokna opera grčka mitologija |
4. i 5. ciklus
|
|
Morricone Enio (1928.)
|
For A Few Dollars More |
filmska glazba |
3. i 4. ciklus
|
Once Upon a Time In America |
filmska glazba panova flauta |
3. i 4. ciklus
|
|
The Mission – Gabriel's Oboe |
filmska glazba oboa |
3. i 4. ciklus
|
|
Morley, Thomas (1557/58. - 1602.) |
April Is in My Mistress’ Face |
svjetovni madrigal |
4. i 5. ciklus
|
My Bonny Lass She Smileth |
svjetovni madrigal (ballet) |
4. i 5. ciklus
|
|
Mozart, Leopold (1719. – 1787.) |
Dječja simfonija |
simfonija |
2. i 3. ciklus
|
Koncert za trombon u D-duru, Adagio |
trombon koncert |
3., 4. I 5. ciklus |
|
Mozart, Wolfgang Amadeus (1756. - 1791.) |
12 varijacija in C na francusku pjesmu "Ah vous dirai-je maman", KV 265 |
tempo/metar/ritam tema s varijacijama |
1., 2. i 3. ciklus |
Čarobna frula – Uvertira |
uvertira opere |
3. i 4. ciklus
|
|
Čarobna frula – Arija Kraljice noći: Der Hölle Rache |
arija singspiel sopran |
3. i 4. ciklus
|
|
Čarobna frula – Arija Papagena, 2. čin: Ein Mädchen oder Weibchen wünscht Papageno sich |
arija singspiel |
3. i 4. ciklus
|
|
Čarobna frula – Arija Sarastra O Isis und Osiris |
arija singspiel |
3. i 4. ciklus
|
|
Čarobna frula – Zbor Das klinget so herrlich das klinget so schön (finale 1. čina) |
zbor u opera |
3. i 4. ciklus
|
|
Don Giovanni - Duet Don Giovannija i Zerline iz 1. čina Là ci darem la mano |
duet pjevački glasovi |
3. i 4. ciklus
|
|
Don Giovanni - Canzonetta Don Giovannija iz 2. čina Deh, vieni alla finestra |
bariton mandolina |
3. i 4. ciklus
|
|
Figarov pir - Arija Figara iz 1. čina Non più andrai farfalone amoroso Cosi fan tutte |
arija |
3. i 4. ciklus
|
|
Koncert za fagot u B-duru, KV 191, 1. stavak (Allegro) |
fagot |
3. i 4. ciklus
|
|
Koncert za klavir i orkestar u C-duru br. 21 (KV 467), 2. stavak Andante |
klavirski koncert |
3. i 4. ciklus
|
|
Koncert za klavir i orkestar u A-duru br. 23 (KV 488), 2. stavak Andante |
klavirski koncert |
3. i 4. ciklus
|
|
Koncertantna simfonija za violinu, violu i orkestar u Es-duru KV 364, 2. stavak |
koncertantna simfonija (za nekoliko solista i orkestar) |
3. i 4. ciklus
|
|
Mala noćna muzika KV 525, 1. stavak |
gudačka glazbala sonatni oblik sedenada |
2. i 3. ciklus
|
|
Mala noćna muzika KV 525, 2. stavak |
gudačka glazbala rondo sedenada |
2. i 3. ciklus
|
|
Mala noćna muzika KV 525, 3. stavak |
gudačka glazbala složena trodijelna pjesma sedenada |
2. i 3. ciklus
|
|
Mala noćna muzika KV 525, 4. stavak |
gudačka glazbala sonatni rondo sedenada |
2. i 3. ciklus
|
|
Simfonija br. 25 u g-molu, KV 183, 1. stavak Allegro con brio; 2. stavak Andante |
simfonija klasicizma |
3. ciklus 4. i 5. ciklus |
|
Simfonija br. 38 (Praška u D-duru, KV 504, 1. stavak Adagio – Allegro |
simfonija klasicizma |
3. ciklus 4. i 5. ciklus |
|
Simfonija br. 39 u Es-duru, KV 543, 1. stavak Adagio – Allegro |
simfonija klasicizma |
3. ciklus 4. i 5. ciklus |
|
Simfonija br. 40 u g-molu, KV 550, 1. stavak Molto Allegro |
simfonija klasicizma sonatni oblik |
3. ciklus 4. i 5. ciklus |
|
Sonata za klavir br. 8 u a-molu, KV 310, 1. stavak |
klavirska sonata |
3. i 4. ciklus
|
|
Sonata za klavir br. 11 u A-duru, KV 331, 1. stavak |
tema s varijacijama |
3. i 4. ciklus
|
|
Sonata za klavir br. 11 u A-duru, KV 331, 3. stavak (Alla turca) |
složena trodijelna pjesma |
3. i 4. ciklus
|
|
Sonata za klavir br. 14 u c-molu, KV 457, 1. stavak |
klavirska sonata |
3. i 4. ciklus
|
|
Sonata za klavir br. 16 u C-duru, KV 545 („Sonata Facile“) preporuka: slušanje u cijelosti |
klavirska sonata |
3. i 4. ciklus
|
|
Sonata za dva klavira u D-duru, KV 448, 1. stavak |
sonata za dva klavira Mozart efekt |
3. i 4. ciklus
|
|
Rekvijem – Requiem Aeternam: Kyrie Eleison |
rekvijem dvostruka fuga |
4. i 5. ciklus
|
|
Rekvijem – Lacrymosa |
rekvijem |
4. i 5. ciklus
|
|
Rekvijem – Tuba mirum Requiem - Dies irae |
rekvijem |
4. i 5. ciklus
|
|
Mulić Zoran (1955.) |
Sokol ga nije volio - uvodna tema |
filmska glazba tambure |
3. i 4. ciklus
|
Murcia, Santiago de (1673. – 1739.) |
Folias Gallegas |
gitara |
3. ciklus
|
Musorgski, Modest Petrovič (1839. - 1881.) |
Noć na pustoj gori |
simfonijska pjesma |
4. i 5. ciklus |
Slike s izložbe – Promenada, Gnom, Stari dvorac, Balet pilića u ljuskama, Samuel Goldenberg i Schmuyle, Tržnica u Limogesu, Katakombe, Koliba babe Jage, Velika kijevska vrata preporuka: M. Ravel – orkestralna verzija |
glazbeno-izražajne sastavnice klavirski ciklus programnost |
1., 2. i 3. ciklus |
|
Velika kijevska vrata (Greg Lake, obr.) |
crossover |
3. i 4. ciklus |
|
Navarette, Javier (1958.) |
Pan's Labyrinth – Lullaby |
filmska glazba |
3. i 4. ciklus |
Nieland, Jan (1903. – 1963.) |
Sonatina br. 1 za djecu |
flauta i orkestar |
3. ciklus
|
Nyman, Michael (1944.) |
Koncert za klavir: 1. stavak The Beach; 2. stavak The Woods; 3. stavak – The Hut; 4. stavak The Release |
klavirski koncert 20. stoljeće programnost |
4. i 5. ciklus
|
Obrovac, Tamara (1962.) |
Daleko je |
crossover tradicijska glazba tarantella |
3. i 4. ciklus |
Neću više Jazz kantati |
crossover tradicijska glazba jazz |
3. i 4. ciklus |
|
Odak, Krsto (1888. - 1965.) |
Passacaglia za gudače, op. 35 |
gudačka glazbala pasakalja (passacaglia) |
4. i 5. ciklus |
Offenbach, Jacques (1819. - 1880.) |
Hoffmannove priče: Barkarola |
opera instrumentalni ulomak (interludij) |
2. i 3. ciklus
|
Orfej u podzemnom svijetu: Can-can |
opereta |
2. i 3. ciklus
|
|
Orff, Carl (1895. - 1982.) |
Carmina Burana – O Fortuna |
svjetovna kantata |
3. i 4. ciklus
|
Carmina Burana – Olim Lacus Colueram |
kontratenor |
3. i 4. ciklus
|
|
Pachelbel, Johann (1653. - 1706.) |
Kanon u D-duru |
kanon varijacije |
2. i 3. ciklus
|
Paganini, Niccolo (1782. - 1840.) |
Capriccio br. 24 u a-molu, op.1 |
violina virtuozitet |
3. i 4. ciklus
|
Koncert za violinu i orkestar u h-molu, op. 7, br. 2, 3. stavak La campanella |
virtuozitet violinski koncert |
3. i 4. ciklus
|
|
Page, Jimmy (1944.) |
Whole Lotta Love vs. Beethoven 5th Symphony |
crossover violončelo duo |
3. i 4. ciklus
|
Palestrina, Giovanni Pierluigi da (1525. - 1594.) |
Missa Papae Marcelli , Kyrie |
misa |
4. i 5 ciklus |
Paoli, Gino (1934.) |
Sapore di sale (S okusom soli) |
popularna glazba kancona |
4. i 5. ciklus |
Papandopulo, Boris (1906. - 1991.) |
Sinfonieta za gudački orkestar, 3. stavak Perpetuum mobile |
gudačka glazbala |
3. i 4. ciklus
|
Parać, Frano (1948.)
|
Judita |
opera |
4. i 5. ciklus u dogovoru s HJ |
Pastoral |
harmonika |
3. ciklus
|
|
Parker, Jim (1934.) |
Harlem |
puhačka glazbala |
3. ciklus
|
Pärt, Arvo (1935.) |
Cantus in memoriam Benjamin Britten
|
gudački orkestar i zvono kanon tempo (puls) |
4. i 5. ciklus
|
Festina lente |
gudački orkestar, harfa |
4. i 5. ciklus
|
|
Für Alina |
klavir visina tona tempo – puls minimalizam |
4. i 5. ciklus
|
|
My heart is in the highlands
|
pjesma kontratenor, orgulje melodija (ponavljanje tona) |
4. i 5. ciklus
|
|
Spiegel im Spiegel
|
klavir, viola
|
4. i 5. ciklus
|
|
Summa |
gudačka glazbala |
4. i 5. ciklus
|
|
Patricij, Andrija (oko 1550.) |
Son questi bei crin d’oro |
|
4. i 5. ciklus
|
Pejačević, Dora (1885. - 1923,) |
Život cvijeća op. 19, izbor
|
glasovirska minijatura romantizam |
3. i 4. ciklus
|
Klavirski trio u C-duru, op.29 |
klavirski trio |
3. ciklus |
|
Penderecki, Krzistof (1933.) |
Tren Ofiarom Hiroszymi |
gudačka glazbala polifonija tehnika sviranja trenodija (tužaljka) glazbena poruka |
4. i 5. ciklus |
Pergolesi, Giovanni Battista (1710. - 1736.) |
Gdje je onaj cvijetak žuti |
|
1. i 2. ciklus |
Tre Giorni son che Nina |
barokna arija |
3. i 4. ciklus
|
|
Stabat mater – Quando corpus morietur |
duhovna glazba sopran i kontraalt (duet) |
4. i 5. ciklus
|
|
La serva padrona – Stizzoso, mio stizzoso |
opera buffa sopran arija |
4. i 5. ciklus |
|
Piazzola, Astor (1921. – 1992.) |
Oblivion Tres minutos con la realidad |
harmonika |
3. ciklus 4. i 5. ciklus |
Piston, Walter (1894. – 1976.) |
Fantazija za engleski rog, harfu i gudače |
glazbala
|
4. i 5. ciklus |
Poulenc, Francis (1899. - 1963.) |
Chancons Francaises |
mješoviti zbor pjevački glasovi |
4. i 5. ciklus
|
Sonata za flautu i klavir |
flauta sonata |
3. ciklus 4. i 5. ciklus |
|
Sonata za obou i klavir |
oboa sonata |
3. ciklus 4. i 5. ciklus |
|
Prés (Prez), Josquin de (1450/55. - 1521.) |
L’homme arme
|
misa |
4. i 5. ciklus |
Prokofjev, Sergej (1891. - 1953.) |
Peća i vuk |
upoznavanje glazbala glazbena priča |
1. ciklus |
Romeo i Julija – Ples vitezova |
balet |
4. i 5. ciklus |
|
Sonata za violinu i klavir u D-duru, br. 2 op. 94 („Bis“), 1. stavak |
sonata violina |
4. i 5. ciklus |
|
Sonata za violončelo i klavir u C-duru, op. 119, 2. stavak |
sonata violončelo |
4. i 5. ciklus |
|
Puccini, Giacomo (1858. - 1924.) |
Gianni Schicchi: Arija Laurette O mio babbino caro |
opera, arija ženski pjevački glasovi |
4. i 5. ciklus |
Messa di Gloria – Agnus Dei |
duhovna glazba
|
4. i 5. ciklus |
|
Turandot: Arija Kalafa Nessun dorma. |
opera, arija muški pjevački glasovi |
4. i 5. ciklus |
|
Purcell, Henry (1659. - 1695.) |
Abdelazer suita - Rondo |
rondo suita |
3. i 4. ciklus
|
Didona i Eneja – Dido's Lament „Thy hand, Belinda“ |
barokna opera |
4. i 5. ciklus |
|
Kralj Artur – Cold Song |
barokna opera |
4. i 5. ciklus |
|
Rahmanjinov, Sergej (1873. - 1943.)
|
Preludij op. 3 br. 2 u cis-molu |
klavir kasni romantizam virtuozitet |
4. i 5. ciklus
|
Preludij op. 23 br. 5 u g-molu |
klavir kasni romantizam virtuozitet |
4. i 5. ciklus
|
|
Rapsodija na Paganinijevu temu, op. 43 |
rapsodija virtuozitet glazbeni citat |
4. i 5. ciklus |
|
Rameau, Jean-Philippe (1683. - 1764.). |
Kokoš |
klavir, čembalo barok |
2. i 3. ciklus
|
Ramírez, Ariel (1921. - 2010.) |
Missa Criolla – Kyrie; Gloria |
utjecaj tradicije duhovna glazba 20. stoljeća |
3. ciklus 4. i 5. ciklus |
Ravel, Maurice (1875. - 1937.) |
Bolero |
glazbeno-izražajne sastavnice |
2. i 3. ciklus
|
Gudački kvartet u F-duru |
impresionizam gudački kvartet |
4. i 5. ciklus
|
|
Uvod i allegro za harfu, flautu, klarinet i gudački kvartet |
impresionizam glazbala |
4. i 5. ciklus
|
|
Reich, Steve (1936.) |
Drumming |
glazbeno-izražajne sastavnice udaraljke minimalizam |
4. i 5. ciklus
|
Music for 18 musicians |
minimalizam |
4. i 5. ciklus
|
|
Electric Counterpoint III |
električna gitara minimalizam |
4. i 5. ciklus
|
|
New York Counterpoint |
klarinet obrada zvuka |
4. i 5. ciklus
|
|
Reinhardt, Django (1910. – 1953.) |
Minor swing |
jazz, swing
|
1. ciklus
|
Richter, Max (1966.) |
Spring 1 |
crossover transformacija glazbenog djela (Vivaldi:Godišnja doba) |
4. i 5. ciklus
|
Luminous |
crossover (klasična i filmska glazba) minimalizam
|
4. i 5. ciklus
|
|
Rimski-Korsakov, Nikolaj (1844. - 1908.) |
Bumbarov let |
virtuozitet glazbeno-izražajne sastavnice |
1., 2. i 3. ciklus |
Priča o caru Saltanu (suita iz opere) |
orkestralna suita 19. stoljeća |
4. i 5. ciklus
|
|
Šeherezada, op. 35 |
harfa simfonijska suita Priče iz tisuću I jedne noći programna glazba |
4. i 5. ciklus |
|
Španjolski capriccio, op. 34 |
oboa orkestralna suita utjecaj folklora |
3. ciklus 4. i 5. ciklus |
|
Robić Ivo (1923.-2000.) |
Samo jednom se ljubi |
popularna glazba |
4. i 5. ciklus |
Rodgers, Richard (1902.-1979.)
|
Carousel - You'll Never Walk Alone |
mjuzikl pjesme za različite prigode (navijačka pjesma) |
1., 2. i 3. ciklus |
Moje pjesme, moji snovi – Do, Re, Mi Moje najdraže stvari Runolist |
mjuzikl |
1. i 2. ciklus |
|
Rodrigo, Joaquín (1901. - 1999.) |
Concierto de Aranjuez, 2. st. |
engleski rog |
3. i 4. ciklus
|
Rossini, Gioachino (1792. - 1868.)
|
Duet mačaka |
duet različite izvedbe (dva soprana; sopran I bas; dječji glasovi) |
2. i 3. ciklus
|
Seviljski brijač – Uvertira |
uvertira opere |
3 i 4. ciklus |
|
Seviljski brijač – Arija Figara Largo al Factotum |
arija bariton opera buffa |
1., 2. i 3. ciklus |
|
Seviljski brijač – Arija Figara La calunnia e un venticello |
arija bariton opera buffa |
3. i 4. ciklus
|
|
Stabat Mater – Cuius animam |
duhovna glazba |
4. i 5. ciklus
|
|
Wilhelm Tell – Uvertira |
uvertira opere |
3 i 4. ciklus |
|
Rundek, Darko (1956.) |
Apokalipso |
popularna glazba |
4. i 5. ciklus |
Rotta Nino (1911.-1971.) |
The Goodfather – tema |
filmska glazba truba mandolina |
3. ciklus |
Runjanin, Josip (1821. – 1878.); Mihanović, Antun (1796. – 1861.) |
Lijepa naša domovino |
himna |
1. ciklus |
Runjić, Zdenko (1942.-2004.) |
Galeb i ja |
popularna glazba
|
3. 4. i 5. ciklus |
Ne žuri, djevojčice |
popularna glazba |
4. i 5. ciklus |
|
Rutter, John (1945.) |
Gloria |
suvremena zborska glazba duhovna glazba |
4. i 5. ciklus
|
Magnificat – Et misericordia |
suvremena zborska glazba duhovna glazba |
3. ciklus 4. i 5. ciklus |
|
Magnificat – Magnificat |
suvremena zborska glazba duhovna glazba |
3. ciklus 4. i 5. ciklus |
|
Rekvijem – Lux Aeterna |
suvremena zborska glazba duhovna glazba |
4. i 5. ciklus
|
|
Suite Antique (svi stavci) |
flauta |
3. ciklus 4. i 5. ciklus |
|
The Beatles Concerto (svi stavci) |
međusobni utjecaji različitih vrsta glazbe |
3. ciklus 4. i 5. ciklus |
|
Rypdal, Terje (1947.) |
Il canzoniere |
suvremena vokalno-instrumentalna glazba |
4. i 5. ciklus
|
Simfonija br. 2 „The new era“ |
simfonija suvremena glazba |
4. i 5. ciklus
|
|
Saint-Saëns, Camille (1835. - 1921.)
|
Camille Havanaise, op. 83
|
violina i orkestar utjecaji folklora |
4. i 5. ciklus
|
Danse Macabre, op. 40 |
simfonijska pjesma programna glazba |
4. i 5. ciklus
|
|
Karneval životinja – Uvod i kraljevska koračnica lava |
glazbeno-izražajne sastavnice |
1. i 2. ciklus |
|
Karneval životinja – Pilići i kokoši |
glazbeno-izražajne sastavnice tempo, ritam |
1. i 2. ciklus |
|
Karneval životinja – Brze životinje |
glazbeno-izražajne sastavnice tempo |
1. i 2. ciklus |
|
Karneval životinja – Kornjače |
glazbeno-izražajne sastavnice tempo |
1. i 2. ciklus |
|
Karneval životinja – Slon |
glazbeno-izražajne sastavnice kontrabas |
1. i 2. ciklus 3. ciklus |
|
Karneval životinja – Klokani |
glazbeno-izražajne sastavnice |
1. i 2. ciklus |
|
Karneval životinja – Akvarij |
glazbeno-izražajne sastavnice glass harmonica |
1. i 2. ciklus 3. ciklus |
|
Karneval životinja – Osobe s dugim ušima |
glazbeno-izražajne sastavnice |
1. i 2. ciklus |
|
Karneval životinja – Kukavica u dubini šume |
glazbeno-izražajne sastavnice klarinet |
1. i 2. ciklus 3. ciklus |
|
Karneval životinja – Krletka |
glazbeno-izražajne sastavnice |
1. i 2. ciklus |
|
Karneval životinja – Pijanisti |
glazbeno-izražajne sastavnice klavir ljestvica, melodija |
1. i 2. ciklus 3. ciklus |
|
Karneval životinja – Fosili |
glazbeno-izražajne sastavnice ksilofon |
1. i 2. ciklus 3. ciklus |
|
Karneval životinja – Labud |
glazbeno-izražajne sastavnice violončelo |
1. i 2. ciklus 3. ciklus |
|
Karneval životinja – Finale |
glazbeno-izražajne sastavnice |
1. i 2. ciklus |
|
Rondo capriccioso, op. 28
|
violina i orkestar |
4. i 5. ciklus
|
|
Sonata za fagot i klavir op. 168, 1. stavak |
fagot |
3. ciklus
|
|
Sakač, Branimir (1918.-1979.) |
Djevojka i hrast - uvodna tema |
filmska glazba motiv u glazbi 20. stoljeća |
4. i 5. ciklus |
Santana, Carlos (1947.) |
Europa |
popularna glazba |
2. i 3. ciklus |
Sarasate, Pablo de (1844. - 1908.) |
Ciganski napjevi, op. 20 |
violina virtuozitet |
2. i 3. ciklus |
Satie, Erik (1866. – 1925.) |
Gymnopedi br. 1 Preporuka: Debussy - orkestracija |
klavir avangarda, nadrealizam |
4. i 5. ciklus |
Gnossienne br. 1 |
klavir avangarda, nadrealizam |
4. i 5. ciklus |
|
Savall, Ariana (1972.) |
Bella Terra (bilo što s albuma) |
ženski pjevački glas harfa |
3. ciklus 4. i 5. ciklus |
Schönberg, Claude-Michel (1944.) |
Les Miserables - Look Down , |
mjuzikl muški zbor |
3. i 4. ciklus
|
Les Miserables - On My Own
|
mjuzikl song |
3. i 4. ciklus
|
|
Schubert, Franz (1797. - 1828.) |
Ave Maria, op. 52, br. 6 |
pjevački glasovi |
3. ciklus
|
Kvintet u A-duru za klavir i gudače (Forellenquintett), op. 114 D 667, 4. stavak |
tema s varijacijama |
3. ciklus
|
|
Simfonija br. 8 u h-molu („Nedovršena“), 1. stavak |
simfonija u romantizmu |
4. i 5. ciklus
|
|
Ružica u gaju |
solopjesma strofni oblik |
3. ciklus 4. i 5. ciklus |
|
Vilinski kralj |
solopjesma varirani strofni oblik |
4. i 5. ciklus |
|
Schumann, Robert (1810. - 1856.) |
Dječji prizori, op. 15 – Slatko sanjarenje |
|
1., 2. i 3. ciklus |
Album za mlade, op. 68 – Divlji jahač |
|
1., 2. i 3. ciklus |
|
Album za mlade, op. 68 – Radostan seljak |
|
1., 2. i 3. ciklus |
|
Serra, Éric (1959.) |
Le Grand Bleu - tema |
filmska glaza šum, ton elektronička glazba |
3. i 4. ciklus
|
Sherman, Richard (1928.) |
The Jungle Book, - I Wan'na Be Like You, Bare Necessities |
animrani film (mjuzikl) jazz
|
3. i 4. ciklus
|
Schwartz, Stephen (1948.)
|
Wicked - The Wizard and I |
mjuzikl |
3. i 4. ciklus
|
Shore, Howard (1946.) |
Lord of the Rings, The Shire |
filmska glazba irska frula crossover (glazbe svijeta-Irska) |
3. i 4. ciklus
|
Simović, Tomislav (1931.-2014.) |
Profesor Baltazar
|
filmska glazba (animirani film)
|
2. i 3. ciklus
|
Surogat
|
filmska glazba (animirani film) |
2. i 3. ciklus
|
|
Skjavetić, Julije (1530/35. – 1565.) |
Pater noster |
motet |
4. i 5. ciklus
|
Smetana, Bedřich (1824. - 1884.) |
Moja domovina – Vltava |
simfonijska pjesma programna glazba |
3. ciklus |
Prodana nevjesta – Uvertira |
nacionalna opera |
4. i 5. ciklus |
|
Smith, Robert W. (1958.) |
Afrika: ceremonija, pjesma, i ritual |
udaraljke tempo – metar – ritam |
3. i 4. ciklus
|
Sondheim, Stephen (1930.) |
Into the Woods - No One Is Alone |
mjuzikl kvartet glasova |
3. i 4. ciklus
|
Swenney Tood - Not While I'm Around |
mjuzikl dječji glas |
3. i 4. ciklus
|
|
Sorkočević, Luka (1734. - 1789.) |
Simfonija br. 3 u D-duru Simfonija br. 5 u D-duru Simfonija tr. 7 u G-duru |
hrvatski skladatelji klasicizam simfonija |
4. i 5. ciklus
|
Soule, Jeremy (1975.) |
Guild Wars (bilo koja sezona) |
primjenjena glazba |
3. i 4. ciklus
|
Stamp, Jack (1954.) |
Simfonija br. 1, 1. stavak Elegija |
udaraljke |
3. i 4. ciklus
|
Stewart, Dave (1950.); Dulfer, Candy (1969.) |
Lily Was Here |
saksofon popularna glazba |
3. i 4. ciklus
|
Stipišić, Zlatan (1968.) |
Anđeo u tebi |
popularna glazba rock duet |
4. i 5. ciklus |
|
Cesarica |
popularna glazba |
3. ciklus |
|
Tempera |
popularna glazba |
4. i 5. ciklus |
Stoller, Mike (1933.) |
Hound Dog |
popularna glazba rock’n’roll |
4. i 5. ciklus |
Stand by Me |
popularna glazba soul |
3. 4. i 5. ciklus |
|
Strang, Gerald (1908. – 1983.) |
Percussion Music |
udaraljke |
3. i 4. ciklus
|
Strauss, Johann I (stariji) (1804. - 1849.) |
Radetzsky marš
|
marš |
1., 2. i 3. ciklus |
Strauss, Johann II (mlađi) (1825. - 1899.) |
Na lijepom plavom Dunavu |
trodobna mjera |
1., 2. i 3. ciklus |
Pizzicato polka, Tritsh-Tratsch polka |
polka tempo - metar - ritam |
1., 2. i 3. ciklus |
|
Šišmiš: Uvertira |
opereta |
3. ciklus |
|
Strauss, Richard (1864. - 1949.) |
Četiri posljednje pjesme: Zalazak sunca |
pjesma za glas i orkestar |
4. i 5. ciklus |
Fanfare |
fanfare truba |
3 i 4. ciklus |
|
Koncert za obou, I. stavak |
oboa |
3 i 4. ciklus |
|
Koncert za rog u Es-duru, op. 11, 1. stavak |
rog |
3 i 4. ciklus |
|
Metamorfoze |
gudačka glazbala kasni romantizam |
4. i 5. ciklus
|
|
Tako je govorio Zaratustra |
simfonijska pjesma programna glazba |
3. ciklus 4. i 5. ciklus |
|
Uspavanka br. 1, op. 41 |
sopran pjesma uz orkestar kasni romantizam |
4. i 5. ciklus
|
|
Vesele zgode Tilla Eulenspiegela |
simfonijska pjesma programna glazba |
3. ciklus 4. i 5. ciklus |
|
Stravinski, Igor (1882. - 1971.) |
Duetto
|
duo fagota
|
3. i 4. ciklus
|
Fanfare za novi teatar
|
duo truba
|
3. i 4. ciklus
|
|
Petruška – 2. scena: Petruškina soba |
balet |
4. i 5. ciklus |
|
Posvećenje proljeća – 1. dio: Divljenje Zemlji - Uvod |
balet |
4. i 5. ciklus |
|
Tango
|
klavir jazz |
3. i 4. ciklus
|
|
Zvezdoliki
|
muški pjevački zbor vokalno-instrumentalna glazba 20. stoljeće dinamika |
4. i 5. ciklus
|
|
Strozzi, Barbara (1619. - 1677.) |
Canto di bella boca |
duet (sopran, alt) ženski pjevački glasovi |
3. ciklus |
Suk, Josef (1929. - 2011.) |
Serenada za gudače u Es-duru, op.6, 1. stavak |
gudačka glazbala serenada |
3 i 4. ciklus |
Šostakovič, Dmitrij (1906. - 1975.) |
Jazz suita br. 2: Valcer br. 2 |
Valcer elementi jazza |
3. ciklus |
Romanca
|
|
4. i 5. ciklus
|
|
Sonata za violončelo i klavir u d-molu, op. 40, 4. stavak |
violončelo i klavir
|
4. i 5. ciklus
|
|
Zlatno doba - Polka |
balet ksilofon |
3. ciklus |
|
Štolcer-Slavenski, Josip (1896. - 1955.) |
Voda zvira |
zborska glazba utjecaj tradicije |
3 i 4. ciklus |
Špišić, Zvonko (1937.); Slamnig, Ivan (1930. – 2001.) |
Barbara |
u dogovoru s HJ |
5. ciklus |
Špišić, Zvonko(1937.)/ Britvić Drago
|
Milioner |
popularna glazba šansona |
4. i 5. ciklus |
Špišić, Zvonko (1937.) |
Suza za zagorske brege |
popularna glazba domoljubna pjesma |
4. i 5. ciklus |
Tailleferre, Germaine (1892. – 1983.) |
Concertino za harfu i klavir |
harfa |
4. i 5. ciklus
|
Tallis, Thomas (1505. - 1585.) |
Spem in alium |
motet zborska glazba |
4. i 5. ciklus
|
Tartini, Giuseppe (1692. – 1770.) |
Sonata za violinu u g-molu („Đavolji triler“) |
soloviolina virtuozitet |
4. i 5. ciklus
|
Tavener, John (1944.) |
Funeral Canticle Tree of Life |
filmska glazba |
4. i 5. ciklus
|
Prayer of the Heart (Björk) |
duhovna vokalna glazba boja glasa crossover |
3 i 4. ciklus |
|
The Lamb
|
disonanca i konsonanca
|
4. i 5. ciklus
|
|
The Protecting Veil |
violončelo boja, tempo/puls |
4. i 5. ciklus
|
|
Tcherepnin (Čerepnin) Alexander (1899. – 1977.) |
Suita za soloviolončelo |
violončelo |
3. ciklus
|
The Modern Jazz Quartet |
Vendome |
udaraljke s određenom visinom tona |
3. i 4. ciklus
|
Theodorakis, Mikis (1925.) |
Zorba the Greek – Zorba's Dance |
filmska glazba glazbe svijeta - Grčka buzuki |
3. i 4. ciklus
|
Tiersen, Yann (1970.) |
Amelié - J'y suis jamais allé |
filmska glazba harmonika |
3. i 4. ciklus
|
Tijardović, Ivo (1895. - 1976.) |
Mala Floramye - Šjor Bepo moj |
opereta tercet |
3. ciklus |
Mala Floramye - Daleko m’e biser mora |
opereta arija |
3. ciklus |
|
Spli’ski akvarel, izbor |
opereta |
3. ciklus
|
|
Tomkins, Thomas (1572. – 1656.) |
Too much I Once Lamented |
|
4. i 5. ciklus
|
Tournier, Marcel (1879. – 1951.) |
Jazz band |
harfa |
3. i 4. ciklus
|
Tradicijska glazba Hrvatske: narodne pjesme i plesovi Dalmacije |
Izašla je zelena naranča, Falile se Kaštelanke, Linđo, Trogirska kvadrilja i šotić, Stari splitski plesovi, Dubrovačka kontradanca |
tradicijska glazba, ples i običaji |
2. i 3. ciklus |
Tradicijska glazba Hrvatske: narodne pjesme i plesovi Gorske Hrvatske |
Oj, javore, Pjevaj mi, pjevaj sokole, Ličko (nijemo) kolo, Đipac, Kukunješće, |
tradicijska glazba, ples i običaji |
2. i 3. ciklus |
Tradicijska glazba Hrvatske: narodne pjesme i plesovi Istre i Kvarnera |
Vrbniče nad morem, Katarina zlata kći, Cviće moje, Dječja poskočica, Stara polka, Svirka na mihu, Balun |
tradicijska glazba, ples i običaji |
2. i 3. ciklus |
Tradicijska glazba Hrvatske: narodne pjesme i plesovi Međimurja i Podravine |
Ljubav se ne trži, Ki so dečki, Grad se beli, Pajeriš, Jurin polka, Klinček stoji pod oblokom, Išla žena na gosti |
tradicijska glazba, ples i običaji |
2. i 3. ciklus |
Tradicijska glazba Hrvatske: narodne pjesme i plesovi Slavonije, Baranje i Srijema |
U livadi pod jasenom, Moja diridika, Sinoć kad je pao mrak, Šokačko kolo, Povraćanac, Ajd na livo, Opa cupa skoči |
tradicijska glazba, ples i običaji |
2. i 3. ciklus |
Tradicijska glazba Hrvatske: narodne pjesme i plesovi Središnje i sjeverozapadne Hrvatske |
Lepi Juro, Lepe ti je Zagorje zelene, Letovanić, Miš mi je polje popasel, Turopolski drmeš, Čučerska polka, Zagorski tanec, Krajc polka |
tradicijska glazba, ples i običaji |
2. i 3. ciklus |
Tradicijske pjesme i plesovi Albanije |
Vallja e Burrave, S'thyhet jo Tepelena, Ilirski ples, |
tradicijska glazba, ples i običaji |
3 i 4. ciklus |
Tradicijske pjesme i plesovi Belgije |
Nek svud ljubav sja |
tradicijska glazba, ples i običaji |
3 i 4. ciklus |
Tradicijske pjesme i plesovi Bosne i Hercegovine |
Lijepi li su mostarski dućani, Emina, Kad ja pođoh na Bentbašu |
tradicijska glazba, ples i običaji |
3 i 4. ciklus |
Tradicijske pjesme i plesovi Crne gore |
U jablana visokoga |
tradicijska glazba, ples i običaji |
3 i 4. ciklus |
Tradicijske pjesme i plesovi Engleske |
Greensleaves |
tradicijska glazba, ples i običaji |
3 i 4. ciklus |
Tradicijske pjesme i plesovi Gruzije |
Gazapkhuli (gruzijsko polifono pjevanje) |
tradicijska glazba, ples i običaji |
3 i 4. ciklus |
Tradicijske pjesme i plesovi Irske |
The Irish Rover |
tradicijska glazba, ples i običaji |
3 i 4. ciklus |
Tradicijske pjesme i plesovi Makedonije |
Biljana platno beleše, Jovano, Jovane, Jano mori, Dračevka |
tradicijska glazba, ples i običaji |
3 i 4. ciklus |
Tradicijske pjesme i plesovi Poljske |
Kad se pjeva, Zelena lipa (Lipka Zielona), Krakowiak, Kujawiak |
tradicijska glazba, ples i običaji |
3 i 4. ciklus |
Tradicijske pjesme i plesovi Roma |
Djelem, Djelem, Ederlezi, Me sem lacho sviraco |
tradicijska glazba, ples i običaji |
3 i 4. ciklus |
Tradicijske pjesme i plesovi Rumunjske |
Am cazut m-am ridicat (provjeriti prijevod) |
tradicijska glazba, ples i običaji |
3 i 4. ciklus |
Tradicijske pjesme i plesovi Rusije |
Oči crne, Kaćuša, Kalinka, Kazačok |
tradicijska glazba, ples i običaji |
3 i 4. ciklus |
Tradicijske pjesme i plesovi Slovenije |
Moj očka ma, Na planincah, Slovenska polka |
tradicijska glazba, ples i običaji |
3 i 4. ciklus |
Tradicijske pjesme i plesovi Ukrajine |
Šćedrik, Ой , ходить сон коло вікон (San prolazi kraj prozora, uspavanka) |
tradicijska glazba, ples i običaji |
3 i 4. ciklus |
Uhlik, Tomislav (1956.) |
Capriccio za violinu, violončelo i klavir |
trio |
3. ciklus 4. i 5. ciklus |
Concertino u ljetnu večer |
kvartet saksofona |
3. ciklus
|
|
Četiri ljetna dana za flautu, klarinet, harfu I gudački kvartet |
glazbala |
3. i 4. ciklus
|
|
Fagoterija |
kvartet fagota |
3. i 4. ciklus
|
|
Koncert za alt saksofon |
saksofon |
3. i 4. ciklus
|
|
Koncert br. 2 za rog |
rog |
3. i 4. ciklus
|
|
Missa Brevis |
komorni zbor duhovna glazba |
4. i 5. ciklus
|
|
Na gori Kalvariovi (izvodi: LADO) |
oratorij |
4. i 5. ciklus
|
|
Notturno |
gudačka glazbala |
3. i 4. ciklus
|
|
Odlazak zime za clarinet, violu I klavir |
trio |
3. i 4. ciklus
|
|
Rođendan za flautu I harfu |
duo |
3. i 4. ciklus
|
|
Serenada za 4 klarineta |
kvartet klarineta |
3. i 4. ciklus
|
|
Sonata za flautu I klavir |
sonata flauta |
2. i 3. ciklus |
|
Sub rosa za flautu, fagot i harfu |
trio |
3. i 4. ciklus
|
|
Šest epizoda za puhački kvintet |
puhačka glazbala |
3. i 4. ciklus
|
|
Vangelis (1943.) |
Blade Runner - završna tema |
filmska glazba elektronička glazba |
3 i 4. ciklus |
Vanhal, Johann Baptist (1739. – 1813.) |
Koncert za kontrabas, 3. stavak Allegro |
kontrabas |
3. ciklus
|
Vasks, Peteris (1946.) |
Books for Cello |
violončelo solo virtuozitet |
4. i 5. ciklus
|
Musica dolorosa |
gudački orkestar glissando |
4. i 5. ciklus
|
|
Vaughan Williams, Ralph (1872. – 1958.) |
Koncert za obou |
oboa |
3. i 4. ciklus
|
Venosa, Carlo Gesualdo da (1566. - 1613.) |
|
|
|
Verdi, Giuseppe (1813. - 1901.) |
Aida - Trijumfalni marš (fanfare) iz 2. čina |
fanfare |
3. i 4. ciklus
|
Nabukodonosor - Zbor zatočenika (Židova) |
zbor u operi |
3 i 4. ciklus |
|
Otello - Arija Desdemone Ave Maria |
arija Verdijeve opere |
3. ciklus 4. i 5. ciklus |
|
Rigoletto - Arija Vojvode La donna è mobile |
arija Verdijeve opere |
3. ciklus 4. i 5. ciklus |
|
Rigoletto – Kvartet |
pjevački kvartet Verdijeve opere |
3. ciklus 4. i 5. ciklus |
|
Traviata - Arija Alfreda Libiamo nei lieti calici |
arija Verdijeve opere |
3. ciklus 4. i 5. ciklus |
|
Traviata - Arija Germonta Di Provenza il mar il sol |
arija Verdijeve opere |
3. ciklus 4. i 5. ciklus |
|
Trubadur - Zbor Cigana |
zbor u operi |
3 i 4. ciklus |
|
Villa-Lobos, Heitor (1887. – 1959.) |
Koncert za usnu harmoniku |
usna harmonika |
3. i 4. ciklus
|
Preludij za gitaru br. 1 u e-molu
|
gitara |
3. ciklus
|
|
Vivaldi, Antonio (1678. - 1741.) |
Četiri godišnja doba - Koncert za violinu i orkestar br. 1 u E duru, Op. 8, RV 269, "La primavera" (Proljeće) preporuka: svi stavci |
glazbeno-izražajne sastavnice koncert barok programnost |
svi ciklusi |
Četiri godišnja doba - Koncert za violinu i orkestar br. 2 u G molu, Op. 8, RV 315, "L'estate" (Ljeto) preporuka: svi stavci |
glazbeno-izražajne sastavnice koncert barok programnost |
svi ciklusi |
|
Četiri godišnja doba - Koncert za violinu i orkestar br. 3 u F duru, Op. 8, RV 293, "L'autunno" (Jesen) preporuka: svi stavci |
glazbeno-izražajne sastavnice koncert barok programnost |
svi ciklusi |
|
Četiri godišnja doba - Koncert za violinu i orkestar br. 4 u F molu, Op. 8, RV 297, "L'inverno" (Zima) preporuka: svi stavci |
glazbeno-izražajne sastavnice koncert barok programnost |
svi ciklusi |
|
Gloria |
duhovna glazba vokalno-instrumentalna glazba barok |
4. i 5. ciklus |
|
Koncert u F-duru za blokflautu, gudače i kontinuo RV 433 “La tempesta di mare”, 3. stavak |
blokflauta |
3. ciklus |
|
Koncert za sopranino blokflautu, gudače i kontinuo, 3. stavak |
blokflauta |
3. ciklus |
|
Koncert za dva violončela u g-molu, RV 521 |
|
3. i 4. ciklus
|
|
Koncert za dvije violine u a-molu, RV 522 |
violina koncert barok |
4. i 5. ciklus |
|
Koncert za mandolinu u C-duru, RV 425 |
mandolin koncert barok |
4. i 5. ciklus |
|
Trio sonata u d-molu, RV 63 („La Folia“) |
sonata barok |
4. i 5. ciklus |
|
Wainwright, Rufus (1973.) |
Agnus Dei |
crossover |
3 i 4. ciklus |
Little Sister |
crossover |
3 i 4. ciklus |
|
Wagner, Richard (1813. - 1883.) |
Lohengrin – Uvertira |
uvertira opere Wagnerova operna reforma |
4. i 5. ciklus |
Lohengrin – Svedbena pjesma |
zbor u operi Wagnerova operna reforma |
4. i 5. ciklus |
|
Lutajući Holandez – Uvertira |
uvertira opere Wagnerova operna reforma |
4. i 5. ciklus |
|
Majstori pjevači – Uvertira |
uvertira opere Wagnerova operna reforma |
4. i 5. ciklus |
|
Tannhäuser – Uvertira |
uvertira opere Wagnerova operna reforma trombon |
4. i 5. ciklus |
|
Tannhäuser – Zbor hodočasnika |
zbor u operi Wagnerova operna reforma |
4. i 5. ciklus |
|
Tristan i Izolda – Uvertira |
uvertira opere Wagnerova operna reforma |
4. i 5. ciklus |
|
Valkira – Kas Valkira (preludij 3. činu) |
instrumentalni ulomak (interludij)
|
3. ciklus 4. i 5. ciklus |
|
Warlock, Peter (1894. – 1930.) |
Capriol Suite |
gudački orkestar utjecaj tradicije (Wales) |
3. i 4. ciklus
|
Warren, Harry (1893. – 1981.); Gordon, Mack (1904. – 1959.) |
Chatanooga Choo Choo |
jazz |
1. ciklus |
Waters, George Roger (Pink Floyd) (1943) |
The Wall- The Trial |
crossover |
3 i 4. ciklus |
Watkins, Daivd (1939.) |
Fire Dance |
harfa |
3. i 4. ciklus
|
Webber, Andrew Lloyd (1948.) |
Cats – Memory |
mjuzikl |
2. i 3. ciklus |
Cats – The Rum Tum Tugger |
mjuzikl |
3. ciklus |
|
Evita – Don’t Cry for Me Argentina |
mjuzikl |
3. ciklus |
|
Jesus Christ Superstar – Uvertira |
mjuzikl (rock-opera) |
3. ciklus |
|
Jesus Christ Superstar – What's the Buzz |
mjuzikl (rock-opera) |
3. ciklus |
|
Jesus Christ Superstar – Hosanna |
mjuzikl (rock-opera) muški pjevački glasovi rondo |
3. ciklus |
|
Jesus Christ Superstar – The Last Supper |
mjuzikl (rock-opera) |
3. ciklus 4. i 5. ciklus |
|
Jesus Christ Superstar – Superstar |
mjuzikl (rock-opera) |
3. ciklus |
|
Love never dies – Til I Hear You Sing |
muški pjevački glasovi mjuzikl |
3. ciklus |
|
The Phantom of the Opera - The Phantom of the Opera |
mjuzikl orgulje |
3. ciklus 4. i 5. ciklus |
|
The Phantom of the Opera – Music of the Night |
mjuzikl |
3. ciklus 4. i 5. ciklus |
|
Whistle Down the Wind - No Matter What |
mjuzikl dječji zbor |
2. i 3. ciklus |
|
Weber, Carl Maria von (1786. - 1826.)
|
Koncert za klarinet i orkestar u f-molu br. 1, op. 73 |
klarinet |
3. i 4. ciklus
|
Strijelac Vilenjak – Uvertira |
nacionalna opera |
4. i 5. ciklus |
|
Strijelac Vilenjak – Zbor lovaca |
nacionalna opera |
4. i 5. ciklus |
|
Weiss, Sylvius Leopold (1687. – 1750.) |
Passacaglia |
lutnja |
4. i 5. ciklus
|
Whitacre, Eric (1970.) |
Equus |
puhačka glazbala |
3. ciklus |
Lux Aurumque |
suvremena zborska glazba konsonanca i disonanca |
4. i 5. ciklus |
|
Sleep |
suvremena zborska glazba konsonanca i disonanca |
4. i 5. ciklus |
|
Wiedoeft, Rudy (1893. – 1940.) |
Saxophobia |
saksofon |
3. ciklus
|
Williams, John (1932.) |
Shindler's List - tema |
filmska glazba violina |
3. ciklus |
Star Wars - Duel of the Fates, suita
|
filmska glazba orkestar zbor dinamičko nijansiranje |
3. ciklus |
|
Harry Potter – Hedwig's Theme |
filmska glazba čelesta |
3. ciklus |
|
Wilson, Brian (1942.) |
Good Vibrations |
pop |
4. i 5. ciklus |
God Only Knows |
pop |
4. i 5.ciklus |
|
Wirén, Dag (1905. – 1986.) |
Serenada za gudače |
gudačka glazbala 20. stoljeće |
4. i 5. ciklus
|
Wyschegradsky Ivan (1893. – 1979.) |
24 preludija u četvrttonovima |
četvrttonski klavir |
4. i 5. ciklus
|
Yared, Gabriel (1949.) |
The English Patient - uvodna tema |
filmska glaza crossover (filmska, klasična, glazbe svijeta-Mađarska) |
3. ciklus |
Yiruma (1978.) |
River Flows In You |
crossover |
2. i 3. ciklus |
Zabel, Albert (1834. – 1910.) |
La Source |
harfa |
3. i 4. ciklus
|
Zajc, Ivan (1832.-1914.) |
Ave Maria |
mješoviti zbor |
3. ciklus |
Nikola Šubić Zrinski - zakletva Zrinskog |
nacionalna opera arija |
3. ciklus 4. i 5. ciklus |
|
Nikola Šubić Zrinski - Finale “U boj, u boj” |
nacionalna opera solist-zbor |
3. ciklus 4. i 5. ciklus |
|
Zappa, Frank (1940. – 1993.) |
The Sinister Footwear, br. 2 |
fuzija |
4. i 5. ciklus
|
Zimmer, Hans (1957.) |
The Lion King - This Land |
filmska glazba orkestar - zbor afrička glazba |
3. ciklus |
Gladiator – tema Interstellar King Arthur – Hold the Ice Pearl Harbor – Tennessee Kišni čovjek – Tema |
filmska glazba |
3. ciklus |
|
9bach |
Album „Tincian“ (bilo što s albuma) |
crossover |
4. i 5. ciklus
|
K. DODATAK 4
POJMOVNIK (u izradi)
Komentari