Metodološki priručnik za izradu prijedloga predmetnih kurikuluma namijenjen je članovima stručnih radnih skupina (srs). U priručniku su predstavljene ključne postavke, prethodne aktivnosti i organizacija rada u okviru Cjelovite kurikularne reforme te osnovne smjernice za izradu dokumenta predmetnih kurikuluma.
Oznaka o inačici 1.2. ukazuje na razvojnu prirodu Metodološkog priručnika koji tijekom procesa doživljava promjene slijedom našeg zajedničkog rada. Kao što je naglašeno u postavkama Cjelovite kurikularne reforme te u Nacionalnom okvirnom kurikulumu (nok, 2011), upravo stalna mogućnost nadogradnje i izmjena jedna je od ključnih osobina i načela kurikularnog pristupa. Metodološki priručnik ne predstavlja sve elemente koji utječu na razvoj predmetnih kurikuluma. Članovi SRS-a pozvani su konzultirati i druge materijale dostupne na www.kurikulum.hrte brojne izvore koji će im biti dostupni u online okruženju Cjelovite kurikularne reforme. Izrada predmetnih kurikuluma izravno je povezana s Okvirom nacionalnog kurikuluma (onk), dokumentima područja kurikuluma, nacionalnim kurikulumima za pojedine razine i vrste obrazovanja, Okvirom za vrednovanje procesa i ishoda učenja u odgojno-obrazovnom sustavu rh te Okvirima za poticanje i prilagodbu iskustava učenja i vrednovanja djece i mladih s teškoćama i darovitih. Budući da su ovi dokumenti u različitim fazama izrade, članovi sRs-a imat će pristup radnim verzijama dokumenata.
Prava i obaveze članova sRs-a propisane su Pravilima rada u okviru Cjelovite kurikularne reforme.
2Osnovne informacije o Cjelovitoj kurikularnoj reformi
Cjelovita kurikularna reforma prva je mjera kojom je započela realizacija Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije (Strategija) koja je u listopadu 2014. prihvaćena u Hrvatskom saboru. Promjene predložene Cjelovitom kurikularnom reformom nisu 'kozmetičke prirode' (poput često korištenih termina 'rasterećenja gradiva', 'olakšavanja školskih torbi' ili 'izbacivanja dijela sadržaja'), već početak smislene, sustavne i korjenite promjene sustava odgoja i obrazovanja Republike Hrvatske. Ove se promjene nastavljaju na brojne vrijedne pokušaje i inicijative u prethodnih 25 godina te iz istih preuzimaju određena dobra rješenja i razvojne pravce. Zajedno s Ciljem 3. dijela Strategije koji se odnosi na rani i predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje (Promjena strukture sustava odgoja i obrazovanja kojom je predviđeno produljenje dovisokoškolskog odgoja i obrazovanja s dosadašnjih 11/12 na 12/13 godina), Cjelovita kurikularna reforma vjerojatno predstavlja i najsloženiju promjenu predviđenu Strategijom.
Drugi iznimno važan dokument hrvatske obrazovne politike na koji se naslanja Cjelovita kurikularna reforma i kojom se naglašava razvojni kontinuitet je Nacionalni okvirni kurikulum (NOK, 2011.) u kojem su po prvi puta iskazani opisi i ciljevi odgojno-obrazovnih područja i me- đupredmetnih tema te su iskazana očekivana postignuća unutar pojedinih odgojno-obrazovnih područja po odgojno-obrazovnim ciklusima.
Premda se često u javnosti o kurikulumu i o reformi pojednostavljeno govori isključivo kao o promjeni programa i pridruženog plana, Cjelovita kurikularna reforma osmišljena je sveobuhvatno te je usmjerena na sljedeća četiri elementa (slika 1.):
kurikularni
osposobljavanje
sustav vrednovanja,
priručnici, udžbenici,
dokumenti
odgojno-obrazovnih
ocjenjivanja i
pomoćna nastavna
radnika
izvješćivanja
sredstva i digitalni
sadržaji
Slika 1. Elementi Cjelovite kurikularne reforme
Cjelokupna transformacija sustava odgoja i obrazovanja koja uključuje i produljenje dovisokoškolskog odgoja i obrazovanja sastoji se od sljedećih dionica, pri čemu je naš zajednički rad ograničen na prvu (Dionica A):
dionica a Izrada kurikularnih dokumenata, izrada podloga i modela za sustav vrednovanja, ocjenjivanja i izvještavanja o učeničkim postignućima, osposobljavanje odgojno- obrazovnih radnika, senzibiliziranje javnosti: osmogodišnja osnovna škola + postojeće trajanje srednje škole (8 + 3/4)
dionica b Eksperimentalna provedba i evaluacija, osposobljavanje odgojno-obrazovnih
radnika, izrada udžbenika i digitalnih materijala: osmogodišnja osnovna škola + postojeće trajanje srednje škole (8 + 3/4)
dionica c Postupno uvođenje novih kurikuluma: osmogodišnja osnovna škola + postojeće trajanje srednje škole (8 + 3/4)
dionica D Strukturna transformacija - infrastrukturna prilagodba, programska transformacija izrađenih programa za trenutnu strukturu (8+3/4) u devetogodišnju osnovnu školu i postojeće trajanje srednje škole (9 + 3/4)
dionica e Eksperimentalno uvođenje devetogodišnje osnovne škole i postojeće trajanje srednje škole (9 + 3/4)
dionica f Postupno uvođenje devetogodišnje osnovne škole i postojeće trajanje srednje škole (9 + 3/4)
Neke su osnovne smjernice Cjelovite kurikularne reforme:
•Razvoj generičkih kompetencija nužnih za život i rad u 21. stoljeću.
•Povezanost odgoja i obrazovanja s interesima, životnim iskustvima, potrebama i mogućnostima učenika.
•Povezanost odgoja i obrazovanja s potrebama društva i gospodarstva.
•Jasno određenje odgojno-obrazovnih ishoda i to ne samo onih vezanih uz znanja, već i onih koji osiguravaju razvoj vještina, stavova, vrijednosti, kreativnosti, inovativnosti, kritičkog mišljenja, estetskog vrednovanja, inicijativnosti, poduzetnosti, odgovornosti, odnosa prema sebi, drugima i okolini, vladanja i brojne druge.
•Osiguravanje veće autonomije odgojno-obrazovnih radnika u izboru sadržaja, metoda i oblika rada, ali i poticanje primjena metoda poučavanja i učenja koje omogućuju aktivnu ulogu učenika u razvoju znanja, vještina i stavova uz podršku učitelja/nastavnika i u interakciji s drugim učenicima.
•Jasno određenje kriterija razvijenosti i usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda, čime se osigurava osnova za objektivnije i valjano vrednovanje učeničkih postignuća.
•Korjenita promjena vrednovanja, ocjenjivanja i izvještavanja o postignućima učenika u smjeru vrednovanja kao integralnog dijela procesa učenja.
Cilj je kurikularne reforme uspostavljanje usklađenog i učinkovitog sustava odgoja i obrazovanja
cjelovitim kurikularnim i strukturnim promjenama da bi se:
•Učenicima osiguralo korisnije i smislenije obrazovanje, usklađeno njihovoj razvojnoj dobi i interesima te bliže svakodnevnom životu, obrazovanje koje će ih osposobiti za suvremeni život, svijet rada i nastavak obrazovanja.
•Učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ostalim djelatnicima odgojno-obrazovnih ustanova osiguralo osnaživanje uloge i jačanje profesionalnosti, veću autonomiju u radu, kreativniji rad, smanjenje administrativnih obveza, motiviranije učenike i smanjivanje vanjskih pritisaka.
•Roditeljima omogućilo veću uključenost u obrazovanje djece i život škole, jasno iskazana očekivanja, objektivnije ocjenjivanje i vrednovanje, smislenije i češće povratne informacije o postignućima njihove djece.
3Temeljna organizacijska struktura i dosadašnje aktivnosti u okviru Cjelovite kurikularne reforme
U dionici A osnovnu organizacijsku strukturu Cjelovite kurikularne reforme čine:
1.Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (mzos)
2.Ekspertna radna skupina (ers)
3.Jedinica za stručnu i administrativnu podršku (jsap)
4.Stručne radne skupine (srs).
Ad i)
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta osigurava financijska sredstva i infrastrukturu za provođenje projekta Cjelovita kurikularna reforma. Ministar znanosti, obrazovanja i sporta imenuje stručne radne skupine i donosi odluke i dokumente. Pomoćnici ministra iz Uprave za odgoj i obrazovanje i Uprave za standard, strategije i posebne programe te djelatnici tih uprava zaduženi su za operativno praćenje Cjelovite kurikularne reforme.
Ad 2)
Jedinica za stručnu i administrativnu podršku (JSAP) koju čine djelatnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Agencije za odgoj i obrazovanje, Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih i Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja pruža stručnu podršku radu SRS-a, organizira informiranje i stručno osposobljavanje odgojno-obrazovnih radnika te administriranje cjelokupnog procesa.
Ad 3)
Jedinica za stručnu i administrativnu podršku (jsap) koju čine djelatnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Agencije za odgoj i obrazovanje, Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih i Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja ima zadatak pružiti stručnu podršku radu SRS-a, organizirati stručno osposobljavanje odgojno-obrazovnih radnika te administriranje cjelokupnog procesa.
Ad 4)
Stručne radne skupine (srs) koje čine članovi izabrani javnim pozivima i određeni broj članova ERS-a i jSAp-a izrađuju prijedloge kurikularnih dokumenata. ERS-e i jSAp-a izrađuju prijedloge kurikularnih dokumenata.
dosadašnje AKiwNosTi u oKviRu cjELoviTE KuRiKuLARNE reforme uključuju VRIJEME AKTIVNOSTI
prosinac Sukladno cilju 2. u poglavlju Rani i predškolski, osnovnoškolski i sred-
2014-njoškolski odgoj i obrazovanje Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta objavilo je Javni poziv za voditelja i članove Ekspertne radne skupine za provođenje Cjelovite kuriku- larne reforme (ers)
siječanj Ministar znanosti, obrazovanja i sporta prof. dr. sc. Vedran Mornar, po se-
2015-lekcijskom postupku, imenovao je voditelja (dr.sc. Boris Jokić) i šest članova Ekspertne radne skupine za provođenje Cjelovite kurikularne reforme (dr.sc. Ružica Vuk, Suzana Hitrec, dr.sc. Zrinka Ristić Dedić, Branka Vuk, dr.sc. Branislava Baranović i Tomislav Reškovac).
VELJAČA
2015-
ERS je započeo s radom u Uredu Cjelovite kurikularne reforme smještenom u Planinskoj 1 u Zagrebu.
Započet je rad na izradi Okvira nacionalnog kurikuluma (onk)
OŽUJAK
2015-
Uspostavljena je Jedinica za stručnu i administrativnu podršku (jsap) koju čine djelatnici ministarstva i obrazovnih agencija. Do srpnja 2015. ukupno 36 osoba radi kao dio jsap, pri čemu djelatnici dolaze iz svih dijelova rh, odnosno iz Zagreba, Rijeke, Splita, Osijeka i Zadra.
TRAVANJ
2015-
Objavljeni su javni pozivi za članove sljedećih šest stručnih radnih skupina (srs): srs za izradu prijedloga izmjena i dopuna Nacionalnog kurikuluma ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja;srs za izradu prijedloga Nacionalnog kurikuluma osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja;srs za izradu prijedloga Nacionalnog kurikuluma gimnazijskog obrazovanja;srs za izradu prijedloga Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja;srs za izradu prijedloga Nacionalnog kurikuluma umjetničkog obrazovanja te srs za izradu prijedloga Okvira vrednovanja, ocjenjivanja i izvješćivanja o učeničkim postignućima.
SVIBANJ
2015-
Na javnim pozivima zaprimljeno je 302 prijave iz svih dijelova Republike Hrvatske i iz svih razina i vrsta odgoja i obrazovanja. Izabrana su 62 člana sRs-a, 4 su djelatnici predškolskih ustanova, 13 osnovnih škola, 25 srednjih škola, 16 visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta, a 4 su iz ostalih ustanova i privatnog sektora.
svibanj-
kolovoz
2015-
sRs-e počele su s radom 21. svibnja 2015. održavanjem inicijalnog zajedničkog sastanka. Uz individualni rad, članovi radnih skupina u manjim podskupinama rade na izradi pojedinih poglavlja nacionalnih kurikuluma i okvira vrednovanja, a na virtualnim i fizičkim sastancima usuglašavaju tekstove dokumenata. Rad stručnih radnih skupina za nacionalne kurikulume i okvir vrednovanja koordiniraju članovi jsAp-a, a vode po dva člana eRs-e. Početkom srpnja održan je koordinacijski sastanak predstavnika pojedinih stručnih radnih skupina i dogovoreni su rokovi i aktivnosti za završno oblikovanje dokumenata u rujnu 2015. godine.
sviBANJ
2015-
S ciljem stvaranja mreže za podršku i stručnog usavršavanja odgojno-obrazov- nih radnika održani su jednodnevni stručni skupovi za voditelje županijskih i međužupanijskih stručnih vijeća, koje su imenovale Azoo i Asoo. Nakon tih stručnih skupova, voditelji su trebali prenijeti informacije članovima stručnih vijeća na temelju pripremljenih radnih materijala. Korištenjem onlineanketnog upitnika prikupljene su informacije o Cjelovitoj kurikularnoj reformi od 10000 odgojno-obrazovnih radnika.
Objavljeni su javni pozivi za imenovanje 45 sRs-a: 7 za područja kurikuluma, 7 za međupredmetne teme, 29 za nastavne predmete, dvije stručne radne skupine za posebne potrebe (stručna radna skupina za izradu prijedloga Okvira za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća darovitih učenika i stručna radna skupina
za izradu Okvira za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća učenika s teškoćama).
SRPANJ
2015-
Na javne pozive za navedene stručne radne skupine pristiglo je 939 prijava iz svih županija rh, a prihvaćena je 331 prijava, odnosno izabrane su 283 osobe. Od 331 prihvaćene prijave, dvije su iz predškolskih ustanova, 105 iz osnovnih škola, 121 iz srednjih škola, 88 iz akademske zajednice (sveučilišta, javni znanstveni instituti, veleučilišta i visoke škole) i 15 ostalih (javni i privatni sektor). Zbog nedovoljnog broja prijava, nisu imenovane četiri stručne radne skupine (Francuski jezik, Talijanski jezik, Psihologija, Islamski vjeronauk) te je ponovljen javni poziv. Na poziv je pristigao dovoljan broj kvalitetnih prijava te će skupine biti imenovane krajem kolovoza.
VELJAčA-
KOLOVOZ
2015-
Značajna aktivnost ERs-e i jsAp-a bila je usmjerena na informiranje odgojno- obrazovnih radnika i šire javnosti o ciljevima i planiranom tijeku Cjelovite kurikularne reforme. Cjelovita kurikularna reforma predstavljena je Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora, Rektorskom zboru rh, Hrvatskoj gospodarskoj komori, Hrvatskoj udruzi poslodavaca i mnogim drugim tije - lima i organizacijama. Održano je više od 150 predavanja na državnim i lokalnim skupovima u organizaciji Azoo-a i ciljanim skupovima (stručna udruženja, interesne skupine, vjerske zajednice, nevladin sektor, gospodarstvo...).
KOLOVOZ-
2015-
Izrađeni Metodološki priručnici za izradu dokumenata područja kurikuluma, kurikuluma međupredmetnih tema i predmetnih kurikuluma.
KOLOVOZ-
RUJAN
2015-
Inicijalni sastanak i početak rada srs za područja kurikuluma, kurikulume međupredmetnih tema, Okvira za poticanje i prilagodbu iskustava učenja i vrednovanja učenika s teškoćama i darovitih učenika - 25. kolovoza 2015. Nastavak rada SRS za nacionalne kurikulume i Okvir vrednovanja.
RuJAN-
PROSINAC
2015-
Izrada prijedloga kurikularnih dokumenata.
4Sustav kurikularnih dokumenata
Sustav kurikularnih dokumenata u okviru Cjelovite kurikularne reforme prikazan je na slici 2.
Okvir nacionalnog kurikuluma(onk) je temeljni dokument koji na općoj razini određuje elemente kurikularnog sustava za sve razine i vrste odgoja i obrazovanja te postavlja viziju, vrijednosti i ciljeve sustava odgoja i obrazovanja, određuje generičke kompetencije, načela organizacije, učenja i poučavanja te vrednovanja. onk predstavlja izvorište za izradu nacionalnih kurikuluma za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja, a njegove postavke utječu i na izradu ostalih kurikular- nih dokumenata. Svi kurikularni dokumenti trebaju slijediti vrijednosti, ciljeve i načela oNK-a.
Nacionalnim kurikulumima za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja određuju se vrijednosti, ciljevi i načela određenih dijelova sustava. U njima se navodi struktura područja i me- đupredmetnih tema te načela organizacije, učenja i poučavanja te vrednovanja, ocjenjivanja i izvještavanja na određenoj razini, odnosno vrsti odgoja i obrazovanja.
Dokumentima područja kurikuluma određuju se svrha, ciljevi i odgojno-obrazovna očekivanja vezana uz učenje i poučavanje u širim područjima učenja. Ovi dokumenti izravno utječu na izradu predmetnih i modularnih kurikuluma.
Kurikulumima međupredmetnih tema određuje se svrha, ciljevi i odgojno-obrazovna očekivanja vezana uz učenje i poučavanje određene međupredmetne teme u cijeloj odgojno-obrazovnoj vertikali. Ciljevi i očekivanja međupredmetnih tema ostvaruju se na različite načine, a neki od njih se izravno ugrađuju u predmetne kurikulume.
Predmetnim kurikulumima određuju se svrha i ciljevi učenja i poučavanja predmeta, struktura pojedinog predmeta u cijeloj odgojno-obrazovnoj vertikali gdje se određeni predmet uči i poučava te se jasno i jednoznačno određuju odgojno-obrazovni ishodi, njihova razrada te opisi razine njihove usvojenosti.
Okvir za vrednovanje procesa i ishoda učenja u odgojno-obrazovnom sustavu rh, Okvir za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća učenika s teškoćama i Okvir za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća darovitih učenika osiguravaju rješenja koja se sustavno ugrađuju u sve kurikularne dokumente.
Neke od važnih temeljnih postavki ovog dijela Cjelovite kurikularne reforme su:
U dionici A nema promjene postojećeg nastavnog plana na osnovnoškolskoj razini niti uvođenja novih obveznih predmeta.
Iz Nacionalnog okvirnog kurikuluma (nok, 2011.) se preuzima podjela na 7 područja kurikuluma.
Iz NOK-a se preuzima određenje međupredmetnih tema uz izuzetak međupredmetne teme Zdravlje, sigurnost i zaštita okoliša (nok, str. 43) koja je u okviru Cjelovite kurikularne reforme podijeljena na Zdravlje i Održivi razvoj.
U dionici A cilj je izraditi predmetne kurikulume za sve opće-obrazovne predmete koji se uče i poučavaju na osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj razini.
Za početak rada Stručnih radnih skupina za izradu predmetnih kurikuluma važno je određenje odgojno-obrazovnih ciklusa iz Okvira nacionalnog kurikuluma.
Nacionalni okvirni kurikulum navodi da su odgojno-obrazovni ciklusi „...odgojno-obrazovna razvojna razdoblja učenika koja čine jednu cjelinu. Obuhvaćaju nekoliko godina školovanja tijekom određene odgojno-obrazovne razine te imaju zajedničke odgojno-obrazovne ciljeve, odnosno očekivanja što sve učenik treba postići u određenomu razvojnomu ciklusu. Odgojno-obrazovni ciklusi temelje se na razvojnim fazama učenika" (nok 2011., str. 35)
Ciklusi su posebno važni za kurikularno planiranje i programiranje područja kurikuluma i međupredmetnih tema, a posredno i za planiranje i programiranje predmeta unutar područja kurikuluma. Ciklusi omogućuje cjelovito zahvaćanje razvoja djece i mladih osoba, uvažavajući razlike u njihovim sposobnostima i razvojnim putovima.
Okvir nacionalnog kurikuluma određuje pet odgojno-obrazovnih ciklusa prikazanih na Slici 3. za
postojeću strukturu odgoja i obrazovanja (osmogodišnja osnovna škola + postojeće trajanje srednje škole (8 + 3/4)). Nakon strukturne transformacije sustava odgoja i obrazovanja predviđeni odgojno-obrazovni ciklusi prikazani su na Slici 4.
METODOLOŠKI
PRIRUČNIK
za izradu prijedloga
predmetnih
kurikuluma
nelektorirano
Cjelovita
kurikularna
reforma
Sadržaj
1. Uvod, 3
2. Osnovne informacije o Cjelovitoj kurikularnoj reformi, 4
3. Temeljna organizacijska struktura i dosadašnje aktivnosti u okviru Cjelovite kurikularne reforme, 6
4. Sustav kurikularnih dokumenata, 9
5. Razvoj kurikularnih dokumenata, 11
6. Organizacija rada stručnih radnih skupina za izradu prijedloga predmetnih kurikuluma, 14
7. Predmetni kurikulum: upute za pripremu i pisanje, 16
A. Opis predmeta, 17
B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja predmeta, 18
C. Domene/koncepti u organizaciji predmetnog kurikuluma, 18
D. Odgojno-obrazovni ishodi, razrada ishoda i razine usvojenosti po razredima i domenama/ konceptima, 19
Odgojno-obrazovni ishodi, 20 Razrada ishoda (ključni sadržaji ishoda), 24 Preporuke za ostvarivanje ishoda, 28 Razine usvojenosti ishoda, 28
E. Povezanost s drugim odgojno-obrazovnim područjima i međupredmetnim temama, 29
F. Učenje i poučavanje predmeta, 29
G. Vrednovanje odgojno-obrazovnih ishoda u predmetu, 31
Što se vrednuje u predmetu (koji su elementi vrednovanja)?, 31
Koji su preporučeni pristupi te metode i tehnike vrednovanja odgojno-obrazovnih ishodau predmetu?, 31
Kako se određuje zaključna (pr)ocjena u predmetu?, 32
8. (Samo)vrednovanje kvalitete kurikularnih dokumenata, 34
9. Prilog, 36
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
1 Uvod
Metodološki priručnik za izradu prijedloga predmetnih kurikuluma namijenjen je članovima stručnih radnih skupina (srs). U priručniku su predstavljene ključne postavke, prethodne aktivnosti i organizacija rada u okviru Cjelovite kurikularne reforme te osnovne smjernice za izradu dokumenta predmetnih kurikuluma.
Oznaka o inačici 1.2. ukazuje na razvojnu prirodu Metodološkog priručnika koji tijekom procesa doživljava promjene slijedom našeg zajedničkog rada. Kao što je naglašeno u postavkama Cjelovite kurikularne reforme te u Nacionalnom okvirnom kurikulumu (nok, 2011), upravo stalna mogućnost nadogradnje i izmjena jedna je od ključnih osobina i načela kurikularnog pristupa. Metodološki priručnik ne predstavlja sve elemente koji utječu na razvoj predmetnih kurikuluma. Članovi SRS-a pozvani su konzultirati i druge materijale dostupne na www.kurikulum.hr te brojne izvore koji će im biti dostupni u online okruženju Cjelovite kurikularne reforme. Izrada predmetnih kurikuluma izravno je povezana s Okvirom nacionalnog kurikuluma (onk), dokumentima područja kurikuluma, nacionalnim kurikulumima za pojedine razine i vrste obrazovanja, Okvirom za vrednovanje procesa i ishoda učenja u odgojno-obrazovnom sustavu rh te Okvirima za poticanje i prilagodbu iskustava učenja i vrednovanja djece i mladih s teškoćama i darovitih. Budući da su ovi dokumenti u različitim fazama izrade, članovi sRs-a imat će pristup radnim verzijama dokumenata.
Prava i obaveze članova sRs-a propisane su Pravilima rada u okviru Cjelovite kurikularne reforme.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
2 Osnovne informacije o Cjelovitoj kurikularnoj reformi
Cjelovita kurikularna reforma prva je mjera kojom je započela realizacija Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije (Strategija) koja je u listopadu 2014. prihvaćena u Hrvatskom saboru. Promjene predložene Cjelovitom kurikularnom reformom nisu 'kozmetičke prirode' (poput često korištenih termina 'rasterećenja gradiva', 'olakšavanja školskih torbi' ili 'izbacivanja dijela sadržaja'), već početak smislene, sustavne i korjenite promjene sustava odgoja i obrazovanja Republike Hrvatske. Ove se promjene nastavljaju na brojne vrijedne pokušaje i inicijative u prethodnih 25 godina te iz istih preuzimaju određena dobra rješenja i razvojne pravce. Zajedno s Ciljem 3. dijela Strategije koji se odnosi na rani i predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje (Promjena strukture sustava odgoja i obrazovanja kojom je predviđeno produljenje dovisokoškolskog odgoja i obrazovanja s dosadašnjih 11/12 na 12/13 godina), Cjelovita kurikularna reforma vjerojatno predstavlja i najsloženiju promjenu predviđenu Strategijom.
Drugi iznimno važan dokument hrvatske obrazovne politike na koji se naslanja Cjelovita kurikularna reforma i kojom se naglašava razvojni kontinuitet je Nacionalni okvirni kurikulum (NOK, 2011.) u kojem su po prvi puta iskazani opisi i ciljevi odgojno-obrazovnih područja i me- đupredmetnih tema te su iskazana očekivana postignuća unutar pojedinih odgojno-obrazovnih područja po odgojno-obrazovnim ciklusima.
Premda se često u javnosti o kurikulumu i o reformi pojednostavljeno govori isključivo kao o promjeni programa i pridruženog plana, Cjelovita kurikularna reforma osmišljena je sveobuhvatno te je usmjerena na sljedeća četiri elementa (slika 1.):
kurikularni
osposobljavanje
sustav vrednovanja,
priručnici, udžbenici,
dokumenti
odgojno-obrazovnih
ocjenjivanja i
pomoćna nastavna
radnika
izvješćivanja
sredstva i digitalni
sadržaji
Slika 1. Elementi Cjelovite kurikularne reforme
Cjelokupna transformacija sustava odgoja i obrazovanja koja uključuje i produljenje dovisokoškolskog odgoja i obrazovanja sastoji se od sljedećih dionica, pri čemu je naš zajednički rad ograničen na prvu (Dionica A):
dionica a Izrada kurikularnih dokumenata, izrada podloga i modela za sustav vrednovanja, ocjenjivanja i izvještavanja o učeničkim postignućima, osposobljavanje odgojno- obrazovnih radnika, senzibiliziranje javnosti: osmogodišnja osnovna škola + postojeće trajanje srednje škole (8 + 3/4)
dionica b Eksperimentalna provedba i evaluacija, osposobljavanje odgojno-obrazovnih
radnika, izrada udžbenika i digitalnih materijala: osmogodišnja osnovna škola + postojeće trajanje srednje škole (8 + 3/4)
dionica c Postupno uvođenje novih kurikuluma: osmogodišnja osnovna škola + postojeće trajanje srednje škole (8 + 3/4)
dionica D Strukturna transformacija - infrastrukturna prilagodba, programska transformacija izrađenih programa za trenutnu strukturu (8+3/4) u devetogodišnju osnovnu školu i postojeće trajanje srednje škole (9 + 3/4)
dionica e Eksperimentalno uvođenje devetogodišnje osnovne škole i postojeće trajanje srednje škole (9 + 3/4)
dionica f Postupno uvođenje devetogodišnje osnovne škole i postojeće trajanje srednje škole (9 + 3/4)
Neke su osnovne smjernice Cjelovite kurikularne reforme:
• Razvoj generičkih kompetencija nužnih za život i rad u 21. stoljeću.
• Povećanje razine funkcionalnih pismenosti učenika.
• Povezanost odgoja i obrazovanja s interesima, životnim iskustvima, potrebama i mogućnostima učenika.
• Povezanost odgoja i obrazovanja s potrebama društva i gospodarstva.
• Jasno određenje odgojno-obrazovnih ishoda i to ne samo onih vezanih uz znanja, već i onih koji osiguravaju razvoj vještina, stavova, vrijednosti, kreativnosti, inovativnosti, kritičkog mišljenja, estetskog vrednovanja, inicijativnosti, poduzetnosti, odgovornosti, odnosa prema sebi, drugima i okolini, vladanja i brojne druge.
• Osiguravanje veće autonomije odgojno-obrazovnih radnika u izboru sadržaja, metoda i oblika rada, ali i poticanje primjena metoda poučavanja i učenja koje omogućuju aktivnu ulogu učenika u razvoju znanja, vještina i stavova uz podršku učitelja/nastavnika i u interakciji s drugim učenicima.
• Jasno određenje kriterija razvijenosti i usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda, čime se osigurava osnova za objektivnije i valjano vrednovanje učeničkih postignuća.
• Korjenita promjena vrednovanja, ocjenjivanja i izvještavanja o postignućima učenika u smjeru vrednovanja kao integralnog dijela procesa učenja.
Cilj je kurikularne reforme uspostavljanje usklađenog i učinkovitog sustava odgoja i obrazovanja
cjelovitim kurikularnim i strukturnim promjenama da bi se:
• Učenicima osiguralo korisnije i smislenije obrazovanje, usklađeno njihovoj razvojnoj dobi i interesima te bliže svakodnevnom životu, obrazovanje koje će ih osposobiti za suvremeni život, svijet rada i nastavak obrazovanja.
• Učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ostalim djelatnicima odgojno-obrazovnih ustanova osiguralo osnaživanje uloge i jačanje profesionalnosti, veću autonomiju u radu, kreativniji rad, smanjenje administrativnih obveza, motiviranije učenike i smanjivanje vanjskih pritisaka.
• Roditeljima omogućilo veću uključenost u obrazovanje djece i život škole, jasno iskazana očekivanja, objektivnije ocjenjivanje i vrednovanje, smislenije i češće povratne informacije o postignućima njihove djece.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
3 Temeljna organizacijska struktura i dosadašnje aktivnosti u okviru Cjelovite kurikularne reforme
U dionici A osnovnu organizacijsku strukturu Cjelovite kurikularne reforme čine:
1. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (mzos)
2. Ekspertna radna skupina (ers)
3. Jedinica za stručnu i administrativnu podršku (jsap)
4. Stručne radne skupine (srs).
Ad i)
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta osigurava financijska sredstva i infrastrukturu za provođenje projekta Cjelovita kurikularna reforma. Ministar znanosti, obrazovanja i sporta imenuje stručne radne skupine i donosi odluke i dokumente. Pomoćnici ministra iz Uprave za odgoj i obrazovanje i Uprave za standard, strategije i posebne programe te djelatnici tih uprava zaduženi su za operativno praćenje Cjelovite kurikularne reforme.
Ad 2 )
Jedinica za stručnu i administrativnu podršku (JSAP) koju čine djelatnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Agencije za odgoj i obrazovanje, Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih i Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja pruža stručnu podršku radu SRS-a, organizira informiranje i stručno osposobljavanje odgojno-obrazovnih radnika te administriranje cjelokupnog procesa.
Ad 3)
Jedinica za stručnu i administrativnu podršku (jsap) koju čine djelatnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Agencije za odgoj i obrazovanje, Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih i Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja ima zadatak pružiti stručnu podršku radu SRS-a, organizirati stručno osposobljavanje odgojno-obrazovnih radnika te administriranje cjelokupnog procesa.
Ad 4)
Stručne radne skupine (srs) koje čine članovi izabrani javnim pozivima i određeni broj članova ERS-a i jSAp-a izrađuju prijedloge kurikularnih dokumenata. ERS-e i jSAp-a izrađuju prijedloge kurikularnih dokumenata.
dosadašnje AKi w NosTi u oKviRu cjELoviTE KuRiKuLARNE reforme uključuju VRIJEME AKTIVNOSTI
prosinac Sukladno cilju 2. u poglavlju Rani i predškolski, osnovnoškolski i sred-
2014- njoškolski odgoj i obrazovanje Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta objavilo je Javni poziv za voditelja i članove Ekspertne radne skupine za provođenje Cjelovite kuriku- larne reforme (ers)
siječanj Ministar znanosti, obrazovanja i sporta prof. dr. sc. Vedran Mornar, po se-
2015- lekcijskom postupku, imenovao je voditelja (dr.sc. Boris Jokić) i šest članova Ekspertne radne skupine za provođenje Cjelovite kurikularne reforme (dr.sc. Ružica Vuk, Suzana Hitrec, dr.sc. Zrinka Ristić Dedić, Branka Vuk, dr.sc. Branislava Baranović i Tomislav Reškovac).
VELJAČA
2015-
ERS je započeo s radom u Uredu Cjelovite kurikularne reforme smještenom u Planinskoj 1 u Zagrebu.
Pokrenuta je mrežna stranica www.kurikulum.hr
Započet je rad na izradi Okvira nacionalnog kurikuluma (onk)
OŽUJAK
2015-
Uspostavljena je Jedinica za stručnu i administrativnu podršku (jsap) koju čine djelatnici ministarstva i obrazovnih agencija. Do srpnja 2015. ukupno 36 osoba radi kao dio jsap, pri čemu djelatnici dolaze iz svih dijelova rh, odnosno iz Zagreba, Rijeke, Splita, Osijeka i Zadra.
TRAVANJ
2015-
Objavljeni su javni pozivi za članove sljedećih šest stručnih radnih skupina (srs): srs za izradu prijedloga izmjena i dopuna Nacionalnog kurikuluma ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja; srs za izradu prijedloga Nacionalnog kurikuluma osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja; srs za izradu prijedloga Nacionalnog kurikuluma gimnazijskog obrazovanja; srs za izradu prijedloga Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja; srs za izradu prijedloga Nacionalnog kurikuluma umjetničkog obrazovanja te srs za izradu prijedloga Okvira vrednovanja, ocjenjivanja i izvješćivanja o učeničkim postignućima.
SVIBANJ
2015-
Na javnim pozivima zaprimljeno je 302 prijave iz svih dijelova Republike Hrvatske i iz svih razina i vrsta odgoja i obrazovanja. Izabrana su 62 člana sRs-a, 4 su djelatnici predškolskih ustanova, 13 osnovnih škola, 25 srednjih škola, 16 visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta, a 4 su iz ostalih ustanova i privatnog sektora.
svibanj-
kolovoz
2015-
sRs-e počele su s radom 21. svibnja 2015. održavanjem inicijalnog zajedničkog sastanka. Uz individualni rad, članovi radnih skupina u manjim podskupinama rade na izradi pojedinih poglavlja nacionalnih kurikuluma i okvira vrednovanja, a na virtualnim i fizičkim sastancima usuglašavaju tekstove dokumenata. Rad stručnih radnih skupina za nacionalne kurikulume i okvir vrednovanja koordiniraju članovi jsAp-a, a vode po dva člana eRs-e. Početkom srpnja održan je koordinacijski sastanak predstavnika pojedinih stručnih radnih skupina i dogovoreni su rokovi i aktivnosti za završno oblikovanje dokumenata u rujnu 2015. godine.
sviBANJ
2015-
S ciljem stvaranja mreže za podršku i stručnog usavršavanja odgojno-obrazov- nih radnika održani su jednodnevni stručni skupovi za voditelje županijskih i međužupanijskih stručnih vijeća, koje su imenovale Azoo i Asoo. Nakon tih stručnih skupova, voditelji su trebali prenijeti informacije članovima stručnih vijeća na temelju pripremljenih radnih materijala. Korištenjem online anketnog upitnika prikupljene su informacije o Cjelovitoj kurikularnoj reformi od 10000 odgojno-obrazovnih radnika.
Objavljeni su javni pozivi za imenovanje 45 sRs-a: 7 za područja kurikuluma, 7 za međupredmetne teme, 29 za nastavne predmete, dvije stručne radne skupine za posebne potrebe (stručna radna skupina za izradu prijedloga Okvira za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća darovitih učenika i stručna radna skupina
za izradu Okvira za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća učenika s teškoćama).
SRPANJ
2015-
Na javne pozive za navedene stručne radne skupine pristiglo je 939 prijava iz svih županija rh, a prihvaćena je 331 prijava, odnosno izabrane su 283 osobe. Od 331 prihvaćene prijave, dvije su iz predškolskih ustanova, 105 iz osnovnih škola, 121 iz srednjih škola, 88 iz akademske zajednice (sveučilišta, javni znanstveni instituti, veleučilišta i visoke škole) i 15 ostalih (javni i privatni sektor). Zbog nedovoljnog broja prijava, nisu imenovane četiri stručne radne skupine (Francuski jezik, Talijanski jezik, Psihologija, Islamski vjeronauk) te je ponovljen javni poziv. Na poziv je pristigao dovoljan broj kvalitetnih prijava te će skupine biti imenovane krajem kolovoza.
VELJAčA-
KOLOVOZ
2015 -
Značajna aktivnost ERs-e i jsAp-a bila je usmjerena na informiranje odgojno- obrazovnih radnika i šire javnosti o ciljevima i planiranom tijeku Cjelovite kurikularne reforme. Cjelovita kurikularna reforma predstavljena je Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora, Rektorskom zboru rh, Hrvatskoj gospodarskoj komori, Hrvatskoj udruzi poslodavaca i mnogim drugim tije - lima i organizacijama. Održano je više od 150 predavanja na državnim i lokalnim skupovima u organizaciji Azoo-a i ciljanim skupovima (stručna udruženja, interesne skupine, vjerske zajednice, nevladin sektor, gospodarstvo...).
KOLOVOZ-
2015 -
Izrađeni Metodološki priručnici za izradu dokumenata područja kurikuluma, kurikuluma međupredmetnih tema i predmetnih kurikuluma.
KOLOVOZ-
RUJAN
2015 -
Inicijalni sastanak i početak rada srs za područja kurikuluma, kurikulume međupredmetnih tema, Okvira za poticanje i prilagodbu iskustava učenja i vrednovanja učenika s teškoćama i darovitih učenika - 25. kolovoza 2015. Nastavak rada SRS za nacionalne kurikulume i Okvir vrednovanja.
RuJAN-
PROSINAC
2015 -
Izrada prijedloga kurikularnih dokumenata.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
4 Sustav kurikularnih dokumenata
Sustav kurikularnih dokumenata u okviru Cjelovite kurikularne reforme prikazan je na slici 2.
Okvir nacionalnog kurikuluma (onk) je temeljni dokument koji na općoj razini određuje elemente kurikularnog sustava za sve razine i vrste odgoja i obrazovanja te postavlja viziju, vrijednosti i ciljeve sustava odgoja i obrazovanja, određuje generičke kompetencije, načela organizacije, učenja i poučavanja te vrednovanja. onk predstavlja izvorište za izradu nacionalnih kurikuluma za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja, a njegove postavke utječu i na izradu ostalih kurikular- nih dokumenata. Svi kurikularni dokumenti trebaju slijediti vrijednosti, ciljeve i načela oNK-a.
Nacionalnim kurikulumima za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja određuju se vrijednosti, ciljevi i načela određenih dijelova sustava. U njima se navodi struktura područja i me- đupredmetnih tema te načela organizacije, učenja i poučavanja te vrednovanja, ocjenjivanja i izvještavanja na određenoj razini, odnosno vrsti odgoja i obrazovanja.
Dokumentima područja kurikuluma određuju se svrha, ciljevi i odgojno-obrazovna očekivanja vezana uz učenje i poučavanje u širim područjima učenja. Ovi dokumenti izravno utječu na izradu predmetnih i modularnih kurikuluma.
Kurikulumima međupredmetnih tema određuje se svrha, ciljevi i odgojno-obrazovna očekivanja vezana uz učenje i poučavanje određene međupredmetne teme u cijeloj odgojno-obrazovnoj vertikali. Ciljevi i očekivanja međupredmetnih tema ostvaruju se na različite načine, a neki od njih se izravno ugrađuju u predmetne kurikulume.
Predmetnim kurikulumima određuju se svrha i ciljevi učenja i poučavanja predmeta, struktura pojedinog predmeta u cijeloj odgojno-obrazovnoj vertikali gdje se određeni predmet uči i poučava te se jasno i jednoznačno određuju odgojno-obrazovni ishodi, njihova razrada te opisi razine njihove usvojenosti.
Okvir za vrednovanje procesa i ishoda učenja u odgojno-obrazovnom sustavu rh , Okvir za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća učenika s teškoćama i Okvir za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća darovitih učenika osiguravaju rješenja koja se sustavno ugrađuju u sve kurikularne dokumente.
Neke od važnih temeljnih postavki ovog dijela Cjelovite kurikularne reforme su:
U dionici A nema promjene postojećeg nastavnog plana na osnovnoškolskoj razini niti uvođenja novih obveznih predmeta.
Iz Nacionalnog okvirnog kurikuluma (nok, 2011.) se preuzima podjela na 7 područja kurikuluma.
Iz NOK-a se preuzima određenje međupredmetnih tema uz izuzetak međupredmetne teme Zdravlje, sigurnost i zaštita okoliša (nok, str. 43) koja je u okviru Cjelovite kurikularne reforme podijeljena na Zdravlje i Održivi razvoj.
U dionici A cilj je izraditi predmetne kurikulume za sve opće-obrazovne predmete koji se uče i poučavaju na osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj razini.
Za početak rada Stručnih radnih skupina za izradu predmetnih kurikuluma važno je određenje odgojno-obrazovnih ciklusa iz Okvira nacionalnog kurikuluma.
Nacionalni okvirni kurikulum navodi da su odgojno-obrazovni ciklusi „...odgojno-obrazovna razvojna razdoblja učenika koja čine jednu cjelinu. Obuhvaćaju nekoliko godina školovanja tijekom određene odgojno-obrazovne razine te imaju zajedničke odgojno-obrazovne ciljeve, odnosno očekivanja što sve učenik treba postići u određenomu razvojnomu ciklusu. Odgojno-obrazovni ciklusi temelje se na razvojnim fazama učenika" (nok 2011., str. 35)
Ciklusi su posebno važni za kurikularno planiranje i programiranje područja kurikuluma i međupredmetnih tema, a posredno i za planiranje i programiranje predmeta unutar područja kurikuluma. Ciklusi omogućuje cjelovito zahvaćanje razvoja djece i mladih osoba, uvažavajući razlike u njihovim sposobnostima i razvojnim putovima.
Okvir nacionalnog kurikuluma određuje pet odgojno-obrazovnih ciklusa prikazanih na Slici 3. za
postojeću strukturu odgoja i obrazovanja (osmogodišnja osnovna škola + postojeće trajanje srednje škole (8 + 3 / 4 )). Nakon strukturne transformacije sustava odgoja i obrazovanja predviđeni odgojno-obrazovni ciklusi prikazani su na Slici 4 .