Vlada Republike Hrvatske uspostavila je sustav procjene učinaka propisa kroz normativni okvir koji čini: Zakon o procjeni učinaka propisa („Narodne novine“, broj 90/11, dalje u tekstu: Zakon), Uredba o provedbi postupka procjene učinaka propisa („Narodne novine“, broj 66/12, dalje u tekstu: Uredba) te Strategije procjene učinaka propisa za razdoblje od 2013. do 2015. godine („Narodne novine“, broj 146/12, dalje u tekstu: Strategija 2013).
Izvješće o provedbi procjene učinaka propisa za razdoblje od 2013. do 2015. godine (dalje u tekstu: Izvješće), Vlada Republike Hrvatske usvojila je na 33. sjednici, održanoj 27. srpnja 2016. godine. Izvješće predstavlja analizu ostvarenja postavljene vizije, misije i prioritetnih ciljeva, analitički pregled provedbe sustava procjene učinaka propisa te sadrži preporuke za jačanje sustava u budućem trogodišnjem razdoblju.
Na temelju preporuka iz Izvješća, iskustva u provedbi procjene učinaka propisa u trogodišnjem razdoblju i najbolje prakse zemalja članica Europske unije i Europske komisije, Ured za zakonodavstvo, kao nadležno koordinativno tijelo za procjenu učinaka propisa u Republici Hrvatskoj, izradio je i Vladi Republike Hrvatske predložio Strategiju procjene učinaka propisa za razdoblje od 2016. do 2018. godine (dalje u tekstu: Strategija 2016).
Strategija 2016 predstavlja nastavak razvoja procjene učinaka propisa u zakonodavnom postupku Vlade Republike Hrvatske. Kako bi se osigurala što bolja podloga za donošenje odluka, poboljšala kvaliteta zakonodavstva i javno upravljanje, Vlada Republike Hrvatske nastavlja dalje razvijati sustav procjene učinaka propisa.
Kontinuirani razvoj sustava procjene učinaka propisa ključan je za preustroj, prilagodbu procesa odlučivanja na svim razinama i za postizanje što većeg stupnja pravne sigurnosti. Suvremena javna uprava podupire razvoj društva i tržišnog gospodarstva stvaranjem kvalitetnog zakonodavstva koje je fleksibilno i odgovara potrebama društva i gospodarstva. Kvalitetno zakonodavstvo preduvjet je razvoja, a procjena učinaka propisa jedan je od alata za izradu boljih politika i kvalitetnog zakonodavstva.
Izrada zakonodavstva uz procjenu učinaka propisa otvara zakonodavni postupak javnosti i zainteresiranim dionicima i akterima koji mogu sudjelovati u oblikovanju zakonodavstva. Primjena načela procjene učinaka propisa osigurat će se da zakonski prijedlozi budu utemeljeni na činjenicama, dokazima i analitičkim podlogama, da zakonski prijedlozi budu dobro osmišljeni i provedivi u praksi kako bi se podržao razvoj gospodarstva u cjelini, gospodarskih subjekata i civilnog društva.
Jačanje provedbe procjene učinaka propisa u razdoblju od 2016. do 2018. godine
Osiguranje kvalitetnog zakonodavstva, koje podržava razvoj poslovnog okruženja i garantira pravnu sigurnost, temelji se na otvorenom i transparentnom zakonodavnom postupku te na analizi učinaka zakonskih prijedloga. Kao temeljni preduvjet za ostvarivanje takvog zakonodavstva stvarna je razina političke svijesti o važnosti procjene učinaka propisa.
Jačanje procjene učinaka propisa temelji se na političkoj podršci razvoju ovog modela izrade zakonodavstva, predanosti središnjih tijela državne uprave u provedbi postupka, kontroli kvalitete dokumenata procjene učinaka propisa i aktivnom angažmanu vanjskih dionika i aktera u formulaciji mogućih rješenja zakonskih prijedloga.
Kvaliteta zakonodavstva prioritet je zemljama članicama OECD-a od 2011. godine uz načelo da zakonodavstvo treba snažno podržavati ekonomski rast i razvoj uz ostvarivanje socijalnih mjera i održivi okoliš. Uz sve mjere koje su pratile oporavak gospodarstva u kriznim vremenima, osiguranje kvalitete zakonodavstva ostala je ključna referenca za nastavak rasta gospodarstva, podršku rastu produktivnosti rada i potragu za odgovarajućom ravnotežom između fiskalnih mjera i osiguranja rasta.
Zakonodavstvo je ključno za ekonomski razvoj, održavanje socijalne pravednosti i održivog okoliša, a s druge strane, zakonodavstvo često stvara ekonomske i socijalne troškove. Osiguranje kvalitete zakonodavstva svodi se na učinkovitost propisa, smanjenje troška i pravnu sigurnost propisa i administrativnih postupaka, a uključuje proces izrade zakonskih i prijedloga drugih propisa te na koncu provedbu zakona i propisa.
OECD je razvio načela kvalitete zakonodavstva koja se svode na:
1.Jasno utvrđen cilj javne politike i način na koji se postiže cilj;
2.Jednostavan, praktičan i jasan propis za adresate;
3.Utemeljenje na pravnim i empirijskim činjenicama;
4.Osigurana je konzistentnost s pravnim sustavom i javnim politikama;
5.Ostvaruje koristi u odnosu na troškove, uz razmatranje distribucijskih učinaka na sve segmente društva uzimajući u obzir ekonomske, socijalne i okolišne učinke;
6.Učinkovitu i transparentnu provedbu propisa;
7.Smanjuje troškove i ne utječe na tržišnu ravnotežu;
8.Potiče na inovacije putem tržišnih inicijativa uz orijentaciju na ostvarivanje ciljeva;
9.Potiče konkurenciju, razmjenu dobara i usluga.
U suvremenom društvu i gospodarstvu postoji stalna potreba za novim zakonodavstvom. Stvaranje novog zakonodavstva zahtijeva drugačiji pogled na postupak izrade i pisanje propisa. Suvremeni zakonodavni okvir treba biti odraz kvalitetne, odgovorne i transparentne javne politike koja podupire razvoj društva, rast gospodarstva, stvaranje novih vrijednosti bez administrativnih prepreka za poslovanje.
Stoga, izrada propisa treba odražavati načela kvalitete zakonodavstva kako bi se osigurao suvremeni zakonodavni okvir uz odgovarajuće administrativne kapacitete tijela državne uprave za temeljitu izradu propisa i njegovu učinkovitu provedbu:
1.Primjena postupka procjene učinaka propisa;
2.Analiza postojećeg stanja iz nadležnosti propisa;
3.Razmatranje više opcija za rješavanje utvrđenog problema;
4.Razmatranje pojednostavljenja propisa primjenom alata procjene učinka na malo gospodarstvo i mjerenja administrativnog troška propisa;
5.Aktivna primjena javnog savjetovanja prilikom izrade propisa;
6.Učinkovita kontrola kvalitete nacrta prijedloga propisa i akata procjene učinaka propisa;
7.Osiguranje organizacijske strukture za učinkovitu provedbu propisa.
Načela
Opis načela kvalitete zakonodavstva
Primjena postupka procjene učinaka propisa
Postupkom procjene učinaka propisa traži se način za rješavanje problema u društvu i gospodarstvu, kroz otvorenu, transparentnu i aktivnu ulogu organizacija civilnog društva i poslovne zajednice u oblikovanju propisa, ali i nenormativnih rješenja. Procjena učinaka propisa služi za donošenje racionalnih odluka političkih aktera, kojim se predlaže ono rješenje koje donosi optimalan odnos troškova i koristi.
Analiza postojećeg stanja iz nadležnosti propisa
Temelj formulacije zakonodavnih rješenja je analiza postojećeg stanja iz nadležnosti propisa. Za svaki zakonodavni prijedlog postoji razlog zašto se pokreće zakonodavni postupak. Analiza postojećeg stanja uključuje vrednovanje rezultata provedbe postojećeg propisa, odnosno vrednovanje sveukupne javne politike iz nadležnosti propisa. Razlog za zakonodavnu intervenciju treba biti opravdan, razmjeran nastalom problemu i skladu s vrednovanjem postojećeg stanja.
Razmatranje više opcija za rješavanje utvrđenog problema
Procjenom učinaka propisa razmatraju se različiti pristupi rješavanju problema u društvu i gospodarstvu, uključujući raspon od zakonskih prijedloga do rješenja koja ne uključuju zakonodavnu intervenciju, već druge mjere i instrumente kojima je moguće djelovati na problem. Takav pristup omogućava donositeljima (političkih) odluka stvarnu analizu opcija uz vrednovanje troškova i koristi.
Razmatranje pojednostavljenja propisa primjenom alata procjene učinka na malo gospodarstvo i mjerenja administrativnog troška propisa
Suvremeni zakonodavni okvir treba biti fleksibilan i jednostavan te podržavati gospodarski rast. Što donosi novi zakonodavni prijedlog i što se može pojednostaviti u propisima na snazi kako bi se podržao rast maloga poduzetništva trebaju biti pitanja na koja treba odgovoriti test na malog gospodarstvo i mjerenje administrativnog troška propisa, primjenom metode Standard Cost Modela. Ti modeli trebaju biti sastavni dio metodologije i postupka procjene učinaka propisa.
Aktivna primjena javnog savjetovanja prilikom izrade propisa
Postojeći standardi javnog savjetovanja u okviru Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15) i Kodeksa za savjetovanje sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata („Narodne novine“, broj 140/09), nadopunjeni su standardima javnog savjetovanja u postupcima procjene učinaka propisa temeljem Zakona o procjeni učinaka propisa („Narodne novine“, broj 90/11). Rokove savjetovanja u postupku procjene učinaka propisa potrebno je uskladiti s postojećim standardima javnog savjetovanja. Aktivna primjena također podrazumijeva angažman aktera i svrsishodnost savjetovanja u smislu predlaganja rješenja, mjera i aktivnosti za rješavanje problema. Dvosmjerna komunikacija i uključenost aktera u izradu zakonskih prijedloga sastavni je dio otvorenosti i transparentnosti postupka procjene učinaka propisa. Svatko ima pravo priliku izraziti svoje mišljenje.
Učinkovita kontrola kvalitete nacrta prijedloga propisa i akata procjene učinaka propisa
Kvalitetno zakonodavstvo podrazumijeva propise koji su uravnoteženi i usklađeni s drugim propisima, lako razumljivi, primjenljivi. Građani i gospodarski subjekti imaju pravo na jasne, nedvosmislene i lako provedive propise. Kontrola kvalitete zakonskih prijedloga, popratnih dokumenata i akata procjene učinaka propisa mora biti učinkovita i primjerena te odgovarajuće provediva imajući u vidu učinke koji se očekuju. Donositelji (političkih) odluka trebaju imati kvalitetan i u skladu s problemom, odgovarajuću mjeru, instrument odnosno zakonski prijedlog koji je u skladu s pravnim sustavom države, institucionalnim okvirom te analiziranim pozitivnim i negativnim učincima.
Osiguranje organizacijske strukture za učinkovitu provedbu propisa
Primjenu važećeg zakonodavstva treba pratiti odgovarajuća organizacijska struktura za provedbu propisa. Osim što je bitno imati fleksibilan zakonodavni okvir za razvoj društva i gospodarstva, provedba propisa ključna je postizanje pozitivnog učinka. Dobar propis ne jamči učinkovitu provedbu, već dobro pripremljena provedba, uključujući odgovarajući administrativni kapacitet nadležnog tijela državna uprave. Stoga je dužnost nadležnog tijela državne uprave osigurati odgovarajuću organizacijsku strukturu za provedbu propisa. Postupak procjene učinaka propisa daje okvir za analizu potreba za odgovarajućim organizacijskim elementima provedbe i vrednovanja zakonodavnog okvira.
Vizija, misija i prioritetni ciljevi procjene učinaka propisa u razdoblju od 2016. do 2018. godine
Ova Strategija postavlja viziju, misiju i tri temeljna cilja za daljnji razvoj procjene učinaka propisa u razdoblju od 2016. do 2018. godine.
Vizija
Procjena učinaka propisa doprinosi izradi kvalitetnog zakonodavnog okvira tako da omogućava optimalan izbor zakonodavnih rješenja za razvoj gospodarstva i društva.
Zakoni i drugi propisi trebaju odgovarati sadašnjem vremenu i dati podršku gospodarskom rastu i razvoju društva. Primjena procjene učinaka propisa doprinosi stabilnosti zakonodavnog okvira i daje dozu predvidljivosti zakonodavnih rješenja, uz podrobnu analizu očekivanih učinaka. Optimalan izbor između više načina, normativnih i nenormativnih, rješenja i analizu gospodarskih, socijalnih i okolišnih učinaka, daje racionalan izbor donositeljima (političkih) odluka prilikom odabira najoptimalnijeg rješenja. Takav zakonodavni okvir podloga je za stabilnost i razvoj tržišta, stvaranje jednakih tržišnih prilika za poduzetništvo, razvoj različitih inicijativa organizacija civilnog društva za stvaranje i jačanje socijalne pravednosti i jednakosti, uz zaštitu i očuvanje životnog i prirodnog okoliša.
Misija
Osigurati daljnji razvoj procjene učinaka propisa za izradu dobrih zakonodavnih prijedloga uz aktivnu primjenu analize očekivanih učinaka i otvoren dijalog sa zainteresiranom javnošću.
Vrijednost postupka procjene učinaka propisa je izbor optimalnog rješenja uz poznate činjenice o očekivanim učincima te sagledavanje koristi i troškova predloženog rješenja. Takav način izrade zakonodavnog prijedloga traži odgovarajuće administrativne kapacitete tijela državne uprave za analizu opcija i sagledavanje očekivanih troškova i koristi. Podrazumijeva aktivnu ulogu zainteresiranih aktera u postupku savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, što pretpostavlja otvoren dijalog i sposobnost aktera da zagovaraju svoja stajališta.
Temeljni ciljevi
1.Jačanje provedbe postupka procjene učinaka propisa za izradu kvalitetnih zakonodavnih rješenja kroz prilagodbu zakonodavnog okvira procjene učinaka propisa.
Postupak procjene učinaka propisa treba biti lako razumljiv, jednostavno primjenjiv i vremenski prilagođen za optimalnu izradu zakonodavnog rješenja u okviru danih rokova. Kvaliteta zakonodavnog rješenja ovisi o vremenskom okviru koje tijelo državne uprave ima na raspolaganju. Manje vremena za izradu zakonodavnog rješenja snižava kvalitetu izrade zakonodavnog rješenja. Postupak procjene učinaka propisa treba dati optimalan vremenski okvir za analizu postojećeg stanja, razvijanje opcija, analizu očekivanih učinaka te izradu zakonodavnog rješenja. Stoga je bitno izmijeniti zakonodavni okvir procjene učinaka propisa na način da osigura jednostavniji i jednostavno primjenjiv postupak procjene učinaka propisa. Za kontrolu kvalitete zakonodavnih prijedloga i dokumenata procjene učinaka propisa treba jačati stručno i administrativno kapacitete Ureda za zakonodavstvo tako da može osigurati primjenu sustava procjene učinaka propisa i kontrolu kvalitete akata procjene učinaka propisa.
2.Osigurati administrativne kapacitete tijela državne uprave i zainteresiranih aktera za primjenu metodologije procjene učinaka propisa.
Znanje o metodologiji procjene učinaka propisa temelj je za provedbu postupka procjene učinaka propisa. Tijela državne uprave su stručni nositelji izrade zakonodavnih prijedloga i trebaju imati odgovarajući administrativni kapacitet za procjenu učinaka propisa. S druge strane, kvaliteta otvorenog dijaloga prilikom savjetovanja sa zainteresiranim akterima izravno ovisi o sposobnosti aktera da analiziraju predložena rješenja i zagovaraju svoje stajalište po pitanju zakonodavnog prijedloga. Osnovni način jačanja administrativnih kapaciteta tijela državne uprave je osiguranje kontinuiranih edukacijskih ciklusa za metodologiju procjene učinaka propisa i izradu propisa, dok je za predstavnike organizacija civilnog društva, poslovnu zajednicu i građane potrebno osigurati edukacijske cikluse o metodologiji procjene učinaka propisa te o zagovaranju stajališta o javnim politikama. Osim toga, metodologija procjene učinaka propisa uključuje procjenu učinaka propisa na malo gospodarstvo i mjerenje administrativnog opterećenja propisa, stoga je potrebno osigurati edukacijske cikluse koji će pokriti ove posebne metodologije.
3.Osigurati otvoren i transparentan dijalog zainteresirane javnosti i tijela državne uprave prilikom provedbe postupka procjene učinaka propisa.
Procjena učinaka propisa temelji se na analizi postojećeg stanja, prijedloga za rješenje utvrđenog problema i analizi očekivanih gospodarskih, socijalnih i okolišnih učinaka. Ne postoji normativno odnosno nenormativno rješenje koje ne zahvaća adresate propisa, one na koje se propis odnosi. Stoga je potrebno osigurati otvoren i transparentan dijalog zainteresiranih adresata propisa i tijela državne uprave u javnom savjetovanju kroz temeljitu primjenu digitalne aplikacije e-Savjetovanja te otvoriti što više javnih izlaganja zakonodavnih prijedloga i dokumenata procjene učinaka propisa kroz organizaciju javnih tribina, okruglih stolova, konferencija i slično.
Provedba temeljnih ciljeva za jačanje procjene učinaka propisa
Kao temeljni preduvjet za ostvarivanje utvrđenih temeljnih ciljeva za jačanje procjene učinaka propisa je stvarna razina političke svijesti o važnosti procjene učinaka propisa za gospodarski rast, konkurentno poslovno okruženje, pravnu sigurnost i razvoj civilnog društva.
Zakonodavni okvir postupka procjene učinaka propisa uređen je Zakonom i Uredbom koji uređuju sustav procjene učinaka propisa. Nadležnost za provedbu procjene učinaka propisa određena je Zakonom, a podijeljena je na Ured za zakonodavstvo, stručne nositelje izrade propisa i nadležna tijela za pojedine dijelove metodologije procjene učinaka propisa.
Provedba temeljnog cilja 1.Jačanje provedbe postupka procjene učinaka propisa za izradu kvalitetnih zakonodavnih rješenja kroz prilagodbu zakonodavnog okvira procjene učinaka propisa.
Posebni cilj 1.1. Izmijeniti zakonodavni okvir procjene učinaka propisa na način da osigura lako razumljiv i jednostavno primjenljiv postupak procjene učinaka propisa.
Na ovaj način osigurat će se:
-izmjena i dopuna Zakona koja će uključivati pojednostavljen postupak procjene učinaka propisa na način da bude poticajna za stručne nositelje izrade propisa;
-izmjena i dopuna Uredbe i ažuriranje pripadajućih Smjernica za provedbu postupka procjene učinaka propisa u skladu s izmijenjenim zakonodavnim okvirom;
-pojednostavljen postupak planiranja zakonodavnih prijedloga Vlade Republike Hrvatske na godišnjoj razini;
-objedinjeni jedinstveni akt planiranja normativnih aktivnosti na razini Vlade Republike Hrvatske;
-zakonsku proceduru za upućivanje ne planiranih zakonskih prijedloga i obveze stručnog nositelja izrade propisa u vezi s primjenom ovoga postupka u propisima procjene učinaka propisa;
Posebni cilj 1.2. Ugraditi dodatne analitičke alate u postupak procjene učinaka propisa s fokusom na konkurentnost malog gospodarstva i mjerenje administrativnog opterećenja gospodarstvu
Na ovaj način osigurat će se:
-postupak primjene procjene učinaka zakonodavstva na malo i srednje poduzetništvo (MSP test) i Standard Cost Model (SCM) metodologiju za mjerenje administrativnog opterećenja gospodarstvu
-detaljnu analizu očekivanih učinaka zakonskih prijedloga na konkurentnost malog gospodarstva
-kontinuirano pojednostavljenje propisa uklanjanjem nepotrebnih koraka u postupku odnosno uklanjanjem administrativnih barijera za poslovanje gospodarskih subjekata
Posebni cilj 1.3. Jačati mehanizme kontrole kvalitete zakonskih prijedloga i dokumenata procjene učinaka propisa u zakonodavnom postupku
Na ovaj način osigurat će se:
-primjena kontrole kvalitete zakonskih prijedloga i dokumenata procjene učinaka propisa putem Ureda za zakonodavstvo, nadležnog tijela za koordinaciju sustava procjene učinaka propisa, prilikom upućivanja u proceduru Vlade Republike Hrvatske;
-izrada internog kontrolnog obrasca za provjeru kvalitete dokumenata procjene učinaka propisa za savjetnike u Uredu za zakonodavstvo;
-iznošenje činjenica i argumenata koji upućuju na manjak kvalitete zakonskih prijedloga i dokumenata procjene učinaka propisa na radnim tijelima Vlade Republike Hrvatske, prilikom rasprave o točkama dnevnog reda.
Posebni cilj 1.4. Jačati stručno i administrativno kapacitete Ureda za zakonodavstvo za kontrolu kvalitete dokumenata procjene učinaka propisa i zakonodavnih prijedloga
Na ovaj način osigurat će se:
-primjena kontrole kvalitete dokumenata procjene učinaka propisa i zakonodavnih prijedloga;
-optimalan administrativni kapacitet za provedbu sustava procjene učinaka propisa u svim segmentima: kontrola kvalitete, provedba edukacijskih ciklusa, razvoj analitičkih alata, provedba, monitoring i evaluacija sustava procjene učinaka propisa;
-provedba projekata financiranih iz strukturnih fondova EU u svrhu jačanja procjene učinaka propisa i provedbe agende EU za bolje propise.
Provedba temeljnog cilja 2.Osigurati administrativne kapacitete tijela državne uprave i zainteresiranih aktera za primjenu metodologije procjene učinaka propisa.
Posebni cilj 2.1. Kontinuirano provoditi edukacijske cikluse o metodologiji procjene učinaka propisa i pisanju propisa za tijela državne uprave i zainteresirane aktere
Na ovaj način osigurat će se:
-edukacijski programi za procjenu učinaka propisa i pisanje propisa u okviru programa Državne škole za javnu upravu;
-kontinuitet edukacije državnih službenika i zainteresiranih aktera;
-daljnji razvoj analitičkih kapaciteta tijela državne uprave za provedbu postupka procjene učinaka propisa i pisanja propisa;
-informativne radionice o procjeni učinaka propisa i izradi propisa za državne dužnosnike i zainteresirane aktere.
Posebni cilj 2.2. Razviti edukacijske programe za posebne metodologije procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo i mjerenje administrativnog opterećenja propisa
Na ovaj način osigurat će se:
-edukacijski program za provedbu testa na malo gospodarstvo (MSP test) i provedbu Standard Cost Modela (SCM) za mjerenje administrativnog opterećenja propisa;
-kontinuitet edukacije državnih službenika o MSP testu i primjeni SCM metodologije.
Provedba temeljnog cilja 3. Osigurati otvoren i transparentan dijalog zainteresirane javnosti i tijela državne uprave prilikom provedbe postupka procjene učinaka propisa.
Posebni cilj 3.1. Provoditi javna savjetovanja na sve dokumente procjene učinaka propisa u okviru rokova prema posebnim propisima o javnom savjetovanju
Na ovaj način osigurat će se:
-viši stupanj savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, budući da se obrasci prethodne procjene trenutno objavljuju samo radi informiranja javnosti;
-otvoren dijalog sa zainteresiranim akterima na dokumente procjene učinaka propisa o očekivanim učincima zakonodavnih prijedloga
-mogućnost predlaganja novih zakonodavnih prijedloga prilikom savjetovanja na prijedloge planova propisa, budući da se prijedlozi planova propisa trenutno objavljuju samo radi informiranja javnosti.
Posebni cilj 3.2. Širiti svijest o prednostima procjene učinaka propisa putem javnih događanja i jačati suradnju s poslovnom zajednicom i organizacijama civilnog društva za zagovaranje boljih zakonodavnih rješenja
Na ovaj način osigurat će se:
-otvoren i transparentan dijalog zainteresiranih adresata propisa i tijela državne uprave u javnom savjetovanju kroz temeljitu primjenu digitalne aplikacije e-Savjetovanja;
- više javnih izlaganja i rasprava o zakonodavnim prijedlozima i dokumentima procjene učinaka propisa kroz organizaciju javnih tribina, okruglih stolova, konferencija i slično;
-podrška poslovne zajednice i organizacija civilnog društva za izradu zakonskih prijedloga u postupku procjene učinaka propisa i zagovaranje boljih zakonodavnih rješenja.
Praćenje provedbe i evaluacija Strategije
Nadležnost za procjenu učinaka propisa određena je člankom 14. Zakona, a to su:
-Ured za zakonodavstvo,
-stručni nositelj izrade propisa,
-nadležna tijela.
Zakonom je određeno da je Ured za zakonodavstvo nadležan za koordinaciju i izradu dokumenata Strategije procjene učinaka propisa, Akcijskog plana procjene učinaka propisa, Izvješća i provedbi procjene učinaka propisa te Godišnjeg plana normativnih aktivnosti. Također, nadležan je za obavljanje poslova stručnog osposobljavanja i usavršavanja u području procjene učinaka propisa i području izrade propisa, za davanje mišljenja i izradu potrebnih akata. Osim ovih poslova, nadležan je za ostale poslove vezane za sustav procjene učinaka propisa koji su uređeni posebnim propisima kojima se uređuje djelokrug Vlade Republike Hrvatske i djelokrug Ureda za zakonodavstvo.
Zakonom je također određeno da je stručni nositelj izrade propisa nadležan za izradu Prethodne procjene i Prijedloga plana propisa za Godišnji plan te za provedbu postupka procjene učinaka propisa u skladu s ovim Zakonom i Uredbom. Također je odgovoran za uspostavljanje odgovarajućih administrativnih kapaciteta: odrediti jednu stručnu osobu – koordinatora poslova vezanih za provedbu postupka procjene učinaka propisa, odnosno, po ocjenjenoj potrebi, ustrojiti odgovarajuću ustrojstvenu jedinicu.
Zakonom su određena nadležna tijela u postupku procjene učinaka propisa koji u postupku sudjeluju razmatranjem i davanjem mišljenja na Nacrt prijedloga iskaza ministarstava vezano za sadržaj Iskaza koji se odnosi na nadležnost tijela, i to:
-tijelo nadležno za područje socijalne politike daje mišljenje vezano za utvrđenu procjenu socijalnih učinaka, a po ocijenjenoj potrebi, pribavlja mišljenje tijela nadležnog za područje zdravstva,
-tijelo nadležno za gospodarstvo daje mišljenje vezano za utvrđenu procjenu gospodarskih učinaka, uključujući i financijske učinke, a po ocijenjenoj potrebi, u svoje mišljenje uključuje i pribavljeno mišljenje drugog tijela nadležnog za pojedino područje gospodarstva,
-tijelo nadležno za zaštitu okoliša daje mišljenje vezano za utvrđenu procjenu učinaka u području zaštite okoliša,
-tijelo nadležno za područje financija daje mišljenje vezano za okvirnu procjenu očekivanog fiskalnog učinka na državni proračun.
Ured za zakonodavstvo, kao središnje koordinativno tijelo za procjenu učinaka propisa, pratit će izvršenje Strategije kroz:
-kontinuiran jednogodišnji monitoring izvršenja Godišnjeg plana normativnih aktivnosti;
-trogodišnje evaluacijsko izvješće o provedbi Strategije.
Na ovaj način osigurat će se:
-monitoring provedbe utvrđenih temeljnih ciljeva i posebnih ciljeva Strategije;
-dijalog i raspravu o tekućim pitanjima s koordinatorima procjene učinaka propisa;
-korektivne aktivnosti i mjere kojima će se odgovoriti na novonastale prilike;
-evaluacija izvršenja Strategije po isteku trogodišnjeg razdoblja.
Potrebni resursi i sredstva za provedbu Strategije
Temeljni preduvjet za izvršenje Strategije stvarna je razina političke svijesti o važnosti procjene učinaka propisa za poslovno okruženje i pravnu sigurnost.
Za uspješnu provedbu Strategije potrebno je osigurati optimalni administrativni kapacitet tijela državne uprave i koordinativnog tijela za procjenu učinaka propisa, proračunska sredstva za provedbu prioritetnih ciljeva te optimalne ljudske resurse dionika iz poslove zajednice i organizacija civilnog društva za zagovaranje određenih stajališta prilikom provedbe postupka procjene učinaka propisa.
Resursi (što?)
Sredstva (kako?)
Optimalni administrativni kapacitet tijela državne uprave
Svako tijelo državne uprave ima različiti zakonodavni potencijal, stoga optimalni administrativni kapacitet podrazumijeva alokaciju ljudskih resursa za provedbu postupaka procjene učinaka propisa kada je to potrebno. Tijela državne uprave s velikim zakonodavnim potencijalom, poput ministarstva nadležnog za financije, pravosuđe, poljoprivredu, zdravlje trebaju imati optimalan broj državnih službenika osposobljenih za procjenu učinaka propisa u odnosu na tijela državne uprave s niskim zakonodavnim potencijalnom, poput ministarstva nadležnog za turizam, branitelje ili poduzetništvo.
Provedba postupka procjene učinaka propisa kroz osnivanje radne skupine za izradu propisa dobro je rješenje koje se treba često koristiti. Ovaj postupak zahtjeva rad u timu, dok je sadržajno multidisciplinaran, stoga je učinkovito provoditi ovaj postupak u okviru radne skupine.
Koordinator procjene učinaka propisa središnja je točka za procjenu učinaka propisa u tijelu državne uprave. To je državni službenik koji je osposobljen za prijenos znanja o metodologiji procjene učinaka propisa i koordinira taj posao na razini tijela državne uprave. Stoga je bitno da je koordinator uključen u rad radne skupine i ima otvoren komunikacijski kanal prema višim razinama odlučivanja u tijelu državne uprave. Broj koordinatora procjene učinaka propisa razmjeran je zakonodavnom potencijalu tijela državne uprave.
Optimalni administrativni kapacitet koordinativnog tijela za procjenu učinaka propisa
Ured za zakonodavstvo kao središnje koordinativno tijelo za procjenu učinaka treba imati odgovarajući administrativni kapacitet za izvršenje poslova iz nadležnosti za procjenu učinaka propisa. Odgovarajući administrativni kapacitet podrazumijeva optimalan broj državnih službenika angažiranih na poslovima procjene učinaka propisa u odnosu na temeljnu zadaću koka proizlazi iz poslova kontrole kvalitete dokumenata procjene učinaka propisa i zakonodavnih prijedloga. Osim toga, potrebno je osigurati odgovarajuće vrijeme i resurse za provedbu edukacijskih programa procjene učinaka propisa i pisanja propisa, u okviru redovitog izvršavanja tekućih poslova, uz tehničku i administrativnu pomoć tijela nadležnog za provedbu edukacijskih programa i ciklusa za državne službenike.
Osim toga, potrebno je kontinuirano pratiti razvoj dobre prakse provedbe agende EU za bolje propise i međunarodnu dobru praksu provedbe procjene učinaka propisa kroz aktivan angažman na radnim sastancima na razini zemalja članica EU i Europskog gospodarskog prostora.
Proračunska sredstva za provedbu prioritetnih ciljeva
Tijela državne uprave, koordinativno tijelo za procjenu učinaka propisa i tijelo nadležno za stručno osposobljavanje i usavršavanje državnih službenika. S obzirom na to da prioritetni ciljevi ulaze u kategoriju redovitih poslova tijela državne uprave, proračunska sredstava za provedbu prioritetnih ciljeva osiguravaju se kroz stavke koje se odnose na stavku rashoda plaća državnih službenika, stavku rashoda za provedbu edukacijskih ciklusa te stavku rashoda za održavanje IT rješenja.
Optimalni ljudski resursi dionika iz poslovne zajednice i organizacija civilnog društva za zagovaranje stajališta prilikom provedbe postupka procjene učinaka propisa
Otvoren i transparentan postupak procjene učinaka propisa pretpostavlja dovoljno ljudskih resursa dionika iz poslovne zajednice i organizacija civilnog društva, koji trebaju aktivno i učinkovito zagovarati svoje pozicije tijekom postupka procjene učinaka propisa. Svaki dionik treba znati koliko snažne zagovaračke pozicije želi imati i za to optimalno rasporediti postojeće resurse. Ono što je potrebno imati na razini sustava su edukacijske aktivnosti kojim će se prenijeti metodologija procjene učinaka propisa i tehnike zagovaranja stajališta kroz planiranje edukacijskih ciklusa putem projekata financiranih EU sredstvima dostupnih civilnom sektoru, odnosno pozivanjem za sudjelovanje zainteresiranih dionika u edukacijskim ciklusima za državne službenike i osmišljavanjem edukacijskih programa ciljanih za dionike.
KLASA:
URBROJ:
Zagreb,
PREDSJEDNIK
---------------------- v.r.
Prilog 1. Akcijski plan procjene učinaka propisa za razdoblje od 2016. do 2018. godine
Temeljni cilj 1.:
Jačanje provedbe postupka procjene učinaka propisa za izradu kvalitetnih zakonodavnih rješenja kroz prilagodbu zakonodavnog okvira procjene učinaka propisa.
Posebni cilj 1.1.:
Izmijeniti zakonodavni okvir procjene učinaka propisa na način da osigura lako razumljiv i jednostavno primjenljiv postupak procjene učinaka propisa.
Mjera
Nositelj provedbe
Rok izvršenja
Pokazatelj uspješnosti
1.1.1. Provesti izmjene i dopune Zakona koja će uključivati pojednostavljen postupak procjene učinaka propisa na način da bude poticajan za stručne nositelje izrade propisa
Ured za zakonodavstvo
31. prosinca 2016.
Utvrđen prijedlog izmjena i dopuna Zakona o procjeni učinaka propisa na sjednici Vlade Republike Hrvatske u studenom 2016.
Izglasan Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o procjeni učinaka propisa u Hrvatskome saboru do 31. prosinca 2016., koji stupa na snagu 1. siječnja 2017.
Rast broja postupaka procjene učinaka propisa u trogodišnjem razdoblju u odnosu na prethodno razdoblje od 2013. do 2015. godine (43)
Rast broja savjetovanja na dokumente procjene učinaka propisa u trogodišnjem razdoblju u odnosu na prethodno razdoblje od 2013. do 2015. godine (91)
1.1.2. Provesti izmjene i dopune Uredbe o provedbi postupka procjene učinaka propisa u skladu s izmijenjenim zakonodavnim okvirom
Ured za zakonodavstvo
31. prosinca 2016.
Utvrđen prijedlog izmjena i dopuna Uredbe o provedbi postupka procjene učinaka propisa na sjednici Vlade Republike Hrvatske.
Rast broja postupaka procjene učinaka propisa u trogodišnjem razdoblju u odnosu na prethodno razdoblje od 2013. do 2015. godine (43)
Rast broja savjetovanja na dokumente procjene učinaka propisa u trogodišnjem razdoblju u odnosu na prethodno razdoblje od 2013. do 2015. godine (91)
1.1.3. Ažurirati pripadajuće Smjernice za provedbu postupka procjene učinaka propisa u skladu s izmijenjenim zakonodavnim okvirom
Ured za zakonodavstvo
15. siječnja 2017.
Ažurirane Smjernice objavljene na Internet stranici Ureda za zakonodavstvo.
Kontinuirano ažuriranje Smjernica u skladu s dobrom praksom, po potrebi do kraja 2018. godine
1.1.4. Povećati izvršenje Godišnjeg plana normativnih aktivnosti s ciljem da se do kraja 2018. godine postigne trend izvršenja od 50% u odnosu na izvršenje Godišnjeg plana iz 2015. godine (17,3%)
Stručni nositelji izrade propisa,
Ured za zakonodavstvo
31. prosinac 2018.
Godišnji plan normativnih aktivnosti usvojen za svaku godinu.
Provedba izvršenja Godišnjeg plana normativnih aktivnosti na godišnjoj razini izradom Izvješća o provedbi Godišnjeg plana normativnih aktivnosti i provedba korektivnih mjera po potrebi.
1.1.5. Kontinuirano smanjiti broj ad hoc zakona na godišnjoj razini, s ciljem da do kraja 2018. godine broj ad hoc zakona bude manji od 50% na trogodišnjoj razini u odnosu na 67,9% u razdoblju od 2013. do 2015.
Stručni nositelji izrade propisa,
Ured za zakonodavstvo
31. prosinac 2018.
Godišnji plan normativnih aktivnosti usvojen za svaku godinu.
Provedba izvršenja Godišnjeg plana normativnih aktivnosti na godišnjoj razini izradom Izvješća o provedbi Godišnjeg plana normativnih aktivnosti i provedba korektivnih mjera po potrebi.
1.1.6. Kontinuirano povećavati broj nacrta prijedloga zakona izrađenih u postupku procjene učinaka propisa do kraja 2018. godine u odnosu na postotak provedenih postupaka procjene učinaka propisa iz 2015. godine (5,7%)
Stručni nositelji izrade propisa,
Ured za zakonodavstvo
31. prosinac 2018.
Godišnji plan normativnih aktivnosti usvojen za svaku godinu.
Provedba izvršenja Godišnjeg plana normativnih aktivnosti na godišnjoj razini izradom Izvješća o provedbi Godišnjeg plana normativnih aktivnosti i provedba korektivnih mjera po potrebi.
Posebni cilj 1.2.:
Ugraditi dodatne analitičke alate u postupak procjene učinaka propisa s fokusom na konkurentnost malog gospodarstva i mjerenje administrativnog opterećenja gospodarstvu
Mjera
Nositelj provedbe
Rok izvršenja
Pokazatelj uspješnosti
1.2.1. Ugraditi u postupak procjene učinaka propisa, postupak primjene procjene učinaka zakonodavstva na malo i srednje poduzetništvo (MSP test) i Standard Cost Model (SCM) metodologiju za mjerenje administrativnog opterećenja gospodarstvu.
Ured za zakonodavstvo
31. prosinca 2016.
Izmijenjen je zakonodavni okvir procjene učinaka propisa tako da sadrži odredbe i postupanje za primjenu MSP testa i SCM metodologije.
Primjena MSP testa i SCM metodologije prilikom izrade dokumenata procjene učinaka propisa (Prethodna procjena i Iskaz o procjeni učinaka propisa)
1.2.2. Primjena MSP testa u okviru prethodne procjene učinaka propisa i postupka procjene učinaka propisa od strane stručnih nositelja uz aktivnu kontrolu kvalitete MSP testa od strane ministarstva nadležnog za poslove primjene MSP testa uz davanje mišljenja Ured za zakonodavstvo
Stručni nositelji izrade propisa,
Ministarstvo nadležno za MSP test,
Ured za zakonodavstvo
Kontinuirano
Aktivna primjena MSP testa uz kontrolu kvalitete izrade MSP testa od strane ministarstva nadležnog za MSP test i Ureda za zakonodavstvo u prethodnoj procjeni učinaka propisa i postupku procjene učinaka propisa.
Rast broja MSP testova (u okviru prethodne procjene učinaka propisa) u odnosu na 2016. godinu (0).
Rast broja MSP testova (u okviru postupka procjene učinaka propisa) u odnosu na 2016. godinu (0).
1.2.3. Primjena SCM metodologije u okviru prethodne procjene učinaka propisa i postupka procjene učinaka propisa od strane stručnih nositelja uz aktivnu kontrolu kvalitete SCM metodologije od strane ministarstva nadležnog za poslove primjene SCM metodologije uz davanje mišljenja Ured za zakonodavstvo
Stručni nositelji izrade propisa,
Ministarstvo nadležno za SCM metodologiju,
Ured za zakonodavstvo
Kontinuirano
Aktivna primjena SCM metodologije uz kontrolu kvalitete primjene SCM metodologije od strane ministarstva nadležnog za SCM metodologiju i Ureda za zakonodavstvo u prethodnoj procjeni učinaka propisa i postupku procjene učinaka propisa.
Rast broja SCM izračuna (u okviru prethodne procjene učinaka propisa) u odnosu na 2016. godinu (0).
Rast broja SCM izračuna (u okviru postupka procjene učinaka propisa) u odnosu na 2016. godinu (0).
Posebni cilj 1.3.:
Jačati mehanizme kontrole kvalitete zakonskih prijedloga i dokumenata procjene učinaka propisa u zakonodavnom postupku
Mjera
Nositelj provedbe
Rok izvršenja
Pokazatelj uspješnosti
1.3.1. Primjena kontrole kvalitete zakonskih prijedloga i dokumenata procjene učinaka propisa prilikom upućivanja u proceduru Vlade Republike Hrvatske
Ured za zakonodavstvo
Kontinuirano
Godišnji plan normativnih aktivnosti usvojen za svaku godinu.
Provedba izvršenja Godišnjeg plana normativnih aktivnosti na godišnjoj razini izradom Izvješća o provedbi Godišnjeg plana normativnih aktivnosti i provedba korektivnih mjera po potrebi.
1.3.2. Izrada internog kontrolnog obrasca za provjeru kvalitete dokumenata procjene učinaka propisa za savjetnike u Uredu za zakonodavstvo
Provedba izvršenja Godišnjeg plana normativnih aktivnosti na godišnjoj razini izradom Izvješća o provedbi Godišnjeg plana normativnih aktivnosti i provedba korektivnih mjera po potrebi.
1.3.3. Izmjena propisa kojim se utvrđuje poslovnička procedura Vlade Republike Hrvatske tako da se barem jednoj od stalnih radnih tijela Vlade Republike Hrvatske dodijele poslovi procjene učinaka propisa
Ured za zakonodavstvo,
Vlada Republike Hrvatske
31. prosinca 2017.
Izmijenjen i dopunjen Poslovnik Vlade Republike Hrvatske.
Iznošenje činjenica i argumenata koji upućuju na manjak kvalitete zakonskih prijedloga i dokumenata procjene učinaka propisa na radnim tijelima Vlade Republike Hrvatske, prilikom rasprave o točkama dnevnog reda.
Posebni cilj 1.4.:
Jačati stručno i administrativno kapacitete Ureda za zakonodavstvo za kontrolu kvalitete dokumenata procjene učinaka propisa i zakonodavnih prijedloga
Mjera
Nositelj provedbe
Rok izvršenja
Pokazatelj uspješnosti
1.4.1. Uspostaviti optimalan administrativni kapacitet za provedbu procjene učinaka propisa u svim segmentima: kontrola kvalitete, provedba edukacijskih ciklusa, razvoj analitičkih alata, provedba, monitoring i evaluacija sustava procjene učinaka propisa
Ured za zakonodavstvo
31. prosinca 2018.
Uspostavljen kapacitet za provedbu procjene učinaka propisa.
Rast broja savjetnika u Uredu za zakonodavstvo u skladu s raspoloživim sredstvima u proračunu Ureda za zakonodavstvo i politici Vlade Republike Hrvatske o zapošljavanju u državnoj službi.
1.4.2. Provedba projekata financiranih iz strukturnih fondova EU u svrhu jačanja procjene učinaka propisa i provedbe agende EU za bolje propise ili vanjska evaluacija provedbe Strategije
Ured za zakonodavstvo
31. prosinca 2018.
Proveden barem jedan projekt financiran iz strukturnih fondova EU u svrhu jačanja procjene učinaka propisa i provedbe agende EU za bolje propise ili provedena jedna vanjska evaluacija provedbe Strategije.
Temeljni cilj 2.:
Osigurati administrativne kapacitete tijela državne uprave i zainteresiranih aktera za primjenu metodologije procjene učinaka propisa.
Posebni cilj 2.1.:
Kontinuirano provoditi edukacijske cikluse o metodologiji procjene učinaka propisa i pisanju propisa za tijela državne uprave i zainteresirane aktere
Mjera
Nositelj provedbe
Rok izvršenja
Pokazatelj uspješnosti
2.1.1. Provesti edukacijske cikluse o metodologiji procjene učinaka propisa i pisanju propisa za tijela državne uprave i zainteresirane aktere
Ured za zakonodavstvo
Državna škola za javnu upravu
Kontinuirano
Osiguranje proračunskih sredstava za provedbu edukacijskih programa u proračunu Državne škole za javnu upravu i osiguranje administrativnog kapaciteta za provedbu edukacijskih programa u Uredu za zakonodavstvo
Rast broja edukacijskih programa u trogodišnjem razdoblju u odnosu na prethodno trogodišnje razdoblje (13)
2.1.2. Razviti kratku radionicu o metodologiji procjene učinaka propisa i pisanju propisa za državne dužnosnike
Ured za zakonodavstvo
Državna škola za javnu upravu
31. prosinca 2017.
Osiguranje proračunskih sredstava za provedbu edukacijskih programa u proračunu Državne škole za javnu upravu i osiguranje administrativnog kapaciteta za provedbu edukacijskih programa u Uredu za zakonodavstvo
Razvijen materijal za radionicu i održana jedna (1) pilot radionica
Posebni cilj 2.2.:
Razviti edukacijske programe za posebne metodologije procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo i mjerenje administrativnog opterećenja propisa
Mjera
Nositelj provedbe
Rok izvršenja
Pokazatelj uspješnosti
2.2.1. Razviti edukacijski program o primjeni MSP testa i SCM metodologiji za državne službenike
Ministarstvo nadležno za primjenu MSP testa,
Ministarstvo nadležno za primjenu SCM metodologije,
Državna škola za javnu upravu
Kontinuirano
Osiguranje proračunskih sredstava za provedbu edukacijskih programa u proračunu Državne škole za javnu upravu i osiguranje administrativnog kapaciteta za provedbu edukacijskih programa u ministarstvu nadležnom za primjenu MSP testa i ministarstvu nadležnom za primjenu SCM metodologije.
Razvijen materijal za edukaciju.
2.2.2. Provesti edukacijske cikluse o primjeni MSP testa i SCM metodologiji za državne službenike
Ministarstvo nadležno za primjenu MSP testa,
Ministarstvo nadležno za primjenu SCM metodologije,
Državna škola za javnu upravu
Kontinuirano
Osiguranje proračunskih sredstava za provedbu edukacijskih programa u proračunu Državne škole za javnu upravu i osiguranje administrativnog kapaciteta za provedbu edukacijskih programa u ministarstvu nadležnom za primjenu MSP testa i ministarstvu nadležnom za primjenu SCM metodologije.
Rast broja edukacijskih programa u trogodišnjem razdoblju u odnosu na prethodno trogodišnje razdoblje (0)
Temeljni cilj 3.:
Osigurati otvoren i transparentan dijalog zainteresirane javnosti i tijela državne uprave prilikom provedbe postupka procjene učinaka propisa.
Posebni cilj 3.1.:
Provoditi javna savjetovanja na sve dokumente procjene učinaka propisa u okviru rokova prema posebnim propisima o javnom savjetovanju
Mjera
Nositelj provedbe
Rok izvršenja
Pokazatelj uspješnosti
3.1.1. Omogućiti viši stupanj savjetovanja sa zainteresiranom javnošću na dokumente procjene učinaka propisa kroz izmjene zakonodavnog okvira
Ured za zakonodavstvo
Ured za udruge
31. prosinca 2016.
Provođenje savjetovanja na obrazac Prijedloga plana propisa i obrazac Prethodne procjene.
Rast broj savjetovanja na obrazac Prijedloga plana propisa i obrazac Prethodne procjene u odnosu na 2016 godinu (0)
3.1.2. Provoditi javna izlaganja o dokumentima procjene učinaka propisa u okviru provedbe postupka procjene učinaka propisa
Stručni nositelj izrade propisa
Kontinuirano
Rast broja savjetovanja na dokumente procjene učinaka propisa u trogodišnjem razdoblju u odnosu na prethodno razdoblje od 2013. do 2015. godine (91)
Posebni cilj 3.2.:
Širiti svijest o prednostima procjene učinaka propisa putem javnih događanja i jačati suradnju sa poslovnom zajednicom i organizacijama civilnog društva za zagovaranje boljih zakonodavnih rješenja
Mjera
Nositelj provedbe
Rok izvršenja
Pokazatelj uspješnosti
3.2.1. Provoditi otvoren i transparentan dijalog zainteresiranih dionika u javnom savjetovanju kroz temeljitu primjenu digitalne aplikacije e-Savjetovanja
Ured za udruge
Kontinuirano
Rast broja komentara na dokumente procjene učinaka propisa u odnosu na 2014. godinu (1068)
3.2.2. Sudjelovati na javnim događanjima u organizaciji poslovne zajednice i organizacija civilnog društva kao bi se jačala suradnja sa poslovnom zajednicom i organizacijama civilnog društva za zagovaranje boljih zakonodavnih rješenja
Stručni nositelji izrade propisa,
Ured za zakonodavstvo
Kontinuirano
Rast broja sudjelovanja predstavnika Ureda za zakonodavstvo na javnim događanjima poslovne zajednice i organizacija civilnog društva u odnosu na 2014. godinu (3)
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
URED ZA ZAKONODAVSTVO
STRATEGIJA PROCJENE UČINAKA PROPISA
ZA RAZDOBLJE OD 2016. DO 2018. GODINE
Zagreb, srpanj 2016.
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
SADRŽAJ
1. Uvod i svrha dokumenta
2. Jačanje provedbe procjene učinaka propisa u razdoblju od 2016. do 2018. godine
3. Vizija, misija i prioritetni ciljevi procjene učinaka propisa u razdoblju od 2016. do 2018. godine
4. Provedba temeljnih ciljeva za jačanje procjene učinaka propisa
5. Praćenje provedbe i evaluacija Strategije
6. Potrebni resursi i sredstva za provedbu Strategije
Prilog 1. Akcijski plan procjene učinaka propisa za razdoblje od 2016. do 2018. godine
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Uvod i svrha dokumenta
Vlada Republike Hrvatske uspostavila je sustav procjene učinaka propisa kroz normativni okvir koji čini: Zakon o procjeni učinaka propisa („Narodne novine“, broj 90/11, dalje u tekstu: Zakon), Uredba o provedbi postupka procjene učinaka propisa („Narodne novine“, broj 66/12, dalje u tekstu: Uredba) te Strategije procjene učinaka propisa za razdoblje od 2013. do 2015. godine („Narodne novine“, broj 146/12, dalje u tekstu: Strategija 2013).
Izvješće o provedbi procjene učinaka propisa za razdoblje od 2013. do 2015. godine (dalje u tekstu: Izvješće), Vlada Republike Hrvatske usvojila je na 33. sjednici, održanoj 27. srpnja 2016. godine. Izvješće predstavlja analizu ostvarenja postavljene vizije, misije i prioritetnih ciljeva, analitički pregled provedbe sustava procjene učinaka propisa te sadrži preporuke za jačanje sustava u budućem trogodišnjem razdoblju.
Na temelju preporuka iz Izvješća, iskustva u provedbi procjene učinaka propisa u trogodišnjem razdoblju i najbolje prakse zemalja članica Europske unije i Europske komisije, Ured za zakonodavstvo, kao nadležno koordinativno tijelo za procjenu učinaka propisa u Republici Hrvatskoj, izradio je i Vladi Republike Hrvatske predložio Strategiju procjene učinaka propisa za razdoblje od 2016. do 2018. godine (dalje u tekstu: Strategija 2016).
Strategija 2016 predstavlja nastavak razvoja procjene učinaka propisa u zakonodavnom postupku Vlade Republike Hrvatske. Kako bi se osigurala što bolja podloga za donošenje odluka, poboljšala kvaliteta zakonodavstva i javno upravljanje, Vlada Republike Hrvatske nastavlja dalje razvijati sustav procjene učinaka propisa.
Kontinuirani razvoj sustava procjene učinaka propisa ključan je za preustroj, prilagodbu procesa odlučivanja na svim razinama i za postizanje što većeg stupnja pravne sigurnosti. Suvremena javna uprava podupire razvoj društva i tržišnog gospodarstva stvaranjem kvalitetnog zakonodavstva koje je fleksibilno i odgovara potrebama društva i gospodarstva. Kvalitetno zakonodavstvo preduvjet je razvoja, a procjena učinaka propisa jedan je od alata za izradu boljih politika i kvalitetnog zakonodavstva.
Izrada zakonodavstva uz procjenu učinaka propisa otvara zakonodavni postupak javnosti i zainteresiranim dionicima i akterima koji mogu sudjelovati u oblikovanju zakonodavstva. Primjena načela procjene učinaka propisa osigurat će se da zakonski prijedlozi budu utemeljeni na činjenicama, dokazima i analitičkim podlogama, da zakonski prijedlozi budu dobro osmišljeni i provedivi u praksi kako bi se podržao razvoj gospodarstva u cjelini, gospodarskih subjekata i civilnog društva.
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Jačanje provedbe procjene učinaka propisa u razdoblju od 2016. do 2018. godine
Osiguranje kvalitetnog zakonodavstva , koje podržava razvoj poslovnog okruženja i garantira pravnu sigurnost, temelji se na otvorenom i transparentnom zakonodavnom postupku te na analizi učinaka zakonskih prijedloga. Kao temeljni preduvjet za ostvarivanje takvog zakonodavstva stvarna je razina političke svijesti o važnosti procjene učinaka propisa.
Jačanje procjene učinaka propisa temelji se na političkoj podršci razvoju ovog modela izrade zakonodavstva, predanosti središnjih tijela državne uprave u provedbi postupka, kontroli kvalitete dokumenata procjene učinaka propisa i aktivnom angažmanu vanjskih dionika i aktera u formulaciji mogućih rješenja zakonskih prijedloga.
Kvaliteta zakonodavstva prioritet je zemljama članicama OECD-a od 2011. godine uz načelo da zakonodavstvo treba snažno podržavati ekonomski rast i razvoj uz ostvarivanje socijalnih mjera i održivi okoliš. Uz sve mjere koje su pratile oporavak gospodarstva u kriznim vremenima, osiguranje kvalitete zakonodavstva ostala je ključna referenca za nastavak rasta gospodarstva, podršku rastu produktivnosti rada i potragu za odgovarajućom ravnotežom između fiskalnih mjera i osiguranja rasta.
Zakonodavstvo je ključno za ekonomski razvoj, održavanje socijalne pravednosti i održivog okoliša, a s druge strane, zakonodavstvo često stvara ekonomske i socijalne troškove. Osiguranje kvalitete zakonodavstva svodi se na učinkovitost propisa, smanjenje troška i pravnu sigurnost propisa i administrativnih postupaka, a uključuje proces izrade zakonskih i prijedloga drugih propisa te na koncu provedbu zakona i propisa.
OECD je razvio načela kvalitete zakonodavstva koja se svode na:
1. Jasno utvrđen cilj javne politike i način na koji se postiže cilj;
2. Jednostavan, praktičan i jasan propis za adresate;
3. Utemeljenje na pravnim i empirijskim činjenicama;
4. Osigurana je konzistentnost s pravnim sustavom i javnim politikama;
5. Ostvaruje koristi u odnosu na troškove, uz razmatranje distribucijskih učinaka na sve segmente društva uzimajući u obzir ekonomske, socijalne i okolišne učinke;
6. Učinkovitu i transparentnu provedbu propisa;
7. Smanjuje troškove i ne utječe na tržišnu ravnotežu;
8. Potiče na inovacije putem tržišnih inicijativa uz orijentaciju na ostvarivanje ciljeva;
9. Potiče konkurenciju, razmjenu dobara i usluga.
U suvremenom društvu i gospodarstvu postoji stalna potreba za novim zakonodavstvom. Stvaranje novog zakonodavstva zahtijeva drugačiji pogled na postupak izrade i pisanje propisa. Suvremeni zakonodavni okvir treba biti odraz kvalitetne, odgovorne i transparentne javne politike koja podupire razvoj društva, rast gospodarstva, stvaranje novih vrijednosti bez administrativnih prepreka za poslovanje.
Stoga, izrada propisa treba odražavati načela kvalitete zakonodavstva kako bi se osigurao suvremeni zakonodavni okvir uz odgovarajuće administrativne kapacitete tijela državne uprave za temeljitu izradu propisa i njegovu učinkovitu provedbu:
1. Primjena postupka procjene učinaka propisa;
2. Analiza postojećeg stanja iz nadležnosti propisa;
3. Razmatranje više opcija za rješavanje utvrđenog problema;
4. Razmatranje pojednostavljenja propisa primjenom alata procjene učinka na malo gospodarstvo i mjerenja administrativnog troška propisa;
5. Aktivna primjena javnog savjetovanja prilikom izrade propisa;
6. Učinkovita kontrola kvalitete nacrta prijedloga propisa i akata procjene učinaka propisa;
7. Osiguranje organizacijske strukture za učinkovitu provedbu propisa.
Načela
Opis načela kvalitete zakonodavstva
Primjena postupka procjene učinaka propisa
Postupkom procjene učinaka propisa traži se način za rješavanje problema u društvu i gospodarstvu, kroz otvorenu, transparentnu i aktivnu ulogu organizacija civilnog društva i poslovne zajednice u oblikovanju propisa, ali i nenormativnih rješenja. Procjena učinaka propisa služi za donošenje racionalnih odluka političkih aktera, kojim se predlaže ono rješenje koje donosi optimalan odnos troškova i koristi.
Analiza postojećeg stanja iz nadležnosti propisa
Temelj formulacije zakonodavnih rješenja je analiza postojećeg stanja iz nadležnosti propisa. Za svaki zakonodavni prijedlog postoji razlog zašto se pokreće zakonodavni postupak. Analiza postojećeg stanja uključuje vrednovanje rezultata provedbe postojećeg propisa, odnosno vrednovanje sveukupne javne politike iz nadležnosti propisa. Razlog za zakonodavnu intervenciju treba biti opravdan, razmjeran nastalom problemu i skladu s vrednovanjem postojećeg stanja.
Razmatranje više opcija za rješavanje utvrđenog problema
Procjenom učinaka propisa razmatraju se različiti pristupi rješavanju problema u društvu i gospodarstvu, uključujući raspon od zakonskih prijedloga do rješenja koja ne uključuju zakonodavnu intervenciju, već druge mjere i instrumente kojima je moguće djelovati na problem. Takav pristup omogućava donositeljima (političkih) odluka stvarnu analizu opcija uz vrednovanje troškova i koristi.
Razmatranje pojednostavljenja propisa primjenom alata procjene učinka na malo gospodarstvo i mjerenja administrativnog troška propisa
Suvremeni zakonodavni okvir treba biti fleksibilan i jednostavan te podržavati gospodarski rast. Što donosi novi zakonodavni prijedlog i što se može pojednostaviti u propisima na snazi kako bi se podržao rast maloga poduzetništva trebaju biti pitanja na koja treba odgovoriti test na malog gospodarstvo i mjerenje administrativnog troška propisa, primjenom metode Standard Cost Modela. Ti modeli trebaju biti sastavni dio metodologije i postupka procjene učinaka propisa.
Aktivna primjena javnog savjetovanja prilikom izrade propisa
Postojeći standardi javnog savjetovanja u okviru Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15) i Kodeksa za savjetovanje sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata („Narodne novine“, broj 140/09), nadopunjeni su standardima javnog savjetovanja u postupcima procjene učinaka propisa temeljem Zakona o procjeni učinaka propisa („Narodne novine“, broj 90/11). Rokove savjetovanja u postupku procjene učinaka propisa potrebno je uskladiti s postojećim standardima javnog savjetovanja. Aktivna primjena također podrazumijeva angažman aktera i svrsishodnost savjetovanja u smislu predlaganja rješenja, mjera i aktivnosti za rješavanje problema. Dvosmjerna komunikacija i uključenost aktera u izradu zakonskih prijedloga sastavni je dio otvorenosti i transparentnosti postupka procjene učinaka propisa. Svatko ima pravo priliku izraziti svoje mišljenje.
Učinkovita kontrola kvalitete nacrta prijedloga propisa i akata procjene učinaka propisa
Kvalitetno zakonodavstvo podrazumijeva propise koji su uravnoteženi i usklađeni s drugim propisima, lako razumljivi, primjenljivi. Građani i gospodarski subjekti imaju pravo na jasne, nedvosmislene i lako provedive propise. Kontrola kvalitete zakonskih prijedloga, popratnih dokumenata i akata procjene učinaka propisa mora biti učinkovita i primjerena te odgovarajuće provediva imajući u vidu učinke koji se očekuju. Donositelji (političkih) odluka trebaju imati kvalitetan i u skladu s problemom, odgovarajuću mjeru, instrument odnosno zakonski prijedlog koji je u skladu s pravnim sustavom države, institucionalnim okvirom te analiziranim pozitivnim i negativnim učincima.
Osiguranje organizacijske strukture za učinkovitu provedbu propisa
Primjenu važećeg zakonodavstva treba pratiti odgovarajuća organizacijska struktura za provedbu propisa. Osim što je bitno imati fleksibilan zakonodavni okvir za razvoj društva i gospodarstva, provedba propisa ključna je postizanje pozitivnog učinka. Dobar propis ne jamči učinkovitu provedbu, već dobro pripremljena provedba, uključujući odgovarajući administrativni kapacitet nadležnog tijela državna uprave. Stoga je dužnost nadležnog tijela državne uprave osigurati odgovarajuću organizacijsku strukturu za provedbu propisa. Postupak procjene učinaka propisa daje okvir za analizu potreba za odgovarajućim organizacijskim elementima provedbe i vrednovanja zakonodavnog okvira.
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Vizija, misija i prioritetni ciljevi procjene učinaka propisa u razdoblju od 2016. do 2018. godine
Ova Strategija postavlja viziju, misiju i tri temeljna cilja za daljnji razvoj procjene učinaka propisa u razdoblju od 2016. do 2018. godine.
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Vizija
Procjena učinaka propisa doprinosi izradi kvalitetnog zakonodavnog okvira tako da omogućava optimalan izbor zakonodavnih rješenja za razvoj gospodarstva i društva.
Zakoni i drugi propisi trebaju odgovarati sadašnjem vremenu i dati podršku gospodarskom rastu i razvoju društva. Primjena procjene učinaka propisa doprinosi stabilnosti zakonodavnog okvira i daje dozu predvidljivosti zakonodavnih rješenja, uz podrobnu analizu očekivanih učinaka. Optimalan izbor između više načina, normativnih i nenormativnih, rješenja i analizu gospodarskih, socijalnih i okolišnih učinaka, daje racionalan izbor donositeljima (političkih) odluka prilikom odabira najoptimalnijeg rješenja. Takav zakonodavni okvir podloga je za stabilnost i razvoj tržišta, stvaranje jednakih tržišnih prilika za poduzetništvo, razvoj različitih inicijativa organizacija civilnog društva za stvaranje i jačanje socijalne pravednosti i jednakosti, uz zaštitu i očuvanje životnog i prirodnog okoliša.
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Misija
Osigurati daljnji razvoj procjene učinaka propisa za izradu dobrih zakonodavnih prijedloga uz aktivnu primjenu analize očekivanih učinaka i otvoren dijalog sa zainteresiranom javnošću.
Vrijednost postupka procjene učinaka propisa je izbor optimalnog rješenja uz poznate činjenice o očekivanim učincima te sagledavanje koristi i troškova predloženog rješenja. Takav način izrade zakonodavnog prijedloga traži odgovarajuće administrativne kapacitete tijela državne uprave za analizu opcija i sagledavanje očekivanih troškova i koristi. Podrazumijeva aktivnu ulogu zainteresiranih aktera u postupku savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, što pretpostavlja otvoren dijalog i sposobnost aktera da zagovaraju svoja stajališta.
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Temeljni ciljevi
1. Jačanje provedbe postupka procjene učinaka propisa za izradu kvalitetnih zakonodavnih rješenja kroz prilagodbu zakonodavnog okvira procjene učinaka propisa.
Postupak procjene učinaka propisa treba biti lako razumljiv, jednostavno primjenjiv i vremenski prilagođen za optimalnu izradu zakonodavnog rješenja u okviru danih rokova. Kvaliteta zakonodavnog rješenja ovisi o vremenskom okviru koje tijelo državne uprave ima na raspolaganju. Manje vremena za izradu zakonodavnog rješenja snižava kvalitetu izrade zakonodavnog rješenja. Postupak procjene učinaka propisa treba dati optimalan vremenski okvir za analizu postojećeg stanja, razvijanje opcija, analizu očekivanih učinaka te izradu zakonodavnog rješenja. Stoga je bitno izmijeniti zakonodavni okvir procjene učinaka propisa na način da osigura jednostavniji i jednostavno primjenjiv postupak procjene učinaka propisa. Za kontrolu kvalitete zakonodavnih prijedloga i dokumenata procjene učinaka propisa treba jačati stručno i administrativno kapacitete Ureda za zakonodavstvo tako da može osigurati primjenu sustava procjene učinaka propisa i kontrolu kvalitete akata procjene učinaka propisa.
2. Osigurati administrativne kapacitete tijela državne uprave i zainteresiranih aktera za primjenu metodologije procjene učinaka propisa.
Znanje o metodologiji procjene učinaka propisa temelj je za provedbu postupka procjene učinaka propisa. Tijela državne uprave su stručni nositelji izrade zakonodavnih prijedloga i trebaju imati odgovarajući administrativni kapacitet za procjenu učinaka propisa. S druge strane, kvaliteta otvorenog dijaloga prilikom savjetovanja sa zainteresiranim akterima izravno ovisi o sposobnosti aktera da analiziraju predložena rješenja i zagovaraju svoje stajalište po pitanju zakonodavnog prijedloga. Osnovni način jačanja administrativnih kapaciteta tijela državne uprave je osiguranje kontinuiranih edukacijskih ciklusa za metodologiju procjene učinaka propisa i izradu propisa, dok je za predstavnike organizacija civilnog društva, poslovnu zajednicu i građane potrebno osigurati edukacijske cikluse o metodologiji procjene učinaka propisa te o zagovaranju stajališta o javnim politikama. Osim toga, metodologija procjene učinaka propisa uključuje procjenu učinaka propisa na malo gospodarstvo i mjerenje administrativnog opterećenja propisa, stoga je potrebno osigurati edukacijske cikluse koji će pokriti ove posebne metodologije.
3. Osigurati otvoren i transparentan dijalog zainteresirane javnosti i tijela državne uprave prilikom provedbe postupka procjene učinaka propisa.
Procjena učinaka propisa temelji se na analizi postojećeg stanja, prijedloga za rješenje utvrđenog problema i analizi očekivanih gospodarskih, socijalnih i okolišnih učinaka. Ne postoji normativno odnosno nenormativno rješenje koje ne zahvaća adresate propisa, one na koje se propis odnosi. Stoga je potrebno osigurati otvoren i transparentan dijalog zainteresiranih adresata propisa i tijela državne uprave u javnom savjetovanju kroz temeljitu primjenu digitalne aplikacije e-Savjetovanja te otvoriti što više javnih izlaganja zakonodavnih prijedloga i dokumenata procjene učinaka propisa kroz organizaciju javnih tribina, okruglih stolova, konferencija i slično.
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Provedba temeljnih ciljeva za jačanje procjene učinaka propisa
Kao temeljni preduvjet za ostvarivanje utvrđenih temeljnih ciljeva za jačanje procjene učinaka propisa je stvarna razina političke svijesti o važnosti procjene učinaka propisa za gospodarski rast, konkurentno poslovno okruženje, pravnu sigurnost i razvoj civilnog društva.
Zakonodavni okvir postupka procjene učinaka propisa uređen je Zakonom i Uredbom koji uređuju sustav procjene učinaka propisa. Nadležnost za provedbu procjene učinaka propisa određena je Zakonom, a podijeljena je na Ured za zakonodavstvo, stručne nositelje izrade propisa i nadležna tijela za pojedine dijelove metodologije procjene učinaka propisa.
Provedba temeljnog cilja 1. Jačanje provedbe postupka procjene učinaka propisa za izradu kvalitetnih zakonodavnih rješenja kroz prilagodbu zakonodavnog okvira procjene učinaka propisa.
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Posebni cilj 1.1. Izmijeniti zakonodavni okvir procjene učinaka propisa na način da osigura lako razumljiv i jednostavno primjenljiv postupak procjene učinaka propisa.
Na ovaj način osigurat će se:
- izmjena i dopuna Zakona koja će uključivati pojednostavljen postupak procjene učinaka propisa na način da bude poticajna za stručne nositelje izrade propisa;
- izmjena i dopuna Uredbe i ažuriranje pripadajućih Smjernica za provedbu postupka procjene učinaka propisa u skladu s izmijenjenim zakonodavnim okvirom;
- pojednostavljen postupak planiranja zakonodavnih prijedloga Vlade Republike Hrvatske na godišnjoj razini;
- objedinjeni jedinstveni akt planiranja normativnih aktivnosti na razini Vlade Republike Hrvatske;
- zakonsku proceduru za upućivanje ne planiranih zakonskih prijedloga i obveze stručnog nositelja izrade propisa u vezi s primjenom ovoga postupka u propisima procjene učinaka propisa;
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Posebni cilj 1.2. Ugraditi dodatne analitičke alate u postupak procjene učinaka propisa s fokusom na konkurentnost malog gospodarstva i mjerenje administrativnog opterećenja gospodarstvu
Na ovaj način osigurat će se:
- postupak primjene procjene učinaka zakonodavstva na malo i srednje poduzetništvo (MSP test) i Standard Cost Model (SCM) metodologiju za mjerenje administrativnog opterećenja gospodarstvu
- detaljnu analizu očekivanih učinaka zakonskih prijedloga na konkurentnost malog gospodarstva
- kontinuirano pojednostavljenje propisa uklanjanjem nepotrebnih koraka u postupku odnosno uklanjanjem administrativnih barijera za poslovanje gospodarskih subjekata
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Posebni cilj 1.3. Jačati mehanizme kontrole kvalitete zakonskih prijedloga i dokumenata procjene učinaka propisa u zakonodavnom postupku
Na ovaj način osigurat će se:
- primjena kontrole kvalitete zakonskih prijedloga i dokumenata procjene učinaka propisa putem Ureda za zakonodavstvo, nadležnog tijela za koordinaciju sustava procjene učinaka propisa, prilikom upućivanja u proceduru Vlade Republike Hrvatske;
- izrada internog kontrolnog obrasca za provjeru kvalitete dokumenata procjene učinaka propisa za savjetnike u Uredu za zakonodavstvo;
- iznošenje činjenica i argumenata koji upućuju na manjak kvalitete zakonskih prijedloga i dokumenata procjene učinaka propisa na radnim tijelima Vlade Republike Hrvatske, prilikom rasprave o točkama dnevnog reda.
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Posebni cilj 1.4. Jačati stručno i administrativno kapacitete Ureda za zakonodavstvo za kontrolu kvalitete dokumenata procjene učinaka propisa i zakonodavnih prijedloga
Na ovaj način osigurat će se:
- primjena kontrole kvalitete dokumenata procjene učinaka propisa i zakonodavnih prijedloga;
- optimalan administrativni kapacitet za provedbu sustava procjene učinaka propisa u svim segmentima: kontrola kvalitete, provedba edukacijskih ciklusa, razvoj analitičkih alata, provedba, monitoring i evaluacija sustava procjene učinaka propisa;
- provedba projekata financiranih iz strukturnih fondova EU u svrhu jačanja procjene učinaka propisa i provedbe agende EU za bolje propise.
Provedba temeljnog cilja 2. Osigurati administrativne kapacitete tijela državne uprave i zainteresiranih aktera za primjenu metodologije procjene učinaka propisa.
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Posebni cilj 2.1. Kontinuirano provoditi edukacijske cikluse o metodologiji procjene učinaka propisa i pisanju propisa za tijela državne uprave i zainteresirane aktere
Na ovaj način osigurat će se:
- edukacijski programi za procjenu učinaka propisa i pisanje propisa u okviru programa Državne škole za javnu upravu;
- kontinuitet edukacije državnih službenika i zainteresiranih aktera;
- daljnji razvoj analitičkih kapaciteta tijela državne uprave za provedbu postupka procjene učinaka propisa i pisanja propisa;
- informativne radionice o procjeni učinaka propisa i izradi propisa za državne dužnosnike i zainteresirane aktere.
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Posebni cilj 2.2. Razviti edukacijske programe za posebne metodologije procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo i mjerenje administrativnog opterećenja propisa
Na ovaj način osigurat će se:
- edukacijski program za provedbu testa na malo gospodarstvo (MSP test) i provedbu Standard Cost Modela (SCM) za mjerenje administrativnog opterećenja propisa;
- kontinuitet edukacije državnih službenika o MSP testu i primjeni SCM metodologije.
Provedba temeljnog cilja 3. Osigurati otvoren i transparentan dijalog zainteresirane javnosti i tijela državne uprave prilikom provedbe postupka procjene učinaka propisa.
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Posebni cilj 3.1. Provoditi javna savjetovanja na sve dokumente procjene učinaka propisa u okviru rokova prema posebnim propisima o javnom savjetovanju
Na ovaj način osigurat će se:
- viši stupanj savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, budući da se obrasci prethodne procjene trenutno objavljuju samo radi informiranja javnosti;
- otvoren dijalog sa zainteresiranim akterima na dokumente procjene učinaka propisa o očekivanim učincima zakonodavnih prijedloga
- mogućnost predlaganja novih zakonodavnih prijedloga prilikom savjetovanja na prijedloge planova propisa, budući da se prijedlozi planova propisa trenutno objavljuju samo radi informiranja javnosti.
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Posebni cilj 3.2. Širiti svijest o prednostima procjene učinaka propisa putem javnih događanja i jačati suradnju s poslovnom zajednicom i organizacijama civilnog društva za zagovaranje boljih zakonodavnih rješenja
Na ovaj način osigurat će se:
- otvoren i transparentan dijalog zainteresiranih adresata propisa i tijela državne uprave u javnom savjetovanju kroz temeljitu primjenu digitalne aplikacije e-Savjetovanja;
- više javnih izlaganja i rasprava o zakonodavnim prijedlozima i dokumentima procjene učinaka propisa kroz organizaciju javnih tribina, okruglih stolova, konferencija i slično;
- podrška poslovne zajednice i organizacija civilnog društva za izradu zakonskih prijedloga u postupku procjene učinaka propisa i zagovaranje boljih zakonodavnih rješenja.
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Praćenje provedbe i evaluacija Strategije
Nadležnost za procjenu učinaka propisa određena je člankom 14. Zakona, a to su:
- Ured za zakonodavstvo,
- stručni nositelj izrade propisa,
- nadležna tijela.
Zakonom je određeno da je Ured za zakonodavstvo nadležan za koordinaciju i izradu dokumenata Strategije procjene učinaka propisa, Akcijskog plana procjene učinaka propisa, Izvješća i provedbi procjene učinaka propisa te Godišnjeg plana normativnih aktivnosti. Također, nadležan je za obavljanje poslova stručnog osposobljavanja i usavršavanja u području procjene učinaka propisa i području izrade propisa, za davanje mišljenja i izradu potrebnih akata. Osim ovih poslova, nadležan je za ostale poslove vezane za sustav procjene učinaka propisa koji su uređeni posebnim propisima kojima se uređuje djelokrug Vlade Republike Hrvatske i djelokrug Ureda za zakonodavstvo.
Zakonom je također određeno da je stručni nositelj izrade propisa nadležan za izradu Prethodne procjene i Prijedloga plana propisa za Godišnji plan te za provedbu postupka procjene učinaka propisa u skladu s ovim Zakonom i Uredbom. Također je odgovoran za uspostavljanje odgovarajućih administrativnih kapaciteta: odrediti jednu stručnu osobu – koordinatora poslova vezanih za provedbu postupka procjene učinaka propisa, odnosno, po ocjenjenoj potrebi, ustrojiti odgovarajuću ustrojstvenu jedinicu.
Zakonom su određena nadležna tijela u postupku procjene učinaka propisa koji u postupku sudjeluju razmatranjem i davanjem mišljenja na Nacrt prijedloga iskaza ministarstava vezano za sadržaj Iskaza koji se odnosi na nadležnost tijela, i to:
- tijelo nadležno za područje socijalne politike daje mišljenje vezano za utvrđenu procjenu socijalnih učinaka, a po ocijenjenoj potrebi, pribavlja mišljenje tijela nadležnog za područje zdravstva,
- tijelo nadležno za gospodarstvo daje mišljenje vezano za utvrđenu procjenu gospodarskih učinaka, uključujući i financijske učinke, a po ocijenjenoj potrebi, u svoje mišljenje uključuje i pribavljeno mišljenje drugog tijela nadležnog za pojedino područje gospodarstva,
- tijelo nadležno za zaštitu okoliša daje mišljenje vezano za utvrđenu procjenu učinaka u području zaštite okoliša,
- tijelo nadležno za područje financija daje mišljenje vezano za okvirnu procjenu očekivanog fiskalnog učinka na državni proračun.
Ured za zakonodavstvo, kao središnje koordinativno tijelo za procjenu učinaka propisa, pratit će izvršenje Strategije kroz:
- kontinuiran jednogodišnji monitoring izvršenja Godišnjeg plana normativnih aktivnosti;
- u pravilu, jednogodišnji sastanak koordinatora procjene učinaka propisa;
- trogodišnje evaluacijsko izvješće o provedbi Strategije.
Na ovaj način osigurat će se:
- monitoring provedbe utvrđenih temeljnih ciljeva i posebnih ciljeva Strategije;
- dijalog i raspravu o tekućim pitanjima s koordinatorima procjene učinaka propisa;
- korektivne aktivnosti i mjere kojima će se odgovoriti na novonastale prilike;
- evaluacija izvršenja Strategije po isteku trogodišnjeg razdoblja.
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Potrebni resursi i sredstva za provedbu Strategije
Temeljni preduvjet za izvršenje Strategije stvarna je razina političke svijesti o važnosti procjene učinaka propisa za poslovno okruženje i pravnu sigurnost.
Za uspješnu provedbu Strategije potrebno je osigurati optimalni administrativni kapacitet tijela državne uprave i koordinativnog tijela za procjenu učinaka propisa, proračunska sredstva za provedbu prioritetnih ciljeva te optimalne ljudske resurse dionika iz poslove zajednice i organizacija civilnog društva za zagovaranje određenih stajališta prilikom provedbe postupka procjene učinaka propisa.
Resursi (što?)
Sredstva (kako?)
Optimalni administrativni kapacitet tijela državne uprave
Svako tijelo državne uprave ima različiti zakonodavni potencijal, stoga optimalni administrativni kapacitet podrazumijeva alokaciju ljudskih resursa za provedbu postupaka procjene učinaka propisa kada je to potrebno. Tijela državne uprave s velikim zakonodavnim potencijalom, poput ministarstva nadležnog za financije, pravosuđe, poljoprivredu, zdravlje trebaju imati optimalan broj državnih službenika osposobljenih za procjenu učinaka propisa u odnosu na tijela državne uprave s niskim zakonodavnim potencijalnom, poput ministarstva nadležnog za turizam, branitelje ili poduzetništvo.
Provedba postupka procjene učinaka propisa kroz osnivanje radne skupine za izradu propisa dobro je rješenje koje se treba često koristiti. Ovaj postupak zahtjeva rad u timu, dok je sadržajno multidisciplinaran, stoga je učinkovito provoditi ovaj postupak u okviru radne skupine.
Koordinator procjene učinaka propisa središnja je točka za procjenu učinaka propisa u tijelu državne uprave. To je državni službenik koji je osposobljen za prijenos znanja o metodologiji procjene učinaka propisa i koordinira taj posao na razini tijela državne uprave. Stoga je bitno da je koordinator uključen u rad radne skupine i ima otvoren komunikacijski kanal prema višim razinama odlučivanja u tijelu državne uprave. Broj koordinatora procjene učinaka propisa razmjeran je zakonodavnom potencijalu tijela državne uprave.
Optimalni administrativni kapacitet koordinativnog tijela za procjenu učinaka propisa
Ured za zakonodavstvo kao središnje koordinativno tijelo za procjenu učinaka treba imati odgovarajući administrativni kapacitet za izvršenje poslova iz nadležnosti za procjenu učinaka propisa. Odgovarajući administrativni kapacitet podrazumijeva optimalan broj državnih službenika angažiranih na poslovima procjene učinaka propisa u odnosu na temeljnu zadaću koka proizlazi iz poslova kontrole kvalitete dokumenata procjene učinaka propisa i zakonodavnih prijedloga. Osim toga, potrebno je osigurati odgovarajuće vrijeme i resurse za provedbu edukacijskih programa procjene učinaka propisa i pisanja propisa, u okviru redovitog izvršavanja tekućih poslova, uz tehničku i administrativnu pomoć tijela nadležnog za provedbu edukacijskih programa i ciklusa za državne službenike.
Osim toga, potrebno je kontinuirano pratiti razvoj dobre prakse provedbe agende EU za bolje propise i međunarodnu dobru praksu provedbe procjene učinaka propisa kroz aktivan angažman na radnim sastancima na razini zemalja članica EU i Europskog gospodarskog prostora.
Proračunska sredstva za provedbu prioritetnih ciljeva
Tijela državne uprave, koordinativno tijelo za procjenu učinaka propisa i tijelo nadležno za stručno osposobljavanje i usavršavanje državnih službenika. S obzirom na to da prioritetni ciljevi ulaze u kategoriju redovitih poslova tijela državne uprave, proračunska sredstava za provedbu prioritetnih ciljeva osiguravaju se kroz stavke koje se odnose na stavku rashoda plaća državnih službenika, stavku rashoda za provedbu edukacijskih ciklusa te stavku rashoda za održavanje IT rješenja.
Optimalni ljudski resursi dionika iz poslovne zajednice i organizacija civilnog društva za zagovaranje stajališta prilikom provedbe postupka procjene učinaka propisa
Otvoren i transparentan postupak procjene učinaka propisa pretpostavlja dovoljno ljudskih resursa dionika iz poslovne zajednice i organizacija civilnog društva, koji trebaju aktivno i učinkovito zagovarati svoje pozicije tijekom postupka procjene učinaka propisa. Svaki dionik treba znati koliko snažne zagovaračke pozicije želi imati i za to optimalno rasporediti postojeće resurse. Ono što je potrebno imati na razini sustava su edukacijske aktivnosti kojim će se prenijeti metodologija procjene učinaka propisa i tehnike zagovaranja stajališta kroz planiranje edukacijskih ciklusa putem projekata financiranih EU sredstvima dostupnih civilnom sektoru, odnosno pozivanjem za sudjelovanje zainteresiranih dionika u edukacijskim ciklusima za državne službenike i osmišljavanjem edukacijskih programa ciljanih za dionike.
KLASA:
URBROJ:
Zagreb,
PREDSJEDNIK
---------------------- v.r.
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Prilog 1. Akcijski plan procjene učinaka propisa za razdoblje od 2016. do 2018. godine
Temeljni cilj 1.:
Jačanje provedbe postupka procjene učinaka propisa za izradu kvalitetnih zakonodavnih rješenja kroz prilagodbu zakonodavnog okvira procjene učinaka propisa.
Posebni cilj 1.1.:
Izmijeniti zakonodavni okvir procjene učinaka propisa na način da osigura lako razumljiv i jednostavno primjenljiv postupak procjene učinaka propisa.
Mjera
Nositelj provedbe
Rok izvršenja
Pokazatelj uspješnosti
1.1.1. Provesti izmjene i dopune Zakona koja će uključivati pojednostavljen postupak procjene učinaka propisa na način da bude poticajan za stručne nositelje izrade propisa
Ured za zakonodavstvo
31. prosinca 2016.
Utvrđen prijedlog izmjena i dopuna Zakona o procjeni učinaka propisa na sjednici Vlade Republike Hrvatske u studenom 2016.
Izglasan Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o procjeni učinaka propisa u Hrvatskome saboru do 31. prosinca 2016., koji stupa na snagu 1. siječnja 2017.
Rast broja postupaka procjene učinaka propisa u trogodišnjem razdoblju u odnosu na prethodno razdoblje od 2013. do 2015. godine (43)
Rast broja savjetovanja na dokumente procjene učinaka propisa u trogodišnjem razdoblju u odnosu na prethodno razdoblje od 2013. do 2015. godine (91)
1.1.2. Provesti izmjene i dopune Uredbe o provedbi postupka procjene učinaka propisa u skladu s izmijenjenim zakonodavnim okvirom
Ured za zakonodavstvo
31. prosinca 2016.
Utvrđen prijedlog izmjena i dopuna Uredbe o provedbi postupka procjene učinaka propisa na sjednici Vlade Republike Hrvatske.
Rast broja postupaka procjene učinaka propisa u trogodišnjem razdoblju u odnosu na prethodno razdoblje od 2013. do 2015. godine (43)
Rast broja savjetovanja na dokumente procjene učinaka propisa u trogodišnjem razdoblju u odnosu na prethodno razdoblje od 2013. do 2015. godine (91)
1.1.3. Ažurirati pripadajuće Smjernice za provedbu postupka procjene učinaka propisa u skladu s izmijenjenim zakonodavnim okvirom
Ured za zakonodavstvo
15. siječnja 2017.
Ažurirane Smjernice objavljene na Internet stranici Ureda za zakonodavstvo.
Kontinuirano ažuriranje Smjernica u skladu s dobrom praksom, po potrebi do kraja 2018. godine
1.1.4. Povećati izvršenje Godišnjeg plana normativnih aktivnosti s ciljem da se do kraja 2018. godine postigne trend izvršenja od 50% u odnosu na izvršenje Godišnjeg plana iz 2015. godine (17,3%)
Stručni nositelji izrade propisa,
Ured za zakonodavstvo
31. prosinac 2018.
Godišnji plan normativnih aktivnosti usvojen za svaku godinu.
Provedba izvršenja Godišnjeg plana normativnih aktivnosti na godišnjoj razini izradom Izvješća o provedbi Godišnjeg plana normativnih aktivnosti i provedba korektivnih mjera po potrebi.
1.1.5. Kontinuirano smanjiti broj ad hoc zakona na godišnjoj razini, s ciljem da do kraja 2018. godine broj ad hoc zakona bude manji od 50% na trogodišnjoj razini u odnosu na 67,9% u razdoblju od 2013. do 2015.
Stručni nositelji izrade propisa,
Ured za zakonodavstvo
31. prosinac 2018.
Godišnji plan normativnih aktivnosti usvojen za svaku godinu.
Provedba izvršenja Godišnjeg plana normativnih aktivnosti na godišnjoj razini izradom Izvješća o provedbi Godišnjeg plana normativnih aktivnosti i provedba korektivnih mjera po potrebi.
1.1.6. Kontinuirano povećavati broj nacrta prijedloga zakona izrađenih u postupku procjene učinaka propisa do kraja 2018. godine u odnosu na postotak provedenih postupaka procjene učinaka propisa iz 2015. godine (5,7%)
Stručni nositelji izrade propisa,
Ured za zakonodavstvo
31. prosinac 2018.
Godišnji plan normativnih aktivnosti usvojen za svaku godinu.
Provedba izvršenja Godišnjeg plana normativnih aktivnosti na godišnjoj razini izradom Izvješća o provedbi Godišnjeg plana normativnih aktivnosti i provedba korektivnih mjera po potrebi.
Posebni cilj 1.2.:
Ugraditi dodatne analitičke alate u postupak procjene učinaka propisa s fokusom na konkurentnost malog gospodarstva i mjerenje administrativnog opterećenja gospodarstvu
Mjera
Nositelj provedbe
Rok izvršenja
Pokazatelj uspješnosti
1.2.1. Ugraditi u postupak procjene učinaka propisa, postupak primjene procjene učinaka zakonodavstva na malo i srednje poduzetništvo (MSP test) i Standard Cost Model (SCM) metodologiju za mjerenje administrativnog opterećenja gospodarstvu.
Ured za zakonodavstvo
31. prosinca 2016.
Izmijenjen je zakonodavni okvir procjene učinaka propisa tako da sadrži odredbe i postupanje za primjenu MSP testa i SCM metodologije.
Primjena MSP testa i SCM metodologije prilikom izrade dokumenata procjene učinaka propisa (Prethodna procjena i Iskaz o procjeni učinaka propisa)
1.2.2. Primjena MSP testa u okviru prethodne procjene učinaka propisa i postupka procjene učinaka propisa od strane stručnih nositelja uz aktivnu kontrolu kvalitete MSP testa od strane ministarstva nadležnog za poslove primjene MSP testa uz davanje mišljenja Ured za zakonodavstvo
Stručni nositelji izrade propisa,
Ministarstvo nadležno za MSP test,
Ured za zakonodavstvo
Kontinuirano
Aktivna primjena MSP testa uz kontrolu kvalitete izrade MSP testa od strane ministarstva nadležnog za MSP test i Ureda za zakonodavstvo u prethodnoj procjeni učinaka propisa i postupku procjene učinaka propisa.
Rast broja MSP testova (u okviru prethodne procjene učinaka propisa) u odnosu na 2016. godinu (0).
Rast broja MSP testova (u okviru postupka procjene učinaka propisa) u odnosu na 2016. godinu (0).
1.2.3. Primjena SCM metodologije u okviru prethodne procjene učinaka propisa i postupka procjene učinaka propisa od strane stručnih nositelja uz aktivnu kontrolu kvalitete SCM metodologije od strane ministarstva nadležnog za poslove primjene SCM metodologije uz davanje mišljenja Ured za zakonodavstvo
Stručni nositelji izrade propisa,
Ministarstvo nadležno za SCM metodologiju,
Ured za zakonodavstvo
Kontinuirano
Aktivna primjena SCM metodologije uz kontrolu kvalitete primjene SCM metodologije od strane ministarstva nadležnog za SCM metodologiju i Ureda za zakonodavstvo u prethodnoj procjeni učinaka propisa i postupku procjene učinaka propisa.
Rast broja SCM izračuna (u okviru prethodne procjene učinaka propisa) u odnosu na 2016. godinu (0).
Rast broja SCM izračuna (u okviru postupka procjene učinaka propisa) u odnosu na 2016. godinu (0).
Posebni cilj 1.3.:
Jačati mehanizme kontrole kvalitete zakonskih prijedloga i dokumenata procjene učinaka propisa u zakonodavnom postupku
Mjera
Nositelj provedbe
Rok izvršenja
Pokazatelj uspješnosti
1.3.1. Primjena kontrole kvalitete zakonskih prijedloga i dokumenata procjene učinaka propisa prilikom upućivanja u proceduru Vlade Republike Hrvatske
Ured za zakonodavstvo
Kontinuirano
Godišnji plan normativnih aktivnosti usvojen za svaku godinu.
Provedba izvršenja Godišnjeg plana normativnih aktivnosti na godišnjoj razini izradom Izvješća o provedbi Godišnjeg plana normativnih aktivnosti i provedba korektivnih mjera po potrebi.
1.3.2. Izrada internog kontrolnog obrasca za provjeru kvalitete dokumenata procjene učinaka propisa za savjetnike u Uredu za zakonodavstvo
Ured za zakonodavstvo
30. lipnja 2017.
Aktivna primjena kontrolnog obrasca za provjeru kvalitete dokumenata procjene učinaka propisa.
Provedba izvršenja Godišnjeg plana normativnih aktivnosti na godišnjoj razini izradom Izvješća o provedbi Godišnjeg plana normativnih aktivnosti i provedba korektivnih mjera po potrebi.
1.3.3. Izmjena propisa kojim se utvrđuje poslovnička procedura Vlade Republike Hrvatske tako da se barem jednoj od stalnih radnih tijela Vlade Republike Hrvatske dodijele poslovi procjene učinaka propisa
Ured za zakonodavstvo,
Vlada Republike Hrvatske
31. prosinca 2017.
Izmijenjen i dopunjen Poslovnik Vlade Republike Hrvatske.
Iznošenje činjenica i argumenata koji upućuju na manjak kvalitete zakonskih prijedloga i dokumenata procjene učinaka propisa na radnim tijelima Vlade Republike Hrvatske, prilikom rasprave o točkama dnevnog reda.
Posebni cilj 1.4.:
Jačati stručno i administrativno kapacitete Ureda za zakonodavstvo za kontrolu kvalitete dokumenata procjene učinaka propisa i zakonodavnih prijedloga
Mjera
Nositelj provedbe
Rok izvršenja
Pokazatelj uspješnosti
1.4.1. Uspostaviti optimalan administrativni kapacitet za provedbu procjene učinaka propisa u svim segmentima: kontrola kvalitete, provedba edukacijskih ciklusa, razvoj analitičkih alata, provedba, monitoring i evaluacija sustava procjene učinaka propisa
Ured za zakonodavstvo
31. prosinca 2018.
Uspostavljen kapacitet za provedbu procjene učinaka propisa.
Rast broja savjetnika u Uredu za zakonodavstvo u skladu s raspoloživim sredstvima u proračunu Ureda za zakonodavstvo i politici Vlade Republike Hrvatske o zapošljavanju u državnoj službi.
1.4.2. Provedba projekata financiranih iz strukturnih fondova EU u svrhu jačanja procjene učinaka propisa i provedbe agende EU za bolje propise ili vanjska evaluacija provedbe Strategije
Ured za zakonodavstvo
31. prosinca 2018.
Proveden barem jedan projekt financiran iz strukturnih fondova EU u svrhu jačanja procjene učinaka propisa i provedbe agende EU za bolje propise ili provedena jedna vanjska evaluacija provedbe Strategije.
Temeljni cilj 2.:
Osigurati administrativne kapacitete tijela državne uprave i zainteresiranih aktera za primjenu metodologije procjene učinaka propisa.
Posebni cilj 2.1.:
Kontinuirano provoditi edukacijske cikluse o metodologiji procjene učinaka propisa i pisanju propisa za tijela državne uprave i zainteresirane aktere
Mjera
Nositelj provedbe
Rok izvršenja
Pokazatelj uspješnosti
2.1.1. Provesti edukacijske cikluse o metodologiji procjene učinaka propisa i pisanju propisa za tijela državne uprave i zainteresirane aktere
Ured za zakonodavstvo
Državna škola za javnu upravu
Kontinuirano
Osiguranje proračunskih sredstava za provedbu edukacijskih programa u proračunu Državne škole za javnu upravu i osiguranje administrativnog kapaciteta za provedbu edukacijskih programa u Uredu za zakonodavstvo
Rast broja edukacijskih programa u trogodišnjem razdoblju u odnosu na prethodno trogodišnje razdoblje (13)
2.1.2. Razviti kratku radionicu o metodologiji procjene učinaka propisa i pisanju propisa za državne dužnosnike
Ured za zakonodavstvo
Državna škola za javnu upravu
31. prosinca 2017.
Osiguranje proračunskih sredstava za provedbu edukacijskih programa u proračunu Državne škole za javnu upravu i osiguranje administrativnog kapaciteta za provedbu edukacijskih programa u Uredu za zakonodavstvo
Razvijen materijal za radionicu i održana jedna (1) pilot radionica
Posebni cilj 2.2.:
Razviti edukacijske programe za posebne metodologije procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo i mjerenje administrativnog opterećenja propisa
Mjera
Nositelj provedbe
Rok izvršenja
Pokazatelj uspješnosti
2.2.1. Razviti edukacijski program o primjeni MSP testa i SCM metodologiji za državne službenike
Ministarstvo nadležno za primjenu MSP testa,
Ministarstvo nadležno za primjenu SCM metodologije,
Državna škola za javnu upravu
Kontinuirano
Osiguranje proračunskih sredstava za provedbu edukacijskih programa u proračunu Državne škole za javnu upravu i osiguranje administrativnog kapaciteta za provedbu edukacijskih programa u ministarstvu nadležnom za primjenu MSP testa i ministarstvu nadležnom za primjenu SCM metodologije.
Razvijen materijal za edukaciju.
2.2.2. Provesti edukacijske cikluse o primjeni MSP testa i SCM metodologiji za državne službenike
Ministarstvo nadležno za primjenu MSP testa,
Ministarstvo nadležno za primjenu SCM metodologije,
Državna škola za javnu upravu
Kontinuirano
Osiguranje proračunskih sredstava za provedbu edukacijskih programa u proračunu Državne škole za javnu upravu i osiguranje administrativnog kapaciteta za provedbu edukacijskih programa u ministarstvu nadležnom za primjenu MSP testa i ministarstvu nadležnom za primjenu SCM metodologije.
Rast broja edukacijskih programa u trogodišnjem razdoblju u odnosu na prethodno trogodišnje razdoblje (0)
Temeljni cilj 3.:
Osigurati otvoren i transparentan dijalog zainteresirane javnosti i tijela državne uprave prilikom provedbe postupka procjene učinaka propisa.
Posebni cilj 3.1.:
Provoditi javna savjetovanja na sve dokumente procjene učinaka propisa u okviru rokova prema posebnim propisima o javnom savjetovanju
Mjera
Nositelj provedbe
Rok izvršenja
Pokazatelj uspješnosti
3.1.1. Omogućiti viši stupanj savjetovanja sa zainteresiranom javnošću na dokumente procjene učinaka propisa kroz izmjene zakonodavnog okvira
Ured za zakonodavstvo
Ured za udruge
31. prosinca 2016.
Provođenje savjetovanja na obrazac Prijedloga plana propisa i obrazac Prethodne procjene.
Rast broj savjetovanja na obrazac Prijedloga plana propisa i obrazac Prethodne procjene u odnosu na 2016 godinu (0)
3.1.2. Provoditi javna izlaganja o dokumentima procjene učinaka propisa u okviru provedbe postupka procjene učinaka propisa
Stručni nositelj izrade propisa
Kontinuirano
Rast broja savjetovanja na dokumente procjene učinaka propisa u trogodišnjem razdoblju u odnosu na prethodno razdoblje od 2013. do 2015. godine (91)
Posebni cilj 3.2.:
Širiti svijest o prednostima procjene učinaka propisa putem javnih događanja i jačati suradnju sa poslovnom zajednicom i organizacijama civilnog društva za zagovaranje boljih zakonodavnih rješenja
Mjera
Nositelj provedbe
Rok izvršenja
Pokazatelj uspješnosti
3.2.1. Provoditi otvoren i transparentan dijalog zainteresiranih dionika u javnom savjetovanju kroz temeljitu primjenu digitalne aplikacije e-Savjetovanja
Ured za udruge
Kontinuirano
Rast broja komentara na dokumente procjene učinaka propisa u odnosu na 2014. godinu (1068)
3.2.2. Sudjelovati na javnim događanjima u organizaciji poslovne zajednice i organizacija civilnog društva kao bi se jačala suradnja sa poslovnom zajednicom i organizacijama civilnog društva za zagovaranje boljih zakonodavnih rješenja
Stručni nositelji izrade propisa,
Ured za zakonodavstvo
Kontinuirano
Rast broja sudjelovanja predstavnika Ureda za zakonodavstvo na javnim događanjima poslovne zajednice i organizacija civilnog društva u odnosu na 2014. godinu (3)
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske