Nacrt prijedloga iskaza o procjeni učinaka Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
(Zagreb, 28. srpnja 2016.)
1. PROBLEM
Do 2008. godine osnovnoškolski i srednjoškolski sustav bio je uređen samostalnim Zakonom o osnovnom školstvu, a srednjoškolski sustav Zakonom o srednjem školstvu. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj 87/08.) donesen je 2008. godine (u daljnjem tekstu: Zakon). Od donošenja jedinstvenoga Zakona, Zakon je više puta mijenjan i dopunjen jer je utvrđeno da određena normativna rješenja treba uskladiti na razini dvaju sustava koji se s obzirom na dob učenika kojima se propisuje specifičnost sustava bitno razlikuju, a dio odredaba trebalo je uskladiti s propisima EU-a ili urediti na način kako su uređene u državama EU.
Navedene izmjene i dopune nisu riješile sve uočene nedostatke koji su specifični za sustav odgoja i obrazovanja te je zbog kvalitetnijeg rješenja odredaba kojima se propisuje djelatnost osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja potrebno donošenje izmjena i dopuna Zakona koji će pridonijeti jasnijem i kvalitetnijem uređenju osnovnoškolskog i srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja usklađenog s potrebama hrvatskog društva i gospodarstva te s normativima i obrazovnom politikom EU-a.
Zakonom su utvrđeni ciljevi i načela odgoja i obrazovanja, ali s obzirom na promjene u društvu potrebno je uz postojeće dodati i druge ciljeve i načela koja će pridonijeti kvalitetnijem odgoju i obrazovanju.
Ministarstvo je zaprimilo više prijedloga i primjedaba na odredbe kojima su u Zakonu uređena pitanja upisa, uvjeti i način prelaska iz jedne u drugu školsku ustanovu ili program. Stoga je potrebno navedene odredbe Zakona urediti jasnije kako bi se mogle jednoznačno primjenjivati. Zbog činjenice da se dio učenika ispisuje iz škole zbog preseljenja izvan Republike Hrvatske, Zakonom je potrebno propisati status učenika u školi koja nema službenu informaciju o upisu djeteta u školu izvan RH. Naime, Zakonom je propisano samo da škola iz koje učenik odlazi izdaje prijepis ocjena i ispisuje učenika u roku od sedam dana od dana primitka obavijesti i upisa učenika u drugu školu, a nije propisano tko i na koji način može ispisati učenika kao i obveze škole vezano uz slučaj da se ne traži propisana dokumentacija zbog upisa u drugu školu. Zakonom je propisano da se učeniku prvog razreda srednje škole može odlukom nastavničkog vijeća omogućiti promjena upisanog programa u istoj ili drugoj školi, odnosno upis u drugu školu koja ostvaruje isti obrazovni program, ako učenik ima jednak ili veći broj bodova potrebnih za upis od zadnjeg učenika upisanoga u taj program u toj školi i toj školskoj godini. Praksa je pokazala da od ove odredbe treba izuzeti učenike koji prelaze u drugu školu zbog promjene prebivališta jer se u više slučajeva pokazalo da se zbog odredbe kakva je sada na snazi učeniku koji se preselio u drugo mjesto nije mogao omogućiti nastavak obrazovanja u programu koji je upisao. Nadalje, člankom 43. Zakona propisano je da se za učenike koji započinju, odnosno nastavljaju obrazovanje u Republici Hrvatskoj, između ostalog, organizira dopunska nastava iz nastavnih predmeta za koje postoji potreba, a učenik je pohađa uz redovito pohađanje nastave. Međutim, nije propisano što u slučajevima kada zbog razlike u programima učenik osnovne škole u školi koju je prethodno pohađao nije imao nastavu iz određenih nastavnih predmeta te je upitna mogućnost učenja planiranih nastavnih sadržaja u nastavku njegova obrazovanja.
Od donošenja Zakona do danas utvrđeno je da se učenicima nudi izvođenje odgojno-obrazovnih programa u školi ili izvan škole od strane drugih pravnih i fizičkih osoba koje imaju registriranu odgojno-obrazovnu djelatnost (udruge civilnoga društva, škole stranih jezika, dionička društva i sl.), a da se pri tom ne traži odobrenje za njihovo izvođenje temeljem stručnoga mišljenja. Stoga bi navedeno pitanje trebalo urediti na sličan način kako je uređeno Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju (Narodne novine, broj 10/97, 107/07 i 94/13), tj. propisati da se za učenike u ili izvan škole mogu izvoditi i drugi programi u skladu s potrebama i interesima učenika i roditelja, ali uz prethodnu suglasnost Ministarstva. Pitanja izvođenja i izdavanja suglasnosti za izvođenje drugih programa trebalo bi urediti posebnim podzakonskim propisom.
Nadalje, u većini država članica EU omogućeno je školovanje od kuće (eng. Home schooling). Ministarstvo je zaprimilo više zahtjeva da se navedeni oblik školovanja omogući i u Republici Hrvatskoj djeci osnovnoškolske dobi čiji roditelji zbog vjerskih ili drugih razloga žele da se njihova djeca školuju na navedeni način. Zahtjeve za školovanjem od kuće sve češće traže i roditelji djece koja zbog obiteljskih razloga privremeno izbivaju iz škole te bi im navedeni način školovanja omogućio nastavak i završetak školovanja prema programima/kurikulumima koji se izvode u RH.
Zakonom je predviđena mogućnost učenja na daljinu samo za učenike sa zdravstvenim teškoćama. Međutim, zbog privremenog izbivanja učenika iz škole ili u slučaju nemogućnosti izvođenja nastave od strane stručnih učitelja/nastavnika u školama s manjim brojem učenika, najčešće u područnim školama/odjelima u kojima nastavu pohađa i manje od pet učenika, trebalo bi stvoriti preduvjete za izvođenje takvog oblika nastave. Pitanja školovanja od kuće i školovanja na daljinu trebalo bi urediti posebnim podzakonskim propisom.
Zakonom je propisan način prestanka pohađanja nastave izbornoga nastavnog predmeta, ali ne i način uključivanja učenika u izbornu nastavu. Zbog činjenice da Zakonom nije propisana odredba temeljem koje bi se od roditelja tražila pisana suglasnost za uključivanjem djeteta osnovnoškolske dobi u nastavu izbornih predmeta, događa se da o uključivanju u izbornu nastavu odlučuju i sama djeca te navedeno može utjecati na njihovo preopterećenje ili teškoće u ostvarivanju planiranih ishoda. Stoga bi i ovo pitanje trebalo urediti Zakonom.
Uočeni su i nedostatci u vezi sa Zakonom propisanim preklapanjima sastavnica školskog kurikuluma i godišnjeg plana i programa te su potrebne izmjene u skladu sa suvremenom pedagoškom praksom.
Zakonom su propisane tjedne radne obveze odgojno-obrazovnih radnika, ali zbog nejednakih tumačenja i postupanja trebalo bi jasno propisati što se smatra neposrednim odgojno-obrazovnim radom i kako se takav rad izvodi prije ili nakon završetka nastavne godine.
Isto tako, zaprimljeni su i prijedlozi da se Zakonom propišu uvjeti za zasnivanje radnog odnosa na radnom mjestu voditelja računovodstva u školskim ustanovama te da se Zakonom odredi temelj za zasnivanje radnoga odnosa u školskim ustanovama.
Iako su odredbe vezano uz izbor, uvjete i radnopravni status za ravnatelja školske ustanove više puta mijenjane, utvrđeni su nedostatci koje bi trebalo dodatno urediti kako bi se na isti način postupalo u svim školskim ustanovama, a ne da se neka od pitanja na različite načine uređuju statutima škola. Nadalje, potrebno je izmijeniti odredbu o roku za stjecanje licencije za rad ravnatelja školske ustanove.
Izmjenama Zakona (Narodne novine, broj 152/14) mijenjane su odredbe vezano uz izricanje pedagoških mjera. Temeljem mišljenja odgojno-obrazovnih radnika, učenika i roditelja potrebno je jasnije propisivanje izricanja pedagoških mjera, mogućnost ukidanja pedagoške mjere u slučaju promjene ponašanja učenika te regulirati odredbe o prestanku važenja mjere isključenja iz škole.
Zakonom nisu definirani uvjeti za rad samostalne školske ustanove te načini i rokovi izvršenja u slučaju statusnih promjena kao ni prava ravnatelja i radnika školske ustanove u slučaju statusnih ili drugih promjena u školskoj ustanovi te bi navedeno trebalo urediti Zakonom.
Zakonom su propisana prava i obveze osnivača školskih ustanova, a među njima su i prava imenovanja članova školskoga odbora. Temeljem zaprimljenih mišljenja Hrvatske zajednice županija, ali i samostalnih mišljenja osnivača školskih ustanova, trebalo bi mijenjati odredbe vezano uza sastav i broj članova školskoga odbora.
Zakonom je propisana odredba da se podzakonskim propisima uređuje odgovarajuća vrsta obrazovanja za obavljanje poslova odgojno-obrazovnih radnika. U skladu s drugim propisima potrebno je pojam vrste obrazovanja zamijeniti pojmom odgovarajuća kvalifikacija te propisati pravni temelj za donošenje Popisa koji se može kontinuirano mijenjati i nadopunjavati, a vezano uza odgovarajuću stručnu kvalifikaciju za obavljanje poslova odgojno-obrazovnih radnika u školskim ustanovama.
S obzirom na činjenicu da se u sustavu odgoja i obrazovanja zapošljava sve više osoba koje nisu završile nastavnički studij i stekle potrebno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje, a temeljem mišljenja zaprimljenih od visokoškolskih ustanova, potrebno je dopuniti i jasnije propisati odredbe vezane uza stjecanje potrebnoga pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkog obrazovanja.
Zbog problema na koje su ukazali zaposlenici školskih ustanova Zakonom bi trebalo dopuniti odredbe vezano uza iznimke u slučajevima kada za zasnivanje i prestanak radnoga odnosa nije potrebna suglasnost školskog odbora.
Prema podatcima Ministarstva u sustav osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, svake školske godine uključeno je sve više učenika s teškoćama u razvoju kojima je potrebno osigurati pomoćnike u nastavi i stručno-komunikacijske posrednike. Stoga je potrebno urediti pravni temelj za donošenje podzakonskog akta kojim se uređuju pitanja vezana uz angažiranje pomoćnika u nastavi i stručno-komunikacijskih posrednika.
Izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju 2012. godine ukinuto je zaključivanje ocjena na kraju prvog polugodišta. Postoje jasne naznake da predložena mjera nije polučila željene učinke, odnosno da donošenje te mjere nije cjelovito promišljeno, niti je bilo utemeljeno u praksi. Stoga, Ministarstvo razmatra mogućnost vraćanja zaključivanja ocjena na kraju prvoga polugodišta. No, ta odluka neće biti proizvoljna, već će biti rezultat analitičkog pristupa i suglasja sa strukom, a prije svega u korist i na dobrobit djece, roditelja te svih dionika u sustavu. Osim navedenoga, Zakonom je potrebno urediti i pitanja vezana uz promjene koje su predviđene kurikularnom reformom osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja. U navedenim bi izmjenama trebalo izmijeniti odredbe vezano uz programe i kurikulume, eksperimentalno provođenje programa/kurikuluma, praćenje, izvješćivanje i vrednovanje učenika i sl.
Isto tako potrebno je dopuniti i urediti odredbe vezane uz prava i obveze roditelja.
2. CILJEVI
Opći cilj Zakona je osiguranje i unaprjeđenje kvalitete osnovnoškolskoga i srednjoškolskoga sustava odgoja i obrazovanja koji je usklađen s potrebama hrvatskog društva i gospodarstva te s normativima i obrazovnom politikom EU.
Posebni ciljevi koji pridonose ostvarenju općega cilja su:
-urediti ciljeve i načela odgoja i obrazovanja,
-urediti i dopuniti odredbe vezane uz upise, uvjete i način prelaska iz jedne u drugu školsku ustanovu ili program,
-propisati mogućnost izvođenje odgojno-obrazovnih programa u školi ili izvan škole od drugih pravnih i fizičkih osoba koje imaju registriranu odgojno-obrazovnu djelatnost za učenike osnovnoškolske i srednjoškolske dobi te donošenje podzakonskoga propisa kojim će se navedena pitanja jasno urediti,
-omogućiti obrazovanje od kuće za učenike osnovne škole i školovanja na daljinu za učenike osnovne i srednje škole,
-dodatno urediti odabir izbornih predmeta,
-dodatno urediti planiranje i donošenje školskoga kurikuluma,
-urediti izbor, uvjete i radnopravni status za ravnatelja školske ustanove te stjecanje licencije,
-jasnije propisati izricanje pedagoških mjera te prestanak važenja istih,
-definirati uvjete za rad samostalne školske ustanove te propisati načine i rokove izvršenja u slučaju statusnih promjena te utvrditi prava ravnatelja i radnika školske ustanove u slučaju statusnih ili drugih promjena,
-dopuniti odredbe vezane uz osnivačka prava i statusne promjene školskih ustanova,
-propisati pravni temelj za donošenje Propisa koji se može kontinuirano mijenjati i nadopunjavati, a vezano uz odgovarajuću stručnu kvalifikaciju za obavljanje poslova odgojno-obrazovnih radnika u školskim ustanovama,
-dopuniti i jasnije propisati odredbe vezane uz stjecanje potrebnoga pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkog obrazovanja,
-propisati iznimke u slučajevima kada za zasnivanje i prestanak radnoga odnosa nije potrebna suglasnost školskog odbora,
-dodatno urediti pravni temelj za donošenje podzakonskog akta kojim se uređuju pitanja vezana uz pomoćnike u nastavi i stručno-komunikacijske posrednike,
-vratiti zaključivanje ocjena na kraju prvog polugodišta,
-propisati odredbe vezane uz kurikularnu reformu predškolskoga, osnovnoškolskoga i srednjoškolskoga sustava odgoja i obrazovanja,
-urediti odredbe vezane uz prava i obveze roditelja.
3. MOGUCE OPCIJE
3.1. OPCIJA 1 – ne poduzimati ništa (nenormativno rješenje)
Opcija „ne poduzimati ništa“ imala bi za posljedicu zadržavanje postojećeg stanja u sustavu odgoja i obrazovanja, što bi uvelike priječilo mogućnost optimizacije osiguranja i unaprjeđenja kvalitete osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja.
Trenutačno prva opcija nije provediva budući da ne može riješiti identificirani problem te se stoga u tom smjeru neće poduzimati daljnje radnje.
3.2. OPCIJA 2 – (nenormativno rješenje)
Dio utvrđenih ciljeva bilo bi moguće postići opcijom nenormativnog rješenja, odnosno uz pomoć intenzivnog informiranja javnosti i pojačanom suradnjom s dionicima sustava osvješćivanjem o pravima o odgovornostima dionika sustava koja proizlaze iz zakonskih odredaba vezanih uz nositelje i korisnike odgojno-obrazovne djelatnosti. No, ta opcija nije dostatna niti optimalna zbog dosadašnjeg iskustva u provedbi postojećih dijelom nedovoljno jasnih, a dijelom nedorečenih odredaba Zakona.
Trenutačno se opcijom nenormativnog rješenja samo djelomično rješava problem, no ta opcija ne rješava identificirani problem premda će se u tom smjeru i dalje poduzimati radnje, bilo da je riječ o odredbama postojećeg Zakona, bilo da je riječ o odredbama novoga Zakona.
3.3. OPCIJA 3 – (normativno rješenje)
Donošenje novoga Zakona opcija je kojom bi se najkvalitetnije i sveobuhvatno mogla urediti pitanja vezana uza sustav osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, međutim s obzirom na to da je za izradu novoga Zakona potrebna sveobuhvatna analiza sustava koja iziskuje duže vremensko razdoblje, u ovom trenutku neophodno je urediti samo ona pitanja koja stvaraju teškoće i/ili probleme u sustavu odgoja i obrazovanja u školskim ustanovama.
3.4. OPCIJA 4 – (normativno rješenje)
Opcija normativnog rješenja uz pomoć donošenja izmjena i dopuna Zakona, kako zbog zadanih ciljeva, pokazuje se u ovom trenutku najboljom opcijom. Naime, i uz mnogobrojne izmjene i dopune navedenoga Zakona (NN, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 05/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13 i 152/14), izmjene i dopune nisu postigle planirani učinak. Prema navedenome, donošenjem izmjena i dopuna Zakona propisat će se nove odredbe koje će biti ključan preduvjet u postizanju općeg cilja: osiguranje i unaprjeđenje kvalitete osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja koji je usklađen s potrebama hrvatskog društva i gospodarstva te s normativima i obrazovnom politikom EU-a, kao i postizanju posebnih ciljeva koji pridonose ostvarenju općega cilja. Navedenom će se opcijom, u kombinaciji s Opcijom 2., riješiti uočeni problemi te postići utvrđeni ciljevi što će pridonijeti unaprjeđenju odgojno-obrazovnoga i nastavnoga rada u školskim ustanovama.
S tim ciljem određene su i osnovne teze za izradu Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi s kratkim obrazloženjem sadržaja teza:
-Ciljevi i načela odgoja i obrazovanja,
-Upisi, uvjeti i način prelaska iz jedne u drugu školsku ustanovu ili program (mogućnost upisa učenika i prijelaza iz jedne u drugu školsku ustanovu, mogućnost i način stjecanja kompetencija koje učenik osnovne škole nije mogao steći u programu koji je prethodno pohađao, mogućnost nastavka srednjoškolskog obrazovanja u slučaju promjene prebivališta),
-Izvođenje odgojno-obrazovnih programa u školi ili izvan škole od drugih pravnih i fizičkih osoba koje imaju registriranu odgojno-obrazovnu djelatnost za učenike osnovnoškolske i srednjoškolske dobi te donošenje podzakonskoga propisa kojim će se navedena pitanja jasno urediti (postupak i uvjeti za odobravanje izvođenja, izvođenje i nadzor nad zakonitošću izvođenja odgojno-obrazovnih programa za učenike osnovnoškolske i srednjoškolske dobi od drugih pravnih i fizičkih osoba koje imaju registriranu odgojno-obrazovnu djelatnost),
-Obrazovanje od kuće za učenike osnovne škole i školovanja na daljinu za učenike osnovne i srednje škole (pojam, način i uvjeti izvođenja nastave u kući te nastave na daljinu te obveze roditelja, školskih ustanova i drugih institucija),
-Odabir izbornih predmeta (obveza i pravo roditelja na pisanu suglasnost za uključivanjem djeteta u izborne programe/kurikulume koji se izvode u osnovnoj školi),
-Planiranje i donošenje školskoga kurikuluma (sastavnice školskog kurikuluma i godišnjeg plana i programa),
-Zasnivanje radnog odnosa (način odobravanja novih radnih mjesta, uvjeti za zasnivanje radnog odnosa voditelja računovodstva)
-Tjedne radne obveze odgojno-obrazovnih radnika (definirati neposredni odgojno-obrazovni rad, propisati mogućnost izvođenja neposrednog odgojno-obrazovnoga rada prije ili nakon završetka nastavne godine),
-Urediti izbor, uvjete i radnopravni status za ravnatelja školske ustanove (detaljnije urediti pitanja vezano uza izbor, imenovanje i licenciranje ravnatelja),
-Izricanje pedagoških mjera (mogućnost ukidanja izrečene pedagoške mjere, regulirati odredbe o prestanku važenja mjere isključenja iz škole),
-Uvjeti za rad samostalne školske ustanove, načine i rokove izvršenja u slučaju statusnih promjena te prava ravnatelja i radnika školske ustanove u slučaju statusnih ili drugih promjena (definirati pojam škole, područne škole ili područnog odjela, posebnosti osnovnih škola u kojima se izvode različiti programi (predškolski, umjetnički i/ili međunarodni i redoviti i sl.)
-Osnivačka prava i statusne promjene školskih ustanova,
-Propisati pravni temelj za donošenje propisa koji se može kontinuirano mijenjati i nadopunjavati, a vezano uz odgovarajuću stručnu kvalifikaciju za obavljanje poslova odgojno-obrazovnih radnika u školskim ustanovama (odgovarajuća kvalifikacija za rad na radnom mjestu učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u osnovnim i srednjim školama, popisi odgovarajuće kvalifikacije koje moraju imati učitelji, nastavnici, odgajatelji i stručni suradnici u osnovnoj i srednjoj školi te učeničkom domu)
-Stjecanje potrebnoga pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkog obrazovanja (mogućnost ili obveza stjecanja dopunskog pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanja za izvođenje nastave općeobrazovnih nastavnih predmeta na fakultetima, odnosno sveučilišnim odjelima koji imaju dopusnice za izvođenje sveučilišnih diplomskih i sveučilišnih integriranih nastavničkih studija odgovarajuće struke)
-Iznimke u slučajevima kada za zasnivanje i prestanak radnoga odnosa nije potrebna suglasnost školskog odbora (npr. u slučaju zasnivanja radnog odnosa u skladu s vjerskim ugovorima)
-Pravni temelj za donošenje podzakonskog akta kojim se uređuju pitanja vezana uz pomoćnike u nastavi i stručno-komunikacijske posrednike (propisati odredbu temeljem koje će se donijeti pravilnik),
-Vratiti zaključivanje ocjena na kraj prvog polugodišta
-Propisati odredbe vezane uz kurikularnu reformu predškolskoga, osnovnoškolskoga i srednjoškolskoga sustava odgoja i obrazovanja (programi/kurikulumi, provođenje eksperimentalnog programa/kurikuluma, praćenje, izvješćivanje i vrednovanje učenika…),
-Prava i obveze roditelja (pisana suglasnost roditelja za uključivanjem djeteta osnovnoškolske dobi u izbornu nastavu, eksperimentalne programe/kurikulume…).
4. USPOREDBA OPCIJA
Opcije
Koristi
Troškovi
Opcija 1: ne poduzimati ništa
Ne razmatra se.
Ne razmatra se.
Opcija 2: (nenormativno rješenje)
Intenzivno informiranje javnosti i pojačana suradnja s dionicima sustava; osvješćivanje o pravima i obvezama korisnika i dionika sustava
Razmatra se u kombinaciji s opcijom 3. i 4. Nema dodatnih troškova.
Opcija 3: (normativno rješenje)
Donošenje novoga zakona kojim se uređuje sustav osnovnoškolskoga i srednjoškolskog odgoj i obrazovanja zbog potrebe usklađivanja sa strategijama i potrebama hrvatskog društva i gospodarstva u ovom trenutku nije prihvatljiva.
Razmatra se, ali u ovom trenutku nije najbolje rješenje, jer je za izradu novoga Zakona potrebna sveobuhvatna analiza sustava koja iziskuje duže vremensko razdoblje. U ovom je trenutku neophodno urediti samo ona pitanja koja stvaraju teškoće i/ili probleme u sustavu odgoja i obrazovanja u školskim ustanovama.
Opcija 4: (normativno rješenje)
Redefiniranje postojećih odredbi te propisivanje novih odredbi kojima bi se stvorili preduvjeti za kvalitetniji rad u školama, odnosno unaprjeđenja kvalitete osnovnoškolskog i srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja usklađenog s potrebama hrvatskog društva i gospodarstva te s normativima i obrazovnom politikom EU-a.
Najprihvatljivija je opcija.
Za realizaciju predviđenih izmjena i dopuna postoji potreba osiguravanja dodatnih financijskih sredstava u državnome proračunu zbog očekivanih promjena vezano uza kurikularnu reformu i nove mogućnosti izvođenja nastave.
OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Nacrt prijedloga iskaza o procjeni učinaka Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
(Zagreb, 28. srpnja 2016.)
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
1. PROBLEM
Do 2008. godine osnovnoškolski i srednjoškolski sustav bio je uređen samostalnim Zakonom o osnovnom školstvu, a srednjoškolski sustav Zakonom o srednjem školstvu. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj 87/08.) donesen je 2008. godine (u daljnjem tekstu: Zakon). Od donošenja jedinstvenoga Zakona, Zakon je više puta mijenjan i dopunjen jer je utvrđeno da određena normativna rješenja treba uskladiti na razini dvaju sustava koji se s obzirom na dob učenika kojima se propisuje specifičnost sustava bitno razlikuju, a dio odredaba trebalo je uskladiti s propisima EU-a ili urediti na način kako su uređene u državama EU.
Navedene izmjene i dopune nisu riješile sve uočene nedostatke koji su specifični za sustav odgoja i obrazovanja te je zbog kvalitetnijeg rješenja odredaba kojima se propisuje djelatnost osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja potrebno donošenje izmjena i dopuna Zakona koji će pridonijeti jasnijem i kvalitetnijem uređenju osnovnoškolskog i srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja usklađenog s potrebama hrvatskog društva i gospodarstva te s normativima i obrazovnom politikom EU-a.
Zakonom su utvrđeni ciljevi i načela odgoja i obrazovanja, ali s obzirom na promjene u društvu potrebno je uz postojeće dodati i druge ciljeve i načela koja će pridonijeti kvalitetnijem odgoju i obrazovanju.
Ministarstvo je zaprimilo više prijedloga i primjedaba na odredbe kojima su u Zakonu uređena pitanja upisa, uvjeti i način prelaska iz jedne u drugu školsku ustanovu ili program. Stoga je potrebno navedene odredbe Zakona urediti jasnije kako bi se mogle jednoznačno primjenjivati. Zbog činjenice da se dio učenika ispisuje iz škole zbog preseljenja izvan Republike Hrvatske, Zakonom je potrebno propisati status učenika u školi koja nema službenu informaciju o upisu djeteta u školu izvan RH. Naime, Zakonom je propisano samo da škola iz koje učenik odlazi izdaje prijepis ocjena i ispisuje učenika u roku od sedam dana od dana primitka obavijesti i upisa učenika u drugu školu, a nije propisano tko i na koji način može ispisati učenika kao i obveze škole vezano uz slučaj da se ne traži propisana dokumentacija zbog upisa u drugu školu. Zakonom je propisano da se učeniku prvog razreda srednje škole može odlukom nastavničkog vijeća omogućiti promjena upisanog programa u istoj ili drugoj školi, odnosno upis u drugu školu koja ostvaruje isti obrazovni program, ako učenik ima jednak ili veći broj bodova potrebnih za upis od zadnjeg učenika upisanoga u taj program u toj školi i toj školskoj godini. Praksa je pokazala da od ove odredbe treba izuzeti učenike koji prelaze u drugu školu zbog promjene prebivališta jer se u više slučajeva pokazalo da se zbog odredbe kakva je sada na snazi učeniku koji se preselio u drugo mjesto nije mogao omogućiti nastavak obrazovanja u programu koji je upisao. Nadalje, člankom 43. Zakona propisano je da se za učenike koji započinju, odnosno nastavljaju obrazovanje u Republici Hrvatskoj, između ostalog, organizira dopunska nastava iz nastavnih predmeta za koje postoji potreba, a učenik je pohađa uz redovito pohađanje nastave. Međutim, nije propisano što u slučajevima kada zbog razlike u programima učenik osnovne škole u školi koju je prethodno pohađao nije imao nastavu iz određenih nastavnih predmeta te je upitna mogućnost učenja planiranih nastavnih sadržaja u nastavku njegova obrazovanja.
Od donošenja Zakona do danas utvrđeno je da se učenicima nudi izvođenje odgojno-obrazovnih programa u školi ili izvan škole od strane drugih pravnih i fizičkih osoba koje imaju registriranu odgojno-obrazovnu djelatnost (udruge civilnoga društva, škole stranih jezika, dionička društva i sl.), a da se pri tom ne traži odobrenje za njihovo izvođenje temeljem stručnoga mišljenja. Stoga bi navedeno pitanje trebalo urediti na sličan način kako je uređeno Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju (Narodne novine, broj 10/97, 107/07 i 94/13), tj. propisati da se za učenike u ili izvan škole mogu izvoditi i drugi programi u skladu s potrebama i interesima učenika i roditelja, ali uz prethodnu suglasnost Ministarstva. Pitanja izvođenja i izdavanja suglasnosti za izvođenje drugih programa trebalo bi urediti posebnim podzakonskim propisom.
Nadalje, u većini država članica EU omogućeno je školovanje od kuće (eng. Home schooling). Ministarstvo je zaprimilo više zahtjeva da se navedeni oblik školovanja omogući i u Republici Hrvatskoj djeci osnovnoškolske dobi čiji roditelji zbog vjerskih ili drugih razloga žele da se njihova djeca školuju na navedeni način. Zahtjeve za školovanjem od kuće sve češće traže i roditelji djece koja zbog obiteljskih razloga privremeno izbivaju iz škole te bi im navedeni način školovanja omogućio nastavak i završetak školovanja prema programima/kurikulumima koji se izvode u RH.
Zakonom je predviđena mogućnost učenja na daljinu samo za učenike sa zdravstvenim teškoćama. Međutim, zbog privremenog izbivanja učenika iz škole ili u slučaju nemogućnosti izvođenja nastave od strane stručnih učitelja/nastavnika u školama s manjim brojem učenika, najčešće u područnim školama/odjelima u kojima nastavu pohađa i manje od pet učenika, trebalo bi stvoriti preduvjete za izvođenje takvog oblika nastave. Pitanja školovanja od kuće i školovanja na daljinu trebalo bi urediti posebnim podzakonskim propisom.
Zakonom je propisan način prestanka pohađanja nastave izbornoga nastavnog predmeta, ali ne i način uključivanja učenika u izbornu nastavu. Zbog činjenice da Zakonom nije propisana odredba temeljem koje bi se od roditelja tražila pisana suglasnost za uključivanjem djeteta osnovnoškolske dobi u nastavu izbornih predmeta, događa se da o uključivanju u izbornu nastavu odlučuju i sama djeca te navedeno može utjecati na njihovo preopterećenje ili teškoće u ostvarivanju planiranih ishoda. Stoga bi i ovo pitanje trebalo urediti Zakonom.
Uočeni su i nedostatci u vezi sa Zakonom propisanim preklapanjima sastavnica školskog kurikuluma i godišnjeg plana i programa te su potrebne izmjene u skladu sa suvremenom pedagoškom praksom.
Zakonom su propisane tjedne radne obveze odgojno-obrazovnih radnika, ali zbog nejednakih tumačenja i postupanja trebalo bi jasno propisati što se smatra neposrednim odgojno-obrazovnim radom i kako se takav rad izvodi prije ili nakon završetka nastavne godine.
Isto tako, zaprimljeni su i prijedlozi da se Zakonom propišu uvjeti za zasnivanje radnog odnosa na radnom mjestu voditelja računovodstva u školskim ustanovama te da se Zakonom odredi temelj za zasnivanje radnoga odnosa u školskim ustanovama.
Iako su odredbe vezano uz izbor, uvjete i radnopravni status za ravnatelja školske ustanove više puta mijenjane, utvrđeni su nedostatci koje bi trebalo dodatno urediti kako bi se na isti način postupalo u svim školskim ustanovama, a ne da se neka od pitanja na različite načine uređuju statutima škola. Nadalje, potrebno je izmijeniti odredbu o roku za stjecanje licencije za rad ravnatelja školske ustanove.
Izmjenama Zakona (Narodne novine, broj 152/14) mijenjane su odredbe vezano uz izricanje pedagoških mjera. Temeljem mišljenja odgojno-obrazovnih radnika, učenika i roditelja potrebno je jasnije propisivanje izricanja pedagoških mjera, mogućnost ukidanja pedagoške mjere u slučaju promjene ponašanja učenika te regulirati odredbe o prestanku važenja mjere isključenja iz škole.
Zakonom nisu definirani uvjeti za rad samostalne školske ustanove te načini i rokovi izvršenja u slučaju statusnih promjena kao ni prava ravnatelja i radnika školske ustanove u slučaju statusnih ili drugih promjena u školskoj ustanovi te bi navedeno trebalo urediti Zakonom.
Zakonom su propisana prava i obveze osnivača školskih ustanova, a među njima su i prava imenovanja članova školskoga odbora. Temeljem zaprimljenih mišljenja Hrvatske zajednice županija, ali i samostalnih mišljenja osnivača školskih ustanova, trebalo bi mijenjati odredbe vezano uza sastav i broj članova školskoga odbora.
Zakonom je propisana odredba da se podzakonskim propisima uređuje odgovarajuća vrsta obrazovanja za obavljanje poslova odgojno-obrazovnih radnika. U skladu s drugim propisima potrebno je pojam vrste obrazovanja zamijeniti pojmom odgovarajuća kvalifikacija te propisati pravni temelj za donošenje Popisa koji se može kontinuirano mijenjati i nadopunjavati, a vezano uza odgovarajuću stručnu kvalifikaciju za obavljanje poslova odgojno-obrazovnih radnika u školskim ustanovama.
S obzirom na činjenicu da se u sustavu odgoja i obrazovanja zapošljava sve više osoba koje nisu završile nastavnički studij i stekle potrebno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje, a temeljem mišljenja zaprimljenih od visokoškolskih ustanova, potrebno je dopuniti i jasnije propisati odredbe vezane uza stjecanje potrebnoga pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkog obrazovanja.
Zbog problema na koje su ukazali zaposlenici školskih ustanova Zakonom bi trebalo dopuniti odredbe vezano uza iznimke u slučajevima kada za zasnivanje i prestanak radnoga odnosa nije potrebna suglasnost školskog odbora.
Prema podatcima Ministarstva u sustav osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, svake školske godine uključeno je sve više učenika s teškoćama u razvoju kojima je potrebno osigurati pomoćnike u nastavi i stručno-komunikacijske posrednike. Stoga je potrebno urediti pravni temelj za donošenje podzakonskog akta kojim se uređuju pitanja vezana uz angažiranje pomoćnika u nastavi i stručno-komunikacijskih posrednika.
Izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju 2012. godine ukinuto je zaključivanje ocjena na kraju prvog polugodišta. Postoje jasne naznake da predložena mjera nije polučila željene učinke, odnosno da donošenje te mjere nije cjelovito promišljeno, niti je bilo utemeljeno u praksi. Stoga, Ministarstvo razmatra mogućnost vraćanja zaključivanja ocjena na kraju prvoga polugodišta. No, ta odluka neće biti proizvoljna, već će biti rezultat analitičkog pristupa i suglasja sa strukom, a prije svega u korist i na dobrobit djece, roditelja te svih dionika u sustavu. Osim navedenoga, Zakonom je potrebno urediti i pitanja vezana uz promjene koje su predviđene kurikularnom reformom osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja. U navedenim bi izmjenama trebalo izmijeniti odredbe vezano uz programe i kurikulume, eksperimentalno provođenje programa/kurikuluma, praćenje, izvješćivanje i vrednovanje učenika i sl.
Isto tako potrebno je dopuniti i urediti odredbe vezane uz prava i obveze roditelja.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
2. CILJEVI
Opći cilj Zakona je osiguranje i unaprjeđenje kvalitete osnovnoškolskoga i srednjoškolskoga sustava odgoja i obrazovanja koji je usklađen s potrebama hrvatskog društva i gospodarstva te s normativima i obrazovnom politikom EU.
Posebni ciljevi koji pridonose ostvarenju općega cilja su:
-urediti ciljeve i načela odgoja i obrazovanja,
-urediti i dopuniti odredbe vezane uz upise, uvjete i način prelaska iz jedne u drugu školsku ustanovu ili program,
-propisati mogućnost izvođenje odgojno-obrazovnih programa u školi ili izvan škole od drugih pravnih i fizičkih osoba koje imaju registriranu odgojno-obrazovnu djelatnost za učenike osnovnoškolske i srednjoškolske dobi te donošenje podzakonskoga propisa kojim će se navedena pitanja jasno urediti,
-omogućiti obrazovanje od kuće za učenike osnovne škole i školovanja na daljinu za učenike osnovne i srednje škole,
-dodatno urediti odabir izbornih predmeta,
-dodatno urediti planiranje i donošenje školskoga kurikuluma,
-zasnivanje radnog odnosa,
-jasnije propisati tjedne radne obveze odgojno-obrazovnih radnika,
-urediti izbor, uvjete i radnopravni status za ravnatelja školske ustanove te stjecanje licencije,
-jasnije propisati izricanje pedagoških mjera te prestanak važenja istih,
-definirati uvjete za rad samostalne školske ustanove te propisati načine i rokove izvršenja u slučaju statusnih promjena te utvrditi prava ravnatelja i radnika školske ustanove u slučaju statusnih ili drugih promjena,
-dopuniti odredbe vezane uz osnivačka prava i statusne promjene školskih ustanova,
-propisati pravni temelj za donošenje Propisa koji se može kontinuirano mijenjati i nadopunjavati, a vezano uz odgovarajuću stručnu kvalifikaciju za obavljanje poslova odgojno-obrazovnih radnika u školskim ustanovama,
-dopuniti i jasnije propisati odredbe vezane uz stjecanje potrebnoga pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkog obrazovanja,
-propisati iznimke u slučajevima kada za zasnivanje i prestanak radnoga odnosa nije potrebna suglasnost školskog odbora,
-dodatno urediti pravni temelj za donošenje podzakonskog akta kojim se uređuju pitanja vezana uz pomoćnike u nastavi i stručno-komunikacijske posrednike,
-vratiti zaključivanje ocjena na kraju prvog polugodišta,
-propisati odredbe vezane uz kurikularnu reformu predškolskoga, osnovnoškolskoga i srednjoškolskoga sustava odgoja i obrazovanja,
-urediti odredbe vezane uz prava i obveze roditelja.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
3. MOGUCE OPCIJE
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
3.1. OPCIJA 1 – ne poduzimati ništa (nenormativno rješenje)
Opcija „ne poduzimati ništa“ imala bi za posljedicu zadržavanje postojećeg stanja u sustavu odgoja i obrazovanja, što bi uvelike priječilo mogućnost optimizacije osiguranja i unaprjeđenja kvalitete osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja.
Trenutačno prva opcija nije provediva budući da ne može riješiti identificirani problem te se stoga u tom smjeru neće poduzimati daljnje radnje.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
3.2. OPCIJA 2 – (nenormativno rješenje)
Dio utvrđenih ciljeva bilo bi moguće postići opcijom nenormativnog rješenja, odnosno uz pomoć intenzivnog informiranja javnosti i pojačanom suradnjom s dionicima sustava osvješćivanjem o pravima o odgovornostima dionika sustava koja proizlaze iz zakonskih odredaba vezanih uz nositelje i korisnike odgojno-obrazovne djelatnosti. No, ta opcija nije dostatna niti optimalna zbog dosadašnjeg iskustva u provedbi postojećih dijelom nedovoljno jasnih, a dijelom nedorečenih odredaba Zakona.
Trenutačno se opcijom nenormativnog rješenja samo djelomično rješava problem, no ta opcija ne rješava identificirani problem premda će se u tom smjeru i dalje poduzimati radnje, bilo da je riječ o odredbama postojećeg Zakona, bilo da je riječ o odredbama novoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
3.3. OPCIJA 3 – (normativno rješenje)
Donošenje novoga Zakona opcija je kojom bi se najkvalitetnije i sveobuhvatno mogla urediti pitanja vezana uza sustav osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, međutim s obzirom na to da je za izradu novoga Zakona potrebna sveobuhvatna analiza sustava koja iziskuje duže vremensko razdoblje, u ovom trenutku neophodno je urediti samo ona pitanja koja stvaraju teškoće i/ili probleme u sustavu odgoja i obrazovanja u školskim ustanovama.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
3.4. OPCIJA 4 – (normativno rješenje)
Opcija normativnog rješenja uz pomoć donošenja izmjena i dopuna Zakona, kako zbog zadanih ciljeva, pokazuje se u ovom trenutku najboljom opcijom. Naime, i uz mnogobrojne izmjene i dopune navedenoga Zakona (NN, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 05/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13 i 152/14), izmjene i dopune nisu postigle planirani učinak. Prema navedenome, donošenjem izmjena i dopuna Zakona propisat će se nove odredbe koje će biti ključan preduvjet u postizanju općeg cilja: osiguranje i unaprjeđenje kvalitete osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja koji je usklađen s potrebama hrvatskog društva i gospodarstva te s normativima i obrazovnom politikom EU-a, kao i postizanju posebnih ciljeva koji pridonose ostvarenju općega cilja. Navedenom će se opcijom, u kombinaciji s Opcijom 2., riješiti uočeni problemi te postići utvrđeni ciljevi što će pridonijeti unaprjeđenju odgojno-obrazovnoga i nastavnoga rada u školskim ustanovama.
S tim ciljem određene su i osnovne teze za izradu Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi s kratkim obrazloženjem sadržaja teza:
-Ciljevi i načela odgoja i obrazovanja,
-Upisi, uvjeti i način prelaska iz jedne u drugu školsku ustanovu ili program (mogućnost upisa učenika i prijelaza iz jedne u drugu školsku ustanovu, mogućnost i način stjecanja kompetencija koje učenik osnovne škole nije mogao steći u programu koji je prethodno pohađao, mogućnost nastavka srednjoškolskog obrazovanja u slučaju promjene prebivališta),
-Izvođenje odgojno-obrazovnih programa u školi ili izvan škole od drugih pravnih i fizičkih osoba koje imaju registriranu odgojno-obrazovnu djelatnost za učenike osnovnoškolske i srednjoškolske dobi te donošenje podzakonskoga propisa kojim će se navedena pitanja jasno urediti (postupak i uvjeti za odobravanje izvođenja, izvođenje i nadzor nad zakonitošću izvođenja odgojno-obrazovnih programa za učenike osnovnoškolske i srednjoškolske dobi od drugih pravnih i fizičkih osoba koje imaju registriranu odgojno-obrazovnu djelatnost),
-Obrazovanje od kuće za učenike osnovne škole i školovanja na daljinu za učenike osnovne i srednje škole (pojam, način i uvjeti izvođenja nastave u kući te nastave na daljinu te obveze roditelja, školskih ustanova i drugih institucija),
-Odabir izbornih predmeta (obveza i pravo roditelja na pisanu suglasnost za uključivanjem djeteta u izborne programe/kurikulume koji se izvode u osnovnoj školi),
-Planiranje i donošenje školskoga kurikuluma (sastavnice školskog kurikuluma i godišnjeg plana i programa),
-Zasnivanje radnog odnosa (način odobravanja novih radnih mjesta, uvjeti za zasnivanje radnog odnosa voditelja računovodstva)
-Tjedne radne obveze odgojno-obrazovnih radnika (definirati neposredni odgojno-obrazovni rad, propisati mogućnost izvođenja neposrednog odgojno-obrazovnoga rada prije ili nakon završetka nastavne godine),
-Urediti izbor, uvjete i radnopravni status za ravnatelja školske ustanove (detaljnije urediti pitanja vezano uza izbor, imenovanje i licenciranje ravnatelja),
-Izricanje pedagoških mjera (mogućnost ukidanja izrečene pedagoške mjere, regulirati odredbe o prestanku važenja mjere isključenja iz škole),
-Uvjeti za rad samostalne školske ustanove, načine i rokove izvršenja u slučaju statusnih promjena te prava ravnatelja i radnika školske ustanove u slučaju statusnih ili drugih promjena (definirati pojam škole, područne škole ili područnog odjela, posebnosti osnovnih škola u kojima se izvode različiti programi (predškolski, umjetnički i/ili međunarodni i redoviti i sl.)
-Osnivačka prava i statusne promjene školskih ustanova,
-Propisati pravni temelj za donošenje propisa koji se može kontinuirano mijenjati i nadopunjavati, a vezano uz odgovarajuću stručnu kvalifikaciju za obavljanje poslova odgojno-obrazovnih radnika u školskim ustanovama (odgovarajuća kvalifikacija za rad na radnom mjestu učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u osnovnim i srednjim školama, popisi odgovarajuće kvalifikacije koje moraju imati učitelji, nastavnici, odgajatelji i stručni suradnici u osnovnoj i srednjoj školi te učeničkom domu)
-Stjecanje potrebnoga pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkog obrazovanja (mogućnost ili obveza stjecanja dopunskog pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanja za izvođenje nastave općeobrazovnih nastavnih predmeta na fakultetima, odnosno sveučilišnim odjelima koji imaju dopusnice za izvođenje sveučilišnih diplomskih i sveučilišnih integriranih nastavničkih studija odgovarajuće struke)
-Iznimke u slučajevima kada za zasnivanje i prestanak radnoga odnosa nije potrebna suglasnost školskog odbora (npr. u slučaju zasnivanja radnog odnosa u skladu s vjerskim ugovorima)
-Pravni temelj za donošenje podzakonskog akta kojim se uređuju pitanja vezana uz pomoćnike u nastavi i stručno-komunikacijske posrednike (propisati odredbu temeljem koje će se donijeti pravilnik),
-Vratiti zaključivanje ocjena na kraj prvog polugodišta
-Propisati odredbe vezane uz kurikularnu reformu predškolskoga, osnovnoškolskoga i srednjoškolskoga sustava odgoja i obrazovanja (programi/kurikulumi, provođenje eksperimentalnog programa/kurikuluma, praćenje, izvješćivanje i vrednovanje učenika…),
-Prava i obveze roditelja (pisana suglasnost roditelja za uključivanjem djeteta osnovnoškolske dobi u izbornu nastavu, eksperimentalne programe/kurikulume…).
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
4. USPOREDBA OPCIJA
Opcije
Koristi
Troškovi
Opcija 1: ne poduzimati ništa
Ne razmatra se .
Ne razmatra se.
Opcija 2: (nenormativno rješenje)
Intenzivno informiranje javnosti i pojačana suradnja s dionicima sustava; osvješćivanje o pravima i obvezama korisnika i dionika sustava
Razmatra se u kombinaciji s opcijom 3. i 4. Nema dodatnih troškova.
Opcija 3: (normativno rješenje)
Donošenje novoga zakona kojim se uređuje sustav osnovnoškolskoga i srednjoškolskog odgoj i obrazovanja zbog potrebe usklađivanja sa strategijama i potrebama hrvatskog društva i gospodarstva u ovom trenutku nije prihvatljiva.
Razmatra se, ali u ovom trenutku nije najbolje rješenje, jer je za izradu novoga Zakona potrebna sveobuhvatna analiza sustava koja iziskuje duže vremensko razdoblje. U ovom je trenutku neophodno urediti samo ona pitanja koja stvaraju teškoće i/ili probleme u sustavu odgoja i obrazovanja u školskim ustanovama.
Opcija 4: (normativno rješenje)
Redefiniranje postojećih odredbi te propisivanje novih odredbi kojima bi se stvorili preduvjeti za kvalitetniji rad u školama, odnosno unaprjeđenja kvalitete osnovnoškolskog i srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja usklađenog s potrebama hrvatskog društva i gospodarstva te s normativima i obrazovnom politikom EU-a.
Najprihvatljivija je opcija.
Za realizaciju predviđenih izmjena i dopuna postoji potreba osiguravanja dodatnih financijskih sredstava u državnome proračunu zbog očekivanih promjena vezano uza kurikularnu reformu i nove mogućnosti izvođenja nastave.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
5. SAVJETOVANJE
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
6. PREPORUČENA OPCIJA
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
7. PRAĆENJE PROVEDBE I EVALUACIJA
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
8. PRILOZI
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja