1. STRATEŠKI PRIORITET: UNAPRJEĐENJE OPERATIVNOG OKVIRA ZA KOORDINIRANO UPRAVLJANJE  MORSKIM OKOLIŠEM I OBALNIM PODRUČJEM

POSEBNI CILJEVI

MJERE

1.1. USPOSTAVA SUSTAVA ZA KOORDINIRANO, PARTICIPATIVNO I TRANSPARENTNO DOGOVARANJE I ODLUČIVANJE O KORIŠTENJU OBALNIH I MORSKIH RESURSA

1.1.1. Uspostaviti stalni koordinacijski mehanizam za učinkovito provođenje Strategije zaštite i upravljanja   morskim okolišem i obalnim područjem

1.1.2. Ojačati koordinaciju u izradi normativnih, strateških i planskih dokumenata za upravljanje i zaštitu   morskog okoliša i obalnog područja na nacionalnoj i županijskoj razini

1.1.3. Ojačati koordinacijsku ulogu sustava prostornog uređenja u postupku izrade prostornih planova te u postupku izrade sektorskih i razvojnih strateških planova/dokumenata

1.1.4. Osigurati kvalitetnije uključivanje i pravovremeno reagiranje zainteresirane javnosti u procesima zaštite i upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem

1.1.5. Formulirati prioritetne potrebe za pograničnu i širu međunarodnu suradnju u zaštiti morskog okoliša i upravljanju obalnim područjem u okviru postojećih regionalnih koordinacijskih tijela te EU programa teritorijalne suradnje

1.2. UNAPRJEĐENJE REGULATORNOG OKVIRA I USKLAĐIVANJE POJMOVA KOJI SE TIČU UPRAVLJANJA  I ZAŠTITE MORSKOG OKOLIŠA I OBALNOG PODRUČJA

1.2.1. Integrirati principe integralnog upravljanja u normativni okvir o upravljanju pomorskim dobrom

1.2.2. Razraditi dodatne normativne preduvjete za daljnji razvoj prostornog planiranja mora

1.2.3. Primijeniti institut prilagodbe (adaptacije) obalnog odmaka u skladu s odredbama Protokola o IUOP-u

1.2.4. Uskladiti postojeće i izraditi nove planske i provedbene podzakonske propise nužne za učinkovito upravljanje zaštićenim područjima

2. STRATEŠKI PRIORITET: JAČANJE KAPACITETA ZA PROVEDBU UPRAVLJANJA I ZAŠTITE MORSKOG OKOLIŠA I OBALNOG PODRUČJA

POSEBNI CILJEVI

MJERE

2.1. USPOSTAVA USKLAĐENOG SUSTAVA PRAĆENJA STANJA OBALNIH I MORSKIH EKOSUSTAVA I PROCESA

2.1.1. Usklađeno provoditi nacionalni program praćenja u skladu s Okvirnom direktivnom o morskoj strategiji s ostalim nacionalnim programima praćenja koja se provode u jadranskim vodama pod suverenitetom RH

2.1.2. Uspostaviti transnacionalni (jadranski) program praćenja stanja morskog okoliša

2.1.3. Sistematski pratiti, istraživati i ocjenjivati stanja i procese u prostoru obalnog područja

2.2. UČINKOVITO UPRAVLJANJE INFORMACIJAMA U FUNKCIJI INTEGRALNOG UPRAVLJANJA OBALNIM PODRUČJEM I MORSKIM OKOLIŠEM

2.2.1. Dopuniti sadržaje postojećih baza podataka i baza prostornih podataka u funkciji integralnog upravljanja  obalnim područjem i morskim okolišem

2.2.2. Unaprijediti interoperabilnost različitih baza podataka

2.3. IDENTIFICIRANJE I VALORIZIRANJE PRIORITETNIH PODRUČJA ZA OČUVANJE BIORAZNOLIKOSTI  MORSKOG OKOLIŠA I OBALNOG PODRUČJA

2.3.1. Zaštititi morska staništa smanjenjem antropogeno uzrokovane eutrofikacije, onečišćenja i drugih aktivnosti

2.3.2. Kartirati naselja posidonije, razraditi metode za praćenje rasprostranjenosti i provoditi nacionalni Program praćenja stanja očuvanosti naselja posidonije prema Direktivi o staništima

2.3.3. Zabraniti ribarenje (ribolov povlačnim mrežama koćama, dredžama, obalnim mrežama potegačama ili sličnim mrežama)  i druge aktivnosti iznad područja koraligena i u njegovoj blizini

2.3.4. Izraditi prostornu analizu i kartirati aktivnosti/pritiske na morski okoliš i obalno područje

2.3.5. Identificirati prioritetna područja za zaštitu obnovljivih resursa mora (eng.   Marine Managed Area -MMA)

2.4. UNAPRJEĐENJE KVALITETE  PROSTORNOG I RAZVOJNOG PLANIRANJA I PROCJENA UTJECAJA NA OKOLIŠ I PRIRODU U FUNKCIJI INTEGRALNOG UPRAVLJANJA  OBALNIM PODRUČJEM I MORSKIM OKOLIŠEM

2.4.1. Razviti metode i kriterija prostornog i zaštitnog planiranja s naglaskom na polidisciplinarne pristupe (integralno krajobrazno vrednovanje, analiza ranjivosti i pogodnosti, analiza nosivog kapaciteta obalnih i morskih ekosustava i prostora)

2.4.2. Unaprijediti rezultate postupaka strateških procjena utjecaja na okoliš za prostorno-planske dokumente i sektorske PPS s naglaskom na njihovo korištenje u upravljanju i zaštiti  obalnog područja i morskog okoliša

2.4.3. Unaprijediti studije utjecaja na okoliš s naglaskom na njihovo korištenje u upravljanju i zaštiti morskog okoliša i obalnog područja

2.5. PODIZANJE UČINKOVITOSTI  KAPACITETA ZA ZAŠTITU I UPRAVLJANJE MORSKIM OKOLIŠEM I OBALNIM PODRUČJEM  

2.5.1. Jačati stručne kapacitete koordinacijskog mehanizma za participativno planiranje, međusektorsku suradnju i održivo upravljanje morskim okolišem i obalnim područjem

2.5.2. Jačati stručne kapacitete za upravljanje pomorskim dobrom

2.5.3 Osnažiti kapacitete za nadzor pomorskog dobra kroz jačanje nadležnih inspekcijskih službi

3. STRATEŠKI PRIORITET: POBOLJŠANJE PROVEDBE INSTRUMENATA ZA POSTIZANJE DOBROG STANJA  MORSKOG OKOLIŠA  I OBALNOG PODRUČJA

POSEBNI CILJEVI

MJERE

3.1. USAVRŠAVANJE POSTOJEĆIH I UVOĐENJE NOVIH INSTRUMENATA PROVEDBE PROSTORNO-PLANSKIH DOKUMENATA U OBALNOM PODRUČJU

3.1.1. Poboljšati kvalitetu buduće izgradnje i izgrađenog okoliša te stvarati distribucijsku pravednosti kroz korištenje instrumenata upravljanja građevinskim zemljištem u naseljima

3.1.2. Razraditi modele i realne instrumente urbane sanacije i urbane preobrazbe kojima se rješavaju dominantni infrastrukturni, ekološki, oblikovni i socioekonomski problemi obalnih naselja

3.2. UNAPRJEĐENJE UPRAVLJANJA POMORSKIM DOBROM

3.2.1. Utvrditi granice pomorskog dobra na cijelom Jadranu i osigurati njihovo evidentiranje u zemljišnim knjigama

3.2.2. Unaprijediti sustav upravljanja i zaštite pomorskog dobra u općoj upotrebi

3.3. UNAPRJEĐENJE SUSTAVA UPRAVLJANJA MORSKIM OTPADOM

3.3.1. Izraditi nacionalni plan upravljanja morskim otpadom  

3.3.2. Procijeniti razinu štetnih utjecaja otpada u moru

3.3.3. Prikupljati otpad u moru putem ronilačkih akcija i putem koćarenja

3.4. SMANJIVANJE UTJECAJA RIBARSTVA NA MORSKI OKOLIŠ

3.4.1. Pratiti obnovu živih resursa Jadrana u kritičnim područjima

3.5. PROMICANJE MARIKULTURE KOJA PRUŽA VISOKU RAZINU ZAŠTITE MORSKOG OKOLIŠA

3.5.1. Uspostaviti redovitu provedbu programa praćenja na područjima uzgajališta  

3.5.2. Promicati uzgoj „novih“ autohtonih vrsta

3.5.3. Izraditi Pravilnik o reguliranju prijenosa vrsta u uzgoju, uzgojnih alata i uzgojnih kaveza iz jednog područja u drugo područje uzgoja (primjena mjere se ne odnosi na prijenos između  hrvatskih uzgajališta)

3.6. SMANJIVANJE RIZIKA UNOSA   STRANIH/INVAZIVNIH VRSTA PUTEM POMORSKOG PROMETA (BALASTNE VODE I BRODSKI OBRAŠTAJ)

3.6.1. Izraditi i provoditi subregionalni - jadranski protokol o primjeni Međunarodne konvencije o upravljanju i nadzoru brodskih balastnih voda i taloga na Jadranskom moru

3.6.2. Uspostaviti provedbu redovitog pregleda područja luka ( Port Control Survey)

3.6.3. Uspostaviti sustav upozorenja, ranog otkrivanja i brzog uklanjanja unesenih invazivnih vrsta  

3.7. SMANJIVANJE UNOSA ENERGIJE U MORSKI OKOLIŠ (PODVODNA BUKA)

3.7.1. Uspostaviti i razviti registar kojim bi se evidentirala, procjenjivala i upravljala prostorna i vremenska raspodjela impulsnih antropogenih izvora buke u frekvencijskom području 10 Hz do 10kHz

3.7.2. Putem mjernih postaja, i/ili ako je to moguće, akustičkim modeliranjem, nadzirati trendove razina kontinuirane podvodne buke unutar tercnih pojasa 63 i 125 Hz (srednja frekvencija)

3.7.3. Uspostaviti regionalnu suradnju na koordiniranom pristupu Deskriptoru 11 u Jadranskom moru, te jačati znanja i dijeljenje iskustava o mogućem utjecaju buke na morske organizme u Jadranskom moru

3.8. ZAŠTITA I OČUVANJE BIORAZNOLIKOSTI

3.8.1. Analizirati rizike slučajnog ulova kornjača, morskih sisavaca i morskih ptica u različitim ribolovnim alatima

3.8.2. Izraditi plan za smanjenje slučajnog ulova zaštićenih vrsta kralježnjaka (morski sisavci, morske ptice, morske kornjače, morski psi, raže) ribolovnim alatima

3.8.3. Donijeti ribolovne odredbe kojima bi se utjecalo na smanjenje slučajnog ulova

3.9. OSMIŠLJAVANJE I PROVOĐENJE METODA I TEHNOLOGIJA PRILAGODBE NA PROMJENE U MORSKOM I OBALNOM EKOSUSTAVU POD UTJECAJEM KLIMATSKIH PROMJENA

3.9.1. Provoditi biološko-ribarstvena istraživanja vezana uz iskorištavanje nezavičajnih (alohtonih) gospodarski  potencijalno važnih vrsta

3.9.2. Provoditi prilagodbe vezane uz promjenu tehnologije ribolova radi izlova nezavičajnih (alohtonih) gospodarski potencijalno važnih vrsta

3.9.3. Provoditi prilagodbe vezane uz uvođenje novih vrsta u marikulturu i povećanje proizvodnje (uzgoja) toploljubnih vrsta

3.9.4. Provoditi prilagodbe vezane uz promjenu tehnologije uzgoja

3.9.5. Jačati otpornosti obalnih naselja na pojavu ekstremnih vremenskih i klimatskih hazarda

3.9.6. Razvijati prilagodbu obalnog područja na porast razine mora

ELEMENT MJERE

RAZRADA

OPIS MJERE

Izmijeniti i dopuniti Uredbu o izradi i provedbi dokumenata Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem (Narodne novine, 112/14; u daljnjem tekstu: Uredba) na način da se detaljno definira sastav, nadležnosti, zadaci i međusobni odnosi tijela koordinacijskog mehanizma za upravljanje morskim okolišem i obalnim područjem (u daljnjem tekst: koordinacijski mehanizam).

Koordinacijski mehanizam sastoji se od slijedećih tijela:

 Stručni nacionalni odbor za upravljanje morskim okolišem i obalnim područjem (NO), uključujući pripadajuća stručna tematska radna tijela/radne grupe;

 Povjerenstvo za koordinaciju na razini ministara i/ili državnih dužnosnika (PK),

 Stručni regionalni (županijski) odbori (ŽO) za upravljanje morskim okolišem i obalnim područjem.

Administrativnu i tehničku podršku u radu koordinacijskog mehanizma pružat će postojeća organizacijska jedinica Ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša koja u svom djelokrugu rada ima zaštitu mora i obalnog područja i integralno upravljanje obalnim područjem (u daljnjem tekstu: Administrativna jedinica).

Tijela koordinacijskog mehanizma biti će uspostavljena proširenjem sastava, nadležnosti, zadataka i međusobnih odnosa tijela nadležnih za provedbu Uredbe. Sastav postojećih tijela proširuje se predstavnicima središnjih tijela državne uprave nadležnima za poslove financija i uprave, te županijskim tijelima koja u svojoj nadležnosti imaju zaštitu okoliša, prirode, pomorstvo, prostorni i održivi razvoj.

Članovi NO i ŽO imat će ulogu koordinatora za integralno upravljanje morskim okolišem i obalnim područjem, odnosno žarišnih točki u svojim matičnim institucijama za koordinaciju provedbe relevantnih odluka NO/ŽO unutar svojih institucija.

Sastav, nadležnosti, zadaci i međusobni odnosi tijela koordinacijskog mehanizma regulirat će se Poslovnikom o radu koordinacijskog mehanizma, odnosno poslovnicima o radu pojedinih tijela. Poslovnikom će se izraditi opis poslova članova NO/ŽO kao koordinatora za integralno upravljanje morskim okolišem i obalnim područjem (IUOP).

AKTIVNOSTI

 Ministarstvo nadležno za koordinaciju i provedbu Strategije (Ministarstvo nadležno za poslove zaštite okoliša; u daljnjem tekstu ove mjere: Ministarstvo), pokreće postupak revizije Uredbe, pripremu izmjena i dopuna ili izradu nove Uredbe osnivanjem stručnog povjerenstva za postupak revizije Uredbe, pripremu izmjena i dopuna ili izradu nove Uredbe .

 Ministarstvo pokreće međuresorne konzultacije (u okviru rada postojećeg NO i PK) koje se odnose na postupak revizije Uredbe, pripremu izmjena i dopuna ili izradu nove Uredbe.

 Ministarstvo pokreće međuresorne konzultacije (u okviru rada postojećeg NO i PK) koje se odnose na sadržaj i obuhvat Poslovnika o radu Koordinacijskog mehanizma te sadržaje i obuhvate Poslovnika pojedinih tijela kao tematske cjeline koje će obuhvatiti izmjene i dopune ili izrada nove Uredbe. Poslovnicima o radu definirat će se organizacijska struktura, obveze, kriteriji, način vrednovanja učinkovitosti i doprinosa, međusobni odnosi i sl. Dodatno, Poslovnicima o radu definirat će se uloga i obveze članova NO/ŽO kao koordinatora za integralno upravljanje morskim okolišem i obalnim područjem u pogledu sudjelovanja u radu NO/ŽO, praćenja svih aspekata rada vlastitih organizacija relevantnih za IUOP te redovitog sudjelovanja u aktivnostima informiranja i educiranja o IUOP.

 Postupak donošenja izmjena i dopuna ili nove Uredbe od strane Vlade Republike Hrvatske i Poslovnika od strane Ministra nadležnog za poslove zaštite okoliša.

 Imenovanja i/ili potvrđivanje postojećih članova koordinacijskog mehanizma od strane nadležnih tijela.

 Jačanje kapaciteta Administrativne jedinice u funkciji omogućavanja rada koordinacijskog mehanizma.

OČEKIVANI REZULTAT

 Uspostavljen koordinacijski mehanizam.

 Tijela koordinacijskog mehanizma uspostavljena i funkcioniraju prema Poslovniku.

 PK ostvaruje svoju ulogu poveznice između izvršne, zakonodavne vlasti i NO, te dodatno omogućuje i osnažuje koordinaciju i suradnju među različitim sektorima relevantnimza pitanja upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem.

 Administrativna jedinica kapacitirana za potrebe koordinacijskog mehanizma.

 Pojačana vidljivost i funkcionalnost integralnog upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem na županijskoj razini kao rezultat rada ŽO i stručnih tematskih radnih tijela/radnih grupa. Omogućena horizontalna (tematska) i vertikalna (upravljačka) integracija.

 Nadležna tijela državne uprave, regionalne (i lokalne) samouprave te tijela s javnim ovlastima za upravljanje morskim okolišem i obalnim područjem provode zaključke i preporuke NO/ŽO.

OPRAVDANJE ZA MJERU

 Postojeća Uredba definira tijela za provedbu Uredbe, međutim nedovoljno detaljno za učinkovitu i pravodobnu provedbu Strategije, odn. za učinkovitu i pravovremenu provedbu Okvirne direktive o morskoj strategiji i Protokola Barcelonske konvencije o integralnom upravljanju obalnim područjem Sredozemlja.

 Postojeća Uredba ne pruža u zadovoljavajućoj mjeri pravnu osnovu za definiranje strukture i sustava suradnje i nadležnosti u okviru koordinacijskog mehanizma.

 Postojeća Uredba ne obuhvaća pravni temelj za uspostavu regionalnih tijela koordinacijskog mehanizma bitnih za operativnu integraciju razvojnih, prostornih i okolišnih ciljeva, politika i mjera.

 Dosadašnja iskustva provedbe Uredbe ukazuju na manjkavosti u smislu nemogućnosti dostizanja predviđenih rokova koje nameću EU acquis i zahtjevi iz Barcelonske konvencije i pripadajućih Protokola te nedovoljna uključenost u EU i regionalne aktivnosti zajedničke provedbe obveza koje se odnose na zaštitu morskog okoliša i obalnog područja.

 Upravljanje morem i obalnim područjem podrazumijeva sveobuhvatan pristup koji se odnosi na usklađenu i, gdje je to moguće, zajedničku provedbu EU acquisa i Barcelonske konvencijeu odnosu na postizanje održivog upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem i očuvanje morskih i obalnih ekosustava. U tom je smislu potrebno uspostaviti, operacionalizirati i institucionalizirati platforme zajedničkog rada relevantnih sektorskih politika i suradnju u cilju razmjene informacija i znanja, postizanja dogovora i pripreme stručnih stavova i podloga.

 Administrativna jedinica Ministarstva ne raspolaže dostatnim ljudskim resursima koji su potrebni za redovit i učinkovit rad koordinacijskog mehanizma, odnosno izradu i provedbu dokumenata Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem.

VEZA S CILJEVIMA DSO

Mjera je vezana sa svim ciljevima DSO-a.

POKAZATELJI ZA PRAĆENJE PROVEDBE MJERE

 Izmjene i dopune Uredbe ili nova Uredba.

 Poslovnik o radu koordinacijskog mehanizma

 Poslovnici o radu tijela koordinacijskog mehanizma

 Zapisnici sa sastanaka tijela koordinacijskog mehanizma

 Povećan broj djelatnika Administrativne jedinice Ministarstva

ELEMENT MJERE

RAZRADA

OPIS MJERE

Utvrditi neusklađenosti u procedurama izrade i u samim strateškim i planskim dokumentima relevantnim za upravljanje morskim okolišem i obalnim područjem. Na temelju analize dokumenata Izraditi preporuke za usklađivanjedokumenata i njihovu učinkovitu provedbu.

AKTIVNOSTI

 Unutar NO oformiti radno tijelo koje će biti nadležno za analizu postojećih strateških i planskih dokumenata na nacionalnoj i županijskoj razini. Prvi zadatak radnog tijela biti će priprema unificirane metodologije za analizu dokumenata, kao i popis dokumenata koje je potrebno analizirati.

 Analizirati sve relevantne zakone i podzakonske akte koji definiraju okvir za izradu strateških i planskih dokumenata (strategije i planovi zaštite okoliša, regionalnog razvoja, prostornog planiranja, poljoprivrede, ribarstva, vodnog gospodarstva, šumarstva, prometa, pomorstva, energetike, industrije, turizma i kulture), s naglaskom na konzultacijski proces.

 Analizirati postojeće strateške i planske dokumente, naročito iz sektora zaštite prirode, regionalnog razvoja i prostornog uređenja, s posebnim naglaskom na utvrđivanje neusklađenosti i nedostataka te izraditi preporuke za usuglašavanje tijekom procedura izmjene.

 Na temelju analize, formirati preporuke s jasnim smjernicama za postupanje u izmjenama, prilagođene konkretnim nadležnim tijelima.

 Ugraditi preporuke u zakonske i podzakonske akte te donijeti potrebne izmjene i dopune zakonskih i podzakonskih akata.

OČEKIVANI REZULTAT

Nadopunit će se i unaprijediti koordinacijske procedure i mehanizme koji su već ugrađeni u postupke izrade strateških i planskih dokumenata.

Obaveznim uključivanjem NO/ŽO i drugim dodatnim oblicima međusektorske koordinacije u pripremi strateških i planskih dokumenata na svim razinama izbjeći će se kolizija i/ili manjkavosti u planiranju djelatnosti koje imaju utjecaj na obalno područje, a postići će se sinergija razvojnih aktivnosti uz smanjeni negativni učinak na okoliš.

OPRAVDANJE ZA MJERU

Za ostvarivanje ciljeva Direktive 2008/56/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća kojom se uspostavlja okvir za djelovanje Zajednice u području politike morskoga okoliša (Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji) potreban je jasan i skladan zakonodavni okvir. Takav okvir treba pridonijeti povezanosti raznih politika i poticati ugradnju pitanja okoliša u druge politike, kao što su zajednička ribarska politika, zajednička poljoprivredna politika kao i druge odgovarajuće politike Zajednice. Zakonodavni okvir mora osigurati opći okvir za djelovanje i omogućiti da mjere koje se poduzimaju budu usklađene i dosljedne te da se odgovarajuće upotpunjuju s mjerama na temelju drugih zakona Zajednice i međunarodnih sporazuma.

Čl. 1 st. 4 Direktive navodi kako se njenom provedbom pridonosi skladu raznih politika, sporazuma kao i zakonskih mjera koje imaju učinak na morski okoliš te se nastoji osigurati da se pitanja okoliša uključe u njih.

Utvrđena je potreba za usuglašavanjem niza nacionalnih i regionalnih strategija, te planskih i normativnih akata koji su relevantni za upravljanje obalnim i morskim područjem (u sektorima prostornog i razvojnog planiranja, zaštite okoliša i prirode, ribarstva, vodnog gospodarstva, turizma, prometa, poljoprivrede, eksploatacije mineralnih sirovina i dr.). Strateški i planski dokumenti se u velikom broju slučajeva preklapaju, a često su i u kontradikciji ili pak neusklađeni sa dokumentima više razine. Analiza dokumentacije s preporukama tijelima nadležnim za eventualne izmjene pretpostavlja znatan opseg posla, koji treba postati ključnim zadatkom koordinacijskog mehanizma za upravljanje obalnim i morskim područjem. Jačanjem konzultacijskog i koordinacijskog procesa u postupcima izrade, doprinijet će se strateškoj i operativnoj usklađenosti ključnih sektora na svim razinama.

VEZA S CILJEVIMA DSO

Mjera je vezana sa svim ciljevima DSO-a.

PERIOD PRIMJENE MJERE

Kontinuirano, s godišnjim planiranjem dokumentacije koju je potrebno analizirati i godišnjim izvješćima o izvršenim analizama i danim preporukama.

VEZA S DRUGIM STRATEGIJAMA

Strategija razvoja javne uprave za razdoblje od 2015. – 2020. (Narodne novine, 70/15)

PRETPOSTAVKE I RIZICI ZA PROVEDBU

 Pretpostavke : spremnost resornih ministarstava na suradnju i kapacitet Ministarstva da koordinira proces, te postojanje ljudskih resursa za provedbu analitičkog posla predviđenog ovom mjerom.

 Rizik: složenost postupka koji bi izmjena zakonskih rješenja podrazumijevala. Rizik je ublažen uvjetima definiranim u mjeri 1.1.1 ove Strategije.

ZAKONODAVNI OKVIR

 Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske ( Narodne novine, 147/14)

 Zakon o procjeni učinaka propisa (Narodne novine, 90/11 )

ELEMENT MJERE

RAZRADA

OPIS MJERE

Unaprijediti će se funkcioniranje postojećih koordinacijskih mehanizama u okviru postupka izrade prostorno-planskih dokumenata na svim razinama, kao i sektorskih programa, planova i strategija (PPS), prije svega kada se oni usuglašavaju s mjerama važećih državnih i regionalnih prostornih planova . Ovom mjerom će se:

 osnažiti funkcija prostorno planskih dokumenata kao integrativnih instrumenata koji obavezuju na koordinaciju svih sektora i razina planiranja prostornog i ukupnog razvoja (uključujući i prostorno planiranje mora);

 razraditi praktični mehanizmi i procedure pravovremene komunikacije i koordinacije u izradi sektorskih strategija (uključujući gospodarske i infrastrukturne) s nacionalnim Zavodom i županijskim zavodima nadležnim za prostorno planiranje i prostorni razvoj;

 uspostaviti dodatna koordinacija sustava prostornog uređenja i regionalnog razvoja, posebno na županijskoj razini, kroz formuliranje zajedničkih strateških razvojnih tema, ciljeva i rješenja, koji proizlaze iz integralnog, multisektorskog sagledavanja.

AKTIVNOSTI

 Analizirati učinkovitost koordinacijskih mehanizama u sustavu prostornog uređenja (analiza dokumentacije i tipičnih dionika, on-line upitnici, analiza prateće dokumentacije prostornih planova i drugih PPS),

 Izraditi prijedlog smjernica za razvoj instrumenata međusektorske koordinacije (uključujući primjere dobre prakse),

 Organizirati radionice i stručne rasprave na temu razvoja i primjene instrumenata međusektorske koordinacije ,

 Dati prijedloge za poboljšanje zakonskog i institucionalnog okvira i jačanje kapaciteta.

OPRAVDANJE ZA MJERU

Za ostvarenje ciljeva Direktive 2008/56/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća kojom se uspostavlja okvir za djelovanje Zajednice u području politike morskoga okoliša (Okvirna direktiva o morskoj strategiji) bitno je osigurati uključivanje ciljeva očuvanja, mjera gospodarenja kao i aktivnosti praćenja i procjene utvrđenih za mjere prostorne zaštite kao što su posebna područja zaštite, područja posebne zaštite ili zaštićena morska područja.

 Često nedovoljno aktivno i nepravovremeno (formalno) sudjelovanje sektora u izradi PPS.

 Neshvaćanje uloge sustava prostornog uređenja i prostorno planskih dokumenata kao koordinacijskih instrumenata i formalnog okvira za usuglašavanje svih zahvata u prostoru.

 Nedovoljno korištenje digitalnih formata i web resursa u funkciji koordinacije.

VEZA S CILJEVIMA DSO

Mjera je vezana sa svim ciljevima DSO-a.

VEZA SA KVALITATIVNIM DESKRIPTOROM

Mjera je vezana sa svim deskriptorima DSO-a.

VEZA S DRUGIM MJERAMA OVE STRATEGIJE

1.1.1, 2.2.1, 2.2.2

VEZA S DRUGIM STRATEGIJAMA

 Strategija prostornog razvoja RH (prijedlog, rujan, 2015.)

 Resorni planovi, programi, strategije (PPS) (uključujući regionalni razvoj)

PRETPOSTAVKE I RIZICI ZA PROVEDBU

 Pretpostavke: razumijevanje važnosti međusektorske koordinacije na svim administrativnim razinama te prihvaćanje koordinacijske uloge sustava prostornog uređenja od strane drugih resora/sektora (važan doprinos se očekuje od strane NO/ŽO što bi po vertikali osiguralo veću pažnju, sudjelovanje i angažiranost resora u provođenju ove mjere).

 Rizik: otpor pojedinih sektora prema "vodećoj" ulozi prostornog planiranja i uređenja. Ovaj rizik moguće je ukloniti i/ili smanjiti kontinuiranim ukazivanjem na važnost koordinacije u integralnom planiranju.

ZAKONODAVNI OKVIR

 Zakon o prostornom uređenju ( Narodne novine , 153/13)

 EU dokumenti

ELEMENT MJERE

RAZRADA

OPIS MJERE

Poboljšati organizaciju i dostupnost informacija za jednostavnije i učinkovitije sudjelovanje javnosti u procesu donošenja odluka.

AKTIVNOSTI

 Donijeti smjernice za unaprjeđenje pravovremenog, ravnopravnog i kvalitetnog sudjelovanja javnosti u procesu zaštite i upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem te kontrolirati njihovu provedbu. U smjernice uključiti primjere dobre prakse te dati naputke:

o da nacrti cjelokupnih akata budu tijekom čitavog trajanja javnih rasprava objavljeni na službenim internet stranicama nadležnih tijela te na zahtjev dostupni i u tiskanom formatu;

o da se omogući javnosti uvid u cjelovitu dokumentaciju i arhivu strateških procjena utjecaja na okoliš, procjena utjecaja zahvata na okoliš i ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu, posebice vezano za dugotrajne i kontroverze slučajeve.

 Promovirati smjernice s ciljem edukacije javnosti o potrebi praćenja odn. sudjelovanja u postupcima izrade akata.

 Unaprijediti strukturu, sadržaj i preglednost internetskih stranica nadležnih državnih i županijskih tijela, kako bi javnost mogla što jednostavnije i brže doći do svih potrebnih informacija o javnim uvidima i procedurama procjene utjecaja, dokumentacije i zaključaka savjetovanja.

 Po mogućnosti, raditi na unaprjeđenju mrežne aplikacija e-Savjetovanja, prije svega kroz uključivanje savjetovanja o dokumentima županijske i lokalne razine.

OPRAVDANJE ZA MJERU

Kako bi se osiguralo aktivno uključivanje šire javnosti pri oblikovanju, primjeni i ažuriranju morskih strategija, Direktiva 2008/56/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća kojom se uspostavlja okvir za djelovanje Zajednice u području politike morskoga okoliša (Okvirna direktiva o morskoj strategiji) predviđa odgovarajuće obavješćivanje javnosti o raznim elementima morskih strategija ili njihovih odgovarajućih ažuriranih verzija, a na zahtjev i o odgovarajućim informacijama koje se koriste pri razvoju morskih strategija, u skladu sa zakonima Zajednice o pristupu javnosti informacijama o okolišu.

Iako se, razvojem zakonodavnog okvira i interneta, posljednjih godina unaprijedila dostupnost informacija, u mnogim slučajevima još uvijek je otežana dostupnost cjelovitoj dokumentaciji i arhivi strateških procjena utjecaja. Nedostatna je i vidljivost informacija na mrežnim stranicama. Ovo se posebice odnosi na županijske i lokalne razine te planove gospodarenja i procjene utjecaja na okoliš. Zabilježeni su i slučajevi kršenja odredbi Arhuške konvencije na nacionalnoj razini, u smislu neuključivanja javnosti u izradu strateških dokumenata zaštite okoliša.

VEZA S CILJEVIMA DSO

Svi ciljevi DSO

PODRUČJE OBUHVATA

 Nacionalno;

 7 obalnih županija

PERIOD PRIMJENE MJERE

Kontinuirano

ELEMENT MJERE

RAZRADA

OPIS MJERE

Organizirati provedbu konzultativnog procesa unutar NO i s drugim dionicima (lokalnim, županijskim te međunarodnim) radi definiranja prioritetnih područja i tema u integralnom upravljanju obalnim i morskim područjem koja zahtijevaju prekograničnu i međunarodnu aktivnost i koju je potrebno promovirati u različitim prekograničnim i međunarodnim programima i projektima. To se osobito odnosi na projekte prekogranične suradnje u temama zaštite i održivog razvoja obalnih područja, kao i različitih oblika procjena prekograničnog utjecaja na okoliš. Uz to, identificirat će se mogućnosti financiranja (npr. programi europske teritorijalne suradnje ili razne druge prekogranične i transnacionalne inicijative) za pojedine identificirane ključne teme. Ishod procesa bit će dokument s popisom prioritetnih potreba na temelju kojih se mogu pripremati pojedinačni projekti i programi prekogranične i transnacionalne suradnje koji će biti predstavljen široj javnosti, odnosno tijelima nadležnima za provedbu programa te potencijalnim predlagateljima projekata.

OČEKIVANI REZULTAT

Dokument s popisom potreba na temelju kojih se mogu pripremati pojedinačni projekti i programi prekogranične i transnacionalne suradnje predstavljen široj javnosti, odnosno tijelima nadležnima za provedbu programa te potencijalnim predlagateljima projekata. Svi dionici raspolažu informacijama o potencijalnim relevantnim temama unutar upravljanja obalnim i morskim područjem koje se mogu realizirati kroz različite oblike prekogranične suradnje, kao i njihovim mogućim izvorima financiranja

OPRAVDANJE ZA MJERU

Protokol o integralnom upravljanju obalnim područjem u čl.28 navodi: „Stranke će nastojati, izravno ili uz pomoć Organizacije ili nadležnih međunarodnih organizacija, bilateralno ili multilateralno, koordinirati, gdje bude prikladno, njihove nacionalne obalne strategije, planove i programe koji se odnose na susjedna obalna područja. Nadležna domaća upravna tijela bit će uključena u ovu koordinaciju.“ Člankom 29. je pak propisana obaveza suradnje zemalja potpisnica u procjeni prekograničnog utjecaja različitih strateških i planskih dokumenata na okoliš.

Direktiva 2008/56/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća kojom se uspostavlja okvir za djelovanje Zajednice u području politike morskoga okoliša (Okvirna direktiva o morskoj strategiji) propisuje kako zbog prekogranične naravi morskoga okoliša države članice trebaju surađivati da bi osigurale usklađen razvoj morskih strategija za svaku morsku regiju ili podregiju. Budući da se morske regije ili podregije dijele kako s drugim državama članicama tako i s trećim zemljama, države članice trebaju svakako nastojati osigurati blisku usklađenost sa svim tim državama članicama i trećim zemljama. Ako je izvedivo i primjereno, za osiguravanje te usklađenosti trebaju se koristiti postojeće institucionalne strukture u morskim regijama ili podregijama, posebno regionalne konvencije o moru.

Treće zemlje koje imaju svoje morske vode u istoj morskoj regiji ili podregiji kao država članica, trebaju biti pozvane na sudjelovanje u procesu utvrđenom Direktivom, čime se olakšava postizanje dobroga stanja okoliša u dotičnoj morskoj regiji ili podregiji.

S druge strane, pak, postoji niz prekograničnih i međunarodnih programa financiranih kroz sredstva Europske teritorijalne suradnje (npr. Program prekogranične suradnje Italija - Hrvatska 2014.-2020., Program prekogranične suradnje Slovenija - Hrvatska 2014.-2020., IPA program prekogranične suradnje Hrvatska - Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014.-2020., transnacionalni programi ADRION i MEDiterran i dr.), koji principijelno otvaraju mogućnost financiranja projekata koji se odnose na suradnju u strateškom paniranju razvoja, zaštiti okoliša, održivom prometu i sličnim drugim temama. Različiti subjekti u pograničnim područjima u RH već dugi niz godina surađuju sa svojim partnerima u prekograničnim područjima u proteklim razdobljima prekograničnih i međunarodnih programa (2000.-2006., 2007. – 2013.). Ovom se mjerom nastoji snažnije usmjeriti njihovu suradnju ka konceptu i sadržaju IUOP-a i dati im dodatni instrument za kvalitetno planiranje projekata.

VEZA S CILJEVIMA DSO

Svi ciljevi DSO

VEZA SA KVALITATIVNIM DESKRIPTOROM

Svi deskriptori

VEZA S DRUGIM MJERAMA OVE STRATEGIJE

2.1.1, 2.1.2, 3.3.1, 3.3.2, 3.3.3, 3.4.1, 3.6.1, 3.6.2, 3.7.1, 3.7.2, 3.7.3, 3.8.1, 3.8.2, 3.8.3, 3.9.1, 3.9.2, 3.9.5, 3.9.6

PODRUČJE OBUHVATA

7 obalnih županija

PERIOD PRIMJENE MJERE

Izrada inicijalnog popisa tema do 31.12.2016., redovite revizije jednom godišnje, do 31.12. svake godine

VEZA S DRUGIM STRATEGIJAMA

 Očekuje se da će dokument biti usklađen sa operativnim programima prekogranične suradnje Italija - Hrvatska 2014.-2020., prekogranične suradnje Slovenija - Hrvatska 2014.-2020., IPA program prekogranične suradnje Hrvatska - Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014.-2020., te s transnacionalnim programima ADRION i MEDiterran

 Strategija Europske unije za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR)

PRETPOSTAVKE I RIZICI ZA PROVEDBU

 Pretpostavke : dovoljni kapaciteti NO i radnih tijela unutar NO za pripremu analitičke podloge te interes obalnih županija za prekograničnu suradnju

 Rizik : nedostatak interesa obalnih županija.

ZADUŽENJE ZA PROVEDBU MJERE

 Nacionalni odbor, u suradnji s ministarstvom zaduženim za prekograničnu i međunarodnu suradnju

 Administrativna jedinica

ELEMENT MJERE

RAZRADA

OPIS MJERE

Novim Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama (ZPDML) osuvremenit će se sustav upravljanja pomorskim dobrom i lučkim sustavom, otkloniti zakonske barijere za učinkovito upravljanje, te osnažiti koncept integralnog upravljanja. Uz to će se uskladiti zakonska rješenja s drugim propisima, posebno sa Zakonom o koncesijama. U tom smislu Zakon treba posebno:

 Jasno definiranje pojma i opsega integralnog upravljanja pomorskim dobrom

 Jasno definiranje kriterija o prihvatljivosti pojedinih aktivnosti na pojedinim dijelovima pomorskog dobra

 Osiguravanje pretpostavku za sužitvot novih djelatnosti i tehnologija s tradicijom i običajima

 Osiguranje koordinacija svih dionika pri planiranju namjene pojedinih dijelova pomorskog dobra

 Definiranje cjelovitih mjera i aktivnosti koje se poduzimaju  na svim razinama odlučivanja, a usmjerene su uspostavi održivog gospodarskog razvoja i zaštite pomorskog dobra sukladno međunarodno preuzetim obvezama

 Propisati  ransparentan postupak dodjele koncesijskih odobrenja/dozvola

 Izmijeniti nadležnost i postupak utvrđivanja granica pomorskog dobra, te osigurati mehanizme za učinkovitu provedbu upisa granica pomorskog dobra

 Propisati načela integralnog upravljanja pomorskim dobrom kao dijela integralnog upravljanja obalnim područjem

 Propisati obvezu uspostave jedinstvene baze podataka o pomorskom dobru (vidi mjeru 2.2.1)

AKTIVNOSTI

 Uz pretpostavku da se kao polazišna osnova koristi postojeći nacrt prijedloga Zakona, provesti raspravu sa zainteresiranom stručnom javnošću. Ako se proces započinje ispočetka, potrebno je formirati stručno povjerenstvo za izradu nacrta prijedloga novog ZPDML-a, pa potom pristupiti raspravi.

 Usuglasiti nacrt Zakona sa članovima NO-a.

 Uputiti u proceduru rasprave i usvajanja; i

 Usvojiti Zakon.

OČEKIVANI REZULTAT

Stvoriti će se zakonodavne pretpostavke za učinkovito upravljanje pomorskim dobrom i lukama.

OPRAVDANJE ZA MJERU

U jedanaestogodišnjoj primjeni postojećeg ZPDML–a uočene su manjkavosti i administrativne barijere koje proizlaze iz nekih zakonskih rješenja, a jednako tako neka su pitanja nejasno ili nedovoljno uređena. Zakon, ali i nedostatni kapaciteti provedbe postojećih zakonskih rješenja, postali su prepreka ulaganjima na pomorskom dobru i njegovom gospodarskom korištenju, ali i učinkovitoj zaštiti pomorskog dobra.  

VEZA S DRUGIM MJERAMA OVE STRATEGIJE

2.2.1, 2.5.2, 3.2.1, 3.2.2, 3.2.3

PERIOD PRIMJENE MJERE

2016.

TROŠAK PROVEDBE

Alternative: 1. Postojeći nacrt zakona se usvaja; 2. Izrađuje se novi nacrt zakona

Alternativa 1: Postojeći nacrt Zakona se usvaja

o nema dodatnih troškova jer jer se rasprava za zainteresiranom i stručnom javnošću odvija prema postojećim procedurama i već je predviđena, a rad NO-a je predviđen mjerom 1.1.1.

Alternativa 2: Izrađuje se novi nacrt Zakona

o Ako odluka da se izrađuje novi zakon ne ovisi o ovoj mjeri, onda su i troškovi izrade i implementacije novog zakona postojeći (ostvarili bi se i bez ove mjere).

ELEMENT MJERE

RAZRADA

OPIS MJERE

Definiranje jasne namjene i režima korištenja mora osnova su za očuvanje morskog okoliša i smanjivanje konflikata među aktivnostima na moru. Stoga je o snovni zadatak ove mjere daljnja normativna razrada i unaprjeđenje prostornog planiranja mora na svim razinama, uzimajući u obzir potrebu postizanja dobrog stanja morskog okoliša . Za provedbu ove mjere nužno je definiranje jedinstvenog nazivlja i opisa kategorija namjena i korištenja mora te njihova integracije u odgovarajuće podzakonske akte, prije svega prostornog planiranja, ali i zaštite prirode i pomorskog dobra. Provedba ove mjere potaknuta je i donošenjem Okvirne direktive EU o prostornom planiranju mora.

AKTIVNOSTI

 Utvrditi jedinstveno nazivlje i minimalne standarde za različite kategorije namjene i režima korištenja cjelokupnog morskog područja (zonacija), uključujući one dijelove mora koji nisu zaštićeni Zakonom o zaštiti prirode. Koristiti dobru praksu izrade planova upravljanja nacionalnim parkovima i parkovima prirode na moru, gdje su usklađeni nazivi i minimalni standardi za svaku zonu.

 Nastavno na izmjene predložene Zakonom o prostornom uređenju vezane uz prostorno planiranje mora, dodatno razraditi tematsko područje prostornog planiranja mora kroz odgovarajuće podzakonske akte (npr.u Pravilniku o sadržaju prostornih planova, koji je trenutno u izradi), uključujući ugradnju utvrđenih kategorija namjena i režima korištenja mora, vodeći računa o posebnostima planiranja mora kao što su prostorna i vremenska regulacija, višenamjensko korištenje te razlikovanje stacionarnih i dinamičkih oblika korištenja.

 Ugraditi nazivlje i standarde za zone zaštićenih područja na moru u pravilnike o zaštiti i očuvanju (za nacionalni park, posebni rezervat i park prirode) te odluku o mjerama zaštite, očuvanja, unapređenja i korištenja zaštićenog područja (za ostale kategorije zaštićenih područja).

 Povezati sustav prostornog planiranja mora sa sustavom upravljanja pomorskim dobrom radi osiguranja jednoznačnosti i pravne sigurnosti (usklađivanje pojmova, ograničavanje izmjene namjene prostora za vrijeme trajanja koncesije i sl.).

 Testiranje normativnih unaprjeđenja i jačanje kapaciteta kroz razradu i provedbu pilot projekta izrade plana namjene mora na odabranoj lokaciji.

OPRAVDANJE ZA MJERU

Stalni rast potrebe za korištenjem dijelova morskih područja, sve veći broj trenutnih i potencijalnih korisnika zainteresiranih za ista morska područja te sve više konflikata između antropogenog korištenja i prirodnih, ekoloških i drugih vrijednosti mora povećavaju  potrebu za planiranjem aktivnosti na cjelokupnom morskom području, ne samo u zaštićenim područjima već i izvan njih.

VEZA S CILJEVIMA DSO

Svi ciljevi

VEZA SA KVALITATIVNIM DESKRIPTOROM

Svi deskriptori

POKAZATELJI ZA PRAĆENJE PROVEDBE MJERE

Donesene izmjene i dopune relevantnih propisa

Provedba pilot projekta

ELEMENT MJERE

RAZRADA

OPIS MJERE

U skladu s ciljevima i principima Protokola o IUOP, a uvažavajući dobre prakse uspostavljene zakonima iz područja prostornog uređenja, utvrdit će se prilagodba obalnog odmaka od 100 metara u kojem nije dozvoljena gradnja (članak 8.2 Protokola) .

AKTIVNOSTI

 Izrada prijedloga i izmjena ZPU-a, definiranjem mogućnosti prilagodbe u skladu sa zahtjevima Protokola.

 Provedba postupka izmjene i dopune Zakona.  

OČEKIVANI REZULTAT

 Osiguranje formalne usklađenosti s međunarodnim pravnim aktom.

 Dodatni doprinos trajnom osiguranju zaštite i očuvanja uskog obalnog pojasa  koja uključuje prirodne, krajobrazne, ekološke (između ostalog od učinaka klimatskih promjena posebno podizanja razine mora), socijalne i ekonomske koristi.

OPRAVDANJE ZA MJERU

Mjera se odnosi na provedbu obaveze iz Protokola o IUOP-u kao međunarodnog pravnog akta kojeg je RH ratificirala i koja se odnosi na obavezu minimalnog obalnog odmaka od 100m u kojem nije dozvoljena gradnja (članak 8.2). Ova obaveza nije bezuvjetna, ali korištenje mogućnosti prilagodbe (smanjenje ili neprimjena odmaka), mora biti regulirano u skladu s uvjetima iz Protokola, kroz nacionalni pravni instrument, te o tome mora biti obaviještena Organizacija iz članka 17. Protokola.  

ELEMENT MJERE

RAZRADA

OPIS MJERE

Sukladno Zakonu o zaštiti prirode upravljanje zaštićenim područjima temelji se na nizu planskih (prostorni plan područja posebnih obilježja, plan upravljanja) i provedbenih podzakonskih akata (pravilnik o zaštiti i očuvanju, odluka o mjerama zaštite, očuvanja, unapređenja i korištenja zaštićenog područja, godišnji program zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenog područja). Mjera predviđa definiranje prioriteta i rokova za izradu planskih i provedbenih podzakonskih akata zaštićenih područja koja se nalaze na području obalnih županija, kao i njihovu izradu.

Kako se na području gotovo svih zaštićenih područja nalaze i područja ekološke mreže NATURA 2000, izrada, a potom i donošenje ovih dokumenata iznimno je važno i za upravljanje ekološkom mrežom.

AKTIVNOSTI

 Kroz konzultaciju između MZOIP-a, MGIP-a, HAOP-a, županija i javnih ustanova za upravljanje zaštićenim područjima, donijeti plan izrade planskih i provedbenih podzakonskih akata zaštićenih područja koja se nalaze na području obalnih županija, s jasnom podjelom odgovornosti među institucijama i rokovima za izradu.

 U planu izrade definirati prioritetne planske i provedbene podzakonske akte.

 Izraditi planske i provedbene podzakonske akte zaštićenih područja prema rokovima definiranim u planu izrade.

 Usvojiti planske i provedbene podzakonske akte

OPRAVDANJE ZA MJERU

Djelomično nepostojanje i neusklađenost planskih i provedbenih podzakonskih akata onemogućava regulaciju ljudskih djelatnosti i aktivnosti koje imaju utjecaj na vrijednosti zaštićenih područja. To ujedno predstavlja i prepreku za infrastrukturne projekte i investicije koje mogu omogućiti zaštitu i razvoj zaštićenih područja (sidrišta, posjetiteljski centri, rješavanje otpadnih voda, odlagališta otpada i sl.) što, u konačnici, onemogućava učinkovito upravljanje i nadzor. Mjera je nužna kako bi se osigurali: sustavniji pristup planiranju upravljanja, prilagodljivo upravljanje kao i osnove za mjerenje učinkovitosti upravljanja.

VEZA S CILJEVIMA DSO

Mjera je vezana uz zaštitu bioraznolikosti

ELEMENT MJERE

RAZRADA

OPIS MJERE

Prijedlog Sustava praćenja i promatranja za stalnu procjenu stanja Jadranskog mora, izrađen je i prihvaćen 2014. godine u okviru provedbe Okvirne direktive o morskoj strategiji (ODMS) u RH te je sastavni dio ove Strategije. U skladu s preporukama EK ovaj se monitoring pokušalo sagledati i sa subregionalnog aspekta, kako s obzirom na prostornu pokrivenost i vremensku učestalost uzorkovanja, tako i s obzirom na izbor parametara za procjenu stanja. U ovom je Programu praćenja razrađeno praćenje stanja komponenti za svih 11 deskriptora ODMS.

Zbog nedostatka financijskih sredstava Program se još uvijek ne provodi. Stoga, u cilju racionalizacije troškova, podatke prikupljene ovim Programom potrebno je objediniti s podacima prikupljenim kroz ostale nacionalne programe praćenja koji se provode u jadranskim vodama pod suverenitetom RH (1. Sustavno ispitivanje kakvoće prijelaznih i priobalnih voda Jadrana; 2. Praćenje stanja ribolovnih resursa – DCF; 3. Praćenje kakvoće mora i školjkaša na proizvodnim područjima i područjima za ponovno polaganje živih školjkaša; 4 . Praćenje stanja očuvanosti stanišnih tipova i vrsta prema Direktivi o staništima te vrsta ptica u skladu s Direktivom o pticama)

AKTIVNOSTI

Aktivnosti predviđene u okviru Programa praćenja stanja mora, koje su razrađene s obzirom na prostorni i vremenski aspekt mjerenja i uzorkovanja su:

 Program praćenja za D1, D4, D6 (Bioraznolikost, Hranidbeni lanac, Integritet morskog  dna)

 Program praćenja za D2 ( Nezavičajne vrste)

 Program praćenja za D3 (Populacije gospodarski važnih riba, rakova i školjkaša)

 Program praćenja za D5 (Eutrofikacija)

 Program praćenja za D7 (Trajne promjene hidrografskih uvjeta)

 Program praćenja za D8 i D9 (Koncentracije onečišćujućih tvari, Onečišćujuće tvari u

 morskim organizmima namijenjenim za prehranu ljudi)

 Program praćenja za D10 (Morski otpad)

 Program praćenja za D11 (Podvodna buka)

 Primjena numeričkih modela u sustavu praćenja i promatranja

OPRAVDANJE ZA MJERU

Direktiva 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša (Okvirna direktiva o morskoj strategiji-ODMS) uključuje obvezu država članica za poduzimanje potrebnih mjera za postizanje ili održavanje dobrog stanja u morskom okolišu najkasnije do 2020. godine. ODMS predstavlja zakonodavni okvir koji povezuje razne politike i potiče uključivanje pitanja okoliša u druge politike (ribarska, poljoprivredna, turistička, pomorska, gospodarska i sl.), te pruža opći okvir za usklađivanje mjera koje se trebaju poduzeti, odnosno omogućuje upotpunjavanje postojećih s mjerama na temelju drugih zakona i međunarodnih sporazuma, primjenjujući pritom „ekosustavni pristup upravljanja“ kao strateški pristup integriranom upravljanju morskim okolišem koji na uravnotežen način potiče očuvanje i iskorištavanje prirodnih resursa. ODMS nalaže državama članicama EU da za morske vode pod suverenitetom svake od njih razviju morsku strategiju koja će istovremeno biti specifična u smislu uvažavanja osobitosti dotičnih morskih voda i opća, izražavajući perspektivu dotične morske regije i podregije. Regionalni odnosno podregionalni pristup u izradi i provedbi morskih strategija podrazumijeva da države trebaju usklađeno izrađivati i provoditi svoje morske strategije radi ostvarivanja ujednačenosti, usklađenosti i dosljednosti u provedbi procjena, monitoringa i mjera na različitim razinama te omogućavanja usporedbi do koje je mjere postignuto dobro stanje morskog okoliša (DSO). Uredbom o uspostavi okvira za djelovanje RH u zaštiti morskog okoliša ( Narodne novine, 136/11, u daljnjem tekstu Uredba) transponirana je ODMS te Odluka komisije 2010/477/EU o kriterijima i metodološkim standardima za dobro stanje morskog okoliša. Uredbom su definirane polazne osnove i mjerila za izradu, razvoj i provedbu Strategije zaštite morskog okoliša, te Plan djelovanja za izradu dokumenata Strategije.

VEZA S CILJEVIMA DSO

Mjera je vezana na sve ciljeve za postizanje dobrog stanja okoliša.

VEZA S DESKRIPTORIMA DSO

Mjera je vezana na sve deskriptore ODMS

ELEMENT MJERE

RAZRADA

OPIS MJERE

Za učinkovitu provedbu praćenja stanja mora tzv. otvorenih voda Jadrana (ZERP RH i epikontinentalni pojas RI) potrebno je uspostaviti transnacionalni program praćenja. Zajednički program praćenja za D3 jednim je dijelom već uspostavljen u okviru Zajedničke ribarske politike EU kroz DCF program, ali bilo bi značajno zajedničke programe praćenja uspostaviti i za ostale deskriptore, posebice za D1 (istraživanja morskih sisavaca praćenjem putem zračnih preleta), D2 (usklađena kontrola balastnih voda), D5 (neuobičajene pojave cvatnji, meduze), D7 (promjene u hidrografskim svojstvima Jadrana), kao i za D10 (raznošenje morskog otpada putem struja).

AKTIVNOSTI

 Na subregionalnoj razini dogovoriti zajednički program praćenja za otvorene vode Jadrana

 Standardizirati i uskladiti metodologije mjerenja i uzorkovanja, kao i analitičke metode

 Operacionalizacija programa

OPRAVDANJE ZA MJERU

Provedba programa praćenja stanja mora iznimno je skupa, jer iziskuje korištenje oceanografskih brodova, vrlo skupe oceanografske opreme, kao i veliki broj visoko stručnih kadrova. Stoga je, u cilju racionalizacije troškova i što učinkovitijeg upravljanja morskim područjem, potrebno uspostaviti zajednički program praćenja s ostalim jadranskim zemljama, poglavito s Republikom Italijom. To se posebno odnosi na provedbu programa praćenja u tzv. otvorenim vodama Jadrana, koja je iznimno skupa, te u vremenskom i kadrovskom pogledu izuzetno zahtjevna.

Osim toga, budući da se radi o transgraničnim morskim ekosustavima, niti praćenje stanja, niti istraživanje, a posebice upravljanje tim ekosustavima ne može biti djelomično, jer će u tom slučaju izostati očekivani učinak drugih mjera.

OČEKIVANI REZULTAT

Temeljem rezultata zajedničkog programa praćenja, donositi će se prijedlozi mjera koje će se usklađivati i provoditi na subregionalnoj razini.

VEZA S CILJEVIMA DSO

Mjera je vezana na sve ciljeve za postizanje Dobrog stanja okoliša.

VEZA S DRUGIM STRATEGIJAMA

 Nacionalna Strategija zaštite okoliša (Narodne novine, 45/02)

 Nacionalni strateški plan razvoja ribarstva RH (2015)

 Strategija pomorskog razvitka i integralne pomorske politike 2014. – 2020.

 Strategija razvoja turizma RH dod 20202. godine (Narodne novine, 55/13)

 Strategija prilagodbe klimatskim promjenama (u izradi)

ZADUŽENJE ZA PROVEDBU MJERE

Ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša i prirode

ZAKONODAVNI OKVIR

 Direktiva 2008/56/EZ Europskog parlamenta i vijeća od 17. lipnja 2008. o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša ( Okvirna direktiva o morskoj strategiji);

 Konvencija o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćavanja ( Barcelonska konvencija) (Narodne novine – Međunarodni ugovori 17/98, 11/04);

 Zajednička ribarstvena politika EU

IZVORI FINANCIRANJA

Projekti EU, zajednički fondovi EU za provedbu ODMS, nacionalni fondovi

POKAZATELJI ZA PRAĆENJE PROVEDBE MJERE

Izvješća programa praćenja, te zajednička izrada i provedba mjera.

ELEMENT MJERE

RAZRADA

OPIS MJERE

Uzimajući u obzir važeće propise kojima je utvrđen sustav praćenja, istraživanja i ocjenjivanja stanja i procesa u prostoru, mjera ima dva osnovna zadatka:

 Unaprijediti kontinuirano i sustavno praćenje i ocjenjivanje stanja u prostoru te posebno istraživanje (kako stanja i procesa u prostoru tako i funkcioniranja i mogućnosti unaprjeđenja cijelog sustava prostornog uređenja), kao i cijelog sustava prostornog uređenja, te njihovo unaprjeđenje uz uvažavanje vrijednosti, važnosti i specifičnosti obalnog područja.

 Omogućiti direktno korištenje podataka i informacijskih sustava od strane zainteresiranih korisnika u javnom sektoru, posebno na regionalnoj razini (primarno zavodi za prostorno uređenje, akademske institucije) te od strane drugih korisnika u privatnom sektoru (prostorni planeri) i civilnom društvu.

AKTIVNOSTI

 Definirati dodatne pokazatelje održivosti (npr. pokazatelji izgrađenosti odnosno iskorištenosti prostora ograničenja ili pokazatelj stupnja linearne dužobalne izgrađenosti iskazan kroz potrošnju obalne crte po hektaru građevinskog područja obalnog naselja) prostornog razvoja obalnih općina i gradova, kao i dodatne specifične pokazatelje za ZOP i prostor ograničenja (npr. pokazatelje koji se odnose na broj, veličinu i uvjete uređenja turističkih zona te broj i planiranje luka nautičkog turizma), u funkciji racionalnijeg i objektivnijeg vrednovanja prijedloga planskih dokumenata (ulazni podaci i argumenti za davanje mišljenja/suglasnosti na PPUO/G). Također, definirati pokazatelje vezane za prostorno planiranje mora i prilagodbu klimatskim promjenama u obalnim područjima.

 Definirati pokazatelje i unaprijediti sustav praćenja i vrednovanja provedbe detaljnijih planskih dokumenata (primarno UPU, uz korištenje ortofoto snimki).

 Razraditi mjere za poticanje istraživanja vezano za funkcioniranje sustava prostornog uređenja i posebno prostornog planiranja u obalnom području (uz naglasak na ravnopravnom tretmanu morskih područja kao predmetu planiranja i upravljanja).

 Razviti osnove metodologije za analizu i ocjenu racionalnosti sustava prostornih planova s aspekta djelotvornosti (rezultat u prostoru) i učinkovitosti (odnos postignutog rezultata i troškova za njegovo postizanje), uz korištenje usporedne analize sa drugim sustavima prostornog uređenja, sa razradom pokazatelja i potrebnih ulaznih podataka.

 Izraditi analizu korištenja informacijskih sustava i pokazatelja prostornog uređenja te potreba jačanja kapaciteta (posebno na regionalnoj razini) za samostalno korištenje ovih sustava i pokazatelja.

 Na temelju prethodnih aktivnosti, izrada smjernica za unaprjeđenje praćenja, istraživanja i ocjenjivanja stanja u prostoru obalnog područja I sustava prostornog uređenja.

OPRAVDANJE ZA MJERU

Bolje poznavanje stanja i procesa u obalnom području i njihovih specifičnosti temelj je za njihovo razumijevanje i kreiranje održivih i provedivih planskih politika i rješenja. Jednako je važno i ocjenjivanje uspješnosti planskih politika i elemenata sustava prostornog uređenja, za što treba učiniti dostupnim odgovarajuće podatke i pokazatelje.

Osim toga, kako bi se opravdala značajna ulaganja u razvoj informacijskih sustava (npr. ISPU, NIPP), treba osigurati njihovo što šire korištenje, posebno na regionalnoj razini i direktno od strane prostornih planera, akademske zajednice i predstavnika drugih struka angažiranih na izradi planskih dokumenata, SPUO, izviješća o stanju u prostoru te stručnih i znanstvenih radova.

PODRUČJE OBUHVATA

Mjera se razrađuje na nacionalnoj razini, u suradnji s obalnim županijama, a provodi na nacionalnoj i regionalnoj razini.

PERIOD PRIMJENE MJERE

Mjera se provodi kontinuirano do slijedeće revizije Strategije, s naglaskom na jačanju internih kapaciteta regionalnih institucija nadležnih za prostorno uređenje obalnog područja.

ELEMENT MJERE

RAZRADA

OPIS MJERE

Dopunit će se postojeće baze podataka i baze prostornih podataka kako bi se osigurale informacije za potrebe integralnog upravljanja obalnim područjem i morskim okolišem, prije svega unutar Informacijskog sustava zaštite okoliša i prirode (ISZOP), Informacijskog sustava prostornog uređenja (ISPU) i Nacionalne infrastrukture prostornih podataka (NIPP).

Razmotrit će se i mogućnost preuzimanja podataka iz otvorenih skupova podataka o obalnom i morskom području koje prikupljaju svjetske i europske institucije (npr. NASA i Europska agencija za okoliš), ali i građani (npr. projekt Suhozid u kojem građani kartiraju i dokumentiraju suhozide). Razmotrit će se i mogućnost korištenja, odnosno nadogradnje postojećih sustava za potporu odlučivanju (npr. ADRIA-GIS).

AKTIVNOSTI

 Analizirati sadržaje postojećih baza podataka i baza prostornih podataka od značaja, prije svega za upravljanje obalnim područjem (analiza postojećih baza podataka, u odnosu na deskriptore za morski okoliš je napravljena).

 Analizirati i odabrati otvorene podatke koji se trebaju uključiti u upravljanje obalnim područjem i morskim okolišem (npr. digitalni model terena, hidrološki podaci, klimatološki podaci, pokrov tla, staništa, kretanje brodova, dnevno kretanje stanovništva i dr.).

 Temeljem prethodnih aktivnosti, po potrebi, propisati obvezu dopune postojećih baza s novim skupovimapodataka.

 Temeljem prethodnih aktivnosti, po potrebi, propisati obvezu izrade i vođenja novih baza, s naglaskom na razvijanje baza prostornih podataka npr:

o o pomorskom dobru s podacima o granicama, koncesijama i sl., uključujući razvoj e-katastra pomorskog dobra;

o podataka o korištenju, pravnim režimima, te planskoj namjeni i režimima mora (površine mora, vodnog stupa, dna i podmorja);

o socioekonomskih podataka spajanjem statističkih podataka koje vodi Državni zavod za statistiku s prostornim jedinicama koje vodi Državna geodetska uprava

o za upravljanje rizicima na obalnom i morskom području RH koja uključuje sustav prognoze, uzbunjivanja i zaštite (multi-hazard platforma) kao npr. ADRIA-GIS;

o Poticati mogućnosti partnerstva s privatnim sektorom u prikupljanju i obradi podataka za potrebe upravljanja obalnim i morskim područjem (pomorski sektor, marikultura, poljoprivreda, ..).

 Po potrebi, otkloniti pojavu suvišnih podataka i osigurati koordiniranu izgradnju baza podataka u cilju racionalizacije napora i troškova. Za sve baze podataka iz javnog sektora, koordinirana izgradnja se može ostvariti putem Javnog registra za koordinaciju projekata državne informacijske infrastrukture (ProDII) u nadležnosti Vijeća za državnu informacijsku infrastrukturu, a za sve baze prostornih podatakaputem Nacionalne infrastrukture prostornih podataka (NIPP) u nadležnosti Vijeća NIPP-a.

OPRAVDANJE ZA MJERU

Pravovremena dostupna i pouzdana informacija nužna je za unapređenje upravljačkog okvira za obalno i morsko područje na svim administrativnim razinama. Zato je neophodno podatke organizirati u baze podataka te propisati nadležnosti i obveze za njihovo vođenje iažuriranje.

VEZA S CILJEVIMA DSO

Svi ciljevi DSO

TROŠAK PROVEDBE

 Troškovi istraživanja:Analiza (prva i druga aktivnost) - stručnjaci u suradnji s osobama iz nadležnih institucija i pod koordinacijom NO – 150 radnih dana*1.500 HRK/dan = 225.000 HRK

 Troškovi dopune postojećih baza (opcionalni, tj. ne moraju nastati i ovise o nalazima analize):cca 2.500.000 HRK (na temelju AZO, 2014., str. 6*)

 Troškove izrade novih baza i unaprjeđenje korištenja - pomorsko dobro, namjena i režimi na moru, spajanje socio-ekonomksih podataka, upravljanje rizicima -  (opcionalni troškovi, tj. ne moraju nastati i ovise o nalazima analize):

o Očekivani broj baza – 4; procijenjeni troškovi po bazi 1.000.000 HRK

o Troškovi izrade novih baza i unaprjeđenje korištenja: 4.000.000 HRK

 Trošak koordinacije izrade baza podataka  ( proizlazi iz pete aktivnosti) - provode stručnjaci (eksperti) u suradnji s osobama iz nadležnih institucija i pod koordinacijom NO: 150 radna dana*1.500 =225.000,00 HRK

UKUPNI TROŠAK: 6.950.000,00 HRK

* AZO (2014): Program vođenja Informacijskog sustava zaštite okoliša Republike Hrvatske  za razdoblje 2014. – 2017., dostupno na: http://iszo.azo.hr/dokumenti/Program_vodjenja_ISZO_RH_2014-2017.pdf (22.3.2016.)

ELEMENT MJERE

RAZRADA

OPIS MJERE

Osigurati integraciju i razvijati interoperabilnost podataka potrebnih za upravljanje obalnim i morskim područjem koji se nalaze u bazama podataka pojedinih sektora. Ovom će se mjerom ukloniti pravne i organizacijske barijere te osigurati tehnička i semantička interoperabilnost baza podataka.

AKTIVNOSTI

 Uspostaviti pravila razmjene i distribucije podataka na način da se omogući povezivanje baza podataka (npr. dozvoliti dinamički pristup bazi podataka jedne organizacije iz programskih aplikacija druge organizacije bez kopiranja podataka), na temelju prijedloga Sporazuma o razmjeni, pristupu i korištenju prostornih podataka za subjekte NIPP-a.

 Uskladiti procese izgradnje i korištenja istog skupa podataka (npr. koordinirati daljnju izgradnju baze podataka na način da podatke prikuplja samo jedna organizacija, a da podaci budu korisni i upotrebljivi za više organizacija). Ova aktivnost je vezana na prvu aktivnost prethodne mjere: analiza sadržaja postojećih baza.

 Podatke koji se nalaze u datotekama (npr. tablice u xls formatu, dokumenti u doc formatu, nestandardne baze podataka pojedinih programskih aplikacija) organizirati u standardne sustave za upravljanje bazama podataka (npr. Oracle, PostgreSQL, MS SQL i dr.), a da se omogući njihovo višestruko korištenje i integriranje.

 Uvesti jedinstvene identifikatore za sve entitete relevantne za upravljanje obalnim i morskim područjem (npr. uvesti identifikatore za građevine na razini RH) i dalje kroz izradu modela podataka pojedinih područja  (npr. izrada i objava koncepcijskih UML modela i/ili XML shema za pojedine sektore) i njihovo povezivanje naprednim tehnologijama (RDF, RDFS, linked data).

OČEKIVANI REZULTAT

Integracijom i razvijanjem interoperabilnosti baza podataka i informacijskih sustava osigurat će se napredna informacijska podršku za upravljanje obalnim i morskim područjem. Stvorit će se i preduvjeti za razvoj e-usluga koje koriste podatke iz više sektora/baza podataka.

OPRAVDANJE ZA MJERU

Postojeći podaci nalaze su u različitim formatima, pojedinačnim datotekama, imaju različite koncepcijske modele, koriste različite identifikatore, koordinatne sustave i sl., što otežava njihovu integraciju i zajedničko korištenje. To se može uvidjeti npr. pregledom Registra izvora prostornih podataka. Ovom mjerom osigurat će se da se svi relevantni podaci, bez obzira na pripadnost sektoru/bazi podataka, efikasno koriste za unaprjeđenje upravljačkog okvira na svim administrativnim razinama.

VEZA S CILJEVIMA DSO

Svi ciljevi DSO

VEZA S DRUGIM STRATEGIJAMA

 Strategija e-Hrvatska 2020 (prijedlog, prosinac, 2015.)

 Strategija pomorskog razvitka i integralne pomorske politike Republike Hrvatke za razdoblje 2014. – 2020.

 Startegija razvoja javne uprave za razdoblje od 2015. do 2017. godine (Narodne novine, 70/15)

 Strateški plan Hrvatskog zavoda za prostorni razvoj za razdoblje 2015. – 2017.