GLAVA I. UVODNE ODREDBE

Predmet Zakona

Članak 1.

(1) Ovim Zakonom propisuju se mjere, radnje i postupci obveznika i nadležnih tijela radi sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma; obveznici primjene mjera, radnji i postupaka radi sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma; nadležnosti, postupanja i ovlasti Ureda za sprječavanje pranja novca; nadležnosti i postupanja nadzornih tijela; nadležnost i postupanja drugih državnih tijela i pravnih osoba s javnim ovlastima u sprječavanju i otkrivanju  pranja novca i financiranja terorizma, te druga pitanja značajna za razvoj preventivnog sustava u sprječavanju i otkrivanju pranja novca i sprječavanju i otkrivanju financiranja terorizma.

(2) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na sprječavanje i otkrivanje pranja novca odgovarajuće se primjenjuju i na sprječavanje i otkrivanje financiranja terorizma u cilju sprječavanja i otkrivanja aktivnosti pojedinaca, pravnih osoba, skupina i organizacija u vezi s financiranjem terorizma.

Usklađivanje propisa s pravnim poretkom Europske unije

Članak 2.

(1) Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. godine o sprječavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (dalje u tekstu: Direktiva (EU) 2015/849)

(2) Ovim se Zakonom uređuje provođenje:

1. Uredbe (EU) 2015/847 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o informacijama koje su priložene prijenosu novčanih sredstava i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1781/2006 (dalje u tekstu: Uredba (EU) 2015/847)

2. Uredbe (EZ) br. 1889/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2005. o kontrolama gotovine koja se unosi u Zajednicu ili iznosi iz Zajednice (SL L 309, 25.11.2005.).

Temeljni pojmovi pranja novca i financiranja terorizma

Članak 3.

(1) Za potrebe ovog Zakona, pranjem novca smatra se:

1. zamjena ili prijenos imovine, kada se zna da je ta imovina stečena kriminalnom aktivnošću ili sudjelovanjem u takvoj aktivnosti, u svrhu sakrivanja ili prikrivanja nezakonitog podrijetla imovine ili pomaganja bilo kojoj osobi koja je uključena u počinjenje takve aktivnosti u izbjegavanju pravnih posljedica djelovanja te osobe

2. sakrivanje ili prikrivanje prave prirode, izvora, lokacije, raspolaganja, kretanja, prava povezanih s vlasništvom ili vlasništvo imovine, kada se zna da je ta imovina stečena kriminalnom aktivnošću ili sudjelovanjem u takvoj aktivnosti

3. stjecanje, posjedovanje ili korištenje imovine, ako se zna, u vrijeme primitka, da je ta imovina stečena kriminalnom aktivnošću ili sudjelovanjem u takvoj aktivnosti

4. sudjelovanje, udruživanje radi počinjenja, pokušaja počinjenja i pomoći počinitelju, poticanje, pogodovanje i savjetovanje pri počinjenju bilo koje od aktivnosti navedenih u točkama 1., 2. i 3. ovoga stavka.

(2) Pranjem novca smatra se i kada su aktivnosti kojima je stvorena imovina koja je predmet pranja novca provedene na državnom području druge države članice ili treće zemlje.

(3) Financiranjem terorizma smatra se osiguravanje ili prikupljanje sredstava, odnosno pokušaj osiguravanja ili prikupljanja sredstava, zakonitih ili nezakonitih, na bilo koji način, izravno ili neizravno, s namjerom da se upotrijebe ili sa znanjem da će biti upotrijebljena, u cijelosti ili dijelom, od strane terorista ili terorističke organizacije u bilo koju svrhu što uključuje i počinjenje terorističkog kaznenog djela, ili od strane osoba koje financiraju terorizam.

(4) Za potrebe ovoga Zakona terorističko kazneno djelo je kazneno djelo propisano u članku 2. Međunarodne konvencije o sprječavanju financiranja terorizma („Narodne novine – Međunarodni ugovori“ 16/03).

(5) Terorist je fizička osoba koja:

- počini ili pokuša počiniti terorističko kazneno djelo koristeći bilo koja sredstva, izravno ili neizravno, nezakonito i voljno

- sudjeluje u počinjenju terorističkog kaznenog djela

- organizira ili upravlja drugima u počinjenju terorističkog kaznenog djela ili

- svjesno pridonese počinjenju jednog ili više terorističkih kaznenih djela od strane grupe osoba koje djeluju iz zajedničkih interesa: u cilju nastavljanja kriminalne aktivnosti ili kriminalnih interesa grupe, u kojem slučaju takva aktivnost ili interes uključuje počinjenje terorističkog kaznenog djela, ili sa sviješću o namjeri grupe da počini terorističko kazneno djelo.

(6) Zaključci o znanju, namjeri i svrsi kao obilježjima radnji iz stavaka 1. i 3. ovoga članka mogu biti izvedeni iz objektivnih činjeničnih okolnosti.

Značenje drugih pojmova

Članak 4.

Pojedini pojmovi u ovom Zakonu imaju sljedeće značenje:

1. burza i uređeno tržište pojmovi su koji imaju isto značenje kao u zakonu kojim je uređeno tržište kapitala

2. distribucijski kanal jest kanal koji se koristi za isporuku proizvoda i usluga do krajnjeg korisnika

3. država članica jest država članica Europske unije i država potpisnica Sporazuma o osnivanju Europskog gospodarskog prostora

4. države i područja koja se smatraju poreznim utočištima ili financijskim centrima jesu države i područja objavljene na Popisu država i područja koja se smatraju poreznim utočištima ili financijskim centrima koji donosi Međuinstitucionalna radna skupina za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, a koji se objavljuje na Internet stranicama Ministarstva financija i nadležnih nadzornih tijela

5. elektronički novac ima isto značenje kao u točci 2. članka 2. Direktive 2009/110/EZ uz iznimku novčane vrijednosti pohranjene u instrumentima izuzetima kako je navedeno u članku 3. točci k) Direktive 2007/64/EZ i novčane vrijednosti koja se koristi za provođenje transakcija plaćanja izuzetih kako je navedeno u članku 3. točci l. Direktive 2007/64/EZ  

6. Europska nadzorna tijela su Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) osnovano Uredbom (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ; Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) osnovano Uredbom (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju Europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje), o izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i o stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/79/EZ; Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržište kapitala (ESMA) osnovano Uredbom (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/77/EZ

7. fiktivna banka jest banka koja nije fizički prisutna u državi u kojoj je osnovana i licencirana, niti je članica financijske grupe koja podliježe učinkovitom konsolidiranom nadzoru. Fizička prisutnost znači da osobe koje odlučuju i upravljaju imaju prebivalište ili boravište unutar države

8. financijska institucija pojam je koji se koristi za obveznike iz članka 5. stavak 2. točke 2., 3., 5., 7., 8., 9., 10., 11., 1 3 . a ) do g) ovoga Zakona i za institucije iz država članica koje obavljaju istovrsne poslove

9. Financijsko obavještajna jedinica :

a) domaća financijsko obavještajna jedinica jest Ured za sprječavanje pranja novca (dalje u tekstu: Ured)

b) inozemna financijsko obavještajna jedinica jest središnje tijelo za zaprimanje, analizu i prosljeđivanje obavijesti o sumnjivim transakcijama u vezi s pranjem novca i financiranjem terorizma u državi članici ili trećoj državi

10. FIU . net jest zaštićena decentralizirana računalna mreža za međunarodnu razmjenu obavještajnih podataka između financijsko obavještajnih jedinica država članica

11. gotovina iz članka 117. ovoga Zakona ima isto značenje kao u Uredbi Europskog parlamenta i Vijeća br. 1889/2005

12. gotovina jesu novčanice i kovani novac koji je u optjecaju kao zakonsko sredstvo plaćanja

13. gotovinska transakcija jest svaka transakcija pri kojoj obveznik fizički primi od stranke gotovinu, odnosno stranci fizički preda gotovinu u posjedovanje i na raspolaganje

14. grupa znači grupu društava koja se sastoji od matičnog društva, društva kćeri te društva u kojima matično društvo ili društvo kćer sudjeluju, kao i društva koja su međusobno povezana kako je to propisano zakonom koji uređuje trgovačka društva i člankom 22. Direktive 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ

15. identifikacijski broj jest osobni identifikacijski broj obveznika osobnog identifikacijskog broja određenog zakonom kojim se uređuje osobni identifikacijski broj, odnosno drugi identifikacijski broj za osobe koje nisu obveznici osobnog identifikacijskog broja

16. imovina jest imovina svake vrste, bilo fizička ili ne, pokretna ili nepokretna, materijalna ili nematerijalna i pravni dokumenti ili instrumenti u bilo kojem obliku uključujući elektronički ili digitalni, kojima se dokazuje pravo na ili interes za takvu imovinu

17. informacija o djelatnosti stranke koja je fizička osoba jest svaki podatak koji je osnova za uspostavljanje poslovnog odnosa bez obzira radi li se o privatnom ili profesionalnom statusu odnosno aktivnosti stranke

18. korespondentnim odnosom smatra se:

a) da jedna banka kao „korespondent” pruža bankovne usluge drugoj banci kao „respondentu”, uključujući vođenje računa i pružanje usluga povezanih s vođenjem računa kao što su upravljanje gotovinom, međunarodni prijenosi novčanih sredstava, obračun čekova, prolazni računi te usluge deviznog poslovanja

b) odnosi između i unutar kreditnih institucija te financijskih institucija uključujući kada se slične usluge pružaju putem institucije korespondenta instituciji respondenta te uključujući odnose uspostavljene za transakcije vrijednosnim papirima ili prijenos novčanih sredstava

19. kreditna institucija pojam je koji se koristi za obveznike iz članka 5. stavka 2. točke 1., ovoga Zakona, a ima isto značenje kao u članku 4. stavku 1. točki 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 uključujući njezine podružnice kako je definirano člankom 4. stavkom 1. točkom 17. te Uredbe, smještena u Uniji, neovisno o tome je li njezino glavno sjedište u Uniji ili u trećoj zemlji

20. kriminalna aktivnost jest svako sudjelovanje u počinjenju kaznenog djela, uključujući i porezna kaznena djela povezana s izravnim i neizravnim porezima

21. Međuinstitucionalna radna skupina za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma je stručna radna skupina koju čine predstavnici državnih tijela i institucija nadležnih za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma te nadležna nadzorna tijela

22. Nacionalna procjena rizika jest sveobuhvatan proces identifikacije i analize glavnih rizika od pranja novca i financiranja terorizma na nacionalnoj razini, razvijanje odgovarajućih mjera za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma na temelju utvrđenih rizika i povećanje učinkovitosti u raspodjeli raspoloživih resursa za kontrolu, ublažavanje ili uklanjanje utvrđenih rizika

23. Nadnacionalna procjena rizika jest procjena rizika od pranja novca i financiranja terorizma koji utječu na unutarnje tržište i koji su povezani s prekograničnim aktivnostima, a koju provodi Europska komisija

24. osoba koja obavlja profesionalnu djelatnost jest pravna ili fizička osoba koja djeluje u okviru svoje profesionalne djelatnosti i to: odvjetnik, odvjetničko društvo, javni bilježnik, revizorsko društvo, samostalni revizor, fizičke i pravne osobe koje obavljaju računovodstvene usluge i usluge poreznog savjetovanja

25. pasivni nefinancijski subjekt ima isto značenje kao u Pravilniku o automatskoj razmjeni informacija u području poreza

26. poslovni odnos jest poslovni, profesionalni ili komercijalni odnos povezan s profesionalnim aktivnostima obveznika i za kojeg se očekuje, u vrijeme uspostavljanja, da ima element trajnosti. Poslovnim odnosom u smislu ovoga Zakona smatra se i registracija igrača sukladno propisima kojima se uređuje priređivanje igara klađenja na daljinu

27. povremena transakcija jest transakcija koja se ne obavlja u okviru uspostavljenog poslovnog odnosa

28. predikatno kazneno djelo jest svako kazneno djelo kojim je ostvaren nezakonit prihod koji može biti predmet kaznenog djela pranja novca

29. prijenos novčanih sredstava ima isto značenje kao što je definirano u članku 3. točki 9. Uredbe (EU) 2015/847

30. pružatelj usluga trusta ili trgovačkog društva jest svaka osoba koja u skladu sa svojim poslovanjem trećim osobama pruža bilo koju od sljedećih usluga:

a) osnivanje trgovačkih društava ili drugih pravnih osoba,

b) obavljanje funkcije ili postavljanje druge osobe da obavlja funkciju direktora ili tajnika trgovačkog društva, partnera u partnerstvu ili sličnog položaja u odnosu na druge pravne osobe

c) pružanje usluga registriranog sjedišta, poslovne adrese, korespondentne adrese ili administrativne adrese i ostalih povezanih usluga trgovačkom društvu, partnerstvu ili nekoj drugoj pravnoj osobi ili pravnog uređenja

d) obavljanje funkcije ili postavljanje druge osobe da djeluje kao upravitelj ekspresnog trusta ili sličnog pravnog uređenja

e) obavljanje funkcije ili postavljanje druge osobe da obavlja funkciju nominalnog dioničara u ime druge osobe, osim ako je riječ o trgovačkom društvu uvrštenom na uređeno tržište koje podliježe obvezi objavljivanja podataka u skladu s pravom Unije ili ekvivalentnim međunarodnim standardima

31. razumne mjere su odgovarajuće mjere koje su razmjerne rizicima od pranja novca i financiranja terorizma

32. službeni osobni dokument jest svaka javna isprava s fotografijom osobe koju izdaje nadležno državno domaće ili strano tijelo, a sa svrhom identifikacije osobe

33. sredstva jesu imovina i financijska sredstva i koristi bilo koje vrste uključujući:

a) gotovinu, čekove, novčana potraživanja, mjenice, novčane doznake i druga sredstva plaćanja

b) uložena sredstva kod obveznika

c) financijske instrumente određene zakonom koji uređuje tržište kapitala kojima se trguje javnom ili privatnom ponudom, uključujući dionice i udjele, certifikate, dužničke instrumente, obveznice, garancije i izvedene financijske instrumente,

d) ostale isprave kojima se dokazuju prava na financijskim sredstvima ili drugim financijskim izvorima

e) kamate, dividende i druge prihode od sredstava

f) potraživanja, kredite i akreditive

34. stranka jest osoba koja uspostavlja ili već ima uspostavljen poslovni odnos kod obveznika ili obavlja povremenu transakciju

35. transakcija jest svaki primitak, izdatak, prijenos s računa na račun, zamjena, čuvanje, raspolaganje i drugo postupanje s novcem ili drugom imovinom

36. treća država jest država koja nije članica Europske unije ili potpisnica Sporazuma o osnivanju Europskoga gospodarskog prostora

37. usluga igara na sreću jest usluga koja uključuje stavljanje uloga s novčanom vrijednošću na igre na sreću, uključujući one s elementom vještine kao što su lutrije, kasino-igre, pokeraške igre i oklade koje se igraju na fizičkoj lokaciji ili na daljinu putem bilo kojih sredstava, elektroničkim sredstvima ili bilo kojom drugom komunikacijskom tehnologijom te na individualni zahtjev primatelja usluga

38. utvrđivanje i provjera identiteta stranke jest postupak prikupljanja podataka i informacija o stranci te njihovo provjeravanje korištenjem dokumenata, podataka i informacija dobivenih iz pouzdanog i neovisnog izvora

39. virtualna valuta jest digitalno iskazana vrijednost koju nije izdala središnja banka ni javno tijelo niti je ta vrijednost nužno povezana s fiducijarnom valutom, ali je fizičke ili pravne osobe prihvaćaju kao sredstvo plaćanja koje se može elektronski prenositi, pohranjivati i kojim se može elektronski trgovati

40. više rukovodstvo znači zaposlenik s dovoljno znanja o izloženosti institucije riziku od pranja novca i financiranja terorizma te odgovarajuće razine da donosi odluke koje utječu na njezinu izloženost riziku te ne treba, u svim slučajevima, biti član uprave ili drugog poslovodnog tijela.

GLAVA II.  NACIONALNA PROCJENA RIZIKA OD PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA

Nacionalna procjena rizika od pranja novca i financiranja terorizma

Članak 5.

(1) Za prepoznavanje, procjenu, razumijevanje i smanjenje rizika od pranja novca i financiranja terorizma, Republika Hrvatska provodi nacionalnu procjenu rizika od pranja novca i financiranja terorizma, koja će se redovito ažurirati sukladno prepoznatim rizicima i podacima kojima raspolažu nadležna tijela, a najmanje svakih pet godina.

(2) Provedba nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma koordinira se kroz rad Međuinstitucionalne radne skupine za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, čije se zadaće, između ostalog, sastoje od:

a) provedbe nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj

b) pripreme izvješća o nacionalnoj procjeni rizika od pranja novca i financiranja terorizma

c) priprema prijedloga akcijskog plana za ublažavanje utvrđenih rizika od pranja novca i financiranja terorizma

d) provedba drugih analiza u području sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma, što zahtijeva suradnju i koordinaciju između različitih institucija i pripremu izvješća o obavljenim analizama.

(3) Rad i obavljanje zadaća Međuinstitucionalne radne skupine iz prethodnog stavka usmjerava i koordinira Ured.

(4) Akcijski plan za ublažavanje utvrđenih rizika od pranja novca i financiranja terorizma ovoga članka donosi Vlada Republike Hrvatske na temelju nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj.

(5) Nadležna tijela i institucije određene nositeljima pojedinih mjera iz Akcijskog plana provest će mjere i aktivnosti iz svoje nadležnosti, te jednom godišnje izvijestiti Ministarstvo financija o provedenim aktivnostima za prethodno izvještajno razdoblje.

(6) Ministarstvo financija podnosi godišnje izvješće Vladi Republike Hrvatske o provedbi akcijskog plana iz stavka 4. ovoga članka.

(7) Prilikom provedbe nacionalne procjene rizika iz stavka 1. ovog članka , posebna pozornost će se usmjeriti na svaku financijsku aktivnost koja se po svojoj prirodi smatra pogodnom za uporabu ili zloporabu u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma te će se u obzir uzeti zaključci iz Nadnacionalne procijene rizika, koji utječu na funkcioniranje unutarnjeg tržišta Europske unije te koji su povezani s prekograničnim aktivnostima, kao i zajedničko mišljenje europskih nadzornih tijela o rizicima od pranja novca i financiranja terorizma koji utječu na financijski sektor Europske unije.

Izvješće i svrha nacionalne procjene rizika

Članak 6.

(1) O rezultatima nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma Ministarstvo financija sastavlja izvješće i dostavlja ga Vladi Republike Hrvatske kao i obveznicima iz članka 9. stavka 2., 3. i 4. ovoga Zakona.

(2) Nalazi iz izvješća nacionalne procjene rizika namijenjeni su za :

1. poboljšanje nacionalnih mjera za otkrivanje i sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma s identificiranjem sektora ili djelatnosti u kojima obveznici moraju primjenjivati strože mjere u pregledu stranaka i drugih obveza iz ovoga Zakona

2. određivanje sektora ili područja od niskog ili pojačanog rizika od pranja novca i financiranja terorizma

3. identificiranje prioriteta raspodjele resursa i sredstava namijenjenih sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma

4. pripremanje odgovarajućih propisa za pojedine sektore i djelatnosti u skladu s identificiranim rizicima od pranja novca i financiranja terorizma i

5. pomoć obveznicima u izvršenju njihovih procjena rizika od pranja novca i financiranja terorizma.

(3) Aktivnosti iz prethodnog stavka , usmjerava i koordinira Međuinstitucionalna radna skupina za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma. 

Obavješćivanje europskih institucija i država članica

Članak 7.

Ministarstvo financija će o rezultatima nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma obavijestiti Europsku komisiju, europska nadzorna tijela i druge države članice.

Postupanja temeljem delegiranog akta Europske komisije

Članak 8.

(1) Nadležna tijela mogu donijeti odluku u odnosu na visokorizične treće države utvrđene delegiranim aktom Europske komisije, a koje ne primjenjuju odgovarajuće mjere za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma.

(2) Hrvatska narodna banka i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga mogu donijeti odluku kojom će odbiti zahtjev za izdavanjem odobrenja za rad na državnom području Republike Hrvatske podružnici, predstavništvu i zastupnicima iz države utvrđene delegiranim aktom  Europske komisije iz stavka 1. ovog članka .

(3) Hrvatska narodna banka i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga mogu donijeti odluku kojom će kreditnim i financijskim institucijama iz Republike Hrvatske odbiti odobrenje za osnivanje podružnice, predstavništva i registriranje zastupnika u državi utvrđenoj delegiranim aktom iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Hrvatska narodna banka i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga mogu nakon donošenja delegiranog akta iz stavka 1. ovoga članka, a prije donošenja odluke iz stavka 2. i 3. ovog članka, zatražiti mišljenje Međuinstitucionalne radne skupine za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma.

GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA

I. OPĆE ODREDBE

Obveznici provedbe mjera

Članak 9.

(1) Mjere, radnje i postupci za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma određeni ovim Zakonom provode se prije i/ili prilikom svake transakcije, kao i pri sklapanju pravnih poslova kojima se stječe ili koristi imovina te u ostalim oblicima raspolaganja sredstvima, pravima i drugom imovinom koji mogu poslužiti za pranje novca i financiranje terorizma.

(2) Obveznici provedbe mjera i radnji iz stavka 1. ovoga članka jesu:

1. kreditne institucije

2. kreditne unije

3. Hrvatska banka za obnovu i razvitak

4. Hrvatska pošta

5. institucije za platni promet

6. društva za upravljanje investicijskim fondovima uključujući otvorene, zatvorene i alternativne investicijske fondove

7. mirovinska društva koja upravljaju dobrovoljnim mirovinskim fondovima, dobrovoljni mirovinski fondovi i mirovinska osiguravajuća društva kako je određeno zakonom kojim se uređuju mirovinska osiguravajuća društva te društva za dokup mirovine

8. društva ovlaštena za poslove s financijskim instrumentima

9. društva za osiguranje koja imaju odobrenje za obavljanje poslova životnih osiguranja i drugih osiguranja povezanih s ulaganjima

10. institucije za elektronički novac

11. ovlašteni mjenjači

12. priređivači igara na sreću za:

a) lutrijske igre

b) igre u kasinima

c) igre klađenja

d) igre na sreću na automatima

e) on-line igranje (igranje na daljinu) odnosno igre na sreću putem interneta, telefona ili drugih interaktivnih komunikacijskih uređaja

13. pravne i fizičke osobe koje obavljaju poslove u vezi s djelatnošću:

a) odobravanja kredita i zajmova, uključujući potrošačke kredite, ako je to dopušteno posebnim zakonom, i financiranje komercijalnih poslova, uključujući izvozno financiranje na osnovi otkupa s diskontom i bez regresa dugoročnih nedospjelih potraživanja osiguranih financijskim instrumentima ( engl. forfaiting ) uključujući i otkup dospjelih potraživanja

b) otkupa potraživanja s regresom ili bez njega ( engl. factoring )

c) leasinga

d) izdavanja i upravljanja platnim instrumentima (npr. putnički čekovi, kreditne kartice,  bankovne mjenice), a koje se ne smatraju platnim uslugama sukladno zakonu kojim se uređuje platni promet

e) razmjene virtualnih valuta u redovna sredstva plaćanja

f) skrbničkih poslova povezanih s virtualnim valutama

g) izdavanja garancija i jamstava

h) upravljanja ulaganjima za treće osobe i savjetovanja u vezi s tim

i) iznajmljivanja sefova

j) zastupanja u osiguranju pri sklapanju ugovora o životnom osiguranju i drugih osiguranja povezanih s ulaganjima

k) posredovanja u osiguranju pri sklapanju ugovora o životnom osiguranju i drugih osiguranja povezanih s ulaganjima

l) pružanja poduzetničkih ili fiducijarnih usluga

m) prometa plemenitih metala i dragog kamenja te proizvodima od njih

n) trgovine umjetničkim predmetima i antikvitetima

o) organiziranja ili provođenja dražbi

p) posredovanja u prometu nekretninama

14. pravne i fizičke osobe u obavljanju profesionalnih djelatnosti:

a) revizorsko društvo, samostalni revizor, vanjski računovođe, porezni savjetnici

b) odvjetnik, odvjetničko društvo i javni bilježnik, ako sudjeluju, bilo da djeluju u ime svoje stranke, u bilo kojoj vrsti financijskih transakcija ili transakcija koje uključuju nekretnine ili pak pružaju pomoć u planiranju ili provođenju transakcije za svoju stranku u vezi s:

- kupnjom ili prodajom nekretnina ili poslovnih subjekata

- upravljanjem novčanim sredstvima, vrijednosnim papirima ili drugom imovinom u vlasništvu stranke

- otvaranjem i vođenjem bankovnih računa, štednih uloga ili računa za poslovanje s financijskim instrumentima

- prikupljanjem sredstava potrebnih za osnivanje, poslovanje ili upravljanje trgovačkim društvom

- osnivanjem, poslovanjem ili upravljanjem trustovima, trgovačkim društvima, zakladama ili sličnim pravnim uređenjima.

(3) Podružnice kreditnih i financijskih institucija i drugih obveznika iz drugih država članica i trećih država koje su osnovane u Republici Hrvatskoj u skladu sa zakonom koji uređuje njihov rad obveznici su provedbe mjera i radnji iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Zastupnici institucija za platni promet iz druge države članice i distributeri izdavatelja elektroničkog novca iz druge države članice obveznici su provedbe mjera i radnji iz stavka 1. ovoga članka.

Izuzeci u odnosu na pravne i fizičke osobe koji obavljaju financijsku djelatnost na povremenoj ili vrlo ograničenoj osnovi

Članak 10.

(1) Pravna i fizička osoba koja se bavi financijskom djelatnošću na povremenoj ili ograničenoj osnovi te gdje postoji nizak rizik od pranja novca ili financiranja terorizma utvrđen Nacionalnom procjenom rizika ne moraju primjenjivati mjere iz ovog Zakona, ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

1. financijska djelatnost nije glavna djelatnost

2. financijska djelatnost je sporedna i direktno povezana s glavnom djelatnosti

3. godišnji promet sporedne financijske djelatnosti ne prelazi 5% od ukupnog godišnjeg prometa pravne i fizičke osobe ili ne prelazi 750.000 kuna godišnje

4. transakcija ne prelazi vrijednost od 1.000 eura, bez obzira na to je li riječ o jednokratnoj transakciji ili o više transakcija koje su međusobno očigledno povezane

5. financijska djelatnost obavlja se samo u odnosu na osobe koje su stranke u svezi s obavljanjem glavne djelatnosti te se općenito ne nudi javnosti.

(2) Pravna i fizička osoba iz stavka 1. ovoga članka dužna je obavijestiti nadzorno tijelo o neispunjavanju jednog ili više uvjeta iz stavka 1. ovoga članka. Nadzorno tijelo uspostavit će odgovarajuće mjere praćenja koje se temelje na procjeni rizika ili druge odgovarajuće mjere u svrhu onemogućavanja zlouporabe ove iznimke.

(3) Izuzeće iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na obveznika iz članka 9. stavak  2. točka 5. i stavka 4. kod pružanja usluga novčanih pošiljaka.

(4) O promjenama izuzeća iz stavka 1. ovoga članka Republika Hrvatska obavijestit će Europsku komisiju.

Obveze obveznika

Članak 11.

(1) U cilju sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma obveznik je prilikom obavljanja svojih djelatnosti dužan ispunjavati obveze određene ovim Zakonom i propisima donesenima na temelju njega.

(2) Obveze iz prethodnog stavka ovoga članka obuhvaćaju:

1. procjenu rizika od pranja novca i financiranja terorizma

2. uspostavljanje politika, kontrola i postupaka za učinkovito smanjivanje i djelotvorno upravljanje rizicima od pranja novca i financiranja terorizma

3. provođenje mjera dubinske analize stranke na način i pod uvjetima određenima ovim Zakonom

4. provođenje mjera za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma u poslovnim jedinicama i društvima u kojima obveznik ima većinski udio ili većinsko pravo u odlučivanju, a koje imaju sjedište u drugoj državi članici ili trećoj državi

5. imenovanje ovlaštene osobe za provedbu mjera i, s obzirom na organizacijsku strukturu obveznika, dovoljan broj njezinih zamjenika te osiguranje uvjeta za njihov rad

6. omogućavanje redovitoga stručnog osposobljavanja i izobrazbe zaposlenika obveznika te osiguravanje redovite unutarnje revizije izvršavanja obveza

7. izradu i redovito dopunjavanje liste indikatora za prepoznavanje stranaka i sumnjivih transakcija za koje postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma

8. obavještavanje i dostavljanje financijsko obavještajnoj jedinici i drugim nadležnim tijelima propisanih i traženih podataka, informacija i dokumentacije o transakcijama i osobama

9. osiguravanje čuvanja i zaštite podataka te vođenje propisanih evidencija

10. obvezu kreditnih i financijskih institucija da uspostave odgovarajući informacijski sustav s obzirom na svoju organizacijsku strukturu i izloženost riziku od pranja novca i financiranja terorizma radi automatizirane i cjelovite procjene rizika stranaka, stalnog praćenja poslovnih odnosa te u svrhu pravovremenog i cjelovitog obavješćivanja Ureda

11. provođenje drugih obveza propisanih ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega.

(3) Obveznik ne može eksternalizirati obveze ovlaštene osobe ili njegovog zamjenika iz članka 64. ovoga Zakona.

Analiza rizika od pranja novca i financiranja terorizma

Članak 12.

(1) Obveznik je dužan izraditi analizu rizika kako bi prepoznao, procijenio, razumio i smanjio rizike od pranja novca i financiranja terorizma koji na njega utječu. Pri tome je dužan uzeti u obzir čimbenike rizika koji se odnose na stranke, države ili geografska područja, proizvode, usluge, transakcije i distribucijske kanale.

(2) Analiza rizika iz stavka 1. ovoga članka mora biti dokumentirana i razmjerna veličini obveznika, vrsti, opsegu i složenosti njegovog poslovanja, te je istu obveznik dužan redovno ažurirati i dostaviti nadzornim tijelima na njihov zahtjev.

(3) Nadzorna tijela smjernicama mogu propisati da pojedinačne dokumentirane procjene rizika iz stavka 1. ovoga članka za pojedini sektor obveznika nisu potrebne ako su određeni rizici karakteristični za sektor jasni i shvaćeni.

(4) Analizu rizika iz stavka 1. ovoga članka obveznik je dužan usklađivati sa smjernicama koje će donositi nadzorna tijela te je dužan uzeti u obzir izvješća o rezultatima Nacionalne procjene rizika i Nadnacionalne procjene rizika.

(5) Prije svih bitnih promjena u poslovnim procesima i poslovnoj praksi koji mogu utjecati na mjere koje se poduzimaju radi sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma te pri uvođenju novog proizvoda ili distribucijskih kanala kao i kod uvođenja novih tehnologija za postojeće i nove proizvode, obveznik je dužan provesti procjenu rizika radi utvrđivanja i procjene kako navedene promjene utječu na izloženost riziku od pranja novca ili financiranja terorizma te poduzeti primjerene mjere za upravljanje i smanjivanje tih rizika.

Upravljanje rizicima od pranja novca i financiranja terorizma

Članak 13.

(1) Obveznik je dužan uspostaviti i provoditi djelotvoran sustav unutarnjih kontrola, te  donijeti pisane politike, procedure i postupke za učinkovito smanjivanje i upravljanje rizikom od pranja novca i financiranja terorizma utvrđenim analizom rizika iz članka 12. stavka 1. ovoga Zakona uzimajući u obzir Nacionalnu procjenu rizika i Nadnacionalnu procjenu rizika .

(2) Politike, kontrole,  procedure i postupci iz stavka 1. ovoga članka moraju biti razmjerne u odnosu na veličinu obveznika te vrstu, opseg i složenost poslovanja koje obavlja te propisane internim aktom.

(3) Politike, kontrole,  procedure i postupci iz  stavka 1. ovoga članka uključuju najmanje:

a) ciljeve, opseg i način rada sustava sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma  

b) organizacijski ustroj

c) položaj ovlaštene osobe unutar obveznika

d) mjere dubinske analize

e) modele upravljanja rizikom od pranja novca i financiranja terorizma

f) ovlasti i odgovornosti ovlaštene osobe i zamjenika  

g) ovlasti i odgovornosti svih zaposlenika obveznika koji sudjeluju u provedbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona

h) uspostavu odgovarajućih linija izvješćivanje unutar obveznika radi osiguranja pravodobnog i odgovarajućeg izvješćivanja  

i) zaštitu podataka, vođenje i čuvanje evidencija

j) stručno osposobljavanje i izobrazbu

k) unutarnju reviziju sustava otkrivanja i sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma

l) provjeru zaposlenika, ako je prikladno obzirom na veličinu obveznika te vrstu, opseg i složenost poslovanja.

(4) Uprava obveznika dužna je donijeti politike, kontrole, procedure i postupke radi otkrivanja i sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, kontinuirano pratiti, preispitati primjerenost i djelotvornost istih, odnosno ažurirati, te po potrebno pojačati propisane mjere.

Procjena rizika stranke

Članak 14.

(1) Prilikom provođenja mjera iz članka 15. stavak 1. ovoga Zakona obveznici su dužni imati u vidu faktore i varijable rizika od pranja novca i financiranja terorizma kako bi mogli procijeniti rizike povezane sa strankom.

(2) Faktori rizika iz stavka 1. ovoga članka odnose se na vrstu stranke, državu ili geografsko područje, proizvod, uslugu, transakciju ili distribucijski kanal.

(3) Varijable rizika iz stavka 1. ovoga članka uključuju najmanje sljedeće:

a) namjenu i predviđenu prirodu poslovnog odnosa ili transakcije

b) količinu imovine koju će stranka položiti i iznos transakcija koje obavlja

c) učestalost ili vrijeme trajanja poslovnog odnosa.

(4) Kada obveznik procjenjuje razinu rizika od pranja novca i financiranja terorizma  povezanih sa strankom, dužan je uzeti u obzir faktore potencijalnog niskog odnosno visokog rizika propisane podzakonskim aktom iz stavka 7. ovoga članka.

(5) Ako obveznik procijeni da stranka predstavlja nizak rizik za pranje novca ili financiranje terorizma , može primijeniti mjere pojednostavljene dubinske analize stranke .

( 6) Ako je temeljem procjene obveznika ili Nacionalne procjene rizika utvrđen visoki rizik za pranje novca ili financiranje terorizma , obveznik mora primijeniti mjere pojačane dubinske analize stranke .

(7) Ministarstvo financija, Hrvatska narodna banka i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga donijet će pravilnik odnosno odluku kojima će propisati postupak procjene rizika stranke od pranja novca i financiranja terorizma i faktore potencijalnog niskog odnosno visokog rizika.

(8) Tijela iz stavka 7. ovoga članka prilikom donošenja pravilnika odnosno odluke, pridržavat će se smjernica koje su izdala europska nadzorna tijela.

II. DUBINSKA ANALIZA STRANKE

Mjere dubinske analize stranke

Članak 15.

(1) Ako nije drukčije propisano ovim Zakonom, dubinska analiza stranke obuhvaća sljedeće mjere:

1. utvrđivanje identiteta stranke i provjeru njezina identiteta na osnovi dokumenata, podataka ili informacija dobivenih iz vjerodostojnog, pouzdanog i neovisnog izvora, uključujući kada je dostupan i kvalificirani certifikat za elektroničke potpise ili elektroničke pečate

2. utvrđivanje i provjeru identiteta stvarnog vlasnika stranke, uključujući poduzimanje mjera potrebnih za razumijevanje vlasničke i kontrolne strukture stranke

3. prikupljanje podataka o namjeni i predviđenoj prirodi poslovnog odnosa ili transakcije te drugih podataka u skladu s ovim Zakonom

4. stalno praćenje poslovnog odnosa, uključujući pozorno praćenje transakcija obavljenih tijekom tog odnosa, kako bi se osiguralo da te transakcije odgovaraju saznanjima obveznika o stranci, vrsti posla i profilu rizika, uključujući i podatke o izvoru sredstava, pri čemu dokumentacija i podaci kojima obveznik raspolaže moraju biti ažurni.

(2)  Prilikom provedbi mjera iz stavka 1. točke 1. ovoga članka, obveznik je dužan provjeriti je li osoba koja tvrdi da djeluje u ime stranke za to i ovlaštena te u skladu s odredbama ovoga Zakona utvrditi i provjeriti identitet te osobe.

(3) Obveznik je dužan primjenjivati sve mjere dubinske analize iz stavka 1. ovoga članka, pri čemu opseg primjene mjera ovisi o procjeni rizika stranke od pranja novca i financiranja terorizma.

(4) Obveznik je dužan mjere dubinske analize stranke provoditi na način propisane internim aktom odnosno politikama, kontrolama i postupcima iz članka 13. ovoga Zakona .

(5) Obveznik je dužan, na zahtjev nadzornog tijela, dostaviti na uvid dokumentaciju vezanu uz analizu i procjenu rizika iz koje proizlazi da su poduzete mjere primjerene identificiranim rizicima od pranja novca i financiranja terorizma .

Obveza primjene mjera dubinske analize stranke

Članak 16.

(1) Obveznik je dužan, pod uvjetima određenima ovim Zakonom, obaviti dubinsku analizu stranke u sljedećim slučajevima:

1. prilikom uspostavljanja poslovnog odnosa sa strankom

2. pri svakoj povremenoj transakciji u vrijednosti od 105.000 kuna i više, bez obzira na to je li riječ o jednokratnoj transakciji ili o više transakcija koje su međusobno očigledno povezane i koje ukupno dosežu vrijednost od 105.000 kuna i više

3. pri svakoj povremenoj transakciji koja predstavlja prijenos novčanih sredstava u vrijednosti većoj od 1 000 eura

4. za pružatelje igara na sreću, prilikom stavljanja uloga uključujući kupnju ili zamjenu žetona te preuzimanja dobitaka u kunskoj protuvrijednosti iznosa od 2 000 eura  i više, bez obzira na to je li riječ o jednokratnoj transakciji ili o više transakcija koje su međusobno očigledno povezane i koje ukupno dosežu vrijednost od 2 000 eura  i više,

5. ako postoji sumnja u vjerodostojnost i primjerenost prethodno dobivenih podataka o stranci

6. uvijek kada u vezi s transakcijom ili strankom postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, bez obzira na sva propisana izuzeća i vrijednost transakcije.

(2) Obveznik iz članka 9. stavka 2. točke 11. ovoga Zakona pri svakoj transakciji u kunskoj protuvrijednosti iznosa od 2 000 eura  i  više dužan je utvrditi i provjeriti identitet stranke na način kako je propisano člankom 21. ovoga Zakona.

(3) Obveznik iz članka 9. stavka 2. točke  9. i 13. podtočke j) i k) ovoga Zakona, pri sklapanju poslova životnog osiguranja i drugih osiguranja  povezanih s ulaganjem, dužan je:

a) za korisnika osiguranja koji je određen kao posebno imenovana fizička ili pravna osoba ili pravno uređenje (npr. zakonski nasljednik, djeca, supružnik i dr.) utvrditi i provjeriti identitet korisnika na način kako je propisano člancima 21. do 26. ovoga Zakona

b) za korisnike osiguranja koji su određeni specifičnim karakteristikama ili skupinom, prikupiti dovoljno podataka kako bi se uvjerio da će moći utvrditi identitet korisnika u trenutku isplate.

(4) U slučajevima iz stavka 3. točke a) i b) ovog članka obveznik mora utvrditi i  provjeriti identitet stvarnog vlasnika korisnika osiguranja u trenutku isplate odnosno u trenutku kad imatelj prava iz osiguranja zatraži isplatu svojih potraživanja u cijelosti ili djelomično.

(5) Za korisnika trusta ili s njim izjednačenog subjekta stranog prava, koji je određen specifičnim karakteristikama ili skupinom, obveznik mora pribaviti dovoljno informacija kako bi bio siguran da će moći utvrditi identitet korisnika u vrijeme isplate ili u trenutku kada korisnik odluči iskoristiti dodijeljena prava.

(6) Obveznici su dužni primijeniti mjere dubinske analize ne samo na nove stranke, već i pravodobno na postojeće stranke na temelju procjene rizika, posebno kod stranaka kod kojih se promjene okolnosti koje su relevantne za primjenu ovoga Zakona, ili u slučajevima kada su obveznici tijekom kalendarske godine dužni prikupiti i provjeriti podatke o stvarnom vlasniku  postojeće stranke.

Iznimka od provođenja mjera dubinske analize u pogledu elektroničkog novca

Članak 17.

(1) Obveznici nisu dužni provesti mjere iz članka 15. stavka 1. točke 1., 2. i 3. i članka 18. ovoga Zakona u pogledu elektroničkog novca ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

a) platni instrument se ne može ponovno puniti ili ima mjesečni prag od 150 eura koji vrijedi isključivo u toj državi članici

b) najviši iznos elektronički pohranjen ne premašuje 150 eura

c) platni instrument upotrebljava se isključivo za kupnju robe ili usluga

d) na platni instrument ne može se pohraniti anonimni elektronički novac

e) izdavatelj provodi mjeru praćenja transakcija ili poslovnog odnosa u svrhu otkrivanja neobičnih ili sumnjivih transakcija.

(2) Iznimku iz stavka 1. ovoga članka obveznici ne smiju primijeniti na elektronička plaćanja ili iskupe elektroničkog novca i podizanja gotovine u vrijednosti većoj od 50 eura.

(3)  Kreditne i financijske institucije koje nastupaju kao stjecatelji, mogu prihvatiti plaćanja izvršena sa vrijednosnih kartica (prepaid kartice), a koji instrumenti su izdani u trećim državama, pod uvjetom da su prilikom izdavanja vrijednosnih kartica ispunjeni uvjeti iz stavka 1. i 2. ovog članka, članka 15. stavka 2., članka 16. stavka 1. i 6., članka 18. i članka 19. ovog Zakona.

Dubinska analiza stranke prilikom uspostavljanja poslovnog odnosa ili obavljanja transakcije

Članak 18.

(1) Obveznik je dužan mjere iz članka 15. stavka 1. točke 1., 2. i 3. ovoga Zakona provesti:

1. prije uspostavljanja poslovnog odnosa sa strankom i

2. prije izvršenja transakcije iz članka 16. stavka 1. točke 2., 3. i 4. i stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. točke 1. ovoga članka, obveznik može provjeru identiteta stranke i stvarnog vlasnika provesti i tijekom uspostavljanja poslovnog odnosa sa strankom, i to što je prije moguće nakon prvog kontakta sa strankom, ukoliko je to:

1. neophodno kako se ne bi prekinuo uobičajeni način uspostavljanja poslovnih odnosa i

2. ukoliko postoji nizak rizik od pranja novca ili financiranja terorizma.

(3) Iznimno od odredbe stavka 1. točka 1. ovoga članka, kreditne i financijske institucije mogu otvarati račune strankama, uključujući račune koji omogućuju transakcije s prenosivim vrijednosnim papirima, pod uvjetom da postoje odgovarajući zaštitni mehanizmi koji osiguravaju da stranka ili netko u njezino ime ne provodi transakcije dok obveznik ne provede mjere dubinske analize iz članka 15. stavka 1. točke 1. i 2.

Odbijanje poslovnog odnosa i obavljanja transakcije

Članak 19.

(1) Obveznik koji ne može provesti mjere dubinske analize  iz članka 15. stavka 1. točke 1., 2. i 3. i stavka 2. ovoga Zakona, ne smije uspostaviti poslovni odnos ili izvršiti transakciju, odnosno mora prekinuti već uspostavljeni poslovni odnos te razmotriti treba li Uredu dostaviti obavijest o sumnjivoj transakciji i osobi iz članka 56. ovoga Zakona.

(2) Obveznik može odbiti uspostavljanje poslovnog odnosa ili prekinuti već uspostavljeni poslovni odnos, ukoliko nije u mogućnosti provesti mjeru iz članka 15. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona odnosno ako ocijeni da ne može učinkovito upravljati rizikom pranja novca i financiranja terorizma u odnosu na stranku.

III. PROVOĐENJE MJERA DUBINSKE ANALIZE STRANKE

Pribavljanje podataka od strane obveznika

Članak 20.

(1) Pri obavljanju dubinske analize stranke, obveznik iz članka 9. ovoga Zakona pribavlja sljedeće podatke:

1. ime i prezime, prebivalište, datum rođenja, mjesto rođenja, identifikacijski broj, naziv i broj identifikacijske isprave, te naziv i državu izdavatelja, i državljanstvo/državljanstva za:

a) fizičku osobu i njezinoga zakonskog zastupnika, obrtnika ili osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, a koja uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakciju, odnosno za koju se uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakcija

b) opunomoćenika koji za stranku uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakciju

c) zakonskog zastupnika i opunomoćenika koji za pravnu osobu ili drugu pravnu osobu i s njom izjednačeni subjekt iz članka 27. ovoga Zakona uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakciju

d) fizičku osobu, obrtnika ili osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, a za koju poslove obavlja odvjetnik, odvjetničko društvo, javni bilježnik, revizorsko društvo, samostalni revizor odnosno pravna ili fizička osoba koja obavlja računovodstvene usluge i usluge poreznog savjetovanja

e) fizičku osobu koja pristupa sefu.

2. naziv, sjedište (ulica i kućni broj, mjesto i država) i identifikacijski broj za obrt i drugu samostalnu djelatnost:

a) kada se u svrhu poslovanja obrta i obavljanja druge samostalne djelatnosti uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakcija

b) kojoj je namijenjena transakcija

3. ime i prezime te prebivalište fizičke osobe kojoj je transakcija namijenjena

4. ime i prezime, prebivalište, datum rođenja, mjesto rođenja i državljanstvo stvarnog vlasnika

5. naziv, sjedište (ulica i kućni broj, mjesto i država) i identifikacijski broj za pravnu osobu:

a) za koju se uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakcija, odnosno za pravnu osobu u čije se ime uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakcija

b) za koju poslove obavlja odvjetnik, odvjetničko društvo, javni bilježnik, revizorsko društvo, samostalni revizor odnosno pravna ili fizička osoba koja obavlja računovodstvene usluge i usluge poreznog savjetovanja

c) kojoj je namijenjena transakcija

d) drugu pravnu osobu i s njom izjednačeni subjekt iz članka 27. ovoga Zakona

6. podatke o namjeni i predviđenoj prirodi poslovnog odnosa, uključujući i informaciju o djelatnosti stranke

7. datum i vrijeme uspostavljanja poslovnog odnosa i/ili pristupa sefu

8. datum i vrijeme provedbe transakcije, iznos i valuta u kojoj se obavlja, svrha (namjena) transakcije te način obavljanja transakcije

9. podatke o  izvoru sredstava koja jesu ili će biti predmet poslovnog odnosa ili transakcije iz članka 47., 53. (uplate gotovine), 55. i 56. ovoga Zakona.

(2) Iznimno od odredbe točke 5. podtočke c) ovoga članka, obveznik će prikupiti podatak o identifikacijskom broju za pravnu osobu kojoj je namijenjena transakcija samo ukoliko mu je taj podatak dostupan.

(3) Osim podataka iz stavka 1. ovog članka, obveznik će prikupiti i ostale podatke u opsegu u kojem su mu potrebni za procjenu rizika od pranja novca i financiranja terorizma sukladno odredbama ovog Zakona i na temelju njega donesenih propisa.

IV. UTVRĐIVANJE I PROVJERA IDENTITETA STRANKE

Utvrđivanje i provjera identiteta fizičke osobe, obrtnika i osobe koja obavlja drugu samostalnu djelatnost

Članak 21.

(1) Za stranku koja je fizička osoba i njezinoga zakonskog zastupnika te stranku koja je obrtnik ili osoba koja se bavi drugom samostalnom djelatnošću obveznik utvrđuje i provjerava njezin identitet prikupljanjem podataka iz članka 20. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona uvidom u službeni osobni dokument stranke u njezinoj nazočnosti.

(2) Ako iz uvida u službeni osobni dokument obveznik ne može prikupiti sve propisane podatke, nedostajući podaci prikupljaju se iz drugih važećih javnih isprava koje podnese stranka.

(3) Podatak kojeg obveznik iz objektivnih razloga ne uspije prikupiti u skladu sa stavkom 1. i 2. ovoga članka može biti pribavljen neposredno od stranke.

(4) Ako je stranka obrtnik ili osoba koja se bavi drugom samostalnom djelatnošću, obveznik prikuplja podatke iz članka 20. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona uvidom u izvornik ili ovjerenu presliku dokumentacije iz obrtnog ili drugoga javnog registra koji ne smiju biti stariji od tri mjeseca, odnosno neposrednim uvidom u obrtni ili drugi javni registar. Na izvodu iz registra u koji je izvršen neposredni uvid, obveznik u obliku zabilješke upisuje datum i vrijeme te ime i prezime osobe koja je izvršila uvid.

(5) Obveznik je dužan od stranke zatražiti izjavu djeluje li u svoje ime ili u ime nekog trećeg.

Utvrđivanje i provjera identiteta opunomoćenika fizičke osobe, obrtnika i osobe koja obavlja drugu samostalnu djelatnost

Članak 22.

(1) Ako stranka koja je fizička osoba, obrtnik ili osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, putem opunomoćenika uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakciju, obveznik utvrđuje i provjerava identitet opunomoćenika prikupljanjem podataka iz članka 20. stavka 1. točke 1. ovog Zakona uvidom u službeni osobni dokument u njegovoj nazočnosti.

(2) Ako iz uvida u službeni osobni dokument opunomoćenika obveznik ne može prikupiti sve propisane podatke, nedostajući podaci prikupljaju se iz drugih važećih javnih isprava koje podnese opunomoćenik.

(3) Podatak kojeg obveznik iz objektivnih razloga ne uspije prikupiti u skladu sa stavkom 1. i 2. ovoga članka može biti pribavljen neposredno od opunomoćenika.

(4) Podatke iz članka 20. stavka 1. točke 1. ovog Zakona o fizičkoj osobi, obrtniku ili osobi koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, obveznik pribavlja iz ovjerene punomoći i ovjerene preslike službenog osobnog dokumenta fizičke osobe koju mu dostavi opunomoćenik.

(5) Ako je stranka obrtnik ili osoba koja se bavi drugom samostalnom djelatnošću, obveznik prikuplja podatke iz članka 20. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona u skladu s odredbom članka 21. stavka 4. ovoga Zakona.

Utvrđivanje i provjera identiteta pravne osobe

Članak 23.

(1) Identitet stranke koja je pravna osoba, obveznik utvrđuje i provjerava prikupljanjem podataka iz članka 20. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona uvidom u izvornik ili ovjerenu presliku dokumentacije iz sudskog ili drugoga javnog registra koju mu u ime pravne osobe dostavi zakonski zastupnik ili opunomoćenik pravne osobe.

(2) Dokumentacija iz stavka 1. ovoga članka ne smije biti starija od tri mjeseca.

(3) Obveznik može utvrditi i provjeriti identitet pravne osobe prikupljanjem podataka iz članka 20. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona neposrednim uvidom u sudski ili drugi javni registar. Na izvodu iz registra u koji je izvršen uvid obveznik u obliku zabilješke upisuje datum i vrijeme te ime i prezime osobe koja je izvršila uvid.

(4) Ostale podatke iz članka 20. stavka 1. ovoga Zakona obveznik prikuplja uvidom u izvornike ili ovjerene preslike isprava i drugu poslovnu dokumentaciju. Ako iz tih isprava i dokumentacije nije moguće prikupiti sve podatke iz članka 20. stavka 1. ovoga Zakona, podatke koji nedostaju obveznik prikuplja neposredno od zakonskoga zastupnika ili opunomoćenika.

(5) Pri provjeri identiteta stranke u skladu sa stavkom 1. i 3. ovoga članka obveznik mora prethodno provjeriti prirodu sudskog ili drugoga javnog registra iz kojeg će uzeti podatke za provjeru identiteta.

(6) Ako je stranka strana pravna osoba koja obavlja djelatnost u Republici Hrvatskoj preko podružnice, obveznik utvrđuje i provjerava identitet strane pravne osobe i podružnice.

Utvrđivanje i provjera identiteta zakonskog zastupnika pravne osobe

Članak  24.

(1) Obveznik utvrđuje i provjerava identitet zakonskog zastupnika pravne osobe prikupljanjem podataka iz članka 20. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona uvidom u službeni osobni dokument zakonskog zastupnika u njegovoj nazočnosti. Ako iz toga dokumenta nije moguće prikupiti sve propisane podatke, podaci koji nedostaju prikupljaju se iz druge važeće javne isprave.

(2) Podatak kojeg obveznik iz objektivnih razloga ne uspije prikupiti u skladu sa stavkom 1. ovoga članka može biti pribavljen neposredno od zakonskog zastupnika.

Utvrđivanje i provjera identiteta opunomoćenika pravne osobe

Članak 25.

(1) Ako poslovni odnos u ime pravne osobe umjesto zakonskog zastupnika iz članka 24. ovoga Zakona uspostavlja opunomoćenik, obveznik utvrđuje i provjerava identitet opunomoćenika prikupljanjem podataka iz članka 20. stavak 1. točka 1. ovoga Zakona uvidom u službeni osobni dokument opunomoćenika u njegovoj nazočnosti.

(2) Ako iz dokumenta iz stavka 1. ovoga članka nije moguće prikupiti sve propisane podatke, podaci koji nedostaju prikupljaju se iz druge važeće javne isprave koju podnese opunomoćenik, odnosno neposredno od opunomoćenika. Podatke iz članka 20. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona o zakonskom zastupniku koji je u ime pravne osobe izdao punomoć obveznik prikuplja na temelju podataka iz ovjerene punomoći.

Utvrđivanje i provjera identiteta trusta i s njim izjednačenog subjekta stranog prava

Članak 26.

(1) Kod trusta i s njim izjednačenog subjekta stranog prava obveznik je dužan utvrditi i provjeriti identitet za:

a) osnivača

b) upravitelja ili više njih

c) zaštitnika, ako postoji

d) korisnika ili skupine korisnika imovine kojom upravlja, pod uvjetom da su budući korisnici već određeni ili odredivi

e) drugu fizičku osobu koja izravno ili neizravno provodi krajnju kontrolu nad trustom.

(2) Podaci iz članka 20. stavak 1. točke 1. i 5. ovoga Zakona prikupljaju se za osobe iz stavka 1. ovoga članka uvidom u izvornik ili ovjerenu presliku dokumentacije koja nije starija od tri mjeseca.

Utvrđivanje i provjera identiteta drugih pravnih osoba i s njima izjednačenih subjekata

Članak 27.

(1) Obveznik je dužan za udruge i njihove saveze, ustanove, zavode, političke stranke, sindikate, vjerske zajednice, umjetničke organizacije, komore, sindikate, udruge poslodavaca, zaklada i fundacije:

1. utvrditi i provjeriti identitet osobe ovlaštene za zastupanje odnosno zastupnika

2. utvrditi i provjeriti identitet opunomoćenika te pribaviti punomoć za zastupanje ako   je stranka zastupana po opunomoćeniku

3. prikupiti podatke iz članka 20. stavka 1. točke 1. i 5. ovoga Zakona.

(2)Identitet zastupnika iz stavka 1. ovoga članka obveznik utvrđuje i provjerava prikupljanjem podataka iz članka 20. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona uvidom u službeni osobni dokument zastupnika u njegovoj nazočnosti. Ako iz toga dokumenta nije moguće prikupiti sve propisane podatke, podaci koji nedostaju pribavljaju se iz druge važeće javne isprave.

(3) Podatak kojeg obveznik iz objektivnih razloga ne uspije prikupiti u skladu sa stavkom 1. ovoga članka može biti pribavljen neposredno od zastupnika ili opunomoćenika.

(4) Izvod iz registra, upisnika ili druge službene evidencije kojim se dokazuje identitet pravne osobe ne smije biti starija od tri mjeseca.

(5) Identitet opunomoćenika iz stavka 1. ovoga članka obveznik utvrđuje i provjerava u skladu s člankom 25. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona.

Utvrđivanje i provjera identiteta stranke prilikom pristupa sefu

Članak 28.

(1) Obveznik iz članka  9. ovoga Zakona koji pruža uslugu iznajmljivanja sefa dužan je mjere dubinske analize iz članka 15. ovoga Zakona provesti prilikom uspostave poslovnog odnosa i prilikom svakog pristupa stranke sefu.

(2) U okviru dubinske analize stranke obveznik prilikom uspostave poslovnog odnosa sa strankom koja ima sklopljen ugovor o sefu prikuplja podatke iz članka 20. stavka 1. točke 1., 2., 4., 5., 6. i 7. ovoga Zakona.

(3) U okviru dubinske analize stranke obveznik prilikom pristupa sefu utvrđuje i provjerava podatke iz članka 20. stavka 1. točke 1. i 7. ovoga Zakona.

V. UTVRĐIVANJE I PROVJERA STVARNOG VLASNIKA

Stvarni vlasnik stranke

Članak 29.

(1) Stvarnim vlasnikom pravne osobe smatra se svaka fizička osoba (osobe) koja u konačnici posjeduje ili kontrolira stranku ili u čije ime se provodi transakcija i uključuje barem:

- fizičku osobu (osobe) koja posjeduje ili kontrolira pravnu osobu izravnim ili neizravnim vlasništvom putem dovoljnog postotka dionica, uključujući i dionice na donositelja, ili prava glasa ili poslovnih udjela u toj pravnoj osobi ili

- fizičku osobu (osobe) koja ima kontrolni položaj u upravljanju imovinom pravne osobe putem drugih sredstava.

(2) Stvarnim vlasnikom fizičke osobe smatra se fizička osoba koja kontrolira drugu fizičku osobu u čije se ime obavlja transakcija.

(3) Stvarnim vlasnikom trusta i s njim izjednačenog subjekta stranog prava smatra se svaka fizička osoba (ili više njih) koja u konačnici kontrolira trust ili s njim izjednačeni subjekt stranog prava.

(4) Stvarnim vlasnikom domaćih i stranih udruga i njihovih saveza, ustanova, zavoda, političkih stranaka, sindikata, vjerskih zajednica, umjetničkih organizacija, komora, sindikata, udruga poslodavaca, zaklada, fundacija, može se smatrati svaka fizička osoba ovlaštena za zastupanje ili fizička osoba koja ima kontrolni položaj u upravljanju imovinom.

(5) Pokazatelj izravnog vlasništva iz stavka 1. ovoga članka kojeg fizička osoba ima u pravnoj osobi je vlasništvo nad više od 25% poslovnih udjela, glasačkih ili drugih prava na temelju kojih ostvaruje pravo upravljanja pravnom osobom ili vlasništvo 25% plus jedna dionica.

(6) Pokazatelj neizravnog vlasništva iz stavka 1. ovoga članka je više od 25% poslovnih udjela ili 25% plus jedna dionica u stranci u vlasništvu pravne osobe koja je pod kontrolom iste  fizičke osobe ili više njih, ili više pravnih osoba koje su pod kontrolom iste fizičke osobe ili više njih.

(7) Iznimno od odredbe stavka 5. i 6. ovoga članka pokazatelj izravnog ili neizravnog vlasništva iz stavka 1. ovoga članka je više od 10% poslovnih udjela, glasačkih ili drugih prava na temelju kojih ostvaruje pravo upravljanja pravnom osobom ili vlasništvo 10% plus jedna dionica u pravnoj osobi koja ima obilježja pasivnog nefinancijskog subjekta.

(8) Kontrolni položaj u upravljanju imovinom pravne osobe putem drugih sredstava iz stavka 1. ovoga članka može se odnositi i na kriterije kontrole korištene u pripremi konsolidiranih financijskih izvještaja, primjerice putem sporazuma dioničara, ostvarivanje prevladavajućeg utjecaja i ovlasti za imenovanje višeg rukovodstva.

(9) Ako nije moguće identificirati fizičku osobu iz stavka 1. ili ako postoji sumnja da je ta fizička osoba stvarni vlasnik, te pod uvjetom da su iscrpljena sva moguća sredstva kako bi se utvrdio stvarni vlasnik, stvarnim vlasnikom pravne osobe smatra se fizička osoba (osobe) koja se nalazi na položaju višeg rukovodstva.

(10) Odredbe prethodnih stavaka ne odnose se na društva čijim se financijskim instrumentima trguje na burzi ili uređenom tržištu u jednoj ili u više država članica u skladu s propisima u Europskoj uniji, odnosno društva sa sjedištem u trećoj državi čijim se financijskim instrumentima trguje na burzi ili uređenom tržištu u državi članici ili u toj trećoj državi, pod uvjetom da u toj trećoj državi vrijede zahtjevi za objavljivanje podataka u skladu s propisima u Europskoj uniji koji osiguravaju odgovarajuću transparentnost podataka o stvarnim vlasnicima.

Utvrđivanje i provjeravanje stvarnog vlasnika stranke

Članak 30.

(1) Stvarnog vlasnika stranke obveznik utvrđuje prikupljanjem podataka iz članka 20. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona i poduzimanjem razumnih mjera za provjeru identiteta stvarnog vlasnika.

(2) Stranka je dužna obvezniku predočiti dokumentaciju iz koje može dobiti uvid u podatke o stvarnim vlasnicima.

(3) Podatke iz stavka 1. ovoga članka obveznik prikuplja uvidom u izvornike ili ovjerene preslike isprava iz Registra stvarnih vlasnika iz članka 31. ovoga Zakona, sudskog ili drugoga javnog registra koji ne smiju biti stariji od jednog mjeseca. Navedene podatke obveznik može prikupiti i izravnim uvidom u Registar stvarnih vlasnika, sudski ili drugi javni registar, pri čemu je dužan postupiti u skladu sa člankom 23. stavkom 3. ovoga Zakona.

(4) Ako iz Registra stvarnih vlasnika, sudskog ili drugog javnog registra nije moguće prikupiti sve podatke o stvarnom vlasniku stranke, podatke koji nedostaju obveznik prikuplja uvidom u izvornike ili ovjerene preslike dokumenata i druge poslovne dokumentacije koju je obvezniku podnio zakonski zastupnik ili opunomoćenik.

(5) Ako iz objektivnih razloga nije moguće prikupiti nedostajuće podatke na način opisan u stavcima 3. i 4. ovoga članka, obveznik ih prikuplja neposredno iz izjave dane u pisanom obliku zakonskog zastupnika ili opunomoćenika stranke iz stavka 1. ovoga članka, pri čemu je obveznik dužan, sukladno procjeni rizika za takvu stranku, provesti jednu ili više mjera pojačane dubinske analize stranke.

(6) Podatke iz stavka 1. obveznik prikuplja u mjeri koja mu omogućuje poznavanje strukture vlasništva i kontrolu stranke u stupnju koji, ovisno o procjeni rizika, odgovara kriteriju zadovoljavajućeg poznavanja stvarnih vlasnika.

(7) Obveznici se prilikom utvrđivanja i provjere identiteta stvarnog vlasnika stranke ne smiju isključivo oslanjati na podatke iz Registra stvarnih vlasnika. Postupak utvrđivanja stvarnog vlasnika temelji se na procjeni rizika.

Registar stvarnih vlasnika

Članak 31.

(1) Registar stvarnih vlasnika elektronička je baza podataka o stvarnim vlasnicima trgovačkih društava, podružnica stranih trgovačkih društava, udruga, zaklada, fundacija, ustanova kojima Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nije jedini osnivač, investicijskih fondova ukoliko imaju pravnu osobnost, te trustova i s njima izjednačenih subjekata stranog prava ukoliko su isti obveznici osobnog identifikacijskog broja na temelju zakona kojim se uređuje osobni identifikacijski broj (dalje u tekstu: pravni subjekti).  

(2) Pravni subjekti iz stavka 1. ovoga članka, dužni su imati i čuvati odgovarajuće, točne i ažurirane podatke o svom stvarnom vlasniku ili stvarnim vlasnicima, vlasničkoj strukturi, a trgovačka društva i podatke o poslovnima udjelima te ih učiniti dostupnima:

- obvezniku iz članka 9. ovoga Zakona kada obveznik provodi mjere dubinske analize stranke na temelju ovoga Zakona

- Uredu, i

- nadležnim tijelima iz članka  115. ovoga Zakona u obavljanju poslova iz njihove nadležnosti.

(3) Podaci o stvarnom vlasniku pored podataka iz stavka 2. ovoga članka sadrže: ime i prezime, prebivalište, datum rođenja, mjesto rođenja i državljanstvo stvarnog vlasnika te podatke o prirodi i opsegu stvarnog vlasništva.

(4) Pravni subjekti iz stavka 1. ovoga članka dužni su podatke iz stavka 2. i 3. ovoga članka dostaviti u Registar stvarnih vlasnika bez odlaganja, a najkasnije u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(5) Registar stvarnih vlasnika vodi Porezna uprava. Temeljni podaci o pravnim subjektima iz stavka 1. ovoga članka preuzet će se u Registar stvarnih vlasnika iz matičnih registara upisom u koje se osnivaju ili registriraju pravni subjekti iz stavka 1. ovoga članka.

(6) Ministar financija će pravilnikom propisati strukturu registra te način i rokove dostavljanja podataka u Registar stvarnih vlasnika te ažuriranje dostavljenih podataka od strane pravnih subjekata iz stavka 1. ovoga članka.

(7) Ukoliko pravni subjekt iz stavka 1. ovoga članka obvezniku prilikom provedbe mjera dubinske analize stranke odbije dostaviti podatke iz stavka 2. i 3. ovoga članka, obveznik će o istome bez odlaganja obavijestiti Ministarstvo financija kao tijelo zaduženo za vođenje Registra stvarnih vlasnika.

(8) Upravitelj trusta i s trustom izjednačenog subjekta stranog prava koji je obveznik osobnog identifikacijskog broja u Republici Hrvatskoj dužan je podatke iz članka 25. stavka 1. ovoga Zakona dostaviti u  Registar stvarnih vlasnika bez odlaganja, a najkasnije u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(8) Izvod iz Registra stvarnih vlasnika predstavlja javnu ispravu.

Pristup informacijama o stvarnom vlasništvu

Članak 31.

(1) Informacije o imenu i prezimenu, prebivalištu i/ili boravištu, datumu rođenja i državljanstvu te o prirodi i opsegu poslovnog udjela stvarnih vlasnika, su javni podaci / podaci dostupni osobama koje dokažu opravdani pravni interes.

(2) Ured i nadležna tijela iz članka 115. ovoga Zakona imaju izravan pristup bez naknade svim podacima koji se nalaze u Registru stvarnih vlasnika.

(3) Obveznici iz članka 9. ovoga Zakona prilikom provođenja mjera dubinske analize imat će pristup podacima koji se nalaze u registru stvarnih vlasnika, a koji su im potrebni za provođenja mjera dubinske analize stranke.

(4) Ministar financija će pravilnikom propisati način pristupa Registru stvarnih vlasnika.

VI. STALNO PRAĆENJE POSLOVNOG ODNOSA

Mjera stalnog praćenja poslovnog odnosa

Članak 33.

(1) Obveznik je dužan brižljivo pratiti poslovne aktivnosti koje stranka provodi kod njega, čime se osigurava poznavanje stranke, uključujući poznavanje izvora sredstava kojima stranka posluje.

(2) Obveznik je dužan pratiti poslovne aktivnosti stranke primjenjujući najmanje sljedeće mjere:

1. praćenje i provjeravanje usklađenosti poslovanja stranke s predviđenom prirodom i namjenom poslovnog odnosa

2. praćenje i provjeravanje usklađenosti izvora sredstava s predviđenim izvorom sredstava koji je stranka navela pri uspostavljanju poslovnog odnosa

3. praćenje i provjeravanje usklađenosti poslovanja, odnosno transakcija stranke s njezinim uobičajenim opsegom poslovanja

4. praćenje i ažuriranje prikupljenih dokumenata i podataka o strankama i stvarnim vlasnicima, uključujući utvrđivanje je li stranka ili stvarni vlasnik postala ili prestala biti politički izložena osoba te provođenje ponovne godišnje dubinske analize stranke u slučajevima iz članak 35. ovoga Zakona.

(3) Obveznik je dužan osigurati da opseg, odnosno učestalost provođenja mjera iz stavka 2. ovoga članka budu prilagođeni riziku pranja novca ili financiranja terorizma kojem je obveznik izložen tijekom trajanja poslovnog odnosa sa strankom, a sukladno odredbama članka 12. i 14. ovoga Zakona.

Ponovna godišnja dubinska analiza strane pravne osobe i domaće pravne osobe u vlasništvu strane pravne osobe

Članak 34.

(1) Osim primjene mjera stalnog praćenja poslovnog odnosa iz članka 33. ovoga Zakona, obveznik je dužan najmanje jednom godišnje, a najkasnije nakon isteka jedne godine od posljednje dubinske analize izvršiti ponovnu godišnju dubinsku analizu stranke koja je:

a) strana pravna osoba

b) pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ako je 25% i više u vlasništvu strane pravne osobe sa sjedištem u državi ili području koja se smatraju poreznim utočištima ili financijskim centrima ili je u vlasništvu fiducijarnog ili drugoga sličnog društva stranog prava.

(2) Ponovna dubinska analiza stranke iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća:

1. prikupljanje i provjeravanje podataka o nazivu, adresi i sjedištu pravnih osoba odnosno fiducijarnog ili drugoga sličnog društva stranog prava

2. prikupljanje i provjeravanje podataka o imenu i prezimenu te prebivalištu ili boravištu zakonskoga zastupnika pravne osobe odnosno fiducijarnog ili drugoga sličnog društva stranog prava

3. provjeravanje podataka o stvarnom vlasniku pravne osobe

4. utvrđivanje je li stvarni vlasnik stranke postao politički izložena osoba za vrijeme trajanja poslovnog odnosa.

(3) Obveznik prikuplja podatke iz stavka 2. točke 1., 2. i 3. ovoga članka uvidom u izvornik ili ovjerenu presliku dokumentacije iz sudskog ili drugoga javnog registra, koji ne smije biti stariji od tri mjeseca, odnosno neposrednim uvidom u sudski ili drugi javni registar.

(4) Ako na opisani način iz stavka 3. ovoga članka nije moguće prikupiti sve tražene podatke, obveznik prikuplja nedostajuće podatke iz izvornika ili ovjerenih preslika dokumenata i druge poslovne dokumentacije koje obvezniku dostavlja pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Ako nedostajuće podatke nije moguće iz objektivnih razloga prikupiti na propisani način, obveznik ih prikuplja neposredno iz izjave dane u pisanom obliku zakonskog zastupnika strane pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka.

(6) Obveznik ne smije izvršavati transakcije za stranku za koju ne provede ili ne uspije provesti ponovnu godišnju dubinsku analizu stranke u skladu s ovim člankom.

(7) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, ponovna godišnja dubinska analiza pravne osobe iz stavka 1. nije potrebna ako postoji nizak rizik za pranje novca ili financiranje terorizma sukladno članku 40. ovoga Zakona.

VIII. DUBINSKA ANALIZA STRANKE PREKO TREĆE OSOBE

Prepuštanje dubinske analize trećoj osobi

Članak 35.

(1) Obveznik može, pod uvjetima određenima ovim Zakonom, pri uspostavljanju poslovnog odnosa sa strankom, povjeriti trećoj osobi utvrđivanje i provjeru identiteta stranke, utvrđivanje identiteta stvarnog vlasnika stranke i prikupljanje podataka o namjeni i predviđenoj prirodi poslovnog odnosa ili transakcije u skladu s člankom 15. stavkom 1. točkom 1., 2. i 3. ovoga Zakona.

(2) Odgovornost za provođenje mjera dubinske analize povjerenih trećoj osobi i dalje snosi obveznik.

Treća osoba

Članak 36.

(1) Treća osoba može biti:

1. javni bilježnik i obveznik iz članka 9. stavka 2. točke 1., 2., 6., 7., 8. i 9. ovoga     Zakona i

2. kategorije obveznika iz točke 1. ovoga stavka sa sjedištem u državi članici ili trećoj    državi:

- koji provode mjere dubinske analize stranke i vode propisane evidencije u svrhu sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, jednake ili jednakovrijedne onima navedenima u Direktivi (EU) 2015/849 i

- čija se usklađenost sa zahtjevima u svrhu sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma nadzire od strane nadležnog nadzornog tijela na način jednak ili jednakovrijedan onome navedenom u Direktivi (EU) 2015/849.

(2) Treća osoba ne može biti osoba sa sjedištem u visokorizičnoj trećoj državi. Iznimno, obveznik može prepustiti obavljanje dubinske analize trećoj osobi koja je podružnica ili društvo kćer obveznika iz države članice, pod uvjetom da se u potpunosti pridržava politika i postupaka grupe.

(3) Treća osoba ne može biti fiktivna banka koja ne obavlja ili ne smije obavljati djelatnost u državi u kojoj je registrirana.

(4) Treća osoba ne može mjere dubinske analize stranke povjeriti nekoj drugoj osobi.

(5) Vanjski suradnici i zastupnici obveznika koji za obveznika na temelju ugovornog odnosa provode dubinsku analizu stranke (eksternalizacija ili zastupnički odnosi), smatraju se dijelom obveznika, a ne trećom osobom.

(6) Nadzorna tijela mogu smatrati da je obveznik, uključujući podružnice i povezana društva, putem svojih politika i postupaka grupe usklađen s odredbama ovoga članka pod sljedećim uvjetima:

a) ako se oslanja na informacije koje pruža treća osoba koja je dio iste grupe

b) ako grupa primjenjuje mjere dubinske analize stranke, pravila o vođenju evidencije i programe protiv pranja novca i financiranja terorizma u skladu s odredbama ovoga Zakona ili na način jednak ili jednakovrijedan onome navedenom u Direktivi (EU) 2015/849

c) ako učinkovitu primjenu mjera i postupaka iz točke b) na razini grupe nadzire nadležno tijelo matične države članice ili treće države.

Slučajevi u kojima obveznicima nije dopušteno dubinsku analizu stranke povjeriti trećoj osobi

Članak 37.

Dubinsku analizu stranke nije dopušteno povjeriti trećoj osobi ako je stranka strana pravna osoba sa sjedištem u državi ili području koja se smatraju poreznim utočištima ili financijskim centrima.

Pribavljanje podataka i dokumentacije od treće osobe

Članak 38.

(1) Treća osoba koja provede dubinsku analizu stranke dužna je obvezniku bez odlaganja dostaviti dobivene podatke o stranci, stvarnom vlasniku te svrsi i predviđenoj prirodi poslovnog odnosa.

(2) Obveznik je dužan uspostaviti odgovarajuće procedure kako bi osigurao da od treće osobe dobije preslike identifikacijskih isprava i druge dokumentacije na osnovi kojih je provela dubinsku analizu stranke, uključujući kada su dostupni i podatke prikupljene temeljem kvalificiranog certifikata za elektroničke potpise i elektroničke pečate, kao i podatke o utvrđivanju i provjeri identiteta stranke ili stvarnog vlasnika.

(3) Treća osoba dužna je obvezniku bez odlaganja dostaviti presliku identifikacijskih isprava i druge dokumentacije na osnovi kojih je provela dubinsku analizu stranke i pribavila podatke o stranci.

(4) Ako obveznik procijeni da postoji sumnja u vjerodostojnost provedene dubinske analize stranke ili isprava i druge dokumentacije, odnosno u istinitost pribavljenih podataka o stranci, mora sam provesti dubinsku analizu stranke.

(5) Obveznik ne smije uspostaviti poslovni odnos ako od treće osobe koja je provela dubinsku analizu stranke nije zaprimio podatke iz stavka 1. ovoga članka ili kopije identifikacijskih isprava i druge potrebne dokumentacije.

IX. POJEDNOSTAVLJENA I POJAČANA DUBINSKA ANALIZA

Opće odredbe

Članak 39.

(1) Ministarstvo financija, Hrvatska narodna banka i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga donijet će pravilnik odnosno odluke kojima će propisati način provođenja mjera pojednostavljene i pojačane dubinske analize stranke.

(2) Tijela iz stavka 1. ovoga članka prilikom donošenja pravilnika odnosno odluke, pridržavat će se smjernica koje su izdala europska nadzorna tijela.

Pojednostavljena dubinska analiza stranke

Članak 40.

(1) Obveznik može provesti pojednostavljenu dubinsku analizu stranke ako sukladno odredbi članka 12. stavka 1. ovoga Zakona procijeni da stranka predstavlja nizak rizik od pranja novca ili financiranja terorizma.

(2) Pri odlučivanju hoće li provesti pojednostavljenu dubinsku analizu, obveznik treba uzeti u obzir i rezultate Nacionalne procjene rizika.

(3) Pojednostavljene mjere dubinske analize mogu se sastojati od:

- provjere identiteta stranke i stvarnog vlasnika nakon uspostavljanja poslovnog odnosa

- smanjene učestalosti ažuriranja podataka o stranci

- smanjenog opsega stalnog praćenja transakcija

- izvođenja zaključaka o svrsi i predviđenoj prirodi poslovnog odnosa prema vrsti transakcije ili uspostavljanog poslovnog odnosa, umjesto prikupljanja informacija o tome i provođenja specifičnih mjera.

(4) Obveznik je dužan i u odnosu na stranku niskog rizika provoditi mjere stalnog praćenja poslovnog odnosa i transakcije iz članka 33. ovoga Zakona u svrhu otkrivanja složenih i neobičnih ili sumnjivih transakcija.

(5) Pojednostavljena dubinska analiza stranke nije dozvoljena kada u vezi sa strankom, transakcijom, imovinom ili sredstvima postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma ili se radi o složenoj i neobičnoj transakciji.

Pojačana dubinska analiza stranke

Članak 41.

Obveznik je dužan provesti mjere pojačane dubinske analize stranke:

1. prilikom uspostave korespondentnog odnosa s bankom ili drugom sličnom kreditnom institucijom koja ima sjedište u trećoj državi

2. kada je stranka politički izložena osoba

3. kada su korisnici polica životnog osiguranja ili drugih polica osiguranja povezanih s ulaganjem ili stvarni vlasnici korisnika politički izložene osobe

4. kada je stranka povezana s visokorizičnom trećom državom

5. kod svih složenih i neobično velikih transakcija i svih neobičnih uzoraka transakcija koje nemaju vidljivu ekonomsku ili zakonsku svrhu

6. kada stranka nije fizički nazočna prilikom utvrđivanja i provjere identiteta za vrijeme provođenja mjera dubinske analize

7. kada je stranka pravna osoba koja je izdala dionice na donositelja, ili fizička osoba koja obavlja transakciju u svezi s dionicama na donositelja

8. kada u skladu s člankom 14. stavkom 7. ovoga Zakona procijeni da stranka predstavlja visok rizik od pranja novca ili financiranja terorizma

9. kada je utvrđen visok rizik od pranja novca ili financiranja terorizma sukladno članku 6. stavku 2. ovoga Zakona

10. uvijek kada postoji sumnja na pranje novca ili financiranje terorizma.

Korespondentni odnosi s kreditnim institucijama iz trećih država

Članak 42.

(1) Pri uspostavljanju korespondentnog odnosa s bankom ili drugom kreditnom institucijom sa sjedištem u trećoj državi obveznik je dužan, u okviru pojačane dubinske analize stranke, osim mjera iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, provesti sljedeće dodatne mjere:

1. prikupiti dovoljno informacija o respondentnoj instituciji radi potpunog razumijevanja prirode njezina poslovanja i utvrđivanja, pomoću javno dostupnih informacija, ugleda institucije i kvalitete nadzora poslovanja,

2. procijeniti sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma respondentne institucije

3. dokumentirati odgovornost svake institucije

4. uvjeriti se, u odnosu na prolazne račune, da je respondentna institucija obavila provjeru identiteta stranaka te da kontinuirano provodi mjere dubinske analize stranaka koje imaju izravan pristup računima korespondentne institucije te da na zahtjev korespondentne institucije može pružiti relevantne podatke u vezi s provedenim mjerama dubinske analize stranke.

( 2) Zaposlenik obveznika koji uspostavlja korespondentne odnose iz stavka 1. ovoga članka i vodi postupak pojačane dubinske analize stranke obvezan je prije uspostavljanja poslovnog odnosa pribaviti pisanu suglasnost višeg rukovodstva.

(3) Provedbu mjera iz prethodnih stavka obveznik je dužan dokumentirati.

(4) Obveznik ne smije uspostaviti ili nastaviti korespondentni odnos s bankom ili drugom kreditnom institucijom koja ima sjedište u trećoj državi:

1. ako prethodno nije poduzeo mjere iz stavka 1. i 2. ovoga članka

2. ako banka ili druga kreditna institucija nema uspostavljene kontrole sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma ili nije obvezna primjenjivati zakone i druge propise u području sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma

3. ako banka ili druga kreditna institucija posluje kao fiktivna banka, odnosno ako uspostavlja korespondentne ili druge poslovne odnose i obavlja transakcije s fiktivnim bankama.

Politički izložene osobe

Članak 43.

(1) Obveznik mora uspostaviti odgovarajući sustav upravljanja rizicima koji uključuje i postupak utvrđivanja je li stranka ili stvarni vlasnik stranke politički izložena osoba.

(2) Politički izložena osoba je svaka fizička osoba koja djeluje ili je u proteklih 12 mjeseci djelovala na istaknutim javnim funkcijama u državi članici ili trećoj državi, uključujući i članove njezine uže obitelji i osobe za koje je poznato da su bliski suradnici takvih osoba.

(3) Fizičke osobe koje djeluju ili su djelovale na istaknutoj javnoj dužnosti između ostalih uključuju:

1. predsjednike država, predsjednike vlada, ministre i njihove zamjenike odnosno pomoćnike

2. izabrane članove zakonodavnih tijela

3. članove upravnih tijela političkih stranaka

4. suce vrhovnih, ustavnih i drugih visokih sudova protiv čije presude, osim u iznimnim slučajevima, nije moguće koristiti pravne lijekove

5. suce financijskih sudova i članove savjeta središnjih banaka

6. veleposlanike, konzule i visoke časnike oružanih snaga

7. članove upravnih i nadzornih odbora pravnih osoba koje su u vlasništvu ili većinskom vlasništvu države

8. direktore, zamjenike direktora, članove odbora i ekvivalente funkcije u međunarodnoj organizaciji,

(4) Politički izloženim osobama smatraju se i osobe koje podliježu podnošenju imovinskih kartica sukladno Zakonu o sprječavanju sukoba interesa.

(5) Za potrebe procjene rizika i provedbe razumnih mjera u odnosu na politički izložene osobe obveznici su dužni koristiti i javno objavljene podatke Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa.

(6) Uži članovi obitelji osobe iz stavka 3. i 4. ovoga članka jesu bračni ili izvanbračni drug i osoba koja se smatra ekvivalentom bračnog druga, roditelji te djeca i njihovi bračni ili izvanbračni drugovi i osobe koje se smatraju ekvivalentom bračnog druga.

(7) Bliski suradnik osobe iz stavka 3. i 4. ovoga članka jest svaka fizička osoba:

a) za koju je poznato da ima zajedničko stvarno vlasništvo nad pravnom osobom ili pravnim uređenjem ili bilo koje druge bliske poslovne odnose s politički izloženom osobom

b) koja je jedini stvarni vlasnik pravne osobe ili pravnog uređenja za koje je poznato da su osnovani za dobrobit politički izložene osobe.

Mjere pojačane dubinske analize koje se primjenjuju kod politički izloženih osoba

Članak 44.

(1) Ako je stranka ili stvarni vlasnik stranke koja uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakciju politički izložena osoba, u okviru pojačane dubinske analize stranke, osim mjera iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, obveznik mora:

1. provesti odgovarajuće mjere za utvrđivanje izvora imovine i sredstava,

2. neprekidno pojačano pratiti poslovni odnos.

(2) Zaposlenik obveznika zadužen za uspostavu ili nastavak poslovnog odnosa sa strankom koja je politički izložena osoba obavezno pribavlja pisanu suglasnost višeg rukovodstva.

(3) Mjere iz stavka 1. i 2. ovoga članka provode se i za članove uže obitelji i bliske suradnike iz članka 43. stavka 6. i 7. ovoga Zakona.

(4) Kad politički izložena osoba prestane djelovati na istaknutoj javnoj funkciji, obveznik je dužan procijeniti daljnji rizik koji ta osoba predstavlja i poduzimati odgovarajuće mjere, sve dok više ne bude smatrao da ta osoba predstavlja daljnji rizik specifičan za politički izložene osobe. Razdoblje provedbe mjera ne smije biti kraće od 12 mjeseci.

(5) Provedbu mjera iz prethodnih stavaka obveznik je dužan dokumentirati.

Politički izložene osobe i životno osiguranje

Članak 45.

(1) Obveznik je dužan poduzeti razumne mjere kojima će utvrditi jesu li korisnici životnog osiguranja i drugih osiguranja povezanih s ulaganjima kao i, gdje je to potrebno, stvarni vlasnici korisnika, politički izložene osobe. Navedene mjere poduzimaju se najkasnije u trenutku isplate.  

(2) Ako zaposlenik obveznika na temelju procjene rizika iz članka 14. stavka 7. ovoga Zakona utvrdi visok rizik od pranja novca ili financiranja terorizma, osim mjera iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, dužan je poduzeti najmanje sljedeće mjere:

1. obavijestiti više rukovodstvo prije isplate

2. temeljito proučiti cijeli poslovni odnos s ugovarateljem osiguranja te razmotriti dostavljanje obavijesti o sumnjivoj transakciji i osobi iz članka 54. ovoga Zakona Financijsko obavještajnoj jedinici.

(3) Mjere iz prethodnog stavka odnose se i na članove uže obitelji i bliske suradnike iz članka 43. stavka 6. i 7. ovog Zakona.

Mjere pojačane dubinske analize koje se primjenjuju na stranke iz visokorizičnih trećih država

Članak 46.

(1) Kada je stranka iz visokorizične treće države, obveznik u okviru mjera pojačane dubinske analize, osim mjera iz članka 15. stavka 1. ovog Zakona, poduzima najmanje sljedeće mjere:

1. prikuplja i provjerava dodatne podatke o djelatnosti stranke i ažurira identifikacijske  podatke o stranci i njezinom stvarnom vlasniku

2. prikuplja i provjerava dodatne podatke o predviđenoj prirodi poslovnog odnosa i podatke o svrsi najavljene ili obavljene transakcije

3. prikuplja i provjerava dodatne podatke o izvoru sredstava i imovine

4. zaposlenik obveznika prije uspostavljanja poslovnog odnosa sa strankom iz visokorizične treće države mora pribaviti pisanu suglasnost višeg rukovodstva

5. nakon uspostavljanja poslovnog odnosa pozorno prati transakcije i druge poslovne aktivnosti koje kod njega obavlja stranka iz visokorizične treće države

6. prvo plaćanje stranke se mora izvršiti sa računa koji je stranka otvorila u svoje ime kod druge banke koja provodi odgovarajuće mjere dubinske analize koje su jednakovrijedne odredbama ovoga Zakona.

(2) Obveznici nisu dužni provesti mjere iz prethodnog stavka u odnosu na stranku iz visokorizične treće države koja je podružnica ili društvo kćer obveznika iz države članice, pod uvjetom da u cijelosti provodi politike i postupke grupe koji su jednaki ili jednakovrijedni odredbama ovoga Zakona.

(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka obveznik će opseg provođenja mjera prilagoditi procjeni rizika od pranja novca i financiranja terorizma iz članka 14. ovoga Zakona.

(4) U primjeni stavka 1. ovoga članka, obveznik je dužan uzeti u obzir delegirani akt  Europske komisije u kojem su utvrđene visokorizične treće države koje ne primjenjuju odgovarajuće mjere za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma. Informacije o tim državama Ured i nadzorna tijela objavljuju na svojim internetskim stranicama.

Složene i neobične transakcije

Članak 47.

(1) Obveznici su dužni obratiti posebnu pozornost na sve složene i neobično velike transakcije, kao i na svaki neuobičajeni način izvršenja transakcija koje nemaju očiglednu ekonomsku ili vidljivu zakonsku svrhu ili odstupaju od uobičajenog ili očekivanog poslovanja stranke,  i u slučaju kada u odnosu na njih još nisu utvrđeni razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma.

(2) U svezi s transakcijama iz stavka 1. ovoga članka obveznici su dužni analizirati pozadinu i svrhu takvih transakcija, uključujući i podatak o izvoru sredstava, te rezultate analize u pisanom obliku evidentirati kako bi bili dostupni na zahtjev Ureda i nadzornih tijela.

(3) U svezi s transakcijama iz stavka 1. ovoga članka, obveznik u okviru pojačane dubinske analize stranke, osim mjera iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, poduzima najmanje sljedeće radnje:

1. prikuplja i provjerava dodatne podatke o djelatnosti stranke i ažurira identifikacijske podatke o stranci i njezinom stvarnom vlasniku

2. prikuplja i provjerava dodatne podatke o predviđenoj prirodi poslovnog odnosa i podatke o svrsi najavljene ili obavljene transakcije

3.  prikuplja i provjerava dodatne podatke o izvoru sredstava i imovine.

(4) Ako obveznici u svezi s transakcijama iz stavka 1. ovoga članka nakon provedene analize utvrde razloge za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, dužni su o tome obavijestili  Ured pod uvjetima i na način kako je to propisano člankom 55. i 56. ovoga Zakona.

Mjere pojačane dubinske analize u svezi s dionicama na donositelja

Članak 48.

(1) Ako je stranka pravna osoba koja je izdala dionice na donositelja, ili fizička osoba koja obavlja transakciju u svezi s dionicama na donositelja, obveznik u okviru mjera pojačane dubinske analize, osim mjera iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, poduzima najmanje sljedeće radnje:

1. prikuplja i provjerava dodatne podatke o djelatnosti stranke i njezinom stvarnom vlasniku

2. prikuplja i provjerava dodatne podatke o predviđenoj prirodi poslovnog odnosa i podatke o svrsi najavljene ili obavljene transakcije

3. prikuplja i provjerava dodatne podatke o izvoru sredstava i imovine

4. zaposlenik obveznika koji vodi postupak uspostavljanja poslovnog odnosa sa strankom, prije uspostavljanja obavezno pribavlja pisanu suglasnost višeg rukovodstva

5. nakon uspostavljanja poslovnog odnosa obveznik pozorno prati transakcije i druge poslovne aktivnosti koje kod njega stranka obavlja.

(2) Ako ne primjeni mjere iz stavka 1. ovoga članka, obveznik ne smije uspostaviti poslovni odnos s pravnom osobom sa sjedištem u državi u kojoj mogu postojati dionice na donositelja i koja je izdala dionice na donositelja, ni obaviti transakciju u svezi s dionicama na donositelja.

Nenazočnost stranke prilikom utvrđivanje i provjere identiteta

Članak 49.

(1) Ako stranka nije fizički  nazočna kod obveznika prilikom utvrđivanja i provere identiteta, obveznik je dužan u okviru mjera pojačane dubinske analize, osim mjera iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, provesti sljedeće dodatne mjere:

1. prikupiti dodatne isprave, podatke ili informacije, na osnovu kojih provjerava identitet stranke

2. dodatno provjeriti podnesene isprave ili ih dodatno potvrditi od druge kreditne institucije

3. primijeniti mjeru da se prvo plaćanje stranke izvrši sa računa koji stranka u svoje ime ima otvoren kod druge kreditne institucije.

(2) U odnosu na stranku s kojom je poslovni odnos uspostavljen primjenom ovog članka, obveznik je dužan provoditi mjere pojačane dubinske analize stranke najmanje do trenutka fizičkog dolaska stranke kod obveznika.

Utvrđivanje i provjera identiteta stranke temeljem kvalificiranih certifikata za elektroničke potpise i elektroničke pečate

Članak 50.

(1) Iznimno od odredbi članka 21., 23. i 24. ovoga Zakona, obveznik može utvrditi i provjeriti identitet fizičke i pravne osobe ili zakonskog zastupnika pravne osobe, temeljem kvalificiranog certifikata za elektronički potpis ili elektronički pečat koji je izrađen kvalificiranim sredstvom za izradu elektroničkog potpisa ili elektroničkog pečata, kojega je fizičkoj ili pravnoj osobi izdao kvalificirani pružatelj usluga povjerenja sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici Europske unije, u skladu sa propisima kojima se uređuju uvjeti za priznavanje sredstava elektroničke identifikacije fizičkih i pravnih osoba te utvrđuju pravila za usluge povjerenja.

(2) Obveznik u okviru utvrđivanja i provjeravanja identiteta stranke iz stavka 1. ovoga članka prikuplja podatke iz članka 20. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona iz kvalificiranog certifikata za elektronički potpis/elektronički pečat. Podatke koje nije moguće pribaviti iz kvalificiranog certifikata za elektronički potpis/elektronički pečat, pribavit će se uvidom u presliku službenog osobnog dokumenta ili druge važeće javne isprave, koje mu stranka dostavi u papirnatom ili elektroničkom obliku. Ukoliko na opisani način nije moguće pribaviti sve propisane podatke, nedostajući podaci prikupljati će se  neposredno od stranke.

(3) Iznimno od odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka, utvrđivanje i provjera identiteta stranke temeljem kvalificiranog certifikata za elektronički potpis/elektronički pečat nije dozvoljeno ukoliko postoji sumnja da je kvalificirani certifikat za elektronički potpis/elektronički pečat zlouporabljen, odnosno ukoliko obveznik utvrdi da su se promijenile okolnosti koje bitno utječu na valjanost kvalificiranog certifikata za elektronički potpis/elektronički pečat, a kvalificirani pružatelj usluga ga još nije privremeno suspendirao.

(4) U odnosu na stranku s kojom je poslovni odnos uspostavljen primjenom ovog članka, obveznik je dužan provoditi mjere pojačane dubinske analize stranke najkasnije do trenutka fizičkog dolaska stranke kod obveznika.

(5) Ministar financija može pravilnikom propisati postupak utvrđivanja i provjere identiteta stranke na osnovi kvalificiranog certifikata.

X. OGRANIČENJA PRILIKOM POSLOVANJA SA STRANKAMA

Zabrana korištenja anonimnih proizvoda i zabrana poslovanja s fiktivnim bankama

Članak 51.

(1) Obveznik ne smije strankama otvoriti, izdavati ili za njih voditi anonimne račune, štedne knjižice na šifru ili na donositelja, odnosno druge anonimne proizvode, uključujući i račune koji glase na lažna imena, koji bi posredno, odnosno neposredno omogućavali prikrivanje identiteta stranke.

(2) Obveznik je dužan kod anonimnih računa, štednih knjižica na šifru ili na donositelja, odnosno kod drugih anonimnih proizvoda, uključujući i račune koji glase na lažna imena za koje nije moguće utvrditi vlasnika, a koji anonimni proizvodi postoje na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, provesti mjere dubinske analize stranke iz članka 15. ovoga Zakona što je prije moguće, a u svakom slučaju prije bilo kakve uporabe takvih računa ili štednih knjižica.

(3) Obveznik ne smije uspostaviti ili održavati korespondentne odnose s fiktivnom bankom.

(4) Obveznik je dužan poduzeti odgovarajuće mjere kako bi onemogućio uspostavljanje ili nastavak korespondentnog odnosa s kreditnom institucijom ili financijskom institucijom za koju se zna da dopušta da se njezinim računima koristi fiktivna banka.

Ograničenja u poslovanju s gotovinom

Članak 52.

(1) Pravne i fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost u Republici Hrvatskoj ne smiju primiti naplatu u gotovini koja prelazi vrijednost od 50.000 kuna.

(2) Ograničenje gotovinske naplate iz stavka 1. ovoga članka vrijedi i u slučaju ako se naplata obavlja u više međusobno povezanih gotovinskih transakcija koje ukupno prelaze vrijednost od 50.000 kuna.

(3) Naplate koje prelaze iznos propisan stavkom 1. i 2. ovoga članka moraju se provesti uplatom na račun pravne i fizičke osobe koja obavlja registriranu djelatnost u Republici Hrvatskoj otvoren u kreditnoj instituciji.

XI. OBAVJEŠĆIVANJE UREDA ZA SPRJEČAVANJE PRANJA NOVCA O TRANSAKCIJAMA

Obveza i rokovi obavješćivanja o gotovinskim transakcijama

Članak 53.

(1) O svakoj transakciji koja se provodi u gotovini u vrijednosti od 200.000,00 kuna i većoj obveznik mora obavijestiti Ured odmah, a najkasnije u roku od tri dana od dana obavljanja transakcije.

(2) Prilikom obavješćivanja Ureda o gotovinskoj transakciji obveznik mora dostaviti podatke iz članka 20. stavka 1. točke 1., 3., 5., 6., 8. i 9. ovoga Zakona na način koji će propisati ministar financija pravilnikom.

(3) Ministar financija može pravilnikom propisati uvjete pod kojima obveznik za određene stranke nije dužan Uredu dostaviti podatke o gotovinskim transakcijama iz stavka 1. ovoga članka.

Obveza sastavljanja i korištenja liste indikatora za prepoznavanje sumnjivih transakcija i osoba u vezi s kojima postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma

Članak 54.

(1) Obveznici iz članka  9. ovoga Zakona dužni su sastaviti listu indikatora za prepoznavanje sumnjivih transakcija i osoba u vezi s kojima postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma.

(2) Prilikom sastavljanja liste indikatora iz stavka 1. ovoga članka, obveznici uzimaju u obzir specifičnost svog poslovanja, vrstu proizvoda, usluga, vrstu stranke, geografsko područje, distribucijske kanale kao i karakteristike sumnjive transakcije iz članka 54. stavka 8. ovoga Zakona.

(3) Obveznik je prilikom utvrđivanja razloga za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, te drugih okolnosti u vezi s istim, dužni upotrebljavati listu indikatora iz stavka 1. ovoga članka kao osnovne smjernice u utvrđivanju razloga za sumnju na pranje novca i financiranje terorizma.

(4) Lista indikatora iz stavka 1. ovoga članka sastavni je dio politika, kontrola i postupaka obveznika koju su obveznici dužni dopunjavati i prilagođavati prema njima poznatim trendovima i tipologijama pranja novca te okolnostima koje proizlaze iz poslovanja obveznika.

(5) Ured, nadležna nadzorna tijela, Hrvatska udruga banaka, Hrvatska javnobilježnička komora, Hrvatska odvjetnička komora, Hrvatska komora poreznih savjetnika, Hrvatska revizorska komora te udruženja čiji su članovi obvezni postupati po ovom Zakonu surađuju s obveznicima pri sastavljanju liste indikatora iz stavka 1. ovoga članka.

(6) Ministar financija može posebnim pravilnikom propisati obavezno uključivanje pojedinih indikatora na listu indikatora za prepoznavanje sumnjivih transakcija i osoba u vezi s kojima postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma.

(7) Listu indikatora iz stavka 1. ovoga članak obveznici su dužni prije primjene,  preko udruga, udruženja i  komora iz stavka 5. ovoga članka  na suglasnost dostaviti Uredu i nadležnim nadzornim tijelima.  

Obveza i rokovi obavješćivanja o sumnjivim transakcijama, sredstvima i osobama

Članak 55.

(1) Ako obveznik sumnja da sredstva proizlaze iz nezakonitih aktivnosti ili su povezana s financiranjem terorizma, dužan je o tome bez odgode obavijestiti Ured.

(2) Obveznik je dužan suzdržati se od provođenja sumnjive transakcije iz stavka 8. ovog članka. O takvoj transakciji obveznik je dužan bez odgode, prije izvršenja transakcije, obavijestiti Ured i u obavijesti navesti razloge za sumnju na pranje novca ili financiranja terorizma te rok u kojem se transakcija treba izvršiti.

(3) Obveznik je dužan obavijestiti Ured o namjeri ili planiranju obavljanja sumnjive transakcije iz stavka 8. ovoga članka bez obzira na to je li transakcija poslije izvršena ili nije.

(4) Iznimno, ako obveznik u slučajevima iz stavaka 1. i 2. ovoga članka zbog prirode transakcije ili zato što transakcija nije bila izvršena, ili iz drugih opravdanih razloga, obavijest nije mogao dostaviti prije izvršenja transakcije, dužan je Uredu  dostaviti podatke naknadno, a najkasnije sljedeći radni dan. U obavijesti o sumnjivoj transakciji dužan je obrazložiti razloge zbog kojih je bio u objektivnoj nemogućnosti postupiti u skladu s propisanim.

(5) Prilikom obavješćivanja o sumnjivoj transakciji osobe koje obavljaju profesionalne djelatnosti dostavljaju Uredu i podatke iz članka 19. stavka 1. ovoga Zakona na način koji pravilnikom propiše ministar financija

(6) U obavijesti iz prethodnog stavka ovoga članka obveznici moraju navesti i obrazložiti razloge iz stavka 8. točaka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka koji upućuju na to da u vezi s transakcijom ili strankom postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma.

(7) Ministar financija može pravilnikom propisati i dodatne podatke koje je obveznik dužan pribaviti u svrhu obavješćivanja Financijsko obavještajne jedinice o sumnjivim transakcijama.

(8) Sumnjivom transakcijom iz stavka 1. i 2. ovoga članka smatra se svaka pokušana ili izvršena gotovinska i negotovinska transakcija, bez obzira na njezinu vrijednost i način obavljanja, ako obveznik zna ili ima razloge za sumnju:

1. da transakcija uključuje sredstva proizašla iz nezakonitih aktivnosti ili je povezana s financiranjem terorizma, terorizmom ili osobama koje financiraju terorizam s obzirom na vlasništvo, prirodu, izvor, lokaciju ili kontrolu takvih sredstava

2. da transakcija po svojim značajkama povezanima sa statusom stranke ili drugim značajkama stranke ili sredstava ili drugim osobitostima očito odstupa od uobičajenih transakcija stranke te da odgovara potrebnom broju i vrsti indikatora koji upućuju na to da postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma

3. da je transakcija usmjerena na izbjegavanje propisa koji reguliraju mjere sprječavanja pranja novca ili financiranja terorizma

4. uvijek kada obveznik procijeni da u vezi s transakcijom ili strankom postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma.

Obveza i rokovi obavješćivanja o sumnjivim transakcijama, sredstvima i osobama od strane osoba koje obavljaju profesionalne djelatnosti

Članak 56.

(1) Kada odvjetnik, odvjetničko društvo i javni bilježnik prilikom obavljanja poslova iz članka 9. stavka 2. točka 14. podtočka b) ovoga Zakona te revizorsko društvo i samostalni revizor, pravne i fizičke osobe koje obavljaju računovodstvene usluge i usluge poreznog savjetovanja utvrde da u vezi s transakcijom, sredstvima ili određenom osobom postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, o tome su dužni bez odgode obavijestiti Ured sukladno odredbama članka 55. ovoga Zakona.

(2) Obveza prijave sumnjive transakcije iz stavka 1. ovoga članka odnosi se i na namjeravanu  ransakciju, bez obzira da li je kasnije provedena ili ne.

(3) Osobe koje obavljaju profesionalne djelatnosti dužne su svaki put kada stranka od njih zatraži savjet u vezi s pranjem novca ili financiranjem terorizma o tome obavijestiti Financijsko obavještajnu jedinicu, i to odmah, a najkasnije unutar tri radna dana od dana kada je stranka od njih tražila takav savjet.

(4) Prilikom obavješćivanja o sumnjivoj transakciji ili sredstvima osobe koje obavljaju profesionalne djelatnosti dostavljaju Uredu i podatke iz članka 19. stavka 1. ovoga Zakona na način koji pravilnikom propiše ministar financija.

Iznimke za osobe koje obavljaju profesionalne djelatnosti

Članak 57.

(1) Na osobe koje obavljaju profesionalne djelatnosti ne primjenjuju se odredbe članka 56. ovoga Zakona u odnosu na podatke koje dobiju od stranke ili prikupe o stranci tijekom utvrđivanja pravnog položaja stranke ili prilikom zastupanja stranke u vezi sa sudskim postupkom, što uključuje savjetovanje za predlaganje ili izbjegavanje sudskih postupaka, bez obzira na to jesu li podaci dobiveni ili prikupljeni prije, tijekom ili nakon završenog sudskog postupka.

(2) Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka, osobe koje obavljaju profesionalne djelatnosti ne moraju udovoljiti zahtjevu Uredu iz članka 107. ovoga Zakona. Obrazloženje zbog kojeg nisu postupili u skladu sa zahtjevom, dužne su bez odgode dostaviti u pisanom obliku, a najkasnije u roku od pet dana od primitka zahtjeva.

XII. PROVEDBA POLITIKA I POSTUPAKA GRUPE KOD PODRUŽNICE I DRUŠTVA KĆERI SA SJEDIŠTEM U DRŽAVI ČLANICI ILI TREĆOJ DRŽAVI

Opće odredbe

Članak 58.

(1) Obveznici koji su dio grupe provode politike i postupke grupe koje se odnose na mjere za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, uključujući zaštitu podataka i razmjenu informacija unutar grupe u svrhu sprječavanja pranja novca i financiranje terorizma.

(2) Obveznik je dužan osigurati da se politike i postupci iz stavka 1. ovog članka provode u njegovim podružnicama i društvima kćerima koje imaju sjedište u državi članici ili trećoj državi.

(3) Dozvoljena je razmjena informacija iz članka 70. i  71. ovoga Zakona unutar grupe osim u slučaju da Ured zabrani razmjenu.

Obveza provođenja mjera u državi članici

Članak 59.

Obveznik koji u drugoj državi članici pruža usluge putem podružnice, zastupnika ili mreže zastupnika, dužan je osigurati da se podružnice, zastupnici i mreže zastupnika pridržavaju zakonodavstva te druge države članice koje uređuje područje sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.

Obveza provođenja mjera u trećoj državi

Članak 60.

(1) Obveznik je dužan osigurati da se politike i postupci za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma određene ovim Zakonom u istom opsegu provode i u njegovim podružnicama i društvima kćerima sa sjedištem u trećoj državi u mjeri u kojoj to dopušta pravo treće države. Odgovarajuće mjere uključuju i mjere zaštite podataka.

(2) Ako su u trećim državama minimalni standardi za provedbu mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma blaži od mjera propisanih ovim Zakonom, obveznik je dužan osigurati da njegove podružnice i društva kćeri usvoje i provode odgovarajuće mjere koje su jednakovrijedne odredbama ovoga Zakona, u mjeri u kojoj to dopušta pravo treće države, uključujući i mjere zaštite podataka.

(3) Ako zakoni treće države ne dopuštaju provođenje politika i postupaka iz stavka 1. i 2. ovoga članka, obveznik je dužan osigurati da podružnice i društva kćeri usvoje i provedu odgovarajuće dodatne mjere za učinkovito upravljanje rizikom od pranja novca ili financiranja terorizma te je dužan o tome obavijestiti nadzorno tijelo.

(4) Ako zakoni treće države ne dopuštaju provođenje politika i postupaka iz stavka 1. i 2. ovoga članka, nadzorno tijelo o tome će obavijestiti europska nadzorna tijela u cilju usklađivanja aktivnosti radi postizanja odgovarajućih rješenja.

(5)Ako nadzorno tijelo ocijeni da su dodatne mjere iz stavka 3. ovog članka nedostatne, naložit će obvezniku da u trećoj državi provede dodatne mjere koje mogu uključivati:

1. zabranu sklapanja poslovnih odnosa

2. prekid poslovnih odnosa

3. zabranu provođenja transakcija

4. prema potrebi, prestanak poslovanja u trećoj državi.

(6) Pri usvajanju i provođenju mjera iz stavka 2. i 3. ovoga članka obveznici su dužni pridržavati se regulatornih tehničkih standarda izdanih od strane Europske komisije.

Središnja kontaktna točka

Članak 61.

(1) Hrvatska narodna banka donosi odluku o dužnosti imenovanja središnje kontakt točke institucije za elektronički novac i institucije za platni promet iz države članice koja neposredno pruža usluge preko mreže distributera i zastupnika na području Republike Hrvatske uzimajući u obzir uvjete iz regulatornog tehničkog standarda izdanog od Europske komisije.

(2) Ukoliko su ispunjeni uvjeti iz regulatornog tehničkog standarda, Hrvatska narodna banka donijet će odluku o dužnosti imenovanja središnje kontakt točke.

(3) Središnja kontaktna točka je pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.

(4) Središnja kontaktna točka obavlja poslove određene regulatornim tehničkim standardima izdanima od strane Europske komisije.

XIII. UPRAVLJANJE SUSTAVOM SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA

Sustav sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma

Članak 62.

(1) Sustav sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma je skup mjera, radnji i postupaka koje obveznik uspostavlja radi utvrđivanja, procjenjivanja, ovladavanja i praćenja rizika od pranja novca i financiranja terorizma kojima jest ili kojima bi obveznik  mogao biti izložen u svom poslovanju.

(2) Sustav sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma mora biti razmjeran veličini,  vrsti, opsegu i složenosti poslova koje obavlja, a najmanje obuhvaća:

1. primjerene organizacijske i kadrovske uvjete

2. odgovarajuću razinu svijesti o riziku od pranja novca i financiranja terorizma

3. politike, kontrole i postupke iz članka 13. ovoga Zakona

4. odgovarajuće stručno obrazovanje i osposobljavanje svih zaposlenika uključenih u sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma

5. zaposlenike zadužene za uspostavu i praćenje poslovnog odnosa sa strankama

6. ovlaštenu osobu i njenog zamjenika

7. unutarnju reviziju

8. upravu i/ili više rukovodstvo.

Obveze uprave

Članak 63.

(1) U svrhu uspostavljanja i provedbe djelotvornog i učinkovitog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma uprava obveznika dužna je:

1. imenovati ovlaštenu osobu i jednog ili više zamjenika za otkrivanje i sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma

2. osigurati da ovlaštena osoba bude zaposlena na radnome mjestu koje je u organizacijskoj strukturi obveznika sistematizirano na takvom položaju da ovlaštenoj osobi omogućava brzo, kvalitetno i pravodobno izvršavanje zadaća propisanih ovim Zakonom i propisima donesenima na temelju ovoga Zakona te nezavisnost u radu i mogućnost izravne komunikacije s upravom

3. donijeti politike, kontrole i postupke iz članka 13. ovoga Zakona

4. osigurati ovlaštenoj osobi i zamjeniku neograničeni pristup svim potrebnim podacima, informacijama i dokumentaciji

5. osigurati odgovarajuće organizacijske, kadrovske, materijalne i druge uvjete rada

6. osigurati primjerene prostorne i tehničke uvjete koji jamče odgovarajući stupanj zaštite povjerljivih podataka i informacija kojima raspolaže ovlaštena osoba i njezin zamjenik

7. osigurati sustav koji omogućava da u potpunosti i pravodobno dostavi financijsko obavještajnoj jedinici ili drugom nadležnom tijelu podatke, informacije i dokumentaciju o tome održavaju li odnosno jesu li u prethodnih deset godina održavali poslovni odnos s određenom strankom i koja je priroda tog odnosa, što se obavlja sigurnim kanalima i na način kojim se osigurava potpuna povjerljivost

8. osigurati redovito stručno osposobljavanje i izobrazbu zaposlenika

9. uspostaviti točno utvrđene, jasne i dosljedne unutarnje odnose u vezi s odgovornošću, koji će osiguravati jasno razgraničavanje ovlasti i odgovornosti

10. osigurati provođenje unutarnje revizije sustava otkrivanja i sprječavanja pranja novca i   financiranja terorizma

11. osigurati učinkovitu komunikaciju i suradnju, uključujući i primjeren tijek informacija na svim organizacijskim razinama obveznika, u provedbi mjera propisanih ovim Zakonom i na temelju njega donesenih propisa.

(2) Obveznik iz članka 9. stavak 2. točke 1., 5., 6., 8., 9., 10. i 13. podtočke b) i c) ovoga Zakona dužan je Hrvatskoj narodnoj banci odnosno Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga dostaviti godišnji plan rada za tekuću godinu i izvješće o radu za prethodnu godinu u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma najkasnije do 31. siječnja tekuće godine.

(3) Uprava banke dužna je osigurati da ovlaštena osoba bude zaposlena na rukovodećem radnom mjestu.

(4) Obveznik iz članka 9. stavak 2. točke 1. ovoga Zakona dužan je odrediti člana uprave koji će biti odgovoran za provedbu ovoga Zakona i na temelju njega donesenih propisa.

(5) Uprava kreditne i financijske institucije dužna je uspostaviti odgovarajući informacijski sustav s obzirom na organizacijsku strukturu i izloženost riziku od pranja novca i financiranja terorizma radi automatizirane i cjelovite procjene rizika stranaka, stalnog praćenja poslovnih odnosa te u svrhu pravovremenog i cjelovitog obavješćivanja  Ureda.

Imenovanje ovlaštene osobe i zamjenika

Članak 64.

(1) Obveznik iz članka 9. stavka 2., 3. i 4. ovoga Zakona dužan je imenovati jednu ovlaštenu osobu i jednog ili više zamjenika ovlaštene osobe.

(2) Obveznik iz članka 9. stavka 2. točke 1., 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8., 9.,  10. i  12. i stavka 3. ovoga Zakona dužan je o imenovanju ovlaštene osobe i zamjenika obavijestiti Ured odmah, a najkasnije u roku od 7 dana od dana imenovanja, odnosno promjene podataka o ovlaštenoj osobi. U obavijesti je potrebno navesti ime i prezime ovlaštene osobe i zamjenika ovlaštene osobe, kontakt broj telefona i telefaksa te adresu elektroničke pošte.

Obveze ovlaštene osobe i zamjenika

Članak 65.

Ovlaštena osoba i njezin zamjenik dužni su:

1. pravilno i pravodobno dostavljati podatke i informacije  Uredu  u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenima na temelju ovoga Zakona

2. izvršavati naloge Ureda iz članka 110. i 112. ovoga Zakona

3. pratiti usklađenost poslovanja obveznika s odredbama ovoga Zakona i davati upravi preporuke za poboljšanje sustava sprječavanja i otkrivanja pranja novca te financiranja terorizma

4. koordinirati aktivnosti obveznika na području sprječavanja i otkrivanja pranja novca te financiranja terorizma

5. sudjelovati u uspostavljanju i razvoju informacijske potpore za provođenje aktivnosti na području sprječavanja i otkrivanja pranja novca te financiranja terorizma kod obveznika

6. kod uvođenja novog proizvoda ili distribucijskih kanala i novih tehnologija sudjelovati u procjeni rizika radi utvrđivanja i procjene kako navedeni čimbenici utječu na izloženost obveznika riziku od pranja novca ili financiranja terorizma

7. provoditi osposobljavanje i izobrazbu zaposlenika u području sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma.

Uvjeti za ovlaštenu osobu i zamjenika

Članak 66.

Obveznik mora osigurati da poslove ovlaštene osobe i zamjenika ovlaštene osobe može obavljati isključivo osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:

1. da se protiv nje ne vodi kazneni postupak, odnosno da ista nije osuđivana za kazneno djelo protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva, gospodarstva, imovine ili službene dužnosti ili kaznenih djela krivotvorenja, za vrijeme od 5 godina po pravomoćnosti presude kojom je osuđena, s tim da se u to vrijeme ne računa vrijeme provedeno na izdržavanju kazne

2. ima dovoljno stručnog znanja, sposobnosti i iskustva za provođenje zadaća na području sprječavanja i otkrivanja pranja novca i  financiranja terorizma

3. dobro poznaje prirodu poslovanja obveznika.

Obveza redovitoga stručnog osposobljavanja i izobrazbe

Članak 67.

(1) Obveznik je dužan kontinuirano poduzimati mjere da svi zaposlenici koji obavljaju zadaće na području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma budu upoznati s odredbama ovoga Zakona i zakona kojim se uređuje zaštita osobnih podataka. Poduzete mjere moraju biti razmjerne vrsti i veličini obveznika te riziku od pranja novca i financiranja terorizma kojem je obveznik izložen.

(2) Mjere iz stavka 1. ovoga članka odnose se na sudjelovanje zaposlenika u posebnim kontinuiranim internim programima kako bi im se pomoglo u provedbi ovoga Zakona te prepoznavanju aktivnosti koje bi mogle biti povezane s pranjem novca ili financiranjem terorizma i kako bi ih se moglo uputiti što činiti u takvim situacijama.

(3) Obveznik je dužan donijeti program godišnjeg stručnog osposobljavanja i izobrazbe za sljedeću kalendarsku godinu najkasnije do kraja tekuće godine.

Obveza redovite unutarnje revizije