Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuje djelatnost obrazovanja odraslih u Republici Hrvatskoj.

(2) Obrazovanje odraslih u smislu ovog Zakona obavlja se kao javna djelatnost.

(3) Ustanove koje obavljaju djelatnost obrazovanja odraslih su ustanove koje imaju registriranu djelatnost obrazovanja odraslih i ispunjavaju uvjete propisane Zakonom o ustanovama i drugim propisima, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(4) Obrazovanje odraslih dio je jedinstvenog obrazovnog sustava Republike Hrvatske te se na pitanja koja nisu regulirana ovim Zakonom, primjenjuju propisi kojima se uređuje djelatnost odgoja i obrazovanja u osnovnim i srednjim školama .

(5) Obrazovanje odraslih je ekonomska (tržišna/gospodarska) djelatnost od općeg interesa.

(6) Izrazi koji se u ovom Zakonu koriste za osobe u muškom rodu su neutralni i odnose se na muške i ženske osobe.

Članak 2.

Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi sljedeća direktiva Europske unije:

- Direktiva 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu (SL L 376, 12/12/2006).

Članak 3.

U ovom se Zakonu koriste pojmovi sa sljedećim značenjem:

Akreditacija je postupak vanjskog vrednovanja novih programa u obrazovanju odraslih kako bi se utvrdilo ispunjava li program nužne postavljene uvjete i standarde. U tom postupku donosi se akreditacijska preporuka u svrhu donošenja odluke o početku izvođenja programa za obrazovanje odraslih.

Akreditacijska preporuka je neovisno stručno mišljenje agencije nadležne za obrazovanje odraslih koje se donosi na temelju postupka vrednovanja programa obrazovanja odraslih, a na osnovu kojeg ministarstvo nadležno za obrazovanje donosi odluku o početku izvođenja programa za obrazovanje odraslih.

Andragoški radnik je osoba koja provodi obrazovanja odraslih te ispunjava uvjete propisane programom.

Cjeloživotno učenje su svi oblici učenja tijekom života čija je svrha stjecanje i unapređivanje kompetencija za osobne, društvene i profesionalne potrebe.

Formalno obrazovanje odraslih označava djelatnost ovlaštene pravne osobe koje se izvodi radi stjecanja i unapređivanja kompetencija za osobne, društvene i profesionalne potrebe, koje se dokazuju javnom ispravom koju izdaje ovlaštena pravna osoba.

Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO) je instrument uređenja sustava kvalifikacija u Republici Hrvatskoj koji osigurava jasnoću, pristupanje stjecanju, utemeljeno stjecanje, prohodnost i kvalitetu kvalifikacija, kao i povezivanje razina kvalifikacija u Republici Hrvatskoj s razinama kvalifikacija EQF-a (Europski kvalifikacijski okvir za cjeloživotno učenje) i QF-EHEA (Kvalifikacijski okvir Europskog prostora visokog obrazovanja) te posredno s razinama kvalifikacija kvalifikacijskih okvira u drugim zemljama.

Informalno učenje je neorganizirana aktivnost stjecanja kompetencija iz svakodnevnih iskustava te drugih utjecaja i izvora iz okoline za osobne, društvene i profesionalne potrebe.

Ishodi učenja su kompetencije koje je osoba stekla učenjem i dokazala nakon postupka učenja.

Ključne (temeljne) kompetencije za cjeloživotno učenje su kompetencije koje su nužne pojedincu za uključenost u život zajednice. Osnova su za stjecanje kompetencija tijekom života za sve osobne, društvene i profesionalne potrebe, a obuhvaćaju komunikaciju na materinskom jeziku, komunikaciju na stranim jezicima, matematičku kompetenciju i osnovne kompetencije u prirodoslovlju i tehnologiji, digitalnu kompetenciju, kompetenciju učiti kako učiti, socijalnu i građansku kompetenciju, inicijativnost i poduzetnost te kulturnu svijest i izražavanje.

Kompetencije su znanja i vještine te pripadajuća samostalnost i odgovornost.

Kvalifikacija je naziv za objedinjene skupove ishoda učenja određenih razina, obujma, profila, vrste i kvalitete. Dokazuje se svjedodžbom, diplomom ili drugom javnom ispravom koju izdaje ovlaštena pravna osoba.

Neformalno obrazovanje odraslih nije javno akreditirano obrazovanje, a označava organizirane aktivnosti učenja čija je svrha stjecanje i unapređivanje kompetencija za osobne, društvene i profesionalne potrebe, a ne dokazuje se javnom ispravom.

Osposobljavanje je obrazovanje za stjecanje djelomične kvalifikacije na razinama 2 i 3 HKO-a.

Polaznik obrazovanja odraslih je osoba koja pohađa program obrazovanja odraslih.

Reakreditacija je postupak vanjskog vrednovanja postojećih programa za obrazovanje odraslih u kojem se donosi akreditacijska preporuka radi potvrde ispunjavanja uvjeta za nastavak izvođenja programa obrazovanja odraslih.

Registar HKO-a uspostavlja se za potrebe sustava vođenja podataka o skupovima ishoda učenja, standardima zanimanja, standardima kvalifikacija, programima za stjecanje i vrednovanje skupova ishoda učenja, programima za vrednovanje skupova ishoda učenja, programima za stjecanje kvalifikacija te drugih podataka od interesa, radi njihova povezivanja i usklađivanja.

Skup ishoda učenja je najmanji cjelovit skup povezanih ishoda učenja iste razine, obujma i profila.

Specijalističko usavršavanje je obrazovanje za stjecanje djelomične kvalifikacije na razini 5 HKO-a, osim programa obrazovanja koji pripadaju sustavu visokog obrazovanja.

Standard kvalifikacije je sadržaj i struktura određene kvalifikacije. Uključuje sve podatke koji su potrebni za određivanje razine, obujma i profila kvalifikacije te podatke koji su potrebni za osiguravanje i unapređenje kvalitete standarda kvalifikacije.

Standard zanimanja je popis svih poslova koje pojedinac obavlja u određenom zanimanju i popis kompetencija potrebnih za njihovo uspješno obavljanje.

Sustav osiguravanja kvalitete u obrazovanju odraslih uspostavlja se trajnim vrednovanjem polaznika, ustanova za obrazovanje odraslih i procesa u obrazovanju odraslih.

Usavršavanje je obrazovanje za stjecanje djelomične kvalifikacije na razini 4 HKO-a.

Vrednovanje programa u obrazovanju odraslih obuhvaća postupke i rezultat utvrđivanja kvalitete, svrsishodnosti i učinkovitosti. Postupci vrednovanja programa su akreditacija i reakreditacija programa.

Vrednovanje ustanova za obrazovanje odraslih obuhvaća postupke kojima se na vjerodostojan način vrši procjena kvalitete, organiziranosti i uspješnosti ustanove u procesu postizanja očekivanih ishoda učenja kod svakog polaznika u odnosu na postavljeni ili propisani standard.

Članak 4.

(1) Obrazovanje odraslih odvija se u formalnom i neformalnom obliku.

(2) Formalno obrazovanje odraslih označava djelatnost ovlaštene pravne osobe koje se izvodi radi stjecanja i unapređivanja kompetencija za osobne, društvene i profesionalne potrebe, koje se dokazuju javnom ispravom koju izdaje ovlaštena pravna osoba.

(3) Neformalno obrazovanje odraslih nije javno akreditirano obrazovanje, a označava organizirane aktivnosti učenja čija je svrha stjecanje i unapređivanje kompetencija za osobne, društvene i profesionalne potrebe, a ne dokazuje se javnom ispravom.

(4) Sukladno odredbama zakona koji uređuje Hrvatski kvalifikacijski okvir, odrasli mogu dokazati prethodno stečene skupove ishoda učenja prema akreditiranim programima za vrednovanje neformalno i informalno stečenih znanja i vještina.

Članak 5.

Obrazovanje odraslih temelji se na načelima:

- cjeloživotnog usvajanja unapređenja i/ili proširenja znanja, vještina, stavova i vrijednosti,

- razvoja osobnih potencijala u različitim razdobljima života,

- pristupa različitim oblicima i sadržajima učenja radi ostvarenja osobnih želja i razvoja sposobnosti te

- prava na priznanje znanja i vještina stečenih u različitim okruženjima i vrstama učenja.

Članak 6.

(1) Formalno obrazovanje odraslih u smislu ovog Zakona obuhvaća razvoj i izvođenje programa obrazovanja odraslih na razinama od 1 do 5 HKO-a, osim programa koji pripadaju sustavu visokog obrazovanja.

(2) Razvoj i izvođenje programa koji pripadaju sustavu visokog obrazovanja (razine 5 osim programa koji pripadaju sustavu srednjoškolskog obrazovanja, 6, 7 i 8 HKO-a) reguliraju propisi o djelatnosti visokog obrazovanja, poštujući način njihova izvođenja kako je određeno člankom 1. ovog Zakona.

(3) Obrazovanje odraslih usmjereno je postizanju dvaju glavnih skupina ciljeva:  

- stjecanju i razvoju ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje pojedinca,  

- usvajanju znanja i vještina potrebnih za stjecanje skupa ishoda učenja ili kvalifikacije.

USTANOVE ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH

Članak 7.

(1) Ustanovu za obrazovanje odraslih (u daljnjem tekstu ustanova) može osnovati:

- Republika Hrvatska,

- jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,

- druga pravna ili fizička osoba.

(2) Ustanovu ne može osnovati osoba koja je pravomoćno osuđena za kaznena djela koja su zapreka za obavljanje poslova za andragoškog radnika.

Članak 8.

(1) Ustanova može izvoditi program ako ima registriranu djelatnost obrazovanja odraslih te ako ispunjava prostorne, kadrovske i materijalne uvjete utvrđene programom, koji mora biti usklađen sa standardima i normativima za njegovo izvođenje, što se potvrđuje akreditacijom programa, ukoliko drugim propisima nije drukčije određeno.

(2) Ustanova je dužna u sjedištu ustanove osigurati uvjete za izvođenje minimalno jednog programa obrazovanja odraslih sukladno pravilniku iz stavka 4. ovoga članka.

(3) Za izvođenje nastave izvan sjedišta ustanove, ustanova mora ishoditi odobrenje za izvođenje programa od ministarstva nadležnog za obrazovanje (u daljnjem tekstu Ministarstvo).

(4) Standarde i normative iz stavka 1. i 3. ovog članka te način i postupak utvrđivanja ispunjenosti uvjeta propisuje ministar nadležan za obrazovanje (u daljnjem tekstu ministar).

ORGANIZACIJA RADA USTANOVE ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH

Članak 9.

(1) Ustanovom upravlja upravno vijeće koje se imenuje sukladno Zakonu o ustanovama.

(2) Sastav, način imenovanja, odnosno izbor članova, trajanje mandata i način donošenja odluka utvrđuje se statutom ustanove.

(3) Ustanova može imenovati stručna tijela u cilju učinkovitog odvijanja procesa obrazovanja odraslih, što se detaljnije uređuje statutom ustanove.

Članak 10.

(1) Ustanova ima ravnatelja zaposlenog u punom radnom vremenu.    

(2) Za ravnatelja ustanove može biti imenovana osoba koja je završila najmanje 7. razinu obrazovanja sukladno Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.  

(3) Ravnatelj je odgovoran za zakonitost rada i stručni rad ustanove.

(4) Ako ravnatelj ne zadovoljava uvjete za voditelja obrazovanja, ustanova uz ravnatelja mora imati i voditelja obrazovanja odraslih koji ispunjava uvjete iz članka 12. ovog Zakona.

(5) Ako ravnatelj zadovoljava uvjete iz članaka 12. ovog Zakona te je isto određeno statutom ustanove, ravnatelj može obavljati poslove voditelja obrazovanja odraslih te ustanova nije dužna imati i voditelja obrazovanja odraslih pri čemu nije potrebno posebno imenovanje od strane upravnog vijeća.

(6) Ako osnivač ustanove nije Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, izbor ravnatelja može se izvršiti bez raspisivanja javnoga natječaja, sukladno statutu ustanove.

Članak 11.

(1) Ustanova mora imati voditelja obrazovanja odraslih zaposlenog u punom radnom vremenu.

(2) Poslove voditelja obrazovanja može obavljati osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:

- završena najmanje 7 razina obrazovanja sukladno Hrvatskom kvalifikacijskom okviru

- ima licencu za voditelja obrazovanja odraslih

(3) Voditelj obrazovanja odraslih skrbi o poslovima vezanim uz:

- organizaciju cjelokupnog procesa obrazovanja,

- izradu programa obrazovanja koje predlaže ustanova,

- način izvođenja nastave, kvalitetu poučavanja i vrednovanja,

- upis polaznika programa obrazovanja odraslih,

- ostvarivanje prava i obveza polaznika kao i praćenje i vrednovanje polaznika programa, obrazovanja odraslih,

- vođenje propisane andragoške dokumentacije kao i propisanih evidencija,

- izdavanje javnih isprava te

- drugim poslovima važnim za obrazovanje odraslih u ustanovi.

(4) Voditelja obrazovanja odraslih imenuje upravno vijeće ustanove na prijedlog ravnatelja.

Članak 12.

(1) Licenca za voditelja obrazovanja odraslih javna je isprava kojom se dokazuju potrebne razine općih i stručnih kompetencija.

(2) Postupak licenciranja provodi agencija nadležna za obrazovanje odraslih (u daljnjem tekstu: Agencija) kao javnu ovlast.

(3) Uvjete, postupak i način stjecanja, izdavanja i obnavljanja licence za rad voditelja obrazovanja odraslih propisuje pravilnikom ministar.

Članak 13.

(1) Ustanova radi na temelju godišnjeg plana i programa rada kojeg donosi upravno vijeće do 1. veljače za tekuću kalendarsku godinu.

(2) Godišnjim planom i programom utvrđuju se mjesto, vrijeme, način i izvršitelji poslova, a sadrži:

- podatke o materijalnim i kadrovskim uvjetima rada,

- podatke o programima,

- podatke o izvršiteljima poslova,

- podatke o organizaciji rada,

- plan rada ravnatelja i stručnih tijela,

- plan rada voditelja obrazovanja.

PROGRAMI OBRAZOVANJA ODRASLIH

Članak 14.

Formalni programi u obrazovanju odraslih u smislu ovoga Zakona su:

a) programi obrazovanja,

b) programi vrednovanja skupova ishoda učenja.

Članak 15.

(1) Programi obrazovanja odraslih (u daljnjem tekstu: program obrazovanja) obuhvaćaju programe na razinama od 1 do 5 HKO-a (osim programa koji pripadaju sustavu visokog obrazovanja), i to :

a) program za stjecanje cjelovite i djelomične kvalifikacije,

b) program za stjecanje i vrednovanje skupova ishoda učenja.

(2) Programi obrazovanja za stjecanje skupova ishoda učenja ili djelomične kvalifikacije obuhvaćaju:

a) osposobljavanje - sve djelomične kvalifikacije koje se stječu na razini 2 ili 3 HKO-a, a pristupa im se s razine 1, 2 ili 3,

b) usavršavanje – sve djelomične kvalifikacije koje se stječu na razini 4 HKO-a, a pristupa im se s te razine,

c) specijalističko usavršavanje – sve djelomične kvalifikacije koje se stječu na razini 5 HKO-a (osim programa koji pripadaju sustavu visokog obrazovanja), a pristupa im se s razine 4 .

(3) Program obrazovanja je prilagođen dobi, prethodnom obrazovanju, znanju, vještinama i sposobnostima odraslih polaznika.

(4) Prethodno stečene skupove ishoda učenja za koje polaznik ima javnu ispravu ustanova će priznati ako su dio  kvalifikacije koju polaznik želi dodatno steći.

(5) Program obrazovanja kojim se stječe kvalifikacija mora biti usklađen sa Standardom kvalifikacija iz Registra HKO-a.

(6) Program obrazovanja donosi ustanova.

(7) Iznimno od stavka 6. ovog članka program obrazovanja može donijeti i Ministarstvo te u tom slučaju program obrazovanja Ministarstva postaje obvezan za sve ustanove koje izvode ili namjeravaju izvoditi navedeni program obrazovanja.

(8) Program osnovnog obrazovanja odraslih donosi Ministarstvo.

(9) Metodologiju izrade programa obrazovanja donosi Agencija.

(10) Program obrazovanja na svim razinama omogućava višesmjernu vertikalnu i horizontalnu prohodnost.

Članak 16.

Program obrazovanja obavezno sadrži:

a) naziv programa,

b) šifru i naziv standarda kvalifikacije iz Registra HKO-a uz koje se program veže, ako on postoji,

c) uvjete za upis i završetak programa,

d) trajanje programa i oblike izvođenja,

e) materijalne i kadrovske uvjete za njegovu provedbu,

f) ishode učenja,

g) način vrednovanja ishoda učenja.

Članak 17.

Program obrazovanja se može izvoditi: redovitom nastavom, konzultativno - instruktivnom nastavom, dopisno - konzultativnom nastavom, nastavom na daljinu te na drugi primjeren način.

Članak 18.

(1) Program vrednovanja ishoda učenja (u daljnjem tekstu: program vrednovanja) omogućava mjerenje i prepoznavanje ishoda učenja u odnosu na Hrvatski kvalifikacijski okvir.

(2) Nakon izvođenja pojedinog programa obrazovanja te reakreditacije istoga, ustanova može tražiti odobrenje za izvođenje programa vrednovanja.

(3) Program vrednovanja donosi ustanova.

(4) Metodologiju izrade programa vrednovanja donosi Agencija.

(5) Ustanova je dužna nakon donošenja programa vrednovanja ishoditi akreditacijsku  preporuku Agencije

(6) Program vrednovanja mora proći postupak akreditacije te periodične postupke reakreditacije.

(7) Ministarstvo donosi rješenje o akreditaciji i trajanju akreditacije programa vrednovanja temeljem akreditacijske preporuke Agencije.

(8) Trajanje akreditacijske preporuke programa vrednovanja jednako je trajanju akreditacijske preporuke programa obrazovanja.

(9) Ustanova je dužna Ministarstvu podnijeti zahtjev za reakreditacijom programa vrednovanja najmanje devedeset dana prije isteka akreditacije, nakon čega Ministarstvo izdaje rješenje o reakreditaciji.

(10) Iznimno od stavka 3. ovog članka, program vrednovanja može donijeti i Ministarstvo te u tom slučaju program vrednovanja Ministarstva postaje obvezan za sve ustanove koje izvode ili namjeravaju izvoditi navedeni program vrednovanja.

(11) Načine i postupke akreditacije i reakreditacije programa vrednovanja propisuje ministar.

JAVNE ISPRAVE, ANDRAGOŠKA DOKUMENTACIJA I EVIDENCIJE U OBRAZOVANJU ODRASLIH

Članak 19.

(1) Na završetku obrazovanja odraslih polazniku se izdaje javna isprava.

(2) Polaznik obrazovanja odraslih skupove ishoda učenja može stjecati u različitim ustanovama za što dobiva javne isprave, a na temelju kojih može u ustanovi u kojoj je stekao najmanje 75% od ukupnog broja stečenih skupova ishoda učenja potrebnih za pojedinu kvalifikaciju zatražiti javnu ispravu o kvalifikaciji.

(3) Ustanove vode andragošku dokumentaciju.

(4) Naziv, sadržaj i oblik isprave iz stavka 1. i 2. ovog članka te sadržaj i način vođenja andragoške dokumentacije i evidencije iz stavka 3. ovog članka propisuje ministar.

SUSTAV OSIGURAVANJA KVALITETE U OBRAZOVANJU ODRASLIH

Članak 20.

(1) U obrazovanju odraslih uspostavlja se sustav osiguravanja kvalitete temeljen na načelima:

- osiguravanja uvjeta za kvalitetno obrazovanje i učenje u skladu s potrebama osobnog, društvenog i gospodarskog razvoja, socijalne uključivosti te ukidanjem svih oblika diskriminacije,

- jačanja uloge ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje,

- razvijanju kvalifikacija na osnovama jasno definiranih ishoda učenja.

(2) Kvaliteta u obrazovanju odraslih osigurava se:

- samovrednovanjem ustanova i programa obrazovanja te programa vrednovanja,

- vanjskim vrednovanjem ustanova i programa obrazovanja te programa vrednovanja,

- vanjskim vrednovanjem ishoda učenja polaznika,

- praćenjem rada ustanova putem nacionalnog informacijskog sustava obrazovanja odraslih.

(3) Sustav akreditiranja kvalitete ustanova i programa obrazovanja te programa vrednovanja temelji se na samovrednovanju i vanjskom vrednovanju ustanova i programa obrazovanja te programa vrednovanja.

(4) Akreditiranje kvalitete ustanova provodi Agencija.

(5) Rezultati vanjskog vrednovanja javno su dostupni.

(6) Kriterije i postupke samovrednovanja i vanjskog vrednovanja te sustav akreditiranja kvalitete ustanova propisuje ministar pravilnikom.

Članak 21.

(1) Program obrazovanja mora proći postupak akreditacije te periodične postupke reakreditacije.  

(2) Ustanova je dužna nakon donošenja programa obrazovanja ishoditi akreditacijsku preporuku Agencije koja vrijedi najmanje tri, a najviše sedam godina.  

(3) Ministarstvo donosi rješenje o akreditaciji i trajanju akreditacije programa obrazovanja temeljem akreditacijske preporuke Agencije.

(4) Ustanova je dužna Ministarstvu podnijeti zahtjev za reakreditacijom programa obrazovanja najmanje devedeset dana prije isteka akreditacije, nakon čega Ministarstvo izdaje rješenje o reakreditaciji.

(5) Načine i postupke akreditacije i reakreditacije programa obrazovanja propisuje ministar pravilnikom.

Članak 22.

(1) Na zahtjev Ministarstva, ustanova je dužna dostaviti dokaze o ispunjenosti uvjeta za izvođenje akreditiranih programa obrazovanja i programa vrednovanja.

(2) Ako Ministarstvo uvidom u elektronsku evidenciju ili očevidom utvrdi da ustanova ne ispunjava neki od uvjeta za izvođenje programa obrazovanja i programa vrednovanja, Ministarstvo će zaključkom odrediti rok u kojem je ustanova dužna ukloniti nedostatke odnosno ispuniti uvjete potrebne za izvođenje programa obrazovanja i programa vrednovanja.

(3) Ako ustanova u zadanom roku ne otkloni nedostatke, Ministarstvo će donijeti rješenje o prestanku izvođenja programa obrazovanja i programa vrednovanja.

(4) Načine i postupke utvrđivanja ispunjenosti uvjeta o izvođenju programa obrazovanja i program vrednovanja te donošenja rješenja o prestanku izvođenja programa propisuje ministar pravilnikom.

ANDRAGOŠKI RADNICI

Članak 23.

(1) Programe obrazovanja odraslih izvode: učitelji, nastavnici, profesori, stručni suradnici, strukovni učitelji, suradnici u nastavi i drugi (u daljnjem tekstu: andragoški radnici).

(2) Poslove andragoškog radnika može obavljati osoba koja zadovoljava uvjete propisane programom te ima potrebne psihološke, metodičke i didaktičke kompetencije za rad s odraslima (u daljnjem tekstu andragoške kompetencije).

(3) Andragoški radnici imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati u sektorskom području i u području andragoških kompetencija.

(4) Andragoški radnici zasnivaju radni odnos u ustanovama sukladno odredbama Zakona o radu.

(5) U slučaju kada rad andragoškog radnika ne prelazi polovinu punog radnog vremena u jednoj kalendarskoj godini, ustanova može s andragoškim radnikom sklopiti ugovor o djelu , ako nije moguće sklapanje ugovora o radu.

(6) Andragoški radnici dužni su položiti stručni andragoški ispit koji se smatra prvom licencom za andragoškog radnika koja se periodički obnavlja.

(7) Ustanova može zaposliti osobu koja nema licencu za obavljanje poslova andragoškog radnika uz uvjet polaganja stručnog andragoškog ispita u roku od šest mjeseci od dana zasnivanja radnog odnosa odnosno sklapanja ugovora o djelu.

(8) Osobi koja ne položi stručni ispit u roku od šest mjeseci od dana zasnivanja radnog odnosa odnosno sklapanja ugovora o djelu, istekom posljednjeg dana roka za polaganje stručnog ispita, prestaje radni odnos odnosno ugovor o djelu.

(9) Ukoliko osoba iz prethodnog stavka u propisanom roku ne položi stručni andragoški ispit, do polaganja ispita više ne može raditi kao andragoški radnik.

(10) Stručni ispit i obnovu licence za andragoškog radnika provodi Agencija kao javnu ovlast.

(11) Sadržaj, načine i uvjete polaganja stručnog andragoškog ispita te obnove licence za andragoškog radnika propisuje ministar pravilnikom.

Članak 24.

(1) Poslove andragoškog radnika ne može obavljati osoba koja je pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela protiv života i tijela, protiv slobode i prava čovjeka i građanina, protiv Republike Hrvatske, protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa, protiv braka, obitelji i mladeži, protiv imovine, protiv sigurnosti pravnog prometa i poslovanja, protiv pravosuđa, protiv vjerodostojnosti isprava, protiv javnog reda i protiv službene dužnosti, a koje je propisano Kaznenim zakonom (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98. – ispravak, 50/00. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 105/04., 84/05. – ispravak, 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.).

(2) Poslove andragoškog radnika ne može obavljati osoba koja je pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela protiv života i tijela, protiv Republike Hrvatske, protiv pravosuđa, protiv javnog reda, protiv imovine, protiv službene dužnosti, protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva, protiv osobne slobode, protiv spolne slobode, spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, protiv braka, obitelji i djece, protiv zdravlja ljudi, protiv opće sigurnosti, protiv krivotvorenja, a koje je propisano Kaznenim zakonom (»Narodne novine«, br. 125/11. i 144/12.).«.

(3) Poslove andragoškog radnika ne može obavljati osoba ni osoba protiv koje se vodi kazneni postupak za neko od kaznenih djela navedenih u stavku 1. i stavku 2 ovog članka.

(4) Ako osoba u radnom odnosu ustanovi bude pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela iz stavka 1. i stavku 2 ovog članka, ustanova kao poslodavac otkazat će ugovor o radu bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka izvanrednim otkazom ugovora o radu, u roku od 15 dana od dana saznanja za pravomoćnu osudu, a po proteku tog roka redovitim otkazom ugovora o radu uvjetovanim skrivljenim ponašanjem radnika, u kojem će slučaju poslodavac, istodobno uz otkazivanje ugovora o radu, od radnika zahtijevati da odmah prestane raditi tijekom otkaznog roka.

(5) Ako ustanova kao poslodavac sazna da je protiv osobe u radnom odnosu u ustanovi pokrenut i vodi se kazneni postupak za neko od kaznenih djela iz stavka 1. i stavku 2 ovog članka, udaljit će osobu od obavljanja poslova do obustave kaznenog postupka, odnosno najduže do pravomoćnosti sudske presude, uz pravo na naknadu plaće u visini dvije trećine prosječne mjesečne plaće koju je osoba ostvarila u tri mjeseca prije udaljenja od obavljanja poslova.

(6) Ako je pravomoćnim rješenjem obustavljen kazneni postupak pokrenut protiv radnika ili je pravomoćnom presudom radnik oslobođen od odgovornosti, radniku će se vratiti obustavljeni dio plaće od prvog dana udaljenja.

POLAZNICI

Članak 25.

(1) Polaznik obrazovanja odraslih može biti osoba koja ima navršenih petnaest godina života i ispunjava druge uvjete utvrđene programom.

(2) Status polaznika stječe se upisom u program.

(3) Status polaznika prestaje završetkom programa, ispisom iz programa ili na drugi način predviđen ugovorom o obrazovanju kojim polaznik i ustanova uređuju međusobna prava i obveze.

(4) Ustanova je dužna voditi brigu o pravima polaznika, postupati etično i na dobrobit polaznika.

(5) Polaznici imaju pravo uvida u program i svu dokumentaciju te pravo na informacije vezane uz program koji pohađaju.

Članak 26.

(1) Za sudjelovanje u programima, koji se izvode prema ovome Zakonu, zaposleni mogu ostvariti pravo na obrazovni dopust u trajanju od najmanje sedam dana godišnje.

(2) Ostvarivanje prava na obrazovni dopust utvrđuju radnik i poslodavac sporazumno.

(3) Radi ostvarivanja prava na obrazovni dopust radnik je obvezan poslodavcu dostaviti prijavu o upisu u program te potvrdu o sudjelovanju odnosno o završetku programa. Potvrde i dokaze o sudjelovanju u programu, ustanova za obrazovanje odraslih izdaje bez naknade pristojbi.

Članak 27.

(1) Pravo na obrazovni dopust može se ostvariti uz naknadu plaće ili bez naknade.

(2) Za vrijeme korištenja obrazovnog dopusta uz naknadu plaće, radnik ostvaruje naknadu plaće u visini plaće koju bi ostvario za redovan rad.

PRAĆENJE I RAZVOJ OBRAZOVANJA ODRASLIH

Članak 28.

(1) Praćenje i razvoj sustava obrazovanja odraslih provode Ministarstvo i Agencija.

(2) U obrazovanju odraslih vode se evidencije o ustanovama, programima, polaznicima, radnicima, evidencije o drugim podatcima važnim za praćenje stanja i razvoj djelatnosti te se u te svrhe uspostavlja nacionalni informacijski sustav obrazovanja odraslih koji je u nadležnosti Ministarstva.

(3) Ovlaštenje Agenciji i drugim dionicima za pristup i razine pristupa podatcima iz nacionalnog informacijskog sustava obrazovanja odraslih izdaje Ministarstvo.

(4) U skladu s dodijeljenim ovlastima, Agencija i drugi dionici dužni su pravovremeno i vjerodostojno izvršavati obavezu unosa podataka u nacionalni informacijski sustav obrazovanja odraslih, radi osiguravanja kvalitete sustava obrazovanja odraslih.

(5) Podatci iz nacionalnog informacijskog sustava obrazovanja odraslih moraju biti zaštićeni od zloporabe, uništenja, gubitka, neovlaštenih promjena ili pristupa, u skladu s odredbama propisa kojima je uređena zaštita osobnih podataka.

(6) Obveze, načine i rokove upisivanja podataka u nacionalni informacijski sustav obrazovanja odraslih propisuje ministar pravilnikom.

FINANCIRANJE OBRAZOVANJA ODRASLIH

Članak 29.

Sredstva za financiranje i poticanje obrazovanja odraslih osiguravaju se u državnom proračunu, proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu: javna sredstva), neposredno od polaznika i poslodavaca te iz drugih izvora u skladu sa zakonom.

Članak 30.

(1) Financijska sredstva za troškove izvođenja programa osnovnog obrazovanja odraslih koje podrazumijeva stjecanje ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje osiguravaju se u državnom proračunu o čemu ministar svake godine donosi odluku.

(2) U državnom proračunu osiguravaju se financijska sredstva za troškove izvođenja programa od strateške važnosti za Republiku Hrvatsku za koje, temeljem strateških dokumenata, ministar donosi odluku.

(3) Financijska sredstva iz stavka 2. ovog članka dodjeljuju se u skladu s rezultatima vrednovanja ustanova.

(4) U državnom proračunu osiguravaju se financijska sredstva za troškove praćenja, unapređivanja i razvoja obrazovanja odraslih.

(5) Iznimno od stavka 1. i 2. ovoga članka, sredstva za izvođenje programa mogu se osigurati i iz drugih izvora (fondovi, zaklade i sl.).

Članak 31.

(1) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su u svom proračunu osigurati sredstva za troškove izvođenja programa obrazovanja odraslih.

(2) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su u strateške razvojne dokumente integrirati politike obrazovanja odraslih.

(3) Sredstva iz stavka 1. ovog članka dodjeljuju se temeljem rezultata vanjskog vrednovanja ustanova koje se provodi sukladno članku 21. ovog Zakona.

Članak 32.

(1) Javna sredstva iz članka 30. stavka 2. i članka 31. stavka 3. ovoga Zakona dodjeljuju se ustanovama na temelju javnog poziva .

(2) Za obrazovanje odraslih koje je u cijelosti financirano javnim sredstvima iz članka 30. stavka 2. i članka 31. stavka 3. ovoga Zakona, ustanova ne smije zahtijevati od polaznika obrazovanja učešće za pokrivanje troškova istog obrazovanja.

(3) Za obrazovanje odraslih koje je sufinancirano putem javnih sredstava iz članka 30. stavka 2. i članka 31. stavka 3. ovoga Zakona, udio kojeg su dužni platiti polaznici umanjuje se u razmjernom dijelu.

NADZOR

Članak 33.

(1) Upravni nadzor na radom ustanova provodi Ministarstvo.

(2) Inspekcijski nadzor nad ustanovama provodi prosvjetna inspekcija u skladu s ovim i posebnim zakonom.

(3) Nadzor nad stručnim radom ustanova provodi Agencija.

(4) Standarde, normative te načine i postupke provođenja stručnog nadzora propisuje ministar.

KAZNENE ODREDBE

Članak 34.

(1) Novčanom kaznom u iznosi od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj ustanova ako:

- nije donijela plan i program rada te ako isti nije u skladu s odredbama ovoga Zakona,

- izvodi program obrazovanja ili program vrednovanja bez rješenja o odobrenju za izvođenje ili izvodi program obrazovanja ili program vrednovanja koji je prestao važiti,

- upisuje polaznike suprotno odredbama ovoga Zakona i programa,

- ne izvodi obrazovni rad na način i u opsegu određenom odobrenim programom obrazovanja,

- nenamjenski troši javna sredstva iz članaka 30. i 31. ovog Zakona,

- izdaje javne isprave suprotno odredbama ovoga Zakona, a posebno bez provedbe nastave,

- javno oglašava ili nudi program koji nije u skladu s odobrenim nastavnim planom i programom,

- ne vodi propisanu andragošku dokumentaciju i evidencije, što se odnosi i na unos podataka u nacionalni informacijski sustav obrazovanja odraslih.

(2) Ustanovi se zabranjuje izvođenje programa na godinu dana u slučaju da:

- izvodi program obrazovanja ili program vrednovanja bez rješenja o odobrenju za izvođenje ili program koji je prestao važiti,  

- upisuje polaznike suprotno odredbama ovoga Zakona i programa,          

- izdaje javne isprave suprotno odredbama ovoga Zakona, a posebno bez provedbe nastave.

(3) Ustanovi se za ponovljene prekršaje iz stavka 2. ovoga članka, sukladno propisima kojima se rješava postupanje u upravnim stvarima, prvostupanjskim rješenjem Ministarstva trajno poništavaju ili ukidaju sva izdana rješenja kojima je ustanovi odobreno izvođenje programa obrazovanja te ujedno i programa vrednovanja te će u tom slučaju Ministarstvo unutar svoje nadležnosti postupiti sukladno propisima koji reguliraju rad ustanova.

(4) Ovlašteni podnositelj zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka za zabrane i kazne iz stavaka 1., 2. i 3. ovog članka je prosvjetna inspekcija, koja to čini samostalno ili na prijedlog Agencije.

(5) Odgovorna osoba ustanove iz stavka 3. ovoga članka ne smije osnovati drugu ustanovu za obrazovanje odraslih niti obavljati druge poslove iz djelokruga obrazovanja odraslih.

(6) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 20.000,00 kuna.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 35.

(1) Pravilnike iz članka 8. stavka 4., članka 12. stavka 3., članka 19. stavka 4., članka 20. stavka 6., članka 21. stavka 5., članka 22. stavka 4., članka 23. stavka 11., i članka 33. stavka 4. ministar će donijeti u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Pravilnik o načinima i postupcima akreditacije i reakreditacije programa vrednovanja iz članka 18. stavka 11. ovog Zakona ministar će donijeti u roku od godine dana nakon stupanja na snagu pravilnika kojim se regulira priznavanje i vrednovanje neformalnog i informalnog učenja sukladno Zakonu o HKO-u.  

(3) Ustanova ne može zatražiti akreditacijsku preporuku Agencije, niti podnijeti zahtjev za odobrenjem izvođenja programa vrednovanja prije donošenja pravilnika kojim se regulira priznavanje i vrednovanje neformalnog i informalnog učenja sukladno Zakonu o HKO-u.

(4) Pravilnik iz članka 28. stavka 6. ovog Zakona ministar će donijeti u roku od dvije godine od donošenja ovog Zakona.

(5) Donositelj programa obrazovanja dužan je u roku od 6 mjeseci od dana upisa standarda kvalifikacije u Registar HKO-a uskladiti programe obrazovanja te ishoditi novu akreditacijsku preporuku Agencije i rješenje o akreditaciji Ministarstva.  

(6) Ustanove su dužne programe obrazovanja odobrene prije 2012. godine uskladiti u roku od godine dana od stupanja na snagu ovog Zakona s metodologijom izrade programa koji donosi Agencija, ako ne postoji mogućnost donošenja standarda zanimanja i kvalifikacija sukladno HKO-u. Programima obrazovanja koji ne prođu postupak usklađivanja, zabranjuje se izvođenje.

(7) Voditelj obrazovanja odraslih licencu za voditelja obrazovanja odraslih mora steći u roku od dvije godine od donošenja pravilnika iz članka 12. stavka 3. ovoga Zakona.

(8) Nacionalni informacijski sustav obrazovanja odraslih iz članka 28. ovog Zakona bit će uspostavljen u roku od dvije godine od donošenja ovoga Zakona.

(9) Do stupanja na snagu provedbenih propisa, donesenih na temelju ovoga Zakona, primjenjuju se Pravilnik o standardima i normativima te načinu i postupku utvrđivanja ispunjenosti uvjeta u ustanovama za obrazovanje odraslih (Narodne novine, broj 129/2008 i 52/2010), Pravilnik o sadržaju, obliku te načinu vođenja i čuvanja andragoške dokumentacije (Narodne novine, broj 129/2008), Pravilnik o javnim ispravama u obrazovanju odraslih (Narodne novine, broj 129/2008, 50/2010 i 61/2014), Pravilnik o evidencijama u obrazovanju odraslih (Narodne novine, broj 129/2008), osim onih odredbi koje su u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.

Članak 36.

Ustanove su dužne uskladiti svoj rad te izvođenje programa s odredbama ovoga Zakona u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 37.

Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje važiti Zakon o obrazovanju odraslih (Narodne novine, broj 17/2007).

Članak 38.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.