I OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom utvrđuju se načela i ciljevi za implementaciju mjera civilne zaštite u prostorne planove, kriteriji za utvrđivanje mjera civilne zaštite u prostornim planovima, način njihovog propisivanja u postupcima donošenja prostornih planova te postupanje središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove civilne zaštite prilikom utvrđivanja zahtjeva zaštite prostora sukladno procjenama rizika i drugim dokumentima na području civilne zaštite od značaja za prostorno uređenje, kao posebnog javnopravnog tijela koje sudjeluje u postupku izrade i usvajanja prostornih planova.

Članak 2.

(1) Mjere civilne zaštite u dokumentima prostornog uređenja propisuju se za dokumente u cijelosti ili za one dijelove prostornih planova koji su od važnosti za preventivnu zaštitu od velikih nesreća i katastrofa.

(2) U slučaju izmjena i dopuna planova, mogu se propisati dodatne (nove) mjere ukoliko je došlo do značajnih promjena u prostoru ili kada planirani zahvati mogu prouzročiti značajnije promijene.

(3) Propisanim mjerama civilne zaštite smanjuje se ranjivost zajednice za koji se planovi donose, odnosno:

- sprječavaju posljedica prije samog nastanka velike nesreće i katastrofe

- ublažavaju posljedice velike nesreće i katastrofe

- omogućava nesmetano otklanjanje posljedica (aktivnosti potrage i spašavanja)

- omogućava što brži i najučinkovitiji oporavak i povratak u prijašnje ili bolje stanje u prostoru.

(4) Propisane mjere civilne zaštite moraju biti razvojno orijentirane (poticajne), a u iznimnim slučajevima mogu biti restriktivne.

Članak 3.

(1) Prostorni planovi u čijoj proceduri usvajanja, kao javnopravno tijelo sudjeluje središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove civilne zaštite, su:

- prostorni planovi državne razine (Državni plan prostornog razvoja, prostorni planovi područja posebnih obilježja i urbanistički planovi uređenja državnog značaja)

- prostorni planovi područne (regionalne) razine (prostorni planovi županija i prostorni plan Grada Zagreba te urbanistički planovi uređenja županijskog značaja)

- prostorni planovi lokalne razine (prostorni planovi uređenja gradova, odnosno općina, generalni urbanistički planovi i urbanistički planovi uređenja).

(2) Obveza i način sudjelovanja središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove civilne zaštite u postupku izrade prijedloga prostornog plana utvrđuje se odlukom o izradi prostornog plana svake razine.

(3) Središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove civilne zaštite u izradi prijedloga prostornih planova:

- državne razine sudjeluje davanjem zahtjeva nositelju postupka

- područne (regionalne) i lokalne razine sudjeluje davanjem mišljenja o njihovoj usklađenosti s procjenama rizika tih razina i mjerama civilne zaštite koje su u njima utvrdili gradonačelnik, odnosno općinski načelnik, župan i gradonačelnik Grada Zagreba.

Članak 4.

(1) Procjene rizika koriste se kao podloge za definiranje zahtjeva civilne zaštite čijom se implementacijom u prostorne planove provode javne politike upravljanja rizicima na području prostornog uređenja koje se primjenjuju u cilju plansko-preventivnog smanjivanja ranjivosti postojećih i planiranih zahvata u prostoru svake od razina iz članka 3. stavka 1. ovog Pravilnika.

(2) Mjere civilne zaštite u postupku izrade prijedloga prostornih planova na temelju procjena rizika utvrđuju općinski načelnik, gradonačelnik, župan i Vlada Republike Hrvatske, ovisno o razini plana, uz suradnju središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove civilne zaštite sukladno članku 3. ovog Pravilnika.

II. ZAHTJEVI CIVILNE ZAŠTITE U PROSTORNIM PLANOVIMA

Članak 5.

Zahtjevi civilne zaštite u prostornim planovima načelno se definiraju na sljedećim polazištima:

- izbjegavati gradnju novih građevina na ugroženim područjima, kad god je moguće

- za već izgrađene građevine na ugroženim područjima provođenjem tehničkih i organizacijskih mjera smanjivati postojeće rizike do prihvatljive razine.

Članak 6.

Implementacijom mjera civilne zaštite u prostorne planove u području preventivnog djelovanja sustava civilne zaštite ostvaruju se ciljevi javnih politika za upravljanje rizicima koje se donose i provode na svim razinama za koje se planovi usvajaju, neovisno o redu prvenstva sljedećih načela:

- prepoznati i izbjegavati opasnosti

- svjesno se suočiti s rizicima (koristiti procjene rizika) prirodnih prijetnji i poticati jačanje svijesti i osobnu odgovornost svih koji su pogođeni ili izloženi određenim prirodnim prijetnjama

- razviti alate kako bi se p rostornim planovima mogao promicati održivi razvoj uvažavajući postojeće i buduće rizike, osobito one u kontekstu klimatskih promjena

- podatke o opasnostima obvezno uzimati u obzir prilikom planiranja korištenja zemljišta (osobito važno za naseljena područja)

- rizik za ljude i imovinu određuje se korištenjem metoda analiza rizika

- najvažniji cilj sudjelovanja središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove civilne zaštite u postupcima utvrđivanja prostornih planova su za štita ljudi i imovine od prirodnih i tehničko-tehnoloških prijetnji na svim područjima Republike Hrvatske

- izbjegavati opasnosti pomoću mjera prostornog planiranja ima najviši prioritet (k ad god je moguće te mjere treba koristiti za prilagodbu postojećim opasnostima)

- mjere prostornog planiranja mogu dugoročno doprinijeti razvoju novih rizika u ugroženim područjima, a u područjima u kojima su oni visoki mogu spriječiti povećanje postojećih rizika ili ih čak smanjiti , dok se pritom moraju uskladiti s mjerama u drugim sektorima

- mjere prostornog planiranja imaju prioritet pred tehničkim mjerama ( tehničke mjere treba poduzeti samo ako opasnost već postoji ili ako je njihovo poduzimanje apsolutno neophodno u ugroženom području)

- koncepti zaštite temelje se na diferencijaciji ciljeva zaštite : nekretnine visoke vrijednosti važnije je zaštititi nego one manje vrijedne . Prema tom načelu , neobrađeno zemljište i izolirane pojedinačne građevine obično je potrebno slabije štititi nego naselja , industrijske objekte, odnosno kapitalnu infrastrukturu , stoga u postupku treba koristiti cost-benefit analizu.

III CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NA PODRUČJU ZAŠTITE OD PRIRODNIH I DRUGIH VELIKIH NESREĆA I KATASTROFA

Članak 7.

Provođenjem aktivnosti iz ovog Pravilnika podržavaju se ciljevi prostornog uređenja, osobito na području zaštite od prirodnih i drugih velikih nesreća i katastrofa, kao i ostvarivanje i zaštita javnih i pojedinačnih interesa na tom području tako da se posebni zahtjevi civilne zaštite u prostornim planovima povezuje s visokim rizicima utvrđenim procjenama rizika razina za koje se planovi usvajaju i u korelaciji sa stvarnim stanjem u prostoru.

Članak 8.

Zahtjevi civilne zaštite u prostornim planovima podnose se radi ostvarivanja sljedećih ciljeva:

- ograničavanja utjecaja prirodnih i drugih velikih nesreća i katastrofa

- s manjenja ranjivosti i šteta na urbanim cjelinama, građevinama, infrastrukturi i okolišu

- u naprjeđenja zaštite prirodnih resursa i prirodne baštine

- očuvanja kulturne baštine kao čimbenika razvoja

- razvijanja energetskih resursa uz zahtjeve sigurnosti.

IV MJERE CIVILNE ZAŠTITE U DOKUMENTIMA PROSTORNOG UREĐENJA

Članak 9.

(1) Propisane mjere moraju biti u skladu s mjerama propisanim u dokumentima prostornog uređenja višeg reda, osim u slučaju definiranim u stavku 2. članka 3. ovog Pravilnika.

(2) Mjere moraju biti u skladu s trenutno važećim zakonskim i ostalim propisima te dokumentima.

Članak 10.

Svrha ugradnje mjera civilne zaštite u dokumente prostornog uređenja je preventivno pravovremeno stvaranje uvjeta za nesmetano funkcioniranje komunalne, prometne i ostalih mreža potrebnih za normalno funkcioniranje zajednice kao i zahtjeva ugradnjom kojih će se olakšati zaštita i spašavanje, evakuacija i zbrinjavanje stanovništva u velikim nesrećama i katastrofama.

Članak 11.

Građevinsko područje ne smije se širiti na rasjedne zone, klizišta, na površine izložene jakim vjetrovima, poplavama, bujicama, lavinama, na područja izloženim eksplozijama, velikim požarima, rušenjima brana i slično.

1. Evakuacija i zbrinjavanje

Članak 12.

(1) Prostornim planovima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju biti definirani glavna područja okupljanja, glavni pravci evakuacije te jedna ili više zona namijenjenih zbrinjavanju evakuiranih stanovnika.

(2) Glavni pravci evakuacije na izgrađenim površinama moraju osigurati nesmetan prolaz većeg broja evakuiranih ljudi koji se prevoze cestovnim prometnim sredstvima i vozila operativnih snaga sustava civilne zaštite. Na neizgrađenim površinama minimalna širina evakuacijskih pravaca ne smije biti manja od 10 metara. Glavnim pravcima evakuacije smatraju se pravci koji vode do i povezuju zone iz kojih se evakuira sa zonama za zbrinjavanje ili objektima za zbrinjavanje.

(3) Ukoliko pravci evakuacije i opskrbe prolaze križanjima cesta i križanjima pravaca i željezničke pruge u dvije ili više razina mora se osigurati da na istom evakuacijskom pravcu postoji paralelna cesta s križanjem u jednoj razini.

(4) Građevine uz pravce evakuacije i u zonama za zbrinjavanje moraju biti udaljenje od vanjskog ruba prometnice ili pravca minimalno H/2, gdje H predstavlja najvišu točku građevine. Naknadne nadogradnje bilo koje vrste i rekonstrukcije građevine moraju se uklapati u propisanu minimalnu udaljenost.

(5) Zone za zbrinjavanje stanovništva su neizgrađene površine čija veličina ne može biti manja od 40 m ² po stanovniku. Zone za zbrinjavanje predstavljaju mjesta za sklanjanje od rušenja građevina, evakuaciju i privremeni smještaj stanovništva. Zone za zbrinjavanje ne smiju biti udaljene jedna od druge više od 3 km zračne linije.

(6) Ukoliko se evakuacijski pravci do izdvojenih naselja i lokaliteta nalaze na mjestima gdje su mogući njegovi prekidi uslijed potresa, poplava, snježnih nanosa, odrona ili sličnih razloga mora se odrediti i štititi površina za slijetanje helikoptera (heliodrom).

(7) Prostorni planovi moraju poticati mjere koje će omogućiti opskrbu vodom i energijom nakon velike nesreće i katastrofe.

(8) Prostornim planovima moraju se odrediti dijelovi u prostoru za privremeno odlaganje otpada nastalog uslijed velike nesreće i katastrofe.

2. Potres

Članak 13.

(1) U potresnim područjima intenziteta 5 ili više stupnjeva po EMS-98 ljestvici, razmak između stambenih građevina, osim građevina niske stambene izgradnje odnosno poslovnih građevina ne može biti manji od H1/2+H2/2+5m, gdje je H1 visina najviše točke građevine, a H2 visina najviše točke susjedne građevine. Naknadne nadogradnje bilo koje vrste i rekonstrukcije građevine moraju se uklapati u propisanu minimalnu udaljenost.

(2) Međusobni razmak građevina može biti i manji od razmaka utvrđenog u stavku 1. ovoga članka, pod uvjetom da je tehničkom dokumentacijom dokazano:

- da je konstrukcija građevine otporna na rušenje u slučaju potresa maksimalnog intenziteta za potresno područje

- da rušenje građevine neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi, izazvati oštećenja na drugim građevinama te onemogućiti pristup i prolaz operativnim snagama sustava civilne zaštite.

(3) Novo izgrađeni blokovi moraju imati otvor čija širina ne može biti manja od H1/2+H2/2+5 m.

(4) Prilikom rekonstrukcije postojećih blokova koji nisu pod zaštitom, a stanovi imaju jednostranu orijentaciju, mora se ostaviti otvor čija širina ne smije biti manja od H1/2+H2/2+5 m, odnosno još najmanje jedan kolni prolaz u dvorištu minimalne širine 3 m i minimalne visine 4,2 m.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka nije potrebno ostavljati otvor u bloku ako se na drugi način izvede pristup u dvorište bloka minimalne širine 3 m minimalne visine 4,2 m koji je zaštićen od djelovanja ruševina u dometu njihova rasprostiranja.

(6) U slučaju da unutar blokova koji imaju obostranu orijentaciju stanova i poslovnih jedinica ne postoje dvorišne građevine niti javne površine, kod rekonstrukcije takvog bloka nije potrebno osiguravati kolni prilaz u dvorište.

(7) Provedbenim planovima mora biti osigurano da nadogradnje u prizemlju i nižim etažama te izgradnjom parkirališta ne sprječava pristup građevini.

(8) Seizmološko zoniranje nižeg reda, mora biti usklađeno sa seizmičkim zoniranjem Republike Hrvatske koje se prikazuje na karti 1:300.000 te se prikazuje na kartama slijedećeg mjerila:

- prostorni plan županije te ostali prostorni planovi državne razine 1:100.000

- ostali planovi područne (regionalne) razine i prostorni planovi lokalne razine 1:25.000.

(9) Uvjeti uređenja prostora za građevinsku parcelu moraju sadržavati i stupanj potresnog područja u kojem se ista nalazi.

3. Poplava

Članak 14.

(1) U inundacijskim područjima ne mogu se utvrditi uvjeti uređenja prostora za podizanje stambenih građevina.

(2) U područjima bez regularnih vodotoka i u područjima na kojima prijeti opasnost od probijanja nasipa, a izgradnja nije suprotna prostornom planu, objekti se trebaju graditi od čvrstog materijala na način da stambeni dio objekta ostane nepoplavljen za najveće vode.

(3) Površine iznad natkritih vodotoka ne smiju se izgrađivati, već ih je potrebno uređivati kao ulice, trgove, zelene i druge slobodne površine, na način da u iznimnim uvjetima voda može proteći površinski bez značajnijih posljedica za građevine i infrastrukturu.

(4) U slučaju da je uzvodno od naselja podignuta ili planirana brana, na dijelu naselja između linija plavljenja, u slučaju rušenja brane, generalnim urbanističkim planom i provedbenim planom mogu se planirati samo zelene i druge neizgrađene površine te infrastrukturni koridori.

(5) Karte od poplava i proloma akumulacija za prostorne planove nižeg reda, moraju biti usklađene sa kartama opasnosti od poplava za područje Republike Hrvatske te se izrađuju u slijedećim mjerilima:

- prostorni plan županije te ostali prostorni planovi državne razine 1:100.000

- ostali planovi područne (regionalne) razine i prostorni planovi lokalne razine 1:25.000.

(6) Pri planiranju prostora mora se voditi računa o smanjenju rizika od poplava, odnosno, planirati površine unutar urbanih sredina koje mogu zaprimiti i procijediti veću količinu vode u tlo, poput parkova, šetnica, sportskih terena, dječjih igrališta i slično.

(7) Pri rekonstrukciji ili novogradnji potrebno je odvojiti sanitarne i ostale otpade vode od oborinske mreže te građevine oborinske odvodnje i kanale oborinske odvodnje planirati na način da ne dolazi do međusobnog preopterećenja.

(8) Pri rekonstrukciji postojećih slobodnih površina (parkirališta i nogostupi) nepropusne površine zamijeniti propusnima ili zelenim površinama kako bi se olakšalo procjeđivanje oborinske vode u tlo.

(9) Tradicionalne vodne građevine, poput vodenica i pilana, potrebno je zaštititi.

(10) Manje vodotoke potrebno je uređivati na način koji omogućuje izgradnju malih hidroelektrana, a sprječava povećanje rizika od pojave poplava i erozija.

4. Požar

Članak 15.

(1) Sprječavanje nastajanja i širenje požara otvorenog prostora provode se primjenom mjera zaštite šuma te šumskih i ostalih zelenih površina

(2) Zaštita šuma i šumskih površina od požara otvorenog tipa provodi se:

- izgradnjom i održavanjem šumskih putova prohodnih za vatrogasna vozila

- izgradnjom protupožarnih prosjeka i protupožarnih prosjeka s elementima šumske ceste

- planiranjem i izgradnjom mjesta otkrivanja i nadzora šumskih požara te motrionica

- planiranjem i provođenjem preventivno-uzgojnih radova

- uspostavom sigurnosnih visina i udaljenosti elektroenergetskih vodova

- uspostavom sigurnosnog rubnog pojasa uz šumu širine 50 m.

(3) U urbanim sredinama, ukoliko ne postoji vatrootporni zid, radi sprječavanja širenja požara mora se utvrditi minimalna udaljenost objekata od šuma, šumskih i ostalih zelenih površina ovisno o požarnom opterećenju, brzini širenja požara, požarnim karakteristikama materijala građevine i sličnih parametara.

(4) Radi lakšeg pristupa građevinama potrebno je osigurati vatrogasni pristup.

(5) Vatrogasni pristupi moraju biti osigurani:

- najmanje s jedne duže strane građevina niske stambene izgradnje i kolektivnog stanovanja, te građevine s obostrano orijentiranim stanovima do visine od četiri kata

- najmanje s dvije duže strane kod javnih građevina namijenjenih okupljanju većeg broja ljudi, industrijskih građevina, građevina viših od četiri kata te stambenih građevina kolektivnog stanovanja s jednostrano orijentiranim stanovima.

(6) Provedbenim planovima mora biti osigurano da nadogradnje u prizemlju i nižim etažama te izgradnjom parkirališta ne sprječava pristup građevini.

5. Zaštita tla

Članak 16.

(1) U svrhu zaštite tla potrebno je izraditi inženjersko-geološku kartu za područje županije i Grada Zagreba, područje lokalne razine te za prostorne planove nacionalnih parkova i parkova prirode u mjerilu 1:25000, a na kojoj se jasno definiraju područja klizišta i odrona, erozije i ostala nestabilna tla.

(2) Zaštita tla na definiranim područjima vrši se propisivanjem građevinskih mjera i ograničavanjem izgradnje.

6. Tehničko-tehnološko prijetnje

Članak 17.

(1) Preventivne mjere za sprečavanje negativnih posljedica pri transportu provode se ovisno o određivanju prometnih pravaca po kojima se smije u prevoziti opasne tvari.

(2) Za cijevni transport potrebno je predvidjeti zaštitni koridor.

(3) Unutar zone dosega učinka nesreće ograničiti izgradnju građevina gdje se okuplja veći broj osoba, posebice, odgojno-obrazovnih i zdravstvenih institucija. Prilikom planiranja predvidjeti koridore novih prometnih pravaca namijenjenih prijevozu opasnih tvari kako se unutar zone dosega ne bi nalazile građevine gdje se okuplja veći broj osoba.

V POSTUPAK IZRADE I DONOŠENJA PROSTORNIH PLANOVA

Članak 18.

(1) Središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove civilne zaštite u postupku izrade i donošenja prostornih planova sudjeluje na način da daje svoje zahtjeve na nacrte prostornih planova te mišljenja na prijedloge ili konačne prijedloge prostornih planova.

(2) Nositelj izrade prostornog plana s redišnjem tijelu državne uprave nadležnom za poslove civilne zaštite , kao nadležnom javnopravnom tijelu, dostavlja odluku o izradi prostornog plana s pozivom da mu u roku od najviše trideset dana, odnosno u roku koji odredi tom odlukom, dostavi zahtjeve za izradu prostornog plana iz područja svoje nadležnosti.

(3) Središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove civilne zaštite dužno je nositelju izrade prostornog plana, na njegov zahtjev, dostaviti i sve raspoložive podatke i drugu dokumentaciju iz svojega djelokruga, koji su potrebni za izradu prostornog plana.

Članak 19.

(1) Središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove civilne zaštite u statusu javnopravnog tijela određenog posebnim propisom koje je dalo ili trebalo dati zahtjeve za izradu prostornog plana obvezno, na poseban pismeni poziv nositelja izrade prijedloga prostornog plana, sudjeluje u javnoj raspravi .

(2) Središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove civilne zaštite u javnoj raspravi sudjeluje davanjem mišljenja o prihvaćanju zahtjeva iz članka 19. ovog Pravilnika, odnosno mišljenja o primjeni odredbi Zakona o sustavu civilne zaštite i ovog Pravilnika koje su od utjecaja na prostorni plan.

(3) Mišljenjem iz stavka 2. ovoga članka ne mogu se postavljati novi ili drukčiji uvjeti od onih koji su dani u zahtjevima za izradu nacrta prostornog plana.

(4) Mišljenje iz stavka 3. ovoga članka prema kojemu određeni dio prijedloga prostornog plana nije u skladu sa zahtjevima središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove civilne zaštite mora biti obrazloženo.

(5) Ako središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove civilne zaštite ne dostavi mišljenje iz stavka 2. ovoga članka u roku, smatrat će se da je mišljenje dano i da je prijedlog prostornog plana izrađen u skladu sa zahtjevima, odnosno u skladu s odredbama Zakona o sustavu civilne zaštite i odredbama ovog Pravilnika.

Članak 20.

(1) Prije upućivanja konačnog prijedloga prostornog plana predstavničkom tijelu na donošenje, nositelj njegove izrade s redišnjem tijelu državne uprave nadležnom za poslove civilne zaštite dostavlja pisanu obavijest s obrazloženjem o razlozima neprihvaćanja, odnosno djelomičnog prihvaćanja mišljenja iz članka 18. ovog Pravilnika.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovog članka, središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove civilne zaštite prije ponovne javne rasprave i prije prihvaćanja konačnog prijedloga prostornog plana, ukoliko smatra da obrazloženje nije dobro argumentirano, može pokrenuti postupak kod nadležnog zavoda za prostorno uređenje županije (za prostorne planove uređenja grada, odnosno općine) i središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove prostornog uređenja (za prostorne planove županije, odnosno Grada Zagreba i Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba) s ciljem prihvaćanja u postupku izrade prostornih planova ispostavljenih zahtjeva.

Članak 21.

Nositelji izrade prostornih planova podnose zahtjev za izdavanje suglasnosti na dokumente prostornog uređenja središnjem tijelu državne uprave nadležnom za poslove civilne zaštite sukladno odredbama Zakona o prostornom uređenju.

Članak 22.

Nositelji izrade prostornih planova radi pribavljanja suglasnosti dužni su plan za koji se daje suglasnost dostaviti središnjem tijelu državne uprave nadležnom za poslove civilne zaštite u elektroničkom obliku u pdf ili doc formatu.

Članak 23.

(1) Suglasnost na strateške prostorne planove državne razine, osim na prostorni plan parka prirode, daje nadležni sektor u sjedištu središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove civilne zaštite .

(2) Suglasnost na prostorni plan parkova prirode, provedbene planove državne razine, prostorne planove područne (regionalne) te lokalne razine izdaju područni uredi središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove civilne zaštite .

(3) Suglasnosti na zaprimljene planove središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove civilne zaštite izdati će u zakonskom roku, ukoliko su u skladu s mjerama civilne zaštite.

VI ZAVRŠNA ODREDBA

Članak 24.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Narodnim novinama“.