Na temelju članka 76. stavka 7. Zakona o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava (»Narodne novine«, br. 82/13., 18/15. i 110/15.), ministar pomorstva, prometa i infrastrukture donosi
PRAVILNIK O NAČINU I UVJETIMA ZA SIGURNO ODVIJANJE I UPRAVLJANJE ŽELJEZNIČKIM PROMETOM
I. TEMELJNE ODREDBE
Opće odredbe i pojmovi
Članak 1.
Ovim Pravilnikom propisuju se način i uvjeti za sigurno odvijanje željezničkog prometa i upravljanje željezničkim prometom na željezničkoj infrastrukturi u Republici Hrvatskoj.
Članak 2.
Odredbe ovoga Pravilnika primjenjuju se na funkcionalni podsustav »odvijanje i upravljanje prometom« kako je određeno zakonom kojim se uređuje sigurnost i interoperabilnost željezničkog sustava, a odgovarajuće se primjenjuju na industrijske kolosijeke i na kolosijeke u morskim lukama, lukama unutarnjih voda i u robnim terminalima.
Članak 3.
(1) Odredbe ovoga Pravilnika propisane za vlakove za prijevoz stvari (u daljnjem tekstu: teretni vlakovi) odnose se i na pomoćne i radne vlakove te na vozila za posebne namjene s vlastitim pogonom kada prometuju kao vlak.
(2) Odredbe ovoga Pravilnika propisane za zaprežnu i voznu lokomotivu vrijede i za lokomotive pri vožnji u sprezi, pri čemu odredbe propisane za zaprežnu lokomotivu vrijede za vodeću lokomotivu kod vožnje u sprezi.
Članak 4.
(1) Upravitelj infrastrukture i željeznički prijevoznik donose opće akte s detaljnim odredbama o sigurnom odvijanju i upravljanju željezničkim prometom.
(2) Upravitelj infrastrukture dužan je za svaki kolodvor izraditi Poslovni red kolodvora kojim se detaljno propisuje obavljanje poslova u vezi s reguliranjem željezničkoga prometa. Osim odredaba kojima se propisuju poslovi u nadležnosti upravitelja infrastrukture, u Poslovnim redovima kolodvora propisuju se sljedeće zajedničke odredbe koje su dužni primjenjivati i željeznički prijevoznici o:
a) signalno-sigurnosnim uređajima (u daljnjem tekstu: SS uređaji) i stabilnim kapacitetima kolodvora,
b) načinu primitka i otpreme vlaka iz kolodvora
c) kolosijecima u kolodvoru i njihovoj namjeni
d) manevriranju u kolodvoru i na otvorenoj pruzi
e) tehnološkom vremenu za izvršenje pojedinih operacija s vlakovima (osim za kolodvore koji izrađuju tehnološki proces rada kolodvora)
f) posluživanju industrijskih kolosijeka
g) prometu vlakova do određenog mjesta na otvorenoj pruzi i
h) organizaciji rada u uvjetima prekida u službenim mjestima.
(3) Upravitelj infrastrukture dužan je objaviti na svojim službenim mrežnim stranicama izvadak iz zajedničkih odredaba Poslovnih redova kolodvora.
(4) Željeznički prijevoznici za potrebe obavljanja svojih poslova izrađuju svoje poslovnike koje su dužni dostaviti upravitelju infrastrukture.
Članak 5.
(1) Pojedini pojmovi u ovome Pravilniku imaju sljedeće značenje:
1. Dopuštena brzina je najveća brzina na pruzi ili njezinoj dionici koja je upisana u registru infrastrukture, a uvjetovana je tehničkim stanjem pruge.
2. Dvokolosiječni promet je promet koji se odvija na pruzi s dva kolosijeka na kojoj vlakovi istoga smjera voze po kolosijeku određenome za taj smjer.
3. Gurani vlak je vlak kod kojeg vučno vozilo nije na čelu vlaka, ili se tim vozilom ne upravlja s čela vlaka.
4. Izvršni radnik je radnik koji obavlja poslove vezane uz sigurnost željezničkog sustava na kojima neposredno sudjeluje u odvijanju željezničkog prometa.
5. Jednokolosiječni promet je izmjenični promet vlakova suprotnog smjera po istom kolosijeku.
6. Krnji kolosijek je kolosijek koji je samo s jedne strane vezan sa susjednim kolosijekom i čiji kraj završava signalom kraja krnjeg kolosijeka, a na glavnom kolosijeku i prsobranom.
7. Najveća dopuštena brzina vlaka je najveća brzina kojom vlak smije voziti na pruzi ili njezinu dijelu, a propisana je voznim redom, pismenim nalogom ili je signalizirana signalima.
8. Ograničena brzina je brzina niža od dopuštene kojom se smije voziti preko dijela pruge, uvjetovana njezinim tehničkim stanjem ili brzina kojom se smije voziti preko skretnica, uvjetovana njihovom konstrukcijom i načinom osiguranja. Ta brzina propisana je voznim redom i ona je najveća dopuštena brzina za taj dio pruge za koji je propisana.
9. Postotak kočenja je postotni odnos kočne mase i ukupne mase vlaka.
10. Potiskivani vlak je vlak s vučnim vozilom na čelu vlaka koji je na svome kraju potiskivan drugim vučnim vozilom kojim se ne upravlja s čela vlaka.
11. Potrebni postotak kočenja je postotak kočenja koji se unaprijed određuje za svaki vlak.
12. Prometna operativa je organizacijska jedinica upravitelja infrastrukture kojoj je zadaća osiguranje učinkovitosti željezničkog prometa u slučaju odstupanja od voznoga reda.
13. Pružno voziloje željezničko vozilo za posebne namjene koje između dvaju kolodvora ne vozi pod uvjetima za vožnju vlakova odnosno manevarskih sastava.
14. Put proklizavanjaje dio pruge iza signala kod kojega se vlak mora najkasnije zaustaviti. Na putu proklizavanja nisu istodobno dopuštene druge vožnje i on mora biti slobodan.
15. Rasporedni odsjekje dio pruge između dvaju rasporednih kolodvora.
16. Stvarni postotak kočenjaje stvarni postotni odnos kočne mase vlaka i ukupne mase vlaka.
17. Uređaj za vođenje vlakaje SS uređaj i telekomunikacijski uređaj na vučnom vozilu koji omogućuje nadzor i sigurno upravljanje vožnjom vlaka.
18. Vlakje sastavljeni i spojeni niz željezničkih vozila s jednim ili više vučnih vozila, ili samo vučno vozilo, odnosno više međusobno spojenih vučnih vozila, koji prometuju pod određenim brojem ili oznakom, označen signalnim znakom čelnoga i završnoga signala.
19. Vodeće vozilo je prvo vozilo u smjeru kretanja vlaka iz kojeg se upravlja vožnjom i kočenjem vlaka.
20. Vozni put je dio pruge po kojem će se obaviti vožnja vlaka. Za vlak koji se zaustavlja vozni put obuhvaća i put proklizavanja, osim kod ulaska na krnji ili zauzeti kolosijek. Vozni put za manevarske sastave naziva se manevarski vozni put.
21. Vozni red je skup podataka koji određuju sva planirana kretanja vlakova na određenoj željezničkoj infrastrukturi tijekom razdoblja za koji isti vrijedi.
22. Vožnja u sprezi je vuča vlaka s dva ili više vučnih vozila kojima se upravlja iz vodećeg vučnog vozila.
23. Vučeno vozilo je željezničko vozilo bez vlastitog pogona.
24. Vučno vozilo je pogonsko vozilo koje se može samostalno kretati i vući druga vozila koja se na njega mogu priključiti.
25. Zaustavni put je propisani najveći dopušteni put potpunoga kočenja na pruzi odnosno na pružnoj dionici za vlak koji vozi najvećom dopuštenom brzinom. Duljina zaustavnog puta, ovisno o brzini na pruzi, može biti 700, 1000 ili 1500 metara. Zaustavni put određuje upravitelj infrastrukture i dužan ga je objaviti u Izvješću o mreži.
(2) Ostali pojmovi koji se koriste u ovome Pravilniku imaju značenja utvrđena zakonom kojim se uređuje sigurnost i interoperabilnost željezničkog sustava, zakonom kojim se uređuje željeznica ili se objašnjavaju kod njihovog prvog spominjanja u ovome Pravilniku.
Željezničke pruge i kolosijeci
Članak 6.
(1) Željeznička pruga (u daljnjem tekstu: pruga) je sastavni dio željezničke infrastrukture koju u tehničkom smislu čine dijelovi željezničkih infrastrukturnih podsustava nužni za sigurno, uredno i nesmetano odvijanje željezničkoga prometa, kao i zemljište ispod željezničke pruge s pružnim pojasom i ostalim zemljištem koje služi uporabi i funkciji tih dijelova infrastrukturnih podsustava te zračni prostor iznad pruge u visini 12 metara, odnosno 14 metara kod dalekovoda napona većega od 220 kV, mjereno iznad gornjeg ruba tračnice, a u prometno-tehnološkom smislu cjelina koju čine kolodvori, kolodvorske zgrade i otvorena pruga s drugim službenim mjestima (stajališta, otpremništva i dr.).
(2) Kolodvorsko područje je prostor između ulaznog signala s jedne strane do ulaznog signala s druge strane, a gdje tih signala nema, kolodvorsko područje je prostor između prvih ulaznih skretnica s obiju strana. Područje izvan kolodvorskih područja naziva se otvorena pruga.
(3) Pružni kolosijek je kolosijek između prvih ulaznih skretnica dvaju susjednih kolodvora. Kolodvorski dio pružnog kolosijeka je dio kolosijeka na području kolodvora između prve ulazne skretnice i ulaznog signala.
(4) Kolodvor i otpremništvo opremljeni su potrebnim kolosijecima koji se nazivaju kolodvorskim kolosijecima. Kolodvorski kolosijeci mogu biti glavni i sporedni.
(5) Glavni kolosijek je kolosijek namijenjen za prihvat i otpremu vlakova.
(6) Glavni prolazni kolosijek je kolodvorski kolosijek koji čini izravno produljenje pružnog kolosijeka.
(7) Nepravilan glavni prolazni kolosijek je glavni prolazni kolosijek na koji vlak zbog njegove konstrukcije ulazi vožnjom u pravac, a izlazi vožnjom u skretanje ili obrnuto.
(8) Sporedni kolosijek je kolosijek u kolodvoru koji se ne koristi za kretanje vlaka.
(9) Više kolosijeka iste vrste i namjene čini skupinu kolosijeka.
(10) Industrijski kolosijek je željeznička infrastruktura koja nije javno dobro u općoj uporabi, a koja je izravno ili neizravno povezana sa željezničkom infrastrukturom koja je javno dobro u općoj uporabi.
(11) Kolosijeci u kolodvoru i otpremništvu označavaju se arapskim brojevima tako da prvi kolosijek ispred kolodvorske zgrade nosi broj 1., a drugi kolosijeci redom brojeve 2., 3., 4. itd. U specifičnim uvjetima kolosijeci mogu biti i drugačije brojčano označeni. Ako je neki kolosijek podijeljen na više dijelova, osim broja dobiva i slovnu oznaku a, b, c itd.
Službena mjesta na pruzi
Članak 7.
(1) Na pruzi postoje sljedeća službena mjesta:
a) kolodvori
b) otpremništva
c) odjavnice
d) rasputnice i
e) stajališta.
(2) Pojedina službena mjesta na otvorenoj pruzi mogu imati nekoliko namjena (npr. službeno mjesto istodobno može biti i stajalište i otpremništvo).
(3) Kolodvor je službeno mjesto na pruzi s najmanje jednom skretnicom iz kojega se izravno ili daljinski regulira promet vlakova.
(4) Prema zadaći u reguliranju prometa postoje:
a) rasporedni kolodvor - kolodvor u kojemu se, osim poslova propisanih za kolodvor, uvode u promet i otkazuju vlakovi
b) ranžirni kolodvor - kolodvor u kojemu se sastavljaju i rastavljaju teretni vlakovi i koji je opremljen posebnom skupinom kolosijeka i/ili postrojenjem za manevriranje
c) međukolodvor - kolodvor koji se nalazi između dvaju rasporednih kolodvora
d) odvojni kolodvor - kolodvor iz kojega se regulira prelazak vlakova s jedne na drugu odvojnu prugu i
e) kolodvor prelaska s dvokolosiječne na jednokolosiječnu prugu - kolodvor u kojemu se regulira prelazak željezničkih vozila s dvokolosiječne na jednokolosiječnu prugu i obrnuto.
(5) Odjavnica je službeno mjesto na otvorenoj pruzi iz kojega se regulira slijeđenje vlakova u odjavnom razmaku. Slijeđenje vlakova u odjavnom razmaku regulira se automatski putem uređaja.
(6) Rasputnica je službeno mjesto na otvorenoj pruzi u kojemu se odvaja druga pruga.
(7) Otpremništvo je službeno mjesto na otvorenoj pruzi namijenjeno za utovar i istovar stvari.
(8) Stajalište je službeno mjesto u kojemu se vlakovi za prijevoz putnika zaustavljaju u skladu s voznim redom samo radi ulaska i izlaska putnika, a u kojemu vlak za prijevoz putnika može početi ili završiti vožnju.
II. NAMJENA, VRSTE I OZNAČAVANJE VLAKOVA
Namjena vlakova
Članak 8.
Vlakovi mogu imati sljedeću namjenu:
a) vlakovi za prijevoz putnika
b) teretni vlakovi i
c) vlakovi za potrebe upravitelja infrastrukture.
Vrste vlakova
Članak 9.
(1) Vlakovi za prijevoz putnika su:
a) motorni vlak
b) motorni vlak s nagibnom tehnikom
c) vlakovi klasičnog sastava
d) lokomotivski vlak, uključivši i prazne motorne garniture i
e) pokusni vlak.
(2) Teretni vlakovi su:
a) vlak za prijevoz tereta
b) lokomotivski vlak i
c) pokusni vlak.
(3) Vlakovi za potrebe upravitelja infrastrukture su:
a) vozila za posebne namjenes vlastitim pogonom kada prometuju kao vlak
b) mjerni vlak
c) radni vlak
d) pomoćni vlak i
e) pokusni vlak.
Članak 10.
(1) Vlak može biti redovan ili izvanredan. Redovnim vlakom smatra se svaki vlak koji vozi svakodnevno i svaki vlak za koji je voznim redom utvrđeno kalendarsko vrijeme njegove vožnje (kalendar prometa). Svi drugi vlakovi su izvanredni vlakovi.
(2) Osnovnim vlakom smatra se svaki redovni ili izvanredni vlak kojemu je vozni red unaprijed ustanovljen i objavljen u voznom redu.
(3) Izvanredni vlak može biti:
a) vlak po potrebi – vlak za koji u postojećem voznom redu postoji vozni red, ali se on u promet uvodi po potrebi
b) podijeljeni vlak – vlak za koji se koristi vozni red nekog osnovnog vlaka
c) posebni vlak – vlak koji vozi povremeno po posebnom voznom redu. Vozni red posebnog vlaka objavljuje se postojećim voznim redom ili se izrađuje za odnosnu situaciju i
d) kontingentni vlak – vlak uveden u promet po posebnom kontingentu brojeva; to može biti izvanredni vlak za prijevoz putnika iz unutarnjeg prometa te izvanredni teretni vlak iz unutarnjeg ili međunarodnog prometa; za kontingentni vlak koristi se vozni red pogodnoga vlaka na odgovarajućoj voznoj relaciji; kontingent međunarodnih teretnih vlakova objavljuje se u voznome redu; kontingent vlakova iz unutarnjeg prometa objavljuje se u općem aktu upravitelja infrastrukture kojim se propisuje označavanje vlakova.
(4) Ako vlak po potrebi, podijeljeni vlak ili posebni vlak ne može voziti pod uvjetima iz stavka 3. ovoga članka, onda se za takav vlak koristi vozni red najpogodnijeg vlaka, a elementi voznog reda koji su drugačiji propisuju se pismenim nalogom.
Članak 11.
U slučaju odstupanja od voznog reda odnosno kod operativnog reguliranja prometa vlakova, upravitelj infrastrukture određuje koji vlakovi imaju prednost u odnosu na druge vlakove. Vlakovi za prijevoz putnika moraju imati prednost u odnosu na sve ostale vlakove.
Označavanje vlakova
Članak 12.
(1) Vlak mora biti označen na način propisan ovim Pravilnikom.
(2) Vlakovi na prugama u Republici Hrvatskoj označavaju se arapskim brojevima koji se sastoje od najviše pet znamenaka.
(3) Jednim brojem može biti označen samo jedan vlak.
(4) Vlak se označava samo jednim brojem na cijeloj voznoj relaciji.
(5) Put vlaka od polaznoga do odredišnog službenog mjesta predviđen voznim redom smatra se voznom relacijom vlaka.
(6) Broj vlaka formira se tako da se iz broja može odrediti pripadnost međunarodnome ili unutarnjem prometu, vrsta prijevoza, rang i smjer kretanja vlaka.
(7) Upravitelj infrastrukture dužan je općim aktom propisati način označavanja vlakova.
Na temelju članka 76. stavka 7. Zakona o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava (»Narodne novine«, br. 82/13., 18/15. i 110/15.), ministar pomorstva, prometa i infrastrukture donosi
PRAVILNIK O NAČINU I UVJETIMA ZA SIGURNO ODVIJANJE I UPRAVLJANJE ŽELJEZNIČKIM PROMETOM
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
I. TEMELJNE ODREDBE
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Opće odredbe i pojmovi
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 1.
Ovim Pravilnikom propisuju se način i uvjeti za sigurno odvijanje željezničkog prometa i upravljanje željezničkim prometom na željezničkoj infrastrukturi u Republici Hrvatskoj.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 2.
Odredbe ovoga Pravilnika primjenjuju se na funkcionalni podsustav »odvijanje i upravljanje prometom« kako je određeno zakonom kojim se uređuje sigurnost i interoperabilnost željezničkog sustava, a odgovarajuće se primjenjuju na industrijske kolosijeke i na kolosijeke u morskim lukama, lukama unutarnjih voda i u robnim terminalima.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 3.
(1) Odredbe ovoga Pravilnika propisane za vlakove za prijevoz stvari (u daljnjem tekstu: teretni vlakovi) odnose se i na pomoćne i radne vlakove te na vozila za posebne namjene s vlastitim pogonom kada prometuju kao vlak.
(2) Odredbe ovoga Pravilnika propisane za zaprežnu i voznu lokomotivu vrijede i za lokomotive pri vožnji u sprezi, pri čemu odredbe propisane za zaprežnu lokomotivu vrijede za vodeću lokomotivu kod vožnje u sprezi.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 4.
(1) Upravitelj infrastrukture i željeznički prijevoznik donose opće akte s detaljnim odredbama o sigurnom odvijanju i upravljanju željezničkim prometom.
(2) Upravitelj infrastrukture dužan je za svaki kolodvor izraditi Poslovni red kolodvora kojim se detaljno propisuje obavljanje poslova u vezi s reguliranjem željezničkoga prometa. Osim odredaba kojima se propisuju poslovi u nadležnosti upravitelja infrastrukture, u Poslovnim redovima kolodvora propisuju se sljedeće zajedničke odredbe koje su dužni primjenjivati i željeznički prijevoznici o:
a) signalno-sigurnosnim uređajima (u daljnjem tekstu: SS uređaji) i stabilnim kapacitetima kolodvora,
b) načinu primitka i otpreme vlaka iz kolodvora
c) kolosijecima u kolodvoru i njihovoj namjeni
d) manevriranju u kolodvoru i na otvorenoj pruzi
e) tehnološkom vremenu za izvršenje pojedinih operacija s vlakovima (osim za kolodvore koji izrađuju tehnološki proces rada kolodvora)
f) posluživanju industrijskih kolosijeka
g) prometu vlakova do određenog mjesta na otvorenoj pruzi i
h) organizaciji rada u uvjetima prekida u službenim mjestima.
(3) Upravitelj infrastrukture dužan je objaviti na svojim službenim mrežnim stranicama izvadak iz zajedničkih odredaba Poslovnih redova kolodvora.
(4) Željeznički prijevoznici za potrebe obavljanja svojih poslova izrađuju svoje poslovnike koje su dužni dostaviti upravitelju infrastrukture.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 5.
(1) Pojedini pojmovi u ovome Pravilniku imaju sljedeće značenje:
1. Dopuštena brzina je najveća brzina na pruzi ili njezinoj dionici koja je upisana u registru infrastrukture, a uvjetovana je tehničkim stanjem pruge.
2. Dvokolosiječni promet je promet koji se odvija na pruzi s dva kolosijeka na kojoj vlakovi istoga smjera voze po kolosijeku određenome za taj smjer.
3. Gurani vlak je vlak kod kojeg vučno vozilo nije na čelu vlaka, ili se tim vozilom ne upravlja s čela vlaka.
4. Izvršni radn ik je radnik koji obavlja poslove vezane uz sigurnost željezničkog sustava na kojima neposredno sudjeluje u odvijanju željezničkog prometa.
5. Jednokolosiječni promet je izmjenični promet vlakova suprotnog smjera po istom kolosijeku.
6 . Krnji kolosijek je kolosijek koji je samo s jedne strane vezan sa susjednim kolosijekom i čiji kraj završava signalom kraja krnjeg kolosijeka, a na glavnom kolosijeku i prsobranom.
7. Najveća dopuštena brzina vlaka je najveća brzina kojom vlak smije voziti na pruzi ili njezinu dijelu, a propisana je voznim redom, pismenim nalogom ili je signalizirana signalima.
8. Ograničena brzina je brzina niža od dopuštene kojom se smije voziti preko dijela pruge, uvjetovana njezinim tehničkim stanjem ili brzina kojom se smije voziti preko skretnica, uvjetovana njihovom konstrukcijom i načinom osiguranja. Ta brzina propisana je voznim redom i ona je najveća dopuštena brzina za taj dio pruge za koji je propisana.
9. Postotak kočenja je postotni odnos kočne mase i ukupne mase vlaka.
10. Potiskivani vlak je vlak s vučnim vozilom na čelu vlaka koji je na svome kraju potiskivan drugim vučnim vozilom kojim se ne upravlja s čela vlaka.
11. Potrebni postotak kočenja je postotak kočenja koji se unaprijed određuje za svaki vlak.
12. Prometna operativa je organizacijska jedinica upravitelja infrastrukture kojoj je zadaća osiguranje učinkovitosti željezničkog prometa u slučaju odstupanja od voznoga reda.
13. Pružno vozilo je željezničko vozilo za posebne namjene koje između dvaju kolodvora ne vozi pod uvjetima za vožnju vlakova odnosno manevarskih sastava.
14. Put proklizavanja je dio pruge iza signala kod kojega se vlak mora najkasnije zaustaviti. Na putu proklizavanja nisu istodobno dopuštene druge vožnje i on mora biti slobodan.
15. Rasporedni odsjek je dio pruge između dvaju rasporednih kolodvora.
16. Stvarni postotak kočenja je stvarni postotni odnos kočne mase vlaka i ukupne mase vlaka.
17. Uređaj za vođenje vlaka je SS uređaj i telekomunikacijski uređaj na vučnom vozilu koji omogućuje nadzor i sigurno upravljanje vožnjom vlaka.
18. Vlak je sastavljeni i spojeni niz željezničkih vozila s jednim ili više vučnih vozila, ili samo vučno vozilo, odnosno više međusobno spojenih vučnih vozila, koji prometuju pod određenim brojem ili oznakom, označen signalnim znakom čelnoga i završnoga signala.
19. Vodeće vozilo je prvo vozilo u smjeru kretanja vlaka iz kojeg se upravlja vožnjom i kočenjem vlaka.
20. Vozni put je dio pruge po kojem će se obaviti vožnja vlaka. Za vlak koji se zaustavlja vozni put obuhvaća i put proklizavanja, osim kod ulaska na krnji ili zauzeti kolosijek. Vozni put za manevarske sastave naziva se manevarski vozni put.
21 . Vozni red je skup podataka koji određuju sva planirana kretanja vlakova na određenoj željezničkoj infrastrukturi tijekom razdoblja za koji isti vrijedi.
22. Vožnja u sprezi je vuča vlaka s dva ili više vučnih vozila kojima se upravlja iz vodećeg vučnog vozila.
23. Vučeno vozilo je željezničko vozilo bez vlastitog pogona.
24. Vučno vozilo je pogonsko vozilo koje se može samostalno kretati i vući druga vozila koja se na njega mogu priključiti.
25. Zaustavni put je propisani najveći dopušteni put potpunoga kočenja na pruzi odnosno na pružnoj dionici za vlak koji vozi najvećom dopuštenom brzinom. Duljina zaustavnog puta, ovisno o brzini na pruzi, može biti 700, 1000 ili 1500 metara. Zaustavni put određuje upravitelj infrastrukture i dužan ga je objaviti u Izvješću o mreži.
(2) Ostali pojmovi koji se koriste u ovome Pravilniku imaju značenja utvrđena zakonom kojim se uređuje sigurnost i interoperabilnost željezničkog sustava, zakonom kojim se uređuje željeznica ili se objašnjavaju kod njihovog prvog spominjanja u ovome Pravilniku.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Željezničke pruge i kolosijeci
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 6.
(1) Željeznička pruga (u daljnjem tekstu: pruga) je sastavni dio željezničke infrastrukture koju u tehničkom smislu čine dijelovi željezničkih infrastrukturnih podsustava nužni za sigurno, uredno i nesmetano odvijanje željezničkoga prometa, kao i zemljište ispod željezničke pruge s pružnim pojasom i ostalim zemljištem koje služi uporabi i funkciji tih dijelova infrastrukturnih podsustava te zračni prostor iznad pruge u visini 12 metara, odnosno 14 metara kod dalekovoda napona većega od 220 kV, mjereno iznad gornjeg ruba tračnice, a u prometno-tehnološkom smislu cjelina koju čine kolodvori, kolodvorske zgrade i otvorena pruga s drugim službenim mjestima (stajališta, otpremništva i dr.).
(2) Kolodvorsko područje je prostor između ulaznog signala s jedne strane do ulaznog signala s druge strane, a gdje tih signala nema, kolodvorsko područje je prostor između prvih ulaznih skretnica s obiju strana. Područje izvan kolodvorskih područja naziva se otvorena pruga.
(3) Pružni kolosijek je kolosijek između prvih ulaznih skretnica dvaju susjednih kolodvora. Kolodvorski dio pružnog kolosijeka je dio kolosijeka na području kolodvora između prve ulazne skretnice i ulaznog signala.
(4) Kolodvor i otpremništvo opremljeni su potrebnim kolosijecima koji se nazivaju kolodvorskim kolosijecima. Kolodvorski kolosijeci mogu biti glavni i sporedni.
(5) Glavni kolosijek je kolosijek namijenjen za prihvat i otpremu vlakova.
(6) Glavni prolazni kolosijek je kolodvorski kolosijek koji čini izravno produljenje pružnog kolosijeka.
(7) Nepravilan glavni prolazni kolosijek je glavni prolazni kolosijek na koji vlak zbog njegove konstrukcije ulazi vožnjom u pravac, a izlazi vožnjom u skretanje ili obrnuto.
(8) Sporedni kolosijek je kolosijek u kolodvoru koji se ne koristi za kretanje vlaka.
(9) Više kolosijeka iste vrste i namjene čini skupinu kolosijeka.
(10) Industrijski kolosijek je željeznička infrastruktura koja nije javno dobro u općoj uporabi, a koja je izravno ili neizravno povezana sa željezničkom infrastrukturom koja je javno dobro u općoj uporabi.
(11) Kolosijeci u kolodvoru i otpremništvu označavaju se arapskim brojevima tako da prvi kolosijek ispred kolodvorske zgrade nosi broj 1., a drugi kolosijeci redom brojeve 2., 3., 4. itd. U specifičnim uvjetima kolosijeci mogu biti i drugačije brojčano označeni. Ako je neki kolosijek podijeljen na više dijelova, osim broja dobiva i slovnu oznaku a, b, c itd.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Službena mjesta na pruzi
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 7.
(1) Na pruzi postoje sljedeća službena mjesta:
a) kolodvori
b) otpremništva
c) odjavnice
d) rasputnice i
e) stajališta.
(2) Pojedina službena mjesta na otvorenoj pruzi mogu imati nekoliko namjena (npr. službeno mjesto istodobno može biti i stajalište i otpremništvo).
(3) Kolodvor je službeno mjesto na pruzi s najmanje jednom skretnicom iz kojega se izravno ili daljinski regulira promet vlakova.
(4) Prema zadaći u reguliranju prometa postoje:
a) rasporedni kolodvor - kolodvor u kojemu se, osim poslova propisanih za kolodvor, uvode u promet i otkazuju vlakovi
b) ranžirni kolodvor - kolodvor u kojemu se sastavljaju i rastavljaju teretni vlakovi i koji je opremljen posebnom skupinom kolosijeka i/ili postrojenjem za manevriranje
c) međukolodvor - kolodvor koji se nalazi između dvaju rasporednih kolodvora
d) odvojni kolodvor - kolodvor iz kojega se regulira prelazak vlakova s jedne na drugu odvojnu prugu i
e) kolodvor prelaska s dvokolosiječne na jednokolosiječnu prugu - kolodvor u kojemu se regulira prelazak željezničkih vozila s dvokolosiječne na jednokolosiječnu prugu i obrnuto .
(5) Odjavnica je službeno mjesto na otvorenoj pruzi iz kojega se regulira slijeđenje vlakova u odjavnom razmaku. Slijeđenje vlakova u odjavnom razmaku regulira se automatski putem uređaja.
(6) Rasputnica je službeno mjesto na otvorenoj pruzi u kojemu se odvaja druga pruga.
(7) Otpremništvo je službeno mjesto na otvorenoj pruzi namijenjeno za utovar i istovar stvari.
(8) Stajalište je službeno mjesto u kojemu se vlakovi za prijevoz putnika zaustavljaju u skladu s voznim redom samo radi ulaska i izlaska putnika, a u kojemu vlak za prijevoz putnika može početi ili završiti vožnju.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
II. NAMJENA, VRSTE I OZNAČAVANJE VLAKOVA
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Namjena vlakova
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 8.
Vlakovi mogu imati sljedeću namjenu:
a) vlakovi za prijevoz putnika
b) teretni vlakovi i
c) vlakovi za potrebe upravitelja infrastrukture.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Vrste vlakova
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 9.
(1) Vlakovi za prijevoz putnika su:
a) motorni vlak
b) motorni vlak s nagibnom tehnikom
c) vlakovi klasičnog sastava
d) lokomotivski vlak, uključivši i prazne motorne garniture i
e) pokusni vlak.
(2) Teretni vlakovi su:
a) vlak za prijevoz tereta
b) lokomotivski vlak i
c) pokusni vlak.
(3) Vlakovi za potrebe upravitelja infrastrukture su:
a) vozila za posebne namjene s vlastitim pogonom kada prometuju kao vlak
b) mjerni vlak
c) radni vlak
d) pomoćni vlak i
e) pokusni vlak.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 10.
(1) Vlak može biti redovan ili izvanredan. Redovnim vlakom smatra se svaki vlak koji vozi svakodnevno i svaki vlak za koji je voznim redom utvrđeno kalendarsko vrijeme njegove vožnje (kalendar prometa). Svi drugi vlakovi su izvanredni vlakovi.
(2) Osnovnim vlakom smatra se svaki redovni ili izvanredni vlak kojemu je vozni red unaprijed ustanovljen i objavljen u voznom redu.
(3) Izvanredni vlak može biti:
a) vlak po potrebi – vlak za koji u postojećem voznom redu postoji vozni red, ali se on u promet uvodi po potrebi
b) podijeljeni vlak – vlak za koji se koristi vozni red nekog osnovnog vlaka
c) posebni vlak – vlak koji vozi povremeno po posebnom voznom redu. Vozni red posebnog vlaka objavljuje se postojećim voznim redom ili se izrađuje za odnosnu situaciju i
d) kontingentni vlak – vlak uveden u promet po posebnom kontingentu brojeva; to može biti izvanredni vlak za prijevoz putnika iz unutarnjeg prometa te izvanredni teretni vlak iz unutarnjeg ili međunarodnog prometa; za kontingentni vlak koristi se vozni red pogodnoga vlaka na odgovarajućoj voznoj relaciji; kontingent međunarodnih teretnih vlakova objavljuje se u voznome redu; kontingent vlakova iz unutarnjeg prometa objavljuje se u općem aktu upravitelja infrastrukture kojim se propisuje označavanje vlakova.
(4) Ako vlak po potrebi, podijeljeni vlak ili posebni vlak ne može voziti pod uvjetima iz stavka 3. ovoga članka, onda se za takav vlak koristi vozni red najpogodnijeg vlaka, a elementi voznog reda koji su drugačiji propisuju se pismenim nalogom.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 11.
U slučaju odstupanja od voznog reda odnosno kod operativnog reguliranja prometa vlakova, upravitelj infrastrukture određuje koji vlakovi imaju prednost u odnosu na druge vlakove. Vlakovi za prijevoz putnika moraju imati prednost u odnosu na sve ostale vlakove.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Označavanje vlakova
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 12.
(1) Vlak mora biti označen na način propisan ovim Pravilnikom.
(2) Vlakovi na prugama u Republici Hrvatskoj označavaju se arapskim brojevima koji se sastoje od najviše pet znamenaka.
(3) Jednim brojem može biti označen samo jedan vlak.
(4) Vlak se označava samo jednim brojem na cijeloj voznoj relaciji.
(5) Put vlaka od polaznoga do odredišnog službenog mjesta predviđen voznim redom smatra se voznom relacijom vlaka.
(6) Broj vlaka formira se tako da se iz broja može odrediti pripadnost međunarodnome ili unutarnjem prometu, vrsta prijevoza, rang i smjer kretanja vlaka.
(7) Upravitelj infrastrukture dužan je općim aktom propisati način označavanja vlakova.