I. TEMELJNE ODREDBE

Opće odredbe i pojmovi

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuju se način i uvjeti za sigurno odvijanje željezničkog prometa i upravljanje željezničkim prometom na željezničkoj infrastrukturi u Republici Hrvatskoj.

Članak 2.

Odredbe ovoga Pravilnika primjenjuju se na funkcionalni podsustav »odvijanje i upravljanje prometom« kako je određeno zakonom kojim se uređuje sigurnost i interoperabilnost željezničkog sustava, a odgovarajuće se primjenjuju na industrijske kolosijeke i na kolosijeke u morskim lukama, lukama unutarnjih voda i u robnim terminalima.

Članak 3.

(1) Odredbe ovoga Pravilnika propisane za vlakove za prijevoz stvari (u daljnjem tekstu: teretni vlakovi) odnose se i na pomoćne i radne vlakove te na vozila za posebne namjene s vlastitim pogonom kada prometuju kao vlak.  

(2) Odredbe ovoga Pravilnika propisane za zaprežnu i voznu lokomotivu vrijede i za lokomotive pri vožnji u sprezi, pri čemu odredbe propisane za zaprežnu lokomotivu vrijede za vodeću lokomotivu kod vožnje u sprezi.

Članak 4.

(1) Upravitelj infrastrukture i željeznički prijevoznik donose opće akte s detaljnim odredbama o sigurnom odvijanju i upravljanju željezničkim prometom.

(2) Upravitelj infrastrukture dužan je za svaki kolodvor izraditi Poslovni red kolodvora kojim se detaljno propisuje obavljanje poslova u vezi s reguliranjem željezničkoga prometa. Osim odredaba kojima se propisuju poslovi u nadležnosti upravitelja infrastrukture, u Poslovnim redovima kolodvora propisuju se sljedeće zajedničke odredbe koje su dužni primjenjivati i željeznički prijevoznici o:

a) signalno-sigurnosnim uređajima (u daljnjem tekstu: SS uređaji) i stabilnim kapacitetima kolodvora,

b) načinu primitka i otpreme vlaka iz kolodvora

c) kolosijecima u kolodvoru i njihovoj namjeni

d) manevriranju u kolodvoru i na otvorenoj pruzi

e) tehnološkom vremenu za izvršenje pojedinih operacija s vlakovima (osim za kolodvore koji izrađuju tehnološki proces rada kolodvora)

f) posluživanju industrijskih kolosijeka

g) prometu vlakova do određenog mjesta na otvorenoj pruzi i

h) organizaciji rada u uvjetima prekida u službenim mjestima.

(3) Upravitelj infrastrukture dužan je objaviti na svojim službenim mrežnim stranicama  izvadak iz zajedničkih odredaba Poslovnih redova kolodvora.

(4) Željeznički prijevoznici za potrebe obavljanja svojih poslova izrađuju svoje poslovnike koje su dužni dostaviti upravitelju infrastrukture.

Članak 5.

(1) Pojedini pojmovi u ovome Pravilniku imaju sljedeće značenje:

1. Dopuštena brzina je najveća brzina na pruzi ili njezinoj dionici koja je upisana u registru infrastrukture, a uvjetovana je tehničkim stanjem pruge.

2. Dvokolosiječni promet je promet koji se odvija na pruzi s dva kolosijeka na kojoj vlakovi istoga smjera voze po kolosijeku određenome za taj smjer.

3. Gurani vlak je vlak kod kojeg vučno vozilo nije na čelu vlaka, ili se tim vozilom ne upravlja s čela vlaka.

4. Izvršni radn ik je radnik koji obavlja poslove vezane uz sigurnost željezničkog sustava na kojima neposredno sudjeluje u odvijanju željezničkog prometa.

5. Jednokolosiječni promet je izmjenični promet vlakova suprotnog smjera po istom kolosijeku.

6 . Krnji kolosijek je kolosijek koji je samo s jedne strane vezan sa susjednim kolosijekom i čiji kraj završava signalom kraja krnjeg kolosijeka, a na glavnom kolosijeku i prsobranom.

7. Najveća dopuštena brzina vlaka je najveća brzina kojom vlak smije voziti na pruzi ili njezinu dijelu, a propisana je voznim redom, pismenim nalogom ili je signalizirana signalima.

8. Ograničena brzina je brzina niža od dopuštene kojom se smije voziti preko dijela pruge, uvjetovana njezinim tehničkim stanjem ili brzina kojom se smije voziti preko skretnica, uvjetovana njihovom konstrukcijom i načinom osiguranja. Ta brzina propisana je voznim redom i ona je najveća dopuštena brzina za taj dio pruge za koji je propisana.

9. Postotak kočenja je postotni odnos kočne mase i ukupne mase vlaka.

10. Potiskivani vlak je vlak s vučnim vozilom na čelu vlaka koji je na svome kraju potiskivan drugim vučnim vozilom kojim se ne upravlja s čela vlaka.

11. Potrebni postotak kočenja je postotak kočenja koji se unaprijed određuje za svaki vlak.

12. Prometna operativa je organizacijska jedinica upravitelja infrastrukture kojoj je zadaća osiguranje učinkovitosti željezničkog prometa u slučaju odstupanja od voznoga reda.

13. Pružno vozilo je željezničko vozilo za posebne namjene koje između dvaju kolodvora ne vozi pod uvjetima za vožnju vlakova odnosno manevarskih sastava.

14. Put proklizavanja je dio pruge iza signala kod kojega se vlak mora najkasnije zaustaviti. Na putu proklizavanja nisu istodobno dopuštene druge vožnje i on mora biti slobodan.

15. Rasporedni odsjek je dio pruge između dvaju rasporednih kolodvora.

16. Stvarni postotak kočenja je stvarni postotni odnos kočne mase vlaka i ukupne mase vlaka.

17. Uređaj za vođenje vlaka je SS uređaj i telekomunikacijski uređaj na vučnom vozilu koji omogućuje nadzor i sigurno upravljanje vožnjom vlaka.

18. Vlak je sastavljeni i spojeni niz željezničkih vozila s jednim ili više vučnih vozila, ili samo vučno vozilo, odnosno više međusobno spojenih vučnih vozila, koji prometuju pod određenim brojem ili oznakom, označen signalnim znakom čelnoga i završnoga signala.

19. Vodeće vozilo je prvo vozilo u smjeru kretanja vlaka iz kojeg se upravlja vožnjom i kočenjem vlaka.

20. Vozni put je dio pruge po kojem će se obaviti vožnja vlaka. Za vlak koji se zaustavlja vozni put obuhvaća i put proklizavanja, osim kod ulaska na krnji ili zauzeti kolosijek. Vozni put za manevarske sastave naziva se manevarski vozni put.

21 . Vozni red je skup podataka koji određuju sva planirana kretanja vlakova na određenoj željezničkoj infrastrukturi tijekom razdoblja za koji isti vrijedi.

22. Vožnja u sprezi je vuča vlaka s dva ili više vučnih vozila kojima se upravlja iz vodećeg vučnog vozila.

23. Vučeno vozilo je željezničko vozilo bez vlastitog pogona.

24. Vučno vozilo je pogonsko vozilo koje se može samostalno kretati i vući druga vozila koja se na njega mogu priključiti.

25. Zaustavni put je propisani najveći dopušteni put potpunoga kočenja na pruzi odnosno na pružnoj dionici za vlak koji vozi najvećom dopuštenom brzinom. Duljina zaustavnog puta, ovisno o brzini na pruzi, može biti 700, 1000 ili 1500 metara. Zaustavni put određuje upravitelj infrastrukture i dužan ga je objaviti u Izvješću o mreži.

(2) Ostali pojmovi koji se koriste u ovome Pravilniku imaju značenja utvrđena zakonom kojim se uređuje sigurnost i interoperabilnost željezničkog sustava, zakonom kojim se uređuje željeznica ili se objašnjavaju kod njihovog prvog spominjanja u ovome Pravilniku.

Željezničke pruge i kolosijeci

Članak 6.

(1) Željeznička pruga (u daljnjem tekstu: pruga) je sastavni dio željezničke infrastrukture koju u tehničkom smislu čine dijelovi željezničkih infrastrukturnih podsustava nužni za sigurno, uredno i nesmetano odvijanje željezničkoga prometa, kao i zemljište ispod željezničke pruge s pružnim pojasom i ostalim zemljištem koje služi uporabi i funkciji tih dijelova infrastrukturnih podsustava te zračni prostor iznad pruge u visini 12 metara, odnosno 14 metara kod dalekovoda napona većega od 220 kV, mjereno iznad gornjeg ruba tračnice, a u prometno-tehnološkom smislu cjelina koju čine kolodvori, kolodvorske zgrade i otvorena pruga s drugim službenim mjestima (stajališta, otpremništva i dr.).

(2) Kolodvorsko područje je prostor između ulaznog signala s jedne strane do ulaznog signala s druge strane, a gdje tih signala nema, kolodvorsko područje je prostor između prvih ulaznih skretnica s obiju strana. Područje izvan kolodvorskih područja naziva se otvorena pruga.

(3) Pružni kolosijek je kolosijek između prvih ulaznih skretnica dvaju susjednih kolodvora. Kolodvorski dio pružnog kolosijeka je dio kolosijeka na području kolodvora između prve ulazne skretnice i ulaznog signala.

(4) Kolodvor i otpremništvo opremljeni su potrebnim kolosijecima koji se nazivaju kolodvorskim kolosijecima. Kolodvorski kolosijeci mogu biti glavni i sporedni.

(5) Glavni kolosijek je kolosijek namijenjen za prihvat i otpremu vlakova.

(6) Glavni prolazni kolosijek je kolodvorski kolosijek koji čini izravno produljenje pružnog kolosijeka.

(7) Nepravilan glavni prolazni kolosijek je glavni prolazni kolosijek na koji vlak zbog njegove konstrukcije ulazi vožnjom u pravac, a izlazi vožnjom u skretanje ili obrnuto.

(8) Sporedni kolosijek je kolosijek u kolodvoru koji se ne koristi za kretanje vlaka.

(9) Više kolosijeka iste vrste i namjene čini skupinu kolosijeka.

(10) Industrijski kolosijek je željeznička infrastruktura koja nije javno dobro u općoj uporabi, a koja je izravno ili neizravno povezana sa željezničkom infrastrukturom koja je javno dobro u općoj uporabi.

(11) Kolosijeci u kolodvoru i otpremništvu označavaju se arapskim brojevima tako da prvi kolosijek ispred kolodvorske zgrade nosi broj 1., a drugi kolosijeci redom brojeve 2., 3., 4. itd. U specifičnim uvjetima kolosijeci mogu biti i drugačije brojčano označeni. Ako je neki kolosijek podijeljen na više dijelova, osim broja dobiva i slovnu oznaku a, b, c itd.

Službena mjesta na pruzi

Članak 7.

(1) Na pruzi postoje sljedeća službena mjesta:

a) kolodvori

b) otpremništva

c) odjavnice

d) rasputnice i

e) stajališta.

(2) Pojedina službena mjesta na otvorenoj pruzi mogu imati nekoliko namjena (npr. službeno mjesto istodobno može biti i stajalište i otpremništvo).

(3) Kolodvor je službeno mjesto na pruzi s najmanje jednom skretnicom iz kojega se izravno ili daljinski regulira promet vlakova.

(4) Prema zadaći u reguliranju prometa postoje:

a) rasporedni kolodvor - kolodvor u kojemu se, osim poslova propisanih za kolodvor, uvode u promet i otkazuju vlakovi

b) ranžirni kolodvor - kolodvor u kojemu se sastavljaju i rastavljaju teretni vlakovi i koji je opremljen posebnom skupinom kolosijeka i/ili postrojenjem za manevriranje

c) međukolodvor - kolodvor koji se nalazi između dvaju rasporednih kolodvora

d) odvojni kolodvor - kolodvor iz kojega se regulira prelazak vlakova s jedne na drugu odvojnu prugu i

e) kolodvor prelaska s dvokolosiječne na jednokolosiječnu prugu - kolodvor u kojemu se regulira prelazak željezničkih vozila s dvokolosiječne na jednokolosiječnu prugu i obrnuto .

(5) Odjavnica je službeno mjesto na otvorenoj pruzi iz kojega se regulira slijeđenje vlakova u odjavnom razmaku. Slijeđenje vlakova u odjavnom razmaku regulira se automatski putem uređaja.

(6) Rasputnica je službeno mjesto na otvorenoj pruzi u kojemu se odvaja druga pruga.

(7) Otpremništvo je službeno mjesto na otvorenoj pruzi namijenjeno za utovar i istovar stvari.

(8) Stajalište je službeno mjesto u kojemu se vlakovi za prijevoz putnika zaustavljaju u skladu s voznim redom samo radi ulaska i izlaska putnika, a u kojemu vlak za prijevoz putnika može početi ili završiti vožnju.

II. NAMJENA, VRSTE I OZNAČAVANJE VLAKOVA

Namjena vlakova

Članak 8.

Vlakovi mogu imati sljedeću namjenu:

a) vlakovi za prijevoz putnika

b) teretni vlakovi i

c) vlakovi za potrebe upravitelja infrastrukture.

Vrste vlakova

Članak 9.

(1) Vlakovi za prijevoz putnika su:

a) motorni vlak

b) motorni vlak s nagibnom tehnikom

c) vlakovi klasičnog sastava

d) lokomotivski vlak, uključivši i prazne motorne garniture i

e) pokusni vlak.

(2) Teretni vlakovi su:

a) vlak za prijevoz tereta

b) lokomotivski vlak i

c) pokusni vlak.

(3) Vlakovi za potrebe upravitelja infrastrukture su:

a) vozila za posebne namjene s vlastitim pogonom kada prometuju kao vlak

b) mjerni vlak

c) radni vlak

d) pomoćni vlak i

e) pokusni vlak.

Članak 10.

(1) Vlak može biti redovan ili izvanredan. Redovnim vlakom smatra se svaki vlak koji vozi svakodnevno i svaki vlak za koji je voznim redom utvrđeno kalendarsko vrijeme njegove vožnje (kalendar prometa). Svi drugi vlakovi su izvanredni vlakovi.

(2) Osnovnim vlakom smatra se svaki redovni ili izvanredni vlak kojemu je vozni red unaprijed ustanovljen i objavljen u voznom redu.

(3) Izvanredni vlak može biti:

a) vlak po potrebi – vlak za koji u postojećem voznom redu postoji vozni red, ali se on u promet uvodi po potrebi

b) podijeljeni vlak – vlak za koji se koristi vozni red nekog osnovnog vlaka

c) posebni vlak – vlak koji vozi povremeno po posebnom voznom redu. Vozni red posebnog vlaka objavljuje se postojećim voznim redom ili se izrađuje za odnosnu situaciju i

d) kontingentni vlak – vlak uveden u promet po posebnom kontingentu brojeva; to može biti izvanredni vlak za prijevoz putnika iz unutarnjeg prometa te izvanredni teretni vlak iz unutarnjeg ili međunarodnog prometa; za kontingentni vlak koristi se vozni red pogodnoga vlaka na odgovarajućoj voznoj relaciji; kontingent međunarodnih teretnih vlakova objavljuje se u voznome redu; kontingent vlakova iz unutarnjeg prometa objavljuje se u općem aktu upravitelja infrastrukture kojim se propisuje označavanje vlakova.

(4) Ako vlak po potrebi, podijeljeni vlak ili posebni vlak ne može voziti pod uvjetima iz stavka 3. ovoga članka, onda se za takav vlak koristi vozni red najpogodnijeg vlaka, a elementi voznog reda koji su drugačiji propisuju se pismenim nalogom.

Članak 11.

U slučaju odstupanja od voznog reda odnosno kod operativnog reguliranja prometa vlakova, upravitelj infrastrukture određuje koji vlakovi imaju prednost u odnosu na druge vlakove. Vlakovi za prijevoz putnika moraju imati prednost u odnosu na sve ostale vlakove.

Označavanje vlakova

Članak 12.

(1) Vlak mora biti označen na način propisan ovim Pravilnikom.

(2) Vlakovi na prugama u Republici Hrvatskoj označavaju se arapskim brojevima koji se sastoje od najviše pet znamenaka.

(3) Jednim brojem može biti označen samo jedan vlak.

(4) Vlak se označava samo jednim brojem na cijeloj voznoj relaciji.

(5) Put vlaka od polaznoga do odredišnog službenog mjesta predviđen voznim redom smatra se voznom relacijom vlaka.

(6) Broj vlaka formira se tako da se iz broja može odrediti pripadnost međunarodnome ili unutarnjem prometu, vrsta prijevoza, rang i smjer kretanja vlaka.

(7) Upravitelj infrastrukture dužan je općim aktom propisati način označavanja vlakova.

III. SKRETNICE, SS UREĐAJI I SPORAZUMIJEVANJE U PROMETU

Položaj i označavanje skretnica

Članak 13.

(1) Skretnica je konstrukcija gornjeg pružnog ustroja koja međusobno povezuje dva ili više kolosijeka i koja omogućuje prelazak vozila odnosno vlaka s jednoga kolosijeka na drugi kolosijek bez zaustavljanja.

(2) Skretnicom se može rukovati iz središnjeg mjesta pomoću odgovarajućeg uređaja ili na samom mjestu.

(3) Kod skretnica razlikujemo redovan i pravilan položaj.

(4) Redovan položaj je propisani položaj u koji skretnica mora biti postavljena kada se preko nje ne predviđa vožnja.

(5) Pravilan položaj je položaj u koji skretnica mora biti postavljena za predstojeću vožnju vlaka odnosno vozila. Kada se vožnja mora obaviti preko skretnice koja je u redovnom položaju, onda se taj položaj smatra pravilnim položajem.

(6) Skretnica bez obzira na položaj mora biti tehnički ispravna i jezičci (prijevodnice) moraju biti priljubljeni uz glavnu tračnicu.

(7) Skretnice u službenim mjestima označavaju se arapskim brojevima počevši od broja 1, od početne prema krajnjoj točki pruge, a po potrebi mogu imati dodatne slovne oznake te mogu biti posebno označene po kolosiječnim skupinama.

Osiguranje skretnica

Članak 14.

(1) Osiguranim skretnicama smatraju se:

a) skretnice kojima se rukuje i koje se zabravljuju iz središnjeg mjesta

b) skretnice kojima se rukuje na samom mjestu, a zabravljuju se iz središnjeg mjesta i

c) skretnice kojima se rukuje i koje se zaključavaju na samom mjestu.

(2) Skretnice koje se ne zabravljuju odnosno zaključavaju u skladu s odredbama iz stavka 1. ovoga članka smatraju se neosiguranim, osim kada je skretnica osigurana ambulantnom bravom.

(3) Vozni put preko skretnica na glavnim kolosijecima i otvorenoj pruzi mora biti osiguran bočnom zaštitom u skladu s odredbama propisa kojim se propisuju tehnički uvjeti kojima moraju udovoljavati željeznički infrastrukturni podsustavi.

(4) Osigurane skretnice dijele se na:

– pouzdano pritvrđene skretnice - skretnice koje se postavljaju i zabravljuju iz središnjeg mjesta ili se postavljaju na samom mjestu, a zabravljuju se iz središnjeg mjesta i u takvoj su tehničkoj ovisnosti s glavnim signalima da oni mogu signalizirati signalni znak za dopuštenu vožnju samo ako su skretnice postavljene za određeni vozni put u pravilan položaj. Te skretnice moraju biti opremljene i mehaničkim ili električnim kontrolnim zasunom koji kontrolira pravilno priljubljivanje jezička uz glavnu tračnicu i održava jezičak u tome položaju sve dok se ne razriješi blokirani vozni put; sve skretnice uključene u SS uređaj smatraju se pouzdano pritvrđenima bez obzira na to postavljaju li se skupno ili pojedinačno i onda kada se postavljaju na samom mjestu okretanjem ručice ako pokazivači na postavnici signaliziraju da su skretnice u pravilnom položaju i ako samo nakon toga glavni signal može signalizirati signalni znak za dopuštenu vožnju

– pouzdano zaključane skretnice - skretnice koje se postavljaju i zaključavaju skretničkom bravom izravno na samome mjestu, a u ključevnoj su ovisnosti s glavnim signalima tako da glavni signali signaliziraju signalni znak za dopuštenu vožnju samo ako su skretnice postavljene u pravilan položaj i u tome položaju zaključane, a ključ zaključane skretnice zabravljen u SS uređaju i

– pritvrđene skretnice, koje se dijele na:

a) skretnice koje se postavljaju i zabravljuju iz središnjeg mjesta ili se postavljaju na samom mjestu, a zabravljuju se iz središnjeg mjesta i u takvoj su tehničkoj ovisnosti s glavnim signalima da oni mogu signalizirati signalni znak za dopuštenu vožnju samo ako su skretnice postavljene za određeni vozni put u pravilan položaj, a nemaju mehanički ili električni kontrolni zasun odnosno skretnice uključene u SS uređaj kod kojih nakon skupnog postavljanja skretnica pojedinačnim tasterima ili okretanjem ručice na samom mjestu glavni signal ne može signalizirati signalni znak za dopuštenu vožnju i

b) skretnice koje se postavljaju i zaključavaju skretničkom bravom izravno na samome mjestu, a nisu u ključevnoj ovisnosti s glavnim signalima.

(5) Skretnica osigurana ambulantnom bravom smatra se privremeno osiguranom skretnicom. Najveća dopuštena brzina preko takve skretnice vožnjom uz jezičak ne smije biti veća od 20 km/h.

Neispravnost skretnica

Članak 15.

(1) Kada na osiguranoj skretnici dođe do neispravnosti, skretnica se smatra neosiguranom sve dok se ta neispravnost ne otkloni. Skretnica se smatra neosiguranom i za vrijeme dok je isključena iz SS uređaja zbog izvođenja radova na njemu ili na samoj skretnici. Skretnica se smatra neosiguranom onda kada je nije moguće osigurati u voznome putu na propisani način.

(2) Presijecanje skretnice jest nasilno mijenjanje njezina položaja vožnjom niz jezičak.

(3) Upravitelj infrastrukture dužan je općim aktom propisati postupak kod presječene i neispravne skretnice.

(4) O presjeku skretnice u nezaposjednutim službenim mjestima i na otvorenoj pruzi strojovođa je dužan obavijestiti dispečera za telekomandu (u daljnjem tekstu: TK-dispečer)  ili prometnika vlakova prvog susjednog zaposjednutog službenog mjesta. Na zahtjev TK-dispečera odnosno prometnika vlakova, strojovođa mora pregledati skretnicu i na nju postaviti ambulantnu bravu koja mora biti pohranjena na skretničkom području u posebnom ormariću s pripadajućom uputom za postavljanje.

(5) Ambulantna brava postavljena na skretnicu koja se nalazi na otvorenoj pruzi ne skida se za vožnje niz jezičak, ali osoblje vlaka je dužno prije prelaska preko tako osigurane skretnice provjeriti položaj skretnice na temelju obavijesti dobivene od TK-dispečera odnosno prometnika vlakova.

SS uređaji

Članak 16.

(1) S obzirom na tehničko-tehnološka rješenja, u uporabi su mehanički, elektromehanički, relejni i elektronički SS uređaji te SS uređaji sastavljeni kao kombinacija pojedinih dijelova navedenih vrsta uređaja.

(2) Sukladno mjestu primjene u uporabi su sljedeći SS uređaji:

a) uređaji za osiguranje službenih mjesta

b) uređaji za osiguranje prometa u međukolodvorskom području (pružni uređaji)

c) uređaji za osiguranje željezničko-cestovnog prijelaza (u daljnjem tekstu: ŽCP)

d) uređaji za središnje upravljanje prometom (uređaji daljinskoga upravljanja)

e) uređaji za prijenos podataka i djelovanje na vlak su autostop uređaj (u daljnjem tekstu: AS uređaj) i Europski sustav upravljanja i nadzora vlakova (ETCS)

f) uređaji za automatizaciju ranžirnih kolodvora i

g) uređaji za dopunsku zaštitu.

(3) Uređaji za osiguranje prometa u međukolodvorskom području su automatski pružni blok (u daljnjem tekstu: APB) i međukolodvorska ovisnost (u daljnjem tekstu: MO).

(4) Uređaj APB je SS uređaj za osiguranje više uzastopnih vožnji i onemogućavanje istodobnih vožnji vlakova suprotnog smjera po istom pružnom kolosijeku između dva susjedna kolodvora.

(5) Uređaj MO je SS uređaj za ostvarivanje ovisnosti izlaznih signala dvaju susjednih kolodvora ili izlaznog signala kolodvora i glavnog signala susjednog službenog mjesta te za kontrolu slobodnosti prostora između ovisnih signala. Međukolodvorski prostor s uređajem MO može biti podijeljen prostornim signalima automatske odjavnice na odjavne prostorne odsjeke, pri čemu se promet uzastopnih vlakova odvija na temelju automatske promjene signalnih znakova na jednoznačnim prostornim signalima.

(6) Uređaji za osiguranje ŽCP-a su SS uređaji za zatvaranje ŽCP-a te davanje znakova kojima se najavljuje približavanje vlaka ili samo davanje znakova kojima se najavljuje približavanje vlaka.

(7) Uređaji za središnje upravljanje prometom odnosno uređaji telekomande (u daljnjem tekstu: TK-uređaji) su uređaji za središnje daljinsko upravljanje i nadzor nad stanjem SS uređaja na pruzi ili na dijelu pruge.

(8) Automatski prolazni režim (u daljnjem tekstu: APR) je dio SS uređaja koji omogućuje da vlak nailaskom na određeno mjesto na otvorenoj pruzi automatski postavlja prolazni vozni put kroz sljedeće službeno mjesto.

(9) Podrobniji opisi tehničko-tehnološke opremljenosti svakoga od službenih mjesta opremljenih SS uređajima na pruzi s TK-uređajem ili bez njega te postupci izvršnog osoblja vezani za rukovanje tim uređajima propisani su naputcima za rukovanje SS uređajima odnosno TK-uređajima. Navedene naputke izrađuje i donosi upravitelj infrastrukture.

Sporazumijevanje u prometu

Članak 17.

(1) Kod obavljanja prometnih poslova sporazumijevanje se obavlja usmeno ili pomoću sredstava komunikacije. Sredstva komunikacije moraju biti dio službenoga zatvorenog sustava veza u kojemu je moguće sporazumijevanje isključivo ovlaštenih radnika upravitelja infrastrukture i željezničkih prijevoznika te nije moguća komunikacija s neslužbenim osobama. Iznimno, moguća je uporaba i onih uređaja koji omogućuju komunikaciju izvan željezničkoga sustava, ali ti uređaji moraju biti izvedeni tako da su neslužbena i službena komunikacija tehnički razdvojene.

(2) Sporazumijevanje sredstvima koja omogućuju pouzdano registriranje priopćenja smatra se dokaznim sporazumijevanjem. Dokaznim sporazumijevanjem smatra se i sporazumijevanje uz nazočnost svjedoka.

(3) Pod svjedokom podrazumijeva se izvršni radnik prisutan prijenosu priopćenja između dvaju službenih mjesta odnosno dvaju izvršnih radnika. Svjedok može biti izvršni radnik službenog mjesta iz kojeg se daje priopćenje ili iz drugog službenog odnosno radnog mjesta.

(4) Sljedeća priopćenja moraju se davati dokazno i upisati u predviđene evidencije:

a) davanje dopuštenja i odbijanje primitka vlakova i pružnih vozila

b) davanje odjava

c) davanje prednajave izvršnom radniku za osiguranje prometa na ŽCP-ima za osiguranje ŽCP-a i

d) nalozi koji se daju sredstvima sporazumijevanja umjesto pismenim nalozima.

IV. ODREDBE O MANEVRIRANJU

Članak 18.

(1) Pod manevriranjem podrazumijeva se svako pokretanje vozila koje nije vožnja vlaka, a koje se obavlja radi njihova premještanja s jednoga mjesta na drugo, rad oko kvačenja, otkvačivanja, usporavanja i zaustavljanja toga kretanja te osiguranje vozila od samopokretanja.

(2) Svako pokretanje vlaka nakon zaustavljanja, ako nije nastavak vožnje vlaka, smatra se manevriranjem.

(3) Kretanje pojedinačnih ili zakvačenih vozila koje nije vožnja vlaka naziva se manevarskim kretanjem.

(4) Manevarsko kretanje može biti:

a) manevarska vožnja - vuča ili guranje vozila vučnim vozilom

b) odbacivanje - ubrzavanje guranih vozila koja nisu zakvačena za manevarski sastav do određene brzine i naglo zaustavljanje manevarske vožnje pri čemu nezakvačena vozila nastavljaju kretanje

c) spuštanje - manevarsko kretanje kod kojega se vozila na kolosijeku koji leži u padu ili pomoću posebnog postrojenja za spuštanje ubrzavaju odnosno spuštaju

d) lokomotivska vožnja - kretanje samoga vučnog vozila ili vučnoga vozila s najviše 12 osovina vučenih vozila koja su automatski kočena

e) kretanje prijenosnicom ili okretnicom i

f) premještanje vozila pomoću odgovarajućeg sredstva ili postrojenja.

(5) Manevarskim kretanjem ne smije se ugroziti vožnja vlaka ili drugo manevarsko kretanje.

(6) Kod manevarskih kretanja samoga vučnog vozila strojovođa se mora nalaziti u prvoj upravljačnici, osim ako je vozilo praćeno pratiteljem koji se nalazi na prednjem dijelu vučnog vozila u smjeru kretanja. Kod manevarskih kretanja motornog vlaka, strojovođa se obavezno mora nalaziti u prvoj upravljačnici u smjeru kretanja.

(7) Lokomotivska vožnja bez pratnje može se obavljati onda ako je zadovoljen jedan od sljedećih uvjeta:

a) ako je kolodvor opremljen graničnim kolosiječnim signalima odnosno manevarskim signalima za zaštitu voznoga puta

b) ako je vidljivost takva da strojovođa može vidjeti ručne signalne znakove kolodvorskoga osoblja ili

c) ako razglas ili mobilna sredstva sporazumijevanja omogućuju davanje zapovijedi za pojedine dijelove manevarskog kretanja.

(8) U kolodvorima opremljenima graničnim kolosiječnim signalima odnosno manevarskim signalima za zaštitu voznoga puta područje kretanja za lokomotivsku vožnju bez pratnje određuje se usmeno. U drugim kolodvorima područje kretanja određuje se usmeno i pismeno rasporedom manevriranja.

(9) Raspored manevriranja ne smije biti uručen strojovođi prije nego što je osiguran manevarski vozni put za početak odnosne vožnje, tako da uručenje rasporeda manevriranja strojovođi znači istodobno i zapovijed za početak lokomotivske vožnje.

(10) Nakon početka lokomotivske vožnje daljnje zapovijedi za manevarsko kretanje daju se na jedan od sljedećih načina:

a) signalnim znakovima graničnih kolosiječnih signala ili manevarskih signala za zaštitu voznoga puta

b) ručnim signalnim znakovima ili

c) neposredno usmeno, razglasom ili mobilnim sredstvima za sporazumijevanje.

(11) Zapovijed izvršnog radnika koji postavlja skretnice za lokomotivsku vožnju vrijedi samo za njegovo skretničko područje. Ako se lokomotivska vožnja obavlja preko više skretničkih područja, zapovijed se daje od jednoga do drugoga skretničkog područja. Ako strojovođa ne primi zapovijed za vožnju, mora stati ispred međnika prve skretnice sljedećega skretničkog područja i čekati na zapovijed. Ako se dvije ili više lokomotiva kreću jedna za drugom, zapovijed se daje pojedinačno za svaku lokomotivsku vožnju. Lokomotive koje istodobno izlaze ili ulaze u lokomotivski depo moraju biti međusobno zakvačene.

(12) Manevarska kretanja na kolodvorskom području dopuštena su samo do signala koji označava granicu manevarskih kretanja, a u kolodvorima bez ulaznih signala samo do međnika prve ulazne skretnice. Dalje od signala granice manevarskih kretanja odnosno od međnika prve ulazne skretnice manevarska kretanja smiju se obavljati samo po posebnim mjerama propisanim člankom 33. ovoga Pravilnika.

(13) Manevarska kretanja na ŽCP-ima smiju se obavljati samo kada se na odnosnim ŽCP-ima osigura promet.

(14) Organizaciju manevarskog rada za svaki pojedini kolodvor propisuje upravitelj infrastrukture u dogovoru sa željezničkim prijevoznicima.

(15) Upravitelj infrastrukture dužan je propisati uvjete za sva manevarska kretanja za svaki pojedini kolodvor.

Brzina manevarskog kretanja

Članak 19.

(1) Dopuštena manevarska brzina je do 30 km/h. Ako je manevarska brzina preko skretnica manja od 30 km/h, takva brzina mora biti upisana u voznom redu i poslovnom redu kolodvora. Brzina manevarskoga kretanja odnosno manevarska brzina mora se prilagoditi tako da se manevarski sastav može sigurno zaustaviti na željenom mjestu.

(2) Pri vožnji izvršnog radnika na čelnoj ili bočnoj stubi lokomotive odnosno guranog vagona, manevarska brzina ne smije biti veća od 20 km/h.

(3) Pri manevarskim kretanjima po kolosijecima između kojih se nalaze peroni ispod kojih ne postoje pothodnici i gdje može doći do povrede trećih osoba, manevarska brzina ne smije biti veća od 10 km/h. Po takvim kolosijecima dopuštene su samo manevarska i lokomotivska vožnja. Manevarska vožnja guranjem dopuštena je samo ako se na čelu manevarskog sastava nalazi izvršni radnik.

(4) Kod manevarskih kretanja guranjem kada je preglednost ograničena, ispred manevarskog sastava mora ići izvršni radnik te davati odgovarajuće signalne znakove, a manevarska brzina ne smije biti veća od 5 km/h.

Manevarski vozni putovi

Članak 20.

(1) Prije svakog pokretanja vozila pri manevriranju mora se osigurati manevarski vozni put.

(2) Manevarski vozni put osigurava izvršni radnik upravitelja infrastrukture ili po potrebi izvršni radnik željezničkog prijevoznika.

(3) Željeznički prijevoznik daje upravitelju infrastrukture podatke o tome koji njegovi izvršni radnici  obavljaju manevarske poslove u kolodvoru.

(4) Za pravilan položaj skretnica na manevarskome voznom putu odgovoran je izvršni radnik koji postavlja skretnice.

(5) Za provjeru cijeloga manevarskoga voznog puta odgovoran je izvršni radnik koji postavlja skretnice odnosno izvršni radnik koji nalaže pokretanje vozila.

(6) Ako skretnice imaju skretničke signale, izvršni radnik koji nalaže pokretanje vozila, strojovođa na čelu manevarskoga sastava odnosno izvršni radnik na čelu guranoga manevarskog sastava moraju paziti signaliziraju li signali da je skretnica u pravilnom položaju te u protivnom moraju poduzeti mjere za zaustavljanje kretanja.

Članak 21.

Prije manevarskog kretanja izvršni radnik koji nalaže pokretanje vozila mora se uvjeriti:

a) da je manevarski vozni put slobodan

b) da stalni signali, skretnice, iskliznice, prijenosnice, okretnice, mostovi vagonskih vaga itd. dopuštaju manevriranje

c) da su sredstva za zaustavljanje uklonjena s manevarskoga voznog puta

d) da je promet na ŽCP-u osiguran u skladu s odnosnim pravilima za vlak

e) da su motke za uzemljenje uklonjene, a napon u kontaktnoj mreži uključen

f) da na manipulativnim kolosijecima nema osoba i stvari

g) da su pri predgrijavanju i provjeri kočnica stabilnim postrojenjem uklonjene signalne ploče, kabeli i zračni vodovi i

h) da su vozila u manevarskom sastavu međusobno zakvačena, a vozila koja ostaju na kolosijeku da su osigurana od samopokretanja.

Manevriranje vozilima zaposjednutima putnicima

Članak 22.

(1) Manevriranje vozilima zaposjednutima putnicima dopušteno je pod sljedećim uvjetima:

a) sva vrata na vozilima moraju biti zatvorena i

b) krajnja čelna vrata te krajnje prijelaznice na prvom i posljednjem vagonu moraju biti podignute, pomične ograde zatvorene i mjehovi pričvršćeni.

(2) Uvjeti iz stavka 1. ovoga članka moraju biti zadovoljeni i prije nego što se otkvači vozilo koje ostaje na kolosijeku.

Sporazumijevanje pri manevriranju

Članak 23.

(1) Zapovijed za manevriranje prometnik vlakova daje izvršnom radniku koji nalaže pokretanje vozila pismeno ili usmeno. Na prugama opremljenim TK-uređajima (u daljnjem tekstu:TK-pruga) sporazumijevanje se obavlja isključivo sredstvima dokaznog sporazumijevanja.

(2) Kada manevriranje obavljaju izvršni radnici željezničkog prijevoznika, sporazumijevanje je obavezno usmeno i pismeno rasporedom manevriranja.

(3) O početku i završetku odnosno o obavljenim pojedinim manevarskim zadacima, izvršni radnik koji nalaže pokretanje vozila izvještava prometnika vlakova te mu vraća ispostavljeni raspored manevriranja.

(4) Signalni znakovi za pojedina manevarska kretanja moraju se davati sve dok ne nastane potreba za promjenom vrste kretanja.

(5) Pri manevriranju na ravnom kolosijeku izvršni radnici kada daju signalne znakove kod manevriranja, moraju se nalaziti na strani strojovođe, a u horizontalnom luku na njegovoj unutarnjoj strani.

(6) O neispravnosti manevarskih signala strojovođa mora biti dokazno obaviješten jednom za trajanja smjene.

Ranžiranje

Članak 24.

(1) Ranžiranje je manevriranje vagonima vlakova u kolodvorima u kojima ti vlakovi po voznom redu završavaju vožnju, a koje za cilj ima sastavljanje novih vlakova za pojedine odredišne kolodvore.

(2) Ranžiranje je dozvoljeno samo u kolodvorima koji su radi zadovoljavanja potrebnih tehničkih i prometno-tehnoloških uvjeta opremljeni barem sa:

a) uređajem za manevriranje posebne konstrukcije preko kojeg se vagoni djelovanjem sile gravitacije upućuju na odgovarajući kolosijek (spuštalica) i/ili

b) kolosijekom potrebne duljine koji nije u voznom putu vlakova (izvlačnjak) i/ili

c) skupinom kolosijeka koji su namijenjeni isključivo za manevriranje.

(3) Upravitelj infrastrukture dužan je općim aktom propisati tehničke i prometno-tehnološke uvjete te odrediti popis kolodvora u kojima je dopušteno ranžiranje. Navedeni uvjeti i popis kolodvora objaviti će se u Izvješću o mreži.

Kvačenje i otkvačivanje vozila

Članak 25.

(1) Kvačenje vozila dopušta se samo istom vrstom kvačila. Iznimno je dopušteno kvačenje vozila s različitim vrstama kvačila uporabom pomoćnog kvačila.

(2) Povezivanje vagona teretom dopušteno je iznimno kod izvanrednih pošiljaka.

Članak 26.

(1) Kvačenje vozila redovno obavlja jedan izvršni radnik.

(2) Kada se kvačenje vozila obavlja na opasnim mjestima (skretnicama, križištima i drugo), osim izvršnog radnika koji obavlja kvačenje s vanjske strane može biti još jedan izvršni radnik koji će poduzeti potrebne mjere ako izvršni radnik koji obavlja kvačenje bude ugrožen.

(3) Pri kvačenju vozila koja su u mirovanju s vozilima koja se dodaju tim vozilima, izvršni radnik koji obavlja kvačenje čeka između kolosiječnih tračnica dolazeće vozilo. Brzina dolazećih vozila ne smije biti veća od 5 km/h, a međusobna udaljenost vozila u mirovanju i dolazećih vozila pri ulasku izvršnog radnika koji obavlja kvačenje između kolosiječnih tračnica ne smije biti manja od 20 metara.

(4) Kvačenje lokomotive opremljene plugom za čišćenje snijega, vagona gdje teret ili vagonski dijelovi prelaze čelne strane vagona odnosno odbojnike i slično, obavlja se samo kada vozila miruju.

Članak 27.

(1) Pri kvačenju vučnoga vozila za vlak uvijek se koristi kvačilo vučnoga vozila. Neuporabljeno kvačilo mora se objesiti na za to određeni držač. Na čelu i na kraju vlaka kvačilo treba staviti na vlačnu kuku, a ako je to nemoguće onda ga treba staviti na za to predviđeni držač na prsnoj gredi vozila.

(2) Kopču kvačila treba pri zakopčavanju u kuku dobro utisnuti kako ne bi ispala tijekom vožnje. Kopča kvačila ne smije se stavljati na kuku na koju je već nabačena kopča vlastitog kvačila.

(3) Neuporabljene zračne poluspojnice obavezno se moraju staviti na odgovarajuće držače.

(4) Izvršni radnici koji obavljaju poslove kvačenja i otkvačivanja vozila pri pritezanju kvačila paze da se vozila tako čvrsto kvače odnosno pritežu da se opruge odbojnika na vodoravnom kolosijeku lagano stisnu, što se postiže okretanjem navojnog vretena kvačila dva puta po dodirivanju odbojnika. Taj postupak obavezan je:

a) kod vlakova za prijevoz putnika

b) kod međusobno zakvačenih dizelskih i električnih lokomotiva i

c) kod lokomotive koja je zakvačena za vagon, osim lokomotive koja potiskuje vlak (u daljnjem tekstu: potiskivalica).

(5) Kod teretnih vlakova i kod potiskivalice kvačilo na zavrtanj priteže se toliko da kvačilo bude lagano zategnuto odnosno da se odbojnici samo dodiruju.

(6) Kada se prijelaznice ne rabe za prelazak iz vagona u vagon, ogradu treba podići iz ležišta i skloniti je. Mjehovi se moraju sklopiti i pričvrstiti kukama s obje strane uz čelnu stranu vagona, a zatim prijelaznice treba podići i pričvrstiti. Zabranjeno je pri otkvačivanju vagona ostaviti da ograde i mjehovi vise ili da budu nedostatno i nesigurno pričvršćeni.

(7) Željeznički prijevoznik mora osigurati da se krajnja čelna vrata prvog i posljednjeg vagona u vlaku ne mogu otvoriti.

Članak 28.

(1) Izvršni radnik koji obavlja kvačenje i otkvačivanje smije ući među vagone da bi obavio otkvačivanje samo dok vagoni miruju.

(2) Postupak pri otkvačivanju obavlja se sljedećim redoslijedom:

– nakon što strojovođa isključi električno napajanje predaje ručicu za prekid strujnog kruga za napajanje električnom energijom izvršnom radniku koji obavlja otkvačivanje vozila

– razdvojiti sve električne vodove između vozila koja se razdvajaju

– izvući i objesiti kabel za grijanje na njegov držač

– izvući i objesiti kabel daljinske kontrole i razglasa putničkih vagona na njegov držač

– otkopčati i razdvojiti mjehove

– otvoriti, podići i pričvrstiti prijelaznice

– zatvoriti čelne slavine glavnoga i napojnog zračnog voda onih vozila koja se razdvajaju

– razdvojiti spojnice glavnoga i napojnog zračnog voda

– zakvačiti kočničke spojnice za njihove držače

– otvoriti čelnu slavinu glavnoga zračnog voda vagona odnosno skupine vagona koja ostaje u mjestu te nakon ispuštanja zraka čelnu slavinu glavnoga zračnog voda zatvoriti i

– skinuti kvačilo s vlačne kuke susjednog vozila i zakvačiti ga za njegov držač.

(3) Kod kvačenja redoslijed radnji je obrnut od redoslijeda pri otkvačivanju, s time što se najprije zakvači kvačilo, zatim spojnice i tek nakon toga smiju se otvoriti zračne slavine. Prije spajanja spojnica vučnoga vozila izvršni radnik koji obavlja kvačenje otvaranjem čelne slavine mora ispustiti nečistoće iz glavnoga zračnog voda vučnog vozila.

(4) Prije spajanja kabela za napajanje električnom energijom izvršni radnik koji obavlja spajanje mora od strojovođe preuzeti ručicu za prekid strujnog kruga. Preuzimanjem ručice za prekid strujnog kruga potvrđuje se da je isključeno napajanje električnom energijom.

(5) Otkvačivanje vagona za vrijeme guranja dopušteno je samo pri spuštanju i odbacivanju vagona kada se obavezno rabe motke ili vilice za otkvačivanje kojima se rukuje sa zemlje izvan kolosijeka.

(6) Zabranjeno je otkvačivanje s vagonskih stuba za vrijeme guranja.

Članak 29.

Izvršni radnici koji obavljaju kvačenje i otkvačivanje vozila i tom prilikom spajaju ili razdvajaju priključne vodove za opskrbu vagona električnom energijom moraju biti  osposobljeni u skladu s odredbama općeg akta o grijanju/klimatiziranju putničkih vagona kojeg je dužan donijeti željeznički prijevoznik.

Članak 30.

Za postupke koji se odnosne na kvačenje i otkvačivanje vučnih vozila kod vlakova odgovoran je željeznički prijevoznik.

Uvjeti za manevriranje

Članak 31.

(1) Za vrijeme manevriranja u službenim mjestima i na industrijskim kolosijecima koji se odvajaju s otvorene pruge, ako za vrijeme manevriranja nije dopušten ulazak vlaku odnosno prijelaz vlaka preko odvojne skretnice, glavni signali moraju signalizirati signalni znak »Stoj«.

(2) U kolodvoru zaštićenom prilaznim signalima ne smije se dati dopuštenje za prijem vlaka sve dok se ne završi manevriranje kojim se zadire u vozni put vlaka.

Članak 32.

Manevriranje na ulaznim kolosijecima jednokolosiječne i dvokolosiječne pruge dopušteno je redovno do signala granica manevriranja.

Članak 33.

(1) Manevriranje iza signala granica manevriranja dopušteno je po prethodnom odobrenju susjednog kolodvora. Odobrenje se daje samo pod uvjetom da na odnosnom međukolodvorskom odsjeku nema nikakvih vozila.

(2) Odobrenje za manevriranje iza signala granica manevriranja daje se  pismenim nalogom izvršnim radnicima koji obavljaju manevriranje. U pismenom nalogu navodi se prema kojem je susjednom kolodvoru dopušteno manevriranje te do kojega se vremena (sat i minuta) dopušta manevriranje.

(3) O završetku manevriranja iza signala granica manevriranja izvršni radnici koji obavljaju manevriranje obavještavaju prometnika vlakova.

Članak 34.

(1) Na elektrificiranim prugama manevriranje elektrovučnim vozilom dopušteno je do signala granica manevriranja odnosno do signalne oznake »Početak izoliranog preklopa« ako je dalje od te oznake napon u voznom vodu isključen.

(2) Za vrijeme dok je isključen napon na voznome vodu otvorene pruge, ako signalna oznaka »Početak izoliranog preklopa« nije s kolodvorske strane zaštićena signalom granica manevriranja, kod manevarskih vožnji prema otvorenoj pruzi strojovođa električnoga vučnog vozila mora biti obaviješten pismenim nalogom o tome da je manevarska vožnja dopuštena samo do signalne oznake »Početak izoliranog preklopa«.

V. PRAVILA O KOČENJU

Opće odredbe o kočenju

Članak 35.

(1) Vlak mora biti kočen kočnicama u neprekinutom sustavu kočenja automatskim zračnim kočnicama, tako da se kočnicama u svim vozilima istovremeno upravlja iz vodećeg vozila, a kočnice se mogu staviti u djelovanje i s pojedinih vozila u vlaku te djeluju automatski kada se vlak raskine (u daljnjem tekstu: automatske kočnice).

(2) Vlak se uz automatske kočnice može dodatno kočiti još i elektromagnetnim (u daljnjem tekstu: Mg), elektrodinamičkim (u daljnjem tekstu: E), hidrodinamičkim (u daljnjem tekstu: H) i drugim kombinacijama kočnica.

Članak 36.

(1) Kod svakog vlaka mora se osigurati toliko ispravnih i djelatnih automatskih kočnica da od ukupne mase vlaka bude kočen najmanje onaj dio koji je potreban da se vlak može zaustaviti na duljini propisanog zaustavnog puta.

(2) Zaustavni put određuje se ovisno o dopuštenoj brzini, organizaciji prometa i karakteristikama pruge za svaku prugu odnosno pružnu dionicu.

(3) Upravitelj infrastrukture dužan je objaviti u voznom redu podatke o potrebnim postotcima kočenja za svaki vlak, koje koristi prijevoznik kako bi osigurao barem nužnu učinkovitost kočenja vlaka.

Članak 37.

(1) Ispravnu automatsku kočnicu moraju imati radna vučna vozila i posljednje vučeno vozilo u vlaku.

(2) U teretnom vlaku, iza zadnjeg vozila s ispravnom automatskom kočnicom, može biti samo jedno vozilo bez takve kočnice. Sigurnost prometa kod načina otpreme takvoga vozila propisana je odredbama iz članka 77. ovoga Pravilnika. To vozilo ne smije biti vučno vozilo, vozilo natovareno opasnim tvarima i vozilo zaposjednuto osobama.

Članak 38.

(1) Provjera ispravnosti automatskih kočnica obavlja se prije polaska vlaka iz mjesta u kojem započinje vožnju te u sljedećim situacijama:

a) nakon svake promjene upravljačkog mjesta s kojeg se upravlja kočenjem vlaka, osim kod motornih vlakova koji dalje voze u istom sastavu

b) nakon dodavanja vozila u vlak

c) nakon svakog razdvajanja vlaka odnosno nakon ostavljanja jednoga ili više vozila koja se nalaze na kraju vlaka

d) nakon sastavljanja dvaju ili više vlakova

e) nakon zatvaranja glavnog zračnog voda na jednom ili više mjesta radi otklanjanja neispravnosti kočnice na vlaku i

f) nakon svake promjene strojovođe koji upravlja kočenjem vlaka, osim ako se međusobna primopredaja obavlja izravno na vodećem vozilu.

(2) Željeznički prijevoznik ne smije ispostaviti Izvješće o primopredaji vlaka dok nije utvrdio ispravnost kočnica u vlaku te osigurao potrebnu kočnu masu vlaka.

Probe kočenja

Članak 39.

(1) Na vlaku se obavlja provjera ispravnosti automatskih kočnica i drugih kočnica ako se te kočnice uračunavaju u stvarnu kočnu masu. Proba kočenja obavlja se i na manevarskim sastavima i pružnim vozilima.

(2) Vrste proba kočenja su:

a) A – potpuna proba kočenja kod koje se provjerava kočenje i otkočivanje kočnica svih kočenih vozila u vlaku

b) B – pojedinačna proba kočenja kod koje se provjerava kočenje i otkočivanje kočnica svakog kočenog vozila dodanog vlaku

c) C – priključna proba kočenja kod koje se provjerava kočenje i otkočivanje kočnice prvoga kočenog vozila koje se nalazi iza mjesta razdvajanja odnosno zakvačivanja za vlak; na motornim garniturama pri tome se provjerava kočenje i otkočivanje kočnice na prvome postolju do upravljačnice u smjeru vožnje vlaka i

d) D – proba prolaznosti glavnog zračnog voda kod koje se provjerava kočenje i otkočivanje kočnice posljednjega kočenog vozila u vlaku.

(3) Probe kočenja B, C i D zajednički se nazivaju skraćenim probama kočenja.

(4) Probu kočenja obavljaju strojovođa i drugi stručno osposobljeni izvršni radnik. Na vlaku za prijevoz putnika sastavljenom od jedne ili više motornih garnitura, probu kočenja obavlja strojovođa samostalno. Ako se potpuna proba kočenja obavlja stabilnim postrojenjem, istu na svim vlakovima obavlja drugi stručno osposobljeni izvršni  radnik samostalno.

Članak 40.

Željeznički prijevoznik i upravitelj infrastrukture dužni su općim aktom, svaki za svoje vlakove, propisati postupak obavljanja probe kočenja kod svih vrsta vlakova.

Članak 41.

Proba kočenja na motornoj garnituri ili na vlaku sastavljenom od više motornih garnitura iste serije obavlja se iz upravljačnice iz koje će se upravljati vlakom.

Potpuna proba kočenja

Članak 42.

(1) Kod vlaka za prijevoz putnika koji se sastoji od jedne ili više motornih garnitura te kod lokomotivskog vlaka vrijedi potpuna proba kočenja koja se obavlja prije dolaska na područje kolodvora.

(2) Ako vozilo za posebne namjene s vlastitim pogonom vozi samo bez vučenih vozila, proba kočenja evidentirana kod prijema vozila u radnome listu vozila vrijedi 24 sata. Ako motorno vozilo vuče vučena vozila, proba kočenja obavlja se pomoću toga vozila i evidentira se u popratnim ispravama vlaka.