UVOD

Ukratko opišite postupak izrade ovog izvješća, uključujući i informacije o tome koje vrste javnih vlasti su konzultirane ili su doprinijele izradi istog, na koji način se konzultiralo javnost i na koji način su u obzir uzeti ishodi javnih konzultacija te koji su materijali korišteni kao temelj za izradu izvješća.

Nacrt ovog II. Izvješća o provedbi Protokola o registrima ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari (u  daljnjem tekstu: Izvješće) izradila je i koordinirala Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u daljnjem tekstu: HAOP) u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i prirode (u daljnjem tekstu: MZOIP) i tijelima javne vlasti u čijem je djelokrugu zaštita sastavnica okoliša.

ČLANCI 3.,4. I 5.

Navedite zakonske, regulatorne i ostale mjere koje se poduzimaju u cilju provedbe odredaba iz članka 3. (opće odredbe), članka 4. (ključne sastavnice nacionalnog PRTR –a odnosno sustava registra onečišćavanja okoliša (u daljnjem tekstu: sustav ROO) i članka 5. (oblik i ustroj).

Posebno opišite sljedeće:

(a) s obzirom na odredbe članka 3., stavka 1., opišite mjere poduzete u cilju provedbe odredaba Protokola, uključujući i mjere provedbe;

Odgovor:

Više je hrvatskih zakona i podzakonskih propisa koji stvaraju okvir za provedbu Protokola:

Zakon o potvrđivanju Protokola o registrima ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari uz Konvenciju o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (u daljnjem tekstu: Protokol) (NN-MU 4/2008);

Zakon o potvrđivanju Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (u daljnjem tekstu: Aarhuška konvencija) (NN-MU 1/2007);

Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 78/15) (u daljnjem tekstu: ZOZO);

Pravilnik o registru onečišćavanja okoliša (NN 35/08) (u daljnjem tekstu: Pravilnik o ROO).

U 2015. godini izašao je novi Pravilnik o registru onečišćavanja okoliša (NN 87/15) (u daljnjem tekstu: novi Pravilnik ROO) iz kojeg izdvajamo slijedeće promjene u odnosu na stari Pravilnik iz 2008.:

• smanjenje broja obrazaca (s 13 na 9),

• revidirana je lista djelatnosti (Prilog 1.), uvedena je raspodjela djelatnosti po sektorima

• povećanje pragova ispuštanja za zrak ( SO2 je povećan sa 100 kg/god na 3 000 kg/god, NO2 sa 30 kg7god na 600 kg /god, CO sa 30 kg/god na 200 kg/god, te CO2 sa 30 000 kg/god na 450 000  kg/god, NMHOS sa 200 kg/god na 100 000 kg/god)

• smanjenje pragova ispuštanja za zrak (PM10 je smanjen sa 1 000 kg/god na 200 kg/god)

• Dodane su nove POPs tvari ( Perfluorooktansulfonska kiselina (PFOS) i njene soli, Perfluorooktansulfonil fluorid (PFOSF) i Heksabromociklododekan (HBCD))

• produžen je rok za prijavu podataka s 01. na 31. ožujka

• skraćen je rok za verifikaciju s 15. lipnja na 15. svibnja

• skraćen je rok za izradu nacionalnog izvješća s 15.12. na 1.12.

• Prilog 5 starog Pravilnika ROO (Popis vrsta goriva i približnih donjih ogrjevnih vrijednosti) stavljen je izvan Pravilnika, te se donosi Odlukom MZOIP (članak 8. stavak (6))

Kao članica Europske unije (EU) Republika Hrvatska (u daljnjem tekstu: RH) obavezna je provoditi Uredbu broj 166/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju Europskog registra ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari koja izmjenjuje i dopunjuje Direktive Vijeća 91/689/EEZ i 96/61/EZ (Uredba E-PRTR).

U Pravilniku o ROO su definirani obvezni sadržaj i način vođenja ROO, obveznici dostave podataka, način, metodologija i rokovi prikupljanja i dostavljanja podataka o emisijama odnosno ispuštanju, prijenosu i odlaganju onečišćujućih tvari u okoliš i otpadu, podaci o onečišćivaču, operateru postrojenja, organizacijskoj jedinici u sustavu onečišćivača, rok i način obavještavanja javnosti, način provjere i osiguranja kvalitete podataka, rok čuvanja očevidnika, obavljanja stručnih poslova vođenja ROO.

Brojnost i raznovrsnost podataka proizlaze iz činjenice da se navedeni podaci prikupljaju iz širokog spektra industrijskih i neindustrijskih djelatnosti, stoga je sustav ROO značajan i sveobuhvatan izvor podataka o vrstama i količinama onečišćujućih tvari, kao i o vrstama i količinama proizvedenog, skupljenog i obrađenog otpada.

Nadalje, sustav ROO je važan alat za kontinuirano praćenje trendova i napretka u smanjivanju onečišćavanja okoliša, kao i za praćenje usklađenosti s određenim međunarodnim sporazumima i utvrđivanje prioriteta i ocjena napretka postignutog politikom i programima zaštite okoliša RH.

Neophodan je javnosti, državnim i raznim županijskim tijelima, industriji, znanstvenicima, nevladinim organizacijama i drugim donositeljima odluka, kao jedinstveni sustav pomoću kojeg je osiguran uvid u stanje i trendove u okolišu te donošenje odluka o pitanjima zaštite okoliša.

Uz nacionalne potrebe, uspostavom i primjenom sustava ROO, osigurava se i ispunjavanje međunarodnih obveza RH vezano uz nadzor ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari.

Sukladno ZOZO-u te Uredbi o Informacijskom sustavu zaštite okoliša (NN 68/08) (u daljnjem tekstu: Uredba o ISZO), HAOP uspostavlja, koordinira i održava Informacijski sustav zaštite okoliša (u daljnjem tekstu: ISZO) koji se kontinuirano povezuje sa informacijskim sustavima relevantnih tijela državne uprave, javnih institucija i drugim dionicima. Hrvatska je postigla značajna poboljšanja u praćenju stanja okoliša, posebno u pogledu kakvoće zraka, vode za kupanje i piće, te radioaktivnosti. Praćenje spada u djelokrug Informacijskog sustava zaštite okoliša Republike Hrvatske koji sadrži više od 90 različitih baza podataka. Po potrebi se uspostavljaju nove baze podataka a postojeće održavaju i unapređuju. Podaci informacijskog sustava zaštite okoliša su dostupni javnosti putem internetske stranice HAOP www.azo.hr; http://iszo.azo.hr/

U cilju unaprjeđenja sustava ROO, HAOP je pokrenula i/ili provela sljedeće projekte:

1. Bilateralna suradnja sa Kraljevinom Nizozemskom – Government to Government (G2G): „Unaprjeđenje transponiranja legislative iz područja Seveso direktive“. Cilj ovoga projekta bio je pružanje pomoći HAOP u implementaciji EU Uredbe 166/06 te prijenos iskustava i znanja u području PRTR-a (travanj 2007 - travanj 2008).

2. TAIEX Expert Mission (INFRA IND/EXP: 43167) – prijenos znanja njemačkih eksperata u području PRTR, osobito u dijelu korištenja “open source” i GIS-a (2010, Zagreb).

3. U okviru projekta  IPA I 2007., TAF: „Unapređenje izvješćivanja o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj“ u kooperaciji s Austrijskom federalnom okolišnom agencijom (the Austrian Federal Environmental Agency),  održana je edukacija s austrijskim i njemačkim ekspertima kroz aktivnosti  E-PRTR Twinning Mission, (2011, Zagreb).  

4. U tijeku je Prijelazni instrument, Twinning projekt: „Unaprjeđenje Registra onečišćavanja okoliša (ROO) i integracija u Informacijski sustav zaštite okoliša (ISZO)“ HR 14 IB EN 01 (engl. Twinning projekt “Improvement of Croatian Environment Pollutant Register (Croatian EPR) and its Integration into Croatian Environmental Information System (CEIS)” (CRO EPR)“). Partneri na projektu su: Environment Agency Austria, The Interprofessional Technical Centre for Studies on Air Pollution (CITEPA), France, Federal Environment Agency, Germany and Croatian Agency for the Environment and Nature (CAEN). Unutar projekta provesti će se unaprjeđenje sustava ROO, pripadajućeg portala i preglednika, harmonizacija podataka sa podacima vezanim uz druga područja, primarno klimatske promjene, ali i zrak, otpad i otpadne vode. Poboljšati će se validacija (QA/QC analiza), generirati informatički alat za istu, izraditi novi Priručnik ROO te provesti niz edukacija, ne samo djelatnika Agencije, već i nadležnih tijela, inspekcija i industrije te samih obveznika. Također su planirani posjeti industrijskim postrojenjima u RH te studijsko putovanje u posjet Austrijskoj Okolišnoj Agenciji te austrijskim operaterima. Link:http://www.azo.hr/PrijelazniInstrumentTwinning

5. U tijeku je proces ugovaranja projekta Prijelaznog instrumenta: Twinning projekt:  „Unaprjeđenje praćenje kemikalija i opasnih tvari te integracija Seveso baze u Informacijski sustav zaštite okoliša (ISZO)“   (engl. Transition Facility: “Chemicals and hazardous substances monitoring improvement and integration of Seveso database into Croatian Environmental Information System (CEIS) as the unique Central Seveso Information System (CRO SEVESO)”. Navedenim projektom osigurati će se harmonizacija podataka iz područja ROO/Seveso/klimatskih promjena.

(b) s obzirom na članak 3., stavak 2., opišite mjere poduzete u cilju uspostave opsežnijeg ili javnosti dostupnijeg PRTR-a od onog predviđenog Protokolom;

Odgovor:

Podaci o ispuštanjima i/ili prijenosu onečišćujućih tvari te proizvedenom, skupljenom i obrađenom otpadu, nastali kao rezultat niza aktivnosti, prikupljaju se u sustav ROO iz točkastih izvora onečišćavanja sukladno odredbama Pravilnika o ROO. Hrvatski sustav obuhvaća znatno više onečišćujućih tvari s uglavnom nižim pragovima ispuštanja i/ili prijenosa. Ujedno, Prilog 1. Pravilnika o ROO je obuhvaćao znatno veći izbor industrijskih, kao i neindustrijskih djelatnosti, s nižim pragovima kapaciteta od Dodatka I Protokola. Sukladno novom Pravilniku iz ROO, kako je navedeno, došlo je do izmjena i u listi onečišćujućih tvari (Prilog II) i u listi djelatnosti (Prilog I).

Javnost, industrija, znanstvenici, lokalna tijela vlasti, nevladine organizacije, donositelji odluka i sve zainteresirane strane sa ROO na raspolaganju imaju dobar izvor podataka koji se mogu koristiti za razne analize te kao osnova za donošenje odluka o pitanjima zaštite okoliša i zaštite zdravlja ljudi.

Stručnoj i ostaloj zainteresiranoj javnosti podaci su besplatno dostupni indirektno putem:

1. Zahtjeva za pristup informacijama sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15).

2. Godišnjih izvješća o podacima iz ROO .

Direktnim i besplatnim pristupom putem Interneta podaci su također dostupni unutar slijedećih preglednika:

3. Preglednika Registra onečišćavanja okoliša (u daljnjem tekstu: Preglednik ROO) kojeg je HAOP objavila u ožujku 2012.

Isti sadrži podatke svih obveznika sustava ROO, što je znatno veći obim podataka od onih koji su obuhvaćeni zahtjevima Protokola. Preglednik ROO namijenjen je pretrazi podataka agregiranih po organizacijskim jedinicama, svih obveznika sustava ROO, poštujući pritom odredbe Zakona o tajnosti podataka (NN 79/07, 86/12).

4. Hrvatskog nacionalnog portala Registra onečišćavanja okoliša (u daljnjem tekstu: HNPROO) izrađenog i za javnost objavljenog 2012. godine od strane HAOP sukladno odredbama Protokola.  

Portal, osim spomenute transparentnosti podataka o ispuštanjima i prijenosu onečišćujućih tvari, prijenosu otpada te samim onečišćivačima i njihovim lokacijama, pruža uslugu GIS preglednika tj. ažurnog on-line uvida u prostornu komponentu i pripadajuće informacije uz dodatne mogućnosti prostornih analiza i izvješća.

NT županija i Grada Zagreba, koja usko surađuju s HAOP obavljajući propisane im poslove provjere potpunosti, dosljednosti i vjerodostojnosti dostavljenih podataka i potom verifikacije istih, također sudjeluju u transparentnosti podataka ROO informiranjem javnosti o podacima ROO na području svoje županije.

(c) s obzirom na članak 3., stavak 3., opišite mjere poduzete u cilju sprečavanja da zaposlenici obveznika i predstavnici javnosti koji tijelima javne vlasti prijave kršenje nacionalnih zakona vezanih uz ovaj Protokol od strane obveznika za takvu prijavu budu kažnjeni, kazneno gonjeni ili uznemiravani;

Odgovor:

Pravo da osobe koje ostvaruju svoja prava ne budu kažnjene, gonjene ili uznemiravane osigurano je kroz ustavno načelo zakonitosti iz čl. 16. Ustava RH (NN 85/10 – pročišćeni tekst) te načela prava na žalbu iz čl. 18. Ustava RH.  

Zaštita osoba koje u dobroj vjeri prijave korupciju u RH propisana je: čl.131. Kaznenog zakona (NN 125/11); Zakonom o radu (NN 93/14); čl. 14. a. Zakona o državnim službenicima (NN 92/05, 142/06, 77/07, 107/07, 27/08, 34/11, 49/11, 150/11, 34/12, 49/12, 37/13, 38/13, 1/15); čl.32. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi  (NN  86/08, 61/11); čl.25. Zakona o tajnosti podataka (NN 79/07, 86/12); čl.36. Zakona o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru (NN 141/06 ); čl.57. Zakona o trgovini  (NN   87/08, 96/08, 116/08, 114/11, 68/13, 30/14).

(d) s obzirom na odredbe članka 3., stavka 5., navedite da li je sustav PRTR povezan s drugim mehanizmima izvještavanja i, ako je takvo povezivanje provedeno, s kojim sustavima? Da li je takvo povezivanje dovelo do smanjenja višestrukog izvještavanja? Jesu li se pojavili neki posebni izazovi ili su određeni izazovi savladani tijekom povezivanja i kako?

Odgovor:

Kontinuirano se radi na poboljšanjima ISZO-a kako bi se obveznicima dostave podataka olakšala prijava podataka na način da se u prvoj fazi izrade ISZO radilo na poboljšanjima po pojedinačnim bazama i njihovom povezivanju gdje je to bilo moguće.

Posebni izazovi pojavljuju su se pri iznalaženju rješenja kako obveznicima olakšati izvještavanje obzirom na broj te kompleksnost obvezujućih propisa. Izazov je i iznalaženje poveznica kako bi se integrirale baze koje sukladno propisima zaštite okoliša traže dohvat raznorodnih podataka te često puta nisu usklađene u informatičkom smislu.

U cilju sprječavanja višestrukog slanja istih podataka i izvješća prema raznim upitima unutar Hrvatske kao i prema međunarodnim tijelima (Europska  komisija, Europska agencija za okoliš i dr.) kontinuirano se radi na usavršavanju ISZO-a. U drugoj fazi provelo se uvođenje sustava AAA (engl. Authorization Authentification Access) naziva „Upravljanje pravima i obavezama te jedinstveni pristup ISZO“, kojim se uspostavlja središnji/jedinstveni sustav pristupa ISZO sustavu kao i središnji sustav upravljanja pravima i obavezama korisnika ISZO. Projekt uvođenja AAA je u finalnoj fazi realizacije.

Ujedno se sustav nadograđuje uspostavom centralnog mjesta pohrane i korištenja različitih službenih registara RH, počevši od registra pravnih i fizičkih osoba, obrtnika do središnjeg registra prostornih administrativnih jedinica čime će se osigurati integritet i cjelovitost svih službenih registara koji su sastavni dio ISZO baza.

Vezano za interno i vanjsko povezivanje sustava ISZO, provedeno je  neovisno ocjenjivanje audit) svih postojećih sustava i baza unutar MZOIP-a, Državnog hidrometeorološkog zavoda (u daljnjem tekstu: DHMZ), Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (u daljnjem tekstu: FZOEU) i HAOP-a. To je bila komponenta prve faze implementacije i uspostave internetskog portala za podatke o okolišu (u daljnjem tekstu: portal ENVI) pri čemu se prostorni podatci nastoje prilagoditi standardima EU, INSPIRE Direktivi te Zakonu o nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka (NN 56/13). Odabrani podaci sustava ROO te ostalih odabranih baza HAOP georeferencirani su sa svrhom prostornog prikazivanja i analize u Internet GIS pregledniku kao komponenta ENVI portala.

Podaci sustava ROO direktno se koriste od strane FZOEU za potrebe izračuna i naplate naknada onečišćivačima okoliša za ispuštanja CO2, a automatizacija i bolje povezivanje navedenih uspostavilo se u petoj fazi nadogradnje sustava ROO kroz poboljšanja izvještajnog dijela sustava te sukladno specifikaciji pripremljenoj za potrebe FZOEU. Zbog sveobuhvatnosti podataka prikupljenih u sustav ROO podaci se koriste za izradu niza drugih izvješća prema međunarodnim ugovorima te direktivama EU kao osnovni set ili kao set podataka koji se po potrebi dopunjava i iz drugih izvora čime je donekle omogućeno smanjenje višestrukog izvješćivanja.

Novi sustav omogućava bolju povezanost i korištenje podataka te olakšava dostavu, prikupljanje i provjeru kvalitete istih, kao i izvješćivanje.

U narednim fazama razvoja i nadogradnje ISZO-a uspostaviti će se  centralni sustav izvještavanja koji uključuje uspostavu tzv. skladište podataka (engl. data warehouse ili DWH), u kojeg će se periodički učitavati svi podaci iz transakcijskih sustava (ISZO aplikacija), uključujući i podatke sustava ROO-a.

Podaci će se učitavati u skladište podataka na način da omogućuju pred-pripremljene poglede, ali i trenutnu dubinsku analizu (engl. drill-down) te kombiniranje odnosno uspoređivanje podataka iz različitih izvora/baza. Na navedeni način će se osigurati poveznica između ISZO baza i integrirano izvješće definirano sukladno propisima zaštite okoliša.

Zaključak je da pomoću navedenih nadogradnji i unaprjeđenja ISZO obveznicima moguće donekle pojednostaviti prijavu podataka, a institucijama izvještavanje, ali da se značajnije smanjenje izvještavanja može postići primarno reduciranjem i integriranjem na razini propisa.

(e) s obzirom na odredbe članka 5., stavka 1., opišite kako se ispuštanja i prijenosi mogu pretraživati i utvrđivati u skladu s parametrima navedenim u podstavcima (a) do (f);

Odgovor:

HNPROO omogućuje pretraživanje prema sljedećim kriterijima: godinama, županiji, gradu/naselju, operateru, organizacijskoj jedinici, sektorima, industrijskoj djelatnosti i pod djelatnosti, prostornom pregledu, ispuštanju i/ili prijenosu onečišćujućih tvari, agregiranim grupama tvari (klorirane organske tvari, staklenički plinovi, teški metali, anorganske tvari, ostali plinovi, ostale organske tvari i pesticidi) sastavnicama okoliša (zrak, voda i/ili more, tlo) te prijenosu otpada. Također je omogućen i georeferencirani kartografski pregled podataka s točnim prikazom organizacijske jedinice na lokaciji unutar granica RH.

(f) s obzirom na odredbe članka 5., stavka 4., opišite na koji način je osigurana URL odnosno web adresa koja omogućuje stalan i neposredan pristup informacijama iz registra ili druge elektroničke načine s jednakim učinkom ;

Odgovor:

Sustav ROO izgrađen je na način da je dostupan na glavnoj internetskoj stranici HAOP; http://www.azo.hr/Default.aspx i na direktnoj poveznici;  http://roo.azo.hr/login.aspx. ciklus dostave i verifikacije podataka obavlja se on-line putem aplikacije ROO.

Dostupnost te stalan i neposredan pristup informacijama iz registra preko URL adresa http://roo-preglednik.azo.hr/http://roo.azo.hr/login.aspx i http://hnproo.azo.hr/ osiguran je infrastrukturom HAOP-a, smještajem registra na publikacijski server sa stalnom internetskom vezom.

(g) s obzirom na odredbe članka 5., stavaka 5. i 6., pružite informacije o povezanosti registra Stranke s relevantnim postojećim, javnosti dostupnim bazama podataka koje su tematski vezane uz zaštitu okoliša, ako takve postoje, te povezanosti sa PRTR-ovima drugih Stranaka ovog Protokola.

Odgovor:

Sustav ROO, izgrađen unutar ISZO, sadrži niz međusobno povezanih baza podataka koje su izvor niza okolišnih podataka, primjerice o stanju i opterećenjima pojedinih sastavnica okoliša, prostornim obilježjima i drugim podacima i informacijama važnim za praćenje stanja okoliša na nacionalnoj razini. Putem ISZO se provodi povezivanje baza podataka na nacionalnoj razini.

Unutar sustava ROO ugrađeni su mehanizmi i filtri pretraživanja obveznika  koji podliježu i drugim međunarodnim obvezama, osim Protokola i E-PRTR-a. Tako mogu naći informacije je li pojedino postrojenje npr. „Seveso“ obveznik (definiranih sukladno Uredbi o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, NN 144/14 i Pravilniku o registru postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari i o očevidniku prijavljenih velikih nesreća, NN 139/14) ili IPPC obveznik tj. posjeduje li okolišnu (IPPC) dozvolu (sukladno Uredbi o okolišnoj dozvoli NN 08/14 i Pravilniku o očevidniku uporabnih dozvola kojima su utvrđeni objedinjeni uvjeti zaštite okoliša i rješenja o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša za postojeća postrojenja, NN 113/08). Također, jedan od filtra koji se nalazi unutar sustava ROO je i „ETS“ filtar koji omogućuje pretragu i detaljniji pregled obveznika  sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova. Osim navedenog postoji i filter za tzv. „LCP“ obveznike, pomoću kojega se omogućuje pregled i pretraga podataka obveznika za koje se dostavlja izvješće sukladno LCP Direktivi, odnosno isti će biti uključeni u izvješćivanje prema novoj E-PRTR XML shemi koja je trenutno u pripremi za 2016. izvještajnu godinu. Poboljšanja navedenih mehanizama, filtera i pretraga osigurati će se putem projekata navedenih u  odgovorima na pitanja vezane uz Članke 3., 4. i 5. (točke 4. i 5).

HAOP izvješćuje u skladu sa zahtjevima Europske informacijske i promatračke mreže (EIONET) putem Internet servisa kao što je ReportNet koji je informatička infrastruktura za podršku i poboljšanje podataka i informacijskih tokova a temelji se na nizu međusobno povezanih alata i procesa izgrađenih na aktivnom korištenju Interneta.

Dio ReportNet-a je i CDR ( Central data Repository). CDR su Internet servisi za dostavu podataka i Izvješća organizirani prema relevantnim izvještajnim obavezama ili sporazumima, a podaci iz baze ROO koriste se za čitav niz izvješća. Neka od njih su izvješća vezana uz:  CLRTAP konvenciju, IED (IPPC, LCP), ICPDR, Stockholmsku konvenciju, POPs Izvješća, Waste Statistics, Baselska Konvencija, itd.  Podaci iz ROO RH za E-PRTR (ROD, u xml. file obliku), poslani su sukladno obvezi RH prvi put u ožujku 2016. (uz resubmission u svibnju 2016. nastavno na poziv ZČ od strane EK). prijavljeno je ukupno 120 lokacija. Uz set podataka dostavljen za E-PRTR, i ostala izvješća (setovi podataka) RH prema tematskim područjima (uključujući i ona za koja se koriste podaci sustava ROO) dostavljeni su u ROD sukladno izvještajnim obvezama. ROD (Reporting Obligations Database) također je dio ReportNet-a, a unutar istoga popisane su obveze izvještavanja pojedinih država članica prema međunarodnim organizacijama i institucijama. HAOP tražene podatke dostavlja u EIONET putem CDR Internet servisa sukladno rokovima dostave propisanim pojedinim direktivama i konvencijama.

Dodatno, HNPROO je postao dio globalne PRTR mreže a na Internet stranici HAOP date su poveznice na pojedine korisne stranice i veze na pojedine nacionalne PRTR registre članica UN potpisnica Protokola.

ČLANAK 7.

Navedite zakonske, regulatorne i ostale mjere koje se poduzimaju u cilju provedbe članka 7. (obveze izvještavanja).

Opišite ili prema potrebi utvrdite sljedeće:

(a) s obzirom na stavak 1.,  navedite da li nacionalni sustav podržava zahtjeve u vezi izvještavanja navedene u stavku 1. (a) ili 1. (b);

Odgovor:

Dostavljanje podataka u sustav ROO definirano je glavom III. „Dostavljanje podataka“ čl. 9. - 21., Pravilnika o ROO. U glavi III. Propisuju se uvjeti slanja podataka, na koji način se podaci sakupljaju te način dostave podataka. Također se propisuju obrasci dostave podataka te opis obrazaca razvrstanih u opće obrasce te obrasce prema tematskim područjima, a koji se nalaze u Prilozima Pravilnika.

(b) s obzirom na stavke 1., 2. i 5., navedite da li je vlasnik pojedinog postrojenja obvezan ispuniti zahtjeve u vezi izvještavanja ili je za isto odgovoran operater;

Odgovor:

Obveznik dostave podataka definiran je člankom 4. Pravilnika o ROO (NN 87/15) i glasi „Obveznik dostave podataka je operater i odgovorna osoba organizacijske jedinice koja obavlja djelatnosti iz Priloga 1. ovoga Pravilnika uslijed kojih dolazi do ispuštanja i/ili prijenosa onečišćujućih tvari u okoliš iz Priloga 2. ovoga Pravilnika i/ili nastanka odnosno gospodarenja otpadom“.

(c) s obzirom na stavak 1. i dodatak I, navedite razlike između popisa djelatnosti na koje se primjenjuje obveza izvještavanja u skladu s Protokolom, odnosno popisa povezanih pragova, i popisa djelatnosti i povezanih pragova na koje se primjenjuje obveza izvještavanja u skladu s nacionalnim PRTR sustavom;

Nacionalni sustav prikupljanja podataka putem ROO obuhvaća znatno veći opseg djelatnosti sukladno Prilogu 1. „Popis djelatnosti“ Pravilnika o ROO ali je istovremeno omogućen i odabir djelatnosti sukladno Dodatku I „Djelatnosti“ Protokola te se može reći da je prikupljanje podataka usklađeno sa zahtjevima Protokola na razini propisa i provedbe istih.

Uspoređujući djelatnosti Priloga 1. Pravilnika i Dodatka I Protokola uočljivo je da prvi sadrži više stotina djelatnosti te je znatno duži i detaljniji, pragovi kapaciteta su niži, a broj zaposlenika nije uveden kao prag. Navedenim se dobiva potpunija informacija o obvezniku i djelatnostima uslijed koje dolazi do ispuštanja emisija u okoliš te veći opseg prikupljenih podataka. U RH imamo veliki udio onečišćivača manjeg kapaciteta proizvodnje stoga je opsežnije prikupljanje podataka u nacionalnom interesu. Navedeno je od značaja za bolji pregled podataka o opterećenjima okoliša RH te nastavno za izradu velikog broja izvješća kojima su podaci ROO neophodni kao i izvješća o stanju okoliša RH. Stoga obveznici prilikom prijave podataka odabiru djelatnost po oba kriterija.

Izmjenama Pravilnika ROO došlo je do izmjena u samo nekim djelatnostima, a popis djelatnosti je još uvijek duži i detaljniji od onoga sukladno Dodatku I Protokola.

(d) s obzirom na stavak 1. i dodatak II, navedite razlike između popisa onečišćujućih tvari na koje se primjenjuje obveza izvještavanja u skladu s Protokolom, odnosno povezanih pragova, i popisa onečišćujućih tvari i povezanih pragova u vezi kojih je obveza izvještavanja propisana nacionalnim PRTR sustavom;

Odgovor:

Budući Protokol, u općim odredbama čl. 3 stavak 2, strankama dozvoljava uvođenje opsežnijih nacionalnih registara, sustav ROO, sukladno nacionalnoj legislativi, osim što ima veći broj onečišćujućih tvari, za većinu onečišćujućih tvari ima znatno niže odnosno strože pragove ispuštanja i/ili prijenosa od pragova zahtijevanih Protokolom.

U Tablici 1. ovoga izviješća nalazi se usporedna tablica pragova ispuštanja za one onečišćujuće tvari kod kojih postoji razlika između nacionalnog sustava i Protokola (Pravilnik o ROO, Prilog 2., „Popis onečišćujućih tvari“; Protokol, Dodatak II, „Onečišćujuće tvari“).

Treba naglasiti da su stupanjem na snagu novog Pravilnika (NN 87/15) razlike u pragovima za pojedine onečišćujuće tvari smanjene (više u Tablici 1.).

(e) s obzirom na stavak 3. i dodatak II, opišite ako za bilo koju onečišćujuću tvar odnosno tvari navedene u dodatku II Protokola, Stranka primjenjuje vrstu praga drugačiju od navedene u podstavku (a) i, ako je tako, zašto;

Odgovor:

Prilikom donošenja Pravilnika o ROO odlučeno je, zbog nacionalnih strateških ciljeva  očuvanja prirodnih resursa i okoliša te opsežnijeg i detaljnijeg uvida pritisaka na okoliš, za neke onečišćujuće tvari primijeniti strože pragove ispuštanja od  Protokola. Tako su primijenjena stroža pravila za 39 onečišćujućih tvari za ispuštanje u zrak, 25 za ispuštanje u vodu i jedan (1) za tlo čime se povećala količina dostupnih informacija o ispuštanjima i/ili prijenosima onečišćenja.

(f) s obzirom na stavak 4., navedite nadležno tijelo za prikupljanje informacija o ispuštanjima onečišćujućih tvari iz difuznih izvora navedenih u stavcima 7. i 8.;

Odgovor:

Nadležno tijelo (u daljnjem tekstu: NT) za prikupljanje informacija o ispuštanjima onečišćujućih tvari iz difuznih izvora navedenih u stavcima 7. i 8. nije definirano za sva ispuštanja, kako je pobliže objašnjeno unutar odgovora (h).

(g) s obzirom na stavke 5. i 6., opišite razlike između količine informacija koje su vlasnici ili operateri dužni osigurati u skladu s Protokolom i količine informacija koje su isti dužni osigurati u skladu s nacionalnim PRTR sustavom te navedite da li se nacionalni sustav temelji na prijavi prijenosa na razini pojedinih onečišćujućih tvari (stavak 5 (d) (i)) ili pojedine vrste otpada (stavak 5. (d) (ii));

Odgovor:

Vezano za 5(e) članka 7. Protokola „količinu svake onečišćujuće tvari u otpadnoj vodi koja treba biti obuhvaćena izvješćem prema stavku 2., a koja se prenosi izvan mjesta nastanka u godini dostave izvješća“  emeljem Pravilnika o ROO (35/08) u ROO su se podaci u dijelu informacija o otpadnim vodama, konkretno radi li se o ispuštanju ili prijenosu, prikupljali na indirektan način, preko odabranog prijemnika. Ispuštanje i prijenos u ROO nisu bili odvojeni kao takvi. Temeljem odredbi novog Pravilnika o ROO (87/15) podaci će se od 2017. izvještajne godine temeljiti na prijavi pojedinih onečišćujućih tvari s neposrednom informacijom radi li se o direktnom ispuštanju ili prijenosu na daljnju obradu.

Otpad se prijavljuje na razini lokacije s pripadajućim ključnim brojevima sukladno Pravilniku o katalogu otpada (NN 90/15), a pragovi prema kojima se određuje obveza prijave su znatno niži od onih u Protokolu te samim time ROO ima bolju i opsežniju pokrivenost od Protokola.

(h) s obzirom na stavke 4. i 7., ako su emisije iz difuznih izvora uključene u registar, opišite koje difuzne emisije su uključene i kako ih korisnici mogu pretraživati odnosno prepoznati u povezanom prostornom prikazu; odnosno, ako nisu uključene, pružite podatke o mjerama provedenim u cilju pokretanja postupka izvještavanja o difuznim emisijama;

Odgovor:

Pravilnik o ROO ne propisuje obvezu prijavljivanja difuznih emisija, stoga sustav ROO ne sadrži podatke te vrste.

Na nacionalnom nivou dio emisija iz difuznih izvora u zrak obrađuju se unutar dvaju nacionalnih Izvješća koje izrađuje HAOP:

1.Sukladno odredbama Uredbe o praćenju emisija stakleničkih plinova, politike i mjera za njihovo smanjenje u Republici Hrvatskoj (NN 87/12), izrađuje se „Izvješće o inventaru stakleničkih plinova“ („National Inventory Report“) koje sadrži podatke o šest stakleničkih plinova (CO2, CH4, N2O, HFCs i PFCs i SF6) i indirektnih stakleničkih plinova (CO, NOx, NMVOC i SO2) iz šest različitih sektora (energetika, industrijski procesi, otapala i drugi proizvodi, poljoprivreda, korištenje zemljišta, promjena korištenja zemljišta i šumarstvo, gospodarenje otpadom).

2.U skladu sa Uredbom o emisijskim kvotama za određene onečišćujuće tvari u Republici Hrvatskoj (NN 108/13), Agencija izrađuje proračun emisija onečišćujućih tvari i izvješće  „Emisija onečišćujućih tvari u zrak na području Republike Hrvatske“ s ciljem ispunjenja obveza prema LRTAP Konvenciji.

Nadalje, na osnovu izvješća Hrvatskog zavoda za statistiku o potrošnji goriva u prometu moguće je izračunati emisije iz prometa kao jednog od sektora iz kojeg dolazi do emitiranja difuznih emisija u okoliš. Više informacija može se naći na linku:

http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2011/SI-1438.pdf.

Dodatni podaci o potrošnji vrsta energije (ugljen i koks, drvo i biomasa, tekuća goriva, plinovita goriva, vodene snage, električna energija, obnovljivi izvori,) po sektorima (Industrija, promet, poljoprivreda, kućanstva) mogu se naći u publikaciji „Energija u Hrvatskoj 2014.“, Godišnji energetski pregled, Ministarstvo gospodarstva RH.  Dodatne informacije na linku:

http://www.eihp.hr/wp-content/uploads/2016/04/Euh2014.pdfLinkovi na izvješća objavljena na Internet stranicama HAOP:

http://www.azo.hr/Default.aspx?sec=652

http://www.azo.hr/Izvjesca26

http://www.azo.hr/EmisijaOneciscujucihTvari

Trenutno je u tijeku provedba procedura početka realizacije budućeg projekta vezan uz difuzne emisije na osnovu „Projektnog zadatka za izradu registra emisija onečišćujućih tvari s prostornom raspodjelom u EMEP mreži visoke rezolucije“. Pravni temelji za provedbu ovog projekta sadržan je u Zakonu o zaštiti zraka (NN 130/11, NN 47/14) i Planu zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2013. do 2017. godine (NN 139/13). Na navedenoj osnovi HAOP je nositelj provedbe nekoliko mjera zaštite zraka te izvršitelj ili tehnička podrška u realizaciji ostalih propisanih mjera u suradnji s drugim tijelima i institucijama RH. Svrha projekta je provedba mjere MPR-11 „Izrada registra emisija onečišćujućih tvari za male i difuzne izvore s prostornom raspodjelom u EMEP mreži visoke rezolucije“ propisane u Planu zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2013. do 2017. godine.

(i) s obzirom na stavak 8., opišite različite metodologije korištene za dobivanje informacija o difuznim izvorima.

Odgovor:

Emisije onečišćujućih tvari koje se obrađuju unutar izvješća: „Emisija onečišćujućih tvari u zrak na području Republike Hrvatske“ izračunavaju se na osnovu standardnih metoda i postupaka na temelju  EMEP/EEA Air Pollutant Emission Inventory Guidebook “ Technical report No 12/2013” (2013) i Metodologije koje se koriste za izračun emisija za „Izvješće o inventaru stakleničkih plinova“ („National Inventory Report“) baziraju se na „The 2006 IPCC Guidelines for National Greenhouse Gas Inventories and the Good Practice Guidance and Uncertainty Management in National Greenhouse Gas Inventories” izrađenim od strane The Intergovernmental Panel on Climate Change (IPCC).

Metodologija za izračun potrošnje goriva u prometu po energentima i sektorima potrošnje de◊nirane su Metodologijom energetske bilance koja je propisana Pravilnikom o energetskoj bilanci (NN 33/03).

Hrvatske vode rade procjenu opterećenja voda iz raspršenih izvora onečišćenja za potrebe izrade Plana upravljanja vodnim područjima. Pri tome kao izvore podataka koriste službene izvore, primjerice Državni zavod za statistiku, kao i podatke prikupljene od drugih nadležnih institucija. Metodologija procjene opterećenja opisana je u Planu upravljanja vodnim područjima 2016-2021. (http://www.voda.hr/hr/plan-upravljanja-vodnim-podrucjima).“

Više o samim izvješćima i zakonskoj podlozi dano je u odgovoru (h) ovoga članka 7.

ČLANAK 8.

Za svaki izvještajni ciklus od zadnjeg nacionalnog provedbenog izvješća (ili datuma stupanja na snagu Protokola), molimo navedite:

(a)izvještajnu godinu (kalendarska godina na koju se odnosi izvješće);

Odgovor:

Izvješće o podacima iz ROO se izrađuje temeljem Pravilnika o ROO na osnovu podataka prikupljenih putem aplikacije u sustavu ROO. Podaci unutar sustava ROO se prikupljaju za proteklu kalendarsku godinu, te se izvješća objavljuju do 1. prosinca  ekuće godine za podatke prethodne kalendarske godine.

HAOP je do sada objavila osam Izvješća, slijedom:

Izvješće o podacima iz Registra onečišćavanja okoliša za 2014. godinu

Izvješće o podacima iz Registra onečišćavanja okoliša za 2013. godinu

Izvješće o podacima iz Registra onečišćavanja okoliša za 2012. godinu

Izvješće o podacima iz Registra onečišćavanja okoliša za 2011. godinu  

Izvješće o podacima iz Registra onečišćavanja okoliša za 2010. godinu

Izvješće o podacima iz Registra onečišćavanja okoliša za 2009. godinu  

Izvješće o podacima iz Registra onečišćavanja okoliša za 2008. godinu

Izvješća za 2007.g.* (zrak, vode, komunalni otpad i proizvodni otpad)

*navedena izvješća izrađena su prema podacima o pojedinim sastavnicama okoliša te otpadu. Pravilnik o ROO stupio je na snagu 2008. godine te je navedena godina bila prijelazna obzirom na način prijave, prikupljanja, obrade i izvješćivanja o podacima koji je bio propisan i organiziran jedino za tu godinu. Sukladno Pravilniku o ROO (čl.25.) podaci za 2007. prikupljeni su temeljem Pravilnika o Katastru emisija u okoliš (NN 36/96) u obrascima Pravilnika o ROO.

(b) rok(ove) u skladu s kojima su vlasnici ili operateri postrojenja dužni prijaviti podatke nadležnom tijelu;

Odgovor:

Temeljem Pravilnika o ROO (NN 87/15) obrasci za operatere (PI-1) dostavljaju se elektroničkim putem do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu nadležnom tijelu na čijem se području nalazi sjedište operatera. Obrasci organizacijske jedinice (PI-2 i tematski) dostavljaju se elektroničkim putem do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu nadležnom tijelu na čijem se području nalazi lokacija organizacijske jedinice.

(c) datum do kojeg informacije obuhvaćene registrom moraju biti učinjene dostupnima javnosti, s obzirom na zahtjeve članka 8. (ciklus izvještavanja);

Rok i način obavještavanja javnosti u novom je Pravilniku o ROO (NN 87/15) propisano u Glavi V.

V. ROK I NAČIN OBAVJEŠTAVANJA JAVNOSTI

Članak 23.

Pristup javnosti podacima prijavljenim u ROO sukladno odredbama ovoga Pravilnika, osim podataka koji su klasificirani sukladno posebnom propisu o tajnosti podataka, osigurava se na mrežnoj stranici Agencije putem preglednika, godišnjeg izvješća iz članka 24. ovoga Pravilnika te na zahtjev sukladno propisima o pravu na pristup informacija javnosti.

Članak 24.

(1) Agencija izrađuje Izvješće o podacima iz ROO do 1. prosinca tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu.

(2) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka objavljuje se na mrežnoj stranici Agencije.

(3) Agencija dostavlja Europskoj komisiji podatke obvezne za Europski registar ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari sukladno Uredbi.

(4) Agencija putem Hrvatskog nacionalnog portala o registru onečišćavanja okoliša omogućava javnosti pristup informacijama sukladno Protokolu.

(d) da li se u praksi rokovi za izvještavanje od strane obveznika odnosno rokovi za osiguranje pristupa javnosti informacijama iz registra poštuju; i, ako ne, iz kojih razloga dolazi do kašnjenja;

Odgovor:

U praksi izvješćivanje od strane pojedinih obveznika nije uvijek unutar rokova propisanih čl. 21. novog Pravilnika ROO. Pojedini obveznici kasne sa dostavom podataka. NT u suradnji s nadležnom inspekcijom osigurava provjeru potpunosti, dosljednosti i vjerodostojnosti dostavljenih podataka. Posljedično kašnjenju prijave podataka od strane obveznika dolazi do kašnjenja u djelokrugu aktivnosti nadležnih tijela. Inspekcija zaštite okoliša putem inspekcijskih nadzora provjerava ispunjavanje obveza od strane obveznika, sukladno čl. 151. stavak (5)  Zakona o zaštiti okoliša (NN 80/13,  78/15).

Uslijed navedenog dolazi do kašnjenja u dostizanju nacionalnim propisom zadanih rokova. Navedeno se ne odražava u odgovoru na zahtjeve Protokola.

(e) jesu li se i koje su se metode elektroničkog izvještavanja koristile u cilju olakšavanja unošenja traženih informacija u nacionalni registar i, ako su takve metode korištene, koliki je udio elektroničkog izvještavanja od strane obveznika te da li su neke softverske aplikacije poslužile kao potpora takvom izvještavanju.

Odgovor:

Kako je objašnjeno u odgovorima na pitanja vezana uz članke 3., 4. i 5., ovoga Izvješća, sustav ROO izrađen je na način da se prijava podataka provodi elektroničkim putem (“on-line“), čime je obveznicima, operaterima i organizacijskim jedinicama, sam unosan znatno olakšan. Nadležna tijela (županijski odjeli) verifikaciju dostavljenih podataka provode također „on-line“, direktno u sustavu, putem dodijeljenih korisničkih računa.

Osobito je važno što korisničke račune posjeduju i sve nadležne inspekcije, koje direktno putem sustava provode provjeru podataka, prije i za vrijeme inspekcijskih nadzora, a sukladno svojim inspekcijskim planovima. Na taj način, provođenje obveza svih dionika je ubrzano i transparentno te svi dionici procesa (uključujući i ostale institucije te inspekciju) u svakom trenutku koriste ažurne podatke iz ROO, sukladno dodijeljenim ovlastima.

Pravilnikom o ROO (35/08) bilo je propisano da se obrasci mogu dostavljati  elektroničkim putem ili na tiskanim obrascima (čl.19, (1)). U slučaju da je obveznik iste dostavio na tiskanim obrascima, unos podataka u sustav ROO obavljalo je njegovo nadležno tijelo u županiji  (čl. 19. (2)). Člankom 21. stavkom (1) i (2) novog Pravilnika o ROO (87/15), a kako je opisano u članku 8 (b) ovog Izvješća, propisano je da se obrasci u nadležno tijelo dostavljaju isključivo elektroničkim putem.

Na osnovu zaprimljenih informacija od strane nadležnih tijela, zaključujemo da dostava podataka sukladno čl. 19. (2) varira od županije do županije. Isto je uvjetovano naseljenošću pojedine županije, demografskom strukturom, te brojnošću i vrstom obveznika unutar pojedinih županija. U slučaju kada su obveznici razvijenije tvrtke, s većim brojem organizacijskih jedinica, takve tvrtke posjeduju veće mogućnosti dostavljati podatke elektroničkim putem. Nasuprot tome, kod manjih operatera, osobito obrta, manja je mogućnost dostave podataka elektroničkim putem te je češći slučaj dostave istih u papiru, na tiskanim obrascima.

Primjerice prema istraživanju za 2013.g. do svibnja je udio elektroničkog izvješćivanja u većini županija iznosio više od 95%, uz navedene iznimke gdje je bio do 65%. Naime, prema informacijama dostavljenim od strane nadležnih tijela (županijski odjeli), dostava podataka od strane obveznika u tiskanom obliku bio je manji od 5% (0-5%), uz iznimku četiri nadležna tijela (županije) gdje je taj postotak iznosio do 35% (5,83%; 9,75%; 16,98%; 35% ).

Nadalje, vezano za softverske aplikacije, nacionalni sustav ROO nadograđivan je u 4 faze od 2008. godine do danas. Kroz svaku fazu nadogradnje dodavala su se softverska rješenja sa ciljem olakšanja  prijave podataka od strane obveznika te rada sa podacima svih sudionika ROO u okviru svojih djelatnosti.

ČLANAK 9.

Opišite zakonske, regulatorne i ostale mjere kojima se osigurava prikupljanje podataka i pohrana zapisa te utvrđuju metodologije korištene u prikupljanju informacija o ispuštanjima i prijenosima u skladu s člankom 9. (prikupljanje podataka i vođenje evidencije).

Odgovor:

Sukladno čl. 14. novog Pravilnika o ROO (87/15) obveznik dostave podataka prikuplja podatke učestalošću određenom posebnim propisima da bi se za svaki ispust odredilo ispuštanje i prijenos izvan mjesta nastanka onečišćujućih tvari i otpada. Za prikupljanje podataka obveznik je dužan primijeniti najbolje raspoložive informacije što može uključivati praćenje ispuštanja i prijenosa izvan mjesta nastanka, emisijske faktore, bilance tvari i procjene i druge metode u skladu s međunarodno priznatim metodama ako su iste dostupne. Obveznik je dužan najmanje pet godina čuvati podatke na temelju kojih su određena ispuštanja i prijenos izvan mjesta nastanka te opis metodologije primijenjene prilikom prikupljanja podataka. To je propisano člankom 14. Pravilnika.

ČLANAK 10.

Opišite pravila, procedure i mehanizme kojima se osigurava kvaliteta podataka sadržanih u nacionalnom PRTR-u i što se na temelju istih utvrdilo vezano uz kvalitetu prijavljenih podataka, uzimajući u obzir zahtjeve iz članka 10. (ocjena kvalitete).

Odgovor:

Odredbe iz članka 22. Pravilnika o ROO (87/15) odnose se na osiguranje i kontrolu podataka. Propisuje se provoditi obrazovanje obveznika prijave podataka (sastanci, radionice, seminari, informativni materijali i slično) od strane nadležnih tijela (područna (regionalna) samouprava). HAOP. Dodatno, HAOP koordinira rad na osiguranju i kontroli kvalitete podataka i provodi obrazovanje nadležnih tijela (sastanci, radionice, seminari, informativni materijali i slično).

U tu svrhu HAOP je izradio Priručnik za vođenje ROO koji sadrži upute za rad s ROO i postupke za osiguranje kvalitete podataka koji je dostupan na mrežnoj stranici.

Od uspostave sustava ROO 2008. godine došlo je do poboljšanja kvalitete i kvantitete prikupljenih podataka što je rezultat sinergije djelovanja NT, Inspekcije i HAOP-a i obveznika. Detalji o tome se mogu naći u godišnjim izvješćima koje HAOP objavljuje sukladno Pravilniku o ROO (87/15).

ČLANAK 11.

Opišite način(e) temeljem kojeg(ih) se osigurava pristup javnosti podacima sadržanima u registru pritom vodeći računa o zahtjevima članka 11. (pristup javnosti informacijama).

Odgovor:

Informacije o ROO dostupne su javnosti besplatno putem internetske stranice HAOP, www.azo.hr. Na stranici se nalaze redovito ažurirane informacije o sustavu ROO, zakonodavstvu, najčešće postavljena pitanja (FAQ), korisne informacije, linkovi, ažurirani adresar nadležnih tijela, i sl. Također, sukladno Pravilniku ROO, HAOP svake godine do 01. prosinca izrađuje „Izvješće o podacima iz ROO“ za proteklu kalendarsku godinu koje objavljuje na svojoj internetskoj stranici. Da Agencija izrađuje izvješće o podacima iz ROO u novom Pravilniku o ROO (87/15) propisano je u članku 24.

Zadnje izvješće (za podatke iz 2014. godine) izrađeno je u 2015. godini i nalazi se na linku: http://www.azo.hr/IzvjescaROO01

U lipnju 2012. objavljen je „Preglednik Registra onečišćavanja okoliša“ koji se nalazi na linku: http://roo-preglednik.azo.hr/

Praćenjem statistike posjećenosti sustava ROO, zamijećeno je povećanje interesa javnosti za navedenu tematiku.

Tako je u periodu od 01.03.2010. do 31.12.2015. ukupni broj posjeta ROO iznosio 322 493, što je u prosjeku po godini 53749 posjeta, dok je broj pojedinačnih posjeta 58 131, što je u prosjeku godišnje 9689. Također je u istom razdoblju pregledano 3 585 447 stranica ROO (engl. Pageviews) (godišnje u prosjeku 597 575), dok je prosječno trajanje posjeta bilo 17:00 min. U prosjeku se pregledavalo 11 stranica po posjetu. Broj novih posjeta (posjetitelja koji su po prvi put posjetili stranicu u odnosu na ukupan broj posjetitelja) u prosjeku je 18,02 % godišnje.

U razdoblju od 01.01.2016. do 21.07.2016. ukupni broj posjeta je 39228 od strane 9350 korisnika, koji su pregledali 354526 stranica, što u prosjeku pokazuje da su posjećivali 9,04 stranice po posjeti uz prosječno trajanje posjete od 17:52 minute.

Vezano uz posjećenost HNPROO za period od 12.12.2012 do 31.12.2015., statistika je sljedeća:

Ukupni broj posjeta je 6 968, dok je pojedinačnih posjetitelja bilo 4 785. Pregledane su ukupno 29 887 stranice, odnosno četiri stranice po posjetu. Posjet stranici je trajao u prosjeku 03:20 min. Broj novih posjeta je 68,64%.

HNPROO je u periodu od 01.01.2016. do 21.07.2016 posjetilo 1025 korisnika u 1157 posjeta te su pregledali 3409 stranica, što u prosjeku iznosi 2.95 stranice po posjetu uz prosječno trajanje posjete od 1:47 min. Države sa najviše pregleda podataka ove baze su: Hrvatska (61%), Velika Britanija (12,6%), Sjedinjene Američke Države (5,5%), Njemačka (1,5%), Japan (1,2%), Srbija (0,95%), Indija i Rusija (0,86 %), Bosna i Hercegovina (0,69 %) te još 39 drugih zemalja širom svijeta. Za 4,8% pregleda nisu podešene postavke tako da se ne može znati iz kojih zemalja su pregledavani podaci.

Od 2008. godine formiran je i djeluje Help – desk ROO koji omogućuje odgovaranje na upite od strane javnosti, nadležnih tijela, industrije, ostalih institucija i sl. putem obrasca „Zahtjev za informacijama“ elektroničkom poštom ili putem telefonskih upita. Help – desk ROO je zamišljen kao stručna i tehnička pomoć korisnicima sustava ROO. Među njima su u prvom redu NT i obveznici dostave podataka, ali i zaposlenici suradničkih Ministarstava i institucija  kojima je na zahtjev dodijeljen korisnički račun za pretraživanje podataka ROO. Na Help – desku rade stručnjaci za poslove vezane uz ROO. U prvih šest mjeseci 2015. godine od strane pet djelatnika odgovoreno je na oko 1000 telefonskih poziva i na oko 950 upita putem elektroničke pošte i putem obrasca Zahtjeva za informacijama. U prvih šest mjeseci 2016. godine od strane pet djelatnika odgovoreno je na oko 600 telefonskih poziva i preko 1000 upita putem elektroničke pošte i putem obrasca Zahtjeva za informacijama.

Tijekom 2013. godine razvijena je aplikacija Industrija helpdesk u cilju daljnjeg unaprjeđenja suradnje i pružanja pomoći obveznicima, nadležnim tijelima te ostalim zainteresiranim. Unutar navedene aplikacije informativno su pojačane pojedine teme u smislu bržeg i efikasnijeg davanja odgovora. Aplikacija ne pokriva samo ROO, već i ostale baze relevantne za sektorske pritiske: baze vezane uz Seveso Direktivu te IPPC (okolišne dozvole), buku i energetiku. Najviše upita dolazi upravo za ROO gdje je  u 2015. godini zaprimljeno 1787 upita. U 2016. godini do 20.07.2016. zaprimljeno je 695 upita za ROO. U odgovorima na upite putem aplikacije sudjeluju i NT i HAOP.

Pored toga, od samih osnutaka Agencije za zaštitu okoliša imenovan je službenik za informiranje. HAOP odgovara na upite javnosti putem imenovanog službenika za informiranje koji također zaprima upite građana putem obrasca Zahtjeva za informacijama i to elektroničkim putem (info@azo.hr) ili putem klasične pošte na službenu adresu HAOP-a.

Od 2010. g. djeluje Informativni centar HAOP koji je smješten u centru Zagreba, gdje građani mogu dobiti sve informacije vezane za teme zaštite okoliša. Promotivni film o Informativnom centru može se vidjeti ovdje: http://www.azo.hr/InfoCentarAZO01

Unazad desetak godina uspostavljen Katalog informacija (http://www.azo.hr/KatalogInformacija), koji daje pregled svih informacija kojima HAOP raspolaže, uključujući detaljni pregled informacija, opis sadržaja, namjenu, način osiguranja i vrijeme ostvarivanja prava na pristup informacija, dostupnost i cjenik dostave (u slučaju stvarnih materijalnih troškova). Podatke o broju i vrsti zaprimljenih obrazaca Zahtjeva za informacijama te drugih upita zainteresirane javnosti, HAOP šalje prema nacionalnoj Agenciji za zaštitu osobnih podataka za potrebe izrade nacionalnog izvješća.

Navedeni načini pristupa javnosti podacima unutar ROO temelje se na Zakonu o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15) koji regulira pravo na pristup informacijama koje posjeduju, raspolažu ili nadziru sva tijela javne vlasti te se propisuje i načela prava na pristup, izuzetke od prava na pristup te postupak ostvarivanja i zaštite prava na pristup informacijama. Također je važan ZOZO koji sadrži odredbe o pravu na pristupu informacijama o okolišu, o obvezama objave informacija o okolišu, o rokovima davanja informacijama, o odbijanju zahtjeva, a  koje su u skladu s odredbama Arhuške konvencije.

ČLANAK 12.

Gdje se informacije o registru smatraju tajnima, naznačite vrste informacija koje mogu biti uskraćene i učestalost takvog uskraćivanja uzimajući u obzir zahtjeve iz članka 12. (tajnost). Navedite komentare o praktičnim iskustvima i izazovima vezanima uz zahtjeve temeljem kojih se traži poštivanje tajnosti podataka, posebno s obzirom na zahtjeve iz stavka 2.

Odgovor:

Dostupnost podataka o okolišu regulirana je ZOZO-om. U članku 158., stavak (4) navedeno je da „Tijelo javne vlasti koje posjeduje informaciju o okolišu ne može odbiti zahtjev za informacijama iz stavka 3. podstavka 1., 4., 5., 6. i 7. ovoga članka, ako se taj zahtjev odnosi na ispuštanja ili druge emisije u okoliš.“

Tajnost podataka definirana je i Zakonom o tajnosti podataka (NN 79/07; NN 86/12) te njegovim pod zakonskim aktima.

Sukladno Pravilniku o ROO (87/15), pravo na tajnost podataka propisano je redom člankom 12. i  glavom V.

Tajnost podataka u bazi ROO upisuju obveznici u obrascu PI-2 točka 7., gdje je moguće odabrati podatke u obrascima za koje obveznik odluči da su tajni. Nastavno, u točci 7.2 tvrdnju o tajnosti podatka potrebno je potkrijepiti dokumentacijom. U skladu sa propisima te temeljem pregleda dostavljenih dokumenta o tajnosti, NT provodi odobravanje zahtjeva za tajnošću.

Prema dosadašnjoj praksi tajnost podataka je tražilo manje od 1% obveznika (u 2015. godini 0,15 %). Uglavnom su to tvrtke i ustanove koje su u državnom vlasništvu, te manji broj privatnih tvrtki. Zahtjevi za tajnošću podataka tih obveznika odnose se uglavnom na podatke o ustrojstvu tvrtke, broju ljudi te prostornom smještaju (tvrtke i ustanove u državnom vlasništvu) dok privatne tvrtke traže tajnost proizvodnog kapaciteta i tehnologije (poslovna tajna).

Unutar sustava ROO definirano je više korisničkih razina pregleda podataka, na način da su tajno označeni podaci vidljivi samo djelatnicima NT zaduženim za obavljanje poslova ROO, Inspekcije zaštite okoliša i djelatnicima HAOP-a zaduženim za obavljanje poslova ROO.

ČLANAK 13.

Opišite mogućnosti sudjelovanja javnosti u izradi nacionalnog PRTR sustava u skladu s člankom 13. (sudjelovanje javnosti u razvoju nacionalnih registara ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari) te bilo kakvo bitno iskustvo vezano uz sudjelovanje javnosti u izradi sustava.

Odgovor:

Opći pravni okvir za sudjelovanje javnosti definiran je Kodeksom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (NN 140/09) koji uključuje i Smjernice za primjenu Kodeksa. Nadalje, ZOZO sadrži odredbe o sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u odlučivanju o određenim djelovanjima i djelatnostima vezano za pitanja zaštite okoliša koje su u skladu s odredbama Arhuške konvencije.

U skladu s tim propisima nacrti Pravilnika ROO (NN 35/08, 87/15) bili su objavljeni u rubrici javnog savjetovanja na stranicama Ministarstva zaštite okoliša i prirode u trajanju od mjesec dana prilikom čega je javnost bila u mogućnosti dati komentare i primjedbe te je održana javna rasprava.

ČLANAK 14.

Opišite postupak utvrđen zakonom u skladu s kojim svaka osoba ima pravo žalbe ako smatra da je njezin zahtjev za informacijama zanemaren, neutemeljeno odbijen odnosno da nije riješen u skladu s odredbama članka 14. (pristup pravosuđu) te primjenu istoga.

Odgovor:

Sukladno čl. 25. i čl. 26. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13) te sukladno njegovim izmjenama i dopunama: Zakon o izmjenama i dopunama zakona o pravu na pristup informacijama (NN 85/15):

„Članak 25.

(1) Protiv rješenja tijela javne vlasti može se izjaviti žalba Povjereniku u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.

(2) Žalba se može izjaviti i kad tijelo javne vlasti, u propisanom roku, ne odluči o zahtjevu podnositelja.

(3) Povjerenik je dužan rješenje o žalbi donijeti i dostaviti stranci, putem prvostupanjskog tijela, najkasnije u roku od 30 dana od dana predaje uredne žalbe.

(4) Tijela javne vlasti dužna su Povjereniku u postupku po žalbi protiv rješenja o ograničenju informacija iz članka 15. stavka 2. i 3. ovog Zakona, omogućiti uvid u informacije koje su predmet postupka. Za informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, Povjerenik će zatražiti mišljenje Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, sukladno zakonu kojim se uređuje tajnost podataka.

(5) Kad Povjerenik u postupku rješavanja po žalbi treba ispitati pravilnost provedenog testa razmjernosti i javnog interesa, odnosno provesti test razmjernosti i javnog interesa, rješenje o žalbi dužan je donijeti i dostaviti stranci, putem prvostupanjskog tijela, najkasnije u roku od 60 dana od dana predaje uredne žalbe.

(6) Kad Povjerenik, za informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, traži mišljenje Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je rješenje donijeti i dostaviti stranki, putem prvostupanjskog tijela, najkasnije u roku od 90 dana od dana predaje uredne žalbe.

»(7) Kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem naložiti tijelu javne vlasti da korisniku omogući pristup traženoj informaciji, odnosno da odluči o zahtjevu korisnika te odrediti primjeren rok u kojem je dužno to učiniti.«.

»(8) Smatrat će se da je tijelo javne vlasti onemogućilo ili ograničilo pristup informacijama korisniku ako ne postupi po odluci Povjerenika iz stavka 7. ovoga članka ili to ne učini u roku koji je odredio Povjerenik.«.

Članak 26. - Upravni spor

(1) Protiv rješenja Povjerenika žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske. Visoki upravni sud Republike Hrvatske mora donijeti odluku o tužbi u roku od 90 dana. Tužba ima odgađajući učinak ako je rješenjem omogućen pristup informaciji.

(2) Upravni spor protiv rješenja iz stavka 1. ovog članka može pokrenuti i tijelo javne vlasti koje je donijelo prvostupanjsko rješenje.

(3) U postupku po tužbi, tijela javne vlasti dužna su Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske omogućiti uvid u informacije iz članka 15. stavka 2. i 3. ovog Zakona, koje su predmet postupka.

Članak 27.:

(1) Svaki korisnik ima pravo na ponovnu uporabu informacija u komercijalne ili nekomercijalne svrhe, u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2) U svrhu ponovne uporabe tijela javne vlasti nemaju obvezu informaciju izraditi, prilagođavati ili izdvajati dijelove informacija ako to zahtijeva nerazmjeran utrošak vremena ili sredstava, niti se od tijela javne vlasti može zahtijevati da nastavi ažurirati, nadograđivati i pohranjivati informacije u svrhu ponovne uporabe.

(3) Na pitanja koja nisu posebno uređena ovom glavom primjenjuju se na odgovarajući način ostale odredbe ovoga Zakona.«.“

ČLANAK 15.

Opišite kako je Stranka promicala svijest javnosti o nacionalnom PRTR-u i navedite detalje, u skladu s člankom 15. (osposobljavanje), o:

a) uloženim naporima u cilju osiguravanja adekvatnog osposobljavanja i smjernica u cilju osiguravanja pomoći nadležnim tijelima u izvršavanju njihovih obveza propisanih Protokolom;

Odgovor:

Odmah po objavi Pravilnika o ROO 2008. godine na internetskoj stranici HAOP izrađena je ROO rubrika putem koje su stručnoj i ostaloj zainteresiranoj javnosti  kontinuirano pružane sve potrebne informacije i sadržaji vezani za nacionalni registar.  

Sukladno čl. 21. Pravilnika ROO HAOP je izradila i Priručnik ROO koji je objavljen unutar navedene rubrike. Putem spomenutog projekta CRO EPR u tijeku je izrada novog Priručnika ROO – dijela vezanog uz emisije u zrak.

Sva pitanja, komentare i prijedloge od strane javnih institucija, nadležnih tijela, obveznika  i javnosti, zaprimljene putem Help - deska ROO ili na neki drugi način (telefonski, putem Industrija helpdeska, na radionicama, itd.) obrađuju se i pohranjuju te HAOP putem Help - deska i svoje Internet stranice navedene objavljuje te daje odgovore na iste. Time se dodatno pruža trajna pomoć i koordinacija vezano uz dostavu podataka te poboljšanje kvalitete istih.

16.12.2009. održan je prvi koordinacijski sastanak/radionica za NT na temu ROO. Cilj radionica bio je upoznavanje NT sa ROO, prikupljanje informacija o problemima i potrebama istih te aktivna rasprava svih sudionika, posebno u pitanjima gdje se očekuje međusobna suradnja. Nastavno su, 27. rujna 2012. godine, djelatnici ROO aktivno sudjelovali na radionici „Suradnja nadležnih tijela u području gospodarenja otpada” u organizaciji HAOP, gdje je prezentirana nadogradnja sustava ROO te je održana aktivna rasprava u cilju bolje zajedničke suradnje u prikupljanju i kontroli kvalitete podataka.

Djelatnici ROO su sudjelovali na radionici „Suradnja nadležnih tijela - praćenje provedbe propisa i osiguravanje kvalitete podataka u području gospodarenja otpadom“ u veljači 2014. godine te su održali koordinacijski sastanak s nadležnim tijela u prosincu 2014, obadvoje s ciljem razmjene informacija i informiranja nadležnih tijela o novostima vezanih uz poslove vođenja ROO.

Djelatnici HAOP, u okviru svojih mogućnosti te dodatno unutar organiziranih posjeta preko određenih projekata, odlaze u posjete postrojenjima unutar kojih se upoznaju sa tehnologijama postrojenja, te dodatno, uspostavljaju dijalog s industrijom.

(b) pomoći i smjernicama vezanima uz pristup javnosti nacionalnom registru te korištenju informacija sadržanih u istome.

Odgovor:

Sve informacije vezane za ROO dostupne su javnosti putem ROO rubrike u okviru Internet stranice HAOP. Na stranici se nalaze redovito ažurirane informacije o  sustavu ROO, zakonodavstvu, najčešće postavljena pitanja (FAQ), korisne informacije, linkovi, ažurirani adresar nadležnih tijela, i sl.  Također, sukladno novom Pravilniku o ROO, do 01. prosinca tekuće godine za podatke protekle kalendarske godine objavljuje se  „Izvješće o podacima iz ROO“.

Nastavno na javno lansiranje HNPROO, koje je popraćeno putem medija, HAOP redovito ažurira dostupne informacije o portalu na svojoj Internet stranici.

Više informacija o pristupu javnosti o sustavu ROO, Pregledniku ROO i HNPROO dano je unutar odgovora na str. 4., 6. i 10. ovoga Izvješća (čl. 3., 4., 5. i 11.)

ČLANAK 16.

Opišite kako je Stranka surađivala sa i pomagala drugim Strankama te poticala suradnju među relevantnim međunarodnim organizacijama osobito:

(a) u okviru međunarodnih mjera koje se provode u cilju postizanja ciljeva ovog Protokola u skladu sa stavkom 1. (a);

(b) temeljem uzajamnih sporazuma Stranaka u vezi uspostave nacionalnih sustava propisane ovim Protokolom u skladu sa stavkom 1. (b);

(c) u dijeljenju informacija propisanih ovim Protokolom u vezi ispuštanja i prijenosa u graničnim područjima u skladu sa stavkom 1. (c);

(d) u dijeljenju informacija među Strankama Protokola u vezi prijenosa u skladu sa stavkom 1. (d);

(e) u osiguravanju tehničke pomoći Strankama - zemljama u razvoju i Strankama - gospodarstvima u tranziciji u vezi ovog Protokola u skladu sa stavkom 2. (c).

Odgovor (a), (b), (c), (d):

RH redovito surađuje sa ostalim strankama Protokola i državama članicama EU na sastancima, radionicama i kroz osobne kontakte. Informacija o uspostavi HNPROO poslana je Tajništvu PRTR, Europskoj agenciji za okoliš i drugim regionalnim partnerima. Međunarodni  projekti su opisani na stranici 3. ovoga Izvješća.

Sudjelovanjem na radionicama, konferencijama i radnim sastancima:

• Sastanak: „1st Meeting of Parties of the PRTR Protocol“, Developing PRTR Systems in South and Eastern Europe: Successes and Challenges and Upcoming Initiatives“, održana prezentacija “National Environmental Pollution Register in Croatia” (Ženeva, 22. travanj 2010.);

• Sastanci Radne skupine stranaka PRTR (2011., 2012., 2013., 2014., 2015.);

• Radionica: „Poboljšanje kapaciteta za monitoring industrijskih emisija“ („Improving capacity for monitoring industrial emissions“), (Atena, 11.-14. lipanj 2012);

• Sastanak Odbora za E-PRTR (Meeting of the European PRTR Regulation Article 19 Committee) (Brisel, 06.-07. lipanj 2012.);

• V. sastanak ekspertne skupine za industrijske emisije (IEEG) sukladno čl. 75. Odbora Direktive o industrijskim emisijama (V meeting of the Industrial Emissions Directive (IED) article 75 committee/meeting of the industrial emissions expert group (IEEG) (Brissels, 20. studeni 2012.);

• Regionalna radionica „Improving capacity to prepare PRTR for the monitoring of industrial emissions on the Mediterranean”, Horizon 2020 Trst, 22.-24. travnja 2013.);

• Subregionalna radionica o Protokolu o Registrima ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari u jugoistočnoj Europi pod nazivom “Ostvarite pravo na zdravu zajednicu“, održano predavanje o hrvatskim iskustvima, prezentiran sustav ROO i HNPROO (Sarajevo, 28. i 29. svibnja 2013.);

• II međunarodna konferencija o PRTR-u (Madrid, 03. i 04. srpanj 2013.);

• Meeting of the Industrial Emissions Expert Group (IEEG) (Brussels, 26.11.2014.);

• Meeting of the E-PRTR Expert Group (Brussels, 27.11.2014.);

• 2nd Global Round Table on PRTRs (Madrid, 24.- 25. studeni 2015.);

• Radionica za „Industrial Emissions Implementation Reporting“ (Brussels, 9.-10. ožujak 2016);

• The 2nd meeting of the NRC on Industrial Pollution, (Copenhagen, 16. -17. lipanj 2016.).

Odgovor (e):

HAOP je bio domaćin delegaciji iz Bosne i Hercegovine u svrhu razmjene informacija o ISZO i radi dogovora o budućoj suradnji i pružanja tehničke pomoći u izgradnji baze PRTR i Portala za Bosnu i Hercegovinu (Zagreb, 20. lipanj 2013.).

Navedite i druge komentare relevantne za provedbu Protokola od strane Stranaka odnosno za pripremu provedbe Protokola od strane Potpisnika. Navedite izazove ili prepreke na koje ste naišli, kao Stranke odnosno Potpisnici, u procesu uspostave registra, prikupljanja podataka te unošenja podataka u registar.

Odgovor:

U provedbi PRTR-a najveći izazov bila je uspostava sustava te koordinacije na poslovima ROO svih uključenih subjekata te kvalitetno uključivanje javnosti. Kvaliteta dostavljenih podataka i kontrola kvalitete istih nalaze se među prioritetima koordinacije i vođenja sustava ROO. Daljnje organiziranje radionica, koordinacijskih sastanaka te pružanje stručne pomoći (npr. putem Help - deska) od velike su važnosti za kvalitetno vođenje i transparentnost sustava.

Obveznici, operateri i organizacijske jedinice, odgovorni su za kvalitetu i kvantitetu samih podataka. NT su, u suradnji s nadležnom inspekcijom, odgovorna za provjeru potpunosti, točnosti i vjerodostojnosti podataka. U tom dijelu suradnja NT i obveznika je ključna. Također, problem koji se ovdje javlja je nedostatak ljudskih kapaciteta u dijelu i samih NT, i inspekcije i HAOP. Navedeno nije lako ostvariti jer ovisi i o mogućnostima te gospodarskom stanju zemlje.

Iako je došlo do određenog poboljšanja usporedivosti i harmonizacije podataka dostavljenih od Stranaka (zahvaljujući i naporima od strane EU, UNECE, OECD, itd.), daljnje kontinuirano napredovanje je neophodno za postizanje bolje harmonizacije podataka na globalnoj razini. Isto se može postići samo kontinuiranom i kvalitetnom razmjenom informacija između NT, svih uključenih institucija, samih obveznika i javnosti.

Svjesni smo da je isto izuzetno teško izraditi zbog različitosti zemalja i industrija. Potrebno je pronaći alternative, uključujući usporedne tablice između različitih metoda/metodologija koje se koriste za industrijske djelatnosti/onečišćujuće tvari ili, na primjer, zemljopisna područja. Radne skupine i skupine stručnjaka UN-a i EU-a mogu dati svoj stručni doprinos ovom procesu.

Razmjena informacija između industrije i nadležnih tijela, kao i različitih nadležnih tijela, dionika procesa, od presudne je važnosti, ne samo za poboljšanje validacije procesa već i u cilju optimiziranja okolišnog aspekta industrije u cjelini.

U cilju uklanjanja prepreka za daljnju uspješnu provedbu Protokola, mišljenja smo da bi od koristi Strankama bilo dodatno pojačavanje slijedećih aktivnosti:

- osiguravanje tijeka informacija i tehničke pomoći između Stranaka;

- promoviranje bilateralne suradnje između Stranaka u kojima je PRTR uspješno implementiran i onih kojima je pomoć potrebna;

- podrška Tajništvu PRTR-a u organiziranju radionica, treninga i regionalnih sastanaka uz sudjelovanje raznih stručnjaka uključujući one za IT. Navedena podrška u narednom periodu treba osobito biti pojačana s obzirom na novo zajedničko izvješćivanje vezano uz podatke PRTR i LCP.

- podrška Tajništva zemljama članicama u dijelu podizanja svijesti o važnosti uspješne provedbe praćenje i izvješćivanja o podacima PRTR, što bi u RH moglo uspješno utjecati na važnost povećanja kapaciteta nadležnih tijela, Inspekcije, HAOP i dr.

Tablica 1.

Usporedna tablica pragova ispuštanja onečišćujućih tvari kod kojih postoji razlika između nacionalnog sustava PRTR i Protokola PRTR (Pravilnik ROO, Prilog 2., Popis onečišćujućih tvari; Protokol PRTR, Dodatak II, Onečišćujuće tvari).

Plavo označeni podaci su pragovi ispuštanja propisani Pravilnikom o ROO. Isti su  stroži, od pragova ispuštanja propisanih Protokolom (39 onečišćujućih tvari za zrak, 25 onečišćujućih za vode, jedna onečišćujuća tvar za tlo). Ukoliko prag nije označen brojkom već sa „NO“ to znači da prag ispuštanja nije određen stoga je prijava u ROO obvezna za bilo koju količinu ispuštene onečišćujuće tvari, dakle ovdje su uvjeti također stroži od Protokola. Pragovi su navedeni crnom bojom tamo gdje sustav ROO ima jednake pragove ispuštanja onečišćujućih tvari kao i Protokol.

Kolone označene sivom bojom (predzadnja i zadnja kolona) u sustav ROO se prikupljaju sukladno čl. 7 Pravilnika o ROO (35/08). Isto je u novom Pravilniku o ROO (87/15) propisano u Glavi III. Podaci za ispuštanje onečišćujućih tvari otpadnim vodama u sustavu ROO se prikupljanju pod istim uvjetima tj. pragovima kao i za ispuštanje jer ispuštanje i prijenos nisu odvojeni.