Članak 1.

U Zakonu o tržištu kapitala (Narodne novine, br. 88/08, 146/08, 74/09, 54/13, 159/13, 18/15 i 110/15) u članku 2. stavku 1. iza točke 20. dodaju se točke 21. i 22. koje glase:

„21. Direktiva  98/26/EZ  Europskog  parlamenta  i  Vijeća  od  19.  svibnja  1998.  o  konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru vrijednosnih papira (SL L 166, 11.6.1998.)

22. Direktiva  2009/44/EZ  Europskog  parlamenta  i  Vijeća  od  6.  svibnja  2009.  o  izmjeni  Direktive   98/26/EZ   o   konačnosti   namire   u   platnim  sustavima   i   sustavima   za   namiru  vrijednosnih  papira  i  Direktive  2002/47/EZ  o  ugovorima  o  financijskom  kolateralu  s  obzirom  na povezane sustave i kreditna potraživanja (Tekst značajan za EGP) (SL L 146, 10.6.2009.).“.

Članak 2.

U članku 2. stavku 2. točka 5. mijenja se i glasi:  

„5. Uredba (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju (Tekst značajan za EGP) (SL L 201, 27.7. 2012.)  (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 648/2012)“.

Članak 3.

U članku 2. stavku 2. iza točke 5. dodaje se točka 6. koja glasi:

„6. Uredba (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012 (Tekst značajan za EGP) (SL L 257, 28. 8. 2014.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 909/2014).“.

Članak 4.

U članku 3. točke 22. i 31. mijenjaju se i glase:

„22. Središnja druga ugovorna strana je središnja druga ugovorna strana kako je definirana člankom 2. stavkom 1. točkom 29. Uredbe (EU) broj 648/2012 te zakonom kojim se uređuje konačnost namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata.

31.  Sudionik  u  sustavu  poravnanja i/ili namire  je  sudionik  u  smislu  posebnog  zakona kojim  se  uređuje  konačnost  namire  u  platnim  sustavima  i  sustavima  za  namiru  financijskih instrumenata.“.

Članak 5.

U članku 3. iza točke 35. dodaju se točke 36. do 45. koje glase:

„36. Račun za namiru je račun za namiru u smislu posebnog zakona kojim se uređuje konačnost namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata.

37. Poravnanje je postupak uspoređivanja podataka po sklopljenim pravnim poslovima s nematerijaliziranim vrijednosnim papirima, utvrđivanje rokova podmirenja tih pravnih poslova te izračun  obveza  za  namiru,  koji  se  provodi  uz  ili  bez  posredovanja  središnje  druge  ugovorne strane. Kada se poravnanje provodi  uz  posredovanje  središnje  druge  ugovorne strane, označava postupak koji je definiran u članku 2. stavku 3. Uredbe (EU) broj 648/2012.

38. Član sustava poravnanja je član sustava poravnanja kojim upravlja središnja druga ugovorna strana kako je definirano u članku 2. stavku 1. točki 14. Uredbe (EU) broj 648/2012.

39. Namira je postupak koji je definiran u članku 2. stavku 1. točki 7.  Uredbe (EU) broj 909/2014.

40. Nematerijalizirani oblik je oblik financijskih instrumenata koji je definiran člankom 2. stavkom 1. točkom 4. Uredbe (EU) br. 909/2014.

41. Imobilizacija je postupak koji je definiran člankom 2. stavkom 1. točkom 3. Uredbe (EU) br. 909/2014.

42. Središnji depozitorij je središnji depozitorij vrijednosnih papira kako je definirano u članku 503. ovoga Zakona.

43. Središnji depozitorij iz treće zemlje je središnji depozitorij  vrijednosnih papira kako je definirano u članku 2. stavku 1. točki 2. Uredbe (EU) broj 909/2014.

44. Podružnica središnjeg depozitorija je mjesto poslovanja koje je definirano u članku 2. stavku 1. točki 25.  Uredbe (EU) broj 909/2014.

45. Mjesto trgovanja je uređeno tržište i/ili MTP.“.

Članak 6.

U članku 4. stavku 1. briše se točka 13.

Članak 7.

Članak 488. briše se.

Članak 8.

Članak 489. mijenja se i glasi:

„Definicije

Članak 489.

U smislu odredbi ovog Dijela Zakona, pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:

1. Vrijednosni papiri su prenosivi vrijednosni papiri i ostali financijski instrumenti iz članka 3. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona.

2. Nematerijalizirani vrijednosni papir je vrijednosni papir  koji se u obliku elektroničkog zapisa vodi kod središnjeg depozitorija ili drugog registra propisanog posebnim zakonom.

3. Imobilizirani vrijednosni papir je vrijednosni papir koji je izdan u obliku isprave i položen na zbirnu pohranu kod središnjeg depozitorija i koji u pravnom prometu predstavlja elektronički zapis kod središnjeg depozitorija.

4. Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 909/2014 je Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni Direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012.

5. Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 648/2012 je Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. godine o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju.

6. Uredba Komisije (EU) br. 153/2013 je Delegirana uredba Komisije (EU) br. 153/2013 od 19. prosinca 2012. o dopuni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s regulatornim tehničkim standardima o zahtjevima za središnje druge ugovorne strane (Tekst značajan za EGP) (SL L 52, 23.2.2013.).“.

Članak 9.

Članak 489.a briše se.

Članak 10.

Članak 490. mijenja se i glasi:

„Nematerijalizirani vrijednosni papiri

Članak 490.

(1) Nematerijalizirani vrijednosni papiri mogu glasiti samo na ime.

(2) Nematerijalizirani vrijednosni papiri koji unutar iste vrste daju ista prava, u pravnom prometu su zamjenjivi bez ograničenja, tako da bilo koja obveza može biti ispunjena prijenosom bilo kojeg takvog nematerijaliziranog vrijednosnog papira i vjerovnik ne može potraživati pojedinačno određene nematerijalizirane vrijednosne papire.

(3) Na nematerijalizirane vrijednosne papire ne primjenjuju se odredbe članaka 1136. - 1141., članka 1144. i 1145. te članaka 1147. - 1153. Zakona o obveznim odnosima.

(4) Odredbe ovoga Dijela Zakona koje se odnose na nematerijalizirane vrijednosne papire primjenjuju se na sve financijske instrumente iz članka 3. stavka 2. ovoga Zakona, osim kada je odredbama ovoga Dijela Zakona drugačije određeno.“.

Članak 11.

Iza članka 490. dodaju se članci 490.a, 490.b i 490.c koji glase:

„Izdavanje i upis nematerijaliziranih vrijednosnih papira

Članak 490.a

(1) Nematerijalizirani vrijednosni papiri upisuju se kod središnjeg depozitorija ili drugog registra propisanog posebnim zakonom kao elektronički zapis u postupku njihova neposrednog izdavanja u nematerijaliziranom obliku, u kojem slučaju vrijednosni papir postoji jedino kao elektronički zapis, neovisno o tome je li on prethodno izdan u obliku isprave ili je izdan isključivo u nematerijaliziranom obliku.

(2) Za imobilizirane vrijednosne papire središnji depozitorij kreira elektroničke zapise u postupku imobilizacije.

(3) Kod drugog registra iz stavka 1. ovoga članka ne mogu se upisati nematerijalizirani vrijednosni papiri iz članka 3. stavka 1. Uredbe (EU) broj 909/2014.

(4) Prenosive vrijednosne papire u nematerijaliziranom obliku u smislu stavka 1. ovoga članka dužni su izdati:

1. Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave Republike Hrvatske, trgovačka društva u kojima Republika Hrvatska ima većinski paket dionica ili većinski udio

2. Hrvatska narodna banka, Hrvatska banka za obnovu i razvitak i središnje tijelo za upravljanje i raspolaganje državnom imovinom

3. subjekti sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koji izdaju ili nude vrijednosne papire s javnom ponudom na području Republike Hrvatske

4. kreditne institucije, društva za upravljanje mirovinskim fondovima, društva za upravljanje investicijskim fondovima, društva za osiguranje, investicijska društva, leasing društva, faktoring društva

5. središnji depozitorij sa sjedištem u Republici Hrvatskoj

6. burza sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i

7. zatvoreni alternativni investicijski fond s pravnom osobnošću sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.

(5) Obveza iz stavka 4. točke 4. ovoga članka ne vrijedi u slučaju izdavanja prenosivih vrijednosnih papira iz članka 3. stavka 1. točke 3. podtočke c. ovoga Zakona.

(6) Instrumenti tržišta novca koje izdaju subjekti iz stavka 4. točke 1. i 2. ovoga članka uvijek se izdaju u nematerijaliziranom obliku.

(7) Subjekti sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, koji izdaju vrijednosne papire koji su uvršteni ili primljeni u trgovinu ili kojima se trguje na nekom od mjesta trgovanja, dužni su ih izdati u nematerijaliziranom obliku.

(8) Vrijednosni papiri izdani protivno odredbama stavka 4., 6. i 7. ovoga članka ne smatraju se vrijednosnim papirima.

Članak 490.b

(1) Kada se na nekom od mjesta trgovanja u Republici Hrvatskoj sklopi transakcija s prenosivim vrijednosnim papirima, ti prenosivi vrijednosni papiri kod središnjeg depozitorija moraju biti upisani kao elektronički zapis prije ili najkasnije na namjeravani datum namire. Kada se prenosivi vrijednosni papiri uvrštavaju ili primaju u trgovanje, burza je dužna svojim pravilima urediti način na koji će se osigurati primjena ove odredbe. Kada se radi o transakciji prenosivim vrijednosnim papirima za koje je burza zaprimila zahtjev za uvrštenje ili primitak u trgovinu, te s kojima se u sustavu burze trguje do trenutka njihovog uvrštenja ili primitka, a na zahtjev izdavatelja, osobe koja za izdavatelja obavlja usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata uz ili bez obveze otkupa ili treće osobe, burza je dužna svojim pravilima urediti:

1. uvjete koji se moraju ostvariti da bi takvo trgovanje bilo dozvoljeno

2. način na koji odlučuje o takvim zahtjevima, te tko može biti podnositelj takvog zahtjeva

3. način i uvjete namire takvih transakcija, te zakonski status takvih transakcija u slučaju da se prenosivi vrijednosni papiri ne uvrste ili prime u trgovinu i

4. uvjete za početak takve trgovine.  

(2) Prenosivi vrijednosni papiri koji se prenose kao instrument financijskog osiguranja, u smislu zakona koji uređuje financijsko osiguranje, kod središnjeg depozitorija moraju biti upisani kao elektronički zapis prije ili najkasnije na namjeravani datum namire.

Članak 490.c

(1) Svi ostali subjekti, koji nemaju dužnost iz članka 490.a stavka 4. ovoga Zakona, svoje vrijednosne papire mogu:

1. izdati u nematerijaliziranom obliku

2. izdati u obliku isprave i imobilizirati

3. izdati u obliku isprave i ne imobilizirati ih.

(2) Subjekti iz stavka 1. ovoga članka, koji su izdali svoje vrijednosne papire u nematerijaliziranom obliku, mogu ih nakon toga izdati u obliku isprave, ako se s time suglase zakoniti imatelji tih vrijednosnih papira koji predstavljaju najmanje devet desetina temeljnog kapitala ili broja glasova zastupljenih, odnosno prisutnih, na glavnoj skupštini, skupštini ili drugom odgovarajućem tijelu, prilikom donošenja te odluke.

(3) Imobilizacija vrijednosnih papira može prestati:

1. protekom roka na koji su vrijednosni papiri imobilizirani ili

2. ako se s time suglase zakoniti imatelji imobiliziranih vrijednosnih papira koji predstavljaju najmanje devet desetina temeljnog kapitala ili broja glasova zastupljenih, odnosno prisutnih, na glavnoj skupštini, skupštini ili drugom odgovarajućem tijelu, prilikom donošenja te odluke ili

3. na neki drugi dopušten način.

(4) U slučaju iz stavka 2. i 3. ovoga članka, na subjekt i njegove vrijednosne papire ne primjenjuju se odredbe ovoga Dijela Zakona.“.

Članak 12.

Članak 491. briše se.

Članak 13.

Članak 492. mijenja se i glasi:

„Zakoniti imatelj nematerijaliziranih vrijednosnih papira

Članak 492.

(1) Zakoniti imatelj nematerijaliziranoga vrijednosnog papira je subjekt kojem pripada potraživanje, odnosno pravo iz nematerijaliziranoga vrijednosnog papira.

(2) Nematerijalizirani vrijednosni papiri vode se na računu kod središnjeg depozitorija koji glasi na ime njihovog zakonitog imatelja.

(3) Ako su vrijednosni papiri upisani na račun bez valjane pravne osnove ili ako je ta osnova otpala, subjekt na čije ime glasi račun kod središnjeg depozitorija nije zakoniti imatelj upisanih vrijednosnih papira, osim ako je prilikom stjecanja postupao u dobroj vjeri.

(4) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, nematerijalizirani vrijednosni papiri mogu se voditi na računu kod središnjeg depozitorija koji ne glasi na ime njihovog zakonitog imatelja, nego osobe koja, na temelju posebnog, posrednog ili neposrednog, odnosa sa zakonitim imateljem (skrbnik, povjerenik, zastupnik ili netko treći) za zakonitog imatelja drži te vrijednosne papire.“.

Članak 14.

Članak 493. mijenja se i glasi:

„Bitni sastojci nematerijaliziranoga vrijednosnog papira

Članak 493.

(1) Nematerijalizirani vrijednosni papir mora imati sljedeće bitne sastojke upisane kod središnjeg depozitorija ili drugog registra propisanog posebnim zakonom:

1. naznaku vrste vrijednosnog papira

2. identifikacijske podatke o izdavatelju

3. ukupan broj izdanih vrijednosnih papira upisanih kod središnjeg depozitorija ili drugog registra propisanog posebnim zakonom, kada je to primjenjivo

4. ako vrijednosni papir glasi na nominalni iznos, ukupni nominalni iznos izdanih  vrijednosnih papira upisanih kod središnjeg depozitorija ili drugog registra propisanog posebnim zakonom, kada je to primjenjivo i

5. datum upisa vrijednosnog papira kod središnjeg depozitorija ili drugog registra propisanog posebnim zakonom, kada je to primjenjivo.

(2) Nematerijalizirana dionica mora, pored sastojaka iz stavka 1. ovoga članka, imati i sljedeće bitne sastojke upisane kod središnjeg depozitorija:

1. oznaku roda

2. nominalni iznos na koji glasi ili naznaku da se radi o dionici bez nominalnog iznosa i

3. ako dionica daje posebna prava, sadržaj tih posebnih prava.

(3) Nematerijalizirana obveznica ili drugi nematerijalizirani vrijednosni papir, na temelju kojeg imatelj od izdavatelja ima pravo zahtijevati isplatu glavnice i mogućih kamata (nematerijalizirani dužnički vrijednosni papir), pored sastojaka iz stavka 1. ovoga članka mora imati i sljedeće bitne sastojke upisane kod središnjeg depozitorija, kada je to primjenjivo:

1. nominalni iznos na koji glasi, iznos glavnice

2. ako imatelj ima pravo na isplatu kamata, podatke o kamatnoj stopi i podatke o načinu i razdobljima obračuna kamate

3. podatke o dospijeću obveza izdavatelja iz vrijednosnog papira

4. ako izdavatelj ima pravo prijevremenog otkupa:

a) podatke o otkupnoj vrijednosti za koju može ostvariti to pravo ili načinu određivanja otkupne vrijednosti

b) podatke o načinu ostvarenja tog prava

c) moguće druge uvjete za ostvarenje tog prava i

5. podatke o danu uz koji se veže pravo na isplatu obroka glavnice ili kamate.

(4) Nematerijalizirani vrijednosni papir koji imatelju daje pravo zamijeniti ga za drugi vrijednosni papir, pored sastojaka iz stavka 1. ovoga članka, mora imati i sljedeće bitne sastojke upisane kod središnjeg depozitorija ili drugog registra propisanog posebnim zakonom, kada je to primjenjivo:

1. sadržaj prava iz vrijednosnog papira za koji ga je moguće zamijeniti

2. omjer u kojem je moguće izvršiti zamjenu

3. podatke o načinu ostvarenja prava na zamjenu

4. rok za ostvarenje prava na zamjenu, ako je pravo vezano uz rok i

5. moguće druge uvjete za ostvarenje prava na zamjenu.

(5) Nematerijalizirani vrijednosni papiri, različiti od onih iz stavaka 2. do 4. ovoga članka, moraju kod središnjeg depozitorija ili drugog registra propisanog posebnim zakonom imati upisan točan sadržaj prava koja daju.“.

Članak 15.

Iza članka 493. dodaje se članak 493.a koji glasi:

„Članak 493.a

(1) Osim registara predviđenih posebnim zakonima, usluge iz Priloga I točaka 1. i 2. Uredbe (EU) broj 909/2014 za financijske instrumente za koje ne postoji obveza vođenja kod središnjeg depozitorija, mogu pružati subjekti, odnosno registri koji za to dobiju odobrenje Agencije.

(2) Registar iz stavka 1. ovoga članka i operater sustava poravnanja koji nije središnja druga ugovorna strana dužni su donijeti operativna pravila rada, koja odobrava Agencija.

(3) Na registar iz stavka 1. ovoga članka i operatera sustava poravnanja koji nije središnja druga ugovorna strana, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 503.e stavaka 1. i 2. i članka 503.k stavka 1. ovoga Zakona.

(4) Agencija će pravilnikom propisati:

1. detaljne organizacijske zahtjeve i uvjete koji moraju biti ispunjeni za vođenje registra iz stavka 1. ovoga članka i za upravljanje sustavom poravnanja i/ili

2. pravila poravnanja i pravila namire transakcija s vrijednosnim papirima i drugim financijskim instrumentima i

3. minimalni sadržaj operativnih pravila rada registra iz stavka 1. ovoga članka i operatera sustava poravnanja koji nije središnja druga ugovorna strana.“.

Članak 16.

Članak 494. mijenja se i glasi:

„Stjecanje nematerijaliziranih vrijednosnih papira

Članak 494. 

(1) Nematerijalizirani vrijednosni papir i prava koja proizlaze iz nematerijaliziranog vrijednosnog papira stječu se na temelju valjanog pravnog posla u trenutku njegova upisa na račun nematerijaliziranih vrijednosnih papira stjecatelja ili osobe koja drži nematerijalizirani vrijednosni papir za račun stjecatelja, osim ako trenutak stjecanja nije drugačije utvrđen posebnim propisom.

(2) Stjecanje iz stavka 1. ovoga članka, do kojega dolazi na temelju transakcije sklopljene na uređenom tržištu, MTP-u ili izvan uređenog tržišta i MTP-a, a uz posredovanje sudionika sustava poravnanja i namire, provodi se putem sustava poravnanja i namire.

(3) Stjecanje iz stavka 1. ovoga članka, do kojega dolazi na temelju valjanih pravnih poslova sklopljenih izvan uređenog tržišta ili MTP-a, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanja i na temelju zakona, provodi se u sustavu središnjeg depozitorija ili drugog registra propisanog posebnim zakonom.

(4) Osim na temelju valjanog pravnog posla, nematerijalizirani vrijednosni papir i prava koja proizlaze iz nematerijaliziranog vrijednosnog papira mogu se steći na temelju odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona.

(5) Kada se nematerijalizirani vrijednosni papiri stječu na mjestu trgovanja, izložena ponuda za prijenos nematerijaliziranih vrijednosnih papira smatra se izjavom o njihovu prijenosu, ako je druga strana prihvati.“.

Članak 17.

Članak 495. mijenja se i glasi:

„Založno pravo na nematerijaliziranim vrijednosnim papirima

Članak 495.

(1) Založno pravo na nematerijaliziranom vrijednosnom papiru osniva se na temelju valjanog pravnog posla, odgovarajućim upisom tog prava na računu nematerijaliziranih vrijednosnih papira ili na temelju sudske odluke ili zakona.

(2) Na  nematerijaliziranom  vrijednosnom  papiru,  založnom  vjerovniku  koji  je  u  skladu  s odredbama posebnog zakona ovlašten na namirenje, dopušteno je namirivanje zalogom osigurane tražbine izvansudskim putem.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, izvansudsko namirenje zalogom osigurane tražbine nije dopušteno:

1. ako su to ugovorne strane ugovorom izrijekom isključile i

2. kada je riječ o prisilnom založnom pravu.

(4) Neovisno o pravnom temelju prestanka, založno pravo na nematerijaliziranom vrijednosnom papiru prestaje u trenutku njegovog brisanja.

(5) Na nematerijaliziranom vrijednosnom papiru može se zasnovati samo jedno založno pravo.“.

Članak 18.

Članak 496. briše se.

Članak 19.

Članak 497. briše se.

Članak 20.

Članak 498. mijenja se i glasi:

„Izdavanje potvrda o deponiranim vrijednosnim papirima

Članak 498.

Potvrda o deponiranim vrijednosnim papirima je vrijednosni papir koji sadrži pravo imatelja tog vrijednosnog papira da od izdavatelja potvrde o deponiranju zahtijeva:

1. ispunjenje obveze iz vrijednosnog papira na kojeg se ta potvrda odnosi (osnovni vrijednosni papir) i/ili

2. da za njegov račun ostvaruje prava iz osnovnog vrijednosnog papira prema izdavatelju osnovnog vrijednosnog papira.“.

Članak 21.

Iza članka 498. dodaju se članci 498.a i 498.b koji glase:

„Članak 498.a

Izdavatelj potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima može biti:

1. izdavatelj osnovnog vrijednosnog papira i/ili

2. investicijsko društvo ili kreditna institucija koja je u Republici Hrvatskoj ovlaštena neposredno ili preko podružnice pružati investicijsku uslugu iz članka 5. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona.

Izdavanje potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima kao nematerijaliziranog vrijednosnog papira

Članak 498.b

(1) Potvrda o deponiranim vrijednosnim papirima izdaje se kao nematerijalizirani vrijednosni papir.

(2) Za izdavanje potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima moraju biti ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

1. osnovni vrijednosni papiri su:

a) izdani kao nematerijalizirani vrijednosni papiri upisani kod odgovarajućeg središnjeg depozitorija ili

b) u zbirnoj pohrani kod tom središnjeg depozitorija.

2. osnovni vrijednosni papiri su kod središnjeg depozitorija iz točke 1. ovoga stavka upisani u korist računa izdavatelja potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima i

3. izdavatelj potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima treba osigurati da se na teret njegovog računa iz točke 2. ovoga stavka upiše zabrana raspolaganja.“.

Članak 22.

Iznad članka 499. dodaje se Poglavlje 2. s naslovom koji glase:

„Poglavlje 2.

SUSTAV PORAVNANJA I/ILI NAMIRE“.

Članak 23.

U članku 499. stavak 2. mijenja se i glasi:

„(2) Kada se poravnanje provodi uz posredovanje središnje druge ugovorne strane, na sustav poravnanja i na poslovanje središnje druge ugovorne strane primjenjuju se odredbe Uredbe (EU) br. 648/2012, a ne primjenjuju se odredbe članaka 505. do 540.a ovoga Zakona.“.

U članku 499. stavak 6 briše se.

Članak 24.

U članku 501. stavak 1. i 2. mijenjaju se i glase:

„(1) Sustav poravnanja je sustav koji:

1. vodi ili kojim upravlja središnja druga ugovorna strana koja, u skladu s odredbama Uredbe (EU) br. 648/2012, dobije odobrenje za rad od strane Agencije ili odgovarajućeg nadležnog tijela druge države članice, odnosno koju je priznala ESMA

2. vodi ili kojim upravlja druga pravna osoba koja za to dobije odobrenje Agencije, a koja ne pruža usluge središnje druge ugovorne strane u smislu Uredbe (EU) br. 648/2012 (u daljnjem tekstu: operater sustava poravnanja).

(2) Sustav namire je sustav koji vodi ili kojim upravlja središnji depozitorij, u skladu s odredbama Uredbe (EU) br. 909/2014, te kao operater sustava namire u smislu zakona koji uređuje konačnost namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata.“.

Članak 25.

Članak 501.d mijenja se i glasi:

„U slučaju da se nad sudionikom sustava poravnanja iz članka 501. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona pokrene stečajni postupak ili drugi postupak radi insolventnosti, stečajni upravitelj sudionika sustava poravnanja nije ovlašten pobijati ili osporavati postupke za prijenos imovine i pozicija klijenata članova sustava poravnanja koje drži član sustava poravnanja nad kojim je stečajni postupak ili drugi postupak radi insolventnosti pokrenut, a koji su pokrenuti sukladno odredbama Uredbe (EU) br. 648/ 2012.“.

Članak 26.

U članku 502. stavak 6. mijenja se i glasi:

„(6) Odredbe stavaka 1. do 5. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima koje su radi osiguranja poravnanja i namire izdane na način propisan člancima 498., 498.a i 498.b.“.

Članak 27.

Iza članka 502. dodaje se Poglavlje 3. i članci 502.a do 502.o s naslovima iznad njih koji glase:

„Poglavlje 3.

POSEBNE ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA SREDIŠNJE DRUGE UGOVORNE STRANE KOJE SU DOBILE ODOBRENJE ZA RAD OD STRANE AGENCIJE

Stjecanje kvalificiranog udjela u središnjoj drugoj ugovornoj strani

Članak 502.a

(1) Na namjeravano stjecanje i otpuštanje kvalificiranog udjela u središnjoj drugoj ugovornoj strani, kao i na postupak koji Agencija primjenjuje prilikom procijene obavijesti o namjeravanom stjecanju i otpuštanju kvalificiranog udjela u središnjoj drugoj ugovornoj strani, te na suradnju Agencije s drugim relevantnim nadležnim tijelima prilikom takve procjene, primjenjuju se odredbe članaka 30. do 32. Uredbe (EU) br. 648/2012.

(2) Agencija će odbiti zahtjev za izdavanje suglasnosti za namjeravano stjecanje iz stavka 1. ovoga članka, ako ocijeni da postoje opravdani razlozi za to na temelju kriterija propisanih člankom 32. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 648/2012. ili ako na temelju dostavljenih podataka nije moguće utvrditi da su ti kriteriji ispunjeni.  

(3) Agencija je, u skladu s člankom 31. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 648/2012, ovlaštena objaviti odluku kojom predloženom stjecatelju zabranjuje stjecanje kvalificiranog udjela u središnjoj drugoj ugovornoj strani, ako bi objava razloga za tu takvu odluku bila od interesa korisnicima financijskih usluga, ulagateljima i ostaloj javnosti.

(4) Ako je utjecaj osoba navedenih u članku 30. stavku 1. Uredbe (EU) br. 648/2012 doveo ili može dovesti u pitanje pouzdano i razborito upravljanje središnjom drugom ugovornom stranom, u skladu s člankom 30. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 648/2012, Agencija je, osim mjera navedenih u Uredbi (EU) br. 648/2012, članku 502.k, 502.m i 502.n ovoga Zakona, ovlaštena poduzeti i mjere iz članaka 51. i 52. ovoga Zakona, koje se na odgovarajući način primjenjuju na kvalificirane udjele u središnjoj drugoj ugovornoj strani, a ako se utjecaj osoba navedenih u članku 30. stavku 1. Uredbe (EU) br. 648/2012 ne može okončati ni na koji drugi način, Agencija je ovlaštena središnjoj drugoj ugovornoj strani oduzeti odobrenje za rad.

(5) Stavak 4. ovoga članka se na odgovarajući način primjenjuje i u slučaju stjecanja kvalificiranog udjela bez ishođenja suglasnosti Agencije.  

(6) Agencija će, u skladu s člankom 32. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 648/2012, donijeti pravilnik kojim detaljnije propisuje opseg potrebnih podataka iz članka 32. Uredbe (EU) br. 648/2012 i detaljniji popis dokumentacije koji se prilaže zahtjevu za izdavanje suglasnosti za namjeravano stjecanje ili obavijesti o otpuštanju kvalificiranog udjela u središnjoj drugoj ugovornoj strani.  

Kolegiji regulatora

Članak 502.b

(1) Ako Agencija i Hrvatska narodna banka sudjeluju u radu kolegija regulatora iz članka 18. Uredbe (EU) br. 648/2012, kao članovi s pravom glasa, i Agencija i Hrvatska narodna banka imaju svaka po jedan glas u svrhu glasovanja.

(2) Ako se propisom Europske unije izmijeni način određivanja glasačkih prava u kolegiju regulatora, stavak 1. ovoga članka neće se primjenjivati, nego se primjenjuje relevantna odredba propisa Europske unije.

Kapital i ostala financijska sredstva središnjih drugih ugovornih strana

Članak 502.c

(1) Agencija je središnjoj drugoj ugovornoj strani ovlaštena naložiti da vlastita sredstva (kapital) i ostala financijska sredstva održava na razini koja premašuje minimalne zahtjeve iz članaka 16. i 43. Uredbe (EU) br. 648/2012 te tehničkih standarda   koje je donijela Europska komisija na temelju Uredbe (EU) br. 648/2012, ako je to potrebno da bi se:

1. stvorio dodatni zaštitni sloj kapitala i ostalih financijskih sredstava za razdoblja ekonomske krize

2. u obzir uzeli rizici koji proizlaze iz ugovornih odnosa ili ovisnosti središnje druge ugovorne strane, s obzirom na grupnu strukturu

3. u obzir uzeli specifični poslovni rizici središnje druge ugovorne strane.

(2) Kao privremenu mjeru za ispunjavanje zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka, Agencija može prihvatiti i neopozive garancije matičnog društva središnje druge ugovorne strane ili druge institucije s odgovarajućim kreditnim rejtingom.

Likvidnost središnje druge ugovorne strane

Članak 502.d

Kada Agencija procjenjuje adekvatnost likvidnosti središnje druge ugovorne strane, ovlaštena je središnjoj drugoj ugovornoj strani naložiti da ispuni zahtjeve koji premašuju minimalne zahtjeve iz članka 44. Uredbe (EU) br. 648/2012 te zahtjeve iz tehničkih standarda koje je donijela Europska komisija na temelju članka 44. Uredbe (EU) br. 648/2012, ako je takva mjera potrebna za osiguranje urednog i stabilnog funkcioniranja sustava poravnanja te ako bi u odsutnosti takve mjere dugoročna likvidnost središnje druge ugovorne strane bila ugrožena ili je izgledno da bi bila ugrožena.

Odobravanje pristupa na temelju članaka 7. i 8. Uredbe (EU) br. 648/2012

Članak 502.e

Središnja druga ugovorna strana kojoj je Agencija izdala odobrenje u skladu s člancima 14. i 17. Uredbe (EU) br. 648/2012, u pisanom obliku će bez odgode obavijestiti Agenciju o zaprimanju zahtjeva za pristup, u skladu s člankom 7. Uredbe (EU) br. 648/2012, kao i o podnošenju zahtjeva za pristup, u skladu s člankom 8. Uredbe (EU) br. 648/2012.

Financijski izvještaji središnje druge ugovorne strane i revizija za potrebe Agencije

Članak 502.f

(1) Središnja druga ugovorna strana kojoj je Agencija izdala odobrenje u skladu s člancima 14. i 17. Uredbe (EU) br. 648/2012, dužna je izraditi godišnje financijske izvještaje i godišnje izvješće u skladu s propisima koji uređuju osnivanje i poslovanje trgovačkih društava, računovodstvo poduzetnika i primjenu međunarodnih standarda financijskog izvještavanja te ih dostaviti Agenciji zajedno s revizorskim izvješćem u roku od petnaest dana od dana zaprimanja revizorskog izvješća, a najkasnije u roku od četiri mjeseca od zadnjeg dana poslovne godine.

(2) Agencija može od revizora koji je obavio reviziju godišnjih financijskih izvještaja središnje druge ugovorne strane zatražiti dodatna obrazloženja u vezi s obavljenom revizijom i revizorskim izvješćem.

(3) Ako godišnji financijski izvještaji i godišnje izvješće iz stavka 1 ovoga članka nisu izrađeni sukladno propisima koji uređuju osnivanje i poslovanje trgovačkih društava, računovodstvo poduzetnika i primjenu međunarodnih standarda financijskog izvještavanja te pravilima struke, Agencija može odbiti revizorsko izvješće i zahtijevati obavljanje revizije od strane drugog revizora na trošak središnje druge ugovorne strane. U tom slučaju, Agencija može javno objaviti podatak o odbijanju revizorskog izvješća i razlozima toga odbijanja. Ako Agencija odbije revizorsko izvješće o obavljenoj reviziji financijskih izvještaja središnje druge ugovorne strane, Agencija u sljedeće 2 kalendarske godine neće primati revizorska izvješća tog revizorskog društva.

(4) Nakon što je jednom izabran isti revizor može revidirati najviše sedam uzastopnih godišnjih financijskih izvještaja središnje druge ugovorne strane .

(5) U smislu ovoga članka Zakona, revizijom se smatra:

1. revizija godišnjih financijskih izvještaja i

2. revizija za potrebe Agencije.

(6) Na temelju revizije iz stavka 5. ovoga članka revizorsko društvo dužno je sastaviti:

1. revizorsko izvješće o obavljenoj reviziji godišnjih financijskih izvještaja i

2. revizorsko izvješće o obavljenoj reviziji za potrebe Agencije.

(7) Reviziju za potrebe Agencije može provesti revizorsko društvo koje provodi reviziju godišnjih financijskih izvještaja središnje druge ugovorne strane ili unutarnji revizor središnje druge ugovorne strane. Ako reviziju za potrebe Agencije obavlja unutarnji revizor središnje druge ugovorne strane, na revizorsko društvo koje provodi reviziju godišnjih financijskih izvještaja središnje druge ugovorne strane ne primjenjuje se odredba iz točke 2. stavka 6. ovoga članka. Unutarnji revizor središnje druge ugovorne strane dužan je u svakom trenutku ispunjavati uvjete neovisnosti i ostale uvjete propisane u članku 11. Uredbe Komisije (EU) br. 153/2013. U slučaju da ti uvjeti ne bi bili ispunjeni, ili u slučaju da kod određenog područja revizije za unutarnjeg revizora središnje druge ugovorne strane postoji potencijalni sukob interesa, središnja druga ugovorna strana je dužna angažirati vanjsko revizorsko društvo.

(8) Za potrebe Agencije revizorsko društvo ili unutarnji revizor, pod uvjetima iz stavka 7 ovoga članka, daje ocjenu o:

1. pridržavanju pravila o upravljanju rizicima iz Uredbe (EU) br. 648/2012, uključujući i primjenu politika primitaka

2. obavljanju poslova funkcije kontrole rizika, funkcije praćenja usklađenosti i funkcije unutarnje revizije

3. stanju informacijskog sustava i adekvatnosti upravljanja informacijskim sustavom i

4. pravilnosti, točnosti i potpunosti nadzornih izvješća koja se dostavljaju Agenciji.

(9) Ocjena iz stavka 8. ovoga članka opisna je i kreće se u rasponu od potpuno zadovoljavajuće do potpuno nezadovoljavajuće (potpuno zadovoljavajuće, zadovoljavajuće, nezadovoljavajuće, u potpunosti nezadovoljavajuće).

(10) Agencija može od revizorskog društva ili unutarnjeg revizora zatražiti dodatne informacije u vezi s obavljenom revizijom.

(11) Ako Agencija utvrdi da ocjena nije dana u skladu s Uredbom (EU) br. 648/2012, tehničkim standardima donesenima na temelju odredbi Uredbe (EU) br. 648/2012, ovim Zakonom, provedbenim propisima donesenima na temelju ovoga Zakona, zakonom kojim se uređuje revizija i pravilima revizorske struke ili ako obavljenim nadzorom poslovanja središnje druge ugovorne strane ili na drugi način utvrdi da ocjena nije zasnovana na istinitim i objektivnim činjenicama, može:

1. zahtijevati od revizora ili unutarnjeg revizora da svoju ocjenu ispravi, odnosno dopuni ili

2. odbiti ocjenu i zahtijevati od središnje druge ugovorne strane da ocjenu daju ovlašteni revizori drugog revizorskog društva, a na trošak središnje druge ugovorne strane, odnosno da ocjenu daju ovlašteni revizori vanjskog revizorskog društva, a na trošak središnje druge ugovorne strane.

(12) Odbijanje ocjene iz stavka 9. ovoga članka nema za posljedicu odbijanje revizorskog izvješća o obavljenoj reviziji financijskih izvještaja središnje druge ugovorne strane za tu godinu, ako je revizorsko izvješće o obavljenoj reviziji financijskih izvještaja prihvaćeno od strane Agencije.

(13) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati strukturu, sadržaj i način i rokove dostave izvještaja iz stavaka 1. i 6. ovoga članka.

Obavijesti i izvješća središnje druge ugovorne strane

Članak 502.g

(1) Središnja druga ugovorna strana je dužna tromjesečno dostavljati Agenciji nadzorne izvještaje koji su vezani za financijske pokazatelje središnje druge ugovorne strane i adekvatnost kapitala središnje druge ugovorne strane, sukladno člancima 16., 41., 42., 43. i 49. Uredbe (EU) br. 648/2012 i člancima 49., 50., 51., 53., 54. i 57. Uredbe Komisije (EU) br. 153/2013.

(2) Središnja druga ugovorna strana obvezna je Agenciju tromjesečno obavještavati o:

1. usklađenosti s zahtjevima članka 41. stavka 1. rečenice 2. i 3. Uredbe (EU) br. 648/2012 (iznosi nadoknade)

2. ukupnom iznosu jamstvenog fonda ili fondova, u skladu s člankom 42. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 648/2012

3. ukupnom iznosu ostalih financijskih sredstava, u skladu s člankom 43. Uredbe (EU) br. 648/2012

4. tome jesu li jamstveni fond i ostala financijska sredstva u izvještajnom razdoblju bila dovoljna da središnja druga ugovorna strana podnese neispunjavanje obveza članova sustava poravnanja, u skladu s člankom 43. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 648/2012

5. ukupnom iznosu svih dostupnih kreditnih linija ili sličnih aranžmana za pokriće potrebne likvidnosti, podatku o pružateljima likvidnosti, kao i podacima o potencijalnim dnevnim likvidnosnim potrebama, u skladu s člankom 44. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 648/2012 te podacima o korištenju izvora likvidnosti u izvještajnom razdoblju

6. ukupnom iznosu svih instrumenata osiguranja (kolaterala) koje je središnja druga ugovorna strane prihvatila tijekom izvještajnog razdoblja u skladu s člankom 46. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 648/2012, strukturi takvog kolaterala, korektivnim faktorima, i udjelu pojedinih instrumenata i grupa instrumenata u ukupnom kolateralu, kao i, ako je središnja druga ugovorna strana takav kolateral koristila u izvještajnom razdoblju, podacima o njegovom korištenju

7. strukturi vlastitih ulaganja i ulaganja novčanih sredstava koje je središnja druga ugovorna strana prikupila od članova sustava poravnanja i njihovih klijenata

8. adekvatnosti kapitala središnje druge ugovorne strane.

(3) Izvješća i dokumenti koje središnja druga ugovorna strana dostavlja Agenciji prema Uredbi (EU) br. 648/2012 moraju biti napisana i dostavljena na hrvatskom jeziku, a na zahtjev Agencije, dodatno i na engleskom jeziku.

(4) Agencija može dopustiti da se izvješća i dokumenti središnje druge ugovorne strane sastavljaju i dostavljaju samo na engleskom jeziku.

(5) Središnja druga ugovorna strana izvješće iz točke 5. stavka 2. ovoga članka dostavlja i Hrvatskoj narodnoj banci, na način kako je propisano pravilnikom iz stavka 7. ovoga članka.

(6) Za potrebe istraživanja i razvoja usluga poravnanja, te izvještavanja kolegija regulatora iz članka 18. Uredbe (EU) br. 648/2012, Agencija može koristiti podatke sadržane u propisanim financijskim izvještajima i propisanim nadzornim izvještajima i dostavljati ih kolegiju regulatora iz članka 18. Uredbe (EU) br. 648/2012. Agencija može od središnje druge ugovorne strane tražiti dostavu podataka i iz izvješća čiji sadržaj, oblik i rokove definira ovisno o potrebi.

(7) Agencija će pravilnikom detaljnije  propisati strukturu, sadržaj i način i rokove dostave izvještaja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.

Izdvajanje aktivnosti i procesa

Članak 502.h

(1) Neovisno o odredbama članka 35. stavka 1. Uredbe (EU) br. 648/2012, ako središnja druga ugovorna strana izdvoji aktivnosti i procese na temelju članka 35. Uredbe (EU) br. 648/2012, o takvom izdvajanju bez odgode obavještava Agenciju.

(2) U slučaju da uvjeti za izdvajanje aktivnosti i procesa iz članka 35. Uredbe (EU) br. 648/2012 nisu ispunjeni, Agencija je ovlaštena središnjoj drugoj ugovornoj strani izreći i mjere propisane u članku 502.k ovoga Zakona.

(3) Agencija će za potrebe odobravanja izdvajanja značajnih aktivnosti i procesa u smislu članka 35. stavka 1. drugog podstavka Uredbe (EU) br. 648/2012 pravilnikom detaljnije propisati minimalni sadržaj i način dostave takvog zahtjeva.

Uprava, nadzorni odbor i više rukovodstvo središnje druge ugovorne strane

Članak 502.i

(1) Osim općih dužnosti i odgovornosti propisanih zakonom koji uređuje poslovanje trgovačkih društava, uprava središnje druge ugovorne strane ima dužnosti i odgovornosti propisane ovim Zakonom.

(2) Uprava je dužna osigurati da središnja druga ugovorna strane posluje u skladu s:

1. Uredbom (EU) br. 648/2012 i tehničkim standardima donesenim na temelju Uredbe (EU) br. 648/2012

2. ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona te, kada je primjenjivo, ostalim propisima Europske unije kojima se uređuje poslovanje središnje druge ugovorne strane i drugim propisima kojima se uređuje poslovanje središnje druge ugovorne strane

3. pravilima struke.

(3) Uprava je dužna osigurati provođenje nadzornih mjera koje je naložila Agencija u skladu sa svojim nadležnostima i ovlastima.

(4) Uprava je dužna uspostaviti i primjenjivati djelotvoran i pouzdan sustav upravljanja središnjom drugom ugovornom stranom, što uključuje i raspodjelu dužnosti,  sprječavanje sukoba interesa, upravljanje sustavom rizika i upravljanje sustavom poravnanja na način da se promiče integritet tržišta.

(5) Na članove uprave, nadzorni odbor i ključne funkcije središnje druge ugovorne strane na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članaka 503.l do 503.p, 503.s, 503.t, stavaka 1. do 3., te 503.u ovoga Zakona.

(6) Nadležnosti nadzornog odbora središnje druge ugovorne strane, osim onih propisanih zakonom koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava su i sljedeće:

1. daje suglasnost upravi na poslovnu politiku središnje druge ugovorne strane

2. daje suglasnost upravi na strateške ciljeve središnje druge ugovorne strane

3. daje suglasnost upravi na financijski plan središnje druge ugovorne strane

4. daje suglasnost upravi na politike naknada središnje druge ugovorne strane iz članka 8. Uredbe Komisije (EU) br. 153/2013

5. daje suglasnost upravi na strategije i politike preuzimanja rizika i upravljanje njima

6. daje suglasnost upravi na strategije i postupke procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala središnje druge ugovorne strane

7. daje suglasnost upravi na akt o unutarnjoj reviziji i na godišnji plan rada unutarnje revizije

8. uspostavlja odbor za rizike iz članka 28. Uredbe (EU) br. 648/2012, revizorski odbor i odbor za naknade iz članka 7. Uredbe Komisije (EU) br. 153/2013

9. daje suglasnost upravi na plan oporavka iz članka 502.m ovoga Zakona i

10. donosi odluke o drugim pitanjima određenim ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 648/2012.

(7) Kada središnja druga ugovorna strana ima upravni odbor u smislu zakona kojim je uređeno osnivanje i ustroj trgovačkih društava, odredbe ovog članka primjenjuju se na odgovarajući način na izvršne direktore i članove upravnog odbora središnje druge ugovorne strane.

(8) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati ovlasti i dužnosti iz stavka 6. ovoga članka.

(9) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati uvjete iz članka 27. Uredbe (EU) br. 648/2012 koje moraju ispunjavati članovi uprave i nadzornog odbora, kao i članovi višeg rukovodstva središnje druge ugovorne strane.

Operativna pravila rada i naknade za usluge središnje druge ugovorne strane

Članak 502.j

(1) Središnja druga ugovorna strana dužna je donijeti i primjenjivati operativna pravila rada kojima detaljno određuje i pojašnjava način obavljanja usluga koje pruža.

(2) Na operativna pravila rada središnje druge ugovorne strane na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 503.h ovoga Zakona, pri čemu se izraz „središnji depozitorij“ na odgovarajući način zamjenjuje izrazom „središnja druga ugovorna strana“, a izraz „sustav namire“ na odgovarajući način zamjenjuje izrazom „sustav poravnanja“.

(3) Na naknade za usluge središnje druge ugovorne strane na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 503.i ovoga Zakona, pri čemu se izraz „središnji depozitorij“ na odgovarajući način zamjenjuje izrazom „središnja druga ugovorna strana“.

Ovlast za izdavanje naloga središnjoj drugoj ugovornoj strani i mjere u slučaju organizacijskih nedostataka

Članak 502.k

(1) Agencija može središnjoj drugoj ugovornoj strani nalagati izvršenje mjera koje su primjerene i nužne kako bi se osigurala usklađenost sa zahtjevima iz Uredbe (EU) br. 648/2012. Kako bi se osiguralo da središnja druga ugovorna strana ima uspostavljenu odgovarajuću organizacijsku strukturu i procese te kako bi se osigurala usklađenost s organizacijskim zahtjevima u skladu s člancima 26., 28., 29., 31. stavkom 1., kao i člancima 33. do 35. Uredbe (EU) br. 648/2012, Agencija može središnjoj drugoj ugovornoj strani:

1. naložiti da poduzme odgovarajuće mjere za smanjenje rizika koji proizlazi iz određene vrste aktivnosti i/ili proizvoda, ili iz korištenja određenih sustava i procesa, ili iz izdvajanja aktivnosti i procesa

2. zabraniti sudjelovanje u određenim vrstama poslova ili usluga, ili naložiti da središnja druga ugovorna strana može sudjelovati u takvim vrstama poslova ili usluga samo u ograničenoj mjeri.

(2) Umjesto primjene mjera navedenih u stavku 1. ovoga članka, ili zajedno s tim mjerama, Agencija može naložiti da središnja druga ugovorna strana održava vlastita sredstva (kapital) u iznosu koji premašuje minimalne zahtjeve iz članka 16. stavka 2. Uredbe (EU) br. 648/2012.

Sadržaj zahtjeva za izdavanje odobrenja za pružanje usluga središnje druge ugovorne strane

Članak 502.l

(1) Zahtjev za odobrenje za pružanje usluga središnje druge ugovorne strane u Republici Hrvatskoj, na temelju članaka 14. i 17. Uredbe (EU) br. 648/2012, mora sadržavati najmanje sljedeće:

1. opće podatke o podnositelju zahtjeva

2. podatak za koje će vrste financijskih instrumenata podnositelj zahtjeva pružati usluge poravnanja kao središnja druga ugovorna strana

3. podatke o članovima višeg rukovodstva, uprave i nadzornog odbora, kao i o članovima drugih odbora čije je uspostavljanje obvezno prema odredbama Uredbe (EU) br. 648/2012

4. podatke o imateljima kvalificiranih udjela

5. podatke o organizacijskoj strukturi i o izdvojenim aktivnostima i poslovnim procesima

6. opis modela i parametara koji se koriste za izračun iznosa nadoknade u smislu članka 41. Uredbe (EU) br. 648/2012, navodeći relevantne izvore cijena u smislu članka 40. Uredbe (EU) br. 648/2012

7. dokaz o uspostavi jamstvenog fonda u smislu članka 42. Uredbe (EU) br. 648/2012 i opis načina određivanja njegove veličine

8. opis mjera za održavanje potrebnih ostalih financijskih sredstava, u smislu članka 43. stavka 1. Uredbe (EU) br. 648/2012

9. opis mehanizama upravljanja rizikom likvidnosti u smislu članka 44. Uredbe (EU) br. 648/2012

10. opis kolateralnih zahtjeva u smislu članka 46. Uredbe (EU) br. 648/2012

11. podatke o investicijskoj politici u smislu članka 47. Uredbe (EU) br. 648/2012

12. opis postupaka u slučaju neispunjavanja obveza od strane člana poravnanja, u skladu s člankom 48. Uredbe (EU) br. 648/2012

13. opis postupaka preispitivanja modela, ispitivanja otpornosti na stres i retroaktivnog ispitivanja u smislu članka 49. Uredbe (EU) br. 648/2012 i

14. ostale dokumente iz kojih se može utvrditi usklađenost podnositelja zahtjeva s odredbama Uredbe (EU) br. 648/2012 i na temelju navedene uredbe donesenih relevantnih provedbenih propisa.

(2) Agencija može zatražiti dostavu dodatnih dokumenata i informacija, ako su potrebni za procjenu zahtjeva za odobrenje.

(3) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati sadržaj, format i način dostave zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka.

Mjere za poboljšanje financijskih sredstava i likvidnosti središnje druge ugovorne strane

Članak 502.m

(1) Ako podaci o imovini i obvezama, financijskom položaju ili profitabilnosti središnje druge ugovorne strane, ili druge okolnosti ukazuju da središnja druga ugovorna strana neće biti u mogućnosti kontinuirano ispunjavati uvjete iz članaka 41., 42., 43., 44., 46. ili 47. Uredbe (EU) br. 648/2012 te tehničkih standarda koje je donijela Europska komisija na temelju Uredbe (EU) br. 648/2012, Agencija može središnjoj drugoj ugovornoj strani naložiti da poduzme odgovarajuće mjere za poboljšanje adekvatnosti vlastitih sredstava i likvidnosti, što osobito uključuje:

1. da se Agenciji dostavi utemeljen plan razvoja ključnih poslovnih aktivnosti središnje druge ugovorne strane za razdoblje od najmanje sljedeće tri godine, uključujući i projekcije bilance i računa dobiti i gubitka za to razdoblje

2. da središnja druga ugovorna strana primjeni odgovarajuće mjere za zaštitu od glavnih rizika kojima je izložena, kao i da primjeni odgovarajuće mjere kojima bi se umanjile povezane koncentracije rizika te da o primjeni takvih mjera, kao i eventualnoj namjeri prestanka pružanja određenih usluga i/ili aktivnosti ili smanjenja opsega pružanja takvih usluga izvijesti Agenciju

3. da primjeni odgovarajuće mjere kojima bi se osigurala usklađenost sa zahtjevima Uredbe (EU) br. 648/2012 koje se odnose na iznose nadoknade, veličinu jamstvenog fonda i ostalih financijskih sredstava, izvore likvidnosti, kolateralne zahtjeve i investicijsku politiku i

4. ako su ostvareni uvjeti iz članka 20. Uredbe (EU) br. 648/2012, da se Agenciji i kolegiju regulatora iz članka 18. Uredbe (EU) br. 648/2012 predstavi plan središnje druge ugovorne strane koji bi otklonio okolnosti zbog kojih je došlo do razmatranja mjere oduzimanje odobrenja za pružanje usluga središnje druge ugovorne strane.

(2) Pretpostavka da središnja druga ugovorna strana neće biti u mogućnosti kontinuirano ispunjavati uvjete iz članaka 41., 42., 43., 44., 46. ili 47. Uredbe (EU) br. 648/2012 te tehničkih standarda koje je donijela Europska komisija na temelju Uredbe (EU) br. 648/2012, može se smatrati opravdanom u sljedećim okolnostima:

1. kod prikupljenih iznosa nadoknada kada:

a) retroaktivno testiranje pokaže više nedozvoljenih prekoračenja u dva izvještajna razdoblja iz članka 502.g, ili u kraćem razdoblju, ako broj ili iznos takvih prekoračenja vjerojatno može ugroziti kontinuitet poslovanja središnje druge ugovorne strane ili

b) prikupljeni iznos nadoknada ne pokriva u potpunosti sve izloženosti prema članovima sustava poravnanja i/ili prema drugim središnjim drugim stranama s kojima je središnja druga ugovorna strana sklopila ugovore o međudjelovanju, u smislu članka 51. Uredbe (EU) br. 648/2012.

2. iznos jamstvenog fonda ne dosegne minimalni iznos iz članka 41. stavka 1. Uredbe (EU) br. 648/2012 kroz dva izvještajna razdoblja iz članka 502.g, ili u kraćem razdoblju, ako takvo odstupanje vjerojatno može ugroziti kontinuitet poslovanja središnje druge ugovorne strane

3. u dva izvještajna razdoblja ili u kraćem razdoblju, ako takvo odstupanje vjerojatno može ugroziti kontinuitet poslovanja središnje druge ugovorne strane, u provedenim ispitivanjima otpornosti na stres, iznosi nadoknada, jamstvenog fonda i ostalih financijskih sredstava nisu bili dovoljni da pokriju neispunjavanje obveza članova sustava poravnanja u smislu članaka 42. i 43. Uredbe (EU) br. 648/2012

4. likvidna sredstva i kreditne linije u dva izvještajna razdoblja ili u kraćem razdoblju, ako takvo odstupanje vjerojatno može ugroziti kontinuitet poslovanja središnje druge ugovorne strane, nisu bila dovoljna da pokriju neispunjavanje obveza članova sustava poravnanja u smislu članka 44. Uredbe (EU) br. 648/2012

5. kolateral koji na raspolaganju ima središnja druga ugovorna strana djelomično ili u cijelosti ne zadovoljava uvjete za njegov prihvat ili

6. vlastita ulaganja središnje druge ugovorne strane, koja su potrebna za pokriće kapitalnih zahtjeva iz članka 16. Uredbe (EU) br. 648/2012 i ostala financijska sredstva iz članka 43. Uredbe (EU) br. 648/2012, djelomično ili u cijelosti, ne zadovoljavaju kriterije iz članka 47. Uredbe (EU) br. 648/2012.

(3) Kad Agencija razmatra okolnosti iz stavka 2. ovoga članka, procjenjuje ih u odnosu na mogućnost njihovog utjecaja na financijsku stabilnost središnje druge ugovorne strane ili na stabilnost sustava poravnanja kojim središnja druga strane upravlja. Agencija također procjenjuje u kojem stupnju pokazatelji iz stavka 2. ovoga članka predstavljaju trend koji može ugroziti financijsku stabilnost središnje druge ugovorne strane ili stabilnost sustava poravnanja kojim središnja druga ugovorna strana upravlja.  

(4) Kada mjere iz stavka 1. ovoga članka nisu dovoljne da osiguraju da će središnja druga ugovorna strana biti u mogućnosti kontinuirano ispunjavati uvjete iz stavka 1. ovoga članka,  umjesto takvih mjera ili zajedno s tim mjerama, Agencija može središnjoj drugoj ugovornoj strani naložiti i izvršenje mjera iz stavka 5. ovoga članka.

(5) Pod uvjetima iz stavka 4. ovoga članka, Agencija može:

1. zabraniti ili ograničiti isplate dobiti dioničarima središnje druge ugovorne strane

2. središnjoj drugoj ugovornoj strani naložiti da poduzme odgovarajuće mjere za smanjenje rizika koji proizlaze iz određene vrste aktivnosti i/ili proizvoda, ili iz korištenja određenih sustava i procesa

3. zabraniti isplate varijabilnih vrsta naknade zaposlenicima, upravi i višem rukovodstvu ili ograničiti takve isplate na određeni postotak godišnje dobiti i/ili

4. naložiti središnjoj drugoj ugovornoj strani da dostavi obrazloženje na koji način i u kojem vremenskom razdoblju će povećati vlastita financijska sredstva i likvidna sredstva do razine propisane Uredbom (EU) br. 648/2012  (plan oporavka) i naložiti središnjoj drugoj ugovornoj strani da Agenciju i Hrvatsku narodnu banku redovito obavještava o statusu provedbe tih mjera.

(6) Agencija može naložiti mjere iz stavka 5 ovoga članka samo kada središnja druga ugovorna strana nije ispravila nezakonitosti i nepravilnosti koje ukazuju da neće biti u mogućnosti kontinuirano ispunjavati uvjete iz članaka 41., 42., 43., 44., 46. ili 47. Uredbe (EU) br. 648/2012 u razdoblju koje je odredila Agencija.

(7) Iznimno od ograničenja iz stavka 6. ovoga članka, Agencija može naložiti mjere iz stavka 5. ovoga članka, ako su iste potrebne da bi se spriječio pad vlastitih financijskih sredstava ili likvidnih sredstava središnje druge ugovorne strane ispod razine predviđene Uredbom (EU) br. 648/2012 ili pad kapitalne adekvatnosti središnje druge ugovorna strane ispod razine propisane člankom 16. Uredbe (EU) br. 648/2012.

(8) Odluke središnje druge ugovorne strane o isplati dobiti dioničarima središnje druge ugovorne strane ili odluke o isplatama varijabilnih vrsta naknada koje su protivne zabranama iz stavka 5. ovoga članka neće proizvoditi pravne učinke.  

(9) Središnja druga ugovorna strana dužna je kod sklapanja ugovora s upravom, višim rukovodstvom i zaposlenicima, u obzir uzeti odredbe stavka 5. točke 3. ovoga članka.

(10) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati na koji se način procjenjuje značajnost okolnosti iz stavka 2. ovoga članka, kao i pokazatelji trenda.  

Plan oporavka središnje druge ugovorne strane

Članak 502.n

(1) Planom oporavka koji usvaja uprava središnje druge ugovorne strane utvrđuju se mjere koje je potrebno poduzeti  radi  poboljšanja  poslovanja  ili  stabilnosti  financijskog  položaja društva u slučaju njegovog značajnog pogoršanja. Situacija ozbiljnoga financijskog poremećaja je situacija u kojoj je ugroženo funkcioniranje središnje druge ugovorne strane do točke njenog opstanka na tržištu, odnosno daljnjega neometanog pružanja usluga za koje ima odobrenje, a može biti uzrokovana eksternim ili internim događajem.

(2) Plan oporavka središnje druge ugovorne strane mora biti transparentan, ostvariv i opravdan te kumulativno mora ispunjavati i sljedeće kriterije:  

1. provedba  mjera  predloženih  u  planu  osigurava  i  ponovno  uspostavlja  održivost  redovnog poslovanja  i  stabilnost  financijskog  položaja  središnje druge ugovorne strane,  uzimajući u obzir pripremne mjere koje je središnja druga ugovorna strana poduzela ili planira poduzeti

2. plan oporavka i njime predviđene mjere moraju biti takvi da se mogu u situacijama ozbiljnog financijskog  poremećaja  brzo  i  učinkovito  provesti,  a  kako  bi  se  izbjegle  značajne  štetne posljedice na financijski sustav, uključujući i u slučaju istovremenog provođenja plana oporavka na razini grupe središnje druge ugovorne strane.

(3) Središnja druga ugovorna strana dužna je donijeti i provoditi interni akt kojom će pobliže propisati postupak izrade, provedbe i ažuriranja plana oporavka. Središnja druga ugovorna strana dužna  je  plan  oporavka  ažurirati  najmanje jednom  godišnje  e  po  svakoj  promjeni  u  poslovnoj  ili  financijskoj  situaciji  ili  pravnoj  ili organizacijskoj strukturi središnje druge ugovorne strane za koju se plan oporavka izrađuje a koja promjena bi mogla bitno utjecati na sam plan oporavka ili uzrokovati potrebu za njegovom promjenom.

(4) Plan oporavka mora imati konkretne ciljeve, definirane faze provedbe i rokove za implementaciju, a čije se izvršenje Agencija može nadzirati.  

(5) Središnja druge ugovorna strana dužna je plan oporavka, kao i sve njegove naknadne izmjene i dopune, dostaviti Agenciji.

(6) Agencija može naložiti središnjoj drugoj ugovornoj strani da izvrši izmjene plana oporavka ako smatra da ciljevi, faze provedbe i rokovi za implementaciju koji su predviđeni planom oporavka nisu dovoljni da se osigura ponovno  uspostavljanje  održivosti  redovnog poslovanja  i  stabilnosti  financijskog  položaja  središnje druge ugovorne strane ili ako se središnja druga ugovorna strana ne pridržava ciljeva, faza provedbe i rokova za implementaciju koji su predviđeni planom oporavka.

(7) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati izradu, sadržaj i dostavu planova oporavka Agenciji.

Pravo člana burze, odnosno MTP-a izabrati drugi sustav poravnanja i/ili namire

Članak 502.o

Burza, odnosno operater MTP-a, mora svom članu na zahtjev omogućiti poravnanje i/ili namiru njegovih obveza nastalih na temelju transakcija na uređenom tržištu, odnosno na MTP-u kojim upravlja, preko drugog sustava poravnanja i/ili namire različitog od onog kojeg je izabrala burza, odnosno operater MTP-a, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1. ako između sustava poravnanja i/ili namire koji je izabrala burza, odnosno operater MTP-a u skladu s člancima 502. ovoga Zakona, i sustava koji je izabrao član burze, odnosno MTP-a, postoji odgovarajuća povezanost koja osigurava učinkovito i ekonomično poravnanje i namiru predmetne transakcije i/ili

2. ako je Agencija članu burze, odnosno MTP-a, izdala prethodnu suglasnost za poravnanje i/ili namiru putem sustava koji je izabrao.“.

Članak 28.

Iznad članka 503. dodaje se Poglavlje 4. s naslovom, a članak 503. se mijenja i glasi:

„Poglavlje 4.

SREDIŠNJI DEPOZITORIJ

Članak 503.

(1) Središnji depozitorij je pravna osoba koja upravlja sustavom za namiru vrijednosnih papira iz odjeljka A točke 3. Priloga Uredbe (EU) br. 909/2014 i pruža barem jednu drugu osnovnu uslugu navedenu u odjeljku A Priloga Uredbe (EU) br. 909/2014.

(2) U središnji depozitorij sa sjedištem u Republici Hrvatskoj upisuju se prava iz nematerijaliziranih vrijednosnih papira, imatelji tih prava, kao i prava trećih osoba na takvim nematerijaliziranim vrijednosnim papirima, osim ako odredbama posebnih propisa nije drugačije određeno.“.

Članak 29.

Članak 503.a mijenja se i glasi:

„Pružanje usluga središnjeg depozitorija u Republici Hrvatskoj

Članak 503.a

(1) Poslove središnjeg depozitorija može obavljati:

1. pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, kojoj je izdano odobrenje za rad u skladu s odredbama članka 16. Uredbe (EU) br. 909/2014

2. pravna osoba sa sjedištem u drugoj državi članici, kojoj je izdano odobrenje za rad u skladu s odredbama članka 16. Uredbe (EU) br. 909/2014 te pod uvjetima propisanima člankom 23. Uredbe (EU) br. 909/2014 i/ili

3. pravna osoba sa sjedištem u trećoj državi, koje je priznato od strane ESMA-e, u skladu s odredbama članka 25. Uredbe (EU) br. 909/2014.

(2) Zahtjev za izdavanje odobrenja za pružanje usluga iz Priloga Uredbe (EU) br. 909/2014, Odjeljka A i B, pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj podnose Agenciji, u skladu s odredbama članaka 16. i 17. Uredbe (EU) br. 909/2014 i tehničkih standarda donesenih na temelju Uredbe (EU) br. 909/2014, na standardiziranim obrascima i u obliku propisanom navedenim propisima.

(3) Agencija je ovlaštena od podnositelja zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka zatražiti i sve dodatne informacije, dokumente i pojašnjenja, potrebne za provjeru ocjene usklađenosti podnositelja zahtjeva s odredbama Uredbe (EU) br. 909/2014, odredbama tehničkih standarda koje je donijela Europska komisija na temelju Uredbe (EU) br. 909/2014, kao i s odredbama ovoga Zakona i provedbenih propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.

(4) Na središnji depozitorij sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, kojem je Agencija izdala odobrenje za rad u skladu s odredbama članka 16. Uredbe (EU) br. 909/2014, primjenjuju se odredbe Uredbe (EU) br. 909/2014, odredbe tehničkih standarda koje je donijela Europska komisija na temelju Uredbe (EU) br. 909/2014, kao i odredbe ovoga Zakona i provedbenih propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.

(5) Zahtjev za izdavanje odobrenja za pružanje usluga iz Priloga Uredbe (EU) br. 909/2014, Odjeljka C, pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj podnose Hrvatskoj narodnoj banci, u skladu s odredbama članaka 54. i 55. Uredbe (EU) br. 909/2014 i tehničkih standarda donesenih na temelju Uredbe (EU) br. 909/2014, na standardiziranim obrascima i u obliku propisanom navedenim propisima.

(6) Na središnji depozitorij sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, kao i na središnji depozitorij sa sjedištem u drugoj državi članici te na središnji depozitorij sa sjedištem u trećoj državi, koji pružaju usluge iz Priloga Uredbe (EU) br. 909/2014 na području Republike Hrvatske, primjenjuju se odredbe propisa Republike Hrvatske koji u cilju zaštite javnog interesa uređuju prava potrošača i sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma.

(7) Na središnji depozitorij sa sjedištem u drugoj državi članici te na središnji depozitorij sa sjedištem u trećoj državi, koji pružaju usluge iz Priloga Uredbe (EU) br. 909/2014 na području Republike Hrvatske, primjenjuju se odredbe Dijela petog, Poglavlja 1. ovoga Zakona, uz ograničenje iz članka 503.e stavka 3. ovoga Zakona, te zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava.“.

Članak 30.

Iza članka 503.a dodaju se članci 503.b do 503.z s naslovima iznad njih koji glase:

„Ovlasti Agencije nad središnjim depozitorijem iz druge države članice

Članak 503.b

(1) Kada središnji depozitorij sa sjedištem u drugoj državi članici, kojem je izdano odobrenje za rad u skladu s odredbama članka 16. Uredbe (EU) br. 909/2014, pruža usluge na području Republike Hrvatske putem podružnice, Agencija je ovlaštena provoditi neposredan nadzor poslovanja te podružnice, u skladu s odredbama članka 24. Uredbe (EU) br. 909/2014, pri čemu se primjenjuju odredbe tehničkih standarda donesenih na temelju Uredbe (EU) br. 909/2014, kao i obrasci za razmjenu informacija iz navedenih propisa.

(2) Podružnica iz stavka 1. ovoga članka dužna je, na zahtjev Agencije, Agenciji dostaviti sve podatke potrebne za provođenje nadzora iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Na nadzor iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o nadzoru nad središnjim depozitorijem.

(4) Pod uvjetima iz članka 24. stavka 5. Uredbe (EU) br. 909/2014, kao i uvjetima tehničkih standarda donesenih na temelju Uredbe (EU) br. 909/2014, Agencija je središnjem depozitoriju iz stavka 1. ovlaštena izreći mjere propisane odredbama Poglavlja 5. ovoga Dijela Zakona, koje su potrebne za osiguranje usklađenosti središnjeg depozitorija iz stavka 1. ovoga članka s odredbama Uredbe (EU) br. 909/2014 na području Republike Hrvatske.

(5) Umjesto poduzimanja mjera iz stavka 4. ovoga članka, Agencija od ESMA-e može zatražiti da postupi u skladu sa svojim ovlastima iz članka 19. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

(6) Kada središnji depozitorij sa sjedištem u drugoj državi članici, kojem je izdano odobrenje za rad u skladu s odredbama članka 16. Uredbe (EU) br. 909/2014, pruža usluge na području Republike Hrvatske, bilo izravno ili putem podružnice, Agencija od tog središnjeg depozitorija može tražiti dostavu redovitih (mjesečnih, kvartalnih, godišnjih) izvještaja o svojim aktivnostima u Republici Hrvatskoj.

(7) Agencija u sklopu godišnjeg izvještaja iz stavka 5. ovoga članka može od središnjeg depozitorija iz stavka 6. ovoga članka zatražiti i statističke podatke iz tehničkih standarda donesenih na temelju Uredbe (EU) br. 909/2014.  

(8) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati sadržaj, format, način i rokove dostave izvještaja iz stavka 5. ovoga članka.  

Suradnja s nadležnim tijelima drugih država članica

Članak 503.c

(1) U svrhu osiguravanja provedbi Uredbe (EU) br. 909/2014, Agencija je ovlaštena sklopiti sporazume o suradnji i razmjeni informacija s:

1. nadležnim tijelima drugih država članica koja su odgovorna za nadzor središnjih depozitorija koji održavaju vrste odnosa navedene članku 17. stavku 6. točkama (a), (b) i (c) Uredbe (EU) br. 909/2014

2. nadležnim tijelima drugih država članica koja su odgovorna za nadzor nad središnjim depozitorijima koji pružaju usluge na području Republike Hrvatske, bilo izravno ili putem podružnice i

3. nadležnim i relevantnim tijelima drugih država članica koja su odgovorna za nadzor nad središnjim depozitorijima koji pružaju usluge na području Republike Hrvatske, bilo izravno ili putem podružnice, a koji se smatraju značajnima u smislu članka 24. stavka 4. Uredbe (EU) br. 909/2014.

(2) Pri sklapanju sporazuma iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe članaka 22. i 24. Uredbe (EU) br. 909/2014, kao i odredbe te standardizirani obrasci iz tehničkih standarda donesenih na temelju Uredbe (EU) br. 909/2014.  

(3) Agencija je sporazumom s nadležnim tijelima iz stavka 1. ovoga članka ovlaštena propisati i razmjenu drugih informacija osim onih propisanih u Uredbama iz stavka 1. ovoga članka, ako je to potrebno da bi se osigurala provedba Uredbe (EU) br. 909/2014 na području Republike Hrvatske.

(4) Ako Agencija, kao matično nadležno tijelo značajnog središnjeg depozitorija u smislu članka 24. stavka 4. Uredbe (EU) br. 909/2014, odluči uspostaviti kolegij regulatora, osnivanje i funkcioniranje takvog kolegija temeljit će se na pisanom sporazumu između svih njegovih članova.

(5) Agencija će, u suradnji s nadležnim i relevantnim tijelima drugih država članica u kojima takav središnji depozitorij pruža usluge, pravilnikom detaljnije propisati:

a) minimalni sadržaj pisanog sporazuma iz stavka 4. ovoga članka

b) praktične aranžmane za funkcioniranje kolegija

c) detaljna pravila o procedurama glasovanja na kolegiju

d) zadaće koje se povjeravaju Agenciji ili drugom članu kolegija

e) opseg, format, rokove i način razmjene informacija između članova kolegija

f) način koordinacije provođenja nadzora nad značajnim središnjim depozitorijem i

g) postupke i planove hitnih mjera za rješavanje kriznih situacija.

Središnji depozitorij iz treće države

Članak 503.d

Agencija je ovlaštena sklopiti sporazum o suradnji i razmjeni informacija s ESMA-om i nadležnim tijelom središnjeg depozitorija iz treće države koje u skladu s odredbama članka 25. Uredbe (EU) br. 909/2014 pruža usluge na području Republike Hrvatske, pri čemu se primjenjuju odredbe članka 25. stavaka 7. i 10. Uredbe (EU) br. 909/2014.

Račun nematerijaliziranog vrijednosnog papira

Članak 503.e

(1) Ne dovodeći u pitanje odredbe Uredbe (EU) br. 909/2014, Uredbe (EU) br. 236/2012 te tehničkih standarda koje je donijela Europska komisija na temelju Uredbe (EU) br. 236/2012, na računima nematerijaliziranih vrijednosnih papira vode se podaci o vrstama, rodovima, količinama, stvarnim pravima i nosiocima tih prava, ograničenjima stvarnih prava, te povijesti upisa nematerijaliziranih vrijednosnih papira.

(2) Središnji depozitorij će na zahtjev izdavatelja, zakonitog imatelja nematerijaliziranih vrijednosnih papira ili osobe koja za zakonitog imatelja drži nematerijalizirane vrijednosne papire, otvoriti individualni račun nematerijaliziranih vrijednosnih papira.

(3) Ne dovodeći u pitanje odredbe članka 48. Uredbe (EU) br. 909/2014, na račun nematerijaliziranih vrijednosnih papira primjenjuje se pravo države u kojoj je sjedište središnjeg depozitorija u kojem je taj račun otvoren.

(4) Iznimno od odredbe članka 48. Uredbe (EU) br. 909/2014, na račune vrijednosnih papira na kojima je zasnovano financijsko osiguranje u smislu zakona koji uređuje financijsko osiguranje te na prava i obveze koje proizlaze iz sudjelovanja u sustavu namire u smislu zakona koji uređuje konačnost namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata, primjenjuju se odredbe tih zakona.

Uključenje/isključenje nematerijaliziranih vrijednosnih papira u/iz sustava središnjeg depozitorija te prijenos nematerijaliziranih vrijednosnih papira između središnjih depozitorija

Članak 503.f

(1) Izdavatelj nematerijaliziranih vrijednosnih papira samostalno i slobodno odlučuje o:

1. središnjem depozitoriju u čiji će sustav upisati sve ili dio svojih vrijednosnih papira

2. isključenju svih ili dijela nematerijaliziranih vrijednosnih papira iz sustava središnjeg depozitorija, uz ograničenje iz članka 490.a ovoga Zakona

3. središnjem depozitoriju u čiji će sustav prenijeti sve ili dio nematerijaliziranih vrijednosnih papira nakon njihova isključenja iz sustava središnjeg depozitorija čije usluge u tom trenutku koristi.

(2) Središnji depozitorij sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužan je omogućiti te na zahtjev izdavatelja iz stavka 1. ovoga članka, provesti upis, isključenje ili prijenos nematerijaliziranih vrijednosnih papira u ili iz svoga sustava, kada izdavatelj zadovoljava uvjetima propisanima operativnim pravilima rada središnjeg depozitorija.

(3) Središnji depozitorij dužan je provesti postupak iz stavka 2. ovoga članka u razumnom roku koji se propisuje operativnim pravilima rada središnjeg depozitorija.

(4) Za potrebe stavaka 2. i 3. ovoga članka, središnji depozitorij sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužan je svojim aktima propisati tehničke pojedinosti postupka upisa, isključenja i prenošenja nematerijaliziranih vrijednosnih papira u ili iz svoga sustava u sustav drugog središnjeg depozitorija te na iste zatražiti odobrenje Agencije.

(5) O svakom provedenom upisu, isključenju ili prijenosu nematerijaliziranih vrijednosnih papira središnji depozitorij obvezan je putem svojih internetskih stranica obavijestiti javnost.

Vrijednosni papiri izdani izvan Republike Hrvatske

Članak 503.g

(1) Na vrijednosne papire izdavatelja iz drugih država članica Europske unije ne primjenjuju se odredbe ovoga Zakona koje bi na bilo koji način bile u sukobu s ili utjecale na svojstvo vrijednosnog papira koje je kao takvo stekao na temelju pravnog sustava koji uređuje tržište kapitala u državi izdanja tih vrijednosnih papira, a posebno odredbe o bitnim sastojcima nematerijaliziranih vrijednosnih papira iz članka 493. ovoga Zakona, koje bi na bilo koji način propisivale dodatne uvjete za stjecanje svojstva nematerijaliziranog vrijednosnog papira koje on prema pravu države izdanja nije potreban ispunjavati.

(2) Središnji depozitorij sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužan je za vrijednosni papir iz stavka 1. ovoga članka, na zahtjev njegovog izdavatelja, omogućiti upis u svoj sustav te ga voditi u svom sustavu na jednak način kao i vrijednosni papir izdan u Republici Hrvatskoj, primjenjujući pritom ovlasti koje su mu dodijeljene odredbama članka 49. Uredbe (EU) br. 909/2014 te odredbama regulatornih i provedbenih tehničkih standarda Uredbe (EU) br. 909/2014 donesenih na temelju toga članka.

Operativna pravila rada središnjeg depozitorija

Članak 503.h

(1) Središnji depozitorij dužan je donijeti i primjenjivati operativna pravila rada kojima detaljno određuje i pojašnjava način obavljanja usluga koje pruža.

(2) Prijedlog operativnih pravila rada središnjeg depozitorija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, kao i njihovih izmjena i dopuna, zajedno sa sažetim i jasnim obrazloženjem svrhe predloženih odredbi ili izmjena i dopuna odredbi operativnih pravila rada, središnji depozitorij će učiniti dostupnim svim članovima najmanje 30 dana prije njihova upućivanja Agenciji na odobrenje, a pri čemu je središnji depozitorij dužan članove pozvati na dostavu primjedbi i prijedloga te, ako je moguće, prihvatiti primjedbe i prijedloge članova, uz obrazloženje prihvaćenih i odbijenih primjedaba i prijedloga.

(3) Ako je to potrebno radi očuvanja stabilnosti sustava namire i financijskog tržišta,  središnji depozitorij sa sjedištem u Republici Hrvatsko može skratiti razdoblje savjetovanja s članovima iz stavka 2. ovoga članka, uz prethodnu suglasnost Agencije, koja se donosi u roku od 5 radnih dana od podnošenja zahtjeva središnjeg depozitorija.  

(4) Operativna pravila rada središnjeg depozitorija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, kao i sve njihove promjene, središnji depozitorij dužan je pravovremeno dostaviti Agenciji.

(5) Značajne promjene operativnih pravila rada središnjeg depozitorija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj odobrava Agencija.

(6) Kod promjene operativnih pravila rada središnjeg depozitorija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje nisu značajne nije obvezno provesti savjetovanje s članovima iz stavka 2. ovoga članka. Ako Agencija utvrdi da su promjene operativnih pravila rada središnjeg depozitorija ipak značajne, o tome će pravovremeno obavijestiti središnji depozitorij te se tada primjenjuju odredbe stavaka 2., 5. i 7. ovoga članka.

(7) Kada središnji depozitorij dostavlja operativna pravila rada ili njihove značajne promjene Agenciji na odobrenje, dužan je najmanje dostaviti:

1. nacrt teksta operativnih pravila rada ili njihovih izmjena i dopuna, s tim da se, ako se radi o izmjenama i dopunama, dostavlja verzija u čistopisu i razlikovna verzija

2. sažeta i jasna obrazloženja svrhe predloženih odredbi ili izmjena i dopuna odredbi operativnih pravila rada i

3. sažetak provedenog savjetovanja s članovima iz stavka 2. ovoga članka, s prikazom svih zaprimljenih primjedbi i prijedloga članova te obrazloženjem prihvaćenih i odbačenih primjedbi i prijedloga članova.  

(8) Agencija će odbaciti zahtjev za odobrenjem operativnih pravila rada ili njihovih promjena uz koji se ne dostave dokumenti iz stavka 7. ovoga članka.

(9) Usvojena operativna pravila rada iz stavka 1. ovoga članka središnji depozitorij dužan je objaviti na svojim internetskim stranicama i o njihovom donošenju ili promjeni pravovremeno obavijestiti svoje članove.

(10) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati kriterij značajnosti iz stavka 5. ovoga članka.

Naknada za usluge središnjeg depozitorija

Članak 503.i

(1) Za usluge središnjeg depozitorija plaća se naknada koju cjenikom utvrđuje središnji depozitorij.

(2) Središnji depozitorij dužan je donijeti cjenik iz stavka 1. ovoga članka, vodeći se jednakopravnošću položaja svih korisnika njegovih usluga i pod razumnim komercijalnim uvjetima.

(3) Cjenik središnjeg depozitorija objavljuje se na internetskim stranicama središnjeg depozitorija i o njegovu donošenju ili promjeni središnji depozitorij pravovremeno obavještava Agenciju i korisnike svojih usluga.

(4) Prijedlog cjenika središnjeg depozitorija, kao i njihovih izmjena i dopuna, središnji depozitorij će učiniti dostupnim svim članovima najmanje 30 dana prije njegova usvajanja, a pri njegovom donošenju središnji depozitorij će, ako je moguće, prihvatiti primjedbe i prijedloge članova, uz obrazloženje prihvaćenih i odbijenih primjedaba i prijedloga.

(5) Agencija je ovlaštena naložiti središnjem depozitoriju promjenu cjenika ili mu zabraniti povećanje cijena, ako ocijeni da bi takva promjena ili povećanje imali nepovoljan utjecaj na članove središnjeg depozitorija, ulagatelja ili tržišta kapitala, odnosno ako bi to bilo protivno javnom interesu.  

Dostupnost podataka iz središnjeg depozitorija

Članak 503.j

(1) Imatelj nematerijaliziranih vrijednosnih papira, odnosno investicijsko društvo i kreditna institucija koja pruža usluge iz članka 5. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona, ima pravo uvida u podatke iz članka 503.e stavka 1. ovoga Zakona, a koji se odnose na njegove račune nematerijaliziranih vrijednosnih papira, odnosno podatke o vrstama, rodovima, količinama, stvarnim pravima i nosiocima tih prava te ograničenjima stvarnih prava ostalih imatelja istih nematerijaliziranih vrijednosnih papira istog izdavatelja.

(2) Izdavatelj nematerijaliziranih vrijednosnih papira ima pravo uvida u podatke iz članka 503.e. stavka 1. ovoga Zakona kojih je izdavatelj i o imateljima tih vrijednosnih papira.

(3) Svakome imatelju nematerijaliziranih vrijednosnih papira na njegov zahtjev izdavatelj ili središnji depozitorij treba omogućiti uvid u podatke iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Središnji depozitorij ima pravo na naknadu troškova izrade i dostave podataka iz stavka 3. ovoga članka u obliku izvještaja, u skladu s cjenikom. Podatke o imateljima i vrijednosnim papirima iz stavka 3. ovoga članka dobivene na temelju uvida ili u obliku izvještaja, imatelj ne smije priopćavati niti učiniti dostupnima drugim osobama.

(5) Svaka osoba koja dokaže pravni interes, uz razumnu komercijalnu naknadu, ima pravo uvida u podatke iz članka 503.e stavka 1. ovoga Zakona, kao i pravo na presliku dokumentacije koja je bila temelj za izvršene upise.

(6) Agencija ima pravo uvida u podatke iz članka 503.e stavka 1. ovoga Zakona, kao i u sve ostale podatke i dokumentaciju koja se vodi u središnjem depozitoriju.

(7) Pravosudna i upravna tijela, relevantna tijela u smislu Uredbe (EU) br. 909/2014, kao i javna tijela Europske unije, na temelju zahtjeva i u okviru ovlaštenja u skladu s odredbama posebnog zakona, zakona svoje matične države ili propisa Europske unije, imaju pravo uvida u podatke i dokumentaciju koja se vodi u središnjem depozitoriju.

(8) Središnji depozitorij obvezan je podatke iz središnjeg depozitorija čuvati kao poslovnu tajnu, osim u slučajevima propisanim odredbama ovoga Zakona.

(9) Na prikupljanje, obradu i korištenje osobnih podataka imatelja računa vrijednosnih papira kojima središnji depozitorij raspolaže, primjenjuju se odredbe propisa kojim je uređena zaštita osobnih podataka, osim u slučajevima propisanim odredbama ovoga Zakona.

(10) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati način pribavljanja podataka, sadržaja izvješća i rokove za dostavu podataka iz središnjeg depozitorija.

Obveza obavještavanja i objava podataka o nematerijaliziranim vrijednosnim papirima

Članak 503.k

(1) Središnji depozitorij je obvezan na način i u opsegu propisanom svojim aktima obavještavati:

1. izdavatelje nematerijaliziranih vrijednosnih papira o nematerijaliziranim vrijednosnim papirima koje su izdali i o imateljima tih vrijednosnih papira

2. imatelje o stanju i promjenama na njihovim računima nematerijaliziranih vrijednosnih papira i

3. članove o bitnim podacima o poslovima s nematerijaliziranim vrijednosnim papirima koje su poduzeli za svoj ili za račun nalogodavca.

(2) Središnji depozitorij je dužan na svojim internetskim stranicama objaviti i dnevno obnavljati podatke o:

1. izdavanju, zamjeni i brisanju nematerijaliziranih vrijednosnih papira kod središnjeg depozitorija

2. svim nematerijaliziranim vrijednosnim papirima upisanima kod središnjeg depozitorija i

3. identitetu imatelja prvih deset računa na kojima je ubilježena najveća količina bilo kojeg vrijednosnog papira i podacima o količini vrijednosnih papira na tim računima (u apsolutnim i relativnim pokazateljima).

(3) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati sadržaj podataka iz stavka 2. točaka 2. i 3. ovoga članka.

Upravljačka tijela središnjeg depozitorija

Članak 503.l

(1) Središnji depozitorij mora imati upravu i nadzorni odbor.

(2) Na upravu i nadzorni odbor središnjeg depozitorija, osim odredbi ovoga Zakona, primjenjuju se odredbe Zakona o trgovačkim društvima.

(3) Uprava središnjeg depozitorija mora skupno raspolagati stručnim znanjima, sposobnostima i iskustvom potrebnim za samostalno i neovisno vođenje poslova središnjeg depozitorija, a posebno za razumijevanje poslova i značajnih rizika središnjeg depozitorija.

(4) Nadzorni odbor središnjeg depozitorija mora skupno raspolagati stručnim znanjima, sposobnostima i iskustvom potrebnim za samostalno i neovisno nadziranje poslova središnjeg depozitorija, a posebno za razumijevanje poslova i značajnih rizika središnjeg depozitorija.

(5) Središnji depozitorij dužan je bez odgađanja, a najkasnije u roku od tri radna dana Agenciju obavijestiti o prestanku mandata pojedinog člana uprave ili nadzornog odbora te navesti razloge za prestanak mandata.

(6) Kada središnji depozitorij ima upravni odbor u smislu zakona kojim je uređeno osnivanje i ustroj trgovačkih društava, odredbe ovoga članka primjenjuju se na odgovarajući način na izvršne direktore i članove upravnog odbora središnjeg depozitorija.

(7) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati uvjete iz članka 27. Uredbe (EU) br. 909/2014 koje moraju ispunjavati članovi uprave, nadzornog odbora, kao i članovi višeg rukovodstva te osobe koje obavljaju ključne funkcije u središnjem depozitorija.

Uprava središnjeg depozitorija

Članak 503.m

(1) Uprava središnjeg depozitorija mora imati najmanje dva člana koji vode poslove i zastupaju središnji depozitorij. Jedan od članova uprave mora biti imenovan za predsjednika uprave.

(2) Najmanje jedan član uprave mora obavljati poslove upravljanja središnjim depozitorijem u punom radnom vremenu.

(3) Ako osnivačkim aktom središnjeg depozitorija nije drukčije određeno, članovi uprave vode poslove i zastupaju središnji depozitorij zajedno.

(4) Uprava je dužna voditi poslove središnjeg depozitorija s područja Republike Hrvatske.

(5) Najmanje jedan član uprave mora poznavati hrvatski jezik tečno u govoru i pismu da bi mogao obavljati tu funkciju.

Uvjeti za članstvo u upravi središnjeg depozitorija

Članak 503.n

(1) Član uprave središnjeg depozitorija može biti osoba koja u svakom trenutku dok obnaša tu dužnost:

1. ispunjava uvjete za člana uprave propisane zakonom koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava

2. ima dobar ugled

3. ima odgovarajuća stručna znanja, sposobnost i iskustvo potrebno za vođenje poslova središnjeg depozitorija

4. nije u sukobu interesa u odnosu na središnji depozitorij, članove nadzornog odbora, nositelje ključnih funkcija i više rukovodstvo središnjeg depozitorija

5. za koju je na osnovi dosadašnjeg ponašanja moguće opravdano zaključiti da će pošteno i savjesno obavljati poslove člana uprave središnjeg depozitorija i

6. može posvetiti dovoljno vremena ispunjavanju obveza iz svoje nadležnosti u središnjem depozitoriju.

(2) Nadzorni odbor središnjeg depozitorija dužan je donijeti i primjenjivati primjerenu politiku za izbor i procjenu ispunjenja uvjeta za članove uprave središnjeg depozitorija. Ta politika mora kao jedan od kriterija za odabir članova uprave postaviti širok raspon kvaliteta i kompetencija, kao i promicanje raznolikosti uprave.

(3) Kada je to primjereno, Agencija će u svrhu provjere uvjeta iz ovoga članka provjeriti podatke o izrečenim sankcijama u evidencijama ESMA-e, EBA-e i EIOPA-e.

(4) Agencija će donijeti pravilnik kojim se detaljnije uređuju:

1. uvjeti iz stavka 1. ovoga članka

2. postupak za izdavanje prethodne suglasnosti

3. dokumentacija koja se prilaže zahtjevu za izdavanje prethodne suglasnosti za imenovanje člana uprave

4. sadržaj politike iz stavka 2. ovoga članka i dinamika procjene ispunjenja uvjeta za članove uprave investicijskog društva

5. pojmu dovoljnog vremena kojeg član upravljačkog tijela posvećuje obavljanju svojih funkcija, s obzirom na pojedinačne okolnosti i prirodu, opseg i složenost središnjeg depozitorija i

6. pojmovima odgovarajućih stručnih znanja, sposobnosti i iskustva potrebnog za vođenje poslova središnjeg depozitorija.

Suglasnost za imenovanje članova uprave središnjeg depozitorija

Članak 503.o

(1) Članom uprave središnjeg depozitorija može biti imenovana osoba koja je dobila prethodnu suglasnost Agencije za imenovanje člana uprave središnjeg depozitorija.

(2) Zahtjev za izdavanje suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka podnose članovi, odnosno nadzorni odbor središnjeg depozitorija za mandat koji ne može biti duži od pet godina.

(3) Smatra se da mandat za člana uprave središnjeg depozitorija počinje teći od dana imenovanja za člana uprave od strane članova ili nadzornog odbora središnjeg depozitorija.

(4) Agencija može izdati suglasnost za imenovanje iz ovoga članka za mandat kraći od zatraženog.

(5) Iznimno, ako člana uprave središnjeg depozitorija imenuje nadležni sud u skladu s odredbama zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava, njegov mandat ne može trajati duže od šest mjeseci.

(6) Članovi, odnosno nadzorni odbor središnjeg depozitorija, prije podnošenja zahtjeva za izdavanje suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka, dužni su:

1. izvršiti procjenu osobe za čije imenovanje traže suglasnost Agencije

2. utvrditi ispunjava li osoba sve uvjete propisane odredbama članka 27. Uredbe (EU) br. 909/2014 te tehničkih standarda o zahtjevima za središnje depozitorije donesenih temeljem Uredbe (EU) br. 909/2014 te pravilnika Agencije iz članka 503.l stavka 7.  i

3. u zahtjevu za izdavanje suglasnosti obrazložiti kako i na temelju koje dokumentacije su utvrdili ispunjavanje uvjeta iz točke 2. ovoga stavka.

(7) Uz zahtjev za izdavanje suglasnosti prilažu se dokazi o ispunjavanju uvjeta iz stavka 6. točke 2. ovoga članka na kojima se temelji obrazloženje utvrđene sposobnosti kandidata, kao i program vođenja poslova za mandatno razdoblje za koje se traži suglasnost.

(8) Središnji je depozitorij dužan osigurati da se zahtjev za izdavanje suglasnosti Agenciji podnese najmanje tri mjeseca prije isteka mandata pojedinom članu uprave.

(9) U postupku odlučivanja o izdavanju suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka, ako smatra potrebnim, Agencija može zatražiti da kandidat za člana uprave središnjeg depozitorija predstavi program vođenja poslova središnjeg depozitorija za mandatno razdoblje.

(10) Osoba za koju je Agencija izdala suglasnost za imenovanje obvezna je prije imenovanja za člana uprave drugog središnjeg depozitorija dobiti novu suglasnost Agencije, kao i u slučaju produljenja mandata.

(11) Agencija odlučuje o izdavanju suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka na temelju:

1. procjene i obrazloženja članova, odnosno nadzornog odbora središnjeg depozitorija iz stavka 6. ovoga članka

2. dokumentacije na kojoj se temelji obrazloženje članova, odnosno nadzornog odbora iz stavka 6. ovoga članka

3. programa vođenja poslova iz stavka 6. ovoga članka i

4. ostalih podataka i informacija kojima raspolaže.

(12) Agencija će odbiti izdavanje suglasnosti za imenovanje članova uprave središnjeg depozitorija ako:

1. utvrdi da predložena osoba ne ispunjava uvjete iz stavka 6. točke 2. ovoga članka

2. podaci i informacije iz stavka 11. ovoga članka upućuju na to da osoba za koju je podnesen zahtjev za izdavanje suglasnosti za imenovanje člana uprave središnjeg depozitorija nije primjerena za obavljanje te funkcije

3. Agencija raspolaže objektivnim i dokazivim razlozima zbog kojih se može pretpostaviti da bi djelatnosti ili poslovi kojima se osoba bavi ili se bavila predstavljali prijetnju upravljanju središnjim depozitorijem pažnjom dobrog stručnjaka i

4. su u zahtjevu za izdavanje suglasnosti navedeni netočni, neistiniti podaci ili podaci koji dovode u zabludu.

Poništenje i ukidanje suglasnosti za imenovanje člana uprave središnjeg depozitorija

Članak 503.p

(1) Agencija će poništiti rješenje kojim je dana suglasnost za imenovanje člana uprave ako je suglasnost izdana na temelju neistinite ili netočne dokumentacije ili neistinito predstavljenih činjenica koje su bitne za obavljanje funkcije člana uprave.

(2) Agencija će ukinuti zakonito rješenje kojim je dana suglasnost za imenovanje člana uprave središnjeg depozitorija u sljedećim slučajevima:

1. ako član uprave krši odredbe o dužnostima uprave iz zakona koji uređuje poslovanje  rgovačkih društava čija je posljedica opoziv člana uprave

2. ako član uprave prestane ispunjavati uvjete za člana uprave središnjeg depozitorija propisane člankom 503.n ovoga Zakona

3. Ako je članu uprave izrečena treća opomena iz članka 503.s ovoga Zakona unutar razdoblja od pet godina

4. ako je središnjem depozitoriju uvedena posebna ili sanacijska uprava

5. ako kandidat u roku od šest mjeseci od izdavanja suglasnosti ne bude imenovan ili ne stupi na dužnost na koju se suglasnost odnosi

6. ako članu uprave prestane dužnost na koju se suglasnost odnosi, i to s danom prestanka dužnosti ili

7. ako članu uprave istekne ugovor o radu, s danom isteka ugovora.

(3) Agencija može članu uprave središnjeg depozitorija ukinuti zakonito rješenje kojim je dana suglasnost za imenovanje člana uprave središnjeg depozitorija u sljedećim slučajevima:

1. ako kao član uprave središnjeg depozitorija nije osigurao provođenje ili nije proveo nadzorne mjere koje je naložila Agencija

2. ako kao član uprave središnjeg depozitorija nije osigurao organizacijske zahtjeve iz članaka 26., 28., 29., 30., kao i članaka 32. do 35. Uredbe (EU) br. 909/2014 te članaka tehničkih standarda donesenih temeljem Uredbe (EU) br. 909/2014

3. ako utvrdi da je član uprave središnjeg depozitorija u sukobu interesa zbog kojeg ne može ispunjavati svoje obveze i dužnosti pažnjom dobrog stručnjaka i

4. ako član uprave središnjeg depozitorija učestalo ne ispunjava obvezu utvrđivanja i ocjenjivanja učinkovitosti politika, mjera ili internih procedura vezanih za usklađenost središnjeg depozitorija s Uredbom (EU) br. 909/2014 i ovim Zakonom ili obvezu poduzimanja odgovarajućih mjera u cilju ispravljanja nedostataka, odnosno nepravilnosti u poslovanju središnjeg depozitorija.

(4) U slučajevima iz stavka 3. ovoga članka, Agencija može i posebnom nadzornom mjerom privremeno zabraniti obavljanje funkcije člana uprave središnjeg depozitorija.

(5) Ako Agencija ukine zakonito rješenje kojim je dana suglasnost za imenovanje člana uprave, nadzorni odbor središnjeg depozitorija obvezan je bez odgode donijeti odluku o opozivu imenovanja tog člana uprave te je dužan imenovati njegovog zamjenika, bez suglasnosti Agencije, na rok od najviše tri mjeseca.

(6) Središnji depozitorij je dužan osigurati da novi zahtjev za izdavanje suglasnosti za imenovanje bude podnesen Agenciji najkasnije u roku od trideset dana od dana primitka obavijesti o ukidanju ili odbijanju izdavanja suglasnosti za imenovanje člana uprave središnjeg depozitorija, kao i uvijek u situaciji kada središnji depozitorij ne ispunjava uvjet o najmanjem potrebnom broju članova uprave u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(7) Agencija će rješenje iz stavaka 1. do 3. ovoga članka dostaviti bez odgode nadležnom trgovačkom sudu.

Dužnosti i odgovornost uprave

Članak 503.r

(1) Osim općih dužnosti i odgovornosti propisanih zakonom koji uređuje poslovanje trgovačkih društava, uprava središnjeg depozitorija ima dužnosti i odgovornosti propisane ovim Zakonom.

(2) Uprava je dužna osigurati da središnji depozitorij posluje u skladu s:

1. Uredbom (EU) br. 909/2014 i tehničkim standardima donesenim na temelju Uredbe (EU) br. 909/2014

2. ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona te, kada je primjenjivo, ostalim propisima Europske unije kojima se uređuje poslovanje središnjeg depozitorija i drugim propisima kojima se uređuje poslovanje središnjeg depozitorija i

3. pravilima struke.

(3) Uprava je dužna osigurati provođenje nadzornih mjera koje je naložila Agencija u skladu sa svojim nadležnostima i ovlastima.

(4) Uprava je dužna uspostaviti i primjenjivati djelotvoran i pouzdan sustav upravljanja središnjim depozitorijem, što uključuje i raspodjelu dužnosti te sprječavanje sukoba interesa, na način da se promiču integritet tržišta i interesi klijenata središnjeg depozitorija.

Opomena članu uprave

Članak 503.s

(1) Agencija može odgovornoj osobi u upravi središnjeg depozitorija izreći pisanu opomenu ako središnji depozitorij ne izvrši naložene mjere na način i u rokovima utvrđenima rješenjem Agencije.

(2) Pisana opomena iz stavka 1. ovoga članka izriče se odgovornoj osobi bez obzira na to je li u trenutku izricanja opomene ta osoba i dalje član uprave središnjeg depozitorija.

Nadzorni odbor središnjeg depozitorija

Članak 503.t

(1) Središnji depozitorij dužan je ustrojiti nadzorni odbor, a unutar istog će nadzorni odbor ustrojiti:

1. odbor za nagrađivanje

2. revizorski odbor i

3. odbor za rizike.

(2) Članovi nadzornog odbora središnjeg depozitorija moraju zajedno imati stručna znanja, sposobnosti i iskustvo potrebno za neovisno i samostalno nadziranje poslova središnjeg depozitorija, a posebice razumijevanje poslova i ključnih rizika središnjeg depozitorija.

(3) Svaki član nadzornog odbora dužan je djelovati otvoreno, pošteno i neovisno kako bi mogao učinkovito procjenjivati, nadzirati i pratiti odluke uprave.

(4) Član nadzornog odbora može biti osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:

1. koja ima dobar ugled

2. koja ima odgovarajuća stručna znanja, sposobnost i iskustvo potrebno za ispunjavanje obveza iz svoje nadležnosti

3. koja nije u sukobu interesa u odnosu na središnji depozitorij, dioničare, članove nadzornog odbora, nositelje ključnih funkcija i više rukovodstvo središnjeg depozitorija

4. koja može posvetiti dovoljno vremena ispunjavanju obveza iz svoje nadležnosti i

5. koja može biti član nadzornog odbora prema zakonu koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava.

(5) Nadležnosti nadzornog odbora, osim onih propisanih zakonom koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava su i sljedeće:

1. daje suglasnost upravi na poslovnu politiku središnjeg depozitorija

2. daje suglasnost upravi na strateške ciljeve središnjeg depozitorija

3. daje suglasnost upravi na financijski plan središnjeg depozitorija

4. ako je primjenjivo, daje suglasnost upravi na strategije i politike preuzimanja rizika i upravljanje njima, uključujući rizike koji proizlaze iz makroekonomskog okruženja u kojima središnji depozitorij posluje

5. daje suglasnost upravi na strategije i postupke procjenjivanja adekvatnosti kapitala središnjeg depozitorija

6. daje suglasnost upravi na akt o unutarnjoj reviziji i na godišnji plan rada unutarnje revizije

7. donosi odluke o drugim pitanjima određenim ovim Zakonom.

(6) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati ovlasti i dužnosti iz stavka 4. ovoga članka.

Nositelji ključnih funkcija

Članak 503.u

(1) Središnji depozitorij dužan je identificirati ključne funkcije u društvu.

(2) Nositelji ključnih funkcija su one osobe koje obnašaju funkcije koje im omogućavaju značajan utjecaj na upravljanje središnjim depozitorijem, a nisu članovi uprave ili nadzornog odbora.

(3) Uprava središnjeg depozitorija dužna je donijeti primjerene politike za izbor i procjenu primjerenosti nositelja ključnih funkcija te o njihovom imenovanju obavijestiti Agenciju.

(4) Ako središnji depozitorij procijeni da nositelj ključne funkcije u središnjem depozitoriju nije primjeren, dužan je poduzeti primjerene mjere i o tome obavijestiti Agenciju.

(5) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati sadržaj politike iz stavka 3. ovoga članka.

Dioničari i imatelji kontrolnog udjela središnjeg depozitorija

Članak 503.v

(1) Na imatelje i promjenu kontrolnog udjela u središnjem depozitoriju u smislu članka 2. stavka 1. točke 21. te članka 27. stavka 7. Uredbe (EU) br. 909/2014, pravne posljedice stjecanja kontrolnog udjela u središnjem depozitoriju bez odobrenja Agencije te mjere koje Agencija poduzima u slučajevima kada je upravljanje središnjim depozitorijem pažnjom dobrog stručnjaka dovedeno u pitanje, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 27. stavaka 6., 7. i 8. Uredbe (EU) br. 909/2014.

(2) Ako je utjecaj osoba navedenih u članku 27. stavku 5. Uredbe (EU) br. 909/2014 doveo ili može dovesti u pitanje pouzdano i razborito upravljanje središnjim depozitorijem u skladu s člankom 27. stavkom 8. Uredbe (EU) br. 909/2014, Agencija je ovlaštena poduzeti i mjere iz članaka 51. i 52. ovoga Zakona, koje se na odgovarajući način primjenjuju na kontrolne udjele u središnjem depozitoriju, a ako se utjecaj osoba navedenih u članku 27. stavku 5. Uredbe (EU) br. 909/2014 ne može okončati ni na koji drugi način, Agencija je ovlaštena središnjem depozitoriju oduzeti odobrenje za rad.

(3) Stavak 2. ovoga članka se na odgovarajući način primjenjuje i u slučaju stjecanja kontrolnog udjela bez ishođenja suglasnosti Agencije.  

Ovlast za izdavanje naloga središnjem depozitoriju i mjere u slučaju organizacijskih nedostataka

Članak 503.z

Agencija može središnjem depozitoriju nalagati izvršenje mjera koje su primjerene i nužne kako bi se osigurala usklađenost sa zahtjevima iz Uredbe (EU) br. 909/2014. Kako bi se osiguralo da središnji depozitorij ima uspostavljenu odgovarajuću organizacijsku strukturu i procese te kako bi se osigurala usklađenost s organizacijskim zahtjevima u skladu s člancima 26., 28., 29., 30., kao i člancima 32. do 35. Uredbe (EU) br. 909/2014 te odredbama tehničkih standarda donesenih na temelju Uredbe (EU) br. 909/2014, Agencija može središnjem depozitoriju:

1. naložiti da poduzme odgovarajuće mjere za smanjenje rizika koji proizlazi iz određene vrste aktivnosti i/ili proizvoda ili iz korištenja određenih sustava i procesa ili iz izdvajanja aktivnosti i procesa i/ili

2. zabraniti sudjelovanje u određenim vrstama poslova ili usluga ili naložiti da središnji depozitorij može sudjelovati u takvim vrstama poslova ili usluga samo u ograničenoj mjeri.“.

Članak 31.

Iznad članka 504. dodaje se Poglavlje 5. s naslovom,a članak 504. mijenja se i glasi:

„Poglavlje 5.

NADZOR

Nadzor nad središnjom drugom ugovornom stranom i središnjim depozitorijem

Članak 504.

(1) Na nadzor koji Agencija provodi nad poslovanjem središnje druge ugovorne strane iz članka 501. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, uz izravnu primjenu odredbi Uredbe (EU) br. 648/2012, koje uređuju nadzor nad središnjom drugom ugovornom stranom te regulatornih i provedbenih tehničkih standarda donesenih na temelju Uredbe (EU) br. 648/2012, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 7., 8., 10., 11. i 13. Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 648/2012 te odredbe Dijela šestog, Glave I. ovoga Zakona.

(2) Na nadzor koji Agencija provodi nad poslovanjem središnjeg depozitorija iz članka 504.a ovoga Zakona, uz izravnu primjenu odredbi Uredbe (EU) br. 909/2014, koje uređuju nadzor nad središnjim depozitorijem te regulatornih i tehničkih standarda donesenih na temelju Uredbe (EU) br. 909/2014, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 7., 8., 10., 11. i 13. Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 909/2014, te odredbe Dijela šestog, Glave I. ovoga Zakona.“.

Članak 32.

Iza članka 504. dodaju se članci 504.a do 504.e s naslovima iznad njih koji glase:

„ Područje rada Agencije pri obavljanju nadzora nad središnjom drugom ugovornom stranom i središnjim depozitorijem

Članak 504.a

(1) Pri obavljanju nadzora nad središnjom drugom ugovornom stranom i središnjim depozitorijem Agencija posebice:

1. provjerava organizacijske uvjete, strategije, politike, postupke i mjere koje je središnja druga ugovorna strana, odnosno središnji depozitorij uspostavio u svrhu usklađenja svojeg poslovanja s odredbama ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, Uredbe (EU) br. 648/2012, Uredbe (EU) br. 909/2014, tehničkih standarda donesenih na temelju tih uredbi te drugih relevantnih propisa i/ili

2. provjerava i  procjenjuje financijsku  stabilnost  i  položaj  središnje druge ugovorne strane, odnosno središnjeg depozitorija, rizike kojima je on izložen ili bi mogao biti izložen u svojem poslovanju, te rizike koje središnja druga ugovorna strana, odnosno središnji depozitorij predstavlja za financijski sustav, uzimajući u obzir karakteristike, opseg i složenost njegova poslovanja.

(2) U smislu ovoga Zakona, nezakonitosti su stanja i postupci koji nisu u skladu s ovim  Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, Uredbe (EU) br. 648/2012, Uredbe (EU) br. 909/2014, tehničkih standarda donesenih na temelju tih uredbi te drugih relevantnih propisa.

(3) U  smislu  ovoga  Zakona, nepravilnosti su stanja i postupci koji nisu u skladu s vlastitim politikama i internim aktima subjekta nadzora te standardima i pravilima struke ili se isti dosljedno ne primjenjuju, a time se ugrožava poslovanje, posebice u vezi organizacijskih  zahtjeva i upravljanja rizicima.

Nadzorne mjere za središnju drugu ugovornu stranu i središnji depozitorij

Članak 504.b

(1) Agencija izriče nadzorne mjere središnjoj drugoj ugovornoj strani i središnjem depozitoriju izravnom primjenom odredbi članka 10. Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 648/2012, odnosno članka 10. Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 909/2014.

(2) Agencija će upravi središnje druge ugovorne strane, odnosno središnjeg depozitorija izreći preporuke kad u okviru nadzora, provjere i procjene financijske stabilnosti i položaja, kao i provjere i procjene rizika utvrdi slabosti, manjkavosti i nedostatke u poslovanju središnje druge ugovorne strane i središnjeg depozitorija koje nemaju značaj kršenja ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, Uredbe (EU) br. 648/2012, Uredbe (EU) br. 909/2014, tehničkih standarda donesenih na temelju tih uredbi te drugih relevantnih propisa ili ako smatra potrebnim da središnja druga ugovorna strana, odnosno središnji depozitorij mora smanjiti rizike kojima je izložen u poslovanju i/ili poboljšati financijsku stabilnost i položaj.

Izvještaj o otklanjanju utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti

Članak 504.c

(1) Središnja druga ugovorna strana, odnosno središnji depozitorij je dužan otkloniti  utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti te Agenciji podnijeti izvještaj o mjerama koje je poduzeo za njihovo otklanjanje, unutar roka koji je odredila Agencija.

(2) Izvještaju  iz  stavka 1.  ovoga  članka,  središnja druga ugovorna strana, odnosno središnji depozitorij  je dužan priložiti dokumentaciju i druge dokaze iz kojih je vidljivo da su utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene.

(3) Kad izvještaj iz stavka 1. ovoga članka nije potpun ili iz dokumentacije u prilogu ne proizlazi da su nezakonitosti otklonjene, Agencija će naložiti nadopunu izvještaja i rok u kojemu se izvještaj mora nadopuniti.

(4) Kad Agencija ne naloži nadopunu izvještaja iz stavka 3. ovoga članka, u roku od šezdeset dana od podnošenja izvještaja iz stavka 1. ovoga članka, smatrat će se da su nezakonitosti  i nepravilnosti otklonjene.

(5) Ako Agencija iz izvještaja iz stavka 1. ovoga članka, priložene dokumentacije i drugih dokaza zaključi da su utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene, donijet će rješenje kojim se isto utvrđuje. Prije donošenja rješenja, Agencija je ovlaštena provesti ponovni nadzor nad središnjom drugom ugovornom stranom, odnosno središnjim depozitorijem kako bi se utvrdilo jesu li utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene na odgovarajući način i u odgovarajućem opsegu.

Ukidanje rješenja Agencije

Članak 504.d

(1) Agencija može rješenjem ukinuti zakonito rješenje kojim je središnjoj drugoj ugovornoj strani dano odobrenje za rad uz izravnu primjenu odredbi članka 20. Uredbe (EU) br. 648/2012.

(2) Agencija može rješenjem ukinuti zakonito rješenje kojim je središnjem depozitoriju dano odobrenje za rad uz izravnu primjenu odredbi članaka 20. i 57. Uredbe (EU) br. 909/2014.

(3) Rješenjem iz stavaka 1. i 2. ovoga članka Agencija će odrediti rok u kojem središnja druga ugovorna strana odnosno središnji depozitorij ne može zatražiti ponovno izdavanje odobrenja za rad, a koji ne može biti dulji od jedne godine.

Nadzor nad operaterom sustava poravnanja koji nije središnja druga ugovorna strana i drugim registrom

Članak 504.e

Na postupak nadzora i nadzorne mjere koje se mogu izreći sustavu poravnanja iz članka 501. stavka 1. točke 2. i registru iz članka 493.a. stavka 1. ovoga Zakona, na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 254. stavaka 1., 2., 3. i 5. te članaka 255. do 263. ovoga Zakona.“.

Članak 33.

U Dijelu petom Poglavlje 2. postaje Poglavlje 6. i glasi:

„Poglavlje 6.

Privremene odredbe

SREDIŠNJE KLIRINŠKO DEPOZITARNO DRUŠTVO

Odjeljak 1.

Opće odredbe

Članak 505.

(1) Središnje klirinško depozitarno društvo se osniva i posluje kao dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima koji uređuju osnivanje i poslovanje trgovačkih društava, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(2) Središnje klirinško depozitarno društvo može se osnovati i kao Europsko društvo – Societas Europea (SE) sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.

(3) Tijela središnjeg klirinško depozitarnog društva su skupština, nadzorni odbor i uprava.

Djelatnosti središnjeg klirinškog depozitarnog društva

Članak 506.

(1) Središnje klirinško depozitarno društvo može obavljati sljedeće djelatnosti:

1. poslove vođenja središnjeg depozitorija nematerijaliziranih vrijednosnih papira

2. poslove vođenja središnjeg registra financijskih instrumenata

3. poslove upravljanja sustavom poravnanja iz članka 501. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona i/ili namire transakcija sklopljenih na uređenom tržištu i MTP-u ili izvan uređenog tržišta i MTP-a

4. usluge vezane uz korporativne akcije izdavatelja nematerijaliziranih vrijednosnih papira

5. poslove pohrane dionica u svezi s preuzimanjem dioničkih društava

6. poslove u svezi isplata i drugih prinosa iz nematerijaliziranih vrijednosnih papira i drugih financijskih instrumenata

7. usluge povjereništva

8. usluge glasovanja u svojstvu opunomoćenika na glavnim skupštinama

9. određivanje jedinstvene identifikacijske oznake financijskih instrumenata koji su upisani u središnji depozitorij i središnji registar koje vodi središnje klirinško depozitarno društvo

10. prodaja i održavanje računalnih programa koje razvije za obavljanje usluga iz točaka 1. do 7. ovoga stavka te druge s tim povezane poslove

11. poslove Operatera Fonda za zaštitu ulagatelja, u skladu s odredbama Dijela drugog, Poglavlja 10. ovoga Zakona

12. vođenje službenog registra propisanih informacija, u skladu s odredbama Dijela trećeg, Poglavlja 5. ovoga Zakona.

(2) Središnje klirinško depozitarno društvo dužno je za obavljanje poslova iz stavka 1. točaka 1., 2., 3., 11. i 12. ovoga članka prethodno od Agencije dobiti odobrenje za rad .

(3) Vođenje središnjeg depozitorija znači obavljanje sljedećih upisa u središnji depozitorij:

1. upis u vezi s izdavanjem, prestankom postojanja ili zamjenom nematerijaliziranih vrijednosnih papira

2. upis u vezi s prijenosom nematerijaliziranih vrijednosnih papira s jednog računa na drugi i

3. upis u vezi s upisom, promjenom ili brisanjem prava trećih na nematerijaliziranim vrijednosnim papirima i drugim pravnim učincima predmet kojih su nematerijalizirani vrijednosni papiri.

(4) Središnje klirinško depozitarno društvo ne smije obavljati niti jednu drugu djelatnost osim onih iz stavka 1. ovoga članka, bez prethodnog odobrenja Agencije.

(5) Usluge iz stavka 1. ovoga članka središnje klirinško depozitarno društvo mora obavljati pod razumnim komercijalnim uvjetima i vodeći se načelom jednakosti svih osoba.

Temeljni kapital

Članak 507.

(1) Temeljni kapital središnjeg klirinškog depozitarnog društva mora iznositi najmanje 20.000.000,00 kuna.

(2) Temeljni kapital iz stavka 1. ovoga članka mora u cijelosti biti uplaćen u novcu, a dionice koje ga čine ne mogu biti izdane prije uplate punog iznosa za koji se izdaju.

Dionice

Članak 508.

(1) Sve dionice središnjeg klirinškog depozitarnog društva glase na ime i izdaju se u nematerijaliziranom obliku.

(2) Dionice središnjeg klirinškog depozitarnog društva nije dopušteno uvrstiti na uređeno tržište, MTP ili drugo organizirano tržište.

(3) Ako se dionice središnjeg klirinškog depozitarnog društva vode na skrbničkom računu, skrbnički račun mora glasiti na ime.

Uprava i nadzorni odbor središnjeg klirinškog depozitarnog društva

Članak 509.

(1) Uprava središnjeg klirinškog depozitarnog društva sastoji se od najmanje dva člana. Članovi uprave središnjeg klirinškog depozitarnog društva moraju imati dobar ugled, odgovarajuće stručne kvalifikacije i iskustvo potrebno za upravljanje središnjim klirinškim depozitarnim društvom pažnjom dobrog stručnjaka. Na dužnosti i odgovornosti uprave središnjeg klirinškog depozitarnog društva na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 509.c ovoga Zakona.

(2) Članovi uprave središnjeg klirinškog depozitarnog društva moraju voditi poslovanje središnjeg klirinškog depozitarnog društva u punom radnom vremenu i biti u radnom odnosu sa središnjim klirinškim depozitarnim društvom, osim u slučaju ako su istodobno članovi uprave u trgovačkom društvu unutar iste grupe, pri čemu je za imenovanje članom uprave u trgovačkom društvu unutar iste grupe potrebna prethodna suglasnost Agencije.

(3) Najmanje jedan član uprave mora znati hrvatski jezik.

(4) Članovi uprave središnjeg klirinškog depozitarnog društva dužni su voditi poslove središnjeg klirinškog depozitarnog društva s područja Republike Hrvatske.

(5) Na uvjete za člana uprave središnjeg klirinškog depozitarnog društva na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 509.d ovoga Zakona. Pod iskustvom za obavljanje dužnosti člana uprave središnjeg klirinškog depozitarnog društva podrazumijeva se najmanje petogodišnje iskustvo na rukovodećim položajima u središnjem klirinškom depozitarnom društvu, burzi, investicijskom društvu, kreditnoj instituciji ili drugim financijskim institucijama odnosno najmanje šestogodišnje radno iskustvo u vođenju drugih usporedivih poslova. Član uprave središnjeg klirinškog depozitarnog društva ne može biti član uprave odnosno prokurist drugog trgovačkog društva osim ako se radi o trgovačkom društvu unutar iste grupe.

(6) Nadzorni odbor središnjeg klirinškog depozitarnog društva mora imati najmanje jednog nezavisnog člana koji nije u poslovnim, obiteljskim i drugim vezama sa središnjim klirinškim depozitarnim društvom, većinskim dioničarom ili grupom većinskih dioničara ili članovima uprave ili nadzornog odbora središnjeg klirinškog depozitarnog društva ili većinskog dioničara.

(7) Ako je član nadzornog odbora izložen pritisku ili ograničenjima od strane većinskog dioničara kojima se utječe na obavljanje njegovih dužnosti, dužan je o tome obavijestiti nadzorni odbor, te usprkos tome zauzeti nezavisno stajalište prilikom glasovanja ili dati ostavku, ovisno o tome što okolnosti nalažu.

(8) Nezavisni član nadzornog odbora koji obnaša tu funkciju više od dva mandata, treba dati pisanu izjavu kojom potvrđuje svoj nezavisni status.

(9) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati uvjete koje članovi uprave središnjeg klirinškog depozitarnog društva moraju ispunjavati, uvjete za izdavanje suglasnosti za člana uprave u trgovačkom društvu unutar iste grupe sukladno stavku 2. ovoga članka, postupak za izdavanje suglasnosti te dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu za izdavanje suglasnosti za člana uprave.

Suglasnost za imenovanje uprave središnjeg klirinškog depozitarnog društva

Članak 509.a

(1) Članom uprave središnjeg klirinškog depozitarnog društva može biti imenovana osoba koja je dobila suglasnost Agencije za imenovanje člana uprave središnjeg klirinškog depozitarnog društva.

(2) Zahtjev za izdavanje suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka Agenciji podnosi kandidat za člana uprave središnjeg klirinškog depozitarnog društva za mandat koji ne može biti duži od pet godina. Kandidat je obvezan uz zahtjev priložiti pisanu suglasnost nadzornog odbora, odnosno organa nadležnog za imenovanje članova uprave te program vođenja poslova za mandatno razdoblje za koje traži suglasnost.

(3) Smatra se da mandat za člana uprave središnjeg klirinškog depozitarnog društva počinje teći od dana imenovanja za člana uprave od strane nadzornog odbora središnjeg klirinškog depozitarnog društva ili od strane osnivača pri osnivanju središnjeg klirinškog depozitarnog društva.

(4) Osim kandidatu za člana uprave, Agencija svoju odluku o izdavanju ili odbijanju izdavanja suglasnosti uvijek dostavlja i središnjem klirinškom depozitarnom društvu o čijem se kandidatu radi.

(5) Agencija može izdati suglasnost za imenovanje iz stavka 1. ovoga članka za mandat kraći od zatraženog.

(6) Iznimno, ako člana uprave središnjeg klirinškog depozitarnog društva imenuje nadležni sud u skladu s odredbama zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava, njegov mandat ne može trajati duže od šest mjeseci, ali i u tom slučaju osoba koja se imenuje mora ispunjavati uvjete iz članka 509. ovoga Zakona.

(7) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno osigurati da zahtjev za izdavanje suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka Agenciji bude podnesen najmanje tri mjeseca prije isteka mandata pojedinom članu uprave.

(8) Podnositelji zahtjeva za izdavanje suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka, dužni su priložiti dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članka 509. ovoga Zakona i pravilnika iz članka 509. stavka 9. ovoga Zakona.

(9) U postupku odlučivanja o suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka, Agencija može zatražiti da kandidat za člana uprave središnjeg klirinškog depozitarnog društva predstavi program vođenja poslova središnjeg klirinškog depozitarnog društva za mandatno razdoblje.

(10) Osoba za koju je Agencija izdala suglasnost za imenovanje, obvezna je prije imenovanja za člana uprave drugog središnjeg klirinškog depozitarnog društva, dobiti novu suglasnost Agencije, kao i u slučaju produljenja mandata.

(11) Agencija odlučuje o izdavanju suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka na temelju:

1. dokumentacije iz stavka 8. ovoga članka

2. programa vođenja poslova iz stavka 9. ovoga članka i

3. ostalih podataka i informacija kojima raspolaže.

(12) Agencija će odbiti davanje suglasnosti za imenovanje članova uprave središnjeg klirinškog depozitarnog društva ako:

1. predložena osoba ne ispunjava uvjete propisane odredbom članka 509. ovoga Zakona i odredbama pravilnika iz članka 509. stavka 9. ovoga Zakona

2. podaci i informacije iz stavka 11. ovoga članka upućuju na to da osoba za koju je podnesen zahtjev za izdavanje suglasnosti za imenovanje za člana uprave središnjeg klirinškog depozitarnog društva nije primjerena za obavljanje te funkcije

3. Agencija raspolaže objektivnim i dokazivim razlozima zbog kojih se može pretpostaviti da bi djelatnosti ili poslovi kojima se osoba bavi ili se bavila predstavljali prijetnju upravljanju središnjim klirinškim depozitarnim društvom pažnjom dobrog stručnjaka i/ili

4. su u zahtjevu za izdavanje suglasnosti navedeni netočni, neistiniti podaci ili podaci koji dovode u zabludu.

Ukidanje i prestanak suglasnosti za imenovanje člana uprave središnjeg klirinškog depozitarnog društva

Članak 509.b

(1) Agencija će ukinuti zakonito rješenje kojim je dana suglasnost za imenovanje člana uprave središnjeg klirinškog depozitarnog društva u sljedećim slučajevima:

1. ako član uprave prestane ispunjavati uvjete za člana uprave središnjeg klirinškog depozitarnog društva propisane ovim Zakonom

2. ako je suglasnost dana na temelju netočnih, neistinitih podataka ili podataka koji dovode u zabludu, odnosno na koji drugi nepropisan način i/ili

3. ako je član uprave središnjeg klirinškog depozitarnog društva teže ili sustavno kršio ovaj Zakon, propise donesene na temelju ovoga Zakona ili druge relevantne propise, a osobito ako je zbog toga ugrožena likvidnost i/ili solventnost središnjeg klirinškog depozitarnog društva ili se radi o jednakom kršenju koje se ponavlja dva puta u tri godine.

(2) Agencija može članu uprave središnjeg klirinškog depozitarnog društva ukinuti zakonito rješenje kojim je dana suglasnost za imenovanje člana uprave središnjeg klirinškog depozitarnog društva u sljedećim slučajevima:

1. ako kao član uprave središnjeg klirinškog depozitarnog društva nije osigurao provođenje ili nije proveo nadzorne mjere koje je naložila Agencija

2. ako kao član uprave središnjeg klirinškog depozitarnog društva nije osigurao organizacijske zahtjeve iz članka 511. i 513. ovoga Zakona

3. ako utvrdi da je član uprave središnjeg klirinškog depozitarnog društva u sukobu interesa zbog kojeg ne može ispunjavati svoje obveze i dužnosti pažnjom dobrog stručnjaka i/ili

4. ako član uprave središnjeg klirinškog depozitarnog društva učestalo ne ispunjava obvezu utvrđivanja i ocjenjivanja učinkovitosti politika, mjera ili internih procedura vezanih za usklađenost središnjeg klirinškog depozitarnog društva s ovim Zakonom ili obvezu poduzimanja odgovarajućih mjera u cilju ispravljanja nedostataka, odnosno nepravilnosti u poslovanju središnjeg klirinškog depozitarnog društva.

(3) U slučajevima iz stavka 2. ovoga članka, Agencija može i posebnom nadzornom mjerom privremeno zabraniti obavljanje funkcije člana uprave središnjeg klirinškog depozitarnog društva.

(4) Ako Agencija ukine zakonito rješenje kojim je dana suglasnost za imenovanje člana uprave, nadzorni odbor središnjeg klirinškog depozitarnog društva obvezan je bez odgode donijeti odluku o opozivu imenovanja toga člana uprave.

(5) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno osigurati da novi zahtjev za izdavanje suglasnosti za imenovanje bude podnesen Agenciji najkasnije u roku od trideset dana od dana primitka obavijesti o ukidanju, prestanku ili odbijanju izdavanja suglasnosti za imenovanje člana uprave središnjeg klirinškog depozitarnog društva, kao i uvijek u situaciji kada središnje klirinško društvo ne ispunjava uvjet o najmanjem potrebnom broju članova uprave u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(6) Suglasnost za imenovanje člana uprave središnjeg klirinškog depozitarnog društva prestaje važiti ako:

1. osoba u roku od jedne godine od izdavanja suglasnosti ne bude imenovana ili ne stupi na dužnost na koju se suglasnost odnosi, protekom navedenog roka

2. osobi prestane dužnost na koju se suglasnost odnosi, danom prestanka dužnosti i/ili

3. osobi istekne ugovor o radu u središnjem klirinškom depozitarnom društvu, danom isteka ugovora.

Dužnosti i odgovornost uprave središnjeg klirinškog depozitarnog društva

Članak 509.c

(1) Uprava središnjeg klirinškog depozitarnog društva dužna je osigurati da središnje klirinško depozitarno društvo posluje u skladu s:

1. pravilima struke

2. ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i

3. drugim propisima kojima se uređuje poslovanje središnjeg klirinškog depozitarnog društva.

(2) Uprava središnjeg klirinškog depozitarnog društva dužna je osigurati provođenje nadzornih mjera Agencije.

(3) Uprava središnjeg klirinškog depozitarnog društva dužna je ustrojiti učinkovit i razborit sustav upravljanja središnjim klirinškim depozitarnim društvom, što uključuje i raspodjelu dužnosti te sprječavanje sukoba interesa.

(4) Sustav upravljanja iz stavka 3. ovoga članka mora posebice osiguravati odgovornost uprave za:

1. društvo u cjelini, odobravanje i nadziranje provedbe strateških ciljeva društva, strategiju upravljanja rizicima i internog upravljanja

2. integritet računovodstvenog sustava i sustava financijskog izvještavanja, kao i financijsku i operativnu kontrolu i usklađenost sa zakonom i primjenjivim standardima

3. proces javne objave i priopćavanje informacija u skladu s odredbama ovoga Zakona i

4. učinkoviti nadzor višeg rukovodstva, kada je to primjenjivo.

(5) Uprava središnjeg klirinškog depozitarnog društva dužna je pratiti i periodički procjenjivati učinkovitost sustava upravljanja iz stavka 3. ovoga članka te poduzimati odgovarajuće mjere za ispravljanje nedostataka.

(6) Središnje klirinško depozitarno društvo dužno je javno objaviti na koji se način uskladilo s odredbama o:

1. sustavu upravljanja iz stavka 3. ovoga članka

2. sastavu, dužnostima i odgovornostima uprave i kada je to primjereno, nadzornog odbora propisanim ovim člankom i člancima 509.d i 509.e ovoga Zakona

3. obvezi središnjeg klirinškog depozitarnog društva da osnuje odbor za primitke, odbor za imenovanja i odbor za rizike na način propisan člankom 509.f ovoga Zakona i

4. politikama primitaka iz članka 509.f ovoga Zakona.

(7) Informacije iz ovoga članka središnje klirinško depozitarno društvo dužno je objaviti i redovito ažurirati na svojim internetskim stranicama.

(8) Agencija će donijeti pravilnik kojim pobliže uređuje učestalost i rokove javnog objavljivanja informacija iz ovoga članka.

Članak 509.d

(1) Član uprave središnjeg klirinškog depozitarnog društva može biti osoba koja u svakom trenutku ispunjava sljedeće uvjete:

1. ima odgovarajuće stručne kvalifikacije, sposobnost i iskustvo potrebno za vođenje poslova središnjeg klirinškog depozitarnog društva

2. nije bila član nadzornog odbora, član uprave ili osoba na drugom rukovodećem položaju u središnjem klirinškom depozitarnom društvu, odnosno trgovačkom društvu nad kojim je otvoren stečajni postupak, donesena odluka o prisilnoj likvidaciji ili kojem je ukinuto odobrenje za rad, osim ako Agencija ocijeni da ta osoba nije svojim nesavjesnim ili nestručnim radom i postupanjem utjecala na prouzročenje stečaja, prisilne likvidacije ili ukidanje odobrenja za rad

3. koja nije u sukobu interesa u odnosu na središnje klirinško depozitarno društvo, članove nadzornog odbora ako ih ima, nositelje ključnih funkcija i više rukovodstvo središnjeg klirinškog depozitarnog društva

4. nad čijom imovinom nije otvoren stečajni postupak

5. ima dobar ugled

6. koja nije pravomoćno osuđena za prekršaj ili kazneno djelo koje predstavlja grubo ili trajno kršenje propisa iz nadležnosti Agencije, Hrvatske narodne banke ili srodnih nadzornih tijela iz Republike Hrvatske, država članica i trećih država, odnosno za:

a) kaznena djela propisana Kaznenim zakonom (Narodne novine, br. 125/11, 144/12, 56/15 i 61/15) i to:

- glava XXIII. - kaznena djela protiv imovine (osim za kazneno djelo neovlaštene uporabe tuđe pokretne stvari i kazneno djelo oštećenja tuđe stvari), kod kojih se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti

- glava IX. - kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva

- glava XXIV. - kaznena djela protiv gospodarstva

- glava XXVI. - kaznena djela krivotvorenja

- glava XXVIII. - kaznena djela protiv službene dužnosti

- glava XXIX. - kaznena djela protiv pravosuđa

- glava XII. - kaznena djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja

b) kaznena djela iz glave II., Dijela Petog Zakona o trgovačkim društvima, odnosno za kaznena djela iz Kaznenog zakona (Narodne novine, br. 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03 - odluka Ustavnog suda, 105/04, 84/05, 71/06, 110/07, 152/08, 57/11 i 77/11), i to:

- glava XVII. - kaznena djela protiv imovine (osim za kazneno djelo oduzimanja tuđe pokretne stvari i kazneno djelo uništenja i oštećenja tuđe stvari) kod kojih se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti

- glava XIII. - kaznena djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom

- glava XXI. - kaznena djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja

- glava XXIII. - kaznena djela protiv vjerodostojnosti isprava

- glava XXV. - kaznena djela protiv službene dužnosti

- glava XXII. - kaznena djela protiv pravosuđa i

- glava XI. - kaznena djela protiv slobode i prava čovjeka i građanina, i to kazneno djelo povrede prava na rad i drugih prava iz rada i kazneno djelo povrede prava na zdravstvenu i invalidsku zaštitu, a koja su u pravnom kontinuitetu s prethodno navedenim kaznenim djelima iz Kaznenog zakona (Narodne novine, br. 125/11, 144/12, 56/15 i 61/15).

7. za koju je na osnovi dosadašnjeg ponašanja moguće opravdano zaključiti da će pošteno i savjesno obavljati poslove člana uprave središnjeg klirinškog depozitarnog društva te koja može posvetiti dovoljno vremena ispunjavanju obveza iz svoje nadležnosti

8. ispunjava uvjete za člana uprave propisane zakonom koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava

9. nije član uprave, odnosno prokurist:

a) drugog središnjeg klirinškog depozitarnog društva

b) investicijskog društva

c) vezanog zastupnika drugog investicijskog društva

d) kreditne institucije

e) društva za upravljanje subjektima za zajednička ulaganja

f) društva za upravljanje mirovinskim fondovima

g) mirovinskog osiguravajućeg društva

h) društva za osiguranje

i) društva za reosiguranje

j) druge financijske institucije u smislu zakona koji uređuje osnivanje i rad kreditnih institucija i/ili

k) društva čiji su financijski instrumenti uvršteni na uređeno tržište.

(2) Smatra se da fizička osoba koja nije državljanin Republike Hrvatske ispunjava uvjete o nekažnjavanju iz stavka 1. točaka 5. i 6. ovoga članka ako nije pravomoćno osuđena za djela koja u svom opisu odgovaraju tim djelima.

(3) Uprava investicijskog društva dužna je donijeti primjerenu politiku za izbor i procjenu ispunjenja uvjeta za članove uprave. Investicijsko društvo dužno je provoditi tu politiku.

(4) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati uvjete iz stavaka 1. i 2. ovoga članka za članstvo u upravi investicijskog društva te dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu. Agencija može pobliže propisati sadržaj politike iz stavka 4. ovoga članka i dinamiku procjene ispunjenja uvjeta za članove uprave.

Nadzorni odbor i ostali odbori središnjeg klirinškog depozitarnog društva

Članak 509.e

(1) Središnje klirinško depozitarno društvo dužno je ustrojiti nadzorni odbor.

(2) Članovi nadzornog odbora središnjeg klirinškog depozitarnog društva moraju zajedno imati stručna znanja, sposobnosti i iskustvo potrebno za neovisno i samostalno nadziranje poslova središnjeg klirinškog depozitarnog društva, a posebice razumijevanje poslova i ključnih rizika središnjeg klirinškog depozitarnog društva.

(3) Član nadzornog odbora središnjeg klirinškog depozitarnog društva može biti osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:

1. koja ima dobar ugled

2. koja ima odgovarajuća stručna znanja, sposobnost i iskustvo potrebno za ispunjavanje obveza iz svoje nadležnosti

3. koja nije u sukobu interesa u odnosu na središnje klirinško depozitarno društvo, dioničare, članove nadzornog odbora, nositelje ključnih funkcija i više rukovodstvo središnjeg klirinškog depozitarnog društva

4. koja može posvetiti dovoljno vremena ispunjavanju obveza iz svoje nadležnosti i

5. koja može biti član nadzornog odbora sukladno zakonu koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava.

(4) Nadležnosti nadzornog odbora središnjeg klirinškog depozitarnog društva, osim onih propisanih zakonom koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava su i sljedeće:

1. daje suglasnost upravi na poslovnu politiku središnjeg klirinškog depozitarnog društva

2. daje suglasnost upravi na strateške ciljeve središnjeg klirinškog depozitarnog društva

3. daje suglasnost upravi na financijski plan središnjeg klirinškog depozitarnog društva

4. daje suglasnost upravi na strategije i politike preuzimanja rizika i upravljanje njima, uključujući rizike koji proizlaze iz makroekonomskog okruženja u kojima središnje klirinško depozitarno društvo posluje

5. daje suglasnost upravi na strategije i postupke procjenjivanja adekvatnosti kapitala središnjeg klirinškog depozitarnog društva

6. daje suglasnost upravi na akt o unutarnjoj reviziji i na godišnji plan rada unutarnje revizije i

7. donosi odluke o drugim pitanjima određenim ovim Zakonom.

(5) Članovi odbora iz stavka 1. točaka 1. do 3. ovoga članka imenuju se iz redova članova nadzornog odbora. Svaki od odbora mora imati najmanje tri člana, od kojih je jedan predsjednik.

(6) Odbor za primitke mora se uspostaviti na način koji središnjem klirinškom depozitarnom društvu omogućuje donošenje stručne i neovisne prosudbe o politikama i praksama vezanim za primitke te o utjecaju primitaka na upravljanje rizicima, kapitalom i likvidnošću.

(7) Članovi odbora za rizike moraju imati odgovarajuće znanje, vještine i stručnost kako bi u potpunosti razumjeli i pratili strategiju rizika i sklonost preuzimanju rizika središnjeg klirinškog depozitarnog društva.

(8) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati ovlasti i dužnosti članova nadzornog odbora, kao i ovlasti i dužnosti članova odbora iz stavka 1. točaka 1. do 3. ovoga članka.

Politika primitaka središnjeg klirinškog depozitarnog društva

Članak 509.f

(1) Središnje klirinško depozitarno društvo dužno je propisati, implementirati i primjenjivati jasne politike primitaka za sve kategorije radnika, upravu i nadzorni odbor.

(2) Politika primitaka iz stavka 1. ovoga članka mora ispunjavati sljedeće uvjete:

1. u skladu je s odgovarajućim i djelotvornim upravljanjem rizicima

2. promiče odgovarajuće i djelotvorno upravljanje rizicima

3. ne potiče preuzimanje rizika koje prelazi razinu prihvatljivog rizika za središnje klirinško depozitarno društvo

4. u skladu je s poslovnom strategijom, ciljevima, vrijednostima i dugoročnim interesima središnjeg klirinškog depozitarnog društva i

5. obuhvaća mjere za sprječavanje sukoba interesa, uključujući sprječavanje sukoba interesa pri utvrđivanju primitaka radnika koji obavljaju poslove kontrolnih funkcija.

(3) Agencija će pravilnikom propisati pravila, postupke i kriterije u vezi s politikama primitaka, a osobito:

1. definiciju primitaka radnika

2. zahtjeve vezane uz primitke radnika te način i opseg primjene tih zahtjeva i

3. način i rokove izvješćivanja Agencije o primicima.

Imatelji kvalificiranog udjela središnjeg klirinškog depozitarnog društva

Članak 510.

(1) Prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad središnjem klirinškom depozitarnom društvu iz članka 506. stavka 2. i članka 523. ovoga Zakona, podnositelj zahtjeva dužan je Agenciji dostaviti podatke o identitetu dioničara ili članova središnjeg klirinškog depozitarnog društva, posrednih ili neposrednih imatelja kvalificiranih udjela, visinu tih udjela kao i dodatnu dokumentaciju propisanu pravilnikom iz članka 510.i stavka 7. ovoga Zakona.

(2) Na zahtjev iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 510.i ovoga Zakona.

(3) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno dostaviti Agenciji podatke o vlasničkoj strukturi, a posebno o imateljima kvalificiranih udjela, kao i o identitetu svih osoba koje imaju mogućnost vršiti značajan utjecaj na upravljanje središnjim klirinškim depozitarnim društvom.

(4) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno dostaviti Agenciji podatke o svim promjenama u vlasničkoj strukturi koja dovodi do promjene osoba iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno objaviti podatke iz stavaka 3. i 4. ovoga članka.

(6) Podaci iz stavaka 3. i 4. ovoga članka smatraju se objavljeni ako ih središnje klirinško depozitarno društvo objavi barem na svojoj internetskoj stranici.

Uska povezanost

Članak 510.a

(1) U slučaju uske povezanosti između središnjeg klirinškog depozitarnog društva i drugih fizičkih ili pravnih osoba, Agencija će izdati odobrenje za rad središnjem klirinškom depozitarnom društvu samo ako odnos uske povezanosti ne onemogućava obavljanje nadzora nad središnjim klirinškim depozitarnim društvom.

(2) Agencija će odbiti izdavanje odobrenja za rad ako propisi treće države, koji se odnose na jednu ili više fizičkih ili pravnih osoba s kojima je društvo usko povezano, odnosno primjena i izvršavanje tih propisa, onemogućavaju obavljanje nadzora nad središnjim klirinškim depozitarnim društvom.

Promjena imatelja kvalificiranog udjela u središnjem klirinškom depozitarnom društvu

Članak 510.b

(1) Svaka fizička ili pravna osoba, grupa povezanih osoba iz članka 510.c stavka 1. ovoga Zakona ili osobe koje zajednički djeluju sukladno članku 510.d ovoga Zakona (namjeravani stjecatelj), a koje namjeravaju neposredno ili posredno steći ili povećati udjel u središnjem klirinškom depozitarnom društvu, što bi rezultiralo time da visina udjela u kapitalu ili u glasačkim pravima dosegne ili premaši 20%, 30% ili 50%, ili da središnje klirinško depozitarno društvo postane ovisno društvo namjeravanog stjecatelja (namjeravano stjecanje), dužne su prethodno Agenciji podnijeti zahtjev za izdavanje suglasnosti u pisanom obliku.

(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati:

1. podatke o visini udjela koji se namjerava steći i

2. svu dokumentaciju iz članka 510.i stavaka 3. i 7. ovoga Zakona.

Članak 510.c

(1) Povezane su dvije ili više pravnih ili fizičkih osoba i članovi njihovih užih obitelji koji su, ako se ne dokaže drugačije, za središnje klirinško depozitarno društvo jedan rizik jer:

1. jedna od njih ima, izravno ili neizravno, kontrolu nad drugom odnosno drugima ili

2. su međusobno povezane tako da postoji velika vjerojatnost da će zbog pogoršanja ili poboljšanja gospodarskog i financijskog stanja jedne osobe doći do pogoršanja ili poboljšanja gospodarskog i financijskog stanja jedne ili više drugih osoba, osobito ako između njih postoji mogućnost prijenosa gubitka, dobiti, kreditne sposobnosti ili ako poteškoće u izvorima financiranja, odnosno podmirivanju obveza jedne osobe mogu prouzročiti poteškoće u izvoru financiranja, odnosno podmirivanja obveza jedne ili više drugih osoba.

(2) Grupu povezanih osoba čine sve osobe iz stavka 1. ovoga članka i sve s njima povezane osobe.

(3) Članovi uže obitelji povezane osobe, u smislu ovoga Zakona, jesu:

1. bračni drug ili osoba s kojom duže živi u zajedničkom kućanstvu koja, prema posebnom zakonu, ima položaj jednak položaju u bračnoj zajednici

2. djeca ili posvojena djeca te osobe ili djeca ili posvojena djeca osoba iz točke 1. ovoga stavka koje nemaju punu poslovnu sposobnost i

3. druge osobe koje nemaju punu poslovnu sposobnost i koje su stavljene pod skrbništvo te osobe.

Članak 510.d

(1) Osobe koje djeluju zajednički u smislu odredbe članka 510.b ovoga Zakona su:

1. fizičke ili pravne osobe koje surađuju međusobno ili sa središnjim depozitarnim društvom na temelju sporazuma, izričitoga ili prešutnoga, usmenoga ili pisanoga, čiji je cilj stjecanje dionica s pravom glasa ili usklađeno ostvarivanje prava glasa ili

2. pravne osobe koje su međusobno povezane u smislu odredbi zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava.

(2) Smatra se da zajednički djeluju:

1. osobe koje povezuju samo okolnosti u svezi sa stjecanjem dionica, a koje ukazuju na usklađenost u stjecanju dionica ili u zajedničkoj namjeri osoba

2. članovi uprava ili nadzornih odbora društava koja djeluju zajednički ili

3. članovi uprave ili nadzornog odbora s društvima u kojima su članovi tih tijela.

(3) Pravne osobe te fizičke i/ili pravne osobe djeluju zajednički kada fizička i/ili pravna osoba imaju: 

1. izravno ili neizravno više od 25% udjela u temeljnom kapitalu iste pravne osobe

2. izravno ili neizravno više od 25% glasačkih prava u glavnoj skupštini iste pravne osobe

3. pravo upravljanja poslovnim i financijskim politikama iste pravne osobe na temelju ovlasti iz statuta ili sporazuma ili

4. izravno ili neizravno prevladavajući utjecaj na vođenje poslova i donošenje odluka.

Članak 510.e

(1) Svaka fizička ili pravna osoba koja namjerava neposredno ili posredno otpustiti kvalificirani udjel u središnjem klirinškom depozitarnom društvu dužna je o tome obavijestiti Agenciju pisanim putem, navodeći visinu udjela koji namjerava otpustiti.

(2) Osoba iz stavka 1. ovoga članka Agenciju je dužna obavijestiti i o namjeri smanjenja svog kvalificiranog udjela na način da udio u kapitalu ili glasačkim pravima padne ispod granice od 20%, 30% ili 50%, ili ako središnje klirinško depozitarno društvo prestaje biti ovisno društvo te osobe.

Članak 510.f

(1) Agencija će surađivati s drugim nadležnim tijelima kada vrši procjene iz članka 510.i ovoga Zakona, ako je namjeravani stjecatelj jedan od sljedećih subjekata:

1. kreditna institucija, društvo za životno osiguranje, društvo za neživotno osiguranje, društvo za reosiguranje, investicijsko društvo, društvo za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom s odobrenjem za rad druge države članice ili u sektoru različitom od onoga u kojem je izražena namjera stjecanja

2. matično društvo subjekata iz točke 1. ovoga stavka i/ili

3. pravna ili fizička osoba koja kontrolira subjekte iz točke 1. ovoga stavka.

(2) Agencija će u slučaju iz stavka 1. ovoga članka od drugog nadležnog tijela zatražiti:

1. sve podatke koji su joj potrebni za procjenu iz članka 510.i ovoga Zakona

2. ostale podatke kojima drugo nadležno tijelo raspolaže, a koji bi mogli biti značajni za procjenu iz članka 510.i ovoga Zakona i/ili

3. kada je to primjereno, mišljenje drugog nadležnog tijela o namjeravanom stjecatelju.

(3) Ako tijelo, nadležno za namjeravanog stjecatelja, uz podatke iz stavka 2. ovoga članka iznese mišljenje, Agencija je dužna isto uzeti u obzir pri donošenju odluke o namjeravanom stjecanju kvalificiranog udjela.

Članak 510.g

(1) Agencija će bez odgode, a najkasnije u roku od dva radna dana od primitka zahtjeva iz članka 510.b stavka 1. te svakog dodatnog podatka iz članka 510.h ovoga Zakona, namjeravanog stjecatelja obavijestiti pisanim putem o primitku istih, s naznakom datuma na koji istječe razdoblje procjene.

(2) Agencija će procjenu iz članka 510.i ovoga Zakona izvršiti u roku od šezdeset radnih dana od dana kada je namjeravani stjecatelj zaprimio obavijest iz stavka 1. ovoga članka (razdoblje procjene).

Članak 510.h

(1) Agencija može, ako je to potrebno, tijekom razdoblja procjene, a ne kasnije od pedesetog radnog dana razdoblja procjene, zatražiti dodatne podatke potrebne za dovršenje procjene. Te će podatke Agencija zatražiti pisanim putem, navodeći koji su dodatni podaci potrebni.

(2) Razdoblje procjene se prekida od dana kada je Agencija zatražila dodatne podatke iz stavka 1. ovoga članka do dana zaprimanja odgovora od namjeravanog stjecatelja, pri čemu prekid može trajati najdulje dvadeset radnih dana.

(3) Nakon proteka roka iz stavka 2. ovoga članka Agencija može postavljati daljnje zahtjeve za nadopunom ili pojašnjenjem podataka, ali se razdoblje procjene neće prekidati.

(4) Agencija može produljiti razdoblje prekida iz stavka 2. ovoga članka najviše do trideset radnih dana ako namjeravani stjecatelj:

1. ima sjedište/prebivalište izvan države članice ili podliježe propisima izvan države i/ili

2. je pravna ili fizička osoba koja nije subjekt nadzora po ovom Zakonu ili propisima koji uređuju osnivanje i rad otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom i njihovih društava za upravljanje, alternativnih investicijskih fondova i njihovih društava za upravljanje, društava za osiguranje i kreditnih institucija.

(5) Ako Agencija utvrdi postojanje razloga za odbijanje zahtjeva za izdavanje suglasnosti za namjeravano stjecanje, dužna je unutar razdoblja procjene o tome pisanim putem obavijestiti namjeravanog stjecatelja, navodeći razloge za donošenje takve odluke.

(6) Agencija može objaviti odgovarajuće očitovanje o razlozima odluke iz stavka 5. na vlastitu inicijativu ili na zahtjev namjeravanog stjecatelja.

(7) Ako Agencija ne odbije zahtjev za izdavanje suglasnosti za namjeravano stjecanje u roku i na način iz stavka 5. ovoga članka, smatrat će se da je stjecanje odobreno.

(8) Agencija može odrediti krajnji rok do kojeg se namjeravano stjecanje mora provesti te ga iz opravdanih razloga može produljiti.

(9) Ako namjeravani stjecatelj ne stekne kvalificirani udio u roku iz stavka 8. ovoga članka, suglasnost Agencije prestaje važiti u cijelosti.

Članak 510.i

(1) Prilikom procjene zahtjeva iz članka 510.b stavka 1. i podataka traženih sukladno članku 510.h stavaka 1., 2. i 3. u svrhu provjere hoće li se poslovi središnjeg klirinškog depozitarnog društva u kojem se stjecanje predlaže voditi pažnjom dobrog stručnjaka i uzimajući u obzir mogući utjecaj namjeravanog stjecatelja na središnje klirinško depozitarno društvo, Agencija će ocijeniti prikladnost namjeravanog stjecatelja i financijsku stabilnost namjeravanog stjecanja, uzimajući u obzir sve sljedeće kriterije:

1. ugled namjeravanog stjecatelja

2. ugled i iskustvo osobe koja će kao posljedicu namjeravanog stjecanja voditi poslovanje središnjeg klirinškog depozitarnog društva

3. financijsku stabilnost namjeravanog stjecatelja, posebice u odnosu na poslove središnjeg klirinškog depozitarnog društva u kojemu se kvalificirani udio namjerava steći

4. hoće li središnje klirinško depozitarno društvo biti u mogućnosti udovoljiti i nastaviti udovoljavati zahtjevima iz ovoga Zakona, kao i drugih zakona kada je to primjenjivo na pojedinačnoj i konsolidiranoj osnovi, a posebno ima li grupa, čiji će dio postati  središnje klirinško depozitarno društvo, strukturu koja omogućava učinkovito provođenje nadzora, učinkovitu razmjenu podataka između nadležnih tijela te mogu li se razgraničiti nadležnosti između više nadležnih tijela i

5. postoji li, u svezi namjeravanog stjecanja, osnovana sumnja da je počinjeno, pokušano ili bi moglo doći do pranja novca ili financiranja terorizma, sukladno propisima koji to uređuju.

(2) Agencija može odbiti zahtjev za izdavanje suglasnosti za namjeravano stjecanje jedino ako nisu ispunjeni uvjeti propisani stavkom 1. ovoga članka ili ako je namjeravani stjecatelj dostavio nepotpune podatke.

(3) Dokumentacija potrebna za procjenu koja se mora dostaviti Agenciji uz zahtjev iz članka 510.b stavka 1. mora biti prilagođena i primjerena namjeravanom stjecatelju i namjeravanom stjecanju.

(4) Ako je Agencija zaprimila dva ili više zahtjeva za stjecanje ili povećanje kvalificiranih udjela u istom središnjem klirinškom depozitarnom društvu, odnosit će se prema svim namjeravanim stjecateljima ravnopravno.

(5) Ako središnje klirinško depozitarno društvo sazna za stjecanje ili otpuštanje kvalificiranog udjela u središnjem klirinškom depozitarnom društvu koji prelazi ili padne ispod 20%, 30% ili 50%, dužno je o tome bez odgode obavijestiti Agenciju.

(6) Središnje klirinško depozitarno društvo dužno je jednom godišnje Agenciji dostaviti popis imena svih dioničara ili imatelja poslovnih udjela, kao i imatelja kvalificiranih udjela s veličinom pojedinih udjela, sa stanjem na dan 1. siječnja tekuće godine, najkasnije do 31. ožujka tekuće godine.

(7) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati listu dokumentacije iz stavka 3. ovoga članka.

Pravne posljedice stjecanja bez odobrenja i ukidanje suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela

Članak 510.j

(1) Osoba koja stekne kvalificirani udjel u središnjem klirinškom depozitarnom društvu protivno odredbama ovoga Zakona nema pravo glasa iz dionica ili poslovnih udjela koje je pribavila na taj način.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Agencija će naložiti prodaju tako stečenih dionica ili poslovnih udjela.

(3) Agencija može ukinuti suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela u slučaju:

1. ako je imatelj kvalificiranog udjela dobio suglasnost davanjem neistinitih ili netočnih podataka i/ili

2. ako prestanu uvjeti propisani odredbama ovoga Zakona, na temelju kojih je suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela izdana.

(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, osoba kojoj je ukinuta suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela nema pravo glasa iz dionica ili poslovnih udjela za koje joj je oduzeta suglasnost. U tom slučaju, Agencija će naložiti prodaju stečenih dionica ili poslovnih udjela za koje je imatelju kvalificiranog udjela ukinuta suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela.

Mjere koje Agencija poduzima u slučajevima kada je upravljanje središnjim klirinškim depozitarnim društvom pažnjom dobrog stručnjaka dovedeno u pitanje

Članak 510.k

(1) Ako je upravljanje središnjim klirinškim depozitarnim društvom pažnjom dobrog stručnjaka dovedeno u pitanje neprimjerenim utjecajem imatelja kvalificiranog udjela, Agencija je ovlaštena poduzimati odgovarajuće mjere kako bi se taj utjecaj spriječio.

(2) Mjere iz stavka 1. ovoga članka obuhvaćaju, uz odgovarajuće nadzorne mjere i podnošenje zahtjeva nadležnom sudu za izricanje privremenih mjera u svezi stjecanja glasačkih prava vezanih za udjele imatelja kvalificiranih udjela iz stavka 1. ovoga članka.

Odjeljak 2.

Organizacijski zahtjevi za vođenje središnjeg klirinškog depozitarnog društva

Članak 511.

(1) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno, uzimajući u obzir vrstu, opseg i složenost poslovanja, uspostaviti, dokumentirati, provoditi te redovito ažurirati, procjenjivati i nadzirati učinkovit(e):

1. postupke odlučivanja i organizacijsku strukturu s jasno definiranim, transparentnim i dosljednim linijama odgovornosti

2. sustav unutarnjih kontrola

3. mjere i postupke kojima će osiguravati da su zaposlenici, članovi uprave i nadzornog odbora središnjeg klirinškog depozitarnog društva svjesni postupaka koje moraju poštivati za pravilno izvršavanje svojih dužnosti i odgovornosti

4. odgovarajuće administrativne i računovodstvene postupke, te sustav izrade poslovnih knjiga i financijskih izvještaja kao i procedure i postupke vođenja i čuvanja poslovne dokumentacije koje će osigurati istinit i vjeran prikaz financijskog položaja središnjeg klirinškog depozitarnog društva sukladno svim važećim računovodstvenim propisima

5. evidencije svoga poslovanja i unutarnje organizacije, evidencije svih internih akata, kao i njihovih izmjena

6. mjere i postupke za nadzor i zaštitu informacijskog sustava i sustava za elektroničku obradu podataka i

7. politike, mjere i postupke osiguranja neprekidnog poslovanja.

(2) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno propisati i primjenjivati odgovarajuće mjere i postupke za utvrđivanje sukoba interesa između interesa središnjeg klirinško depozitarnog društva, članova upravnih i nadzornih tijela i dioničara, i interesa da središnje klirinško depozitarno društvo uredno obavlja usluge vođenja središnjeg depozitorija, usluge upravljanja sustavom poravnanja i/ili namire transakcija i druge usluge, vodeći se pri tome načelom jednakosti svih osoba.

(3) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno propisati i primjenjivati učinkovite mjere i postupke za sprječavanje i upravljanje sukobom interesa, što uključuje sve razumne korake radi sprječavanja da suprotni interesi iz stavka 7. ovoga članka nepovoljno utječu na sigurno, uredno i učinkovito poravnanje i namiru transakcija s vrijednosnim papirima uključujući mjere i postupke vezane za izvještaj iz članka 519. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona.

Upravljanje rizicima

Članak 512.

(1) Upravljanje rizicima obuhvaća utvrđivanje, mjerenje ili ocjenjivanje, upravljanje i kontroliranje rizika, uključujući i obavještavanje odgovornih osoba o rizicima kojima je središnje klirinško depozitarno društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo pri obavljanju svojih poslova.

(2) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno uspostaviti sveobuhvatan i učinkovit sustav upravljanja rizicima u skladu s vrstom, opsegom i složenosti svoga poslovanja, koji mora uključivati najmanje:

1. strategije, politike, postupke i mjere upravljanja rizicima

2. tehnike mjerenja rizika i

3. podjelu odgovornosti u svezi s upravljanjem rizicima.

(3) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno propisati, primjenjivati, dokumentirati i redovito ažurirati odgovarajuće, učinkovite i sveobuhvatne strategije i politike upravljanja rizicima u svrhu utvrđivanja rizika povezanih s poslovanjem, poslovnim procesima i sustavima kojima upravlja, doprinose tih pojedinih rizika cjelokupnom profilu rizičnosti središnjeg klirinškog depozitarnog društva i utvrđivati prihvatljiv stupnja rizika.

(4) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno, na osnovu strategija i politika upravljanja rizicima i utvrđenog prihvatljivog stupnja rizika, donijeti učinkovite postupke, tehnike mjerenja rizika i mjere upravljanja rizicima.

(5) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno uspostaviti, provoditi te redovito ažurirati, procjenjivati i nadzirati primjerene politike i postupke, čiji je cilj otkrivanje svakog rizika neusklađenosti s relevantnim propisima, kao i povezanih rizika te uspostaviti primjerene mjere i postupke u cilju smanjivanja takvih rizika.

(6) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno nadzirati, ocjenjivati, preispitivati i ažurirati primjerenost, sveobuhvatnost i učinkovitost donesenih strategija, politika, postupaka upravljanja rizicima i tehnika mjerenja rizika, te primjerenost i učinkovitost predviđenih mjera u svrhu otklanjanja mogućih nedostataka u strategijama, politikama i postupcima upravljanja rizicima, uključujući i propuste zaposlenika, osoba na koje je izdvojilo poslovne procese te članova uprave i nadzornog odbora središnjeg klirinškog depozitarnog društva.

(7) Uspostavljenu strategiju i politike upravljanja rizicima središnje klirinško depozitarno društvo je dužno na zahtjev Agencije iste dostaviti bez odgode.

(8) Uprava središnjeg klirinškog depozitarnog društva sudjeluje u procesu upravljanja rizicima i odgovorno je za isti, a svi zaposlenici središnjeg klirinškog depozitarnog društva moraju sudjelovati u provođenju sustava upravljanja rizicima.

(9) U svrhu osiguranja urednog poslovanja središnje klirinško depozitarno društvo je dužno raspolagati dovoljnim financijskim sredstvima, ovisno o vrsti i opsegu poslova koje obavlja, kao i opsegu i strukturi rizika koji proizlaze iz njegovog poslovanja.

(10) U slučaju ozbiljnog ugrožavanja sustava upravljanja rizicima, središnje klirinško depozitarno društvo je dužno o tome bez odgode obavijestiti Agenciju.

Izdvajanje poslovnih procesa

Članak 513.

(1) Kada središnje klirinško depozitarno društvo izdvoji poslovne procese koji su značajni za njegovo poslovanje, to ne smije imati za posljedicu:

1. ugrožavanje pohrane i provedbe poravnanja i/ili namire na način propisan ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona ili

2. promjenu uvjeta pod kojima je središnjem klirinškom depozitarnom društvu izdano odobrenje za rad ili

3. promjenu uvjeta pod kojim središnje klirinško depozitarno društvo vodi središnji depozitorij i upravlja sustavom poravnanja i/ili namire ili

4. nemogućnost nadzora od strane Agencije.

(2) Kada središnje klirinško depozitarno društvo izdvoji poslovne procese koji su bitni za njegovo poslovanje, dužno je:

1. te usluge uključiti u sustav unutarnje kontrole i

2. bez odgode izvijestiti Agenciju o namjeri i načinu izdvajanja poslovnih procesa.

Sustav središnjeg depozitorija

Članak 514.

(1) Sustav središnjeg depozitorija sastoji se od računalnog sustava i skupa postupaka koji omogućuju:

1. vođenje središnjeg depozitorija i

2. podršku u obavljanju drugih poslova i usluga iz članka 506. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno propisati i primjenjivati mjere i postupke radi osiguranja ispravnog, neprekidnog i učinkovitog funkcioniranja sustava središnjeg depozitorija, te primjenjivati primjerene i djelotvorne sigurnosne mjere za eventualne poremećaje u sustavu.

(3) Sustav iz stavka 1. ovoga članka mora biti takav da je uvijek sa sigurnošću moguće provjeriti u korist i na teret kojeg računa je bio obavljen pojedinačni upis.

(4) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno poduzeti sve primjerene mjere koje su potrebne da bi se osiguralo neprekidno i redovito obavljanje svojih poslova, koristeći odgovarajuće sustave, sredstva i postupke, koji su proporcionalni vrsti i opsegu usluga i poslova koje obavlja.

(5) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati uvjete koje sustav središnjeg depozitorija mora ispunjavati.

Čuvanje i pohrana podataka

Članak 515.

Središnje klirinško depozitarno društvo je obvezno zaštititi podatke kojima raspolaže od neovlaštenog korištenja, izmjene i gubitka te na sigurnom mjestu čuvati izvornu dokumentaciju, na temelju koje su obavljeni upisi i to najmanje pet godina. Podaci zabilježeni na elektroničkim medijima čuvaju se trajno.

Članak 516.

(1) Središnje klirinško depozitarno društvo, u vezi s poravnanjem i namirom transakcija na uređenom tržištu, MTP-u ili izvan uređenog tržišta i MTP-a, i drugih poslova s vrijednosnim papirima ili isplatom obveza iz vrijednosnih papira, ne smije na račun vlastitog kapitala kreditirati člana sustava poravnanja i/ili namire, izdavatelja ili druge osobe ili obavljati druge poslove kod kojih bi preuzelo kreditni rizik suprotne strane.

(2) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno ustrojiti  funkciju unutarnje revizije, zadužen za provjeru i nadzor učinkovitosti, pouzdanosti i sigurnosti svih sustava i postupaka središnjeg klirinškog depozitarnog društva, uključujući sustav unutarnjih kontrola i sustav upravljanja rizicima.

(3) Unutarnja revizija minimalno jednom godišnje dužna je donijeti neovisno stručno mišljenje o učinkovitosti, pouzdanosti i sigurnosti sustava i postupaka iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Uprava središnjeg klirinškog depozitarnog društva dužna je mišljenje iz stavka 3. ovoga članka uzeti u obzir pri donošenju poslovnih odluka.

Članak 517.

(1) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno bez odgode obavijestiti Agenciju o svim promjenama osoba iz članka 509. i 510. ovoga Zakona, kao i o svim promjenama podataka iz zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad.

(2) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno izraditi godišnje financijske izvještaje i godišnje izvješće u skladu s propisima koji uređuju osnivanje i poslovanje trgovačkih društava, računovodstvo poduzetnika i primjenu standarda financijskog izvještavanja te ih dostaviti Agenciji zajedno s revizorskim izvješćem u roku od petnaest dana od dana zaprimanja revizorskog izvješća, a najkasnije u roku od četiri mjeseca od zadnjeg dana poslovne godine.

(3) Agencija je ovlaštena pravilnikom propisati sadržaj i strukturu godišnjih financijskih izvještaja središnjeg klirinškog depozitarnog društva te način njihovog dostavljanja Agenciji, kao i opseg i sadržaj revizije, odnosno revizijskih postupaka i revizijskog izvješća o obavljenoj reviziji središnjeg klirinškog depozitarnog društva .

(4) Agencija može od revizora koji je obavio reviziju godišnjih financijskih izvještaja središnjeg klirinškog depozitarnog društva zatražiti dodatna obrazloženja u svezi s obavljenom revizijom i revizorskim izvješćem.

(5) Ako godišnji financijski izvještaji i godišnje izvješće iz stavka 2. ovoga članka nisu izrađeni sukladno propisima koji uređuju osnivanje i poslovanje trgovačkih društava, računovodstvo poduzetnika i primjenu standarda financijskog izvještavanja te pravilima struke, Agencija može odbiti revizorsko izvješće i zahtijevati obavljanje revizije od strane drugog revizora na trošak središnjeg klirinškog depozitarnog društva.

(6) Isti revizor može obaviti najviše sedam uzastopnih revizija godišnjih financijskih izvještaja središnjeg klirinškog depozitarnog društva.

Članak 518.

(1) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno čuvati kao tajne sve podatke o pojedinom izdavatelju, imatelju, članu ili o drugoj osobi, bez obzira na to kako je do tih podataka došlo. Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno internim aktom propisati podatke koji se smatraju poslovnom tajnom, kao i način korištenja tih podataka, osim kada je drugačije određeno odredbama ovoga Zakona i drugim propisima.

(2) Središnje klirinško depozitarno društvo ovlašteno je podatke o izdavatelju, imatelju, članu ili drugoj osobi razmjenjivati s Hrvatskom narodnom bankom za potrebe izrade službene statistike vrijednosnih papira. Hrvatska narodna banka dužna je primljene podatke čuvati kao tajnu u smislu članka 53. i članka 85. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci.

(3) Uprava središnjeg klirinškog depozitarnog društva dužna je jednom mjesečno Agenciji podnijeti izvještaj o stjecanju ili otuđenju financijskih instrumenata članova uprave, nadzornog odbora i zaposlenika središnjeg klirinškog depozitarnog društva.

(4) Obveza iz stavka 2. ovoga članka odnosi se i na stjecanja i otuđenja financijskih instrumenata od strane bračnog i izvanbračnog druga, djeteta, posvojenika, roditelja ili usvojitelja i drugih osoba koje sa članom uprave, nadzornog odbora ili zaposlenikom središnjeg klirinškog depozitarnog društva žive u zajedničkom kućanstvu, te na stjecanja i otuđenja od strane pravnih osoba u kojima ove osobe imaju većinski udjel.

(5) Članovi uprave i zaposlenici središnjeg klirinškog depozitarnog društva ne smiju biti članovi upravnih i nadzornih tijela investicijskih društava.

Objava podataka o nematerijaliziranim vrijednosnim papirima

Članak 519.

(1) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno na svojim internetskim stranicama objaviti i dnevno obnavljati podatke o:

1. izdavanju, zamjeni i brisanju nematerijaliziranih vrijednosnih papira u središnjem depozitoriju

2. svim nematerijaliziranim vrijednosnim papirima upisanim u središnjem depozitoriju

3. korporativnim akcijama koje se rade preko središnjeg klirinškog depozitarnog društva i

4. identitetu imatelja prvih deset računa na kojima je ubilježena najveća količina bilo kojeg vrijednosnog papira i podaci o količini vrijednosnih papira na tim računima (u apsolutnim i relativnim pokazateljima).

(2) Središnje klirinško depozitarno društvo izrađuje i dostavlja Agenciji mjesečno izvješće o radu u roku i sa sadržajem koji propisuje Agencija.

(3) Agencija će pravilnikom propisati sadržaj podataka iz stavka 1. točaka 2. i 4. ovoga članka.

Pravila i upute

Članak 520.

(1) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno donijeti i primjenjivati pravila (u daljnjem tekstu: pravila središnjeg klirinškog depozitarnog društva) i provedbene mjere (upute središnjeg klirinškog depozitarnog društva) u kojima mora detaljno odrediti način obavljanja poslova iz članka 506. ovoga Zakona, a posebice:

1. odredbe o članovima

2. odredbe o vođenju središnjeg depozitorija i/ili središnjeg registra

3. odredbe o poravnanju i/ili namiri

4. odredbe o prihvatu i neopozivosti naloga za prijenos, u skladu s odredbama zakona koji uređuje konačnost namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata

5. odredbe o postupcima u svezi s pohranom dionica vezanom uz ponudu za preuzimanje u skladu s odredbama zakona koji uređuje uvjete i postupak preuzimanja dioničkih društava i

6. odredbe o deponiranju vrijednosnih papira izdavatelja iz drugih država.

(2) Akte iz stavka 1. ovoga članka, kao i sve njihove promjene odobrava Agencija.

(3) Odobrene akte iz stavka 1. ovoga članka središnje klirinško depozitarno društvo je dužno objaviti na svojim internetskim stranicama i o donošenju ili promjeni istih obavijestiti svoje članove, najmanje sedam dana prije početka njihove primjene.

Naknada za usluge središnjeg klirinškog depozitarnog društva

Članak 521.

(1) Za usluge središnjeg klirinškog depozitarnog društva plaća se naknada koju cjenikom utvrđuje središnje klirinško depozitarno društvo.

(2) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno donijeti cjenik iz stavka 1. ovoga članka, vodeći se jednakopravnošću položaja svih korisnika njegovih usluga i pod razumnim komercijalnim uvjetima.

(3) Cjenik, kao i sve njegove promjene odobrava Agencija.

(4) Odobreni cjenik, središnje klirinško depozitarno društvo je dužno objaviti na svojim internetskim stranicama i o donošenju ili promjeni istog obavijestiti korisnike svojih usluga najmanje sedam dana prije početka primjene istih.

Odjeljak 3.

Izdavanje i ukidanje odobrenja za rad

Izdavanje odobrenja za rad središnjem klirinškom depozitarnom društvu

Članak 522.

(1) Zahtjev za izdavanje odobrenja iz članka 506. stavka 2. ovoga Zakona podnose osnivači središnjeg klirinškog depozitarnog društva.

(2) Zahtjev za izdavanje odobrenja za rad za obavljanje djelatnosti iz članka 506. stavka 2. ovoga Zakona, može zatražiti i već osnovano dioničko društvo, odnosno Europsko društvo – Societas Europea sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, pri čemu zahtjev za izdavanje odobrenja za rad podnosi uprava društva.

(3) Društvo iz stavka 2. ovoga članka mora dobiti odobrenje za rad prije upisa promjene djelatnosti društva u sudski registar.

(4) U zahtjevu za izdavanje odobrenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka mora biti naznačeno koje djelatnosti iz članka 506. stavka 2. ovoga Zakona središnje klirinško depozitarno društvo namjerava obavljati te za koje vrste financijskih instrumenata.

(5) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno, prije početka upravljanja sustavom poravnanja i/ili namire transakcija s financijskim instrumentima koji nisu sadržani u već izdanom odobrenju za rad, zatražiti od Agencije proširenje odobrenja za rad.

(6) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati sadržaj zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad i proširenja odobrenja za rad, potrebnu dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu, kao i sadržaj te dokumentacije.

Odlučivanje Agencije o zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad

Članak 523.

(1) Agencija može istovremeno odlučivati o:

1. zahtjevu središnjeg klirinškog depozitarnog društva za izdavanje odobrenja za obavljanje djelatnosti iz članka 506. stavka 2. ovoga Zakona

2. zahtjevu namjeravanih stjecatelja kvalificiranih udjela središnjeg klirinškog depozitarnog društva, za izdavanje odobrenja za stjecanje kvalificiranih udjela središnjeg klirinškog depozitarnog društva i

3. zahtjevu kandidata za članove uprave središnjeg klirinškog depozitarnog društva.

(2) Agencija će središnjem klirinškom depozitarnom društvu izdati odobrenje za obavljanje djelatnosti iz članka 506. stavka 2. ovoga Zakona, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1. ako je ustrojena u skladu s člankom 505. ovoga Zakona

2. ako temeljni kapital zadovoljava uvjete iz članka 507. ovoga Zakona

3. ako članovi uprave i nadzornog odbora ispunjavaju uvjete iz članka 509. ovoga Zakona

4. ako su ispunjeni uvjeti iz članka 510. ovoga Zakona

5. ako ispunjava obveze iz članaka 511. do 514. ovoga Zakona

6. ako ispunjava uvjete za Operatera Fonda za zaštitu ulagatelja iz članka 222. do 246. ovoga Zakona, kada je to primjenjivo

7. ako ispunjava uvjete za vođenje službenog registra propisanih informacija, koji su propisani ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, kada je to primjenjivo i

8. ako sustav poravnanja i/ili namire kojim namjerava upravljati ispunjava uvjete iz članka 501. ovoga Zakona.

(3) U odobrenju iz stavka 2. ovoga članka bit će navedene vrste financijskih instrumenata na koje se odnosi odobrenje za rad.

(4) Odobrenje za rad izdaje se na neodređeno vrijeme, ne može se prenijeti na drugu osobu i ne vrijedi za pravnog sljednika.

(5) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno trajno ispunjavati uvjete pod kojima je odobrenje izdano.

(6) Agencija će o odobrenju za upravljanje sustavom poravnanja i/ili namire obavijestiti ESMA-u.

Proširenje odobrenja za rad

Članak 524.

(1) Ako, nakon što je pribavilo odobrenje za rad iz članka 506. stavka 2. ovoga Zakona, središnje klirinško depozitarno društvo želi obavljati dodatnu djelatnost i/ili istu  djelatnost koja se odnosi na dodatne vrste financijskih instrumenta, mora od Agencije prethodno dobiti odobrenje.

(2) Odredbe članaka 522. i 523. ovoga Zakona na odgovarajući način primjenjuju se na proširenje odobrenja za rad. Zahtjev za proširenje odobrenja za rad podnosi uprava središnjeg klirinškog depozitarnog društva.

Ukidanje odobrenja za rad

Članak 525.

(1) Odobrenje za rad se ukida:

1 ako središnje klirinško depozitarno društvo ne započne obavljati poslove za koje je odobrenje izdano u roku od jedne godine od dana izdavanja odobrenja za rad, protekom navedenog roka

2. ako središnje klirinško depozitarno društvo ne obavlja poslove za koje je odobrenje za rad izdano dulje od šest mjeseci, protekom navedenog roka

3. na vlastiti zahtjev središnjeg klirinškog depozitarnog društva, dostavom rješenja Agencije

4. po izvršnosti rješenja Agencije kojim se ukida odobrenje za rad

5. danom otvaranja stečajnog postupka i/ili

6. zaključenjem postupka likvidacije.

(2) Ako nastupi razlog iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka, Agencija će donijeti rješenje kojim se ukida izdano odobrenje za rad.

(3) Agencija će obavijestiti ESMA-u o svakom ukidanju odobrenja za rad.

Odjeljak 4.

Članovi središnjeg klirinškog depozitarnog društva

Vrste članova

Članak 526.

(1) Članovi središnjeg klirinškog depozitarnog društva mogu biti osobe koje su članovi burze, članovi MTP-a, društva za upravljanje investicijskim fondovima i izdavatelji nematerijaliziranih vrijednosnih papira i druge osobe ako ispunjavaju uvjete za članstvo.

(2) Članovi središnjeg klirinškog depozitarnog društva su:

1. članovi korisnici usluge pohrane (članovi depozitorija) i

2. članovi sudionici sustava poravnanja i/ili namire (članovi sudionici).

(3) Član depozitorija je član kojem središnje klirinško depozitarno društvo omogućava uporabu informacijskog sustava središnjeg depozitorija za vođenje računa nematerijaliziranih vrijednosnih papira.

(4) Član sudionik je član koji koristi sustav poravnanja i/ili namire transakcija izvršenih na uređenom tržištu, MTP-u i izvan uređenog tržišta i MTP-a.

(5) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno donijeti transparentna pravila o članstvu koja se temelje na jednoznačnim i objektivnim kriterijima, a posebice pravila o primanju u članstvo, prestanku članstva, uvjete članstva, kao i prava i obveze članova.

(6) Središnje klirinško depozitarno društvo može svojim pravilima propisati i druge vrste članstva osim onih iz stavka 2. ovoga članka.

(7) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno Agenciju redovito obavještavati o svakom novom članu i prestanku članstva te dostavljati obnovljen popis članova.

(8) Na međusobna prava i obveze između središnjeg klirinškog depozitarnog društva i njegovih članova primjenjuje se pravo Republike Hrvatske.

Nadzor središnjeg klirinškog depozitarnog društva nad članovima

Članak 527.

(1) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno propisati i primjenjivati mjere i postupke radi nadzora ispunjavaju li članovi uvjete za članstvo.

(2) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno Agenciju, burzu i/ili operatera MTP-a bez odgode obavijestiti o svakom neispunjenju obveze člana sudionika u svezi s poravnanjem i/ili namirom transakcija na uređenom tržištu i/ili MTP-u koje rezultira suspenzijom tog člana sudionika, i o svakom težem kršenju pravila središnjeg klirinškog depozitarnog društva od strane člana sudionika.

Imovina članova

Članak 528.

Financijski instrumenti i novčana sredstva ulagatelja i članova središnjeg klirinškog depozitarnog društva ne ulaze u imovinu niti u stečajnu ili likvidacijsku masu središnjeg klirinškog depozitarnog društva i ne mogu biti predmetom ovrhe protiv središnjeg klirinškog depozitarnog društva.

Insolventnost

Članak 529.

U pogledu postupka insolventnosti nad članom sudionikom središnjeg klirinškog depozitarnog društva i pravnim posljedicama insolventnosti, primjenjuju se odredbe zakona koji uređuje konačnost namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata.

Jamstveni fond

Članak 530.

(1) Središnje klirinško depozitarno društvo može formirati jamstveni fond.

(2) Jamstveni fond čine uplate članova središnjeg klirinškog depozitarnog društva koji koriste usluge poravnanje i/ili namire.

(3) Sredstva jamstvenog fonda koriste se za podmirenje obveza članova kada na njihovim računima nema dovoljno sredstava, odnosno financijskih instrumenata za namiru te se ne mogu koristiti u druge svrhe, niti mogu biti predmetom ovrhe protiv člana niti protiv središnjeg klirinškog depozitarnog društva.

(4) Pravila o načinu uplate doprinosa i upotrebi sredstava jamstvenog fonda propisuje središnje klirinško depozitarno društvo, uz odobrenje Agencije.

Odjeljak 5.

Nadzor nad središnjim klirinškim depozitarnim društvom

Nadležnost Agencije za nadzor

Članak 531.

(1) Agencija je nadležna za nadzor nad središnjim klirinškim depozitarnim društvom u odnosu na sve djelatnosti i poslove koje središnje klirinško depozitarno društvo obavlja.

(2) Kad je to potrebno radi nadzora nad središnjim klirinškim depozitarnim društvom, Agencija može zahtijevati odgovarajuće obavijesti i podatke od sljedećih osoba i izvršiti pregled njihova poslovanja:

1. osoba koje su sa središnjim klirinškim depozitarnim društvom u odnosu uske povezanosti

2. osobe na koje je središnje klirinško depozitarno društvo izdvojilo poslovne procese i/ili

3. imatelja kvalificiranih udjela u središnjem klirinškom depozitarnom društvu.

(3) Kada je za nadzor nad pojedinom osobom iz stavka 2. ovoga članka ovlašteno drugo nadležno tijelo, Agencija će pregled poslovanja te osobe obaviti u suradnji s drugim nadležnim tijelom.

Predmet nadzora

Članak 532.

(1) Pri obavljanju nadzora, Agencija posebice:

1. provjerava organizacijske uvjete, strategije, politike i postupke koje je središnje klirinško depozitarno društvo uspostavilo u svrhu usklađenja svojeg poslovanja s odredbama ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i drugih relevantnih propisa i/ili

2. provjerava i procjenjuje financijsku stabilnost i položaj subjekta nadzora te rizike kojima je središnje klirinško depozitarno društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo u svojem poslovanju, rizike koje središnje klirinško depozitarno društvo predstavlja za financijski sustav.

(2) Na temelju provjera i ocjena iz stavka 1. ovoga članka Agencija utvrđuje posluje li središnje klirinško depozitarno društvo u skladu sa zakonskim propisima, ima li uspostavljen odgovarajući organizacijski ustroj, strategije, politike i postupke, stabilan sustav upravljanja u društvu, kao i regulatorni kapital koji osigurava primjeren sustav upravljanja i pokriće rizika kojima je ono izloženo ili bi moglo biti izloženo u svojem poslovanju.

(3) Agencija se pri utvrđivanju učestalosti i intenziteta obavljanja provjere i ocjene iz stavka 1. ovoga članka za središnje klirinško depozitarno društvo rukovodi načelom proporcionalnosti, uzimajući u obzir veličinu i značaj središnjeg klirinškog depozitarnog društva za tržište kapitala u Republici Hrvatskoj te prirodu, opseg i složenost poslova koje obavlja.

(4) Agencija će, kada je to primjereno, prilikom procjena iz stavka 1. ovoga članka koristiti metode koje svojim smjernicama propisuje ESMA.

Nadzorne mjere Agencije u postupku nadzora nad središnjim klirinškim depozitarnim društvom

Članak 533.

(1) Na temelju zapisnika o obavljenom nadzoru, u skladu s ovim Zakonom i na temelju njega donesenim propisima, Agencija je središnjem klirinškom depozitarnom društvu i drugim osobama nad kojima je ovlaštena obavljati nadzor, ovlaštena izreći sve mjere propisane ovim Zakonom kako bi bila u mogućnosti ispunjavati svoje zakonske ovlasti, a posebno osigurati zakonito i uredno trgovanje financijskim instrumentima na uređenom tržištu i MTP-u, zaštititi interese ulagatelja te u slučaju utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti podnijeti odgovarajuću prijavu nadležnom tijelu.

(2) U smislu ovoga Zakona, nezakonitosti su stanja i postupci koji nisu u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, drugim zakonima i podzakonskim aktima te međunarodnim aktima i propisima.

(3) U smislu ovoga Zakona, nepravilnosti su stanja i postupci koji nisu u skladu s vlastitim politikama i internim aktima subjekta nadzora te standardima i pravilima struke ili se isti dosljedno ne primjenjuju, a time se ugrožava poslovanje, posebice u svezi organizacijskih zahtjeva i upravljanja rizicima.

Otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti

Članak 534.

(1) Kad Agencija, tijekom nadzora utvrdi nezakonitosti i nepravilnosti koje predstavljaju povredu odredbi ovoga Zakona, rješenjem će središnjem klirinškom depozitarnom društvu naložiti mjere za otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti ili prestanak postupanja koje predstavlja povredu odredbi ovoga Zakona ili na njemu donesenih propisa te drugih zakona kojima se uređuje poslovanje središnjeg klirinškog depozitarnog društva i propisa donesenih na temelju istih.

(2) Agencija će u rješenju iz stavka 1. ovoga članka navesti i rokove u kojima je središnje klirinško depozitarno društvo dužno otkloniti utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti.

Članak 535.

Kad Agencija utvrdi nezakonitosti i nepravilnosti koje se odnose na vođenje poslovnih knjiga i druge poslovne dokumentacije, koje je središnje klirinško depozitarno društvo dužno voditi prema odredbama ovoga Zakona, na temelju njega donesenih propisa ili drugih relevantnih propisa, ili ako utvrdi značajne povrede odredbi o organizacijskim zahtjevima za središnje klirinško depozitarno društvo, može naložiti središnjem klirinškom depozitarnom društvu da podnese izvještaj o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti, kojemu je dužno priložiti mišljenje ovlaštenog revizora iz kojeg je vidljivo da su nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene.

Izvještaj o otklanjanju nezakonitosti

Članak 536.

(1) Središnje klirinško depozitarno društvo dužno je otkloniti utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti te Agenciji podnijeti izvještaj o mjerama koje je poduzelo za njihovo otklanjanje, unutar roka koji je odredila Agencija.

(2) Izvještaju iz stavka 1. ovoga članka, središnje klirinško depozitarno društvo dužno je priložiti dokumentaciju i druge dokaze iz kojih je vidljivo da su utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene.

(3) Kad izvještaj iz stavka 1. ovoga članka nije potpun ili iz dokumentacije u prilogu ne proizlazi da su nezakonitosti otklonjene, Agencija će naložiti nadopunu izvještaja i rok u kojemu se izvještaj mora nadopuniti.

(4) Kad Agencija ne naloži nadopunu izvještaja iz stavka 3. ovoga članka, u roku od šezdeset dana od podnošenja izvještaja iz stavka 1. ovoga članka, smatrat će se da su nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene.

Rješenje o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti

Članak 537.

(1) Ako Agencija iz izvještaja iz članka 536 ovoga Zakona, priložene dokumentacije i drugih dokaza zaključi da su utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene, donijet će rješenje kojim se utvrđuje da su nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene.

(2) Prije donošenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka, Agencija je ovlaštena provesti ponovni nadzor nad središnjim klirinškim depozitarnim društvom u mjeri i opsegu potrebnima kako bi se utvrdilo jesu li utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene na odgovarajući način i u odgovarajućem opsegu.

Članak 538.

(1) Agencija obavlja nadzor nad središnjim klirinškim depozitarnim društvom:

1. prikupljanjem dokumentacije i provjerom objavljenih informacija i obavijesti te obavijesti koje središnje klirinško depozitarno društvo ili druge osobe moraju dostavljati u skladu s odredbama ovoga ili drugih zakona

2. obavljanjem pregleda poslovanja središnjeg klirinškog depozitarnog društva i osoba iz članka 531. stavka 2. ovoga Zakona i/ili

3. izricanjem nadzornih mjera.

(2) Agencija može središnjem klirinškom depozitarnom društvu kao nadzornu mjeru:

1. izreći javnu opomenu

2. izreći preporuku kada Agencija utvrdi slabosti, manjkavosti i nedostatke koje nemaju značaj kršenja ovoga Zakona ili na temelju njega donesenih propisa

3. naložiti otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti što može uključivati zahtjev za promjenom ili dopunom pravila središnjeg klirinškog depozitarnog društva i/ili

4. ukinuti zakonito rješenje kojim je središnjem klirinškom depozitarnom društvu dano odobrenje za rad.

Ukidanje odobrenja za rad

Članak 539.

(1) Agencija može rješenjem ukinuti zakonito rješenje kojim je središnjem klirinškom depozitarnom društvu dano odobrenje za rad ako:

1. prestane ispunjavati uvjete pod kojima je odobrenje izdano

2. teško i sustavno krši odredbe ovoga dijela Zakona i pravilnika donesenih na temelju istog

3. je odobrenje izdano na temelju neistinitih podataka i/ili

4. ne postupi u skladu s rješenjem kojim Agencija nalaže nadzorne mjere iz članka 538. stavka 2. točke 3. ovoga Zakona.

(2) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka Agencija će odrediti rok u kojem središnje klirinško depozitarno društvo ne može zatražiti ponovno izdavanje odobrenja za rad, a koji ne može biti dulji od jedne godine.

(3) Agencija će obavijestiti ESMA-u o svakom ukidanju odobrenja za rad.

Članak 540.

Odredbe članaka 531. do 539. ovoga Zakona na odgovarajući način primjenjuju se na nadzor nad operaterom središnjeg registra i operaterom sustava za poravnanja i/ili namire kada poslove upravljanja središnjim registrom odnosno sustavom za poravnanja i/ili namire ne obavlja središnje klirinško depozitarno društvo.“.

Članak 34.

U članku 571. stavku 1. točka 5. mijenja se i glasi:

„5. ako osobi iz članka 503.j stavka 5. uz razumnu komercijalnu naknadu, ne omogući pravo uvida u podatke iz članka 503.e stavka 1. ovoga Zakona i/ili ne omogući pravo na presliku dokumentacije koja je bila temelj za izvršene upise.“.

Članak 35.

U članku 573. stavku 1. točka 6. mijenja se i glasi:

„6. ako postupa suprotno članku 490.a stavku 3., 5. i 6. ovoga Zakona,“.

U članku 573. stavku 1. točka 7. briše se.

Članak 36.

U članku 580. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Novčanom kaznom u iznosu od 200.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj

središnje klirinško depozitarno društvo:

1. ako ne obavlja djelatnosti u skladu s člankom 506. stavkom 4. ovoga Zakona,

2. ako ne postupi u skladu s člankom 511. ovoga Zakona,

3. ako glede upravljanja rizicima ne postupi u skladu s člankom 512. ovoga Zakona,

4. ako izdvoji značajne poslovne procese na način koji ugrožava pohranu i provedbu poravnanja i namire i/ili dovodi do promjene uvjeta pod kojima je izdano odobrenje za rad i/ili dovodi do promjene uvjeta pod kojim središnje klirinško depozitarno društvo vodi središnji depozitorij i upravlja sustavom poravnanja i/ili namire i/ili onemogućava ili znatno otežava provođenje nadzora, suprotno članku 513. stavku 1. ovoga Zakona,

5. ako postupi suprotno članku 513. stavku 2. ovoga Zakona glede izdvajanja poslovnih procesa,

6. ako ne propiše i/ili ne primjenjuje mjere i postupke radi osiguranja ispravnog, neprekidnog i učinkovitog funkcioniranja sustava središnjeg depozitorija i/ili ako ne primjenjuje primjerene i djelotvorne sigurnosne mjere za eventualne poremećaje u sustavu u skladu s člankom 514. stavkom 2. ovoga Zakona,

7. ako ne zaštititi podatke kojima raspolaže od neovlaštenog korištenja, izmjene i gubitka i/ili ako na sigurnom mjestu ne čuva izvornu dokumentaciju u skladu s člankom 515. ovoga Zakona,

8. ako u svezi s poravnanjem i namirom transakcija na uređenom tržištu, MTP-u ili izvan uređenog tržišta i MTP-a, i drugih poslova s vrijednosnim papirima ili isplatom obveza iz vrijednosnih papira, na račun vlastitog kapitala kreditira člana sustava poravnanja i namire, izdavatelja ili druge osobe ili obavlja druge poslove kod kojih bi preuzelo kreditni rizik suprotne strane, suprotno članku 516. stavku 1. ovoga Zakona,

9. ako ne ustroji unutarnju reviziju u skladu s člankom 516. stavkom 2. ovoga Zakona,

10. ako ne izradi i/ili ne dostavi Agenciji godišnje financijske izvještaje i/ili godišnje izvješće i/ili revizorsko izvješće u propisanom roku u skladu s člankom 517. stavkom 2. ovoga Zakona,

11. ako postupi suprotno članku 518. stavku 1. ovoga Zakona,

12. ako na svojim internetskim stranicama ne objavi podatke iz članka 519. ovoga Zakona,

13. ako postupa suprotno članku 520. stavcima 1. i 3. ovoga Zakona,

14. ako postupa suprotno članku 521. stavku 2. ovoga Zakona,

15. ako ne propiše transparentna pravila o članstvu koja se temelje na jednoznačnim i objektivnim kriterijima, a posebice pravila o primanju u članstvo, prestanku članstva, uvjete članstva, kao i prava i obveze članova, u skladu s člankom 526. stavkom 5. ovoga Zakona,

16. ako ne obavijesti Agenciju o novom članu ili prestanku članstva, i/ili ne dostavlja obnovljen popis članova, suprotno članku 526. stavku 7. ovoga Zakona,

17. ako ne propiše i ne primjenjuje odgovarajuće mjere i postupke radi nadzora ispunjavaju li

članovi uvjete za članstvo, u skladu s člankom 527. stavkom 1. ovoga Zakona,

18. ako bez odgode ne izvijesti Agenciju o svakom neispunjenju obveze koja rezultira suspenzijom člana sudionika, odnosno težem kršenju svojih pravila, suprotno članku 527. stavku 2. ovoga Zakona,

19. ako sredstva jamstvenog fonda koristi suprotno članku 530. stavku 3. ovoga Zakona,

20. ako ne omogući Agenciji obavljanje nadzora u skladu s člancima 531. do 539. ovoga Zakona,

21. ako ne postupi u skladu s člankom 543. i/ili 543.a i/ili 546. ovoga Zakona.“.

Članak 37.

U članku 580.a stavak 1.mijenja se i glasi:

„(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj

središnje klirinško depozitarno društvo:

1. ako svakome imatelju nematerijaliziranih vrijednosnih papira na njegov zahtjev ne omogući uvid u podatke iz članka 503.j stavka 1. ovoga Zakona u skladu s člankom 503.j stavkom 3. ovoga Zakona,

2.  ako  osobi  iz  članka  503.j  stavka  5.  ovoga  Zakona  uz  razumnu  komercijalnu  naknadu,  ne omogući pravo uvida u podatke iz članka 503.e stavka 1. ovoga Zakona i/ili ne omogući pravo na presliku dokumentacije koja je bila temelj za izvršene upise,

3. ako ne obavještava izdavatelje nematerijaliziranih vrijednosnih papira, imatelje i članove, u skladu s člankom 503.k stavkom 1. ovoga Zakona,

4. ne dostavi Agenciji mjesečno izvješće o radu u skladu s člankom 519. stavkom 2. ovoga Zakona,

5. ako bez odgode ne obavijesti Agenciju o svim promjenama osoba iz članaka 509. do 510.  ovoga Zakona, kao i o svim promjenama podataka iz zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad, u skladu s člankom 517. stavkom 1. ovoga Zakona,

6. ako suprotno članku 517. stavku 6. ovoga Zakona povjeri uzastopno osam i/ili više revizija godišnjih financijskih izvještaja istom revizoru,

7. ako Agenciji ne podnese izvještaj o stjecanju ili otuđenju financijskih instrumenata članova

uprave, nadzornog odbora i zaposlenika središnjeg klirinškog depozitarnog društva u skladu s

člankom 518. stavkom 2. ovoga Zakona.“.

Članak 38.

U članku 580.b stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Novčanom kaznom u iznosu od 200.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj središnja druga ugovorna strana ako ne izradi i/ili ne dostavi Agenciji godišnje financijske izvještaje i/ili godišnje izvješće i/ili revizijsko izvješće i/ili nadzorni izvještaj u propisanom roku u skladu s člankom 502.f ovoga Zakona.“.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 39.

(1) Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. iz Zagreba, do donošenja odluke iz stavka 4. ili 5. ovoga članka, nastavlja pružati usluge središnjeg depozitorija u Republici Hrvatskoj te se na njega primjenjuje Dio peti, Poglavlje 6. ovoga Zakona te na odgovarajući način i odredbe članaka 490. do 503., te članaka 503.e, 503.f, 503.g, 503.j i 503.k ovoga Zakona.  

(2) Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. iz Zagreba nastavlja obavljati poslove Operatera Fonda za zaštitu ulagatelja, u skladu s odredbama Dijela drugog, Poglavlja 10. ovoga Zakona, u skladu sa za to izdanim odobrenjem.

(3) Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. iz Zagreba dužno je u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu tehničkih standarda koje je donese Europska komisija na temelju Uredbe (EU) br. 909/2014 podnijeti Agenciji zahtjev za izdavanje odobrenja za rad u skladu s odredbama članka 16. Uredbe (EU) br. 909/2014.

(4) Agencija će u roku od šest mjeseci od dana zaprimanja potpunog zahtjeva iz stavka 3. ovoga članka donijeti odluku o izdavanju ili neizdavanju odobrenja za rad Središnjem klirinškom depozitarnom društvu d.d. iz Zagreba.

(5) Ako Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. iz Zagreba ne postupi u skladu s odredbama stavka 3. ovoga članka, Agencija će mu oduzeti odobrenje za rad.

Članak 40.

U ugovorima o zasnivanju založnog prava, koji su sklopljeni prije stupanja na snagu ovoga Zakona, odredbe kojima je isključeno pravo na namirivanje zalogom osigurane tražbine izvansudskim putem ne proizvode pravne učinke nakon stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 41.

Postupci pokrenuti pred Agencijom do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se primjenom odredaba Zakona o tržištu kapitala (Narodne novine, br. 88/08, 146/08, 74/09, 54/13, 159/13, 18/15 i 110/15).

Članak 42.

Agencija će u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnike čije je donošenje propisano člankom 493.a  stavkom 4., člankom 502.a stavkom 6., člankom 502.f  stavkom 13., člankom 502.g  stavkom 7., člankom 502.h  stavkom 3., člankom 502.i stavcima 8. i 9., člankom 502.l stavkom 3., člankom 502.m stavkom 10., člankom 502.n stavkom 7., člankom 503.b stavkom 8., člankom 503.c stavkom 5., člankom 503.h stavkom 10., člankom 503.j stavkom 10., člankom 503.k stavkom 3., člankom 503.l stavkom 7., člankom 503.n stavkom 4., člankom 503.t stavkom 6., člankom 503.u stavkom 5., člankom 509. stavkom 9., člankom 509.c stavkom 8., člankom 509.d  stavkom 4., člankom 509.e stavkom 8., člankom 509.f  stavkom 3., člankom 510.i stavkom 7., člankom 514. stavkom 5., člankom 517.  stavkom 3., člankom 519. stavkom 3. i člankom 522. stavkom 6. ovoga Zakona.

Članak 43.

Dio peti, poglavlje 6. te članci 580. i 580.a dijela sedmog ovoga Zakona prestaju važiti s danom 3. srpnja 2017. godine.

Članak 44.

U članku 36. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala (Narodne novine, broj 110/15.) riječi: „osim članka 10. ovoga Zakona koji stupa na snagu 1. siječnja 2016. i članka 12. ovoga Zakona kojim je dodan članak 501.a Zakona, koji stupa na snagu 1. siječnja 2017.“ zamjenjuju se riječima: „osim članka 12. ovoga Zakona kojim je dodan članak 501.a Zakona, koji stupa na snagu 1. siječnja 2018.“.

Članak 45.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.