1. Opišite ukratko problem koji se namjerava riješiti normativnim rješenjem (izrađene teze propisa):

U Republici Hrvatskoj je od 1. srpnja 2013. godine u primjeni Zakon o posebnom porezu na motorna vozila (Narodne novine, broj 15/2013 i 108/2013 – ispravak) kojim je usklađen sustav oporezivanja motornih vozila s pravnom stečevinom EU ( Direktiva Vijeća 83/182/EEZ od 28. ožujka 1983. godine o oslobođenju od poreza unutar Zajednice za određena prijevozna sredstva koja se privremeno uvoze iz jedne države članice u drugu (SL L 105, 23.4.1983.) i sudska praksa Suda Europske unije).

Dosadašnja praksa u primjeni Zakona o posebnom porezu na motorna vozila upućuje na potrebu drugačijeg reguliranja određenih instituta u Zakonu s temeljnim ciljem znatnog pojednostavljenja postupanja svim sudionicima u oporezivanju motornih vozila posebnim porezom te usklađivanja poreznih stopa vodeći računa o proteku vremena od donošenja Zakona i stalnom trendu smanjenja emisija CO2.

U tom smislu je utvrđeno da postojeći normativni okvir:

- u odnosu na propisane visine oprerezivanja (porezna stope) nije usklađen sa trendom smanjenja emisija CO2 (s obzirom na protek vremena od donošenja Zakona),

- ne uređuje mogućnost da trgovci rabljenih motornih vozila sami obračunavaju i uplaćuju posebni porez za prodana rabljena motorna vozila krajnjim kupcima (što implicira korištenje sustava odgođenog plaćanja posebnog poreza), što ima za posljedicu otežano poslovanje trgovcima rabljenih motornih vozila te administrativno opterećenje Carinske uprave, kao poreznog tijela,

- predviđa oporezivanje starodobnih, odnosno oltimer vozila ( motorna vozila proizvedena prije više od 30 godina ), što je neopravdano jer se oltimer vozila ne koriste u svakodnevnom prometu i u tom smislu je njihovo korištenje na cestama u Republici Hrvatskoj (a što je ratio ovoga Zakona) ograničeno, pa je ovu posebnu kategoriju motornih vozila neprimjereno oporezivati jednokratnim registracijskih porezom kao i na motorna vozila za dnevnu uporabu,

- u odnosu na motorna vozila s devet sjedala ne uključuje element razmjernosti u oporezivanju budući da ta vozila prevoze veći broj osoba i s tim u vezi proporcionalno imaju manji utjecaj na okoliš, što se ukazuje neproporcionalnim i neopravdanim,

- ne daje ovlast Vladi Republike Hrvatske da može uredbom može mijenjati visine posebnog poreza, pri čemu se nužnim ukazuje realna potreba godišnjeg usklađivanja razine oporezivanja sa promijenjenima koje su uvjetovane okolnošću da se sustav oporezivanja motornih vozila zasniva na emisiji CO2 (na što zakonodavac i Vlada Republike Hrvatske nema nikakvog utjecaja, već je to pitanje u potpunosti u rukama proizvođača motornih vozila), s time da se emisije CO2 kod novih vozila kontinuirano smanjuju,

- ne uređuje obvezu podnošenja prethodne obavijesti Carinskoj upravi elektronskim putem o ulasku u Republiku Hrvatsku domaćeg poreznog obveznika s motornim vozilom registriranim u drugoj državi članici Europske unije, a budući da se prelazak granične crte ne evidentira na način koji bi omogućavao učinkovit nadzor nad provedbom Zakona u ovom dijelu, time je značajno otežan nadzor nad mogućim zlouporabama i korištenjem motornih vozila s ciljem izbjegavanja plaćanja posebnog poreza.

- ne odražava bitna pravna shvaćanja iz pojedinih presuda Suda Europske unije.

2. Opišite ukratko cilj koji se želi postići normativnim rješenjem (izrađene teze propisa):

Osuvremenjivanje, pojednostavljenje i veća transparentnost sustava oporezivanja posebnim porezom na motorna vozila rasterećenjem trgovaca novih i rabljenih vozila te kupaca vozila (poreznih obveznika) te smanjenjem administrativnog angažmana Carinske uprave kao poreznog tijela, kao i usklađivanje poreznih stopa sa trendom smanjenja emisija CO2 .

S time u vezi predlažu se slijedeće izmjene:

- Predlaže se usklađivanje propisanih stopa vodeći računa, između ostaloga, i o proteku vremena od donošenja Zakona i trendu smanjenja emisija CO 2 . Radi pojednostavljenja i osuvremenjivanje sustava oporezivanja, predlaže se uvesti komponetu oporezivanja temeljem emisije CO2 kao samostalnu i objektivnu komponetu neovisnu o vrijednosnoj komponenti, čime se ekološki kriterij oporezivanja ustanovljava kao samostalan i predvidivi element oporezivanja.

Stoga u ovom prijedl ogu, za razliku od dosadašnjeg rješenja, posebni porez na motorna vozila vozila u daleko većoj mjeri temelji se na emisiji CO 2 , porezne stope koje se odnose na emisiju CO 2 usklađuju se sa razvojem tehnologije, dok bi porezne stope koje se odnose na vrijednost vozila ostale na dosadašnjoj razini. Predlaže se i uvođenje po jednog novog nižeg razreda kod oporezivanja osobnih automobila i pick-up vozila temeljem emisije CO 2 i to za dizelska vozila razred od 70 do 85 g/km, a za vozila na benzin, UNP i prirodni plin razred od 75 do 90 g/km, pri čemu dizelska vozila koja emitiraju CO2 ispod 70 g/km i vozila na benzin, UNP i prirodni plin ispod 75 g/km ne bi plaćala posebni porez na cijenu temeljem emisije CO 2 .

- Predlaže se i smanjenje posebnog poreza za motorna vozila s devet sjedala u iznosu od 50% budući da ta vozila prevoze veći broj osoba i s tim u vezi proporcionalno imaju manji utjecaj na okoliš, isto tako su pogodna za prijevoz obitelji s većim brojem djece.

- Također se predlaže ovlast Vladi Republike Hrvatske da može uredbom mijenjati visine posebnog poreza. Temeljni razlozi za ovu odredbu se nalaze u činjenici da se sustav oporezivanja motornih vozila zasniva na emisiji CO2 na što zakonodavac i Vlada Republike Hrvatske nema nikakvog utjecaja već je to pitanje u potpunosti u rukama proizvođača motornih vozila. Dakle, evidentno je da se emisije CO2 kod novih vozila kontinuirano smanjuju tako da je tom trendu potrebno prilagoditi i sustav oporezivanja motornih vozila, odnosno može se realno predvidjeti potreba njegovog usklađivanja.

- U vodi se institut ovlaštenog trgovca rabljenim motornim vozilima, čime će se izjedna čiti polo ž aj trgovaca rabljenih i novih vozila na način da će i trgovci rabljenih vozila imati mogućnost ulaska u sustav odgo đ enog pla ć anja posebnog poreza . Ovom odredbom se omogućava trgovcima rabljenih vozila da sami obračunavaju i uplaćuju posebni porez u trenutku prodaje rabljenog motornog vozila kupcu. Predloženom izmjenom će se olakšati njihovo poslovanje te ujedno smanjiti administrativno opterećenje carinskih službenika. Također se očekuje da će se posljedično smanjiti tzv. paralelni uvoz i povećati udjel rabljenih motornih vozila koja u Republici Hrvatskoj prodaju registrirani trgovci.    

- P redlaže se da motorna vozila proizvedena prije vi š e od 30 godina ne budu predmet oporezivanja . Radi se o starodobnim (oldtimer) vozilima koja će se u Republici Hrvatskoj izuzeti od oporezivanja registracijskim porezom.

- Predlaže se implementacija presuda Suda EU koje su prije donesene kao i onih koje su u međuvremenu postale aktualne, a odnose se na:

 plaćanje posebnog poreza na vozila stranih registarskih oznaka koja će biti korištena u RH temeljem ugovora o najmu ili koja su uzeta u leasing u drugoj državi članici EU. Do sada se poseban porez u takvim slučajevima obračunavao i plaćao u cijelosti nakon unosa vozila u RH, a kada bi se vozilo iznijelo (nakon isteka ugovora o najmu ili leasingu ili iz drugih razloga) iz RH i na zahtjev osobe koja je platila posebni porez odobravao bi se povrat dijela posebnog poreza razmjerno vremenu korištenja vozila u RH. Sada je dana mogućnost da osoba u RH koja unajmi ili uzme u leasing od dobavljača sa sjedištem u drugoj državi članici motorno vozilo registrirano u drugoj državi članici Europske unije radi uporabe na cestama u Republici Hrvatskoj u trajanju dužem od 15 dana, odluči hoće li koristiti mogućnost da joj se posebni porez obračuna u određenom iznosu razmjerno vremenu trajanja ugovora ili vremenu korištenja vozila na hrvatskim cestama ili će koristiti institut povrata koji je do sada bio jedino moguć. Spomenute presude su presuda Cura Anlagen (C-451/99, EU:C:2002:195); Coevering (C-242/05, EU:C:2006:430); Ilhan (C-42/08, EU:C:2008:305) i VAV-Autovermietung (C-91/10, EU:C:2010:558), te jedna od zadnjih presuda Europska Komisija protiv Grčke u predmetu (C-66/15, EU:C:2016:5).

 brisanje odredbe kojom se propisuje da se neće odobriti pravo na povrat posebnog poreza na motorna vozila za koja je posebni porez obračunat i plaćen zbog nezakonite uporabe na području Republike Hrvatske, uzimajući u obzir pravno shvaćanje Suda Europske unije prema kojem, između ostaloga, nije u skladu s pravom Europske unije nacionalnim zakonodavstvom uskratiti pravo na povrat posebnog poreza ako motorno vozilo nije namijenjeno korištenju na cestama u državi članici u kojoj je taj porez plaćen te u kojoj se takvo  motorno vozilo niti ne koristi (npr. presuda u slučaju Staatssecretaris van Financiën v L.A.C. van Putten (C-578/10), P. Mook (C-579/10), G. Frank (C-580/10)).

- P redlaže se uvođenje obveze prethodne obavijesti Carinskoj upravi elektronskim putem o ulasku u Republiku Hrvatsku domaćeg poreznog obveznika s motornim vozilom registriranim u drugoj državi članici Europske unije . Do sada je ta obveza bila u roku od 3 dana od dana ulaska, a budući da se prelazak granične crte ne evidentira na način koji bi omogućavao učinkovit nadzor nad provedbom Zakona u ovom dijelu, predlaže se obveza obavijesti elektronskim putem. Ovime će biti značajno olakšan nadzor nad mogućim zlouporabama i korištenjem motornih vozila s ciljem izbjegavanja plaćanja posebnog poreza.

3. Navedite adresate na koje se problem trenutno odnosi i adresate na koje bi se mogao odnositi u budućnosti.

Provedba propisa o posebnom porezu na motorna vozila odnosi se primarno na trgovce rabljenih vozila, kupce vozila (porezne obveznike) te Carinsku upravu koja provodi postupak obračuna i naplate posebnog poreza.  

4. Objasnite ukratko normativno rješenje (izrađene teze propisa) i utvrdite jedno nenormativno rješenje kojim bi se također mogao postići cilj.

Normativno rješenje (izrađene teze propisa):

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na motorna vozila

Normativnim rješenjem uredit će se pitanja koja se odnose na status trgovaca rabljenih motornih vozila, predmet oporezivanja posebnim porezom, način obračuna, plaćanje posebnog poreza i visina poreza, izvješćivanje, oslobođenja i izuzeća od plaćanja posebnog poreza, registraciju proizvođača i trgovca i polaganje instrumenta osiguranja, nadzor te prekršajne odredbe.

Nenormativno rješenje:

Za postizanje cilja (oporezivanje posebnim porezom motornih vozila) nije predviđeno odgovarajuće nenormativno rješenje budući da se radi o ubiranju poreza koji je prihod Državnog proračuna Republike Hrvatske.

Postizanje cilja nije moguće nenormativnim rješenjem.

5. Odredite vremenski okvir za rješavanje problema i postizanje navedenog cilja te ukratko objasnite moguće prepreke, rizike u rješavanju problema.

Izrada Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na motorna vozila te upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske planirani su za IV. tromjesečje 2016. godine.

Samo stupanje na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na motorna vozila omogućiti će rješavanje problema i postizanje navedenog cilja.  

Ne očekuju se prepreke, niti rizici.

6. Da li normativno rješenje (izrađene teze propisa) zahtijeva izmjenu važećeg zakonodavstva?

DA

Normativno rješenje zahtjeva izmjenu Zakona o posebnom porezu na motorna vozila i Pravilnika o posebnom porezu na motorna vozila. Zakon je već usklađen s pravnom stečevinom EU i njegovim izmjenama i dopunama se ne dira u to područje.

7. Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan financijski učinak u barem jednom sektoru/području i u kojem? Da li utječe na tržišno natjecanje? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.

NE

Normativno rješenje će imati manji financijski učinak na gospodarske subjekte jer se, s jedne strane predlaže njihovo rasterećenje u odnosu na ispunjavanje obveza prema poreznom tijelu, a s druge strane usklađivanje, to jeste  propisanih stopa vodeći računa, između ostaloga, i o proteku vremena od donošenja Zakona i trendu smanjenja emisija CO2 uz ukupno veće porezno opterećenje od dosadašnjeg obzirom da se predviđaju veće stope za emisije CO2 (g/km), pri čemu u odnosu na stvarni financijski učinak treba anticipirati odgovarajuću prilagodbu strukture vozila koja se unose/uvoze u Republiku Hrvatsku novim poreznim stopama. Također se p redla ž e da se uvede po jedan novi razred (dizel i benzin,UNP, prirodni plin) kod oporezivanja osobnih automobila i pick-up vozila temeljem emisije CO2, pri č emu dizelska vozila koja emitiraju ispod 70 g / km i vozila na benzin ispod 75 g / km ne bi pla ć ala posebni porez na cijenu temeljem emisije CO2. Također se predlažu izmijenjene stope koje se odnose na obujam motora u kubičnim centimetrima vezano za izračun posebnog poreza na motorna vozila na motocikle i ATV vozila s tim da bi se brisala tablica po kojoj se poseban porez računao na osnovi razine emisije ispušnih plinova.

Zakonski izmjene i dopune neće imati negativne učinke na tržišno natjecanje.

8. Hoće li navedeno normativno rješenje imati učinak na državni proračun odnosno proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.

NE

Za provedbu ovoga normativnog rješenja neće biti potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske.

9. Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan učinak na socijalno osjetljive skupine, socijalni status građana, interesne skupine u društvu odnosno društvo u cjelini? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.

NE

Normativno rješenje kako se predlaže neće imati značajan učinak na socijalno osjetljive skupine , socijalni status građana, interesne skupine u društvu odnosno društvo u cjelini .

10. Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan učinak na okoliš, održivi razvitak i s tim u svezi na zdravlje ljudi? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.

NE

Normativno rješenje će u svim segmentima smanjiti administrativne prepreke subjektima u oporezivanju i carinskim službenicima koji su nadležni za provedbu i nadzor postupka.

11. Hoće li navedeno normativno rješenje zahtijevati provedbu administrativnih i upravnih postupaka vezano za adresate i s kojim ciljem? Hoće li navedena rješenja dodatno povećati administrativne prepreke za poslovanje? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.

NE

Normativno rješenje će u svim segmentima smanjiti administrativne prepreke subjektima u oporezivanju i carinskim službenicima koji su nadležni za provedbu i nadzor postupka.

12. Hoće li za postizanje cilja biti nužan povezani rad više tijela državne uprave odnosno tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave? Ukratko navedite tijela od kojih se očekuje povezani rad.

NE

13. Imate li saznanja da li je isti problem postojao i na koji način je riješen u zakonodavstvu zemalja Europske unije odnosno trećih zemalja? – navedite primjere.

DA

Predloženo normativno rješenje prisutno je u nizu zemalja članica EU koje imaju oporezivanje vozila temeljem emisije CO2, bilo da je CO2 jedini kriterij, bilo kombinirano CO2 i zapremina u motora u ccm, ili pak kombinacija vrijednost i CO2, i to: Nizozemska, Portugal, Cipar,  Slovenija, Malta, Finska, Španjolska, Belgija, Latvija.

UPUTA:

• Uz ovaj Obrazac obvezno se prilažu Teze o sadržaju propisa

TEZE ZA PRIJEDLOG IZMJENA I DOPUNA ZAKONA O POSEBNOM POREZU NA MOTORNA VOZILA

Naziv propisa: Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na motorna vozila

Materija koja se namjerava obuhvatiti Zakonom:

I.Temeljne odredbe

II. Predmet oporezivanja

IV.Nastanak porezne obveze

V. Način obračuna, plaćanje posebnog poreza, porezna osnovica i visina poreza

VI. Oslobođenja i izuzeća od plaćanja posebnog poreza

VII.     Povrat posebnog poreza na motorna vozila

VIII. Registracija proizvođača i trgovca i polaganje instrumenta osiguranja

X.Izvješćivanje

XII.Nadzor

XIV.Prekršajne odredbe

Obrazloženje:

U Republici Hrvatskoj je od 1. srpnja 2013. godine u primjeni Zakon o posebnom porezu na motorna vozila (Narodne novine, broj: 15/2013 i 108/2013 – ispravak) kojim je usklađen sustav oporezivanja motornih vozila s pravnom stečevinom EU ( Direktiva Vijeća 83/182/EEZ od 28. ožujka 1983. godine o oslobođenju od poreza unutar Zajednice za određena prijevozna sredstva koja se privremeno uvoze iz jedne države članice u drugu (SL L 105, 23.4.1983.) i sudska praksa Suda Europske unije).

Praksa u primjeni Zakona je nametnula potrebu drugačijeg reguliranja određenih instituta u Zakonu s ciljem pojednostavljenja postupanja svim sudionicima u oporezivanju motornih vozila posebnim porezom ( trgovcima rabljenih vozila , kupcima vozila poreznim obveznicima i Carinskoj upravi ). U dosadašnjoj primjeni Zakona, utvrđena su područja koja je potrebno urediti na drugačiji način te će predložene izmjene i dopune Zakona primarno dovesti do smanjenja obveza koje trgovci rabljenih vozila imaju prema Carinskoj upravi te do potrebe za manjim angažiranjem carinskih službenika. Predloženim izmjenama sustav oporezivanja motornih vozila registracijskim porezom se dodatno osuvremenjuje sukladno trendovima u Europskoj uniji i postaje još transparanetniji , efikasniji i jednostavniji . Također će građani (porezni obveznici) uz puno manje administriranja moći regulirati obvezu plaćanja posebnog poreza za rabljena motorna vozila kupljena od trgovaca u Republici Hrvatskoj.

Ciljevi koji se namjeravaju postići donošenjem zakona:

Kako bi se postigli osnovni ciljevi izmjena i dopuna Zakona o posebnom porezu na motorna vozila, a to su pojednostavljenje i veća transparentnost sustava, rasterećenje trgovaca rabljenih vozila te kupaca vozila (poreznih obveznika), kao i smanjenje administrativnog angažmana carinskih službenika, predlažu se slijedeće izmjene:

1. U Glavi I. Temeljne odredbe definira se pojam ovlaštenog trgovca rabljenim motornim vozilima . Cilj je izjedna čiti polo ž aj trgovaca rabljenih i novih vozila te se predla ž e uvo đ enje sustava odgo đ enog pla ć anja posebnog poreza za trgovce rabljenih vozila koji ć e kao sredstvo osiguranja morati podnijeti instrument osiguranja plaćanja posebnog poreza i dobiti odobrenje Carinske uprave . Ovom izmjenom će se uvažiti glavna primjedba trgovaca rabljenim motornim vozilima na funkcionalnost sustava te ujedno smanjiti administrativno opterećenje carinskih službenika. S druge pak strane, trgovci rabljenih motornih vozila koji ne žele ući u sustav odgode, plaćat će posebni porez neposredno nakon unosa vozila. Uvođenje ovog instituta u Zakon zahtijeva izmjene i prilagodbu u Glavama IV. Nastanak porezne obveze, V. Način obračuna, plaćanje posebnog poreza, porezna osnovica i visina poreza , VIII. Registracija proizvođača i trgovca i polaganje instrumenta osiguranja, X. Izvješćivanje, XII. Nadzor i  XIV. Prekršajne odredbe .

2. U Glavi V. Način obračuna, plaćanje posebnog poreza, porezna osnovica i visina poreza p redlaže se usklađivanje propisanih stopa vodeći računa, između ostaloga, i o proteku vremena od donošenja Zakona i trendu smanjenja emisija CO2. Kako je sustav oporezivanja u velikoj mjeri zasnovan na emisiji CO2 i kako je to pitanje u potpunosti u rukama proizvođača motornih vozila i kako se trend emisije promijenio i dalje je podložan mijenjanju nametnula se potreba za smanjenjem praga oporezivosti vozila temeljem emisije CO2 . Predla ž e se uvo đ enje po jednog novog nižeg razreda kod oporezivanja vozila temeljem emisije CO2 i to za dizelska vozila razred od 70 do 85 g/km, a za vozila na benzin, UNP i prirodni plin razred od 75 do 90 g/km, p ri č emu dizelska vozila koja emitiraju CO2 ispod 70 g / km i vozila na benzin, UNP i prirodni plin ispod 75 g / km ne bi pla ć ala posebni porez na cijenu temeljem emisije CO2. Radi pojednostavljenja i osuvremenjivanje sustava oporezivanja, predlaže se uvesti komponetu oporezivanja temeljem emisije CO2 kao samostalnu i objektivnu komponetu neovisnu o vrijednosnoj komponenti, čime se ekološki kriterij oporezivanja ustanovljava kao samostalan i predvidivi element oporezivanja. Stoga u ovom prijedl ogu, za razliku od dosadašnjeg rješenja, posebni porez na motorna vozila vozila u daleko većoj mjeri temelji se na emisiji CO 2 , porezne stope koje se odnose na emisiju CO 2 usklađuju se sa razvojem tehnologije, dok bi porezne stope koje se odnose na vrijednost vozila ostale na dosadašnjoj razini. Također se, posebnost koja se odnosila na oporezivanje motornih vozila koja koriste dizelsko gorivo s razinom emisije ispušnih plinova EURO VI, briše jer je norma EURO VI postala standard.  

Uz rečeno, predlaže se smanjenje posebnog poreza za motorna vozila s devet sjedala u iznosu od 50% budući da ta vozila prevoze veći broj osoba i s tim u vezi proporcionalno imaju manji utjecaj na okoliš te su isto tako pogodna za prijevoz obitelji s većim brojem djece.

Također se predlaže ovlast Vladi Republike Hrvatske da može uredbom mijenjati visine stopa posebnog poreza. Temeljni razlozi za ovu odredbu se nalaze u činjenici da se sustav oporezivanja motornih vozila zasniva na emisiji CO2 na što zakonodavac i Vlada Republike Hrvatske nemaju nikakvog utjecaja već je to pitanje u potpunosti u rukama proizvođača motornih vozila. Dakle, evidentno je da se emisije CO2 kod novih vozila kontinuirano smanjuju tako da je tom trendu potrebno prilagoditi i sustav oporezivanja motornih vozila, odnosno može se realno predvidjeti potreba njegovog usklađivanja.

Također, predlaže se implementacija presuda Suda Europske unije koje su prije donesene kao i onih koje su u međuvremenu postale aktualne, a odnose se na plaćanje posebnog poreza na vozila stranih registarskih oznaka koja će biti korištena u RH temeljem ugovora o najmu ili koja su uzeta u leasing u drugoj državi članici Europske unije. Do sada se poseban porez u takvim slučajevima obračunavao i plaćao u cijelosti nakon unosa vozila u Republici Hrvatskoj, a kada bi se vozilo iznijelo van (nakon isteka ugovora o najmu ili leasingu ili iz drugih razloga) iz RH i na zahtjev osobe koja je platila posebni porez odobravao bi se povrat dijela posebnog poreza razmjerno vremenu korištenja vozila u Republici Hrvatskoj.  Sada je dana mogućnost da osoba u Republici Hrvatskoj koja unajmi ili uzme u leasing motorno vozilo registrirano u drugoj državi članici Europske od dobavljača sa sjedištem u drugoj državi članici unije radi uporabe na cestama u Republici Hrvatskoj u trajanju dužem od 15 dana, odluči hoće li koristiti mogućnost da joj se posebni porez obračuna u određenom iznosu razmjerno vremenu trajanja ugovora ili vremenu korištenja vozila na hrvatskim cestama ili će koristiti institut povrata koji je do sada bio jedino moguć. Spomenute presude Suda Europske unije su presude Cura Anlagen (C-451/99, EU:C:2002:195); Coevering (C-242/05, EU:C:2006:430); Ilhan (C-42/08, EU:C:2008:305) i VAV- Autovermietung (C-91/10, EU:C:2010:558), te jedna od zadnjih presuda Europska Komisija protiv Grčke u predmetu (C-66/15, EU:C:2016:5).

3. U Glavi II. Predmet oporezivanja predlaže se da motorna vozila proizvedena prije više od 30 godina ne budu predmet oporezivanja. Radi se o starodobnim (oldtimer) vozilima koja će se u Republici Hrvatskoj izuzeti od oporezivanja registracijskim porezom kao što je to slučaj u  velikoj većini država članica Europske unije . Oldtimer motorna vozila (osobni automobili, motocikli, kombi vozila i sl.) kojima je starost iznad 30 godina predstavljaju tehničko i kulturno-povijesno dobro koje se uvozi ili unosi  iz teritorija Europske unije u Republiku Hrvatsku jer ne postoji očuvano takvo  nasljeđe ili povijesna baština s obzirom na to da nije bio moguć pristup i stjecanje takvim vozilima u razdoblju do 1990. godine. Ta vozila se koriste uglavnom na oldtimer priredbama i u promotivne svrhe, tako da niti jedno vozilo na godišnjoj razini ne prijeđe više od 300 – 500 km. Stoga je nespojivo primjenjivati obračun i plaćanje posebnog poreza kao i na motorna vozila za dnevnu uporabu. Ukidanjem posebnog poreza omogućila bi se auto servisnoj djelatnosti više posla u restauraciji oldtimera jer nabavu ovih vozila jako poskupljuje posebni porez – doprinos konkurentnosti poslovima restauracije. Zatim, sve više se otvara privatnih i javnih muzeja s kolekcijama oldtimer vozila a posebni porezi jako poskupljuju takvu aktivnost. Posebni porez na takva vozila ne obračunava se u većini zemlja članica EU.

4.   U Glavi VI. Oslobođenja i izuzeća od plaćanja posebnog poreza predlaže se obveza prethodne obavijesti Carinskoj upravi elektronskim putem o ulasku u Republiku Hrvatsku domaćeg poreznog obveznika s motornim vozilom registriranim u drugoj državi članici Europske unije . Do sada je ta obveza bila u roku od 3 dana od dana ulaska, a budući da se prelazak granične crte ne evidentira na način koji bi omogućavao učinkovit nadzor nad provedbom Zakona u ovom dijelu, predlaže se obveza obavijesti elektronskim putem. Ovime će biti značajno olakšan nadzor nad mogućim zlouporabama i korištenjem motornih vozila s ciljem izbjegavanja plaćanja posebnog poreza.  

5. U Glavi VII. Povrat posebnog poreza na motorna vozila predlaže se brisanje stavka 6. Zakona, odnosno ukidanje odredbe koja propisuje da se neće odobriti pravo na povrat posebnog poreza na motorna vozila za koja je posebni porez obračunat i plaćen zbog nezakonite uporabe na području Republike Hrvatske, uzimajući u obzir pravno shvaćanje Suda Europske unije prema kojem, između ostaloga, nije u skladu s pravom Europske unije nacionalnim zakonodavstvom uskratiti pravo na povrat posebnog poreza ako motorno vozilo nije namijenjeno korištenju na cestama u državi članici u kojoj je taj porez plaćen te u kojoj se takvo  motorno vozilo niti ne koristi (npr. presuda u slučaju Staatssecretaris van Financiën v L.A.C. van Putten (C-578/10), P. Mook (C-579/10), G. Frank (C-580/10)).