Naziv propisa: Prijedlog Zakona o porezu na dohodak
Materija koja se namjerava obuhvatiti Zakonom:
I. TEMELJNE ODREDBE
II. UTVRĐIVANJE GODIŠNJEG DOHOTKA
III. UTVRĐIVANJE KONAČNOG DOHOTKA I KONAČNOG POREZA NA DOHODAK
IV. UTVRĐIVANJE ZAJEDNIČKOG DOHOTKA
V. UTVRĐIVANJE INOZEMNOG DOHOTKA
VI. UTVRĐIVANJE PAUŠALNOG DOHOTKA I PAUŠALNOG POREZA NA DOHODAK
VII. DOSTAVLJANJE IZVJEŠĆA I DRUGE OBVEZE
VIII. OVLASTI MINISTRA FINANCIJA
IX. POSTUPOVNA ODREDBA
X. PREKRŠAJNE ODREDBE
XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Obrazloženje:
I. Predlaže se propisivanje dužnosti utvrđivanja i plaćanja poreza u skladu s odredbama Zakona te propisivanje da se porez na dohodak uvećava za prirez porezu na dohodak koji uvedu jedinice lokalne samouprave prema posebnim zakonima. Također, predlaže se propisivanje da se raspodjela prihoda od poreza na dohodak utvrđuje posebnim propisom.
Predlaže se definiranje pojma poreznog obveznika (rezidenta i nerezidenta), propisivanje opsega porezne obveze rezidenta i nerezidenta, poreznog razdoblja te propisivanja što se sve smatra izvorima dohotka i primicima koji se ne smatraju dohotkom odnosno primicima na koje se ne plaća porez na dohodak i osobnim oslobođenjima.
Predlaže se propisivanje općih odredbi o utvrđivanju dohotka odnosno propisivanje što se smatra dohotkom i načini utvrđivanja dohotka, propisivanje temeljnih načela u oporezivanju dohotka, propisivanje što se sve smatra primicima i izdacima, propisivanje načina utvrđivanja primitaka u slučaju odricanja od potraživanja, definiranja inozemnog dohotka te propisivanje načina preračunavanja dohotka ostvarenog u stranoj valuti.
II. Predlaže se propisivanje što se sve smatra godišnjim dohotkom i način obračuna tako ostvarenog dohotka.
Predlaže se da se osnovni osobni odbitak odnosno neoporezivi dio dohotka te način i uvjeti za uvećanje istog. Kao novi institut u sustavu oporezivanja dohotka uvesti osnovicu za izračun osobnog odbitka. Predlaže se propisati način uvećanja osnovnog osobnog odbitka primjenom koeficijenata na osnovicu za izračun osobnog odbitka.
Predlaže se propisati način utvrđivanja godišnje porezne osnovice te godišnje porezne stope prema visini porezne osnovice.
Predlaže se propisati način utvrđivanja dohotka od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti i drugog dohotka.
Predlaže se propisati posebne olakšice, oslobođenja i poticaje i to za hrvatske ratne vojne invalide iz Domovinskog rata i članove obitelji smrtno stradalog, zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja, olakšice za potpomognuta područja i Grad Vukovar te umanjenja dohotka za porezne obveznike koji obavljaju samostalnu djelatnost za poticaje zapošljavanja i poticaje istraživanja i razvoja.
Predlaže se propisati način utvrđivanja godišnjeg dohotka i godišnjeg poreza na dohodak prema propisanim osnovicama te rokove za uplatu poreza na dohodak.
Predlaže se propisati porezne obveznike koji obvezno podnose godišnju poreznu prijavu te rok u kojem su godišnju poreznu prijavu dužni podnijeti te porezne obveznike koji godišnju poreznu prijavu ne mogu podnijeti. Predlaže se propisati poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak te porezne obveznike na koje se poseban postupak primjenjuje odnosno na koje se isti ne primjenjuje.
III. Predlaže se propisati opće odredbe vezane za konačni dohodak odnosno što se sve smatra konačnim dohotkom te propisati da porezni obveznici po osnovi tako ostvarenog dohotka ne mogu podnijeti godišnju poreznu prijavu i da se pri utvrđivanju tako ostvarenog dohotka ne priznaju osobni odbici.
Predlaže se propisati što se sve smatra dohotkom od imovine i imovinskih prava, dohotkom od kapitala te dohotkom od osiguranja te način utvrđivanja dohotka
IV. Predlaže se propisati mogućnost da više fizičkih osoba mogu dohodak ostvarivati i zajedničkim obavljanjem djelatnosti odnosno u supoduzetništvu te se propisati način utvrđivanja dohotka i poreza na dohodak u tom slučaju odnosno obveze koje proizlaze iz zajedničkog obavljanja djelatnosti.
V. Predlaže se propisati način uračunavanja poreza plaćenog u inozemstvu temeljem inozemnog dohotka u tuzemni porez na dohodak i uvjete pod kojima se isti može uračunati. Predlaže se propisati obvezu obračuna i uplate predujma poreza na dohodak odnosno poreza na dohodak po osnovi dohotka ostvarenog izravno iz inozemstva ili u inozemstvu te rokove uplate kao i obvezu podnošenja propisanog izvješća po osnovi tako ostvarenog dohotka, te rok za podnošenje istog. Predlaže se propisati mogućnost obustave plaćanja predujmova poreza na dohodak u tuzemstvu po osnovi primitaka ostvarenih iz inozemstva ili u inozemstvu uz uvjet da porezni obveznik po osnovi tako ostvarenog dohotka predujam poreza na dohodak odnosno porez na dohodak plaća u inozemstvu te propisati rok izvještavanja o ostvarenom dohotku i plaćenom porezu u tom slučaju.
VI.Predlaže se propisati uvjete, evidencije i izvješća vezana uz paušalno oporezivanje dohotka.
VII. Predlaže se propisatiobvezu i rokove prijave oporezivog dohotka odnosno početka obavljanja djelatnosti Poreznoj upravi te ostale podatke bitne za oporezivanje. Predlaže se propisati mogućnost Poreznoj upravi da temeljem prikupljenih podataka na svojim mrežnim stranicama objavi popis poslodavaca koji ne isplaćuju svojim radnicima plaću
VIII. Predlaže se propisati ovlast ministru financija za donošenje pravilnika.
IX. Predlaže se propisati da se na pitanja vezana za postupke koji nisu propisani Zakonom primjenjuju odredbe Općeg poreznog zakona i Prekršajnog zakona.
X. Predlaže se propisati prekršajne odredbe za porezne obveznike koji ne postupaju u skladu s odredbama Zakona odnosno visinu novčane kazne ovisno o vrsti počinjenog prekršaja.
XI. Predlaže se propisati prijelazne odredbe i odredbu da danom početka primjene ovog Zakona prestaje važiti dotadašnji Zakon o porezu na dohodak.
Ciljevi koji se namjeravaju postići donošenjem Zakona:
Zakon o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, Odluka USRH - 120/13,125/13, 148/13, Odluka USRH - 83/14, 143/14 i 136/15) donio je Hrvatski sabor na sjednici 3. prosinca 2004. godine i stupio je na snagu 1. siječnja 2005. godine. Zakon o porezu na dohodak uređuje sva pitanja vezana uz sustav poreza na dohodak kao što su: utvrđivanje poreznog obveznika, utvrđivanje izvora dohotka, utvrđivanje porezne osnovice, porezno razdoblje, primitke koji se ne smatraju dohotkom, primitke na koje se ne plaća dohodak i osobna oslobođenja, olakšice, oslobođenja i poticaje u sustavu oporezivanja dohotka, postupke utvrđivanja i plaćanja dohotka, dostavljanje izvješća i druge obveze.
Tijekom 2016. godine ekspertna skupina osnovana od strane ministra financija, nakon analize sustava oporezivanja dohotka, uočila je da postoji visoko porezno opterećenje nesamostalnog rada (plaće) što negativno utječe na konkurentnost visokoobrazovanih radnika. Osim navedenog, uočena je potreba za pojednostavljenje određenih postupaka utvrđivanja poreza na dohodak, poglavito vezano uz odredbe koje propisuju obveznost podnošenja poreznih prijava.
Kako je Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (Narodne novine, broj 74/2015) propisano da ako se propis mijenja, odnosno dopunjava više puta potrebno je pristupiti donošenju novog propisa, u pravilu nakon treće izmjene, odnosno dopune. Slijedom navedenog, nužno je pristupiti izradi novog propisa.
Provedbom predloženoga doći će do rasterećenja dohotka od nesamostalnog rada kroz povećanje iznosa osobnog odbitka, širenje poreznih razreda te snižavanje najviše porezne stope. Na ovaj način smanjiti će se prosječna stopa oporezivanja rada sa sadašnjih 7,6% na 6,3%.
Nadalje, provedbom predloženog dodatnih 560 tisuća osoba neće plaćati porez na dohodak, pa će tako od 2,75 milijuna poreznih obveznika njih 1,5 milijuna biti oslobođeno plaćanja poreza. U pravilu radilo bi se o umirovljenicima i poreznim obveznicima s niskim primanjima ili osobama s više djece. Osoba s jednim djetetom prema sadašnjem Zakonu ne plaća porez na dohodak prema neto plaći od 3.840,00 kuna, a prema predloženom neće plaćati porez do iznosa 5.520,00 kuna (što odgovara iznosu prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj). Osoba s dvoje djece prema sadašnjem Zakonu ne plaća porez na dohodak prema neto plaći od 5.680,00 kuna, a prema predloženom neće plaćati porez do iznosa 8.000,00 kuna.
Osim navedenog, uvođenjem konačnog oporezivanja i pojednostavljenja postupaka cijeli sustav oporezivanja dohotka postao bi predvidljiviji i sigurniji za porezne obveznike.
Teze za prijedlog Zakona o porezu na dohodak
Naziv propisa: Prijedlog Zakona o porezu na dohodak
Materija koja se namjerava obuhvatiti Zakonom:
I. TEMELJNE ODREDBE
II. UTVRĐIVANJE GODIŠNJEG DOHOTKA
III. UTVRĐIVANJE KONAČNOG DOHOTKA I KONAČNOG POREZA NA DOHODAK
IV. UTVRĐIVANJE ZAJEDNIČKOG DOHOTKA
V. UTVRĐIVANJE INOZEMNOG DOHOTKA
VI. UTVRĐIVANJE PAUŠALNOG DOHOTKA I PAUŠALNOG POREZA NA DOHODAK
VII. DOSTAVLJANJE IZVJEŠĆA I DRUGE OBVEZE
VIII. OVLASTI MINISTRA FINANCIJA
IX. POSTUPOVNA ODREDBA
X. PREKRŠAJNE ODREDBE
XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Obrazloženje:
I. Predlaže se propisivanje dužnosti utvrđivanja i plaćanja poreza u skladu s odredbama Zakona te propisivanje da se porez na dohodak uvećava za prirez porezu na dohodak koji uvedu jedinice lokalne samouprave prema posebnim zakonima. Također, predlaže se propisivanje da se raspodjela prihoda od poreza na dohodak utvrđuje posebnim propisom.
Predlaže se definiranje pojma poreznog obveznika (rezidenta i nerezidenta), propisivanje opsega porezne obveze rezidenta i nerezidenta, poreznog razdoblja te propisivanja što se sve smatra izvorima dohotka i primicima koji se ne smatraju dohotkom odnosno primicima na koje se ne plaća porez na dohodak i osobnim oslobođenjima.
Predlaže se propisivanje općih odredbi o utvrđivanju dohotka odnosno propisivanje što se smatra dohotkom i načini utvrđivanja dohotka, propisivanje temeljnih načela u oporezivanju dohotka, propisivanje što se sve smatra primicima i izdacima, propisivanje načina utvrđivanja primitaka u slučaju odricanja od potraživanja, definiranja inozemnog dohotka te propisivanje načina preračunavanja dohotka ostvarenog u stranoj valuti.
II. Predlaže se propisivanje što se sve smatra godišnjim dohotkom i način obračuna tako ostvarenog dohotka.
Predlaže se da se osnovni osobni odbitak odnosno neoporezivi dio dohotka te način i uvjeti za uvećanje istog. Kao novi institut u sustavu oporezivanja dohotka uvesti osnovicu za izračun osobnog odbitka. Predlaže se propisati način uvećanja osnovnog osobnog odbitka primjenom koeficijenata na osnovicu za izračun osobnog odbitka.
Predlaže se propisati način utvrđivanja godišnje porezne osnovice te godišnje porezne stope prema visini porezne osnovice.
Predlaže se propisati način utvrđivanja dohotka od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti i drugog dohotka.
Predlaže se propisati posebne olakšice, oslobođenja i poticaje i to za hrvatske ratne vojne invalide iz Domovinskog rata i članove obitelji smrtno stradalog, zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja, olakšice za potpomognuta područja i Grad Vukovar te umanjenja dohotka za porezne obveznike koji obavljaju samostalnu djelatnost za poticaje zapošljavanja i poticaje istraživanja i razvoja.
Predlaže se propisati način utvrđivanja godišnjeg dohotka i godišnjeg poreza na dohodak prema propisanim osnovicama te rokove za uplatu poreza na dohodak.
Predlaže se propisati porezne obveznike koji obvezno podnose godišnju poreznu prijavu te rok u kojem su godišnju poreznu prijavu dužni podnijeti te porezne obveznike koji godišnju poreznu prijavu ne mogu podnijeti. Predlaže se propisati poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak te porezne obveznike na koje se poseban postupak primjenjuje odnosno na koje se isti ne primjenjuje.
III. Predlaže se propisati opće odredbe vezane za konačni dohodak odnosno što se sve smatra konačnim dohotkom te propisati da porezni obveznici po osnovi tako ostvarenog dohotka ne mogu podnijeti godišnju poreznu prijavu i da se pri utvrđivanju tako ostvarenog dohotka ne priznaju osobni odbici.
Predlaže se propisati što se sve smatra dohotkom od imovine i imovinskih prava, dohotkom od kapitala te dohotkom od osiguranja te način utvrđivanja dohotka
IV. Predlaže se propisati mogućnost da više fizičkih osoba mogu dohodak ostvarivati i zajedničkim obavljanjem djelatnosti odnosno u supoduzetništvu te se propisati način utvrđivanja dohotka i poreza na dohodak u tom slučaju odnosno obveze koje proizlaze iz zajedničkog obavljanja djelatnosti.
V. Predlaže se propisati način uračunavanja poreza plaćenog u inozemstvu temeljem inozemnog dohotka u tuzemni porez na dohodak i uvjete pod kojima se isti može uračunati. Predlaže se propisati obvezu obračuna i uplate predujma poreza na dohodak odnosno poreza na dohodak po osnovi dohotka ostvarenog izravno iz inozemstva ili u inozemstvu te rokove uplate kao i obvezu podnošenja propisanog izvješća po osnovi tako ostvarenog dohotka, te rok za podnošenje istog. Predlaže se propisati mogućnost obustave plaćanja predujmova poreza na dohodak u tuzemstvu po osnovi primitaka ostvarenih iz inozemstva ili u inozemstvu uz uvjet da porezni obveznik po osnovi tako ostvarenog dohotka predujam poreza na dohodak odnosno porez na dohodak plaća u inozemstvu te propisati rok izvještavanja o ostvarenom dohotku i plaćenom porezu u tom slučaju.
VI. Predlaže se propisati uvjete, evidencije i izvješća vezana uz paušalno oporezivanje dohotka.
VII. Predlaže se propisati obvezu i rokove prijave oporezivog dohotka odnosno početka obavljanja djelatnosti Poreznoj upravi te ostale podatke bitne za oporezivanje. Predlaže se propisati mogućnost Poreznoj upravi da temeljem prikupljenih podataka na svojim mrežnim stranicama objavi popis poslodavaca koji ne isplaćuju svojim radnicima plaću
VIII. Predlaže se propisati ovlast ministru financija za donošenje pravilnika.
IX. Predlaže se propisati da se na pitanja vezana za postupke koji nisu propisani Zakonom primjenjuju odredbe Općeg poreznog zakona i Prekršajnog zakona.
X. Predlaže se propisati prekršajne odredbe za porezne obveznike koji ne postupaju u skladu s odredbama Zakona odnosno visinu novčane kazne ovisno o vrsti počinjenog prekršaja.
XI. Predlaže se propisati prijelazne odredbe i odredbu da danom početka primjene ovog Zakona prestaje važiti dotadašnji Zakon o porezu na dohodak.
Ciljevi koji se namjeravaju postići donošenjem Zakona:
Zakon o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, Odluka USRH - 120/13,125/13, 148/13, Odluka USRH - 83/14, 143/14 i 136/15) donio je Hrvatski sabor na sjednici 3. prosinca 2004. godine i stupio je na snagu 1. siječnja 2005. godine. Zakon o porezu na dohodak uređuje sva pitanja vezana uz sustav poreza na dohodak kao što su: utvrđivanje poreznog obveznika, utvrđivanje izvora dohotka, utvrđivanje porezne osnovice, porezno razdoblje, primitke koji se ne smatraju dohotkom, primitke na koje se ne plaća dohodak i osobna oslobođenja, olakšice, oslobođenja i poticaje u sustavu oporezivanja dohotka, postupke utvrđivanja i plaćanja dohotka, dostavljanje izvješća i druge obveze.
Tijekom 2016. godine ekspertna skupina osnovana od strane ministra financija, nakon analize sustava oporezivanja dohotka, uočila je da postoji visoko porezno opterećenje nesamostalnog rada (plaće) što negativno utječe na konkurentnost visokoobrazovanih radnika. Osim navedenog, uočena je potreba za pojednostavljenje određenih postupaka utvrđivanja poreza na dohodak, poglavito vezano uz odredbe koje propisuju obveznost podnošenja poreznih prijava.
Kako je Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (Narodne novine, broj 74/2015) propisano da ako se propis mijenja, odnosno dopunjava više puta potrebno je pristupiti donošenju novog propisa, u pravilu nakon treće izmjene, odnosno dopune. Slijedom navedenog, nužno je pristupiti izradi novog propisa.
Provedbom predloženoga doći će do rasterećenja dohotka od nesamostalnog rada kroz povećanje iznosa osobnog odbitka, širenje poreznih razreda te snižavanje najviše porezne stope. Na ovaj način smanjiti će se prosječna stopa oporezivanja rada sa sadašnjih 7,6% na 6,3%.
Nadalje, provedbom predloženog dodatnih 560 tisuća osoba neće plaćati porez na dohodak, pa će tako od 2,75 milijuna poreznih obveznika njih 1,5 milijuna biti oslobođeno plaćanja poreza. U pravilu radilo bi se o umirovljenicima i poreznim obveznicima s niskim primanjima ili osobama s više djece. Osoba s jednim djetetom prema sadašnjem Zakonu ne plaća porez na dohodak prema neto plaći od 3.840,00 kuna, a prema predloženom neće plaćati porez do iznosa 5.520,00 kuna (što odgovara iznosu prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj). Osoba s dvoje djece prema sadašnjem Zakonu ne plaća porez na dohodak prema neto plaći od 5.680,00 kuna, a prema predloženom neće plaćati porez do iznosa 8.000,00 kuna.
Osim navedenog, uvođenjem konačnog oporezivanja i pojednostavljenja postupaka cijeli sustav oporezivanja dohotka postao bi predvidljiviji i sigurniji za porezne obveznike.