PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA

I.USTAVNA OSNOVA DONOŠENJA ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjeni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, sadržana je u odredbama članka 2. stavka 4.  podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Plaće i druga materijalna prava pravosudnih dužnosnika u Republici Hrvatskoj uređeni su Zakonom o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika („Narodne novine“, broj 10/99, 25/00, 30/01, 59/01, 114/01, 116/01, 64/02, 153/02, 154/02, 17/04, 8/06, 142/06, 34/07, 134/07, 146/08, 155/08, 39/09, 155/09, 14/11, 154/11, 12/12, 143/12, 100/14 i 147/14). Ovaj Zakon mijenjan je i dopunjavan više puta, a značajna intervencija u ovaj Zakon izvršena je 2014., kada je sukladno Odluci i Rješenju Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-4039/2009, U-I-25427/2009 i U-I-195/2010 od 18. srpnja 2014., utvrđeno da svi elementi plaće pravosudnih dužnosnika moraju biti određeni zakonom.

Odredbom članka 5. važećeg Zakona propisana su prava na dodatak na plaću dužnosnicima raspoređenim za zamjenike predsjednika sudova odnosno zamjenike čelnika drugih pravosudnih tijela ili suce koji obavljaju poslove predsjednika odjela odnosno voditelja odjela.

Člankom 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika („Narodne novine“, broj 147/14) propisano je da se odredbe članka 5. važećeg Zakona neće primjenjivati u 2015. i 2016.

Ustavni sud Republike Hrvatske je u svom Izvješću o zakonodavnoj praksi uzastopnog višegodišnjeg derogiranja priznatih prava od 18. srpnja 2014.  („Narodne novine“, broj 93/14) utvrdio da zakonodavna praksa uzastopnog višegodišnjeg derogiranja priznatih prava nije prihvatljiva u demokratskoj državi utemeljenoj na vladavini prava.

S obzirom na okolnost da je primjena citirane odredbe o pravima na dodatak na plaću pravosudnih dužnosnika koji obavljaju poslove rukovođenja ustrojstvenim jedinicama pravosudnih tijela od donošenja Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika 1999. odgađana već 14 puta, a uvažavajući sadržaj citiranog Izvješća Ustavnog suda Republike Hrvatske, predloženom izmjenom određuje se brisanje članka 5. važećeg Zakona, s time da će iznos i opseg pojedinih materijalnih prava pravosudnih dužnosnika biti na cjelovit način riješen tijekom 2017.  

III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Provedba predloženog Zakona ne iziskuje osiguranje dodatnih sredstava u državnom proračunu Republike Hrvatske.

IV.PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Polazeći od činjenice da projekcije Državnog proračuna za 2017. godinu ne predviđaju sredstva za isplatu dodataka na plaće pravosudnih dužnosnika koji obavljaju poslove rukovođenja ustrojstvenim jedinicama pravosudnih tijela, a uvažavajući Izvješće Ustavnog suda Republike Hrvatske o zakonodavnoj praksi uzastopnog višegodišnjeg derogiranja priznatih prava od 18. srpnja 2014. sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskog sabora („Narodne novine“, broj 81/13) predlaže se donošenje ovog Zakona po hitnom postupku i njegovo stupanje na snagu 1. siječnja 2017.  

KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA

Članak 1.

Članak 5. Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika („Narodne novine“, broj 10/99, 25/00, 30/01, 59/01, 114/01, 116/01, 64/02, 153/02, 154/02, 17/04, 8/06, 142/06, 34/07, 146/08, 155/08, 39/09, 155/09, 14/11, 154/11, 12/12, 143/12 , 100/14 i 147/14) briše se.

Članak 2.

Ovaj Zakon objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu 1. siječnja 2017.

O B R A Z L O Ž E NJ E

Članak 1.

Člankom 5. Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika  utvrđeno je da pravo na dodatak na plaću ima pravosudni dužnosnik raspoređen za zamjenika predsjednika suda odnosno zamjenika čelnika drugog pravosudnog tijela ili sudac koji obavlja poslove predsjednika odjela odnosno voditelja odjela.

Primjena navedene odredbe povećava isplatu sredstava za plaće zamjenika predsjednika sudova i njihovih zamjenika, te predsjednika odjela u sudovima, a isto tako i županijskim i općinskim državnim odvjetnicima i njihovim zamjenicima te voditeljima odjela.

Od donošenja ovoga Zakona navedena odredba nije se primjenjivala iz razloga što u državnom proračunu nisu bila osigurana sredstva za ovu namjenu, a imajući u vidu stajalište Ustavnog suda Republike Hrvatske izneseno u Izvješću Hrvatskom saboru o neprihvatljivosti zakonodavne prakse uzastopnog višegodišnjeg derogiranja priznatih prava („Narodne novine“, broj 93/14), potrebno je brisati članak 5. navedenog Zakona.

Članak 2.

Ovim člankom određuje se objava i stupanje na snagu ovog Zakona.

TEKST ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJA SE MIJENJA

Članak 5.

Pravo na dodatak na plaću ima dužnosnik raspoređen za zamjenika predsjednika suda, odnosno zamjenika čelnika drugoga pravosudnog tijela ili sudac koji obavlja poslove predsjednika odjela, odnosno voditelja odjela.

Dodatak na plaću utvrđenu prema članku 4. ovoga Zakona iznosi:

- zamjeniku predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske - 4%

- zamjeniku predsjednika suda, odnosno prvom zamjeniku čelnika pravosudnog tijela ili sucu koji obavlja poslove predsjednika odjela, odnosno zamjeniku voditelju odjela i to:

- u pravosudnim tijelima ili odjelima do deset pravosudnih dužnosnika - 1%

- u pravosudnim tijelima ili odjelima od jedanaest do dvadeset pravosudnih dužnosnika - 2%

- u pravosudnim tijelima ili odjelima od dvadesetjedan do trideset pravosudnih dužnosnika - 3%

- u pravosudnim tijelima ili odjelima preko trideset pravosudnih dužnika -  4%

od plaće utvrđene člankom 4. ovoga Zakona.

Predsjednici županijskih trgovačkih, općinskih i prekršajnih sudova, županijski i općinski državni odvjetnici imaju pravo na dodatak na plaću utvrđenu prema članku 4. ovoga Zakona i to:

- u pravosudnim tijelima od 11 do 20 dužnosnika -  3%

- u pravosudnim tijelima od 21 do 30 dužnosnika - 5%

- u pravosudnim tijelima od 31 do 40 dužnosnika - 7%

- u pravosudnim tijelima od 41 do 50 dužnosnika - 9%

- u pravosudnim tijelima od 51 do 70 dužnosnika - 11%

- u pravosudnim tijelima od 71 do 100 dužnosnika - 13%

- u pravosudnim tijelima preko 100 dužnosnika - 15%.

Pravo na dodatak na plaću obračunava se prema broju popunjenih mjesta dužnosnika u pravosudnim tijelima.