NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O DOPUNAMA ZAKONA O PLATNOM PROMETU, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
Zagreb, studeni 2016.
PRIJEDLOG ZAKONA O DOPUNAMA ZAKONA
O PLATNOM PROMETU
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o dopunama zakona o platnom prometu (u daljnjem tekstu: Zakon) sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. i članku 81. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10. - pročišćeni tekst i 5/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
a) Ocjena stanja i osnovna pitanja koja se trebaju urediti ovim Zakonom
Zakonom o platnom prometu (Narodne novine, broj 133/09 i 136/12, u daljnjem tekstu: važeći Zakon) uređuju se platni promet u Republici Hrvatskoj, i to platne usluge, pružatelji platnih usluga, obveze informiranja korisnika platnih usluga o uvjetima za pružanje platnih usluga te druga prava i obveze u vezi s pružanjem i korištenjem platnih usluga s ciljem zaštite i sigurnosti svih sudionika na financijskom tržištu. Važeći Zakon također uređuje rad i nadzor nad institucijama za platni promet te osnivanje, rad i nadzor nad platnim sustavima.
U sklopu priprema za pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji, važeći Zakon je usklađen s pravnom stečevinom Europske unije te sadržava odredbe koje su u skladu s Direktivom 2007/64/EZ Europskog Parlamenta i Vijeća od 13. studenoga 2007. o uslugama platnog prometa na unutarnjem tržištu kojom se izmjenjuju i dopunjuju direktive 97/7/EZ, 2002/65/EZ, 2005/60/EZ i 2006/48/EZ te se ukida Direktiva 97/5/EZ (SL L 319, 5. 12. 2007.).
Također, danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, s izravnom primjenom su započele i odredbe Uredbe (EU) br. 260/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2012., kojom se utvrđuju tehnički i poslovni zahtjevi za kreditne transfere i izravna terećenja u eurima i kojom se mijenja i dopunjuje Uredba (EZ) br. 924/2009. Nastavno, u travnju 2013. godine, na inicijativu Nacionalnog odbora za platni promet (u daljnjem tekstu: Nacionalni odbor), međuinstitucionalno tijelo osnovano s ciljem pružanja podrške boljeg funkcioniranja i razvoja platnog prometa u zemlji, pokrenut je nacionalni projekt SEPA (eng. Single Euro Payments Area ).
SEPA predstavlja projekt na razni Europske unije kojim je omogućeno stvaranje jedinstvenog područja plaćanja u eurima, odnosno jedinstvenog tržišta za platne usluge u kojemu je građanima, poslovnim subjektima i javnim tijelima moguće izvršavati bezgotovinske platne transakcije u eurima primjenom jedinstvenih modela i postupaka koji se jednako primjenjuju na cijelom SEPA području. SEPA područje obuhvaća 34 države: sve članice Europske unije te Island, Lihtenštajn, Norvešku, Švicarsku, Monako i San Marino.
Migracija na SEPA-u provodi se unutar svake države članice u sklopu nacionalnih projekata za primjenu SEPA standarda. Nacionalni plan migracije u Republici Hrvatskoj jest dokument u kojem je dan opis postojećih nacionalnih platnih instrumenata i infrastrukture, opis zahtjeva koje postavljaju propisi Europske unije u vezi sa SEPA shemama, infrastrukturom i izvršenjem platnih transakcija u okviru SEPA te organizacija projekta SEPA u Republici Hrvatskoj, plan aktivnosti i tijek migracije s definiranim rokovima. Dana 6. lipnja 2016. godine započela je primjena SEPA pravila u Republici Hrvatskoj .
Obzirom na nužnosti primjene SEPA standarda te s ciljem da budući prelazak na euro bude što jednostavniji i brži, Nacionalni odbor je na svojoj 23. sjednici, održanoj 15. svibnja 2014. godine, prihvatio da se u Republici Hrvatskoj, i na nacionalna plaćanja u kunama, pa tako i na izravna terećenja, primjenjuju istovjetni SEPA standardi koji se primjenjuju na eurska plaćanja.
Slijedom toga, radne skupine nacionalnog SEPA projekta su izradile Pravila HRK SDD sheme (Osnovne i Poslovne) za izvršenje izravnih terećenja u kunama prema uzoru na Pravila SEPA sheme za izravno terećenje ( eng. SEPA Direct Debit Rulebook ). Nacionalni odbor je na svojoj 25. sjednici, održanoj 30. lipnja 2015. godine, prihvatio Pravila navedenih shema za izravna terećenja u kunama.
Sukladno Pravilima osnovne HRK SDD sheme za izvršenje izravnih terećenja u kunama , pružanje platne usluge izravnog terećenja u kunama uvjetovano je davanjem prethodne suglasnosti platitelja primatelju plaćanja, te primatelji plaćanja postaju obvezni zaprimati i pohranjivati dane suglasnosti za izvršenje izravnih terećenja, što do sada nije bilo slučaj. Obzirom da prema novim pravilima platitelj daje suglasnost za izvršavanje izravnog terećenja u kunama primatelju plaćanja, potrebno je osigurati kontinuitet pružanja ranije ugovorenih izravnih terećenja kod kojih se suglasnost davala pružatelju platnih usluga, odnosno banci platitelja. Zbog toga je Nacionalnim planom migracije na SEPA-u predviđeno provođenje migracije, odnosno postepenog prelaska postojećih izravnih terećenja na SEPA izravna terećenja u kunama. Navedena bi se migracija na SEPA izravno terećenje provodila između pružatelja platnih usluga i primatelja plaćanja, na način da se izvrši prijenos podataka (npr. broj računa platitelja, ime i prezime platitelja, OIB platitelja, itd.) s potpisanih suglasnosti od pružatelja platnih usluga (banaka) prema primateljima plaćanja (npr. HEP-u, osiguravajućim društvima, raznim komunalnim poduzećima, itd).
Da bi se omogućio takav prijenos podataka iz postojećih suglasnosti na primatelje plaćanja, uz istovremeno poštivanje instituta bankovne tajne, potrebno je definirati zakonski okvir za dopustivost prijenosa tih podataka o platiteljima te se u tu svrhu predlože donošenje ovoga Zakona, i to dopunom važećeg Zakona novim člankom 62.a. Za potrebe navedenoga članka umetnuta je također i nova definicija "platna shema" u članku 2. stavku 1. točka 37. važećeg Zakona.
b) Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona
Navedenom dopunom Zakona nastavlja se kontinuitet pružanja ranije ugovorenih usluga izravnog terećenja kako na razini platitelja, tako i na razini primatelja plaćanja, te se svi podaci sadržani na suglasnostima za izravna terećenja o platiteljima, koja su sad pohranjena kod pružatelja platnih usluga (banaka), prenose primateljima plaćanja. Također, omogućava se usklađeno postupanje pružatelja platnih usluga prema novim Pravilima osnovne HRK SDD sheme za izvršenje izravnih terećenja u kunama.Radi osiguravanja kontinuiteta i pravne sigurnosti potrebno je dopuniti Zakon o platnom prometu. Čvrsta pravna osnova od ključne je važnosti za učinkovito funkcioniranje cjelokupnoga platnog prometa.
III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU OVOG ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
IV. OBRAZLOŽENJE PRIJEDLOGA ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
Predlaže se donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskog sabora (Narodne novine, broj 81/2013) kojim je propisana mogućnost donošenja zakona po hitnom postupku kada to zahtijevaju osobito opravdani razlozi. Ključni cilj donošenja Zakona je omogućavanje kontinuiteta korištenja već ugovorene usluge izravnog terećenja u kunama prema novim Pravilima osnovne HRK SDD sheme za izvršenje izravnih terećenja u kunama čiji je početak primjene određen s datumom 5. lipnja 2017. godine. Predlaže se donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku zbog zahtjevnih testiranja aplikativnih rješenja i pripreme cjelovite infrastrukture u svezi primjene novih Pravila osnovne HRK SDD sheme za izvršenje izravnih terećenja u kunama.
KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O DOPUNAMA ZAKONA O PLATNOM PROMETU
Članak 1.
U Zakonu o platnom prometu (Narodne novine, broj 133/09 i 136/12) u članku 2. stavku 1. iza točke 36. dodaje se nova točka i tekst koji glasi:
"37) "platna shema" jest jedinstven skup pravila, praksa, standarda i/ili provedbenih smjernica dogovoren između pružatelja platnih usluga za izvršavanje platnih transakcija, a koji je odvojen od svake infrastrukture ili platnog sustava koji podupiru njegovu primjenu."
Članak 2.
Iza članka 62. dodaje se novi članak, 62.a, i tekst koji glasi:
"Prijenos suglasnosti za izvršenje izravnih terećenja
primateljima plaćanja
Članak 62.a
(1) Pružatelj platnih usluga kojemu je platitelj dao suglasnost za izvršenje izravnog terećenja u kunama ovlašten je primatelju plaćanja na kojeg se ta suglasnost odnosi, na zahtjev primatelja plaćanja, prenijeti potrebne podatke iz te suglasnosti u svrhu izvršenja izravnog terećenja u skladu s platnom shemom prema kojoj se to izravno terećenje izvršava.
(2) Uzima se da je platitelj izdao suglasnost primatelju plaćanja u trenutku prijenosa podataka prema stavku 1. ovoga članka.
(3) Prijenos podataka iz stavka 1. ovoga članka ne smatra se povredom obveze čuvanja bankovne tajne."
Članak 3.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.
O B R A Z L O Ž E N J E
Uz članak 1.
Ovim člankom se u članak 2. stavak 1. Zakona o platnom prometu (Narodne novine, broj 133/09 i 136/12) dodaje nova točka, odnosno dodaje se definicija platne sheme zbog potrebe uvođenja novog članka.
Uz članak 2.
Člankom 2. ovoga Zakona., dodaje se novi članak 62.a iza članka 62. Zakona o platnom prometu (Narodne novine, broj 133/09 i 136/12) kojim se omogućava p rijenos potrebnih podataka iz već danih suglasnosti za izvršenje izravnih terećenja u kunama s pružatelja platnih usluga, kojemu je platitelj dao suglasnost, primateljima plaćanja. Također, navedenim člankom propisuje se da se navedeni prijenos podataka ne smatra povredom obveze čuvanja bankovne tajne.
Uz članak 3.
Ovim člankom uređuje se stupanje na snagu ovoga Zakona.
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO FINANCIJA
NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O DOPUNAMA ZAKONA O PLATNOM PROMETU, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
Zagreb, studeni 2016.
PRIJEDLOG ZAKONA O DOPUNAMA ZAKONA
O PLATNOM PROMETU
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o dopunama zakona o platnom prometu (u daljnjem tekstu: Zakon) sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. i članku 81. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10. - pročišćeni tekst i 5/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
a) Ocjena stanja i osnovna pitanja koja se trebaju urediti ovim Zakonom
Zakonom o platnom prometu (Narodne novine, broj 133/09 i 136/12, u daljnjem tekstu: važeći Zakon) uređuju se platni promet u Republici Hrvatskoj, i to platne usluge, pružatelji platnih usluga, obveze informiranja korisnika platnih usluga o uvjetima za pružanje platnih usluga te druga prava i obveze u vezi s pružanjem i korištenjem platnih usluga s ciljem zaštite i sigurnosti svih sudionika na financijskom tržištu. Važeći Zakon također uređuje rad i nadzor nad institucijama za platni promet te osnivanje, rad i nadzor nad platnim sustavima.
U sklopu priprema za pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji, važeći Zakon je usklađen s pravnom stečevinom Europske unije te sadržava odredbe koje su u skladu s Direktivom 2007/64/EZ Europskog Parlamenta i Vijeća od 13. studenoga 2007. o uslugama platnog prometa na unutarnjem tržištu kojom se izmjenjuju i dopunjuju direktive 97/7/EZ, 2002/65/EZ, 2005/60/EZ i 2006/48/EZ te se ukida Direktiva 97/5/EZ (SL L 319, 5. 12. 2007.).
Također, danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, s izravnom primjenom su započele i odredbe Uredbe (EU) br. 260/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2012., kojom se utvrđuju tehnički i poslovni zahtjevi za kreditne transfere i izravna terećenja u eurima i kojom se mijenja i dopunjuje Uredba (EZ) br. 924/2009. Nastavno, u travnju 2013. godine, na inicijativu Nacionalnog odbora za platni promet (u daljnjem tekstu: Nacionalni odbor), međuinstitucionalno tijelo osnovano s ciljem pružanja podrške boljeg funkcioniranja i razvoja platnog prometa u zemlji, pokrenut je nacionalni projekt SEPA (eng. Single Euro Payments Area ).
SEPA predstavlja projekt na razni Europske unije kojim je omogućeno stvaranje jedinstvenog područja plaćanja u eurima, odnosno jedinstvenog tržišta za platne usluge u kojemu je građanima, poslovnim subjektima i javnim tijelima moguće izvršavati bezgotovinske platne transakcije u eurima primjenom jedinstvenih modela i postupaka koji se jednako primjenjuju na cijelom SEPA području. SEPA područje obuhvaća 34 države: sve članice Europske unije te Island, Lihtenštajn, Norvešku, Švicarsku, Monako i San Marino.
Migracija na SEPA-u provodi se unutar svake države članice u sklopu nacionalnih projekata za primjenu SEPA standarda. Nacionalni plan migracije u Republici Hrvatskoj jest dokument u kojem je dan opis postojećih nacionalnih platnih instrumenata i infrastrukture, opis zahtjeva koje postavljaju propisi Europske unije u vezi sa SEPA shemama, infrastrukturom i izvršenjem platnih transakcija u okviru SEPA te organizacija projekta SEPA u Republici Hrvatskoj, plan aktivnosti i tijek migracije s definiranim rokovima. Dana 6. lipnja 2016. godine započela je primjena SEPA pravila u Republici Hrvatskoj .
Obzirom na nužnosti primjene SEPA standarda te s ciljem da budući prelazak na euro bude što jednostavniji i brži, Nacionalni odbor je na svojoj 23. sjednici, održanoj 15. svibnja 2014. godine, prihvatio da se u Republici Hrvatskoj, i na nacionalna plaćanja u kunama, pa tako i na izravna terećenja, primjenjuju istovjetni SEPA standardi koji se primjenjuju na eurska plaćanja.
Slijedom toga, radne skupine nacionalnog SEPA projekta su izradile Pravila HRK SDD sheme (Osnovne i Poslovne) za izvršenje izravnih terećenja u kunama prema uzoru na Pravila SEPA sheme za izravno terećenje ( eng. SEPA Direct Debit Rulebook ). Nacionalni odbor je na svojoj 25. sjednici, održanoj 30. lipnja 2015. godine, prihvatio Pravila navedenih shema za izravna terećenja u kunama.
Sukladno Pravilima osnovne HRK SDD sheme za izvršenje izravnih terećenja u kunama , pružanje platne usluge izravnog terećenja u kunama uvjetovano je davanjem prethodne suglasnosti platitelja primatelju plaćanja, te primatelji plaćanja postaju obvezni zaprimati i pohranjivati dane suglasnosti za izvršenje izravnih terećenja, što do sada nije bilo slučaj. Obzirom da prema novim pravilima platitelj daje suglasnost za izvršavanje izravnog terećenja u kunama primatelju plaćanja, potrebno je osigurati kontinuitet pružanja ranije ugovorenih izravnih terećenja kod kojih se suglasnost davala pružatelju platnih usluga, odnosno banci platitelja. Zbog toga je Nacionalnim planom migracije na SEPA-u predviđeno provođenje migracije, odnosno postepenog prelaska postojećih izravnih terećenja na SEPA izravna terećenja u kunama. Navedena bi se migracija na SEPA izravno terećenje provodila između pružatelja platnih usluga i primatelja plaćanja, na način da se izvrši prijenos podataka (npr. broj računa platitelja, ime i prezime platitelja, OIB platitelja, itd.) s potpisanih suglasnosti od pružatelja platnih usluga (banaka) prema primateljima plaćanja (npr. HEP-u, osiguravajućim društvima, raznim komunalnim poduzećima, itd).
Da bi se omogućio takav prijenos podataka iz postojećih suglasnosti na primatelje plaćanja, uz istovremeno poštivanje instituta bankovne tajne, potrebno je definirati zakonski okvir za dopustivost prijenosa tih podataka o platiteljima te se u tu svrhu predlože donošenje ovoga Zakona, i to dopunom važećeg Zakona novim člankom 62.a. Za potrebe navedenoga članka umetnuta je također i nova definicija "platna shema" u članku 2. stavku 1. točka 37. važećeg Zakona.
b) Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona
Navedenom dopunom Zakona nastavlja se kontinuitet pružanja ranije ugovorenih usluga izravnog terećenja kako na razini platitelja, tako i na razini primatelja plaćanja, te se svi podaci sadržani na suglasnostima za izravna terećenja o platiteljima, koja su sad pohranjena kod pružatelja platnih usluga (banaka), prenose primateljima plaćanja. Također, omogućava se usklađeno postupanje pružatelja platnih usluga prema novim Pravilima osnovne HRK SDD sheme za izvršenje izravnih terećenja u kunama.Radi osiguravanja kontinuiteta i pravne sigurnosti potrebno je dopuniti Zakon o platnom prometu. Čvrsta pravna osnova od ključne je važnosti za učinkovito funkcioniranje cjelokupnoga platnog prometa.
III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU OVOG ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
IV. OBRAZLOŽENJE PRIJEDLOGA ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
Predlaže se donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskog sabora (Narodne novine, broj 81/2013) kojim je propisana mogućnost donošenja zakona po hitnom postupku kada to zahtijevaju osobito opravdani razlozi. Ključni cilj donošenja Zakona je omogućavanje kontinuiteta korištenja već ugovorene usluge izravnog terećenja u kunama prema novim Pravilima osnovne HRK SDD sheme za izvršenje izravnih terećenja u kunama čiji je početak primjene određen s datumom 5. lipnja 2017. godine. Predlaže se donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku zbog zahtjevnih testiranja aplikativnih rješenja i pripreme cjelovite infrastrukture u svezi primjene novih Pravila osnovne HRK SDD sheme za izvršenje izravnih terećenja u kunama.
KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O DOPUNAMA ZAKONA O PLATNOM PROMETU
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 1.
U Zakonu o platnom prometu (Narodne novine, broj 133/09 i 136/12) u članku 2. stavku 1. iza točke 36. dodaje se nova točka i tekst koji glasi:
"37) "platna shema" jest jedinstven skup pravila, praksa, standarda i/ili provedbenih smjernica dogovoren između pružatelja platnih usluga za izvršavanje platnih transakcija, a koji je odvojen od svake infrastrukture ili platnog sustava koji podupiru njegovu primjenu."
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 2.
Iza članka 62. dodaje se novi članak, 62.a, i tekst koji glasi:
"Prijenos suglasnosti za izvršenje izravnih terećenja
primateljima plaćanja
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 62.a
(1) Pružatelj platnih usluga kojemu je platitelj dao suglasnost za izvršenje izravnog terećenja u kunama ovlašten je primatelju plaćanja na kojeg se ta suglasnost odnosi, na zahtjev primatelja plaćanja, prenijeti potrebne podatke iz te suglasnosti u svrhu izvršenja izravnog terećenja u skladu s platnom shemom prema kojoj se to izravno terećenje izvršava.
(2) Uzima se da je platitelj izdao suglasnost primatelju plaćanja u trenutku prijenosa podataka prema stavku 1. ovoga članka.
(3) Prijenos podataka iz stavka 1. ovoga članka ne smatra se povredom obveze čuvanja bankovne tajne."
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 3.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
O B R A Z L O Ž E N J E
Uz članak 1.
Ovim člankom se u članak 2. stavak 1. Zakona o platnom prometu (Narodne novine, broj 133/09 i 136/12) dodaje nova točka, odnosno dodaje se definicija platne sheme zbog potrebe uvođenja novog članka.
Uz članak 2.
Člankom 2. ovoga Zakona., dodaje se novi članak 62.a iza članka 62. Zakona o platnom prometu (Narodne novine, broj 133/09 i 136/12) kojim se omogućava p rijenos potrebnih podataka iz već danih suglasnosti za izvršenje izravnih terećenja u kunama s pružatelja platnih usluga, kojemu je platitelj dao suglasnost, primateljima plaćanja. Također, navedenim člankom propisuje se da se navedeni prijenos podataka ne smatra povredom obveze čuvanja bankovne tajne.
Uz članak 3.
Ovim člankom uređuje se stupanje na snagu ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija