E-SAVJETOVANJA

Naziv propisa

Zakon o izmjeni Zakona o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju

Materija koja se namjerava propisom urediti

Predloženim zakonom uređuju se rokovi za postupni prestanak smanjenja mirovina koje je uvedeno 1. siječnja 2014. godine, počevši od 2018. do kraja 2020. godine dinamikom koju utvrdi Vlada Republike Hrvatske u skladu s gospodarskim mogućnostima Republike Hrvatske.

Problemi koji se namjeravaju rješavati

Zakonom o izmjeni i dopunama Zakona o smanjenju mirovina određenih odnosno ostvarenih prema posebnim propisima koji je stupio na snagu 1. siječnja 2014. godine, proširen je krug korisnika prava iz mirovinskog osiguranja čije se mirovine odnosno dodatak mirovini smanjuje za 10% počevši od 1. siječnja 2014. godine. Uvedeno smanjenje će se prestati primjenjivati kada se ispune uvjeti koji ovise o realnom rastu bruto društvenog proizvoda koji treba u svakom od tri prethodna uzastopna tromjesečja prema podacima Državnog zavoda za statistiku iznositi najmanje 2,0% u odnosu na isto tromjesečje prethodne kalendarske godine, a deficit državnog proračuna Republike Hrvatske u tom istom razdoblju treba biti manji od 3%, a nakon što se ispune navedeni uvjeti potrebno je da Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za financije donese odluku o prestanku smanjenja. Budući da se podaci koji su propisani kao uvjet za prestanak uvedenog smanjenja ne vode na takav način potrebno je da se privremeno smanjene mirovine vrate na razinu prije uvedenog smanjenja.

Ciljevi koji se namjeravaju postići

Predloženim zakonom jasno i nedvojbeno je definiran prestanak smanjenja mirovina stečenih prema posebnim propisima od 10%, definiran je rok početka primjene postupnog prestanka smanjenja od 10% i rok u kojem će u cijelosti prestati smanjivanje ovih mirovina sukladno gospodarskim mogućnostima Republike Hrvatske.

Ime i prezime stručnog nositelja

Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava

Puni naziv propisa

Zakon o izmjeni Zakona o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju

Mjesto ispunjavanja obrasca

Zagreb

Datum ispunjavanja obrasca

08. studenoga 2016.

Opišite ukratko problem koji se namjerava riješiti normativnim rješenjem (izrađene teze propisa):

Važećim Zakonom o izmjeni i dopunama Zakona o smanjenju mirovina određenih odnosno ostvarenih prema posebnim propisima (u daljnjem tekstu - ZID Zakona o smanjenju) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2014. godine, proširen je krug korisnika prava iz mirovinskog osiguranja čije se mirovine smanjuju njegovom primjenom počevši od 1. siječnja 2014. godine i uvedeno je novo smanjenje tih mirovina počevši od 1. siječnja 2014. godine, odnosno dodatka mirovini, od 10%, a koje se primjenjuje na smanjenu mirovinu prema Zakonu o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima (Narodne novine, br. 71/10 i 130/11) te se primjenjuje na svotu mirovine koja pripada korisniku mirovine prema zakonu, prije odbitka dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje, poreza, prireza i drugih troškova, s time da svota mirovine, odnosno dodatka mirovini smanjena ne može iznositi manje od 5.000,00 kuna mjesečno. Također je propisano da se uvedeno smanjenje prestaje primjenjivati kada će realni rast bruto društvenog proizvoda u svakom od tri prethodna uzastopna tromjesečja prema podacima Državnog zavoda za statistiku iznositi najmanje 2,0% u odnosu na isto tromjesečje prethodne kalendarske godine i ako je deficit državnog proračuna Republike Hrvatske u istom razdoblju manji od 3%, a odluku o prestanku uvedenog smanjenja će donijeti Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za financije. S obzirom na to da se deficit državnog proračuna vodi na godišnjoj razini, a ne na razini tromjesečja, radi ujednačenog praćenja tog podatka, nije moguće putem Državnog zavoda za statistiku osigurati taj parametar na razini tromjesečja, kako je propisano navedenim Zakonom, kao uvjet za prestanak smanjenja iz članka 6.a Zakona, jer se kao takav ne vodi, a umjesto bruto društvenog proizvoda vodi se podatak o bruto domaćem proizvodu. Također se konačni podaci o ovim veličinama utvrđuju i objavljuju tek nakon dvije godine, što stvara poteškoće i neizvjesnost u planiranju sredstava državnog proračuna koje treba osigurati za prestanak smanjenja ovih mirovina.

Opišite ukratko cilj koji se želi postići normativnim rješenjem (izrađene teze propisa):

Predloženim zakonom jasno i nedvojbeno je definiran prestanak smanjenja mirovina stečenih prema posebnim propisima od 10%, definiran je rok početka primjene postupnog prestanka smanjenja od 10% i rok u kojem će u cijelosti prestati smanjivanje ovih mirovina sukladno gospodarskim mogućnostima Republike Hrvatske.

Navedite adresate na koje se problem trenutno odnosi i adresate na koje bi se mogao odnositi u budućnosti.

Korisnici mirovina ostvarenih, odnosno određenih pod povoljnijim uvjetima.

Objasnite ukratko normativno rješenje (izrađene teze propisa) i utvrdite jedno ne-normativno rješenje kojim bi se također mogao postići cilj.

Normativno rješenje (izrađene teze propisa): Predloženim zakonom, uređuju se rokovi za postupni prestanak smanjenja mirovina koje je uvedeno 1. siječnja 2014. godine, počevši od 2018. do kraja 2020. godine dinamikom koju utvrdi Vlada Republike Hrvatske u skladu s gospodarskim mogućnostima Republike Hrvatske. Nenormativno rješenje: nema

Odredite vremenski okvir za rješavanje problema i postizanje navedenog cilja te ukratko objasnite moguće prepreke, rizike u rješavanju problema.

Vremenski okvir: od siječnja 2017. godine nadalje. Nema prepreka za ostvarivanje cilja.

Da li normativno rješenje (izrađene teze propisa) zahtijeva izmjenu važećeg zakonodavstva?

DA

Zahtjeva izmjenu Zakona o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju.

Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan financijski učinak u barem jednom sektoru/području i u kojem? Da li utječe na tržišno natjecanje? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.

NE

Ne, neće imati značajan financijski učinak.

Hoće li navedeno normativno rješenje imati učinak na državni proračun odnosno proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.

DA

S obzirom da postupni prestanak smanjenja mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju počinje tijekom 2018. godine, a da će se dinamika postupnog prestanka smanjenja tih mirovina propisati odlukom Vlade Republike Hrvatske, procjenjuje se da će u 2018. godini za provedbu ovog zakona trebati osigurati u državom proračunu 100.000.000 kuna. Za naredne godine iznos potrebnih sredstava će se povećavati, s tim da će za provođenje ovog zakona od 2020. godine trebati osiguravati u državom proračunu približno 330.000.000 kuna godišnje.

Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan učinak na socijalno osjetljive skupine, socijalni status građana, interesne skupine u društvu odnosno društvo u cjelini? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.

NE

Ne, neće imati značajan učinak na socijalno osjetljive skupine, socijalni status građana, interesne skupine u društvu odnosno društvo u cjelini.

Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan učinak na okoliš, održivi razvitak i s tim u svezi na zdravlje ljudi? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.

NE

Ne, neće imati značajan učinak na okoliš, održivi razvitak i s tim u vezi na zdravlje ljudi.

Hoće li navedeno normativno rješenje trebati provedbu administrativnih i upravnih postupaka vezano za adresate i s kojim ciljem? Hoće li navedena rješenja dodatno povećati administrativne prepreke za poslovanje? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.

NE

Ne, navedeno normativno rješenje neće trebati provedbu administrativnih i upravnih postupaka vezano za adresate.

Hoće li za postizanje cilja biti nužan povezani rad više tijela državne uprave odnosno tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave? Ukratko navedite tijela od kojih se očekuje povezani rad.

NE

Ne, neće biti nužan povezani rad više tijela državne uprave odnosno tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Da li je isti problem postojao i na koji način je riješen u zakonodavstvu zemalja Europske unije odnosno trećih zemalja?

NE

Nije nam poznato da li je isti problem postojao i na koji način je riješen u zakonodavstvu zemalja Europske unije odnosno trećih zemalja.