I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1., članku 58. stavcima 1. i 2., članku 63. te članku 64. stavku 5. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/2010. - pročišćeni tekst i 5/2014. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

1. Ocjena stanja

Zakon o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, broj: 157/2013., 152/2014., 99/2015. i 52/2016., u daljnjem tekstu: Zakon), u odnosu na ranije važeće propise koji uređuju područje socijalne skrbi, predstavlja početak uvođenja suštinskih strateških promjena u cilju provedbe reforme administrativnog funkcioniranja sustava socijalne skrbi. Zakonom je uvedena zajamčena minimalna naknada (u daljnjem tekstu: ZMN), kao nova naknada u sustavu socijalne skrbi, koja objedinjuje četiri naknade sa socijalnom komponentom (pomoć za uzdržavanje, dvije braniteljske naknade i produženu naknadu za nezaposlene), a što predstavlja prvi korak u konsolidaciji socijalnih naknada, odnosno naknada koje imaju socijalnu komponentu, a administriraju se u okviru ostalih sustava na državnoj ili lokalnoj razini. Objedinjavanje navedenih naknada otvorilo je mogućnost pojednostavljenja procedure administriranja, usmjeravanja i kontrole te predstavlja temelj za implementaciju projekta Jedinstvenog centra za naknade (u daljnjem tekstu: JCN) kao jedinstvene administrativne točke u odnosima građana i države na području ostvarivanja prava na naknade.

Osnivanje JCN-a je utemeljeno na Projektnom planu provedbe dugoročnih reformskih mjera fiskalne konsolidacije za razdoblje 2014. - 2016., kojeg je donijela Vlada Republike Hrvatske, zatim na Zakonu o potvrđivanju Ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekt modernizacije sustava socijalne zaštite („Narodne novine“, Međunarodni ugovori, broj 8/2014.), temeljem kojeg je Vlada Republike Hrvatske zaprimila sredstva od strane Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) na teret Zajma za navedeni Projekt, te Programu e-Hrvatska, definiranim od strane Vlade Republike Hrvatske, kojim se želi povezati informatizacijske sustave tijela državne uprave kroz jedinstvenu informacijsko-komunikacijsku mrežu.

Ujedno, Nacionalnim programom reformi 2016., koji je usvojen na sjednici Vlade Republike Hrvatske 28. travnja 2016. godine, pod točkom 4.1. Poboljšanje učinkovitosti sustava socijalnih naknada, predviđena je reformska mjera broj 2. Uspostava JCN-a povezivanjem podataka i objedinjenom administracijom naknada. Uspostavljanjem JCN-a u obliku objedinjavanja administriranja naknada u sustavu socijalne zaštite omogućit će se nadzor nad primicima po osnovi socijalne zaštite, spriječit će se zlouporabe u sustavu u obliku “neprijavljivanja" pojedinih promjena od strane korisnika i povećati transparentnost isplate naknada i veću dostupnost korisnicima. Nadalje, uspostavom JCN-a pojednostavit će se postupak ostvarivanja prava, osigurati standardizacija procesa i kontrola isplata te osigurati podloga za donošenje javnih politika u području socijalne zaštite.

Posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, broj 52/2016.), kao prvi korak prema uspostavljanju JCN-a određen je prelazak nadležnosti za priznanje prava na ZMN sa centara za socijalnu skrb na urede državne uprave u županiji, odnosno nadležni ured Grada Zagreba, s danom 1. ožujka 2017. godine. Ujedno je propisano da će istim danom nadležni uredi državne uprave u županiji preuzeti nedovršene predmete za priznanje prava na ZMN. Kako u međuvremenu nisu izvršene potrebne pripreme za prebacivanje nadležnosti za odlučivanje o priznanju prava na ZMN na urede državne uprave u županiji, odnosno nadležni ured Grada Zagreba, utvrđena je potreba redefiniranja prijedloga ustroja JCN-a radi razrade modela koji bi osigurao maksimalno korištenje postojećih kapaciteta te osigurao jačanje stručnog socijalnog rada u svrhu pružanja podrške obiteljima i pojedincima u prevladavanju poteškoća. Zbog redefiniranja načina uspostave JCN-a te složenosti operativnih radnji potrebnih za njegovu uspostavu, ovim izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi navedeni datum prebacivanja nadležnosti za priznanje prava na ZMN prolongira se na 1. svibnja 2018. godine sukladno Nacionalnom programu reformi 2016.

Nadalje, azilantima i strancima pod supsidijarnom zaštitom sukladno Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti odredbom članka 67. stavak 3. propisano je da centar za socijalnu skrb donosi rješenje o smještaju. Kako je odredbom članka 29. stavak 2. Zakonom o socijalnoj skrbi propisano da „Nema pravo na zajamčenu minimalnu naknadu korisnik usluge smještaja ili organiziranog stanovanja sukladno odredbama ovog Zakona ili posebnih propisa, osim beskućnika koji je korisnik usluge smještaja u prenoćištu.“ , potrebno je brisati „ili posebnih propisa“ s obzirom da iz postojećeg članka 29. stavka 2. proizlazi da azilant i stranac pod supsidijarnom zaštitom ne bi imao pravo na ZMN jer mu je smještaj osiguran na temelju posebnog propisa.

Nastavno, Vlada Republike Hrvatske borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti stavila je kao jedan od prioriteta svoga djelovanja. S obzirom da se u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje trenutno nalazi 32.768 korisnika ZMN-a, što čini gotovo 14% od ukupnog broja nezaposlenih, radi sustavne borbe protiv socijalne isključenosti i ponovnog uključivanja na tržište rada dugotrajno nezaposlenih osoba Hrvatski zavod za zapošljavanje predložio je mjeru radne aktivacija korisnika ZMN-a kroz zapošljavanje u javnom radu u nepunom radnom vremenu uz rad za opće dobro. Navedeni korisnici koji se zaposle u javnom radu će za svoj rad ostvarivati prihod, a predloženim izmjenama i dopunama Zakona radi njihove socijalne uključenosti i borbe protiv siromaštva omogućilo bi im se i korištenje ZMN-a u tom periodu.

2. Osnovna pitanja koja se uređuju predloženim zakonom

Ovim zakonskim prijedlogom izvršit će se odgoda uspostave JCN-a u uredima državne uprave radi redefiniranja načina uspostave JCN-a te potrebe za osiguranjem svih organizacijskih i administrativnih uvjeta za prebacivanje nadležnosti administriranja ZMN iz centara za socijalnu skrb na tijela državne uprave pri kojima će biti ustrojen JCN.

Brisanjem dijela odredbe članka 29. stavka 2. „ili posebnih propisa“ nedvojbeno se uređuje pitanje ostvarivanja prava na ZMN azilantima i strancima pod supsidijarnom zaštitom koji su istu i ostvarivali s obzirom na uputu o postupanju Ministarstva upućenu centrima za socijalnu skrb kao provedbenim tijelima.

Predlaže se u članku 40. dodavanje stavka 4. kojim se propisuje ako se radno sposobni samac ili član kućanstva koji je korisnik prava na ZMN, a koji sudjeluje u radovima za opće dobro, zaposli u javnom radu, ZMN samcu ili kućanstvu se ne ukida, odnosno ne umanjuje se za prihod ostvaren po osnovi zaposlenja u javnom radu.

Dopunom članka 55. stavka 3. na predloženi način se osigurava da se primitak ostvaren po osnovi rada korisnika ZMN-a koji je i korisnik osobne invalidnine isti primitak ne uračunava u prihod za priznavanje prava na osobnu invalidninu.

U članku 57. predlaže se dodavanje stavka 4. kojim se propisuje da se u prihod za priznavanje prava na doplatak za pomoć i njegu korisnika ZMN-a ne uračunavaju novčana sredstva ostvarena sudjelovanjem u radovima za opće dobro iz članka 39. stavka 3. ovoga Zakona ostvarena po osnovi zaposlenja u javnom radu.

3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći

Usvajanjem ovoga Zakona omogućit će se odgoda uspostave JCN-a u uredima državne uprave radi redefiniranja načina uspostave JCN-a te potrebe za osiguranjem organizacijskih i administrativnih uvjeta za prebacivanje nadležnosti administriranja ZMN-a iz centara za socijalnu skrb na tijela državne uprave pri kojima će biti ustrojeni JCN. Ujedno će se, uslijed odgode primjene pojedinih odredbi Zakona o socijalnoj skrbi, osigurati ujednačena primjena i pravna sigurnost korisnika pojedinih prava i usluga u sustavu.

Nastavno, riješit će se pravna nesigurnost vezana uz ostvarivanje prava na ZMN azilanata i stranaca pod supsidijarnom zaštitom.

Dopunom Zakona o socijalnoj skrbi vezanom uz radno sposobne korisnike ZMN-a koji se uključuju u javne radove motivirat će ih se za uključivanje u tržište rada, omogućiti im se ostvarivanje dodatnog prihoda za poboljšanje životnog standarda, a čime se sprječava produbljivanje siromaštva i socijalne isključenosti.

III.OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA

Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva iz Državnog proračuna Republike Hrvatske. Sredstva će biti osigurana u okviru limita na pozicijama Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

IV.PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, broj: 81/2013.) predlaže se donošenje Zakona po hitnom postupku, s obzirom na to da je sukladno Nacionalnom programu reformi za 2016. godinu nužno potrebno odgoditi primjenu odredbe Zakona o socijalnoj skrbi, prema kojoj je određeno uspostavljanje JCN-a s 1. ožujkom 2017. godine, budući da nisu osigurani odgovarajući organizacijski i administrativni uvjeti za uspostavu JCN-a, te bi se narušila pravna sigurnost korisnika pojedinih prava i usluga u sustavu.

KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA

ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI

Članak 1.

U Zakonu o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, broj: 157/2013., 152/2014., 99/2015. i 52/2016.), u članku 29. stavku 2., briše se „ili posebnih propisa“.

Članak 2.

U članku 40. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi: „(4) Ako se radno sposobni samac ili član kućanstva koji je korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu, a koji sudjeluje u radovima za opće dobro iz članka 39. stavka 3. ovoga Zakona, zaposli u javnom radu, zajamčena minimalna naknada samcu ili kućanstvu se ne ukida, odnosno ne umanjuje se za prihod ostvaren po osnovi zaposlenja u javnom radu.

Članak 3.

U članku 55. stavku 3. iza riječi: „staža“ stavlja se zarez i dodaju riječi „novčana sredstva korisnika zajamčene minimalne naknade koji sudjeluje u radovima za opće dobro iz članka 39. stavka 3. ovoga Zakona ostvarena po osnovi zaposlenja u javnom radu“.

Članak 4.

U članku 57. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi: „(4) U prihod u smislu stavka 2. podstavka 4. ovoga članka ne uračunavaju se novčana sredstva korisnika zajamčene minimalne naknade koji sudjeluje u radovima za opće dobro iz članka 39. stavka 3. ovoga Zakona ostvarena po osnovi zaposlenja u javnom radu.“.

Članak 5.

U Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, broj 52/2016.), u članku 49. stavku 2. i članku 52. riječi: "1. ožujka 2017." zamjenjuju se riječima: "1. svibnja 2018.".

Članak 6.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.

OBRAZLOŽENJE KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI

Članak 1.

Predloženim člankom uklanja se dio odredbe članka 29. stavka 2. koja je u praksi stvorila nejasnoće u provedbi s obzirom da proizlazi da azilant i stranac pod supsidijarnom zaštitom ne bi imao pravo na ZMN jer mu je smještaj osiguran na temelju posebnog propisa, odnosno po Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti čijim je člankom 67 st. 3. propisano da centar za socijalnu skrb donosi rješenje o smještaju.

Članak 2.

Predmetni članak propisuje ako se radno sposobni samac ili član kućanstva koji je korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu, a koji sudjeluje u radovima za opće dobro, zaposli u javnom radu, zajamčena minimalna naknada samcu ili kućanstvu se ne ukida, odnosno ne umanjuje se za prihod ostvaren po osnovi zaposlenja u javnom radu. Naknada koju korisnik ZMN-a ostvari po osnovi zaposlenja u javnom radu, a u skladu s mjerom HZZ-a, neće utjecati na ostvarivanje prava kao niti na visinu ZMN-a.

Članak 3.

Predmetnom dopunom članka primitak po osnovi zaposlenja kroz mjeru radne aktivacije korisnika ZMN-a u javnom radu, se ne uračunava kod priznavanja prava na osobnu invalidninu kako bi se osigurala i radna aktivacija osoba s invaliditetom u dijelu u kojem im je očuvana radna sposobnost.

Članak 4.

Predloženim člankom osigurava se da se primitak po osnovi zaposlenja u javnom radu korisnika ZMN-a ne uračunava u prihod u postupku priznavanja prava na doplatak za pomoć i njegu kako bi se i navedeni korisnici mogli aktivno uključiti na tržište rada  s ciljem uspostavljanja njihove bolje socijalne uključenosti.

Članak 5.

Predmetnim člankom propisuje se odgoda uspostave JCN u uredima državne uprave radi uspostavljanja svih organizacijskih i administrativnih uvjeta za prebacivanje nadležnosti ZMN iz centara za socijalnu skrb na tijela državne uprave pri kojima će biti ustrojen JCN. Naime, Zakonom je određeno uspostavljanje JCN-a s 1. ožujkom 2017. godine u uredima državne uprave, a budući da nisu osigurani odgovarajući organizacijski i administrativni uvjeti za uspostavu JCN-a s navedenim datumom, odgađa se njegova uspostava do 1. svibnja 2018. godine.

Članak 6.

Predmetnim člankom određuje se stupanje na snagu ovoga Zakona.

TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU

Zakon o socijalnoj skrbi

(„Narodne novine“, broj 157/2013., 152/2014., 99/2015. i 52/2016.)

Članak 29.

(1) Nema pravo na zajamčenu minimalnu naknadu samac ili kućanstvo ako:

– samac ili član kućanstva ima u vlasništvu drugi stan ili kuću, osim stana ili kuće koju koristi za stanovanje, a koji može otuđiti ili iznajmiti i time osigurati sredstva za podmirenje osnovnih životnih potreba, poslovni prostor koji ne koristi za obavljanje registrirane djelatnosti te vrijedne pokretnine (plovila, umjetnička djela i sl.)

– je samac ili član kućanstva vlasnik imovine koju bi mogao koristiti ili prodati bez ugrožavanja osnovnih životnih potreba i time osigurati sredstva u iznosu zajamčene minimalne naknade propisane ovim Zakonom za osobno uzdržavanje ili uzdržavanje članova kućanstva

– je samac ili član kućanstva vlasnik osobnog registriranog vozila, osim osobnog registriranog vozila koje služi za prijevoz samca ili člana kućanstva korisnika prava po osnovi invaliditeta, starije i nemoćne teško pokretne osobe ili je prema procjeni stručnog radnika centra za socijalnu skrb osobno registrirano vozilo nužno radi prometne izoliranosti

– samac ili član kućanstva koristi osobno registrirano vozilo u vlasništvu druge pravne ili fizičke osobe

– je samac sklopio ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju kao primatelj uzdržavanja

– radno sposobni samac nije evidentiran kao nezaposlena osoba pri nadležnoj službi za zapošljavanje, a nisu ispunjeni uvjeti iz članka 24. stavka 2. ovoga Zakona ili

– može osigurati uzdržavanje po drugoj osnovi.
 

(2) Nema pravo na zajamčenu minimalnu naknadu korisnik usluge smještaja ili organiziranog stanovanja sukladno odredbama ovoga Zakona ili posebnih propisa, osim beskućnika koji je korisnik usluge smještaja u prenoćištu.

(3) Iznos zajamčene minimalne naknade iz članka 30. stavka 2. ovoga Zakona umanjuje se kućanstvu za udio radno sposobnog člana kućanstva koji nije evidentiran kao nezaposlena osoba pri nadležnoj službi za zapošljavanje, a nisu ispunjeni uvjeti iz članka 24. stavka 2. ovoga Zakona.

(4) Iznos zajamčene minimalne naknade iz članka 30. stavka 2. ovoga Zakona umanjuje se kućanstvu za udio člana kućanstva koji je sklopio ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju kao primatelj uzdržavanja.

Članak 40.

(1) Ako se radno sposobni samac ili član kućanstva koji je korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu u neprekidnom trajanju od najmanje godinu dana zaposli, u prvom mjesecu rada zajamčena minimalna naknada samcu ili kućanstvu se ne ukida, odnosno ne umanjuje se za ostvareni prihod.

(2) U drugom mjesecu rada osoba iz stavka 1. ovoga članka iznos zajamčene minimalne naknade umanjuje se samcu ili kućanstvu za 25% iznosa, a u trećem mjesecu rada za 50% iznosa.

(3) Pravo na zajamčenu minimalnu naknadu ukida se ako osoba iz stavka 1. ovoga članka radi dulje od tri mjeseca, a prosječni prihod u ta tri mjeseca prelazi visinu priznatog iznosa na zajamčenu minimalnu naknadu za samca ili kućanstvo.

Članak 55 .

(1) Osobna invalidnina za osobu koja nema vlastiti prihod iznosi mjesečno 250% osnovice iz članka 27. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Ako osoba iz članka 54. stavka 1. ovoga Zakona ostvaruje prihod po bilo kojoj osnovi, osobna invalidnina utvrđuje se kao razlika između iznosa iz stavka 1. ovoga članka i prosječnog prihoda ostvarenog u prethodna tri mjeseca prije mjeseca u kojem je podnesen zahtjev, odnosno u kojem je pokrenut postupak po službenoj dužnosti.

(3) U prihod iz stavka 2. ovoga članka ne uračunava se zajamčena minimalna naknada, naknada za troškove stanovanja koja je ostvarena na temelju ovoga Zakona, mirovina do iznosa najniže, odnosno minimalne mirovine ostvarene za 40 godina mirovinskog staža, ortopedski dodatak, sredstva za uzdržavanje koje dijete ostvaruje na temelju propisa o obiteljskim odnosima, stipendija za školovanje učenika ili studenta dok traje redovito školovanje ili studiranje i doplatak za djecu.

Članak 57.

(1) Pravo na doplatak za pomoć i njegu priznaje se osobi koja ne može sama udovoljiti osnovnim životnim potrebama uslijed čega joj je prijeko potrebna pomoć i njega druge osobe u organiziranju prehrane, pripremi i uzimanju obroka, nabavi namirnica, čišćenju i pospremanju stana, oblačenju i svlačenju, održavanju osobne higijene, kao i obavljanju drugih osnovnih životnih potreba.

(2) Pravo na doplatak za pomoć i njegu ne može se priznati osobi:

– koja ima sklopljen ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju

– koja ima u vlasništvu drugi stan ili kuću, osim stana ili kuće koju koristi za stanovanje, a koji može otuđiti ili iznajmiti i time osigurati sredstva za pomoć i njegu

– koja ima u vlasništvu poslovni prostor koji ne koristi za obavljanje registrirane djelatnosti

– ako prosječni mjesečni prihod samca prelazi iznos od 250% osnovice iz članka 27. stavka 2. ovoga Zakona, odnosno ako prosječni mjesečni prihod članova kućanstva prelazi iznos od 200% osnovice iz članka 27. stavka 2. ovoga Zakona u prethodna tri mjeseca prije mjeseca u kojem je podnesen zahtjev, odnosno pokrenut postupak po službenoj dužnosti

– ako doplatak za pomoć i njegu može ostvariti po posebnom propisu, 

– kojoj je priznato pravo na osobnu invalidninu po ovom Zakonu ili na temelju drugih propisa

– kojoj je osiguran smještaj u ustanovi socijalne skrbi i kod drugih pružatelja socijalnih usluga, u zdravstvenoj ili u drugoj ustanovi, odnosno organizirano stanovanje, sukladno odredbama ovoga Zakona ili drugim propisima.

(3) Pravo na doplatak za pomoć i njegu priznaje centar za socijalnu skrb s danom podnošenja zahtjeva ili pokretanja postupka po službenoj dužnosti.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi

(„Narodne novine“, broj 52/2016.)

Članak 49.

(1) Postupci koji su pokrenuti, a nisu pravomoćno okončani do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, dovršit će se prema propisima koji su bili na snazi u vrijeme pokretanja postupka.

(2) Na dan 1. ožujka 2017. nadležni uredi državne uprave u županiji, odnosno nadležni ured Grada Zagreba preuzimaju od nadležnih centara za socijalnu skrb nedovršene predmete u kojima se odlučuje o priznanju prava na zajamčenu minimalnu naknadu.

Članak 52.

Ovaj Zakon objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu osmoga dana od dana objave, osim odredaba članka 1., 2., 7., 12., 13., 14., 15., članka 16. stavka 5., članka 25., 27., 28., 29., 30., 32., 34., 35., 36., 37., 38., 39., 40., 42., 45. i 46. ovoga Zakona  koje stupaju na snagu 1. ožujka 2017. godine.