br.

prijedloga

PRIJEDLOG

AKTIVNOSTI POTREBNE ZA PROVEDBU PRIJEDLOGA

Tema:       Planiranje i organizacija luke – Institucionalna pitanja, organizacija i upravljanje

1.

Lučke uprave trebale bi sve više težiti stvarnoj komercijalizaciji, preuzimajući punu odgovornost za upravljanje lukama.

Komercijalizacija znači uvođenje komercijalnih načela i praksi u upravljanje i rad lučke uprave ili njezinog dijela, kojom se od lučke uprave zahtijeva da radi u okviru tržišnih disciplina. Cilj komercijalizacije u biti je stvaranje okruženja u kojem lučka uprava djeluje na komercijalnoj osnovi i priprema lučku upravu na korporatizaciju. Predložene aktivnosti:

- Sudjelovati u sporazumu između lučkih uprava i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture kojim se, između ostalog, utvrđuju ciljevi izvješćivanja o operativnoj učinkovitosti, ciljevi financijske učinkovitosti i zahtjevi o osiguranju sredstava kroz državne proračune.

- Nakon potpisivanja sporazuma, lučke uprave trebale bi biti ključni donositelji odluka vezanih za razvoj luka.

- Lučke uprave trebale bi imati veću kontrolu nad:

o Određivanjem proračuna.

o Nabavom i kupoprodajom.

o Strategijama održavanja i programiranjem.

o Skalama plaće i uvjetima zapošljavanja radne snage i osoblja.

o Zapošljavanjem i otpuštanjem.

o Postavljanjem ciljeva i ciljeva učinkovitosti.

o Sastavljanjem strategija.

- Lučke uprave trebale bi težiti tome da budu racionalna „lean” organizacija koja zadržava samo poslove koji su potrebni za postizanje temeljnih ciljeva uprave. Organizacijska struktura trebala bi jasno odražavati naglasak na marketingu i trgovini, zaštiti, zdravlju i kontroli okoliša uz ostale uobičajene odjele kao što je

- financijski nadzor.

- Kako bi se povećalo osiguranje kvalitete, potrebno je uvesti certifikaciju prema normi ISO 9001za sustave upravljanja kvalitetom i promicati je kod lučkih koncesionara.

- Veća kontrola i ovlasti trebali bi biti povezani s odgovornošću za financijsku samoodrživost. To se, između ostalog, može ostvariti povećanjem udjela koncesijskih naknada u dohotku lučke uprave.

- Nezavisni zastupnici iz lučke industrije također bi trebali biti uključeni u Upravno vijeće lučkih uprava.

2.

Zakon o pomorskom dobru trebalo bi revidirati na način koji omogućuje privatnu komercijalizaciju pomorskog dobra i lučkih područja.

- Glavna karakteristika pomorskog dobra jest ta da unutar tog dobra nema nikakvog vlasništva ili vlasničkih prava. S obzirom na to da unutar pomorskog dobra, a time i lučkih područja, ne postoje vlasnička prava, cjelokupno gospodarsko iskorištavanje mora se temeljiti na sustavu koncesija. Koncesije samo predstavljaju pravo upravljanja zemljištem i zgradama s obzirom na to da vlasništvo zemljišta pomorskog dobra (i nepokretne imovine povezane s njim) nije dozvoljeno.

- Kao rezultat Zakona o pomorskom dobru, nedavna ulaganja u lučku infrastrukturu u Hrvatskoj u potpunosti su financirana sredstvima javnih institucija ili su barem potpomognuta nacionalnim državnim jamstvima. Posebice, zbog činjenice da privatnim poduzećima nije dozvoljeno vlasništvo nad zemljištem ili nepokretnom imovinom izgrađenom na zemljištu pomorskog dobra, ne postoje privatna poduzeća koja mogu dobiti sredstva za svoja ulaganja (bez obzira na izvedivost poslovnog slučaja), posebno ako je riječ o velikim ulaganjima. To se posebno odnosi na činjenicu da financijske institucije ne mogu osigurati svoja potraživanja razumno prihvatljivim instrumentima osiguranja (s obzirom na to da nije dozvoljeno vlasništvo), na temelju kojih bi mogli naplatiti svoja potraživanja ako koncesionari ne podmire svoje dugove.

- Trenutačno Zakon o pomorskom dobru sprječava privatna ulaganja u lučku infrastrukturu koja se provode bez strukture nacionalnih državnih jamstava. S obzirom na to da hrvatska vlada trenutačno raspolaže ograničenim proračunom, zbog svoje namjere da ispoštuje kriterije iz Maastrichta za pristupanje eurozoni, privatna ulaganja u lučku infrastrukturu više ne mogu biti popraćena državnim jamstvom.

- Stoga, kako bi hrvatski lučki sektor postao održiv za privatna ulaganja u infrastrukturu, bit će potrebno revidirati Zakon o pomorskom dobru.

- Razmatraju se prijedlozi o stavljanju lučkog sektora na uobičajene komercijalne temelje, no zakon je i dalje na snazi. Prvo pitanje koje treba riješiti je odredba važećeg zakona da se na pomorskom dobru ne može stjecati pravo privatnog vlasništva zemljišta i nepokretne imovine – treba sastaviti novi okvir za luke koji bi omogućio komercijalno kreditiranje s ciljem financiranja ulaganja u luke (to nužno ne znači da treba napustiti sustav pomorskog dobra nego da ga treba bolje prilagoditi novom razdoblju lučkih aktivnosti).

- Drugi korak revizije zakona mogla bi biti izmjena i dopuna koncepta pomorskog dobra koji se odnosi na zemljište i zgrade u međunarodnim lukama. Jedno od mogućih rješenja moglo bi biti proglašenje takvog zemljišta zemljištem u državnom vlasništvu. Takvo bi ustrojstvo omogućilo da svaka koncesija bude projekt javno-privatnog partnerstva kojem država doprinosi zemljište i država ima pravo prvokupa zemljišta u luci ako ga zaplijene banke koje financiraju takav projekt javno-privatnog partnerstva.

- Potrebno je dodatno istražiti pravne mogućnosti rješavanja ovog problema.

3.

Trebalo bi ukloniti službenu specijalizaciju luka i trebala bi prevladati konkurencija između luka. Komercijalna ulaganja treba financirati iz privatnih izvora, a ne državnog proračuna kao dosad, osim ako ne postoje jasne gospodarske koristi ili javni interesi.

- Državna politika ne bi više trebala biti usmjerena prema specijalizaciji luka. Komercijalna priroda (teretnih i turističkih) luka ukazuje na to da će tržišne sile odrediti izvedivost ulaganja u luke.

- Kao rezultat uklanjanja specijalizacije, ulaganja u lučku infrastrukturu izvršit će se samo ako su:

o Financijski i ekonomski izvediva, u tom slučaju privatni će sektor financirati ulaganja.

o Samo ekonomski izvediva, u tom slučaju javna će institucija odlučiti ima li dostatna sredstva za provedbu projekta.

     -     Gore navedeni pristup zahtijeva promjenu Zakona o pomorskom dobru  

           u skladu s pristupom navedenim u prethodnom prijedlogu.

4.

Javno-privatna partnerstva hrvatskih luka provodit će se kroz standardizirani pristup uključujući pomoć nacionalne Agencije za javno-privatno partnerstvo, kao i savjetnika za transakcije specifične za industriju.

S ciljem razvoja javno-privatnih partnerstva hrvatskih luka u skladu sa smjernicama Europske unije o javno-privatnim partnerstvima, zajedničkoj praksi javno-privatnog partnerstva i mjerilima specifičnima za industriju, buduća javno-privatna partnerstva luka trebala bi biti provedena primjenom:

- Standardiziranog pristupa, koji će razviti Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture u suradnji s Agencijom za javno-privatno partnerstvo. Taj bi pristup trebao istaknuti osnovne korake kojih bi se trebalo pridržavati, studije koje bi trebalo provesti, ključna odobrenja koje bi trebalo osigurati, itd.

- Hrvatska Agencija za javno-privatno partnerstvo ima važnu ulogu i trebalo bi je uključiti u svaki korak provedbe projekta javno-privatnog partnerstva.

Osim toga, i standardizirani pristup i proces prema provedbi javno-privatnog partnerstva imat će koristi od uključivanja savjetnika za transakcije specifične za industriju jer oni mogu doprinijeti procesu svojim poznavanjem sektora i iskustvom.

5.

Ministarstvo mora organizirati Nacionalno vijeće hrvatskih luka u kojem će zajednički sudjelovati lučke uprave, lučki koncesionari, korisnici luka i prijevozna poduzeća kako bi u poslovnom okruženju raspravljali o pitanjima koja proizlaze iz lučkog sektora.

Kako bi se potaknule inovacije, učinkovitosti i provedba inicijativa za politike, Ministarstvo mora uspostavit će Nacionalno vijeće hrvatskih luka.

- Jednom godišnje trebaju se u sklopu cjelodnevnog događanja sastati ministarstva, lučke uprave, lučki koncesionari, željeznički operateri, upravitelji željezničkom infrastrukturom, vlasnici tereta, carinska tijela i ostali sudionici lučkog, transportnog i logističkog sektora.

- Događanje će služiti kao prilika da se raspravi o pitanjima koja se tiču većine pozvanih organizacija. Predmeti rasprave mogli bi biti: organizacija logistike zaleđa, konkurentne tarifne strukture, pitanja povezana s radnom snagom, izvori financiranja, zajednička ulaganja, itd.

- Ministarstvo mora imat će vodeću ulogu jer je to ministarstvo tijelo koje može djelovati kao nezavisni subjekt i pomagač.

- Odgovarajuće organizacije iz unutrašnjosti srednje Europe također će biti pozvane na događanje Nacionalnog vijeća hrvatskih luka kako bi događanje imalo i marketinšku svrhu.

- Vijeće će se posvetiti (konkurentnom) položaju Hrvatske kao lučkog, industrijskog, prometnog i distribucijskog kompleksa, za dobrobit države i srednje Europe.

- Znanje i vizija razvoja luka stoga će se međusobno razmijeniti unutar Vijeća.

Vijeće teži postizanju svog cilja promicanjem dijaloga kroz suradnju s raznim dijelovima lučkog sektora ili između njih, koordinacijom politike vlade uz pomoć državnih zastupnika te savjetujući i izvješćujući razne sudionike iz lučkog sektora.

6.

Lučke uprave trebale bi uspostaviti profesionalniji poslovni odnos s koncesionarima.

S ciljem unaprjeđenja prometa u lukama, lučke uprave i koncesionari trebali bi surađivati na profesionalnoj razini, pridržavajući se sklopljenih ugovora o koncesiji. Predložene aktivnosti su:

- unutar svake od predloženih poslovnih jedinica, lučke uprave trebale bi nadzirati operativnu učinkovitosti svakog koncesionara kroz upravljanje klijentima (engl. account management ). Koncesionari bi trebali dostavljati unaprijed definirane mjesečne preglede produktivnosti, koje trebaju nadzirati lučke uprave. Lučke uprave trebale bi nadzirati jesu li učinkovitosti koncesionara u skladu s ključnim pokazateljima učinkovitosti kako je navedeno u ugovorima o koncesiji.

- Lučke uprave i koncesionari zajednički bi trebali mjeriti, nadzirati i djelovati vezano uz razine učinkovitosti, statistike propusnosti i incidente. Komercijalizirane lučke uprave trebale bi prikupljati sve podatke i brojke kako bi mogle djelovati kad stvari ne idu po planu. Osim toga, prikupljanje podataka također omogućuje upravi da utvrdi pametne (SMART = specifične, mjerljive, ostvarive, realistične i pravovremene) ciljeve.

Lučke uprave i koncesionari trebali bi zajednički organizirati mjesečne sastanke za svakog glavnog koncesionara (samo operativni koncesionari). Obje će strane na tim sastancima o napretku moći podijeliti iskustva iz prethodnog mjeseca, raspraviti o operativnim pitanjima, smisliti poboljšanja i raspraviti o zajedničkom pristupu marketingu (novih i postojećih) klijenata.

7.

Koncesijski režim u Hrvatskoj uređen je općim Zakonom o koncesijama i drugim zakonima kojima se dodatno uređuju koncesije u posebnim područjima (kao što je koncesija nad pomorskim dobrom). Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama nije usklađen s općim Zakonom o koncesijama i trenutačno postoje dva paralelna sustava dodjele koncesija.

- Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture trebalo bi predložiti novi zakon/izmjene i dopune postojećeg Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koji će biti sastavni dio koncesijskog sustava u Hrvatskoj i, neizravno, dio pravne stečevine Europske unije.

- Usklađivanje bi bilo potrebno kako bi se riješile sljedeće glavne nepodudarnosti:

o Postupak dodjele koncesija na pomorskom dobru nije reguliran kao dio postupka javne nabave;

o Definicija koncesija trebala bi biti jedinstvena (javne službe, javni radovi ili iskorištavanje javnog dobra) – trenutačno opis koncesija dostupan u Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama ne odgovara opisu koncesija prema uredbama Europske unije i hrvatskom Zakonu o koncesijama;

o Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama nisu predviđene strukture javno-privatnog partnerstva i projekti na pomorskom dobru;

o Prijenos koncesije u skladu sa Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama dozvoljen je bilo kojoj drugoj osobi, dok je Zakonom o koncesijama dozvoljen prijenos samo financijskim institucijama koje su financirale koncesijski projekt;

o Založno pravo na koncesiji jedini je instrument osiguranja dostupan financijskim institucijama koje financiraju koncesijski projekt. Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama daje založno pravo na koncesiji svakoj osobi, dok Zakon o koncesijama tu mogućnost pruža samo financijskim institucijama. Osim toga, založno pravo dozvoljeno je za kredite koji su dodijeljeni isključivo za razvoje u okviru koncesije, dok Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama ne uključuje takvo ograničenje; i

o Naknada za raskid u slučaju raskida koncesije mora biti usklađena i prilagođena kako bi bila na razini međunarodnih standarda (modeli kompenzacije: dug, knjigovodstvena vrijednost i tržišna vrijednost).

Tema:      Planiranje i organizacija luke – Zaleđe i intermodalnost

8.

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture trebalo bi preuzeti aktivnu i vodeću ulogu kako bi osiguralo potpunu obnovu prioritetne željezničke infrastrukture i provedbu prave liberalizacije tržišta željezničkih operatera.

Uspjeh većine teretnih luka, no posebno Luke Rijeka, u velikoj mjeri ovisi o uspjehu potpune obnove hrvatskog željezničkog prometa. Potrebno je poduzeti sljedeće mjere:

- Prioriteti razvoja i dinamika ulaganja u željezničku infrastrukturu moraju biti koordinirani s razvojem tranzitnih teretnih morskih luka, u prvom redu luka Rijeka i Ploče.

- Planovi za dugoročan razvoj željezničke infrastrukture uključuju nove željezničke pravce. Prioritet je ostvariti bolju povezanost Luke Rijeka i Zagreba (Mediteranski koridor), najprije unapređujući postojeći pravac, a zatim izgradnjom nove dvokolosječne željezničke pruge visoke učinkovitosti Zagreb – Rijeka, tzv. „nizinske pruge”.

- S obzirom na to da je Luka Rijeka u procesu uključivanja u Baltičko-jadranski koridor, željeznička pruga od Rijeke prema zapadu, odnosno prema Sloveniji, također bi trebala biti jedan od prioriteta. Neke od mogućnosti su: obnova i modernizacija postojeće željezničke pruge Rijeka – Šapjane – državna granica (Slovenija) – Pivka ili izgradnja nove željezničke pruge kroz Istru. Te su opcije analizirane kao dio projekta ADB Multiplatform (Jadran – Dunav – Crno more) (financiranog iz bespovratnih sredstava Europske unije iz programa SEE) i utvrđeno je da je potrebno modernizirati i izgraditi željezničke pruge kako bi sjeverne jadranske luke bile povezane s tim TEN-T koridorima.

- S ciljem uspostave sveobuhvatne željezničke mreže od luka do europskih prometnih pravaca, trebalo bi pojačati suradnju sa sljedećim susjednim zemljama: Slovenijom, Mađarskom i Bosnom i Hercegovinom.

- Željeznički promet snažno iziskuje liberalizaciju. Natjecanje između operatera i dolazak novih operatera dovest će do poboljšanja usluga u prijevozu robe putem željeznice i smanjiti cijene prijevoza što će eventualno dovesti do povećane konkurentnosti hrvatskih luka.

9.

Lučke uprave trebale bi aktivno promicati uporabu željezničkih i intermodalnih rješenja.

- Lučke uprave trebale bi proaktivno poduprijeti razvoj konkurentnih željezničkih veza prema zaleđu.

- Uprava bi trebala osigurati usklađivanje razvoja željeznice s lučkim projektima. Kako bi se osiguralo zadovoljavanje potreba za unapređenjem željeznice, uprave bi trebale sudjelovati u interaktivnoj raspravi s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture.

- Lučke uprave trebale bi preuzeti vodeću ulogu u stvaranju intermodalnih platformi, ujedinjujući vlasnike tereta, operatere terminala, prijevoznička poduzeća, upravitelje željezničkom infrastrukturom i ministarstva.

- Upravitelji željezničkom infrastrukturom trebali bi nuditi konkurentne tjedne usluge usklađene s rasporedom prekooceanskih operatera.

- Na intermodalnoj platformi svi će uključeni sudionici dvaput godišnje raspravljati o potrebnim poboljšanjima, operativnim poteškoćama itd.

Tema:       Razvoj i inženjering luke – Infrastruktura i suprastruktura

Tema

   Razvoj i inženjering luke - IT

11.

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture trebalo bi preuzeti vodeću ulogu u uvođenju integralnoga lučkoga informacijskog sustava.

- Ministarstvo bi trebalo preuzeti vodeću ulogu u uvođenju integralnoga lučkoga informacijskog sustava, bilo kroz nadogradnju sustava koji se trenutačno upotrebljava u Pločama ili uspostavom potpuno novog sustava.

- Kao koordinacijsko tijelo ministarstvo je u potpunosti sposobno utvrditi potrebe i zahtjeve luka i korisnika luka.

- Trebalo bi organizirati proces nabave kako bi se osiguralo specijalizirano poduzeće za provedbu ove zadaće.

- U izgradnji sustava moraju sudjelovati razni pojedinci iz lučkih uprava, koncesionari, carinska tijela, itd.

- Uspostavom integralnoga lučkoga informacijskog sustava ostvaruju se značajne koristi, posebno u smislu troškova.

- Svaka pojedinačna luka bit će povezana s nacionalnim sustavom, uz mogućnost povećanja ili smanjenja funkcionalnosti ovisno o zahtjevima luke i industrije.

12.

Podizanje IT sustava na razinu koja je neophodna za moderne europske luke, stavljanje naglaska na inovacije i digitalizaciju.

- Uvođenju integralnoga lučkoga informacijskog sustava na nacionalnoj razini i razini luke

- Lučke uprave trebale bi preuzeti vodeću ulogu u uključivanju cjelokupne lučke zajednice u sustav lučkog informacijskog sustava

- Integracija carine u integralni lučki informacijski sustav

- Promoviranje digitalizacije protoka informacija između korisnika luka, proaktivna uloga u podržavanju novih IT aplikacija za korisnike luka (mobilna aplikacija za čekanje u redu, dolazaka kontejnera)

- Nadzor lučkih aktivnosti pomoću moderne IT tehnologije: broj kamiona u luci, plovila u luci, sustavi vaganja

- Uvođenje ERP i/ili CRM sustava u lučkim upravama

Tema: Razvoj i inženjering luke -Tehnologija

13.

Lučke uprave trebale bi promicati korištenje novih (pametnih) tehnologija.

- Lučke uprave trebale bi omogućiti i promicati korištenje održivih/inovativnih i mobilnih tehnologija u lučkim aktivnostima. Primjerice: aplikacije kamiona na zahtjev, dolasci plovila, obavijest o carinjenju kontejnera, itd.

- Na promicanje ovih pametnih tehnologija dodatno će utjecati uvođenje integralnoga lučkoga informacijskog sustava.

- Savjetovanje i nadzor koncesionara pri korištenju lučke opreme (novih dizalica). Vaganje tereta (u kontejnerima).

Tema: Razvoj i inženjering luke –Sigurnost, zaštita i zdravlje

14.

Lučke uprave trebale bi nastaviti s politikom održavanja najviših standarda sigurnosti, zaštite i zdravlja.

U skladu sa sadašnjom praksom, lučke uprave trebale bi se pridržavati praksi najviše razine sigurnosne zaštite.

- Održavati CCTV instalacije i po potrebi poboljšati pokrivenost.

- Održavati planove sigurnosne zaštite lučkih prostora i lučkog časnika sigurnosne zaštite u skladu sa zahtjevima Međunarodnog pravilnika IMO-a o sigurnosnoj zaštiti brodova i lučkih prostora (ISPS).

- Promicati sigurno radno okruženje u skladu sa standardima Europske unije i Konvencijom SOLAS.

- Osigurati odgovarajuća sredstva za gašenje požara i kontrolu štete za okoliš i na kopnu i na moru.

- Popisi opasne robe (IMDG) trebali bi biti dostupni u svakom trenutku.

- Unaprijediti kvalitetu ograđivanja luke ogradom u skladu s aktualnim planovima.

- Uvesti sustave izvješćivanja o zdravlju i nesrećama.

- Lučke uprave trebale bi zahtijevati od koncesionara da prijavljuju nesreće na odgovarajućim terminalima.

Tema:Razvoj i inženjering luke – Energetska učinkovitost

15.

Lučke uprave trebale bi povećati energetsku učinkovitost i trebale bi promicati uporabu čiste i obnovljive energije.

S ciljem ograničavanja troškova energije i smanjenja utjecaja na okoliš, lučke uprave trebale bi povećati energetsku učinkovitost i koristiti čistu energiju za smanjenje ugljičnog otiska:

- Osviještenost o korištenju energije i proaktivne mjere smanjenja količine energije koju koriste lučke uprave i koncesionari.

- Promicanje korištenja zelene (obnovljive) energije (primjerice, energije vjetra ili solarnih panela).

- Zelena prijevozna rješenja (vozila lučke uprave i koncesionara na LPG ili struju)

- Pri dodjeli novih ugovora o koncesiji, ugovornim bi klauzulama trebalo definirati energetsku učinkovitost i smanjenje emisija. To najprije uključuje korištenje električne opreme, a ne opreme pokretane dizel gorivom.

- Kako bi potaknule smanjenje emisija, lučke uprave trebale bi istražiti mogućnosti i potražnju za objektima opskrbe LNG-om.

- Kako bi potaknule smanjenje emisija, lučke uprave trebale bi istražiti mogućnosti uvođenja napajanja plovila s obale ( cold ironing )/na kopnu.

Tema:

Razvoj i inženjering luke – Okoliš *

16.

Lučke uprave trebale bi uložiti sve svoje napore da postanu „zelene luke”.

- Luke bi se trebale pridržavati odgovarajućih odredbi Europske unije, IMO-a i Konvencije SOLAS koje se odnose na zaštitu okoliša.

- Lučke uprave trebale bi nastaviti ulagati napore kako bi postale eko-luke ( EcoPorts ), u skladu sa zahtjevima PERS-a kako je utvrdila Organizacija europskih morskih luka (ESPO).

- Lučke uprave trebali bi uvesti odgovarajuću opremu za zaprimanje otpada.

- Koncept zelene luke trebalo bi uključiti u marketing luke, posebno kad se radi o razlici u utjecaju na okoliš u usporedbi sa sjevernoeuropskim lukama. Na primjer: „Na svakom kontejneru poslanom kroz Luku Rijeka umjesto Hamburg smanjena je emisija CO2 za 135 kilograma.”

- Nastaviti provedbu sustava upravljanja okolišem i certifikaciju ISO 14001.

- Nastaviti nadzirati i kontrolirati onečišćenje (zrak i voda), sprječavati buku i stvaranje prašine.

- Čuvati prirodu, biološku raznolikost i morski život

- Posebnu pozornost pri provedbi ovog prijedloga traba usmjeriti na preporuke koje su date kroz Stratešku procjenu utjecaja na okoliš koja je izrađena u odnosu na ovaj Plan.

17.

Hrvatske luke trebale bi se pripremiti za uvođenje niske razine sumpora u brodarskom prijevozu, uvođenjem objekata opskrbe gorivom i plana poticaja za vlasnike zelenih brodova kroz smanjenje tarifa.

Za očekivati je da će se u roku od nekoliko godina područje kontrole emisije sumpora, koje se trenutačno provodi u sjevernoj Europi, provoditi i u ostatku Europe. Europska unija će do 2020. formirati zonu od 200 milja u kojoj će biti obvezna goriva s manje od 0,5 % sumpora. Osim toga, IMO planira uvesti slične globalne propise do 2020. Kao takve,

- hrvatske lučke uprave trebale bi se pripremiti za ovakav razvoj tako da već sad potiču brodske kompanije da koriste goriva s niskom razinom sumpora kroz poticaje. Poticaji bi se trebali davati u obliku diferenciranih tarifa za plovila s niskom razinom sumpora.

- stoga bi u glavne luke za opskrbu gorivom u Hrvatskoj trebalo uvesti objekte za opskrbu gorivom niske razine sumpora.

- čista goriva, kao što je LNG, trebala bi biti dostupna po potrebi.

Tema:Financije i ekonomski podaci luke – Komercijalizacija

18.

Kako bi se povećao promet u lukama trebalo bi se više fokusirati na istraživanje tržišta, marketing i komercijalne aktivnosti luka.

- U skladu sa sadašnjom praksom, lučke uprave trebale bi nastaviti sa sastavljanjem 5-godišnjih marketinških planova, s jasnim ciljevima koji se odnose na privlačenje tereta, fokus po geografskim područjima pozornosti, identifikaciju kontaktnih osoba ključnih klijenata.

- Marketinški planovi trebali bi se temeljiti na dubinskom istraživanju tržišta i uključivati jasne ciljeve u odnosu na količinu tereta koju treba obraditi u određeno vrijeme.

- Lučke uprave trebale bi stvoriti dodatnu vrijednost najma zemljišta, ili drugim riječima, pripremiti područja i privući nove poslove.

- Svake godine ili dvaput godišnje trebalo bi provoditi reviziju konkurentnih tarifa s ciljem razumijevanja konkurentnog položaja luka i potrebe za povećanjem/smanjenjem tarifa.

- Direktor marketinga/komercijalni direktor trebao bi preuzeti punu odgovornost za postizanje navedenih ciljeva.

- Formiranje poslovnih jedinica (kontejneri, generalni teret, tekući rasuti teret, suhi rasuti teret, kruzeri, putnici) u kojima su marketinški sektor i komercijalni operativni poslovi podijeljeni između različitih poslovnih jedinica. Unutar poslovnih jedinica menadžeri ključnih kupaca trebali bi biti odgovorni za određena tržišta.

- Suradnja s odjelom marketinga glavnih koncesionara, organizacija prezentacija proizvoda i usluga i drugih kolektivnih marketinških kampanja.

19.

Kako bi se osigurala konkurentnost hrvatskih luka, trebalo bi ponovno ocijeniti sadašnji sustav plaćanja naknada za korištenje objekata sigurnosti plovidbe (tzv. svjetlarine).

Uzimajući u obzir konkurenciju između luka sjevernog Jadrana (NAPA) i u skladu sa sustavom uspostavljenim diljem Europe, hrvatska naknada za korištenje objekata sigurnosti plovidbe (tzv. svjetlarina) mogla bi negativno utjecati na sveukupne razine cijena.

- Hrvatsko pomorsko područje okaraterizirano je mnogim otocima i malim poluotocima kojima su potrebna odgovarajuća pomagala za plovidbu tijekom noći. Stoga, u smislu sigurnosti, nema sumnje da su toliki svjetionici i plutače potrebni.

- Međutim, u većini europskih zemalja, naknade koje lučke uprave naplaćuju za pomagala za plovidbu ukinute su i ta pomagala osiguravaju ministarstva prometa (bez obzira na to jesu li se brodovi uputili u luku ili ne), budući da se sigurnost brodova smatra nacionalnim interesom.

- U usporedbi sa susjednim lukama (posebno Koprom) u kojima su svjetlarine ukinute, ukupan trošak za brodove u Luci Rijeka nepovoljno djeluje na njezinu konkurentnost.

- Potrebna je dodatna studija kako bi se utvrdilo može li se postići drugačije rješenje vezano uz naknade za korištenje objekata sigurnosti plovidbe (tzv. svjetlarine).

20.

Treba proučiti i po potrebi revidirati trenutačni sustav naplate tegljenja.

U sadašnjem sustavu postoje dva glavna koncesionara koji su odgovorni za usluge tegljenja na hrvatskoj obali. Pojedinačne luke plaćaju vrijeme dostupnosti tegljača umjesto da plaćaju stvarno korištenje usluga tegljenja. To znači da, posebno, manje luke osjećaju veliko financijsko opterećenje sadašnjeg sustava koncesija. Preporučuje se:

- Provesti studiju opravdanosti sadašnjeg modela.

- Definirati alternativne modele.

- Provesti studiju uspoređivanja načina na koji su koncesije o tegljenju organizirane u ostatku Europe.

- Utvrditi mogu li se u Hrvatskoj primijeniti alternativni i usporedni modeli i pridržavati se načela „korisnik plaća”.

Tema:Financije i ekonomski podaci luke – Financije

21.

Lučke uprave trebale bi nastojati čim prije postati financijski samoodržive. Nove komercijalne investicijske projekte trebalo bi privući osiguranjem sredstava iz privatnog sektora, a ne iz državnog proračuna.

- Uprave bi se trebale fokusirati na otplatu postojećih kredita, što je više moguće bez pomoći iz državnog proračuna.

- U budućim projektima trebala bi postojati jasna razlika između komercijalnih projekata (izvedivih s financijskog i gospodarskog stajališta) i javnih projekata (financijski neizvedivih, gospodarski izvedivih).

- Komercijalni projekti mogu se provoditi samo na temelju projektnog financiranja (poslovni slučaj, studija izvedivosti itd.) i ako su sredstva osigurana iz privatnog sektora. Moguće je da će javni projekti biti (djelomično) financirani iz državnog proračuna i/ili fondova Europske unije.

- Nabava, dodjela i javno financiranje trebali bi se provoditi u skladu s uredbama Europske unije i u obliku transparentnih procesa.

- Lučka uprava trebala bi jačati svoj pravni kapacitet i kapacitet javno-privatnog partnerstva povećanjem znanja i korištenjem savjetodavnih usluga vezano za transakcije.

Koncept zelene luke (Green port)

Kako je primjena   koncepta zelene luke (Green port koncepta)  prepoznata kao ključan element kada se radi okolišnim pitanjima u nastavku se daje pojašnjenje koncepta  kao i ključnih pojmova povezanih s navedenim konceptom.  

ESPO (Europena Sea Port Organisation ili Organizaciji europskih morskih luka) utvrdila/definirala je zatjeve PERS-a (Port Environmental Review System ili Sustav okolišnog ocjenjivanja luke), a čija je primjena uvjet za uvrštavanje pojedine luke među tzv. Ecoports, odnosno eko-luke.

PERS predstavlja jedini specifični okolišni standard lučkog sektora koji je razvijen od strane luka i za konkretnu primjenu u lukama, a u sebi sadrži zahtjeve norme ISO 14001 za sustave upravljanja okolišem.. Provedbom navedenih zahtjeva pomaže se organizacijama koje upravljaju lučkim područjima i lukama da povećaju svoju uspješnost/učinkovitost u upravljanju okolišem.

Vizija luka, članica ESPO organizacije, kada je riječ o održivosti u okviru lučkih područja podrazumijeva sljedeća načela :

1. Dostizanje dobrovoljne samoregulacije kojom se podižu standardi izvan zakonom okvira, pristupom  odozdo prema gore (bottom-up)

2. Suradnja te dijeljenje znanja i iskustava između lučkih uprava u okolišnim pitanjima

3. Istovremeno udovoljavanje poslovnim interesima i interesima lokalne zajednice s ciljem održivog načina poslovanja na lučkim područja

4. Primjena sustavnog pristupa lučkom okolišnom »managementu« kroz odgovarajuće strukture kako bi se omogućila kontinuirana poboljšanja na tom području

5. Transparentnost u komunikaciji i zvještavanju povezanom s lučkim naporima u okolišnim pitanjima

S obzirom na gore navedena načela, europske lučke uprave nastoje kontinuirano raditi na poboljšanju okolišnih uvjeta kroz ciljane akcije putem tzv. 5 E pristupa usmjerene na:

1. Exemplifying / Pružanje primjera : dajući dobre primjere široj lučkoj zajednici pokazujući izvrsnost u upravljanju okolišnim područjima na primjeru vlastitih operacija,  opremom i sredstvima

2. Enabling / Omogućavanje : omogučavajući operativne i infrastrukturne uvijete unutar lučkih područja kojima se korisnicima lučkih usluga/opreme  omogućava i  potiče poboljšanje okolišnih aspekata

3. Encouraging / Poticanje : poticanje/motiviranje lučkih korisnika na promjene u ponašanu i kontinuirano poboljšanje u pitanjima zaštite okoliša

4. Engaging / Sudjelovanje : sudjelovanje lučkih korisnika i / ili nadležnih tijela u dijeljenju znanja, sredstava i vještina uključivanjem u zajedničke projekte u cilju unapređenja upravljanja okolišem na lučkim područjima i poboljšanja logističkih usluga

Enforcing / Provođenje : Korištenje mehanizama kojima se potiče dobra praksa zaštite okoliša od strane lučkih korisnika gdje je to moguće te osiguravanje usklađenosti

Kako bi se pratio napredak postignut prema predloženim ciljevima politike zaštite okoliša, ESPO se zalaže za praćenje i izvještavanje tijekom vremenom s obzirom na:

1. Broju luka unutar mreže Eko luka (EcoPorts) i broja luka koje dostavljanju podatke upravljanja okolišem ispunjavanjem upitnika prema metodi SDM (SDM= Self Diagnosis Method, metoda samoutvrđivanja).

2. Broju luka koje su sustavno uvele upravljanje okolišem i postigle ili održavaju certifikaciju prema PERS, ISO 14001 ili EMAS.

3. Smjerove razvoja upravljanja okolišem u lukama putem sažetih informacija o najboljim rezultatima iz SDM upitnika i PPRISM indeksa (PPRISM pokazatelji - Izbor i mjerenje) upravljanja okolišem.

4. Godišnje trendove postignutih rezultata za sustav europskih luka kao cjelinu, a prema odabranim okolišnim prioritetima putem strukture i mehanizme PPRISM.

5. Primjerima dobre prakse u okviru 5E za odabrane okolišne prioritete prema  Zelenom priručniku (Green Guide). ESPO će povremeno provjeravati  rezultate prema poglavlju 4 tog priručnika i prilagođavati ih prioritetnim temama u nastajanju i mogućim odgovorima na njih.

EcoPorts predstavlja glavnu okolišnu iniciajativu europskog lučkog sektora, a njezino osnivanje inicirano je od strane brojnih proaktivnih luka 1996. godine, te je u potpunosti integriran u ESPO još od 2011. godine.

Temeljni princip EcoPorts je stvaranje jednakih okolišnih uvjeta kroz suradnju i razmjenu znanja između luka. Primjenjujući načelo "luka-pomaže-luci", EcoPorts je usmjerena na primjenu praktičnih znanja i vrijednosti te na alate i metodologije koji pomažu stručnjacima zaštite okoliša u svakodnevnom radu.

Bitne EcoPorts alate čine:

 metoda samo dijagnostike  (Self Diagnosis Method - SDM) i

 PERS (Port Environmental Review System ili Sustav okolišnog ocjenjivanja luke)

koji pružaju aktivnu podršku lučkom sektoru u upravljanju okolišem i predmet su kontinuiranog razvoja i poboljšanja.

Mreža eko-luka (Ecoports) raste svake godine, a trenutno broji oko 100 luka iz 23 zemlje.

Prvi korak pridruživanju EcoPorts organizaciji predstavlja metoda samo ocjenjivanje (dijagnostika) ili Self Diagnosis Method (SDM). To znači da oni koji upravljaju i nadziru lučko područje na temelju pripremljenog upitnika ili kontrolnih pitanja ocjenjuju   stanje okoliša i programe povezane s zaštitom okoliša pojedine luke u odnosu na standarde koju u tom području vrijede i primjenjuju se za pojedini  sektor, kao i međunarodne standarde.  

SDM pomaže lukama u određivanja  rizika za okoliš te definiranju prioriteta za djelovanje i usklađivanje, a povezanih s lučkim područjima.  Podaci koje osiguravaju pojedine luke pomažu u izgradnji i definiranju usporedbenih  vrijednosti (tzv. benchmark) lučkog sektora, kada je riječ o okolišnim pitanjima.

Port Environmental Review System (PERS) predstavlja drugi alat koji slovi kao jedini specifični standard lučkog sektora povezan sa zaštitom okoliša.  

Razvijen od strane samih luka, PERS objedinjuje glavne zahtjeve  međunarodno priznatih standarda upravljanja okolišem (npr. ISO 1400), ali je i posebno prilagođen stvarnim okolišnim zahtjevima lučkog sektora. Program je uspješno izgrađen na okolišnim politikama ESPO-a i daje lučkom sektoru jasne ciljeve kojima treba težiti.

Oslanjajući se na dugogodišnju tradiciju, ESPO i EcoPorts redovito prate prioritete zaštite okoliša europskog lučkog sektora. Dobiveni podaci važni su pri određivanju okolišnih prioriteta kojima se bave lučke uprave i određivanju okvira za izradu smjernica i inicijativa koje se poduzimaju od strane ESPO i EcoPorts.

10 prioritetnih okolišnih područja za 2016. godinu definiranih od strane europskih lučkih uprava razvrstani su na sljedeći način:

1. Zrak

2. Potrošnja energije

3. Buka

4. Odnosi s lokalnom zajednicom

5. Otpad s lučkog područja

6. Otpad s brodova

7. Razvoj lučkih područja

8. Kvaliteta vode

9. Prašenje

10. Operacije jaružanja

Kvaliteta zraka/Air quality

Potrošnja energije/Energy consumption

Buka/Noise

Otpad/lučki otpad/Garbage/Port waste

Otpad s brodova/Ship waste

Razvoj luke povezan sa zemljištem/Port development (land related)

Kvaliteta vode/Water quality

Jaružanje/Dreging operations

ODGOVARAJUĆE STRATEGIJE, PLANOVI I PROGRAMI

SPUO-NPRL-RH, NPRL-RH

ODRŽIVI RAZVOJ, ZAŠTITA OKOLIŠA I PRIRODE

Nacionalna strategija zaštite okoliša, NN 46/02, poglavlje: Ključni ciljevi

Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske, 143/08

Osnovna načela od kojih polazi Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti, između ostalih, su:

Republika Hrvatska će razvijati sve prikladne mjere utvrđivanja, očuvanja i unapređivanja postojeće biološke i krajobrazne raznolikosti.

Nacionalno zakonodavstvo će osigurati ugrađivanje mjera za očuvanje i unapređivanje sveukupne biološke raznolikosti u sve gospodarske djelatnosti koje koriste ili imaju utjecaj na biološka dobra.

Republika Hrvatska će svoje napore u zaštiti biološke i krajobrazne raznolikosti stalno usklađivati s odgovarajućim međunarodnim aktivnostima, imajući u vidu činjenicu da je

nacionalna biološka i krajobrazna raznolikost jedinstveni i nenadoknadivi dio sveukupne globalne raznolikosti.

Strategijom su prepoznati sljedeći opći strateški ciljevi:

1. Očuvati sveukupnu biološku, krajobraznu i geološku raznolikost kao temeljnu vrijednost i potencijal za daljnji razvitak Republike Hrvatske

2. Ispuniti sve obveze koje proizlaze iz procesa pridruživanja Europskoj uniji i usklađivanja zakonodavstva s relevantnim direktivama i uredbama EU (Direktivom o staništima, Direktivom o pticama, CITES uredbama)

3. Ispuniti obveze koje proizlaze iz međunarodnih ugovora na području zaštite prirode, biološke sigurnosti, pristupa informacijama i dr.

4. Osigurati integralnu zaštitu prirode kroz suradnju s drugim sektorima

5. Utvrditi i ocijeniti stanje biološke, krajobrazne i geološke raznolikosti, uspostaviti informacijski sustav zaštite prirode s bazom podataka povezanom u informacijski sustav države

6. Poticati unaprjeđivanje institucionalnih i izvaninstitucionalnih načina obrazovanja o biološkoj raznolikosti i sudjelovanje javnosti u postupcima odlučivanja

7. Razvijati mehanizme provedbe propisa kroz jačanje zakonodavnih i institucionalnih kapaciteta, obrazovanjem, razvojem znanstvenih resursa, obavješćivanjem, razvojem mehanizama financiranja.

Provedbom NPRL-RH omogućava se i potiče provedba osnovnih načela od kojih polazi navedena Strategija. Lučka područja od posebnog državnog interesa su područja prometno i industrijski opterećena, a neka od njih se nalaze u blizini područja biološke i krajobrazne raznolikosti. Primjenom prijedloga br. 16 te specifičnih mjera koje se odnose na nadzor i kontrolu onečišćenja te očuvanje prirodne, biološke raznolikosti i morskog života  unutar navedong prijedloga omogućava se ostvarenje ciljeva  Strategije i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske. Prilikom izgradnje ili rekonstrukcije moraju se osigurati sve mjere za smanjivanje/ublažavanje utjecaja.

Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske, NN30/09, II. poglavlje

Strategija pretpostavlja ostvarivanje tri opća cilja:

Opći ciljevi:

 stabilni gospodarski razvitak (razvoj)

 pravedna raspodjela socijalnih mogućnosti

 zaštita okoliša.

U ostvarivanju spomenutih ciljeva treba (izdvojeni ciljevi povezani s predmetnom SPUO- NPRL-RH

a) uvažiti nacionalne osobitosti;

b) promicati gospodarstvo temeljeno na blagostanju, razvojnim promjenama, natjecateljskom duhu i s društvenom odgovornošću, gospodarstvo koje osigurava kvalitetu života te punu zaposlenost;

c) promicati demokratsko, socijalno uključivo, kohezivno, zdravo, sigurno i pravedno društvo koje poštuje temeljna prava i kulturnu raznolikost te koje stvara jednake mogućnosti i bori se protiv diskriminacije u svim oblicima;

d) znanstvenim i stručnim spoznajama razvijati sustav zaštite zdravlja ljudi, uključujući sanaciju postojećih opterećenja okoliša;

e) aktivno promicati održivi razvitak u regiji i svijetu

f) jačati partnerstvo svih segmenata zajednice

Provedbom   NPRL-RH omogućava se i potiče provedba ciljeva od a) do f) Strategije održivog razvitka Republike Hrvatske, na način da se pružaju i potiču razvojne mogućnosti gospodarstva u lučkim područjima od posebnog državnog interesa, što znači uvažavanje osobitosti i različitosti pojedinih lučkih područja, veću zaposlenost, primjenu znanstvenih i stručnih spoznaja u rješavanju postojećih opterećenja okoliša u lučkim područjima, kao i jačanje partnerstva svih segmenata zajednice koje sudjeluju u razvoju lučkih područja ili na njih utječu.  

PROSTORNI RAZVOJ I PROSTORNO UREĐENJE

Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske, nacrt prijedloga 2015.

U cilju uravnoteženog i održivog razvoja, podizanja kvalitete života i ublažavanja

negativnih demografskih procesa Strategija prostornog razvoja podrazumijeva provedbu p ostavljenih ciljeva prostornog uređenja koji su usklađeni s pretpostavkama kohezijske politike u Zakonu o prostornom uređenju, a prvenstveno se odnose na:

a. ravnomjeran prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim polazištima;

b. prostornu održivost u odnosu na racionalno korištenje i očuvanje kapaciteta prostora na kopnu, moru i u podmorju u svrhu učinkovite zaštite prostora;

c. povezivanje hrvatskog teritorija s europskim sustavima prostornog uređenja;

d. njegovanje i razvijanje regionalnih prostornih osobitosti;

e. međusobno usklađen i dopunjujući razmještaj različitih ljudskih djelatnosti i aktivnosti u prostoru radi funkcionalnog i skladnog razvoja zajednice uz zaštitu integralnih vrijednosti prostora;

f. razumno korištenje i zaštitu prirodnih dobara, očuvanje prirode, zaštitu okoliša i prevenciju od rizika onečišćenja;

g. zaštitu kulturnih dobara i vrijednosti;

h. kvalitetan i human razvoj gradskih i ruralnih naselja te siguran, zdrav, društveno funkcionalan životni i radni okoliš;

i. cjelovitost vrijednih obalnih ekosustava i kakvoće mora;

j. opskrbu, funkcionalnu pristupačnost i uporabu usluga i građevina za potrebe različitih skupina stanovništva, osobito djece, starijih ljudi i osoba smanjenih sposobnosti i pokretljivosti;

k. stvaranje visokovrijednog izgrađenog prostora uz poštovanje specifičnosti pojedinih cjelina te prirodnog i urbanog krajobraza i kulturnog nasljeđa;

b) l) prostorne uvjete za razvoj gospodarstva

Provedbom NPRL-RH omogućava se i potiče provedba ciljeva od a) do l) Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske. Obzirom na prostornu raspoređenost lučkih područja od posebnog državnog interesa , provedba NPRL-RH je direktno povezana s ciljevima a., b., c., e., h., k., a posebno cilja k. stvaranje prostornih uvjeta za razvoj gospodarstva u lučkim područjima.

Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske, Izmjene i dopune Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN 76/13, točka 2.1, točka 2.2)

Općim ciljem može se smatrati postizanje višeg (objektivno mogućeg) stupnja sigurnosti i razvijenosti Države radi ostvarivanja razvitka i kvalitete života stanovništva na svim područjima. Taj će se cilj ostvariti:

 potpunom unutarnjom integracijom i konsolidacijom prostora Države

 povećanjem vrijednosti i kvalitete hrvatskog prostora

uključivanjem Hrvatske u europske razvojne sustave.

Hrvatski prostor treba prilagoditi novim geostrateškim, geopolitičkim, geografsko-prometnim, gospodarsko-razvojnim i kulturno-civilizacijskim odnosima i integracijama u prostoru Europe i svijeta, te ga osobito dobro i brzo funkcionalno i prostorno povezati sa susjednim srednjoeuropskim zemljama i cijelom europskom zajednicom.

Potpuno i čvrsto treba integrirati cjelokupni hrvatski državni i nacionalni teritorij te kvalitetno i djelotvorno međusobno povezati sve njegove sastavne dijelove.

Temeljna uloga sustava prostornog uređenja je koordinacija i integralan pogled na prostor i razvitak u prostoru.

Prioritetni ciljevi unaprjeđenja stanja u prostoru su:

 očuvanje prostora i okoliša kao najsnažnijega globalnog i strateškog resursa Hrvatske i kao bitnog elementa koji Hrvatskoj daje prednost u odnosu na europske zemlje, a koji se osobito odnosi na one resurse koji Europi sve više nedostaju i one na kojma se temelji nacionalni postorni i razvojni identitet

 pokretanje gospodarske dinamike na lokacijama i kapacitetima koji mogu bez većih ulaganja dati brze, kvalitetne i višeznačne učinke,

 otklanjanje nedostataka i modernizacija postojećih infrastrukturnih sustava (tehnološki, sigurnosni),

 izvedba ključnih novih sustava i segmenata prometne i ostale infrastrukture važnih za uključivanje u međunarodnu razmjenu dobara i ravnomjerniji razvoj područja unutar Države,

 sanacija kritičnih mjesta ugrožavanja prostora i okoliša (zaštićena baština, poljodjelske površine, šume, vode i more).

Provedbom NPRL-RH omogućava se ostvarenje kako općeg cilja strategije prostornog uređenja Republike hrvatske, tako i svih pretpostavki za njegovo ostvarenje, a posebno uključivanjem Hrvatske u europske razvojne sustave. Povezivanjem lučkih područja od posebnog državnog interesa s europskim prometnim pravcima (cestovnim i željezničkim) Republika Hrvatska će biti uključena u europske prometne sustave i osiguran brži i jeftiniji pristup država srednje i istočne Europe Jadranskom i Sredozemnom moru. Naravno, radi se o konkurentskoj prednosti.  

Program prostornog uređenja Republike Hrvatske , NN 50/99

Izmjene i dopune Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske, NN 83/13

Osnovni ciljevi prostornog razvoja definirani Programom prostornog uređenja RH su:

 Osnažiti prostorno razvojnu strukturu države

 Povećati vrijednost i kvalitetu prostora i okoliša

 Racionalno koristiti i zaštititi nacionalna dobra

 Uvažiti zajednička obilježja i osobitosti područja,

 Razvijati infrastrukturne sustave na cijelom podrucju Države sukladno razvojnim potrebama i europskim mjerilima te pri tom postici, između ostalog:

- sigurno i kvalitetno prometno povezivanje svih podrucja unutar Države i

povezivanje s Europom

- zadovoljenje energetskih potreba i sigurnost opskrbe proizvodnjom i unutarnjim

povezivanjem svih dijelova Države stvarajuci energetsku cjelinu uz najviši stupanj

zaštite prostora i uklapanje hrvatskog sustava u europske energetske sustave

- bolje i racionalnije korištenje postojecih kapaciteta infrastrukture a sve do sada

izgradeno na optimalan nacin ukljuciti u planove daljnjeg gospodarskog i prostornog

razvitka

 Osigurati učinkovitost sustava prostornog uređenja

- Usmjeriti prostorno-razvojne prioritete, između ostalog:stvaranje uvjeta za pokretanje i unapredenje gospodarstva uz osnaživanje prometnih funkcija s ciljem zaustavljanja negativnih procesa na depopulacijskim, osobito granicnim podrucjima i otocima,

- iskorištenje raspoloživih i nedovoljno ucinkovitih potencijala prvenstveno na lokacijama i kapacitetima koji mogu bez vecih ulaganja dati brze, kvalitetne i višeznačne učinke (luke, postojeće radne zone, središnja naselja, turistički kompleksi i drugo)

 Infrastrukturne sustave potrebno je razvijati na cijelom području Države sukladno razvojnim potrebama i europskim mjerilima te pri tom postići:

- bolje i racionalnije korištenje postojećih kapaciteta infrastrukture a sve do sada izgrađeno na optimalan način uključiti u planove daljnjeg gospodarskog i prostornog razvitka,

- jednakovrijednost pristupa ukupnoj infrastrukturi posebice u novim oblicima komunikacija s mogućnošću ravnopravnog sudjelovanja u podjeli informacija i znanja.

- kod izvođenja rekonstrukcija ili zamjena postrojenja, zahvate izvoditi po najvišim tehnološkim, ekonomskim i ekološkim kriterijima te koristiti postojeće koridore, a stare mreže zamjenjivati.

Provedbom NPRL-RH omogućava se ostvarenje osnovnih ciljeva definiranih Programom prostornog uređenja RH jer razvoj lučkih područja od posebnog državnog interesa doprinosi osnaženju prostorno razvojne strukture države, povećava gospodarsku vrijednost lučkog područja, kao i doprinos razvoju infrastrukturnih sustava i dr.

Svaki pojedinačni zahvat u prostoru mora biti u skladu s dokumentima prostornog uređenja kojima je predmetno područje obuhvaćeno i to županijskim prostornim planovima i prostornim planovima nižih razina. U slučaju da se u početnoj fazi realizacije utvrdi kako zahvat nije usklađen s prostorno planskom dokumentacijom potrebno je inicirati potrebne izmjene i dopune planova koji se odnose na područje planiranog zahvata.

Prostorni plan uređenja Primorsko-goranske županije (Službene novine PGŽ, broj 32/13)

Prostornim planom Primorsko-goranske županije u dijelu 2. Uvjeti određivanja prostora građevina od važnosti za državu i županiju, 2.1. Građevine od važnosti za državu, 2.1.5. Građevine infrastrukture definirana je luka Rijeka s pripadajućim bazenima:

1. Pomorske građevine s pripadajućim građevinama i uređajima za prihvat, čuvanje i

ukrcaj brodova

a) Luka otvorena za javni promet od osobitoga međunarodnog značenja:

- Luka Rijeka s bazenima: Rijeka, Brajdica, Omišalj, Bakar, Raša – Bršica,

sidrištem brodova i izdvojenim lučkim područjem Škrljevo.

Projekti infrastrukture i suprastrukture planirani NPRL-RH nalaze se na područjima definiranim PPU Primorsko-goranske županije kao -  Pomorske građevine s pripadajućim građevinama i uređajima za prihvat, čuvanje i

ukrcaj brodova.

Prostorni plan uređenja Zadarske županije (Sl.gl.Zadarske županije, br. 2/01, 6/04, 2/05, 17/06, 3/10,15/14)

Prostornim planom Zadarske županije u dijelu 2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA, 2.1. 1. Prometne građevine, kao pomorska građevina, luka otvorena za javni promet, definirana su područja luke osobitog (međunarodnog) gospodarskog interesa za RH i to:

1. Zadar Zadar Poluotok putnička luka (postojeća)

2. Zadar Zadar Gaženica putnička luka (postojeća)

3. Zadar Zadar Gaženica teretna luka (postojeća)

4. Kali Kali Vela Lamjana ribarska luka (postojeća)

Projekti infrastrukture i suprastrukture planirani NPRL-RH nalaze se na područjima definiranim PPU Zadarske županije  na područjima luke osobitog (međunarodnog) gospodarskog interesa za RH.

Prostorni plan uređenja Šibensko-kninske županije ( Službeni vjesnik ŠKŽ, broj 11/2002, 10/2005, 3/2006, 6/2012)

Prostornim planum uređenja Šibensko-kninske županije, poglavlje 2. Uvjeti određivanja prostora građevina od važnosti za državu i županiju, 2.1. Građevine i zahvati od važnosti za

Državu, 2.1.1 Pomorske građevina, u dijelu d) Pomorske građevine definirana je kao  luka za javni promet od osobitog (međunarodnog) gospodarskog interesa za RH-luka Šibenik (Planom se predlaže viša kategorija u odnosu na Program prostornog uređenja RH);

• industrijska luka-luka Šibenik

Projekti infrastrukture i suprastrukture planirani NPRL-RH nalaze se na području definiranim PPU Šibensko-kninske županije na područje luke osobitog (međunarodnog) gospodarskog interesa za RH.

Prostorni plan uređenja Splitsko-dalmatinske županije  (Sl.gl. SDŽ,  broj 1/03, 8/04, 5/05, 5/06, 13/07, 9/13)

Prostornim planom uređenja Splitsko-dalmatinske županije, poglavlje 4.2.1. Građevine od važnosti za Državu, Pomorske građevine, definirano je:

Pomorske građevine

Morske luke otvorene za međunarodni promet:

1. Split,

2. Hvar,

3. Stari Grad,

4. Komiža,

5. Vis.

Morska luka za potrebe državnih tijela:

1. Supetar,

2. Stari Grad,

3. Drvenik,

4. Hvar,

5. Sućuraj,

6. Vis,

7. Resnik-Divulje,

8. Komiža,

9. Split.

Trgovačko-industrijske luke:

1. Split-Sjeverna luka.

Brodogradilišta:

1. Split,

2. Trogir.

Ribarske luke:

1.Solin ( Vranjic),

2 Komiža.

Iskrcajna mjesta za prihvat ribe:

1. Split,

2. Makarska,

3. Postira,

4. Vira,

5. Vis,

6. Sumartin,

7. Sućuraj.

Analiziom NPRL-RH utvrđeno je kako se za luku Split svi  najvažniji projekti odnose na stvaranje dodatnog kapaciteta za prihvat domaćih i međunarodnih putnika u trajektnom prijevozu. Zbog zagušenosti centra grada i okolnih cesta luka mora pronaći alternativne lokacije.

Za one lokacije koje prostornim planom nisu definirane za moguću namjenu predviđenu NPRL-RH potrebno je inicirati izmjene i dopune prostorno planske dokumentacije kako bi se izvršila potrebna usklađenja i eventualna prenamjena prostora.

Prostorni plan uređenja Dubrovačko-neretvanske županije (Sl.gl. DNŽ, br. 6/03., 3/05., 3/06., 7/10., 4/12.-isp. i 9/13.)

Prostornim planom uređenja Dubrovačko-neretvanske županije, poglavlje 2. Uvjeti određivanja prostora građevina od važnosti za državu i županiju, točkom 29. Pomorske građevine definirana su područja:

- luka osobitog (međunarodnog) gospodarskog značaja Gruž - putnička luka

- luka osobitog (međunarodnog) gospodarskog značaja Ploče

Projekti infrastrukture i suprastrukture planirani NPRL-RH nalaze se na području definiranim PPU Dubrovačko-neretvanske županije na područjima označenim kao luke osobitog (međunarodnog) gospodarskog značaja za državu i županiju.

VODNO GOSPODARSTVO

Strategija upravljanja vodama, NN 91/08, poglavlje 4.2

Postizanje cjelovitog i usklađenog vodnog režima na državnom teritoriju temeljni je cilj upravljanja vodama. To podrazumijeva brigu za prostorni raspored i izgrađenost vodnoga sustava, te za stanje količina i kakvoće voda na način koji najbolje odgovara određenom području i određenom vremenu. Uzimajući u obzir prethodno navedena polazišta , integralnim upravljanjem vodama potrebno je:

a. osigurati dovoljno kvalitetne pitke vode za javnu vodoopskrbu stanovništva;

b. osigurati potrebnu količinu vode odgovarajuće kakvoće za različite gospodarske namjene;

c. zaštititi ljude i materijalna dobra od štetnoga djelovanja voda;

d. postići i očuvati dobro stanje voda zbog zaštite vodnih i o vodi ovisnih ekosustav i to harmonizirajući mjere upravljanja vodama s ostalim sektorima korisnicima prostora, te osiguranjem dobrog stanja površinskih, podzemnih, prijelaznih voda i priobalnih voda (mora).

Provedba NPRL-RH je direktno povezan sa Strategijom upravljanja vodama jer razvoj lučkih područja od posebnog državnog interesa ovisi o ostvarenju pretpostavki Strategije upravljanja vodama.

Strategija upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem Republike Hrvatske

Vlada Republike Hrvatske je 18. rujna 2014. godine donijela Uredbu o izradi i provedbi

dokumenta Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem.

Uredba definira niz aktivnosti koje treba provesti u svrhu postizanja temeljnog cilja Uredbe.

Ona također predviđa izradu dokumenata koji za konačni cilj imaju ispunjenje uvjeta zadanih

Okvirnom direktivom o morskoj strategiji (ODMS) te Protokolom o integralnom upravljanju

obalnim područjem Sredozemlja (Protokol), pri čemu se naročito ističe:

• Početna procjena stanja morskog okoliša;

• Početna procjena stanja sustava upravljanja obalnim područjem;

• Strategija upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem;

• Program mjera zaštite i upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem.

Početna procjena stanja morskog okoliša izrađena je 2012. godine, dok se sličan dokument

za obalno područje izrađivao tijekom 2015. godine. U taj drugi dokument (Procjena) su

integrirani najvažniji nalazi Početne procjene stanja morskog okoliša.

Proces izrade Strategije je u tijeku i koordinira ga  Ministarstvo zaštite okoliša i prirode uz stručnu podršku Centra za regionalne aktivnosti Programa prioritetnih akcija (PAP/RAC) iz Splita Mediteranskog akcijskog plana (MAP) Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP).

Strategijom je potrebno:

 Artikulirati dogovorenu i jasnu nacionalnu viziju održivog razvoja obalnog i morskog

područja;

 Osigurati, putem odgovornog upravljanja (governance), integraciju i harmonizaciju

raznorodnih interesa u obalnom i morskom području;

 Identificirati prioritete i sredstva za ostvarivanje održivog razvoja obalnog i morskog

područja

Provedba ciljeva NPRL-RH potiče ispunjenje ciljeva i izvršenje aktivnosti propisanih dokumentima izrađenim tijekom pripremem Strategije kao i samih ciljeva Strategije i to prvenstveno onim prekorukama kojima se navodi potreba utvrđivanja stanja okoliša lučkih područja i mjera praćenja stanja okoliša.

Plan upravljanja vodnim područjem 2016.-2022.

Plan upravljanja vodnim područjima (2016. - 2021.) izrađen je na temelju Zakona o vodama (Narodne novine, br. 153/09, 63/11, 130/11, 56/13 i 14/14). Plan sadrži pregled stanja voda, pregled sustava praćenja stanja voda te program mjera za upravljanje kakvoćom voda na vodnim područjima u planskom razdoblju 2016. - 2021. godina, koje su usmjerene na dostizanje ciljeva zaštite voda kako je to propisano člankom 40. Zakona o vodama.

U razdoblju 2016. - 2021. godina planirano je provesti 269 različitih mjera u cilju postizanja najmanje dobrog stanja voda. Veliki broj mjera koje je potrebno provesti u planskom razdoblju odnosi se na sve korisnike voda odnosno djelatnosti koje utječu na stanje voda. Ipak, najveći broj mjera se odnosi na smanjenje opterećenja na stanje voda stanovništva i smanjenje opterećenja voda koje je posljedica obrane od poplava.

Razmatrano je sedam tipova utjecaja relevantnih za površinske vode i devet tipova utjecaja relevantnih za podzemne vode92, a detaljnije su analizirani samo oni koji su, prema raspoloživom skupu pokazatelja stanja i rizika, ocijenjeni kao značajni.

Provedba mjera ima za cilj promjenu ukupnog opterećenja vodama pojedinim onečišćujućim tvarima i raspodjela tog opterećenja po izvorima i načinima prijenosa u vodete općenito poboljšanje stanja vodnog sustava.

Mjere su razvrstane na sljedeći način:

 Mjere povrata troškova vodnih usluga i poticanje učinkovitog korištenja voda

 Mjere zaštite vode namijenjene za ljudsku potrošnju

 Mjere kontrole zahvaćanja vode

 Mjere kontrole prihranjivanja podzemnih voda

 Mjere kontrole točkastih izvora onečišćenja

 Mjere kontrole raspršenih izvora onečišćenja

 Mjere kontrole i smanjenja hidromorfološkog opterećenja voda

 Mjere kontrole drugih značajnih utjecaja na stanje voda osobito na hidromorfološko stanje

 Mjere zabrane direktnog ispuštanja onečišćenja u podzemne vode

 Mjere eliminacije i smanjenja onečišćenja prioritetnim tvarima

 Mjere prevencije akcidentnih onečišćenja

Provedba ciljeva NPRL-RH, u dijelu koji se odnosi na primjenu koncepta zelenih luka, potiče ispunjenje Plana upravljanja vodnim područjem prvenstveno kroz smjernice koje se odnose na područje gospodarenja vodama.

KULTURNA BAŠTINA

Strategija očuvanja, zaštite i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine Republike Hrvatske za razdoblje 2011. – 2015.  

Prema ovoj Strategiji, vizija očuvanja,  zaštite i gospodarskog korištenja kulturne baštine Republike Hrvatske glasi: „Kulturna baština temelj je očuvanja kulturnog i nacionalnog identiteta te kulturnog razvitka i održivog gospodarskog razvoja Republike Hrvatske.“ Strategija polazi od sljedećih osnovnih načela:

• Republika Hrvatska svjesna je da sveukupna kulturna baština predstavlja njezinu temeljnu vrijednost i da je jedan od glavnih resursa za daljnji razvitak.

• Cilj je Republike Hrvatske zaštititi, očuvati i unaprijediti zaštitu kulturne baštine te  potaknuti i razvijati njezino korištenje na održiv način.

• Republika Hrvatska razvijat će sve prikladne mjere utvrđivanja, očuvanja i unapređivanja zaštite kulturne baštine i njezina korištenja na održiv način.

• Nacionalno zakonodavstvo  osigurat će ugrađivanje mjera za održivo korištenje  kulturne baštine u regulativu za sve gospodarske djelatnosti koje koriste ili imaju utjecaj na kulturna dobra i kulturnu baštinu.

• Nacionalno zakonodavstvo osigurat će mjere za poticanje razvoja poduzetništva utemeljenog na kulturnoj baštini koje su u suglasju s mjerama njezine zaštite i očuvanja te u potpunosti poštuju načela održivog razvoja.

• Republika Hrvatska sustavno će širiti nastojanja u zaštiti kulturne baštine s nacionalne na regionalnu i lokalnu razinu te razvijati suradnju i  partnerstvo.

• Republika Hrvatska će nastojanja u zaštiti kulturne baštine stalno usklađivati s odgovarajućim međunarodnim aktivnostima, imajući u vidu činjenicu da je nacionalna kulturna baština jedinstven i nenadoknadiv dio sveukupne globalne baštine i raznolikosti.

• Republika Hrvatska nastavit će poduzimati sve potrebne aktivnosti koje vode potpunoj provedbi međunarodnih konvencija međunarodnih organizacija, direktiva i uredbi EU-a kojima se uređuje područje kulturne baštine.

Tri su strateška cilja  očuvanja, zaštite i gospodarskog korištenja kulturne baštine Republike Hrvatske:

1. Povećati efikasnost i uspješnost politike zaštite i očuvanja kulturne baštine radi njezina održivog korištenja.2. Povećati prihode i druge koristi od održivog korištenja kulturne baštine.

3. Podizati razinu svijesti pojedinaca  i zajednice o važnosti kulturne baštine i održivom korištenju kulturne baštine.

Provedba NPRL-RH, Prijedloga 18. i 21., je  indirektno povezani s ovom Strategijom i, na primjer: njenim  ciljem br. 2. Povećati prihode i druge koristi od održivog korištenja kulturne baštine. Mnoge lučke građevine su dio povijesne industrijsko/kulturne baštine i mogu poslužiti kao dopuna turističkoj ponudi i izvor prihoda. Neaktivni dijelovi lučkih područja mogu postati atraktivna povijesno kulturna i informativno obrazovna središta koja će omogućiti  očuvanje industrijskog povijeno kulturnog nasljeđa i veći broj turista kako u neposrednom okruženju lučkog područja tako i na čitavom teritoriju RH.

Zakon o potvrđivanju Konvencije o zaštiti podvodne kulturne baštine (NN-MU 10/04)

Zakon o potvrđivanju Konvencije o europskim krajobrazima (NN-MU 12/02 )

Republika Hrvatska je potvrdila European Landscape Convention čiji su ciljevi  promicati zaštitu krajobraza, upravljanje i planiranje te organizirati europsku suradnju o pitanjima krajobraza.

Prema konvenciji, krajobraz znači određeno područje, viđeno ljudskim okom, čija je narav rezultat međusobnog djelovanja prirodnih i/ili ljudskih čimbenika.

Provedba NPRL-RH, Prijedloga 18. i 21., su indirektno povezani s ciljevoma ove Strategije. Povećati prihode i druge koristi od održivog korištenja povijesno industrijske kulturne baštine. Mnoge lučke građevine su dio povijesne industrijsko kulturne baštine i mogu poslužiti kao dopuna turističkoj ponudi i izvor prihoda.

PROMET / POMORSTVO

Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatska za razdoblje od 2014. do 2030. NN 131/14

Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatska za razdoblje od 2014. do 2030. , točka 2.2.1.2., mora biti usklađena sa Strategijom Europske unije za Jadransko-jonsku regiju koja je usmjerena na:

1. upravljanje inovativnim pomorskim i morskim rastom,

2. povezivanje regije (promet i energija),

3. očuvanje, zaštita i poboljšanje kvalitete okoliša te

4. povećanje regionalne atraktivnosti regije (turizam).  

Prometni sektor Republike Hrvatske posebno je usmjeren i aktivan u osiguravanju koordinacije i radnji pokrenutih u kontekstu EUSAIR-a u okviru stupa „Povezivanje regije (promet i energija)” koji bi se trebao usredotočiti na tri strateške teme:

- poboljšanje pomorskog prometa,

- razvoj intermodalnih poveznica s unutrašnjošću i po pitanju energije

- te poboljšanje međusobne povezanosti.

Glavni prioriteti sektora pomorstva usredotočeni su na:

 specijalizaciju luka u skladu s mogućom potražnjom,

 povećanje održivosti sustava reorganizacijom sektora, unapređenjem učinkovitosti održavanja, smanjenjem utjecaja na okoliš i uvođenjem mjera za povećanje sigurnosti i interoperabilnosti sustava te

 unapređenje pristupa lukama i njihovo povezivanje s drugim prijevoznim sredstvima kako bi se potaknuo razvoj intermodalnog prometa.

Opći cilj Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske je postizanje učinkovitog i održivog prometnog sustava na teritoriju Republike Hrvatske, uzimajući u obzir obeze članstvom u  Europskoj uniji. Kako bi se postigao taj cilj sve intervencije koje definira Strategija sukladne su politikama, standardima i propisima Europske unije:

 osiguranje ekološke i socijalne održivosti,

 osiguranje sigurnosti i zaštite,

 osiguranje učinkovitosti,

 osiguranje financijske održivosti,

 unapređenje dostupnosti i socijalne uključenosti,

 unapređenje energetske učinkovitosti,

 unapređenje podjele vidova prometa u korist javnog prijevoza, ekološki prihvatljivih i alternativnih vidova (pješaci i bicikl),

 povećanje razine uslužnosti,

 osiguranje kvalitete usluge,

 osiguranje interoperabilnosti sustava.

Glavni ciljevi definirani Strategijom prometnog razvoja RH prema točki 3.2.2. su, :

1. unapređenje prometne povezanosti i koordinacija sa susjednim zemljama

2. unapređenje pristupačnosti u putničkom prometu na velike udaljenosti unutar RH

3. unapređenje regionalne povezanosti u putničkom prometu jačanjem teritorijalne kohezije

4. unapređenje pristupačnosti u putničkom prometu unutar i prema glavnim urbanim aglomeracijama

5. unapređenje pristupačnosti u teretnom prometu unutar RH

6. unapređenje prometnog sustava u smislu organizacije i operativnog ustrojstva s ciljem osiguranja efikasnosti i održivosti samog sustava.

Provedba NPRL-RH za razvoj lučkih područja od posebnog državnog interesa je direktno povezan sa Strategijom prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2030., a posebno s ciljevima Strategije Europske unije za Jadransko-jonsku regiju, kao i u ispunjavanju g lavnih ciljeva definiranih u točki 3.2.2., kao i definiranih prioriteta sektora pomorstva.

Strategija pomorskog razvitka i integralne pomorske politike Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2020. godine, NN 93/14, Poglavlje 1.

Strategija pomorskog razvitka i integralne pomorske politike donesena je u cilju jasnog definiranja  pravca razvoja pomorstva kao jedne od najznačajnijih gospodarskih grana Republike Hrvatske te u cilju povećanja bruto domaćeg proizvoda, definiranja razvoja na načelima održivosti, promicanja kulture, sigurnosti i zaštite morskog okoliša, Vlada Republike Hrvatske donosi

Opći cilj ove strategije je:

Razvijeno i konkurentno pomorstvo Republike Hrvatske.

Strateški ciljevi definirani Strategijom su:

1. Održivi rast i konkurentnost pomorskog gospodarstva u području:

− brodarstva i usluga u pomorskom prijevozu,

− lučke infrastrukture i lučkih usluga,

− obrazovanja,te životnih i radnih uvjeta pomoraca.

2. Siguran i ekološki održiv pomorski promet, pomorska infrastruktura i pomorski prostor Republike Hrvatske.

Provedba prijedloga i s njima povezanih aktivnosti NPRL-RH za razvoj lučkih područja od posebnog državnog interesa direktno je povezana s ispunjavanjem ciljeva Strategije pomorskog razvitka i integralne pomorske politike Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2020.  

Strategija Europske unije za Jadransko-jonsku regiju

Godine 2014. Strategija Europske unije za jadransku i jonsku regiju usvojena je na
na Vijeću za opće poslove i potvrđena na Europskom vijeću. Strategija Europske unije za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR) ušla je u fazu pune provedbe kao inovativni instrument suradnje između država članica Europske unije i ne-članica Europske unije, teritorija i ljudi iz jadransko - jonske regije, Strategija je osmišljena s ciljem donošenja jasnog utjecaja i opipljivih praktičnih rezultata usmjerenih na promicanje održivog gospodarskog i društvenog prosperiteta kroz rast i stvaranje radnih mjesta.

Opći je cilj nove Strategije je promicanje gospodarskog i društvenog prosperiteta i rasta u regiji poboljšanjem njihove atraktivnost, konkurentnost i povezivost.

Strategija će imati ograničen fokus na područja od zajedničkog interesa s velikom važnosti za jadransko-jonske zemlje, a temeljit se na 4 stupa:

1. Poticanje inovativnog pomorskog i morskog rasta

2. Povezivanje regije

3. Očuvanje, zaštita i poboljšanje kvalitete okoliša

4. Povećanje atraktivnosti regije

Provedba NPRL-RH za razvoj lučkih područja od posebnog državnog interesa direktno je povezana s ispunjavanjem ciljeva Strategije Europske unije za Jadransko-jonsku regiju u smislu povezivanja regije, poboljšanja kvalitete okoliša te poticanja pomorskog rasta, a što se planira ostvariti prijedlozima navedenim u NPRL-RH .

TURIZAM

Strategija razvoja turizma RH do 2020.g.

Strategijom razvoja turizma RH do 2020.g. namjera je omogućiti

 koordinirano djelovanje nositelja turističke politike i sustavno usuglašavanje mjera turističke politike

 cjelovito razumijevanje ključnih pravaca razvoja hrvatskog turizma kao preduvjet privlačenja  interesa potencijalnih domaćih i stranih ulagača

 ciljano usmjeravanje razvojno-investicijskog procesa i efikasno povlačenje sredstava EU fondova.

Provedba Strategije podrazumijeva i niz operativnih aktivnosti koje bi trebale predstavljati naglasak turističke politike u vremenu do 2020. godine.

U dijelu koji se odnosi na razvoj turističke ponude i to nautički turizam, Hrvatska je navedena kao najpoželjnija yachting destinacija na Sredozemlju. Svoju pozicij temelji na razvedenosti, očuvanosti i kulturi življenja na obali i otocima, kvaliteti nautičke infrastrukture, sigurnosti boravka te tematskim itinererima. Ponuda je prilagođena i potražnji luksuznih megajahti, a ponuda čartera temelji se na visokokvalitetnoj, licenciranoj usluzi. Međunarodni cruising na moru odvija se u jačoj suradnji s brodarskim kompanijama i štite se interesi hrvatskih destinacija, što uključuje definiranje polaznih luka za prihvat velikih i srednje velikih brodova te luka za brodove do najviše 1.000 putnika. Hrvatska je meka za manje, ali i najluksuznije brodove.

Nadalje, među prioritetnim aktivnostima razvoja turističkog proizvoda navodi se:

 Izrada Akcijskog plana razvoja nautičkog turizma – yachtinga;

 Izrada studija prihvatnog kapaciteta marina/luka za yachting i cruising te za

sidrišta kao preduvjet provedbe aktivnosti na održivi i okolišno prihvatljiv način;

 U postojećim i novim lukama nautičkog turizma kao i lukama otvorenim za javni promet obogaćuje se i podiže kvaliteta cjelokupne ponude namijenjene putnicima, posadi i plovilima;

 Uređenje sustava sidrišta (naplata, usluge, cijene);

 Donošenje i usklađivanje regulative (npr. Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama; klasifikacija plovnih objekata i marina);

 Uspostavljaju se mjerila ‘Prijatelja okoliša’ za marine i prihvatljivi ekološki standardi (crne i sive vode, separirani otpad, neinvazivni premazi);

 Promocija i unapređenje sustava prikupljanja krutog otpada s brodica, jahti, kruzera i sl.;

 S obzirom na to da su pomorske aktivnosti najveći generator podvodne buke, temeljem znanstvenih i stručnih saznanja definirati područja ograničene plovidbe radi smanjenja utjecaja na morski okoliš;

 Unapređenje ponude prihvata i otpreme u lukama otvorenim za javni promet u kojima se odvija promet domaćih i stranih kruzera te opremanje međunarodnih polaznih luka za brodove do 2.000 putnika.

Provedba NPRL-RH podrazumijeva reviziju Zakona o pomorskom dobru na način koji omogućuje veću komercijalizaciju pomorskog dobra i lučkih područja, ulaganja u infrastrukturu i suprastruru, stavljanje fokusa na istraživanje tržišta, marketing i komercijalne aktivnosti luka, a čime što se podudara s ciljevima Strategije razvoja turizma RH do 2020.g.

Isto tako, preporuke za implementaciju smjernica povezanih sa zaštitom okoliša preklapaju se s razvojnim aktivnostima navedenim u Strategiji razvoja turizma RH do 2020.g

ENERGETIKA

Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske, NN 130/09, točke 1.1. i 1.2.

Svrha Strategija energetskog razvoja kao dokument politika, a u okviru dokumenta Strateški okvir za razvoj 2006. do 2013. godine, je definiranje razvoja energetskog sektora Republike Hrvatske za razdoblje do 2020. godine.

Cilj strategije energetskog razvoja republike Hrvatske je da Republika Hrvatska u neizvjesnim uvjetima globalnog tržišta energije i uz oskudne domaće energijske resurse izgradi održivi energetski sustav.

Dakle, cilj Strategije je izgradnja sustava uravnoteženog razvoja odnosa između sigurnosti opskrbe energijom, konkurentnosti i očuvanja okoliša, koji će hrvatskim građanima i hrvatskom gospodarstvu omogućiti kvalitetnu, sigurnu, dostupnu i dostatnu opskrbu energijom. Takva opskrba energijom preduvjet je gospodarskog i socijalnog napretka.

Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske slijedi tri temeljna energetska cilja:

 Sigurnost opskrbe energijom;

 Konkurentnost energetskog sustava;

 Održivost energetskog razvoja.

Održivost energetskog sustava izazov je suvremenog razvoja. Energetske djelatnosti sudjeluju s približno 75% u ukupnim emisijama stakleničkih plinova uzrokovanim ljudskom djelatnošću u Republici Hrvatskoj. Nastavi li se dosadašnji razvoj potrošnje energije i izostanu li ulaganja u energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije i tehnologije s malom emisijom stakleničkih plinova, Republika Hrvatska će teško ostvariti Kyotskim protokolom preuzeti cilj, ali i obveze budućeg međunarodnog sporazuma o emisijama stakleničkih plinova.

Provedba NPRL-RH za razvoj lučkih područja od posebnog državnog interesa direktno je povezana s ispunjavanjem ciljeva Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske od omogućavanja opskrbe energentima, pa do osiguravanja konkurentnosti energetskog sustava. Lučko područje kao proizvođač energije može biti dio energetske mreže RH.

INDUSTRIJA

Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014.-2020., NN 126/14

Kao glavni strateški ciljevi Industrijske strategije definirani su:

- repozicioniranje identificiranih strateških djelatnosti na globalnom lancu vrijednosti

- rast obujma industrijske proizvodnje po prosječnoj godišnjoj stopi od 2,85%;

- rast broja novozaposlenih za gotovo 86 tisuća do kraja 2020. godine, od čega minimalno 30 % visokoobrazovanih;

- rast produktivnosti radne snage za gotovo 70 posto u razdoblju 2014.-2020.

- povećanje izvoza u tom razdoblju za 30%, te promjena struktura izvoza u korist izvoza proizvoda visoke dodane vrijednosti.

Provedba NPRL-RH za razvoj lučkih područja od posebnog državnog interesa direktno je povezana s ispunjavanjem ciljeva Industrijske strategije Republike Hrvatske. Lučka područja podržavaju izvoz roba, direktno povećanje zaposlenosti u okviru lučkih aktivnosti, a indirektno razvojem intermodalne povezanosti kao preduvjeta industrijskog razvoja i u ostalim dijelovima RH i šire.  

OTPAD

Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, NN 130/05, točka 3.1.

Za postupno umanjivanje pritisaka otpada na okoliš i ljudsko zdravlje i ostvarivanje održivosti moraju se stvoriti uvjeti koji će:

(1) smanjiti nastajanje otpada, što će voditi boljem korištenju i zaštiti resursa,

(2) smanjiti količine koje se odlažu (ili neodgovorno odbacuju)

(3) smanjiti rizike od otpada.

Strategijom se utvrđuju sljedeći strateški ciljevi gospodarenja otpadom.

1. Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz materijalnu i energetsku oporabu otpada.

2. Razvijanje  infrastrukture za cjeloviti sustav gospodarenja otpadom, stvaranje uvjeta za učinkovito funkcioniranje sustava

3. Smanjivanje rizika od otpada.

4. Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj

5. Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za rješavanje problema gospodarenje otpadom.

Provedba NPRL-RH za razvoj lučkih područja od posebnog državnog interesa direktno je povezana s uvjetima umanjivanja pritisaka otpada na okoliš i ljudsko zdravlje. Lučko područje je prostor najrazličitijih aktivnosti i kao posljedica toga nastajanjem različitih vrsta opasnog i neopasnog otpada.

ppm

Hg

Cd

Pb

Cu

Zn

Cr

Ni

As

Ag

ERL

0,15

1,2

46,7

34

150

81

20,9

8,2

1,0

ERM

0,71

9,6

218

270

410

370

51,6

70

3,7