I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI  

Ocjena stanja

Pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji i otvaranjem mogućnosti za zapošljavanje hrvatskih državljana u tijelima Europske unije, pokazala se potreba za reguliranjem mogućnosti prijenosa mirovinskih prava u cilju osiguravanja kontinuiteta socijalne sigurnosti takvih osiguranika. Naime, radi se o dužnosnicima, odnosno članovima ugovornog i privremenog osoblja (službenicima) koji su jedan dio svojeg radnog vijeka proveli u mirovinskom osiguranju Republike Hrvatske, a dio u mirovinskom osiguranju u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Europske unije.

 Prava i obveze iz radnog odnosa, kao i mirovinskog osiguranja dužnosnika, člana privremenog osoblja ili člana ugovornog osoblja (službenika) u tijelima Europske unije regulirana su Pravilnikom o osoblju za dužnosnike Europskih zajednica i Uvjetima zaposlenja ostalih službenika Europskih zajednica, koji su sastavni dio Uredbe Vijeća broj 259/68 od 29. veljače 1968. o određivanju pravila za zapošljavanje službenika/dužnosnika i uvođenju posebnih privremenih mjera za službenike Komisije, kako je posljednji put izmijenjena Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća broj 1023/2013 od 22. listopada 2013. o izmjeni Pravilnika o osoblju za dužnosnike Europske unije i Uvjeta zaposlenja ostalih službenika Europske unije (u daljnjem tekstu: Pravilnik o osoblju). Temeljem odredbi navedenog Pravilnika o osoblju, pravo na starosnu mirovinu može ostvariti dužnosnik, odnosno službenik koji navrši 10 godina razdoblja osiguranja na poslovima u tijelima Europske unije. Ako radi kraće od 10 godina, može ostvariti neka druga prava, ovisno o ispunjenju odgovarajućih propisanih uvjeta.

Kako dužnosnik, odnosno službenik koji je dio svojeg radnog vijeka navršio u Republici Hrvatskoj, a dio u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Europske unije ne bi izgubio stečena prava, potrebno je omogućiti da kod stjecanja prava na mirovinu prenese svoja mirovinska prava iz jednog u drugi mirovinski sustav. Na taj način će moći ostvariti pravo na mirovinu u jednom sustavu, uz prijenos prava iz drugog sustava, čime će si osigurati adekvatnu razinu prava na temelju svih razdoblja koje je proveo u osiguranju. Štoviše, Uredba Vijeća broj 259/68 od 29. veljače 1968. o određivanju pravila za zapošljavanje službenika/dužnosnika i uvođenju posebnih privremenih mjera za službenike Komisije, te Uredba 420/2008 od 14. svibnja 2008. o prilagodbi osobnih primanja i mirovina službenika i drugih zaposlenika Europskih zajednica, obvezuje države članice da osoblju zaposlenom u tijelima Europske unije nadoknadi mirovinski doprinos uplaćen prije zapošljavanja u tijelima Europske unije, kako bi se kratkoročno i dugoročno održala aktuarska ravnoteža koja je uspostavljena u mirovinskom sustavu Europske unije. Pritom je metoda izračuna mirovinskih prava koja se prenose iz nacionalnog sustava u mirovinski sustav Europske unije, koja može biti metoda određivanja aktuarske protuvrijednosti ili metoda određivanja paušalne otkupne vrijednosti ili bilo koja druga metoda pod uvjetom da iznos koji se prenosi predstavlja mirovinska prava stečena na temelju prethodnih aktivnosti u nacionalnom sustavu, ostavljena na izbor državama članicama, dok je metoda izračuna mirovinskih prava koja se prenose iz sustava Europske unije u nacionalni mirovinski sustav nakon prestanka zaposlenja u tijelima Europske unije propisana Pravilnikom o osoblju.

Slijedom navedenoga, ovim se zakonom uređuje materija prijenosa mirovinskih prava iz obveznog mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti, kao i mirovinskih prava iz kapitaliziranog sustava, odnosno kapitaliziranih doprinosa na osobnim računima članova obveznih mirovinskih fondova u Republici Hrvatskoj prije zaposlenja u tijelima Europske unije, u mirovinsko osiguranje koje se primjenjuje na dužnosnike/službenike Europske unije, kao i prijenos mirovinskih prava iz mirovinskog osiguranja Europske unije u mirovinsko osiguranje Republike Hrvatske nakon prestanka zaposlenja u tijelima Europske unije, u skladu s odredbom članka 11. Priloga VIII. uz Pravilnik o osoblju.

Osnovna pitanja koja se uređuju predloženim zakonom

Prijedlogom zakona uređuju se sljedeća pitanja: 

-status osiguranika koji prelaze iz hrvatskog mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti u mirovinsko osiguranje Europske unije temeljem zaposlenja u tijelima Europske unije,

-status članova obveznih mirovinskih fondova koji prelaze iz hrvatskog kapitaliziranog mirovinskog osiguranja u mirovinsko osiguranje Europske unije temeljem zaposlenja u tijelima Europske unije,

-status osiguranika koji prelaze iz mirovinskog osiguranja Europske unije u hrvatsko mirovinsko osiguranje nakon prestanka zaposlenja u tijelima Europske unije,

-metoda izračuna vrijednosti mirovinskih prava koja se prenose iz hrvatskog mirovinskog osiguranja u mirovinsko osiguranje Europske unije,

-postupak prijenosa mirovinskih prava,

-tijela koja sudjeluju u postupku prijenosa mirovinskih prava,

-način prihvata mirovinskih prava prenesenih iz sustava Europske unije i izračuna vrijednosti tih prava u cilju ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj,

-uspostava i vođenje evidencije o prenesenim mirovinskim pravima.

  Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći

 Ovim se zakonom osiguravaju preduvjeti za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja osobama koje su u svojem radnom vijeku dio razdoblja osiguranja navršile u mirovinskom osiguranju Republike Hrvatske, prema propisima Republike Hrvatske, a dio radom u tijelima Europske unije.

 Predloženim zakonom uspostavlja se sustav prijenosa mirovinskih prava, kako bi osobe iz Republike Hrvatske koje se zapošljavaju kao dužnosnici, odnosno službenici u tijelima Europske unije, a prije toga su bili u obveznom mirovinskom osiguranju Republike Hrvatske, mogle koristiti, bez umanjenja, prava iz sustava socijalne sigurnosti.

III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provođenje ovoga zakona za sada nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske, s obzirom na kratko razdoblje članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji. Naime, u sljedećem trogodišnjem razdoblju ne očekuje se priliv značajnog broja korisnika koji bi mogli ostvariti pravo iz mirovinskog osiguranja temeljem ostvarenog razdoblja osiguranja u Republici Hrvatskoj i razdoblja osiguranja provedenog u sustavu Europske unije, a koji bi temeljem ispunjenja uvjeta za mirovinu prenijeli svoja mirovinska prava u sustav Europske unije, što bi predstavljalo trošak za državni proračun.

PRIJEDLOG ZAKONA O PRIJENOSU MIROVINSKIH PRAVA

I. OPĆE ODREDBE

Predmet zakona

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje prijenos mirovinskih prava u sustav mirovinskog osiguranja Europske unije stečenih u sustavu obveznog mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj prije stupanja u službu institucije, tijela, ureda ili agencije Europske unije, kao i prijenos, odnosno prihvat, mirovinskih prava stečenih u sustavu mirovinskog osiguranja Europske unije u sustav obveznog mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj, nakon prestanka službe u instituciji, tijelu, uredu ili agenciji Europske unije.

Svrha Zakona

Članak 2.

Ovim se Zakonom uređuje provedba Uredbe (EEZ, Euratom, EZUČ) Vijeća br. 259/68 od 29. veljače 1968. kojom se utvrđuje Pravilnik o osoblju za dužnosnike i Uvjeti zaposlenja ostalih službenika Europskih zajednica i kojom se uvode posebne mjere koje se privremeno primjenjuju na dužnosnike Komisije (SL L 56, 4.3.1968.) kako je posljednji put izmijenjena Uredbom (EU, Euratom) Europskog parlamenta i Vijeća br. 1023/2013 od 22. listopada 2013. o izmjeni Pravilnika o osoblju za dužnosnike Europske unije i Uvjeta zaposlenja ostalih službenika Europske unije (SL L 287, 29.10.2013.).

Temeljni pojmovi

Članak 3.

U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeća značenja:

1. Pravilnik o osoblju je Uredba (EEZ, Euratom, EZUČ) Vijeća br. 259/68 od 29. veljače 1968. kojom se utvrđuje Pravilnik o osoblju za dužnosnike i Uvjeti zaposlenja ostalih službenika Europskih zajednica i kojom se uvode posebne mjere koje se privremeno primjenjuju na dužnosnike Komisije (SL L 56, 4.3.1968.) kako je posljednji put izmijenjena Uredbom (EU, Euratom) Europskog parlamenta i Vijeća br. 1023/2013 od 22. listopada 2013. o izmjeni Pravilnika o osoblju za dužnosnike Europske unije i Uvjeta zaposlenja ostalih službenika Europske unije (SL L 287, 29.10.2013.);

2. obvezno mirovinsko osiguranje Republike Hrvatske obuhvaća mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti i obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje;

3. doprinosi za mirovinsko osiguranje u Republici Hrvatskoj su doprinos za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti, dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti za staž osiguranja s povećanim trajanjem, doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje, dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za staž osiguranja s povećanim trajanjem;

4. prijenosna vrijednost stečenih mirovinskih prava označava iznos koji predstavlja ukupnu vrijednost mirovinskih prava ostvarenih u sustavu obveznog mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj do dana podnošenja zahtjeva, izračunat na način predviđen ovim Zakonom;

5. vraćena prijenosna vrijednost je iznos prijenosne vrijednosti koji je iz mirovinskog osiguranja Republike Hrvatske prenesen u sustav mirovinskog osiguranja Europske unije, te je uključen u aktuarsku protuvrijednost, kada se provodi prijenos mirovinskih prava iz sustava mirovinskog osiguranja Europske unije u sustav mirovinskog osiguranja Republike Hrvatske;

6. radni odnos u tijelima Europske unije je svaka vrsta zapošljavanja u nekom tijelu Europske unije u svojstvu dužnosnika, odnosno privremenog ili ugovornog službenika;

7. osiguranik je svaka osoba koja je osigurana ili koja je navršila određena razdoblja osiguranja u obveznom mirovinskom osiguranju Republike Hrvatske;

8. dužnosnik Europske unije je svaka osoba koja je u skladu s Pravilnikom o osoblju imenovana dužnosnikom na stalno radno mjesto u jednoj od institucija Europske unije na temelju akta koji je izdalo tijelo za imenovanje te institucije i svaka osoba koju su imenovala tijela Europske unije na koju se primjenjuje Pravilnik o osoblju;

9. službenik Europske unije je svaka osoba koja je u skladu s Uvjetima zapošljavanja ostalih službenika Europske unije zaposlena u tijelima Europske unije;

10. sustav EU je sustav mirovinskog osiguranja Europske unije;

11. tijela EU su institucije, tijela, uredi, agencije Europske unije koje zapošljavaju dužnosnike, te privremene ili ugovorne službenike;

12. stečeno pravo je pravo iz obveznog mirovinskog osiguranja koje je osiguranik ostvario na temelju razdoblja navršenog u mirovinskom osiguranju Republike Hrvatske;

13. aktuarska protuvrijednost je novčana vrijednost prava koju dužnosnik/službenik prenosi iz sustava EU u sustav obveznog mirovinskog osiguranja Republike Hrvatske;

14. otpremnina je davanje na koje ima pravo dužnosnik/službenik u tijelima Europske unije, nakon prestanka radnog odnosa, prema uvjetima propisanim Pravilniku o osoblju.

Rodna jednakost

Članak 4.

Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski spol.

Osobni obuhvat

Članak 5.

Ovaj se Zakon primjenjuje na osiguranike koji prenose mirovinska prava u sustav EU i na dužnosnike i službenike Europske unije koji prenose mirovinska prava u sustav obveznog mirovinskog osiguranja Republike Hrvatske.

Sporazumi s drugim institucijama Europske unije

Članak 6.

Republika Hrvatska može sklopiti sporazum o prijenosu mirovinskih prava i s drugim institucijama Europske unije čiji zaposlenici nisu osigurani u sustavu EU na temelju Pravilnika o osoblju. U slučaju sklapanja sporazuma odredbe ovoga zakona primjenjuju se ako nisu u suprotnosti sa sporazumom ili ako u sporazumu, odnosno u njegovim provedbenim aktima nije drugačije određeno.

II. PRIJENOS MIROVINSKIH PRAVA U SUSTAV MIROVINSKOG

OSIGURANJA EUROPSKE UNIJE

Prijenos mirovinskih prava u sustav EU

Članak 7.

(1)Na zahtjev osiguranika koji stupi u službu, odnosno koji se zaposli u tijelu EU, a prema Pravilniku o osoblju ima pravo na prijenos mirovinskih prava stečenih u okviru sustava obveznog mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj , tijela Republike Hrvatske isplatit će prijenosnu vrijednost njegovih mirovinskih prava u sustav EU.

(2) Za izdavanje potvrda o činjenicama potrebnim za ostvarivanje prava nadležna su tijela EU u kojima dužnosnik, odnosno službenik radi.

(3) Postupak podnošenja zahtjeva i prijenosa prava uređen je odredbama Pravilnika o osoblju.

Nadležnost za izračun i isplatu prijenosne vrijednosti

Članak 8.

(1) Zahtjev za prijenos mirovinskih prava podnesen u skladu s Pravilnikom o osoblju dostavlja se Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod).

(2) Zavod rješenjem utvrđuje prijenosnu vrijednost mirovinskih prava stečenih u okviru obveznog mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti, na način predviđen člankom 10. ovoga Zakona.

(3) Nakon pravomoćnosti rješenja, na zahtjev Zavoda, Središnji registar osiguranika (u daljnjem tekstu: REGOS) dostavlja Zavodu podatke o kapitaliziranim sredstvima na osobnom računu osiguranika u obveznom mirovinskom fondu, u roku od 15 dana od zaprimanja zahtjeva.

(4) Zavod u skladu s Pravilnikom o osoblju obavještava nadležno tijelo EU o ukupnom iznosu prijenosne vrijednosti stečenih mirovinskih prava ostvarenih u sustavu obveznog mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj.

(5) Nakon što Zavod zaprimi obavijest nadležnog tijela EU da je podnositelj zahtjeva prihvatio prijenos stečenih mirovinskih prava, daje nalog REGOS-u, koji prenosi sredstva s osobnog računa osiguranika na račun državnog proračuna kao sredstva depozita, u roku od 30 dana od zaprimanja naloga i o prijenosu sredstava obavještava Ministarstvo financija i Zavod.

(6) Nakon prijenosa sredstava s osobnog računa osiguranika u državni proračun, REGOS je dužan proslijediti sredstva doprinosa i kamate za doprinose sukladno posebnom podzakonskom propisu.

(7) REGOS nije u obvezi postupati po zahtjevu za povrat sredstava s osobnog računa osiguranika po osnovu ispravaka obračunatih i uplaćenih doprinosa koji su zaprimljeni nakon pokretanja postupka prijenosa sredstva s osobnog računa.

(8) Nakon što Zavod zaprimi obavijest iz stavka 5. ovoga članka, povlačenje zahtjeva za prijenos mirovinskih prava nije dopušteno.

(9) Ukupan iznos prijenosne vrijednosti stečenih mirovinskih prava iz obveznog mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti, utvrđen rješenjem Zavoda i sredstava na osobnom računu osiguranika doznačenih od strane REGOS-a, prema nalogu Zavoda u sustav EU uplaćuje Ministarstvo financija.

(10) Rok za isplatu prijenosne vrijednosti u sustav EU je 6 mjeseci od dana zaprimanja obavijesti nadležnog tijela EU da je podnositelj zahtjeva prihvatio prijenos stečenih mirovinskih prava u sustav EU.

(11) Protiv rješenja kojim se utvrđuje prijenosna vrijednost mirovinskih prava stečenih u okviru obveznog mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti u prvom stupnju može se izjaviti žalba Zavodu.

(12) Žalba iz stavka 11. ovoga članka i članka 15. ovoga Zakona ne odgađa izvršenje rješenja.

Trošak transfera

Članak 9.

Trošak transfera prijenosne vrijednosti snosi osiguranik.

Način izračuna prijenosne vrijednosti

Članak 10.

Prijenosna vrijednost iz obveznog mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti u Republici Hrvatskoj određuje se na sljedeći način:

a)Određuje se broj osobnih bodova na način propisan zakonom koji uređuje mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti, kao da osiguranik ima navršene propisane godine života i stječe pravo na starosnu mirovinu.

b)Ako je osiguranik osiguran i u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane štednje, osobni bodovi računaju se primjenom faktora osnovne mirovine prema zakonu koji uređuje mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti.

c)Prijenosna vrijednost iz obveznog mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti računa se tako da se osobni bodovi iz točke a) ovoga stavka pomnože s prosječnom godišnjom bruto plaćom u Republici Hrvatskoj za godinu koja prethodi godini u kojoj se obavlja prijenos prava u sustav EU, stopom doprinosa za mirovinsko osiguranje propisanom za osiguranike osigurane samo u mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti na posljednji dan godine koja prethodi godini u kojoj se obavlja prijenos prava u sustav EU, te se dobiveni iznos množi s faktorom korekcije.

d)Faktor korekcije iznosi 0,7, a služi za korekciju prijenosne vrijednosti iz obveznog mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti, koja je utvrđena uzimajući u obzir načela na kojima se temelji osiguranje generacijske solidarnosti, način financiranja prava, osigurane rizike i prava koja se ostvaruju te način određivanja i usklađivanja mirovina.

Utvrđivanje činjenica u slučaju prijenosa mirovinskih prava u sustav EU

Članak 11.

(1) Za provedbu prijenosa mirovinskih prava u sustav EU vjerodostojna je dokumentacija tijela EU, kojom se potvrđuju odlučujuće činjenice.

(2) Oblik dokumentacije može se odrediti sporazumom iz stavka 3. ovoga članka.

(3) Ministarstvo nadležno za mirovinski sustav može s tijelima EU sklopiti sporazum kojim će se odrediti mjere potrebne za provedbu ovoga Zakona.

(4) Ako sporazum nije sklopljen, mjerodavna je dokumentacija koju tijela EU uobičajeno koriste.

Pravni učinci isplate prijenosne vrijednosti

Članak 12.

Danom isplate prijenosne vrijednosti prestaju sva stečena prava iz obveznog mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj u odnosu na razdoblja mirovinskog staža obuhvaćena prijenosnom vrijednošću.

Povrat doprinosa za produženo osiguranje

Članak 13.

Podnositelj zahtjeva koji ima status osiguranika u osiguranju generacijske solidarnosti na temelju produženog osiguranja može zatražiti povrat sredstava uplaćenih na ime doprinosa za produženo osiguranje, ako se razdoblja produženog osiguranja preklapaju s razdobljima osiguranja navršenim radom u tijelima EU.

III. PRIJENOS MIROVINSKIH PRAVA U SUSTAV OBVEZNOG MIROVINSKOG OSIGURANJA REPUBLIKE HRVATSKE

Prijenos aktuarske protuvrijednosti mirovinskih prava iz sustava EU

u sustav obveznog mirovinskog osiguranja Republike Hrvatske

Članak 14.

(1) Nakon prestanka službe dužnosnika, odnosno prestanka zaposlenja službenika u tijelu EU, osiguranik koji je obuhvaćen obveznim mirovinskim osiguranjem u Republici Hrvatskoj može, na osobni zahtjev, u sustav obveznog mirovinskog osiguranja Republike Hrvatske prenijeti aktuarsku protuvrijednost mirovinskih prava stečenih u sustavu EU.

(2) Prijenos aktuarske protuvrijednosti može zatražiti i nadživjeli član obitelji dužnosnika/službenika, koji prema zakonu koji uređuje mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti može ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu.

(3) Aktuarsku protuvrijednost obračunava tijelo EU u kojem je dužnosnik/službenik bio zaposlen u skladu s Pravilnikom o osoblju.

(4) Prijenos aktuarske protuvrijednosti provodi tijelo EU u kojem je dužnosnik/službenik bio zaposlen.

(5) Postupak podnošenja zahtjeva i prijenosa prava uređen je odredbama Pravilnika o osoblju i njegovim provedbenim aktima.

(6) Ukupna aktuarska protuvrijednost mirovinskih prava stečenih u sustavu EU uplaćuje se dijelom u državni proračun Republike Hrvatske, a dijelom na osobni račun člana obveznog mirovinskog fonda. Iznos koji se uplaćuje dijeli se razmjerno odnosu stopa doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje.

(7) REGOS će po službenoj dužnosti formirati izvješće, kako bi se sredstva prenesene aktuarske protuvrijednosti mogla prenijeti na osobni račun osiguranika.

(8) Ako osiguranik nije član obveznog mirovinskog fonda ukupna aktuarska protuvrijednost mirovinskih prava uplaćuje se u cijelosti u državni proračun Republike Hrvatske.

(9) Postupak prijenosa ukupno kapitaliziranih sredstava doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje s osobnog računa člana obveznog mirovinskog fonda koji se prosljeđuje u EU, te postupak prijenosa u mirovinski sustav Republike Hrvatske ukupne aktuarske protuvrijednosti mirovinskih prava stečenih u sustavu EU, propisat će se Protokolom Ministarstva financija i REGOS-a.

Način preračuna aktuarske protuvrijednosti mirovinskih prava iz sustava EU

u sustav obveznog mirovinskog osiguranja Republike Hrvatske

Članak 15.

(1) Prijenosom ukupne aktuarske protuvrijednosti razdoblje zaposlenja u tijelima EU smatra se stažem osiguranja u obveznom mirovinskom osiguranju u Republici Hrvatskoj, u trajanju zaposlenja u tijelima EU, a prenesena vrijednost uzima se u obzir pri određivanju prava iz obveznog mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj.

(2) Prijenosnu vrijednost mirovinskih prava prenesenih iz sustava EU u mirovinski sustav na temelju generacijske solidarnosti Republike Hrvatske, te plaće, odnosno osnovice osiguranja na temelju prijenosne vrijednosti, rješenjem utvrđuje Zavod i istim rješenjem iskazuje staž osiguranja u trajanju u kojem ga je iskazalo tijelo EU u kojem je dužnosnik/službenik bio zaposlen.

(3) Ako je prenesena ukupna aktuarska protuvrijednost veća od najviše ukupne aktuarske protuvrijednosti, pri određivanju plaće, odnosno osnovice osiguranja za svaku kalendarsku godinu za koju se utvrđuje staž osiguranja, umjesto ukupne aktuarske protuvrijednosti, uzima se najviša aktuarska protuvrijednost, a preostali iznos Zavod isplaćuje osiguraniku. Ako je osiguranik osiguran i u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane štednje, iznos se množi s faktorom osnovne mirovine prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i isplaćuje osiguraniku.

(4) Najviša ukupna aktuarska protuvrijednosti računa se tako da se najviša godišnja osnovica za obračun doprinosa iz godine koja prethodi godini u kojoj se prenosi pravo iz sustava EU pomnoži sa stopom doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje propisanom za osiguranike koji su osigurani samo u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti važećom u posljednjem mjesecu godine koja prethodi godini u kojoj se prenosi pravo i sa stažem osiguranja iz stavka 2. ovoga članka.

(5) Plaća, odnosno osnovica osiguranja određuje se za svaku kalendarsku godinu za koju se utvrđuje staž osiguranja prema stavku 1. ovoga članka na sljedeći način:

a)Ukupan broj vrijednosnih bodova računa se dijeljenjem ukupne aktuarske protuvrijednosti s prosječnom svotom doprinosa.

b)Prosječna svota doprinosa računa se tako da se prosječna godišnja bruto plaća u Republici Hrvatskoj za godinu koja prethodi godini u kojoj se prenosi pravo iz sustava EU pomnoži sa stopom doprinosa za mirovinsko osiguranje propisanom za osiguranike osigurane samo u mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti na posljednji dan godine koja prethodi godini u kojoj se obavlja prijenos prava iz sustava EU.

c)Prosječni vrijednosni bod računa se tako da se ukupan broj vrijednosnih bodova iz točke a) ovoga stavka podijeli s ukupnim stažem osiguranja iz stavka 1. ovoga članka.

d)Utvrđuje se staž osiguranja za svaku kalendarsku godinu u razdoblju iz stavka 1. ovoga članka tako da u jednoj kalendarskoj godini po svim osnovama osiguranik može ostvariti najviše 12 mjeseci staža osiguranja.

e)Utvrđuje se plaća, odnosno osnovica za svaku kalendarsku godinu u razdoblju iz stavka 1. ovoga članka tako da se staž iz stavka 1. ovoga članka utvrđen za pojedinu kalendarsku godinu pomnoži s prosječnim vrijednosnim bodom iz točke c) ovoga stavka i prosječnom godišnjom bruto plaćom u Republici Hrvatskoj za istu godinu.

(6) Za izračune prema ovoj odredbi staž osiguranja iskazuje se u decimalnom obliku prema zakonu koji uređuje mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti.

(7) Pri preračunu aktuarske protuvrijednosti mirovinskih prava iz sustava EU u sustav obveznog mirovinskog osiguranja Republike Hrvatske primjenjuje se srednji tečaj Hrvatske narodne banke na dan prijenosa.

(8) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka može se izjaviti žalba Zavodu.

Vraćanje ranije prenesene vrijednosti u mirovinski

sustav Republike Hrvatske

Članak 16.

(1) Dužnosnik/službenik iz članka 14. stavka 1. ovoga Zakona, koji je ranije prenio mirovinska prava iz sustava obveznog mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj u sustav EU, prilikom prijenosa ukupne aktuarske protuvrijednosti mirovinskih prava stečenih u sustavu EU, u mirovinski sustav Republike Hrvatske vraća i ranije prenesenu vrijednost.

(2) Ranije prenesena vrijednost mirovinskih prava preračunava se kao sastavni dio ukupne aktuarske protuvrijednosti prenesene iz sustava EU u obvezni sustav mirovinskog osiguranja Republike Hrvatske.

(3) Vraćanjem ranije prenesene aktuarske protuvrijednosti mirovinskih prava stečenih u sustavu EU u sustav obveznog mirovinskog osiguranja Republike Hrvatske, razdoblje osiguranja koje je bilo uračunato u ranije prenesenu vrijednost ponovno se smatra razdobljem provedenim u obveznom mirovinskom osiguranju u Republici Hrvatskoj, a ista se uzima u obzir pri određivanju prava iz obveznog mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj.

Prijenos prava u slučaju korištenja otpremnine

Članak 17.

Ako je obračunati iznos aktuarske protuvrijednosti manji od iznosa otpremnine koja bi mogla biti isplaćena dužnosniku/službeniku, od ta dva iznosa prenosi se iznos koji je veći, uz primjenu članka 14. stavka 3. ovoga Zakona.

Utvrđivanje činjenica u slučaju prijenosa mirovinskih prava u sustav obveznog mirovinskog osiguranja Republike Hrvatske

Članak 18.

(1) Za provedbu prijenosa mirovinskih prava iz sustava EU u sustav obveznog mirovinskog osiguranja Republike Hrvatske vjerodostojna je dokumentacija tijela EU kojom se potvrđuju odlučujuće činjenice.

(2) Oblik dokumentacije može se odrediti sporazumom iz članka 11. stavka 3. ovoga Zakona.

(3) Ako sporazum nije sklopljen, mjerodavna je dokumentacija koju tijela EU uobičajeno koriste.

Vođenje evidencije

Članak 19.

(1) Zavod i REGOS su, kao nadležne ustanove, dužne voditi evidencije o prenesenim mirovinskim pravima.

(2) Sadržaj evidencija o prenesenim mirovinskim pravima te će ustanove utvrditi odgovarajućim općim aktima.

Porezni status prijenosne vrijednosti, vraćene prijenosne vrijednosti,

prenesene aktuarske protuvrijednosti i otpremnine

Članak 20.

(1) Prijenosna vrijednost, vraćena prijenosna vrijednost, prenesena aktuarska protuvrijednost i otpremnina temeljem koje se ostvaruje pravo na prijenos prava, ne podliježu obvezi poreza na dohodak.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, iznos iznad najviše ukupne aktuarske protuvrijednosti, koji se sukladno odredbi članka 15. stavka 4. ovoga Zakona isplaćuje osiguraniku, smatra se primitkom po osnovi drugog dohotka po osnovi povrata doprinosa te podliježe obvezi poreza na dohodak u skladu s posebnim propisima.

IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Početak ili prestanak zaposlenja prije stupanja na snagu ovoga Zakona

Članak 21.

(1) Ovaj Zakon primjenjuje se i na osiguranika koji je bio zaposlen, ali mu je prestalo zaposlenje u tijelu EU prije stupanja na snagu ovoga Zakona, ako nije ostvario pravo iz obveznog mirovinskog osiguranja Republike Hrvatske.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, pravo pripada najranije od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Ponovno određivanje već ostvarenih prava

Članak 22.

Osiguranik koji je ostvario pravo na mirovinu iz obveznog mirovinskog osiguranja prije stupanja na snagu ovoga Zakona te kod ostvarivanja prava nije imao mogućnost prijenosa aktuarske protuvrijednosti u sustav obveznog mirovinskog osiguranja Republike Hrvatske, može, od dana prijenosa aktuarske protuvrijednosti, zatražiti ponovno određivanje ostvarenih prava u mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti, s uračunavanjem prijenosa aktuarske protuvrijednosti u sustav obveznog mirovinskog osiguranja Republike Hrvatske.

Rok za donošenje općih akata

Članak 23.

Opće akte iz članka 19. stavka 2. ovoga Zakona čelnici ustanova donijet će u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Stupanje na snagu

Članak 24.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.

OBRAZLOŽENJE

Uz članak 1.

Ovom se odredbom uređuje predmet Zakona, a to je prijenos mirovinskih prava u sustav mirovinskog osiguranja Europske unije stečenih u sustavu obveznog mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj prije stupanja u službu institucije, tijela, ureda ili agencije EU, kao i prijenos, odnosno prihvat, mirovinskih prava stečenih u sustavu mirovinskog osiguranja EU u sustav obveznog mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj, nakon prestanka službe u instituciji, tijelu, uredu ili agenciji EU.

Uz članak 2.

Uređuje se svrha Zakona, provedba obvezujućeg pravnog akta Europske unije - Uredbe Vijeća br. 259/68 od 29. veljače 1968. kojom se utvrđuje Pravilnik o osoblju za dužnosnike i Uvjeti zaposlenja ostalih službenika Europskih zajednica i kojom se uvode posebne mjere koje se privremeno primjenjuju na dužnosnike Komisije.

Uz članak 3.

Ovom se odredbom u ređuje značenje osnovnih pojmova u Zakonu, a to su sljedeći pojmovi: Pravilnik o osoblju, obvezno mirovinsko osiguranje Republike Hrvatske, doprinosi za mirovinsko osiguranje u Republici Hrvatskoj, prijenosna vrijednost stečenih mirovinskih prava i vraćena prijenosna vrijednost, radni odnos u tijelima EU, osiguranik, dužnosnik i službenik EU, sustav EU, tijela EU, stečeno pravo, aktuarska protuvrijednost i otpremnina.

Uz članak 4.

Propisuje se rodna jednakost, u smislu da se izrazi koji imaju rodno značenje koriste neutralno i odnose se jednako na muški i ženski rod.

Uz članak 5.

Propisan je osobni obuhvat, odnosno obuhvat osoba na koje se isti primjenjuje, a to su osiguranici koji prenose mirovinska prava u sustav mirovinskog osiguranja EU, kao i dužnosnici i službenici EU koji prenose mirovinska prava u sustav obveznog mirovinskog osiguranja Republike Hrvatske.

Uz članak 6.

Ovom se odredbom p ropisuje mogućnost sklapanja sporazuma s drugim institucijama te se navodi da Republika Hrvatska može sklopiti sporazum o prijenosu mirovinskih prava i s drugim institucijama EU čiji zaposlenici nisu osigurani u sustavu EU na temelju Pravilnika o osoblju. U slučaju sklapanja takvog sporazuma odredbe ovoga zakona primjenjuju se ako nisu u suprotnosti sa sporazumom ili ako u sporazumu, odnosno u njegovim provedbenim aktima nije drugačije određeno.

Uz članak 7.

U ređuje se prijenos mirovinskih prava u sustav EU, koji se provodi na zahtjev osiguranika koji stupi u službu, odnosno koji se zaposli u tijelu EU, a prema Pravilniku o osoblju ima pravo na prijenos mirovinskih prava stečenih u okviru sustava obveznog mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj. U takvom slučaju tijela Republike Hrvatske isplatit će prijenosnu vrijednost njegovih mirovinskih prava u mirovinski sustav EU.

Za izdavanje potvrda o činjenicama potrebnim za ostvarivanje prava nadležna su tijela EU u kojima je dužnosnik, odnosno službenik zaposlen. Postupak podnošenja zahtjeva i prijenosa prava uređen je odredbama Pravilnika o osoblju.

Uz članak 8.

P ropisuje se nadležnost za izračun i isplatu prijenosne vrijednosti i sam postupak prijenosa mirovinskih prava. Sukladno odredbi, z ahtjev za prijenos podnesen u skladu s Pravilnikom o osoblju dostavlja se Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje , koji rješenjem utvrđuje prijenosnu vrijednost mirovinskih prava stečenih u okviru sustava obveznog mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti u Republici Hrvatskoj. Po pravomoćnosti rješenja na zahtjev Zavoda Središnji registar osiguranika dostavlja Zavodu podatke o kapitaliziranim sredstvima na osobnom računu osiguranika u obveznom mirovinskom fondu i to u zadanom roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva. Nakon toga Zavod obavještava nadležno tijelo EU o ukupnom iznosu prijenosne vrijednosti stečenih mirovinskih prava ostvarenih u sustavu obveznog mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj. Kada Zavod zaprimi obavijest nadležnog tijela EU da je podnositelj zahtjeva prihvatio prijenos stečenih mirovinskih prava daje nalog REGOS-u, koji prenosi sredstva s osobnog računa osiguranika u državni proračun kao sredstva depozita. Nakon prijenosa sredstva s osobnog računa osiguranika u državni proračun, REGOS je dužan proslijediti sredstva doprinosa i kamate za doprinose sukladno posebnom podzakonskom propisu (Pravilniku o postupanju Središnjeg registra osiguranika i mirovinskih društava prema članovima obveznih mirovinskih fondova, objavljen u Narodnim novinama, br. 60/14 i 135/15), s tim da REGOS nije u obvezi postupati po zahtjevima za povrat sredstava s osobnog računa osiguranika po osnovi ispravaka obračunatih i uplaćenih doprinosa koji su zaprimljeni nakon pokretanja postupka prijenosa sredstva s osobnog računa u državni proračun. Povlačenje zahtjeva za prijenos mirovinskih prava nije više dopušteno, nakon što Zavod zaprimi obavijest nadležnog tijela EU da je podnositelj zahtjeva prihvatio prijenos stečenih mirovinskih prava. Ukupan iznos prijenosne vrijednosti stečenih mirovinskih prava utvrđen rješenjem Zavoda iz sustava obveznog mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti i sredstava s osobnog računu osiguranika u mirovinski sustav EU uplaćuje Ministarstvo financija. Rok za uplatu je šest mjeseci od dana zaprimanja obavijesti nadležnog tijela EU da je podnositelj zahtjeva prihvatio prijenos stečenih mirovinskih prava u sustav EU. Propisuje se nadležnost Zavoda za rješavanje u drugom stupnju.

Uz članak 9.

Ovom je odredbom propisano da trošak transfera snosi osiguranik .

Uz članak 10.

Uređuje se način na koji se određuje prijenosna vrijednost iz obveznog mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti u Republici Hrvatskoj, koju osiguranik, ako se za to odluči, može prenijeti u sustav EU. Prijenosna vrijednost određuje se na temelju osobnih bodova, na način kako je određeno zakonom koji uređuje mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti (koji se računaju na temelju mirovinskog staža ostvarenog u Republici Hrvatskoj i visine plaća, odnosno osnovica osiguranja u istom razdoblju, uz primjenu faktora osnovne mirovine za osiguranike osigurane i u drugom mirovinskom stupu), prosječne plaće u Republici Hrvatskoj u godini koja prethodi godini prijenosa prava u sustav EU, stope doprinosa za mirovinsko osiguranje, te faktora korekcije. Faktor korekcije iznosi 0,7, a ta je vrijednost utvrđena na temelju činjenice da se u ovom slučaju vrijednost mirovinskih prava isplaćuje odjednom u ukupnom iznosu, a ne postupno tijekom razdoblja korištenja mirovine, te se na taj način u mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti ne akumuliraju doprinosi uplaćeni tijekom radnog vijeka, već se odmah koriste za tekuću isplatu mirovina. Osim toga, na temelju doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti ne financiraju se samo starosne mirovine, već i invalidske i obiteljske mirovine, koje nisu u cijelosti pokrivene doprinosima određenog osiguranika, već se financiraju i iz doprinosa drugih osiguranika. Osiguranik koji prenosi mirovinsko pravo u sustav EU je tijekom osiguranja u Republici Hrvatskoj bio osiguran od nastupa rizika invalidnosti i smrti, što znači da se svi doprinosi ne koriste za financiranje starosne mirovine, koju će ovaj osiguranik ostvariti u mirovinskom sustavu Europske unije, ako prenese mirovinska prava u taj sustav. Nadalje, iz prikupljenih doprinosa se, u skladu s načelom solidarnosti, koje je uz načelo uzajamnosti drugo osnovno načelo na kojem se temelji osiguranje generacijske solidarnosti, financiraju i rashodi za najnižu mirovinu kao i druga prava ostvarena prema prijašnjim propisima koja nisu u cijelosti pokrivena doprinosima (minimalna mirovina, zaštitni dodatak uz mirovinu).

Uz članak 11.

Ovom se odredbom propisuje način utvrđivanja činjenica u slučaju prijenosa mirovinskih prava u sustav EU, pa se tako propisuje da su z a provedbu prijenosa mirovinskih prava u sustav EU vjerodostojne potvrde tijela EU, kojima se potvrđuju odlučujuće činjenice, s tim da se o blik potvrda može odrediti posebnim sporazumom koji ministarstvo nadležno za mirovinski sustav može sklopiti s tijelima EU, radi provedbe odredaba ovoga Zakona. Također je predviđena mogućnost korištenja dokumentacije EU koja se uobičajeno koristi u slučaju kada takav sporazum nije sklopljen.

Uz članak 12.

Propisuju se pravni učinci isplate prijenosne vrijednosti. Naime, danom isplate prijenosne vrijednosti prestaju sva stečena prava iz obveznog mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj u odnosu na razdoblja mirovinskog staža obuhvaćena prijenosnom vrijednošću.

Uz članak 13.

Ovom se odredbom osigurava pravna osnova za traženje povrata doprinosa za mirovinsko osiguranje iz sustava generacijske solidarnosti uplaćivanih u svrhu produženog osiguranja ako je takvo osiguranje postojalo istovremeno s mirovinskim osiguranjem Europske unije, a na temelju rada u tijelima EU. S obzirom na to da europska regulativa izričito zabranjuje dvostruko osiguranje odnosno obavezno primjenjuje načelo obuhvaćenosti osiguranika zakonodavstvom samo jedne države i uplate doprinosa za osiguranje samo u jednoj državi, ovom odredbom omogućava se povrat doprinosa u slučaju preklapanja osiguranja.

Uz članak 14.

Propisan je način prijenosa aktuarske protuvrijednosti mirovinskih prava iz sustava EU u sustav obveznog mirovinskog osiguranja Republike Hrvatske. Naime, osiguranik koji je bio obuhvaćen obveznim mirovinskim osiguranjem u Republici Hrvatskoj, a zatim je imenovan u tijelo EU kao dužnosnik ili se tamo zaposlio kao službenik, može, n akon prestanka službe, odnosno prestanka zaposlenja, na osobni zahtjev, u sustav obveznog mirovinskog osiguranja Republike Hrvatske prenijeti aktuarsku protuvrijednost mirovinskih prava stečenih u sustavu EU. Prijenos može zatražiti i nadživjeli član obitelji dužnosnika/službenika, koji prema Zakonu o mirovinskom osiguranju može ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu. Aktuarsku protuvrijednost obračunava i provodi tijelo EU u kojem je dužnosnik/službenik bio zaposlen u skladu s Pravilnikom o osoblju, prema postupku propisanom odredbama tog Pravilnika i njegovih provedbenih akata. Ukupna aktuarska protuvrijednost mirovinskih prava stečenih u sustavu EU uplaćuje se dijelom u državni proračun Republike Hrvatske, a dijelom na osobni račun člana obveznog mirovinskog fonda, ukoliko se radi o osiguraniku koji je bio osiguran u oba obvezna mirovinska stupa, s tim da se iznos koji se uplaćuje dijeli razmjerno odnosu stopa doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje. U cilju omogućavanja prijenosa sredstava na osobni račun člana obveznog mirovinskog fonda, REGOS će po službenoj dužnosti u formi izvješća evidentirati prenesenu aktuarsku protuvrijednost. U slučaju kada osiguranik nije član obveznog mirovinskog fonda, ukupna aktuarska protuvrijednost mirovinskih prava uplaćuje se u cijelosti u državni proračun Republike Hrvatske. Postupak prijenosa ukupno kapitaliziranih sredstava doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje potrebno je dogovoriti između Ministarstva financija i REGOS-a u određenoj formi, pa se s tim u vezi predlaže protokol.

Uz članak 15.

Propisuju se učinci prijenosa ukupne aktuarske protuvrijednosti mirovinskih prava iz sustava EU u hrvatski mirovinski sustav, kao i način preračuna te protuvrijednosti u obvezno mirovinsko osiguranje. Naime, učinci prijenosa su dvojaki: razdoblje zaposlenja u tijelima EU smatra se stažem osiguranja u obveznom mirovinskom osiguranju Republike Hrvatske, u trajanju zaposlenja u tijelima EU, a prenesena vrijednost uzima se u obzir pri određivanju prava iz tog sustava. Prijenosnu vrijednost mirovinskih prava prenesenih iz sustava EU u mirovinski sustav generacijske solidarnosti Republike Hrvatske, staž osiguranja te plaće, odnosno osnovice osiguranja na temelju prijenosne vrijednosti, rješenjem utvrđuje Zavod. Što se tiče načina preračunavanja aktuarske protuvrijednosti, odredba propisuje da se za svaku godinu za koju se utvrđuje staž osiguranja određuju plaće, odnosno osnovice, koje se računaju na temelju prenesene aktuarske protuvrijednosti, te na temelju prosječne plaće u Republici Hrvatskoj i stope doprinosa za mirovinsko osiguranje u godini koja prethodi godini u kojoj se prenosi pravo. Ako je plaća koja se dobije prema ovom izračunu veća od najviše osnovice za obračun doprinosa u godini koja prethodi godini u kojoj se prenosi pravo, određuje se plaća u visini najviše osnovice, a preostali iznos koji prelazi svotu doprinosa obračunatog prema najvišoj osnovici, isplaćuje Zavod osiguraniku. Taj se iznos množi s faktorom osnovne mirovine, ako se radi o osiguraniku koji je osiguran i u osiguranju na temelju individualne kapitalizirane štednje. Propisuje se i pravo na žalbu na rješenje kojim se utvrđuje prijenosna vrijednost mirovinskih prava prenesenih iz sustava EU u mirovinski sustav na temelju generacijske solidarnosti Republike Hrvatske. Žalba se podnosi Zavodu.

Uz članak 16.

Ovom je odredbom propisano vraćanje ranije prenesene vrijednosti u mirovinski sustav Republike Hrvatske. Naime, d užnosnik, odnosno službenik koji je ranije prenio mirovinska prava iz sustava obveznog mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj u sustav EU, prilikom prijenosa ukupne aktuarske protuvrijednosti u mirovinski sustav Republike Hrvatske vraća i ranije prenesenu vrijednost, koja se preračunava kao sastavni dio ukupne aktuarske protuvrijednosti prenesene iz sustava EU u obvezni sustav mirovinskog osiguranja Republike Hrvatske. Vraćanjem ranije prenesene aktuarske protuvrijednosti, razdoblje osiguranja koje je bilo uračunato u ranije prenesenu vrijednost ponovno se smatra razdobljem provedenim u obveznom mirovinskom osiguranju u Republici Hrvatskoj, a ista se uzima u obzir pri određivanju prava iz obveznog mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj.

Uz članak 17.

Uređuje se prijenos prava u slučaju korištenja otpremnine. Naime, a ko je obračunati iznos aktuarske protuvrijednosti manji od iznosa otpremnine koja bi mogla biti isplaćena dužnosniku/službeniku, od ta dva iznosa prenosi se iznos koji je veći.

Uz članak 18.

Ovom se odredbom uređuje način utvrđivanja činjenica u slučaju prijenosa mirovinskih prava u sustav obveznog mirovinskog osiguranja Republike Hrvatske, temeljem potvrda tijela EU kojima se potvrđuju odlučujuće činjenice, s tim da se oblik potvrde može odrediti posebnim sporazumom sklopljenim između ministarstva nadležnog za mirovinski sustav i tijela EU. Također se ostavlja mogućnost korištenja dokumentacije koja se uobičajeno koristi, u slučaju da takav sporazum nije sklopljen.

Uz članak 19.

Ovom je odredbom propisana obveza vođenja evidencija o prenesenim mirovinskim pravima. Što se tiče sadržaja evidencija, utvrđena je obveza ustanova da isti propišu odgovarajućim općim aktom, odnosno izmjenom postojećeg općeg akta, kojim je propisan način vođenja i sadržaj drugih evidencija koje te ustanove vode.

Uz članak 20.

Ovom odredbom predlaže se urediti porezni status prijenosne vrijednosti, vraćene prijenosne vrijednosti, prenesene aktuarske protuvrijednosti i otpremnine temeljem koje se ostvaruje pravo na prijenos prava na način da ne podliježu obvezi porezna na dohodak s time da bi iznimno podlijegao obvezi poreza na dohodak iznos iznad najviše aktuarske protuvrijednosti koji se smatra primitkom po osnovi drugog dohotka po osnovi povrata doprinosa.

Uz članak 21.

Odredbom članka 21. propisuje se primjena Zakona na osiguranike koji su bili zaposleni ili im je prestalo zaposlenje u tijelima EU prije stupanja na snagu ovoga Zakona, u kojem slučaju mogu steći pravo prema ovom Zakonu, ako još nisu ostvarili pravo iz obveznog mirovinskog osiguranja Republike Hrvatske. U tom slučaju, pravo mogu ostvariti najranije od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Uz članak 22.

Propisana je mogućnost ponovnog određivanja već ostvarenih prava za osiguranika koji je ostvario pravo na mirovinu iz obveznog mirovinskog osiguranja prije stupanja na snagu Zakona te kod ostvarivanja prava nije imao mogućnost prijenosa aktuarske protuvrijednosti u mirovinski sustav Republike Hrvatske. Takav osiguranik može zatražiti ponovno određivanje ostvarenih prava s uračunavanjem prijenosa aktuarske protuvrijednosti u mirovinski sustav Republike Hrvatske od dana prijenosa aktuarske protuvrijednosti.

Uz članak 23.

Odredbom se propisuje rok od šest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona u kojem dvije nadležne ustanove moraju donijeti opće akte iz članka 19. stavka 2. Zakona, kojim će utvrditi sadržaj evidencija koje moraju voditi.

Uz članak 24.

Propisuje se stupanje na snagu ovoga Zakona.