Temeljem odredbi članka 6. stavak 6. Zakona o zaštiti na radu (“Narodne novine”, broj 71/14, 118/14 i 154/14), ministarstvo nadležno za rad u suradnji s Nacionalnim vijećem za zaštitu na radu, predlaže Vladi Republike Hrvatske donošenje Nacionalnog programa zaštite na radu za razdoblje 2017.-2020. godine, koji se objavljuje u „Narodnim novinama“.
Na donošenje Nacionalnog programa, odnosno, utvrđivanje politike zaštite na radu obvezuje i članak 4. Konvencije Međunarodne organizacije rada (International Labour Organization - ILO) broj 155.
Ovaj Nacionalni program nastavak je Nacionalnog program sigurnosti i zaštite zdravlja na radu za razdoblje od 2009. do 2013. godine, koji je produžen i na 2014., 2015. i 2016. godinu te je nadogradnja njegovim aktivnostima, ciljevima i preporukama za daljnje unapređivanje zaštite na radu.
Cilj ovoga Programa je zajamčiti sigurno i zdravo radno okruženje, a to će se postići dosljednom provedbom svih propisanih mjera zaštite na radu te sprječavanjem ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi s radom kako bi se smanjili gospodarski gubitci i drugi troškovi.
Nadalje, cilj ovoga Nacionalnog programa je stvoriti socijalno-gospodarsku motivaciju kod svih dionika sustava zaštite na radu, a naročito kako bi poslodavci i radnici aktivno i učinkovito upravljali zaštitom na radu.
Sadržaj programa i aktivnosti usklađen je sa Strateškim okvirom EU o zdravlju i sigurnosti na radu 2014.-2020.
1.1DOKUMENTI NA KOJIMA SE TEMELJI NACIONALNI PROGRAM ZAŠTITE NA RADU
Strateški okvir Europske unije o zdravlju i sigurnosti na radu 2014.-2020., Strateški plan Ministarstva rada i mirovinskoga sustava 2016.-2018., izvješća nadležnih institucija o stanju zaštite na radu u Republici Hrvatskoj, planovi rada javnih ustanova za sigurnost i zaštitu zdravlja su dokumenti na kojima se, pored ostalog, temelji Nacionalni program zaštite na radu Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2020.
Nijedan sektor ili profesija nisu imuni na ozljede na radu, psihosocijalne rizike i stres i/ili profesionalne bolesti, bez obzira je li riječ o uredskom poslu, vožnji kamiona, radu u rudniku ili na gradilištu. Njihova su posljedica, osim stradavanja radnika i visoki troškovi za poslodavce i društvo u cjelini. Novim Strateškim okvirom EU nastoji se pridonijeti poboljšanju kvalitete poslova i zadovoljstva poslom uz istodobno povećanje konkurentnosti i produktivnosti, osobito malih poslodavaca, kao i smanjenje troškova u sustavu socijalne sigurnosti.
Sprječavanje ozljeda na radu ili profesionalnih bolesti radnika te promicanje zdravlja tijekom cijelog radnog vijeka, od prvog posla nadalje, ključni su čimbenici za održivost i produljenje radnog vijeka. Navedeni proaktivni pristup pridonosi rješavanju dugoročnih posljedica demografskog starenja i očuvanja radne sposobnosti radnika u skladu s ciljevima Strategije za pametan, održiv i uključiv rast Europa 2020. U okviru Smjernice za zapošljavanje 7., posebno je naglašeno promicanje kvalitete radnog mjesta. U Paketu mjera za zapošljavanje naglašeno je da poboljšanje radnih uvjeta ima pozitivan učinak na produktivnost i konkurentnost.
Ulaganje u zaštitu na radu pridonosi dobrobiti radnika, poslodavaca i društva u cjelini te je višestruko i dugoročno isplativo. Prema nedavnim procjenama na razini EU, ulaganja u tom području mogu donijeti visoki povrat uloženog, prosječno po stopi od 2,2 i u rasponu od 1,29 do 2,89.
2.2USKLAĐENOST STRATEŠKIH CILJEVA EU I RH
Strateški okvir EU o zdravlju i sigurnosti na radu 2014.-2020. navodi tri najveća izazova u ključnim područjima:
1.Poboljšanje provedbe postojećih propisa o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu, posebice osnaživanjem kapaciteta malih i srednjih poduzeća kako bi se uspostavile uspješne i učinkovite mjere sprječavanja rizika
2.Unaprjeđivanje prevencije profesionalnih bolesti suzbijanjem novih rizika te rizika u nastajanju bez zanemarivanja postojećih rizika
3.Uzimanje u obzir starenja radne snage u EU.
Za savladavanje izazova predlaže se široki raspon mjera podijeljenih prema sedam glavnih strateških ciljeva:
1.Daljnja konsolidacija nacionalnih strategija u području sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, primjerice koordinacijom politika i uzajamnim učenjem
2.Pružanje praktične potpore malim i mikro poduzećima u ispunjavanju propisa o zaštiti na radu pri čemu bi poduzeća imala koristi od tehničke podrške i praktičnih alata, kao što je internetski interaktivni alat za procjenu rizika (OiRA), internetska platforma za alate procjene sektorskih rizika
3.Poboljšanje provedbe u državama članicama, primjerice evaluacijom rezultata nacionalnih inspektorata rada
4.Pojednostavnjivanje postojećeg zakonodavstva tamo gdje je prikladno radi uklanjanja nepotrebnih administrativnih opterećenja uz očuvanje visoke razine zaštite zdravlja i sigurnosti radnika
5.Pitanja povezana sa starenjem radne snage i unaprjeđivanje prevencije profesionalnih bolesti radi suzbijanja postojećih i novih rizika koji primjerice prijete od nanomaterijala, zelene tehnologije i biotehnologija
6.Unaprjeđivanje prikupljanja statističkih podataka radi osiguravanja kvalitetnijih dokaza i razvijanje alata za praćenje
7.Jačanje koordinacije s međunarodnim organizacijama (Međunarodna organizacija rada - MOR, Svjetska zdravstvena organizacija - SZO, Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj - OECD) i partnerima, a u cilju smanjenja učestalosti nezgoda na radu i profesionalnih bolesti te poboljšanja radnih uvjeta u cijelom svijetu.
U Strateškom okviru predlažu se sljedeći instrumenti za provedbu navedenih mjera: socijalni dijalog, jačanje svijesti, provođenje obvezujućih akata EU, sinergija s drugim područjima politika (npr. javno zdravstvo, obrazovanje), uz dostupnost sredstava iz fondova EU, kao što su Europski socijalni fond (ESF) i Program za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI), za podršku provedbi propisa o zaštiti zdravlja i sigurnosti. Nadalje, potrebno je uključivanje zaštite na radu u školski obrazovni sustav (osnovno i srednje obrazovanje), uvođenje jedinstvenog registra ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, kontinuirano usavršavanje stručnjaka zaštite na radu i drugih osoba te promocija kulture prevencije i primjera dobre prakse u zaštiti na radu.
Ulaganje u razvoj kulture prevencije rizika i promicanje boljih radnih uvjeta donosi gospodarske i socijalne koristi, osobito u kontekstu aktualne gospodarske krize, smanjenja broja ozljeda na radu te pridonosi većem zadovoljstvu radnika s poslom, a time i njihovoj većoj radnoj učinkovitosti.
U programskom razdoblju 2014.–2020. godine, prema Strategiji Europa 2020, financiranje iz Europskog socijalnog fonda bit će dostupno za aktivnosti usmjerene, među ostalim, na promicanje održivog, kvalitetnog zaposlenja i socijalne uključenosti.
Poseban izazov u narednom razdoblju je „zeleno gospodarstvo” i uvođenje čistih tehnologija, na čemu, uz gospodarski rast i istodobno ekološku odgovornost, treba temeljiti održiv razvoj gospodarstva i napredak društva.
Pri utvrđivanju aktivnosti i ciljeva Nacionalnog programa primijenjeni su sljedeći principi.
PROMOCIJA
Promjena svijesti o važnosti primjene mjera zaštite na radu kroz organizaciju različitih promotivnih aktivnosti i kampanja.
PREVENCIJA
Aktivnosti u vezi sa sigurnošću i zdravljem na mjestu rada treba usmjeriti na prevenciju ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi s radom jer većinu ozljeda i bolesti koje su u vezi s radom možemo spriječiti pa je prevencija najisplativiji način za proaktivno rješavanje pitanja sigurnosti i zdravlja na mjestu rada.
UKLJUČIVANJE SVIH ZAINTERESIRANIH
Poboljšanje sigurnosti na mjestu rada te u radnoj okolini, a time i zdravlja radnika mogu se na najbolji način ostvariti ako se uključe svi dionici sustava zaštite na radu;
ODGOVORNOST
Najveću odgovornost prema Zakonu o zaštiti na radu imaju poslodavci, a najvažnija obaveza im je omogućiti radnicima sigurno i zdravo mjesto rada te ih uključiti u razmatranje svih pitanja vezanih za zaštitu na radu. Radnici i osobe na radu obvezni su pridržavati se svih propisanih pravila zaštite na radu.
OSTVARIVOST
Aktivnosti u provedbi zaštite na radu zasnivaju se na primjeni propisanih mjera i unapređivanju znanja i vještina dionika u sustavu, kao i osiguravanju potrebnih financijskih sredstava za provođenje tih mjera radi ostvarivanja sigurnih i zdravih uvjeta rada.
Ubrzane tehnološke promjene nalažu kontinuiranu prilagodbu djelovanja u području zaštite na radu i zaštite zdravlja na radu, kako u stručnom tako i u zakonodavnom okviru.
Potrebno je sustavno unapređivati zaštitu na radu i zaštitu zdravlja na radu praćenjem stanja, otkrivanjem novih rizika, predlaganjem učinkovitijih preventivnih mjera zaštite, različitim edukativnim programima, kao i cjelovitim informiranjem stručne i opće javnosti.
PRI IZRADI OCJENE STANJA KORIŠTENA JE ZADANA METODOLOŠKA STRUKTURA:
1. Vizija razvitka
2. Pregled stanja i potreba
3. Planirane aktivnosti i mjere
4. Dionici zaštite na radu i očekivani rezultati
2VIZIJA RAZVITKA
1.1OPĆE ODREDNICE
Vizija razvitka zaštite na radu je stvaranje sigurnih i zdravih radnih mjesta koja pridonose rastu produktivnosti, konkurentnosti i gospodarskom razvoju.
Zaštita na radu u Republici Hrvatskoj važna je:
–Na području ljudskih prava – obveza je države štititi život, zdravlje i radnu sposobnost čovjeka kao vrednote od posebnog interesa za RH;
–Na području populacijske politike – stimulativnim i drugim mjerama poticati natalitet, a preventivnim mjerama utjecati na smanjenje smrtnosti, invalidnosti i oštećenja reproduktivnog zdravlja;
–U razvoju gospodarstva - primjenom radne opreme, tehnoloških rješenja i uvjeta rada kojima se postiže učinkovita sigurnost i zaštita zdravlja na radu, kao i zaštita okoliša;
–U smanjenju troškova u sustavu socijalnog osiguranja – provođenjem preventivnih aktivnosti, kao i svih propisanih pravila zaštite na radu;
–U smanjenju troškova u gospodarstvu – suradnjom poslodavca s predstavnicima radnika, kvalitetnom izradom i primjenom procjene rizika za pojedina mjesta rada, dodatnim aktivnostima na prevenciji psihosocijalnih rizika i stresa, osposobljavanjem radnika za rad na siguran način i primjenom sustava upravljanju zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu.
2.2STRATEŠKA NAČELA
Strategija programa temelji se na provedbi sljedećih jednakovrijednih i povezanih načela:
–načelo održivog razvoja,
–načelo razboritosti,
–načelo prevencije,
–načelo partnerstva.
NAČELO ODRŽIVOG RAZVOJA
Tehnološki razvoj, rast proizvodnje i produktivnosti uz primjenu mjera zaštite na radu i zaštite zdravlja na radu treba se zasnivati na održivom razvoju. Održivi gospodarski razvoj treba omogućiti očuvanje života, zdravlja i radne sposobnosti pojedinca kao i njegov cjeloviti razvitak.
NAČELO RAZBORITOSTI
Korištenje novih i složenijih proizvodnih tehnologija i procesa dovode do nastanka novih rizika. U uvjetima kada nije moguće isključiti rizike od oštećenja zdravlja, iste treba odgovarajućim mjerama sigurnosti i zaštite zdravlja na radu svesti na najmanju moguću razinu primjenjivanjem načela razboritosti.
NAČELO PREVENCIJE
Načelo prevencije temelji se u prvom redu na izbjegavanju rizika, procjenjivanju rizika i njihovom sprječavanju na samom izvoru s ciljem da se rizici na mjestima rada smanje na najmanju moguću razinu. Upravljanje zaštitom na radu treba usmjeriti na pravodobno sprječavanje rizika kako bi se djelotvorno zaštitili ljudski životi, zdravlje i sigurnost te spriječile posljedice.
NAČELO PARTNERSTVA
U provedbi mjera i aktivnosti na području zaštite na radu od osobite je važnosti suradnja i partnerstvo poslodavaca i predstavnika radnika. Istovremeno, djelovanje različitih dionika u području sigurnosti i zaštite zdravlja radnika upućuje na njihovu suradnju.
3OSNOVNI CILJEVI
Osnovni ciljevi Nacionalnog programa zaštite na radu Republike Hrvatske su:
–kontinuirano smanjivati stopu ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, bolesti u vezi s radom te nezgoda na radu, trajnim unapređivanjem stanja zaštite na radu (kao rezultat svih ostalih aktivnosti)
–poticati aktivni rad odbora za zaštitu na radu, povjerenika radnika za zaštitu na radu, ovlaštenika poslodavca za zaštitu na radu i drugih dionika na aktivnom sudjelovanju u provođenju zaštite na radu,
–educirati i trajno usavršavati sve dionike sustava zaštite na radu; stručnjake zaštite na radu, poslodavce i ovlaštenike, povjerenike radnika za zaštitu na radu, radnike, ovlaštene osobe za obavljanje poslova zaštite na radu, druga tijela državne i javne uprave te pravne osobe s javnim ovlastima,
–koristiti odgovarajuće informacijske sustave s ciljem prikupljanja, praćenja i analiziranja podataka s područja zaštite na radu,
–osnaživati zadovoljstvo na radu (wellbeing),
–podizati razinu osposobljenosti za obavljanje poslova i stručno usavršavanje (work ability),
–poticati istraživanja u vezi sa sigurnošću i zaštitom zdravlja na radu,
–pratiti zakonodavstvo na području sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu te razmatrati moguća pojednostavljenja radi rasterećenja gospodarstva,
–ostvariti suradnju svih ključnih čimbenika na državnoj razini kao i socijalnih partnera kako bi se pridonijelo upravljanju rizicima koji proizlaze iz novih tehnologija te unapređivanjem zaštite na radu kod malih poslodavaca,
–osigurati naročitu zaštitu posebno osjetljivim i ranjivim kategorijama radnika (rodiljama, dojiljama, trudnicama, mladeži, starijim radnicima, radnicima smanjenih radnih sposobnosti).
1.1POSEBNI CILJEVI
Posebni ciljevi Nacionalnog programa zaštite na radu Republike Hrvatske su:
1.Unapređivanje zaštite na radu putem socijalnog dijaloga između ključnih dionika u sustavu zaštite na radu od mikro, lokalne, sektorske do nacionalne razine;
2.Unapređivanje prevencije ozljeda na radu i profesionalnih bolesti suzbijanjem postojećih te nadolazećih rizika;
3.Unapređivanje prikupljanja statističkih podataka uspostavom informacijskog sustava te promicanje istraživanja kao ključne podloge za unapređivanje zaštite na radu;
4.Podizanje svijesti o značaju zaštite pri radu počevši od predškolske dobi kroz cjeloživotno obrazovanje;
5.Jačanje politike koja se bavi zaštitom na radu, uključujući integriranje zaštite na radu i zdravlja zaposlenih u druge sektorske politike i iznalaženje novih sinergija;
6.Promicanje kulture zaštite na radu te uspostava primjera dobre prakse.
4PREGLED STANJA I POTREBA
1.1ZAKONODAVNI OKVIR
Pravo na zaštitu na radu utemeljeno je Ustavom Republike Hrvatske (NN 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14).
Minimalni zahtjevi za odnose u zaštiti na radu propisani su obvezujućim aktima Europske unije, preuzetim konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonima i podzakonskim propisima, te se mogu povećati kolektivnim ugovorima, sporazumima sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca i dr.
Zakon o zaštiti na radu donesen je u skladu s propisima Europske unije, praksom Suda pravde Europske unije i njegovim tumačenjem te u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktive Europske unije:
1) Direktiva Vijeća 89/391/EEZ od 12. lipnja 1989. o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja radnika na radu (SL L 183, od 29. 6. 1989.),
2) Direktiva 2007/30/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2007. kojom se mijenja Direktiva Vijeća 89/391/EEZ, njezine pojedinačne direktive i direktive Vijeća 83/477/EEZ, 91/383/EEZ, 92/29/EEZ i 94/33/EZ u odnosu na pojednostavljenje i racionalizaciju izvješća o praktičnoj provedbi (SL L 165, od 27. 6. 2007.),
3) Direktiva Vijeća 91/383/EEZ od 25. lipnja 1991. o dopunama mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja na radu radnika u radnom odnosu na određeno vrijeme i privremenom radnom odnosu (SL L 206, od 29. 7. 1991.),
4) Direktiva Vijeća 92/85/EEZ od 19. listopada 1992. o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja na radu trudnih radnica te radnica koje su nedavno rodile ili doje (deseta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) (SL L 348, od 28. 11. 1992.),
5) Direktiva Vijeća 94/33/EZ od 29. lipnja 1994. o zaštiti mladih ljudi na radu (SL L 216, od 20. 8. 1994.).
Zakonom o zaštiti na radu uređen je sustav zaštite na radu u Republici Hrvatskoj, a osobito nacionalna politika i aktivnosti, opća načela prevencije i pravila zaštite na radu, obveze poslodavca, prava i obveze radnika i povjerenika radnika za zaštitu na radu, djelatnosti u vezi sa zaštitom na radu, nadzor i prekršajna odgovornost, osnivanje Zavoda za unapređivanje zaštite na radu te njegova djelatnost i upravljanje.
Svrha Zakona o zaštiti na radu je sustavno unapređivanje zaštite na radu i zaštite zdravlja radnika te osoba na radu, sprječavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i drugih bolesti u vezi s radom.
S obzirom na to da je zaštita na radu dio svih radnih, proizvodnih i upravnih procesa, područje zaštite na radu uređuju i ostali zakoni: Zakon o radu („Narodne novine“, br. 93/14), Zakon o zaštiti od buke („Narodne novine“, br. 30/09, 55/13, 153/13), Zakon o zaštiti od požara („Narodne novine“, br. 92/10), Zakon o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, br. 157/13, 151/14, 33/15 i 93/15), Zakon o listi profesionalnih bolesti („Narodne novine“, br. 162/98 i 107/07), Zakon o obveznom zdravstvenom nadzoru radnika profesionalno izloženih azbestu („Narodne novine“, br. 79/07 i 139/10), Zakon o zdravstvenoj zaštiti („Narodne novine“, br. 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14 i 154/14 i dalje), Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom („Narodne novine“, br. 157/13 i 152/14) i dr.
Svrha, način i rokovi donošenja, primjena i prestanak važenja podzakonskih propisa regulirani su čl.103. st.3.-8. i čl.104. Zakona o zaštiti na radu.
Temeljem čl.103. st.3.-5. Zakona o zaštiti na radu, određene podzakonske propise donosi ministar nadležan za rad, a pojedine podzakonske propise donosi ministar nadležan za rad uz suglasnost ministra nadležnog za zdravlje, dok određene propise (sektorske) za specifične djelatnosti donose nadležni resorni ministri uz suglasnost ministra nadležnog za rad.
2.2ANALIZA STANJA
Stanje zaštite na radu u Republici Hrvatskoj procjenjuje se na osnovu dostupnih podataka, dok stvarno stanje nije moguće realno utvrditi zbog nedostataka u prikupljanju, a time i nemogućnosti raspolaganja jednoznačnim podacima i njihovom analizom.
Jedan od većih problema u analizi stanja ozljeda na radu i profesionalnih bolesti u Republici Hrvatskoj očituje se u nestandardiziranosti i neujednačenosti objavljenih podataka. Dostupne se analize i podaci o broju ozljeda na radu i profesionalnih bolesti uvelike razlikuju i pokazuju drukčije trendove što ukazuje na različite načine prikupljanja podataka za određeno razdoblje po kojima bi analiza bila izrađena istom metodologijom. Kao relevantni podaci za izradu ove analize uzeti su podaci Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu koji sukladno hrvatskim propisima prikuplja i obrađuje podatke Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje po ESAW metodologiji, a koji se dostavljaju Eurostatu.
Za praćenje i ocjenu stanja u području zaštite na radu potrebno je uzeti u obzir gospodarska i demografska kretanja.
2.1.1GOSPODARSKI POKAZATELJI
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku Hrvatska je 2015. godine zabilježila rast gospodarskih aktivnosti. Bruto domaći proizvod u 2015. godini, realno je veći za 2,8% u odnosu na 2014. godinu i pokazuje daljnju tendenciju rasta.
Na rast BDP-a utjecao je rast osobne potrošnje, industrijske proizvodnje te pokrivenost uvoza izvozom.
U 2015. godini industrijska proizvodnja bila je 2,7% veća u odnosu na isto razdoblje lani.
Hrvatski robni izvoz, porastao je za 11,2% u usporedbi s istim razdobljem 2014. godine. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi u 2015. godini bila je 62,4%.
Turizam je, također, nastavio pozitivan trend. U 2015. u Hrvatskoj je bilo 9,3% više turista i ostvareno je 7,7% više noćenja.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za prosinac 2015. iznosila je 5.772,00 kuna, dok je prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za prosinac 2015. iznosila 8.157,00 kuna. Najviša prosječna mjesečna neto plaća isplaćena je u djelatnosti prijevoza i skladištenja /zračni prijevoz u iznosu od 10.715,00 kune, a najniža je isplaćena u djelatnosti prerađivačke industrije/proizvodnja kože i srodnih proizvoda u iznosu od 3.060,00 kuna.
Cijene dobara i usluga koje se koriste za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u prosjeku su niže za 0,5%. Deficit proračuna je u 2015. godini smanjen na 3,2% BDP-a.
Stopa registrirane nezaposlenosti za 2015. iznosi 17,4%. U strukturi nezaposlenih osoba prevladavaju mladi, stariji od 50 godina, a prema ukupnoj kvalifikacijskoj strukturi nekvalificirani, kvalificirani i srednjeg obrazovanja. Podaci ukazuju na potrebu dodatnog osposobljavanja nezaposlenih osoba za ulazak i povratak na tržište rada, što uključuje i područje edukacije iz zaštite na radu.
2.1.1.1DEMOGRAFSKA KRETANJA
Dugotrajna depopulacija donijela je mnoge negativne posljedice, poput smanjenja radno aktivnog stanovništva, povećane potrebe za skrb ostarjeloga stanovništva, odnosno povećanog ekonomskog i socijalnog opterećenja državnoga proračuna u području mirovinskoga, socijalnog i zdravstvenog osiguranja.
Osim po smanjenju broja stanovnika, demografska slika Hrvatske slična je onoj ostalih članica Europske unije. Obilježavaju je procesi starenja stanovništva, prirodna depopulacija te prostorna polarizacija stanovništva. Produljenjem očekivane životne dobi stanovništvo sve brže stari pa je u dobi od 60 i više godina gotovo četvrtina stanovnika Hrvatske (24%). S procesom starenja stanovništva Republike Hrvatske dolazi do prirodne depopulacije, odnosno smanjenja stanovništva zbog više umrlih nego rođenih, te pad prosječnog broja djece po ženi u fertilnoj dobi (1,5) čime se Hrvatska također svrstava uz ostale europske države (iznimka je Island sa stopom od 2,15).
Natalitet pada dok se mortalitet povisuje, te se stopa nataliteta u Republici Hrvatskoj (godišnji broj živorođenih na tisuću stanovnika) neprestano smanjuje.
Navedeni pokazatelji upućuju između ostalog na potrebu očuvanja radne sposobnosti radnika zbog produžetka radnog vijeka i osiguranja potrebnih radnika na tržištu rada uz njihovo istovremeno osposobljavanje za rad na siguran način te provođenje niza preventivnih aktivnosti.
2.2.2STATISTIČKI PODACI O POSLOVNIM SUBJEKTIMA
Prema izvješću Državnog zavoda za statistiku, na dan 31. prosinca 2015. u RH bile su registrirane ukupno 312.354 pravne osobe, od toga je aktivnih subjekata bilo 185.297 ili 59,3%. Uz to, bilo je 78.580 aktivnih subjekata u obrtu i slobodnim zanimanjima.
Podaci o strukturi poslovnih subjekata prema djelatnostima pokazuju da je više od polovice registriranih i aktivnih subjekata zastupljeno u četiri područja djelatnosti: trgovina na veliko i na malo, te popravak motornih vozila i motocikla 22,3%, prerađivačka industrija 9,5%, stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 29,7%, te ostale uslužne djelatnosti 11,0%.
Promatra li se struktura aktivnih pravnih osoba prema broju zaposlenih najveći udio 62,5% imaju subjekti bez zaposlenih, 29,7% je udio subjekata s 1 do 9 zaposlenih, 5,8% je udio subjekata sa 10 do 49 zaposlenih, 1,6% je udio srednje velikih subjekata s 50 do 249 zaposlenih, a samo 0,3% udjela imaju veliki subjekti s više od 250 zaposlenih.
Mali poslodavci najbrojniji su u djelatnosti trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla sa udjelom od 30,0%. Srednje veliki poslodavci najzastupljeniji su u prerađivačkoj industriji s udjelom od 32,0%, a u tom je području i 26,0% velikih poslodavaca.
Podaci o teritorijalnoj raspoređenosti poslovnih subjekata na županijskoj razini pokazuju da je nešto manje od trećine ukupno (32,1%) registriranih poslovnih subjekata smješteno u Gradu Zagrebu, dok je obrta i slobodnih zanimanja 18,8%. Na drugom je mjestu Splitsko-dalmatinska županija sa 11,6% pravnih osoba, te 13,6% fizičkih osoba.
Ukupni broj zaposlenih u RH u prosincu 2015. godine bio je 1.319.310, od toga je kod pravnih osoba bilo zaposleno ukupno 1.112.850. Broj zaposlenih osoba u najrizičnijim djelatnostima je u stalnom opadanju te ima negativan smjer trenda zaposlenosti. Najveći pad zaposlenosti ima sektor prerađivačke industrije i sektor građevinarstva. Nasuprot tome, u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi od 2010. godine trend zaposlenosti ima pozitivan smjer.
2.3.3ZAŠTITA ZDRAVLJA NA RADU
Zaštita zdravlja na radu određena je Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i Zakonom o zaštiti na radu, a obuhvaća zaštitu i očuvanje zdravlja radnika u sigurnoj i zdravoj radnoj okolini. Specifična zdravstvena zaštita radnika obuhvaća: liječničke preglede, praćenje zdravstvenog stanja radnika, identifikaciju i procjenu rizika za zdravlje na radnom mjestu, sistematske kontrolne preglede radnika, davanje savjeta o zdravlju, sigurnosti, higijeni rada, organizaciji rada sa zaštitnim sredstvima. Nadalje, obuhvaća: pregled radnika koji se obvezno provodi radi zaštite od štetnih utjecaja, organiziranje i pružanje prve pomoći, hitnih medicinskih intervencija na mjestu rada, sudjelovanje u analizi ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, suradnju u obavještavanju, stručnom osposobljavanju i obrazovanju u djelatnosti medicine rada, higijene rada i organizacije rada, ocjenjivanje uvjeta rada na pojedinom radnom mjestu, zdravstveni odgoj i zdravstveno prosvjećivanje radnika, provođenje medicinski programiranog aktivnog odmora radi poboljšanja radne sposobnosti, sudjelovanje u mjerama rehabilitacije radnika i drugo.
Mjere zdravstvene zaštite u vezi s radom i radnim okolišem (specifična zdravstvena zaštita radnika) koje moraju osiguravati poslodavci, a osiguravaju ih preko Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, ili izravnim ugovorom s ordinacijom medicine rada su: mjere za sprečavanje i otkrivanje profesionalnih bolesti, sprečavanje ozljeda na radu i pružanje odgovarajuće prve pomoći, mjere za zaštitu zdravlja radnika koji su izloženi posebnim opasnostima za zdravlje i mjere zdravstvene zaštite propisane posebnim propisima.
Specijalisti medicine rada i sporta provode prethodne preglede prije početka rada, redovite periodičke preglede, izvanredne preglede u slučaju incidenata odnosno iznenadne situacije, prijevremene periodičke preglede koji se provode prilikom utvrđivanja odstupajućih vrijednosti nalaza pretraga kod periodičkog ili izvanrednog pregleda i izlazne preglede koji se provode unutar tjedan dana po prestanku obavljanja poslova s povećanim rizikom od nastanka profesionalnih bolesti i bolesti vezanih uz rad.
U Hrvatskoj se godišnje obavi približno 400.000 medicinskih pregleda od čega se oko 80% odnosi na preventivne preglede zaposlenih.
Osnovice i stope, način obračuna i rokovi plaćanja, visina, te obveznici obračunavanja i plaćanja doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje i obvezno zdravstveno osiguranje za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti utvrđeni su Zakonom o doprinosima gdje je utvrđena jedinstvena stopa doprinosa za ozljede na radu od 0,5% kao doprinos na plaću te se uplaćuje za svakog radnika u radnom odnosu kod poslodavca.
Za 2015. godinu ukupni prihod ostvaren uplatom doprinosa za osiguranje zaštite zdravlja na radu iznosio je približno 579.600.000,00 kuna, dok su rashodi/izdaci za zdravstvenu zaštitu za ozljede na radu i profesionalne bolesti bili 78.587.854,00 kuna, a isplaćene naknade za bolovanje i isplate osiguranicima za ozljede na radu i profesionalne bolesti bile su 168.419.896 kuna.
2.4.4OZLJEDE NA RADU
Podaci o broju ukupno ozlijeđenih osoba na radu u Republici Hrvatskoj od 2010. – 2015. godine pokazuju porast što je zabrinjavajuće s obzirom na usklađenja hrvatske zakonske regulative sa smjernicama Europske unije.
Slika 1.: Trend ozljeda na radu u razdoblju od 2010. – 2015. godine
Izvor: HZZZSR; Obrada: ZUZNR
U promatranom razdoblju, u 2015. godini zabilježen je najveći porast broja ozlijeđenih osoba iz razloga jer je došlo do promjene metodologije praćenja ozljeda na radu. Naime, do 2014. godine promatrani su podaci o priznatim ozljedama na radu, a od 2015. godine promatraju se podaci zaprimljenih prijava o ozljedama na radu koje se dostavljaju Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje. U 2012. godini na povećanje broja ozljeda na radu zabilježen je zbog porasta broja ozljeda na putu pri odlasku i dolasku s mjesta rada, a ne na mjestu rada.
Broj ozljeda na radu rastao je u administrativnim i pomoćnim djelatnostima, djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, a osobito je zabrinjavajuće što je rastao u prerađivačkoj industriji gdje je i inače najveći broj ozljeda na radu.
Slika 2.: Stopa ozljeda na radu na 1.000 radnika u razdoblju od 2011. – 2015. godine
Izvor: HZZZSR; Obrada: ZUZNR
Kao relevantan podatak kod planiranja i poduzimanja mjera i aktivnosti radi unapređivanja sustava zaštite na radu potrebno je koristiti podatak o stopi ozljeda na radu na 1.000 radnika, koji se izračunava kao omjer ukupnog broja ozljeda na radu i broja zaposlenih radnika za promatranu godinu na 1.000 radnika.
Promatrajući podatke prema županijama u 2015. godini najveća stopa ozljeda na radu na 1.000 radnika zabilježena je u Zagrebačkoj županiji (16,21), zatim ju slijedi Osječko-baranjska županija (15,45) te Sisačko-moslavačka županija sa 15,31 ozljedom na 1.000 radnika. Najmanji broja ozljeda na radu na 1.000 radnika zbilježen je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i iznosi 5,10, slijedi Zadarska županija sa 8,65 i Bjelovarsko-bilogorska sa 9,22 ozljede na 1.000 radnika.
Promatrajući podatke prema djelatnostima u 2015. godini najveća stopa ozljeda na radu na 1.000 radnika zabilježena je u djelatnosti ospkrbe vodom (24,12), zatim u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (17,5) te u djelatnosti prijevoza i skladištenja (15,8). Najmanja stopa ozljeda na radu na 1.000 radnika iznosi 3,96, a zbilježena je u stručnoj, znanstvenoj i tehničkoj djelatnosti, slijede ostale uslužne djelatnosti sa 4,68 ozljeda i djelatnost rudarstva i vađenja sa 4,73 ozljede na 1.000 radnika.
Slika 3.: Ozljede na radu po djelatnostima za razdoblje od 2011. – 2015. godine
Izvor: HZZZSR; Obrada: ZUZNR
Usporedimo li broj zaposlenih u određenoj djelatnosti i broj ozljeda na radu najlošije stanje je u djelatnosti opskrbe vodom, uklanjanja otpadnih voda, gospodarenje otpadom gdje je kontinuirano vrlo visoka stopa ozljeda. Tako je u 2012. godini na tisuću zaposlenih u ovoj djelatnosti bilo 18 ozljeda na radu, 2013. godine 20 ozljeda te 2014. godine također 20 ozljeda na radu, a u 2015. godini čak 24,12 ozljeda na radu na 1.000 radnika.
Kontinuirano prerađivačka industrija ima najveći broj ozljeda na radu, što ne iznenađuje jer su upravo u toj djelatnosti najveće opasnosti od štetnih i opasnih događaja, zatim je slijede djelatnosti trgovine, zdravstvene zaštite te javne uprave i obrane.
Slika 4.: Ozljede na radu po županijama za razdoblje od 2011. – 2015. godine
Izvor: HZZZSR; Obrada: ZUZNR
Podaci o ozljedama na radu analizirani po županijama i Gradu Zagrebu pokazuju da se najveći broj ozljeda dogodio u županijama s najvećim brojem zaposlenih pri čemu nakon Grada Zagreba najviše ozljeda na radu imaju Primorsko-goranska županija, Splitsko-dalmatinska županija te Osječko-baranjska županija. Najmanji broj ozljeda na radu bilježi se u Ličko-senjskoj županiji, Virovitičko-podravskoj te Dubrovačko-neretvanskoj županiji. U 2015. godini najmanji porast broja ozljeda na radu zabilježen je u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji dok su pad broja ozljesa na radu zabilježile Virovitičko-podravska i Dubrovačko-neretvanska županija.
Kao uzorak za određivanje trenda kretanja ozljeda na radu prema osposobljenosti za rad na siguran način obrađen je ukupan broj ozljeda na radu iz kojeg su podaci podijeljeni prema: osposobljenosti, neosposobljenosti i nepoznato. Najveći broj ozljeda na radu zabilježen je kod osoba osposobljenih za rad na siguran način u čak 95% slučajeva.
Dobiveni podaci upućuju na propuste koji se događaju prilikom osposobljavanja za rad na siguran način. Dvojbeno je osposobljavaju li se radnici samo „na papiru“ kako bi to bilo formalno odrađeno ili su programi osposobljavanja neadekvatno izrađeni pa samim time i pogrešno provedeni. Navedeno upućuje na potrebu za dodatnim istraživanjima i analizama iz kojih bi proizašle potrebne mjere za unapređivanje osposobljavanja za rad na siguran način.
Iz podataka o ozljedama na radu, prema osnovi osiguranja dobivenih od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, odnosno Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu proizlazi da se najveći broj ozljeda na radu događa radnicima koji imaju ugovor o radu na neodređeno vrijeme, u prosjeku je to 80% slučajeva. Ostalih 20% posto odnosi se na ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme te ugovor o radu sklopljen po drugom osnovu (učenici na praksi, studenti, honorarni rad).
I nadalje je prisutan problem kod prijava ozljeda na radu pri čemu se ne unose točni i precizni podaci o načinu, izvoru i uzrocima ozljeda pa je teško utvrditi kako je i zašto došlo do ozljede te što je uzrok ozljeđivanju, a samim time i odrediti mjere unapređivanja.
2.5.5PROFESIONALNE BOLESTI
Profesionalne bolesti dobar su pokazatelj štetnih utjecaja na mjestima rada. Zato je jako važno pratiti kretanja profesionalnih bolesti na osnovu kojih je moguće planirati i provoditi primjerene mjere zaštite zdravlja radnika.
Analizom su obuhvaćene sve profesionalne bolesti koje su priznate u sustavu zdravstvenog osiguranja, odnosno uključene su i profesionalne bolesti nastale kao posljedica izloženosti azbestnim vlaknima.
Kretanje broja oboljelih od profesionalnih bolesti konstantno je u padu od 2011. godine što ukazuje na činjenicu da je sve veći broj radnika kratkotrajnije izložen izvorima profesionalnih bolesti ili da je to rezultat sustavnog praćenja i ulaganja u prevenciju. Osim toga teško su dokazive jer je postupak njihovog utvrđivanja dugotrajan. Najveći broj profesionalnih bolesti uzrokovan je štetnostima koje se mogu dijelom ili potpuno prevenirati.
Podaci o nastanku profesionalnih bolesti prate se na osnovu bolesti uzrokovanih azbestom te pod nazivom ostale bolesti. Prema posebnom propisu ta se skupina bolesti prati u Registru radnika oboljelih od profesionalnih bolesti izazvanih azbestom, ali zbog svoje profesionalne etiologije te bolesti se prate i analiziraju i u Registru profesionalnih bolesti, pa tako značajno utječu na ukupan broj profesionalnih bolesti.
Slika 5.: Profesionalne bolesti u razdoblju od 2010. – 2015. godine
Izvor: HZZZSR; Obrada: ZUZNR
Profesionalne bolesti evidentiraju se u Registru profesionalnih bolesti Republike Hrvatske. Analizom je uočeno da je najveći broj profesionalnih bolesti zbog izloženosti radnika azbestu, u prosjeku preko 65% slučajeva te u rekordnoj 2011. godini čak 89%. Od ostalih profesionalnih bolesti najveći udio se odnosi na bolesti uzrokovanih statodinamičkim opterećenjem pojedinih dijelova koštano-zglobnog sustava, zatim vibracijama preko šake i ruke te mikroorganizmima kao uzročnicima zaraznih bolesti.
Trendovi nastali ovom analizom ukazuju na nužnost provođenja i utvrđivanja mjera, utvrđivanja problema i definiranja mjera u sustavu zaštite na radu s ciljem unapređivanja stanja u području zaštite na radu. Ulaganje u mjere sigurnosti i zaštitu zdravlja radnika od izuzetnog je interesa ne samo za poslodavca već i za zajednicu jer ozljede na radu i profesionalne bolesti uzrokuju direktne i indirektne troškove poslodavcima i državnom proračunu.
2.6.6INSPEKCIJSKI NADZOR
Inspektori rada su u području primjene propisa o zaštiti na radu obavili 7.919 inspekcijskih nadzora tijekom 2015. godine, od čega je 1.658 nadzora obavljeno povodom ozljeda na radu. Na temelju utvrđenog činjeničnog stanja, inspektori rada su poduzimali propisane savjetodavne, upravne, prekršajne i kaznene mjere.
Inspektori su obavljali i druge poslove, kao što su dvadesetčetirisatna dežurstva radi mogućih dojava ozljeda na radu, sudjelovanje na raspravama povodom podnesenih prijava kod nadležnih sudova, sudjelovanje na sjednicama odbora za zaštitu na radu, sastancima, stručnim usavršavanjima i sličnim poslovima koji se ne evidentiraju kao inspekcijski nadzori.
Slijedom utvrđenih činjenica inspektori su donijeli ukupno 4.213 upravnih mjera, 841 prekršaj te je podneseno 145 kaznenih prijava.
Stanje ukazuje da je potrebno nastaviti s aktivnostima pojačanog nadzora provedbe i primjene propisa iz područja zaštite na radu.
2.7.7PROCJENA RIZIKA
Procjena rizika izrađuje se prema Pravilniku o izradi procjene rizika (NN, br. 112/14). Procjena rizika mora odgovarati postojećim rizicima na radu i u vezi s radom što znači da je potrebno kontinuirano pratiti stanje na mjestima rada. Pravilnik je propisao minimalne zahtjeve koje je potrebno ispuniti kod procjenjivanja rizika i tako je ostavio široku mogućnost korištenja i primjene drugih priznatih načela i metoda procjene rizika nakon što su ispunjeni propisani minimalni zahtjevi. Istodobno je na snazi niz specifičnih propisa vezanih uz određene djelatnosti i pojedinačne opasnosti, štetnosti i napore koje je također potrebno utvrditi i evidentirati u procjenama rizika.
Procjena rizika temeljni je dokument zaštite na radu kod svakog poslodavca koji mora biti dostupan radniku na mjestu rada. U procjeni rizika moraju sudjelovati radnici, odnosno njihovi predstavnici, ovlaštenici i stručnjaci zaštite na radu, a poslodavac po potrebi uključuje i stručnjake iz pojedinih područja (medicina rada).
Poslodavac je obvezan na temelju procjene rizika primjenjivati pravila zaštite na radu, poduzimati preventivne mjere, organizirati i provoditi radne i proizvodne postupke, odnosno metode te druge aktivnosti za sprječavanje i smanjenje izloženosti radnika utvrđenim rizicima, kako bi otklonio ili sveo na najmanju moguću mjeru vjerojatnost nastanka ozljede na radu, profesionalne bolesti ili bolesti u vezi s radom te kako bi na svim stupnjevima organizacije rada i upravljanja osigurao bolju razinu zaštite na radu.
Pravilnik o ovlaštenjima za poslove zaštite na radu definirao je obvezu izrade procjene rizika tako da je mogu izrađivati ovlaštene osobe ili poslodavac sam za svoje potrebe bez dodatnog ovlaštenja.
Na osnovu određenih spoznaja o sadržaju i načinu izrade procjene rizika može se zaključiti da je u proteklom razdoblju učinjen određeni napredak, međutim ipak se u jednom broju slučajeva toj obvezi pristupa bez primjene odgovarajuće metodologije i sudjelovanja ključnih čimbenika. Slijedom toga može se zaključiti da se izradi procjene rizika pristupa na različite načine što može uzrokovati izostanak stvarne ocjene prisutnog rizika, a slijedom toga i planiranje i poduzimanje mjera na smanjivanju i uklanjanju istog.
2.8.8STRES NA RADU ILI U VEZI S RADOM
U odnosu na ranije razdoblje, sada važećim Zakonom o zaštiti na radu sukladno pravnoj stečevini Europske unije propisuje se obveza poslodavca o provođenju prevencije stresa na radu ili u vezi s radom posebno stresa uzrokovanog čimbenicima kao što su sadržaj rada, organizacija rada, radno okruženje i loša komunikacija.
Okvirni Sporazum EU o uznemiravanju i nasilju na poslu, dogovoren sa sindikatima i poslodavcima, predstavlja zajednički stav o tome kako se suočiti s uznemiravanjem.
Ako postoje naznake stresa na radu ili u vezi s radom, poslodavac je sukladno čl. 51 st.2. Zakona o zaštiti na radu obvezan usmjeriti posebnu pozornost na organizaciju rada i radne postupke (npr. radno opterećenje), radne uvjete i okolinu (između ostalog i izloženost radnika i poslodavca nasilnom ponašanju), komunikaciju i subjektivne čimbenike (emocionalni i društveni pritisci, osjećaj nemoći).
Sukladno navedenom, obveza poslodavca je provoditi prevenciju stresa povećanom pozornosti na čimbenike rada, kako bi se održala učinkovitost radnika i sačuvalo zdravstveno stanje. Obveza radnika je postupati u skladu s uputama i surađivati na provođenju postupaka za sprečavanje stresa na radnom mjestu.
Tijekom 2014. i 2015. godine u Republici Hrvatskoj organizirane su aktivnosti vezane za kampanju „Zdrava radna mjesta“ Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) u okviru koje je utvrđeno da je stres povezan s radom i psihosocijalnim rizicima najčešće prijavljivani zdravstveni problem povezan s radom te da stres na radu može prouzročiti do pet puta više nezgoda.
U okviru provedenog istraživanja za ovu kampanju problemima stresa i psihosocijalnim rizicima može se pripisati 50-60% svih neučinkovitih radnih dana.
Ukupni troškovi poremećaja mentalnog zdravlja u Europi (bez obzira jesu li povezani s radom ili nisu) procjenjuju se na 240 milijardi eura godišnje. Manje od polovice toga iznosa proizlazi iz izravnih troškova poput liječenja, dok se 136 milijardi eura pripisuje izgubljenoj produktivnosti, uključujući izostanak zbog bolovanja. Istraživanje ukazuje na to da psihosocijalni rizici i stres povezan s radom uzrokuju na nacionalnoj razini milijunske troškove kako za poslodavce, tako i za zdravstveni i mirovinski sustav.
Polazeći od navedene spoznaje potrebno je u okviru izrade procjene rizika posebnu pozornost posvetiti i području psihosocijalnih rizika i stresa.
2.9.9NOSITELJI PROVEDBENIH AKTIVNOSTI U PODRUČJU SIGURNOSTI I ZAŠTITE ZDRAVLJA NA RADU
2.9.1.1STRUČNJACI ZAŠTITE NA RADU
Stručnjak zaštite na radu je radnik kojeg je poslodavac odredio za obavljanje poslova zaštite na radu i koji ispunjava propisane uvjete za obavljanje tih poslova. Ovisno o broju radnika i djelatnosti, može obavljati poslove zaštite na radu kao stručnjak zaštite na radu I. ili II. stupnja.
Stručnjak zaštite na radu I. stupnja je osoba koja ima najmanje srednju školsku ili srednju stručnu spremu i koja:
–je položila opći dio stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu ili
–ima srednju školsku ili srednju stručnu spremu i priznat joj je status stručnjaka zaštite na radu ili
–posjeduje uvjerenje o položenom specijalističkom usavršavanju iz zaštite na radu po programu odobrenom od tijela nadležnog za obrazovanje.
Stručnjak zaštite na radu II. stupnja je osoba koja ima završen najmanje preddiplomski studij sa stečenim nazivom prvostupnik i koja je položila opći i posebni dio stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu ili ima priznat status stručnjaka zaštite na radu.
Potrebno je uspostaviti registar aktivnih stručnjaka zaštite na radu jer se ne raspolaže točnim brojem već se procjenjuje da u Republici Hrvatskoj ima oko 5000 stručnjaka zaštite na radu koji su status stekli polaganjem stručnog ispita ili im je status priznat temeljem dosadašnjih propisa.
Istovremeno se može zaključiti da u RH nije uspostavljen sustav cjeloživotnog učenja stručnjaka zaštite na radu.
2.9.2.2KOORDINATORI ZAŠTITE NA RADU
Imenovanje koordinatora zaštite na radu obvezno je tijekom izrade izvedbenog projekta te je isti obvezan koordinirati primjenu općih načela i pravila zaštite na radu, kao i izvođenje odgovarajućih radnih postupaka kako bi se osigurala dosljedna primjena propisanih mjera zaštite na radu.
Sukladno Zakonu o zaštiti na radu svaki investitor, vlasnik građevine, koncesionar ili druga osoba za koju se izrađuje glavni projekt, mora imenovati jednog ili više koordinatora zaštite na radu tijekom izrade projekta i tijekom građenja kada radove izvode ili je predviđeno da ih izvode dva ili više izvođača.
Status koordinatora I i II ima osoba koja ima završen najmanje preddiplomski studij arhitekture, građevinarstva, elektrotehnike ili strojarstva sa stečenim stručnim nazivom prvostupnik i koja je položila stručni ispit po posebnom propisu iz graditeljstva, najmanje prema ispitnom programu za prvostupnika, te koja je stručnjak zaštite na radu (položen opći i posebni dio stručnog ispita).
Prema podacima iz evidencije Ministarstva rada i mirovinskoga sustava 668 osoba je položilo ispit za koordinatora zaštite na radu, a 399 ima priznati status.
2.9.3.3PRVOSTUPNICI I SPECIJALISTI - INŽENJERI SIGURNOSTI I ZAŠTITE
U Republici Hrvatskoj u okviru visokoškolskog obrazovanja provode se stručni i specijalistički studiji sigurnosti i zaštite na tri visokoškolske institucije:
Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti u Zagrebu
Specijalistički diplomski stručni studij sigurnosti
–150 stručnih specijalist/ica i inženjera/ki sigurnosti i zaštite 2014/2015
– 46 stručnih specijalista/ica i inženjera/ki sigurnosti i zaštite 2015/2016
Preddiplomski stručni studij sigurnosti
–137 stručnih prvostupnik/ica (baccalaureus) inženjer sigurnosti i zaštite 2014/2015
– 80 stručnih prvostupnik/ica (baccalaureus) inženjer sigurnosti i zaštite 2015/2016
Veleučilište u Karlovcu
Specijalistički diplomski stručni studij sigurnost i zaštita
–37 stručnih specijalista/ica i inženjer-a/ki sigurnosti i zaštite u 2015.g.
Preddiplomski stručni studij sigurnost i zaštita
–stručni/e prvostupnik/ica (baccalaureus) inženjeri/ke sigurnosti i zaštite u 2015.g. (redovnih 59, izvanrednih 29)
Veleučilište u Rijeci
Odjel sigurnosti na radu, Specijalistički diplomski stručni studij sigurnost na radu
–38 stručnih specijalista/ica i inženjera/ki sigurnosti i zaštite u 2015.g.
Usmjerenja: opća sigurnost, sigurnost na radu u industriji, zaštita od požara, sigurnost u građevinarstvu i šumarstvu
Odjel sigurnosti na radu, Preddiplomski stručni studij sigurnost na radu
–54 stručnih prvostupnik/ica (baccalaureus) inženjer sigurnosti i zaštite u 2015.g.
Usmjerenja: opća sigurnost, sigurnost na radu u industriji, zaštita od požara, sigurnost u građevinarstvu i šumarstvu
U razdoblju od 1997. do 2014. godine obrazovanje iz područja sigurnosti i zaštite na radu u Republici Hrvatskoj u odgovarajućim obrazovnim ustanovama završilo je više od 5500 osoba. Prema evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u 2015. godini bilo je nazaposleno ukupno više od 300 osoba koje su stekle odgovarajuće obrazovanje završetkom preddiplomskog stručnog studija sigurnosti i specijalističkog diplomskog stručnog studija sigurnosti.
2.9.4.4SPECIJALISTI MEDICINE RADA I SPORTA
Izabrani specijalisti medicine rada i sporta sudjeluju u provedbi specifične zdravstvene zaštite radnika sukladno zakonskoj regulativi pri čemu su obvezni provesti određeni broj sati na mjestu rada. U Republici Hrvatskoj u području medicine rada radi 146 ugovorenih specijalista medicine rada i sporta što nije dostatno s obzirom na broj zaposlenih i zakonsku obvezu.
Osnovna je obveza specijalista medicine rada i sporta uspostavljanje i održavanje sigurne i zdrave radne sredine, prilagođavanje rada sposobnostima radnika u skladu s fizičkim i mentalnim zdravljem radnika.
U okviru nadzora mjesta rada, specijalisti medicine rada i sporta obilaze mjesto rada radi utvrđivanja rizika radne sredine koji mogu utjecati na zdravlje radnika u suradnji sa stručnjakom zaštite na radu, radnicima i njihovim povjerenikom.
Specijalisti medicine rada i sporta sudjeluju i u radu odbora za zaštitu na radu kod poslodavaca kod kojih su isti sukladno Zakonu o zaštiti na radu osnovani.
Temeljem određenih propisa poslodavac je obvezan uputiti na pregled specijalistu medicine rada i sporta radnika s kojim je sklopio ugovor o radu za obavljanje poslova.
2.10.10OVLAŠTENJA ZA OBAVLJANJE POSLOVA ZAŠTITE NA RADU
Ovlaštenja za obavljanje poslova zaštite na radu, pravnim i fizičkim osobama, na osnovu Zakona o zaštiti na radu i Pravilnika o ovlaštenjima za poslove zaštite na radu, kao i nadzor nad radom ovlaštenih osoba izdaje i provodi Zavod za unapređivanje zaštite na radu. Ovlaštene osobe opseg poslova dobivenih ovlaštenjem obavljaju na temelju propisanih uvjeta.
Poslovi za koje se izdaju ovlaštenja obuhvaćaju obavljanje poslova zaštite na radu kod poslodavca, osposobljavanje za zaštitu na radu pod čime se podrazumijeva osposobljavanje radnika za rad na siguran način te osposobljavanje poslodavca, ovlaštenika i povjerenika radnika za zaštitu na radu, zatim izrada procjene rizika, ispitivanje radne opreme te ispitivanje fizikalnih, kemijskih i bioloških čimbenika u radnom okolišu.
Ukupno je do početka kolovoza 2016 godine izdano 137 ovlaštenja, od čega 98 ovlaštenja pravnim osobama e 38 ovlaštenja fizičkim osobama.Pravnim osobama ovlaštenja su izdana za obavljanje poslova zaštite na radu kod poslodavca, osposobljavanje za zaštitu na radu, izradu procjene rizika, ispitivanje radne opreme te ispitivanje fizikalnih i kemijskih čimbenika u radnom okolišu. Opseg posla koji obavljaju fizičke osobe odnosi se na obavljanje poslova zaštite na radu kod poslodavca te osposobljavanje za zaštitu na radu.
Slika 6.: Prikaz izdanih ovlaštenja do kolovoza 2016. godine
Izvor: ZUZNR
2.11.11OBAVLJANJE POSLOVA ZA ZAŠTITU NA RADU KOD POSLODAVCA
Obavljanje poslova zaštite na radu kod poslodavca uređeno je Pravilnikom o obavljanju poslova zaštite na radu (N.N. 112/14, 43/15, 72/15 i 140/15).
Pravilnikom se detaljno razrađuje način obavljanja tih poslova, definiraju zahtjevi za osobe koji će te poslove obavljati ovisno o broju radnika zaposlenih kod poslodavca te stanju zaštite na radu, odnosno stupnju rizika utvrđenom u procjeni rizika. Utvrđuju se zahtjevi koje moraju ispunjavati stručnjaci zaštite na radu I. stupnja odnosno stručnjaci zaštite na radu II. stupnja. Ujedno su propisani uvjeti pod kojima poslodavci sami, odnosno njihovi ovlaštenici mogu obavljati poslove zaštite na radu te je dana mogućnost da više poslodavaca koji posluju na istoj lokaciji međusobno ugovore zajedničko organiziranje i provođenje zaštite radu.
Poslodavcu je dana mogućnost ugovoranja obavljanja poslova zaštite na radu s ovlaštenom osobom samo u slučaju kada zbog objektivnih i opravdanih razloga ne može te poslove obavljati sam, odnosno kada te poslove ne ugovori zapošljavanjem stručnjaka zaštite na radu na određeno ili neodređeno vrijeme, ili nepuno radno vrijeme.
2.12.12STRUČNO USAVRŠAVANJE U PODRUČJU ZAŠTITE NA RADU
U Republici Hrvatskoj u proteklom razdoblju nije uspostavljen sustav stalnog stručnog usavršavanja stručnjaka zaštite na radu i drugih dionika sustava zaštite na radu kao i načina vrednovanja usavršavanja. Također, ne postoji registar stručnjaka zaštite na radu.
Različiti sadržaji koji nisu verificirani izvode se od strane pojedinih strukovnih udruga, ustanova za obrazovanje odraslih i drugih organizatora pri čemu stručnjaci zaštite na radu i drugi zainteresirani sudjeluju ovisno o osobnom interesu, mogućnostima i odobrenju poslodavca.
Navedeno upućuje na potrebu sustavnog pristupa cjeloživotnom učenju svih dionika zaštite na radu, utvrđivanju i odobrenju kvalitetnih programskih sadržaja, vođenju evidencije o sudjelovanju te reguliranju ovog područja.
2.13.13CJELOŽIVOTNO UČENJE I OBRAZOVANJE
U strateškom okviru Zaštita zdravlja i sigurnost na radu: strateški okvir za ciljeve EU-a u razdoblju od 2014. do 2020., prepoznati su najveći izazovi u području sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, a upravo učinkovit sustav cjeloživotnog učenja i obrazovanja instrument je za provedbu mjera za promicanje zaštite na radu i zaštite zdravlja radnika, kulture prevencije i očuvanja radnog okoliša.
Razvojem i unapređivanjem novih i postojećih područja djelatnosti i znanja, u dinamičnom tržišnom okruženju, zaštita na radu nameće se kao pitanje od velike važnosti. Područje zaštite na radu proporcionalno prati trend nastanka novih tehnologija. Najbolje primjere za to nalazimo u informacijsko-komunikacijskoj industriji, razvoju softvera, projektantskoj djelatnosti, zelenim tehnologijama, te u pružanju različitih usluga. S novim tehnologijama dolaze i novi rizici te sadašnjim i budućim radnicima treba omogućiti kvalitetan i siguran rad. Edukacija o zaštiti na radu potrebna je u svim životnim dobima.
Mikro i mala poduzeća suočavaju se s brojnim izazovima. Istraživanja pokazuju da su radnici kod manjih poslodavaca izloženi većim rizicima nego radnici kod većih poduzeća te da se manji poslodavci susreću s više teškoća u pogledu nadzora nad rizicima. Razne su studije, uključujući EU-OSHA Europsko istraživanje poduzeća o novim rizicima i rizicima u nastajanju (ESENER) pokazale da, što je poslodavac manji, to su izazovi u pogledu rješavanja pitanja sigurnosti i zdravlja na radu od većeg značaja.
U procesu cjeloživotnog učenja potrebno je pomoći poslodavcima, kao ključnim dionicima u zaštiti na radu, da bolje razumiju kako je ulaganje u to područje investiranje u ljudske resurse - te da nije samo trošak (u znanstvenim studijama se procjenjuje da svaki euro uložen u zaštitu na radu ostvaruje povrat od 2,2 eura te da je odnos troškova i koristi pri unapređivanju zaštite na radu pozitivan).
Osposobljavanje za rad na siguran način značajan je dio cjeloživotnog učenja i obrazovanja (regulirano Zakonom o zaštiti na radu i Pravilnikom o osposobljavanju iz zaštite na radu i polaganju stručnog ispita).
Razvoj cjeloživotnog učenja i obrazovanja kao ključne mjere za unapređivanje radnih uvjeta i zdravlja radnika, treba se osigurati kroz sredstva i fondove EU. Od 2004. godine do danas ostvareno je nekoliko TEMPUS, CARDS, IPA, ERASMUS i dr. projekata vezanih uz obrazovanje odraslih, čije su aktivnosti i rezultati doprinijeli razvijanju svijesti o važnosti kontinuiranog učenja.
Zaštita na radu uključena je u strukovno srednjoškolsko obrazovanje, dok nije zastupljena u programima predškolskog odgoja, osnovnoškolskom, srednjoškolskom i visokoškolskom obrazovanju.
2.13.1.1SREDNJOŠKOLSKO STRUKOVNO OBRAZOVANJE
Kako bi osobe koje pohađaju i završavaju određene programe odgoja i obrazovanja pripremili za ulazak u svijet rada i primjenu svih mjera prevencije, potrebno je izradom novih školskih kurikuluma implementirati sigurnost i zaštitu zdravlja na radu u pojedine nastavne predmete, te ugraditi određene sadržaje iz područja zaštite pri radu u obrazovne programe. Temeljni dokument za izradu školskih kurikuluma je Nacionalni kurikulum koji je okvir za uvođenje zaštite na radu u školske kurikulume.
Zakon o strukovnom obrazovanju (NN 30/09) propisuje obvezu pridržavanja pravila zaštite na radu pri izvođenju vježbi u školi i praktične nastave kod poslodavca, a uvjeti se određuju Pravilnikom o načinu organiziranja i izvođenja nastave u strukovnim školama (NN broj 140/09).
Pravilnik obvezuje škole da kroz praktičnu nastavu i vježbe provode osposobljavanje za rad na siguran način. Prije početka izvođenja praktičnog dijela polaznici moraju usvojiti sadržaje iz osnova zaštite na radu propisane strukovnim kurikulumom i položiti ispit pred osposobljenom osobom. Kod izvođenja svake pojedinačne vježbe učenik mora biti upoznat s izvorima opasnosti, štetnostima i naporima, usvajati postupke rada na siguran način i primijeniti osobnu zaštitnu opremu i sredstva rada sukladno propisima kojima se uređuje sigurnost i zaštita zdravlja.
Zakon o zaštiti na radu tretira učenika na praksi kao osobu na radu. S obzirom na to da je riječ o maloljetniku poslodavac je obvezan posebno osigurati zaštitu njegovog nesmetanog duševnog i tjelesnog razvoja, prilagoditi uvjete i raspored radnog vremena i napraviti druge prilagodbe kako bi se osigurala primjena svih pravila zaštite na radu u skladu s propisima.
Istraživanje ″Primjena mjera i informiranost učenika o zaštiti na radu u srednjim strukovnim školama″ pokazalo je da su učenici dobro upoznati s mjerama zaštite na radu kako od strane profesora i voditelja praktične nastave, tako i od obrtnika kod kojega su na praksi. Od 24 ispitana učenika 20 posto ih je tvrdilo da je ozljeda bilo, dok su profesori i voditelji tvrdili da ozljeda nije bilo. Problem je i dostupnost osobne zaštitne opreme koja je u školama vrlo loša - čak svaki drugi učenik ocijenio ju je nedostatnom. Situacija kod poslodavca je nešto bolja, ali također nezadovoljavajuća - ocijenio je svaki treći anketirani učenik.
2.13.2.2VISOKOŠKOLSKO OBRAZOVANJE
Tradicija visokoškolskog obrazovanja stručnjaka zaštite na radu postoji u Hrvatskoj od 1963. godine, kada je osnovan dvogodišnji studij za stjecanje zvanja inženjera sigurnosti kojim se stjecala viša stručna sprema. U Hrvatskoj je 1997. godine uveden četverogodišnji stručni studij sigurnosti kojim se stjecala visoka stručna sprema i stručni naziv diplomirani inženjer sigurnosti.
Usklađivanjem obrazovnog sustava s Bolonjskom deklaracijom u Republici Hrvatskoj uveden je trogodišnji stručni studij čijim se završetkom stječe zvanje stručnog prvostupnika (baccalaureus/baccalaurea) inženjera sigurnosti i zaštite. Nastavkom studija na specijalističkom diplomskom stručnom studiju sigurnosti stječe se zvanje stručni specijalist inženjer sigurnosti i zaštite.
2.14.14SUFINANCIRANJE IZ FONDOVA I PROGRAMA EU
U pretpristupnom razdoblju Republika Hrvatska je kroz program IPA Twinning „Health and Safety at Work“ HR/2007/IB/OT/01 za područje zaštite na radu provela projekt vrijedan 1.254.000 eura. Financirano je osnaživanje institucija, izrada koncepta informatičkog sustava i statističkog softvera za razmjenu podataka koji je kompatibilan sa EU standardima bilježenja i izvješćivanja o ozljedama na radu (ESAW) i profesionalnim bolestima (EODS), te je nabavljena nužna oprema potrebna institucionalnim dionicima zaštite na radu. Svrha započete IT mreže medu institucijama je racionalizacija aktivnosti oko prikupljanja relevantnih podataka kao i njihove jednoznačne obrade i razmjene. Kako bi se navedeni započeti projekt nastavio, proširio i objedinili svi potrebni podaci radi njihove učinkovite analitičke obrade, Zavod za unapređivanje zaštite na radu poduzeo je aktivnosti na uspostavi Središnjeg nacionalnog informacijskog sustava zaštite na radu Data Collector.
Nakon što je Republika Hrvatska postala punopravna članica Europske unije otvorene su brojne mogućnosti korištenja EU fondova i programa i za financiranje unapređivanja zaštite na radu i promicanja zdravlja na mjestu rada. Hrvatskoj je otvorena mogućnost korištenja financijskih sredstava za potporu obrazovnoj reformi u razdoblju od 2014. – 2020. od oko 450 milijuna eura iz Europskog socijalnog fonda (ESF) i 270 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj, te dio tih sredstava treba iskoristiti i za unapređivanje i potporu obrazovanju i stručnom osposobljavanju iz područja zaštite na radu.
Stoga je potrebno o mogućnostima korištenja EU sredstava kao i o otvorenim natječajima redovito informirati sve dionike zaštite na radu, te poticati prijavljivanje projektnih prijedloga iz područja zaštite na radu, posebno iz ESF fonda, kao i Programa Unije (Erasmus+, Obzor 2020, Zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI)).
2.15.15SOCIJALNO PARTNERSTVO
Prema članku 151. Ugovora o funkcioniranju EU, promicanje socijalnog dijaloga između poslodavaca i radnika prepoznato je kao zajednički cilj EU-a i država članica, čime socijalni partneri (predstavnici poslodavaca i radnika) pridonose izradi europske socijalne politike. Jedna od ključnih tema u okviru socijalnog dijaloga treba biti kako osigurati uvjete za sigurna i zdrava mjesta rada.
Na ovom području od osobite je važnosti razvoj socijalnog dijaloga ključnih aktera; predstavnika poslodavaca i radnika u okviru suradnje ovlaštenika poslodavca, povjerenika radnika za zaštitu na radu, u okviru rada Odbora za zaštitu na radu u sredinama u kojima su isti osnovani te radničkih vijeća. Pri tome, potrebno je težiti da se razina osnovnih mjera zaštite na radu propisana zakonom i podzakonskim aktima podiže na višu razinu i da ovo područje postane sastavni dio ukupne poslovne politike (dodatna regulativa u okviru kolektivnih ugovora, pravilnika, akcijskih planova, uvođenjem međunarodnih standarda ISO, OHSAS).
Pored toga, zbog ozljeda na radu i profesionalnih bolesti vode se dugotrajni i skupi sporovi na redovnim sudovima što nije u interesu radnika, poslodavaca i pravosuđa pa je nužno suradnjom poslodavaca i sindikata postojeće i buduće sporove usmjeriti ka njihovom sporazumnom rješavanju putem medijacije.
U tijeku je osnivanje povjerenstava za unapređivanje zaštite na radu na sektorskoj i županijskoj razini, a do sada su odgovarajućim odlukama osnovana Povjerenstva u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, u sektoru ugostiteljstva i turizma te u Zagrebačkoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.
Navedenoj inicijativi aktivnostima Zavoda potporu su pružili nacionalno Gospodarsko-socijalno vijeće i Nacionalno vijeće za zaštitu na radu.
2.16.16INFORMIRANJE STRUČNE I OPĆE JAVNOSTI
Informiranje stručne i opće javnosti o zaštiti na radu nedostatno je i suviše fragmentirano. Zaštita na radu u javnim medijima, poput nacionalne televizije ili radija, gotovo se ne spominje, u središtu zanimanja je tek u slučajevima smrti ili teškog ozljeđivanja radnika na radu, a ponekad niti tada ne dobiva pozornost. Ne postoji nijedna televizijska ili radijska emisija, rubrika ili neko drugo periodično izvještavanje o temama iz zaštite na radu.
Zaštita na radu u širem ili užem dijelu sadržaja zastupljena je na internetskim stranicama:
Važna dopuna informiranju u Hrvatskoj je sadržaj na internetskim stranicama Europske unije. Portal Agencije za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) dostupan i na hrvatskom jeziku, a prevedene su i specifične smjernice važne za stručnu javnost.
Informiranje kao dio elektroničkih usluga koje se pružaju putem interneta definirano je različitim razinama informatiziranosti i mjeri se ljestvicom od 1 do 5 pri čemu razine takvog informiranja imaju sljedeće značenje:
1.INFORMACIJA - na mreži je dostupna samo informacija o usluzi (npr. opis postupka);
2.JEDNOSMJERNA INTERAKCIJA - dostupan je obrazac u elektroničkom formatu za pohranjivanje na računalu i prazni obrasci koji se mogu ispisati;
3.DVOSMJERNA KOMUNIKACIJA - interaktivno ispunjavanje obrazaca i prijava uz autentifikaciju, odnosno pokretanje usluga;
4.TRANSAKCIJA - usluga je u potpunosti dostupna na mreži (npr. stjecanje određenog broja bodova za licenciranje kroz sustav e-učenja);
5.CILJANA USLUGA (PROAKTIVNOST/AUTOMATIZACIJA) - obavljanje usluge je proaktivno /automatizirano na način da se od korisnika traži samo potvrda ili suglasnost.
Informiranje o zaštiti na radu ne odudara od drugih područja i zapravo je na niskoj razini pružanja informacija i jednosmjerne interakcije.
Dio sustava informiranja o zaštiti na radu su podaci o ozljedama na radu, profesionalnim bolestima i drugi sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama ("Narodne novine", broj 25/2013.) koji je usklađen s Direktivom EU o ponovnom korištenju informacija javnog sektora (2003/98/EC PSI Directive). Prema spomenutom Zakonu tijela javne vlasti u Republici Hrvatskoj dužna su objavljivati na internetu podatke iz područja u kojem djeluju u formatu koji je strojno čitljiv i otvoren pod čime se podrazumijeva da ga stroj, odnosno računalo može samostalno pročitati i interpretirati putem otvorenog i/ili zatvorenog softvera.
Među najvažnijim informacijama javnog sektora koje trebaju biti dostupne putem interneta su i informacije koje se odnose na rad.
Slika 7: Najvažnije javne e-usluge i informacije javnog sektora koje trebaju biti dostupne putem interneta
Izvor: Strategija e-Hrvatska 2020
5PREDLOŽENE AKTIVNOSTI I MJERE
Planirane aktivnosti i mjere kojima će se ostvariti kontinuirano poboljšanje i unapređivanje zaštite na radu i zaštite zdravlja radnika u Republici Hrvatskoj su:
1.Praćenje primjene i usklađivanje propisa,
2.Uspostava Središnjeg nacionalnog informacijskog sustava zaštite na radu (Data Collector) i analiziranje prikupljenih podataka,
3.Dio sredstava izdvajanja poslodavca za slučajeve ozljeda na radu i profesionalnih bolesti usmjeriti u preventivne aktivnosti (edukacije, vodiče upravljanja rizicima, certificiranje sustava upravljanja rizicima i dr.)
4.Provođenje stručnog i redovitog nadzora nad radom pravnih i fizičkih osoba ovlaštenih za obavljanje poslova zaštite na radu,
5.Stalno stručno usavršavanje u području zaštite na radu,
6.Unapređivanje izrade procjene rizika,
7.Razvijanje kulture prevencije ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi s radom,
8.Aktivno uključivanje specijalista medicine rada i njihova obvezna prisutnost na mjestima rada,
9.Provođenje mjera za prevenciju psihosocijalnih rizika i stresa,
10.Razvoj socijalnog dijaloga i partnerstva udruga sindikata i udruga poslodavaca,
11.Uključivanje zaštite na radu u nastavne planove i programe redovnog obrazovanja,
12.Cjeloživotno učenje svih dionika zaštite na radu,
13.Priprema i prijava projektnih prijedloga iz područja zaštite na radu za sufinanciranje iz fondova i programa EU,
14.Uvođenje i certificiranje sustava upravljanja zdravljem i sigurnosti na radu (OHSAS 18001, ISO 45001),
15.Aktivnosti informiranja stručne i opće javnosti iz područja zaštite na radu,
16.Aktivnosti promicanja zaštite na radu na nacionalnoj i međunarodnoj razini,
17.Suradnja nacionalnih dionika zaštite na radu i zaštite zdravlja na radu te suradnja s Europskom agencijom za zaštitu na radu (EU-OSHA),
18.Osiguravanje kadrovskih, materijalnih i tehničkih uvjeta za djelotvoran rad Inspektorata rada – Sektor zaštite na radu.
1.1PRAĆENJE I USKLAĐIVANJE PROPISA
Nakon donošenja Zakona o zaštiti na radu na snazi su ostali propisi koji nisu u suprotnosti s odredbama novog Zakona, određeni podzakonski akti stavljeni su izvan snage, a donijeti su novi iz nadležnosti ministra za rad te se očekuje donošenje preostalih podzakonskih akata propisanih Zakonom.
Članstvom u Europskoj uniji Republika Hrvatska obvezna je dodatno poticati poboljšanje uvjeta u području zaštite na radu i usklađivati uvjete s obvezujućim pravnim aktima Europske unije (direktive, uredbe, odluke) tekonvencijama Međunarodne organizacije rada.
S obzirom na sporu prilagodbu propisa sukladno potrebama razvoja tehnologije i terminološke neusklađenosti podzakonskih propisa iz područja zaštite na radu, isti moraju biti pravodobno usklađeni sa zakonskim odredbama.
Poticanjem socijalnog dijaloga svih dionika zaštite na radu olakšat će se praćenje i ocjenjivanje primjene pojedinih propisa iz područja zaštite na radu, a to će pružiti neposredan uvid u stanje i doprinijeti potrebnim izmjenama i dopunama propisa. Potrebno je poticati autonomno uređivanje odnosa u pravu zaštite na radu kojim će se povećati propisani uvjeti uvažavanjem ugovora o radu, pravilnika o zaštiti na radu, kolektivnog ugovora i drugog.
U cilju olakšanja primjene brojnih propisa, a osobito sektorskih propisa na području zaštite na radu, najučinkovitiji način normativnog uređenja zaštite na radu je da se urede temeljna načela, prava i obveze te odgovornosti što će pridonijeti smanjenju broja propisa.
2.2USPOSTAVA SREDIŠNJEG NACIONALNOG INFORMACIJSKOG SUSTAVA ZAŠTITE NA RADU (DATA COLLECTOR)
Za područje zaštite na radu ne postoje odgovarajući cjeloviti podaci pa je gotovo nemoguće sagledati širu sliku stanja neophodnu za predlaganje i poduzimanje pojedinačnih i zajedničkih aktivnosti i mjera na poboljšanju i unapređivanju sigurnosti i zaštite zdravlja na radu.
Zavod za unapređivanje zaštite na radu je tijelo nadležno za uspostavu, vođenje i održavanje Središnjega nacionalnog informacijskog sustava zaštite na radu (Data Collector), što je propisano Zakonom o zaštiti na radu. Statutom Zavoda za unapređivanje zaštite na radu (NN br. 22/15 i 73/15) i drugim propisima u području zaštite na radu, Data Collector je jedinstveni informacijski sustav za praćenje stanja zaštite na radu.
Prema članku 83. st. 7. Zakona o zaštiti na radu pravilnikom će se propisati obveznici, načini, postupci, rokovi, vrste podataka i izvješća koja Zavodu za unapređivanje zaštite na radu dostavljaju poslodavci, ovlaštene osobe za poslove zaštite na radu, tijelo nadležno za poslove inspekcije rada te Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu. Osim toga, Pravilnikom će biti određena pravila o pristupanju podacima.
Središnji nacionalni informacijski sustav zaštite na radu (Data Collector) uspostavlja se s ciljem podizanja kvalitete ukupnog stanja zaštite na radu u Republici Hrvatskoj putem prikupljanja podataka vezanih uz zaštitu na radu u jedinstvenu bazu podataka. Na temelju prikupljenih, obrađenih i analiziranih podataka predlagat će se i poduzimati potrebne aktivnosti na unapređivanju zaštite na radu.
Razvoj navedenog informacijskog sustava izravni je nastavak aktivnosti započetih s projektom IPA Twinning „Health and Safety at Work“ HR/2007/IB/OT/01 kako bi se osigurala njegova puna primjena. U okviru Komponenti 4. i 5. Plana rada za provedbu Twinning aktivnosti izrađen je koncept informatičkog sustava i statističkog softvera za razmjenu podataka koji je kompatibilan s EU standardima bilježenja i izvješćivanja o ozljedama na radu (ESAW) i profesionalnim bolestima (EODS). Razrađeni su protokoli za učinkovito povezivanje institucija korisnica projekta te njihovo poboljšano komuniciranje i suradnju. Svrha IT mreže medu institucijama je racionalizacija aktivnosti oko prikupljanja relevantnih podataka kao i njihove jednoznačne obrade i razmjene.
Analizom postojećeg stanja zaštite na radu u RH utvrđeno je da su primarni korisnici podataka o zaštiti na radu, odnosno navedenog i potrebnog informacijskog sustava: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava (MRMS) - Služba za zaštitu na radu i Inspektorat rada, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), Zavod za unapređivanje zaštite na radu (ZUZNR), Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu (HZZZSR), Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) i Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI). Sve navedene institucije trenutno koriste interne baze podataka koje nisu povezane te je nemoguće odgovarajuće dijeljenje podataka na optimalan način. Osim navedenih institucija, krajnji korisnici središnjeg informacijskog sustava bit će poslodavci - obveznici unosa podataka iz područja zaštite na radu te pravne i fizičke osobe ovlaštene za obavljanje poslova zaštite na radu.
Osim uspostavljanja jedinstvene baze podataka o ozljedama na radu i profesionalnim bolestima sustav će omogućiti generiranje cjelovitih podataka iz područja zaštite na radu i izradu različitih analiza i izvještaja, te daljnjih istraživanja u skladu s potrebama krajnjih korisnika. Time će institucije i stručnjaci specijalizirani za određena područja imati kvalitetnu podlogu za analiziranje prikupljenih podataka u cilju planiranja mjera za unapređivanje zaštite na radu.
Prikupljeni podaci koristit će se za praćenje stanja zaštite na radu, izradu stručnih elaborata iz zaštite na radu za različite subjekte, provođenje statističkih istraživanja iz zaštite na radu, izrađivanje programa, vodiča, metoda i modela zaštite na radu, utvrđivanje kriterija i postupaka u vezi s organizacijom rada, pružanje pomoći udrugama poslodavaca i sindikata, ovlaštenim osobama, tijelima uprave, za nadzor rada ovlaštenih osoba, te za uvid u stanje zaštite na radu kod pojedinih poslodavaca. Sveobuhvatni podaci važni su za planiranje i provođenje ciljanih akcija i osmišljenih kampanja s pojedinih područja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, te za planiranje inspekcijskih nadzora.
Izrada Središnjeg nacionalnog informacijskog sustava Data Collectora predviđena je sufinanciranjem iz Europskog socijalnog fonda, a projektni prijedlog prijaviti će Zavod za unapređivanje zaštite na radu temeljem članka 83. st. 7. Zakona o zaštiti na radu.
Izradi Središnjeg nacionalnog informacijskog sustava Data Collectora prethoditi će izrada Informacijskog sustava Zavoda za unapređivanje zaštite na radu, koji će biti jedan od modula, a ujedno i model za module svih institucijskih dionika zaštite na radu, koji će biti povezani u jedinstveni sustav Data Collector. Informacijski sustav Zavoda za unapređivanje zaštite na radu sufinacirat će se iz Europskoga socijalnog fonda, a projekt je odobren od Upravljačkog tijela (Ministarstva rada i mirovinskoga sustava).
3.3UNAPREĐIVANJE SUSTAVA OBVEZNOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA ZAŠTITE ZDRAVLJA NA RADU
Budući da sadašnji model zdravstvenog osiguranja zaštite zdravlja na radu ne uključuje postojeće stanje kod pojedinog poslodavca, obveznika uplate doprinosa za slučaj ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, što znači da nije stimulativan za ulaganje u provedbu osnovnih i dodatnih mjera za zaštitu na radu već se isključivo zasniva na solidarnosti i jedinstvenoj općoj stopi doprinosa neovisno o uplati i troškovima.
Nastavno na prethodno navedeno, dio sredstava izdvajanja poslodavaca za slučajeve ozljeda na radu i profesionalnih bolesti potrebno je usmjeriti u preventivne aktivnosti (edukacije, vodiče upravljanja rizicima, certificiranje sustava upravljanja rizicima i dr.), te sačiniti pregled i analizu godišnjeg stanja prihoda i rashoda HZZO-a u segmentu doprinosa poslodavaca za slučajeve ozljeda na radu i prof. bolesti i isto dostaviti ministarstvu nadležnom za rad
Nadalje, temeljem odluke ministra nadležnog za rad, a uz suglasnost ministra nadležnog za zdravlje, potrebno je osnovati radnu skupinu koja će temeljem pregleda i analize stanja godišnjeg prihoda i rashoda HZZO-a u segmentu doprinosa poslodavaca za slučajeve ozljeda na radu i prof. bolesti izraditi prijedlog Plana preventivnih aktivnosti i načine njihove realizacije.
4.4IZDAVANJE OVLAŠTENJA ZA POSLOVE ZAŠTITE NA RADU I PROVOĐENJE NADZORA NAD RADOM OVLAŠTENIH OSOBA
Za učinkovitu provedbu propisa, preventivne aktivnosti kao i za unapređivanje cjelokupnog područja zaštite na radu, od osobitog je značaja stručan i profesionalan rad ovlaštenih osoba za obavljanje poslova zaštite na radu.
Zavod za unapređivanje zaštite na radu u prvostupanjskom upravnom postupku rješava zahtjeve za davanje ovlaštenja osobama za obavljanje poslova zaštite na radu, te obavlja redovne nadzor nad radom ovlaštenih osoba - provjeravanjem kadrovske i tehničke kapaciteta, provjerom načina rada i primjene Poslovnika o postupcima, uvjetima i metodama obavljanja poslova zaštite na radu, a prema rješenjima o izdanim ovlaštenjima. U vezi s time razmatrati će se i revidirati kriteriji za obavljanje pojedinih poslova ovlaštenih osoba.
Stručni nadzor ovlaštenih osoba provodit će imenovane komisije za nadzor ovlaštenih osoba sukladno Zakonu o zaštiti na radu, Pravilniku o ovlaštenjima za poslove zaštite na radu (NN 112/14 i 84/15) i Odluci o listi članova komisija za nadzor ovlaštenih osoba i reviziju danih ovlaštenja.
5.5STALNO STRUČNO USAVRŠAVANJE STRUČNJAKA ZAŠTITE NA RADU
U Republici Hrvatskoj u proteklom razdoblju nije uspostavljen sustav stalnog stručnog usavršavanja stručnjaka zaštite na radu i drugih dionika i načina vrednovanja usavršavanja. Također, ne postoji registar stručnjaka zaštite na radu. Slijedom navedenoga potrebno je donijeti odgovarajuće akte.
Uspostavom registra omogućit će se stalno stručno usavršavanje i unapređivanje rada stručnjaka zaštite na radu kako onih koji rade kod poslodavaca, tako i onih koji rade kod ovlaštenih osoba za pružanje usluga zaštite na radu.
Uključivanje u program stalnog stručnog usavršavanja treba biti omogućeno svim stručnjacima zaštite na radu, ali i poslodavcima, ovlaštenicima te povjerenicima radnika za zaštitu na radu.
Modeli stalnog stručnog usavršavanja su stručni skupovi (kongresi, simpoziji i konferencije), stručni sastanci i stručna savjetovanja (seminari, okrugli stolovi, demonstracije stručnih postupaka i sl.), radionice, tečajevi, studijski boravci, objave radova, uredništvo i recenzije (stručni članak u časopisu, uredništvo časopisa, autorstvo, koautorstvo, objava knjiga, priručnika i dr.), e-learning (online tečajevi i online stručni skupovi) i ostale aktivnosti (rad u povjerenstvima nadležnog ministarstva i drugih tijela i sl.).
U Registru stručnjaka zaštite na radu vodit će se podaci o svim aktivnim stručnjacima zaštite na radu, pratit će se njihove obveze i ispunjavanje istih u odnosu na stalno stručno usavršavanje.
6.6UNAPREĐIVANJE IZRADE PROCJENE RIZIKA
Potrebno je standardizirati izradu procjene rizika prema područjima, odnosno djelatnostima. To je moguće izradom alata za izradu procjene rizika u određenoj djelatnosti. Takvi alati, dostupni na internetu i jednostavni za uporabu, pomoći će malim i srednjim poslodavcima koji bi njihovim korištenjem bez dodatnih financijskih troškova mogli napraviti vlastitu procjenu rizika utemeljenu na „dobroj praksi“.
Dobar primjer interaktivne internetske procjene rizika su OiRA alati koje je razvila EU-OSHA 2009. godine, no potrebno je ili izraditi vlastite alate za interaktivnu izradu procjene rizika ili početi primjenjivati OiRA alate, odnosno prevesti ih na hrvatski jezik uz promotivnu kampanju kojom će se mali i srednji poslodavci pobliže upoznati s tom mogućnošću.
Poslodavci će se pohađanjem radionica za izradu interaktivne procjene rizika osposobiti za izradu vlastite procjene rizika.
Standardiziranjem izrade procjena rizika po djelatnostima, lakše će se izrađivati analize novih opasnosti, štetnosti i napora, izdvajanje djelatnosti, odnosno poslova u kojima se najčešće javljaju ozljede na radu i profesionalne bolesti i sl. Uvođenje izrade interaktivnih procjena rizika po djelatnostima jedan je od načina unapređivanja zaštite na radu.
7.7UKLJUČIVANJE SPECIJALISTA MEDICINE RADA I SPORTA U SPRJEČAVANJE POSTOJEĆIH I NOVIH RIZIKA
Specijalisti medicine rada i sporta trebali bi biti prisutniji na mjestima rada i prilikom izrade procjene rizika, a u svrhu dosljednog provođenja mjera specifične zdravstvene zaštite kao i ostalih mjera na primarnoj razini. Potrebno je poduzimati aktivnosti da se to u praksi i ostvari te u tom smislu inicirati hitno donošenje propisa kojima bi se regulirala ta problematika.
Značajna novina u sustavu zaštite na radu je odredba čl. 81. st. 2. Zakona o zaštiti na radu, po kojoj ministar nadležan za zdravlje uz suglasnost ministra nadležnog za rad, ima obvezu propisati pravilnikom ovisno o vrsti djelatnosti i procjeni rizika najmanji broj sati koje je poslodavac obvezan ugovoriti sa specijalistom medicine rada, a koje specijalist medicine rada i sporta mora provesti na mjestu rada. To je način da medicina rada ostvari kvalitetniju suradnju s poslodavcima vezano za konkretne rizike na mjestima rada i očuvanja zdravlja radnika.
Jedan od značajnih problema na ovom području je nedostatan broj specijalista medicine rada i sporta što upućuje na potrebu da se u sustavu zdravstvene zaštite poduzmu odgovarajuće mjere kojima će se osigurati potreban broj stručnih kadrova kroz poticajne mjere putem specijalističkih usavršavanja.
8.8PROVOĐENJE MJERA ZA PREVENCIJU STRESA
Najučinkovitiji način upravljanja psihosocijalnim rizicima i stresom na radnom mjestu je biti proaktivan i imati plan kako preduhitriti probleme. U situaciji kada stres povezan s poslom te ugroženo zdravlje i izostanci s posla imaju trend rasta, produktivnost i inovativnost imaju trend pada što značajno utječe na poslovnu učinkovitost, ali i na međuljudske odnose i zadovoljstvo radnika.
Psihosocijalni rizici i stres mogu se procijeniti i njima se može upravljati na jednako učinkovit način kao i ostalim rizicima zaštite na radu.
Poslodavci imaju zakonsku obvezu osigurati pravilnu procjenu i kontrolu rizika na mjestima rada pri čemu je bitno da i radnici budu aktivno uključeni u taj proces. Radnici i njihovi predstavnici najbolje razumiju probleme koji se mogu pojaviti na mjestu rada. Poticanjem socijalnog dijaloga između poslodavca i radnika te njihovih predstavnika omogućit će se prevencija stresa i psihosocijalnih rizika na mjestu rada. Radnici i njihovi predstavnici trebali bi biti uključeni u sastavljanje smjernica i politika za prevenciju stresa.
Korištenjem odgovarajućeg modela procjene rizika i primjenom participativnog pristupa potrebno je:
–identificirati rizike i one koji su potencijalno ugroženi,
–osvijestiti poslodavce i radnike o važnosti psihosocijalnih rizika i ranih znakova upozorenja na stres povezan s radom te da obje strane budu uključene u procjenu rizika
–vrednovati rizike i odrediti prioritete,
–planirati preventivnu aktivnost tako da se rizici koji se ne mogu izbjeći minimiziraju,
–primijeniti plan kako bi se odredile mjere koje je potrebno poduzeti, odredili resursi, uključile osobe i odredio vremenski okvir,
–neprekidno nadzirati, revidirati te mijenjati plan u skladu s rezultatima nadzora.
Nadalje, na široj razini aktivnosti potrebno je raditi na:
–sustavnom istraživanju stresa na radu ili u vezi s radom,
–podizanju svijesti o rastućem problemu stresa i psihosocijalnih rizika povezanih s radom,
–izjednačavanju prava i obveza proizašlih iz zdravstvenog stanja uzrokovanog stresom na radu ili u vezi s radom s pravima i obvezama kod zdravstvenog stanja uzrokovanog stresom zbog drugih oblika nasilnog ponašanja (npr. razbojništva),
–promociji pozitivnih primjera dobre prakse,
–sudjelovanju specijaliste medicine rada /medicine rada i sporta te njihovoj suradnji u tom području sa stručnjacima zaštite na radu, predstavnicima radnika i psiholozima, a putem anketiranja, obilaska mjesta rada i preventivnim pregledima,
–primjeni jednostavnih praktičnih alata i uputa za upravljanje psihosocijalnim rizicima i stresom na radnom mjestu (model procjene rizika, npr. OiRA-online interaktivni alat za procjenu rizika).
9.9UVOĐENJE I CERTIFICIRANJE SUSTAVA UPRAVLJANJA ZDRAVLJEM I SIGURNOSTI NA RADU
Uvođenjem sustava upravljanja kvalitetom u poslovanju prema ISO 9001, kao osnovnog sustava, dobivaju se jasni pokazatelji stanja poslovne politike u svrhu poboljšanja učinkovitosti procesa rada i zadovoljstva kupca. ISO 9001 definira procese i odgovornosti za prodaju, razvoj, nabavu, proizvodnju, ispitivanje i skladištenje, osiguravajući da ti procesi vode u kontroliranim i poznatim uvjetima, a norma je primjenjiva na sve sektore.
OHSAS 18001 je sustav upravljanja zdravljem i sigurnosti na radu razvijen kako bi pomogao poslodavcima kreirati ciljeve i programe iz područja zdravlja i sigurnosti na radu, odnosno upravljati rizicima štetnim po zdravlje i sigurnost radnika, a na razini ISO (International System Organization) u planu je donošenje norme sustava upravljanja zdravljem i sigurnosti na radu prema ISO 45001.
Kada se uzme u obzir da je zaštita na radu sastavni dio procesa rada te da postignuti stupanj sigurnosti i zaštite zdravlja na radu izravno doprinosi povećanju produktivnosti i konkurentnosti poslodavca, onda je potrebno poticati poslodavce i osigurati im odgovarajuća sredstva za certificiranje sustava upravljanja zdravljem i sigurnosti na radu. Ovo tim više, što se poslodavcima za konkuriranje na vanjskim tržištima, postavlja kao uvjet posjedovanje certifikata sustava upravljanja zdravljem i sigurnosti na radu.
Pored navedenog, sustav upravljanja zdravljem i sigurnosti prema OHSAS 18001, odnosno prema budućoj normi ISO 45001, upravo se nadovezuje na sustav upravljanja kvalitetom prema ISO 9001, odnosno na sustav upravljanja okolišem prema ISO 14001, te omogućuje korisnicima integrirano upravljanje svim sustavima kao i jednostavnije i racionalnije održavanje svih sustava.
10.10RAZVOJ SOCIJALNOG PARTNERSTVA
Socijalno partnerstvo u području zaštite na radu potrebno je razvijati između poslodavaca i sindikata počevši od mikrorazine tj. pojedinih radnih sredina aktivnim sudjelovanjem ovlaštenika poslodavaca i povjerenika radnika za zaštitu na radu, njihovim djelovanjem u okviru Odbora za zaštitu na radu u onim sredinama u kojima su isti osnovani, kao i u okviru nadležnosti radničkih vijeća.
Posebno je značajno u okviru procesa pregovora i sklapanja kolektivnih ugovora odgovarajućim odredbama, a na osnovu određenih specifičnosti u pojedinim radnim sredinama utvrđivati višu razinu mjera zaštite na radu u odnosu na onu koja je propisana kao osnovna.
Isto je potrebno učiniti i u slučaju donošenja Pravilnika o radu i drugih internih akata.
Radne sporove zbog ozljeda na radu i profesionalnih bolesti potrebno je rješavati izvan sudova putem sporazuma koji je moguće zaključiti nakon provedenog postupka medijacije.
Budući da je u proteklom razdoblju izostala aktivnost na izboru povjerenika radnika za zaštitu na radu, a da je djelovanje istih ne samo pravo radnika već obostrani interes zaposlenih i poslodavaca nužno je intenzivirati aktivnosti na provedbi izbora predstavnika radnika kako bi ih isti predstavljali i zastupali u ovom izuzetno važnom području.
U cilju uspostave institucionalne suradnje predstavnika udruga sindikata i poslodavaca, jedinica regionalne samouprave, određenih institucija i Zavoda za unapređivanje zaštite na radu na teritorijalnoj razini pri gospodarsko-socijalnim vijećima županija i Grada Zagreba te na sektorskoj razini nastavit će se aktivnosti na osnivanju povjerenstava za unapređivanje zaštite na radu koja će između ostaloga:
–razmatrati odgovarajuća izvješća o stanju zaštite na radu,
–prezentirati pokazatelje o stanju i provedbi mjera zaštite na radu,
–kontinuirano surađivati sa Zavodom za unapređivanje zaštite na radu, kao javnom ustanovom u vlasništvu Republike Hrvatske, nadležnom za praćenje stanja i unapređivanje zaštite na radu, te pružanje stručne pomoći poslodavcima, sindikatima, osobama ovlaštenima za poslove zaštite na radu i tijelima uprave,
–poticati suradnju poslodavaca, njihovih ovlaštenika, stručnjaka zaštite na radu, povjerenika radnika za zaštitu na radu i specijalista medicine rada na razini poslovnih subjekata,
–poticati obavješćivanje i savjetovanje poslodavaca i radnika, odnosno njihovih predstavnika o pitanjima zaštite na radu u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu i Zakonom o radu,
–poticati rad odbora za zaštitu na radu u radnim sredinama u kojima su isti osnovani,
–sudjelovati u različitim aktivnostima osvješćivanja, informiranja, edukacije, prevencije i promicanja kulture zaštite na radu, kao i projektima koje će organizirati Zavod za unapređivanje zaštite na radu,
–predlagati određene mjere i aktivnosti s ciljem poboljšanja stanja zaštite na radu, te iste upućivati gospodarsko-socijalnim vijećima pojedinih županija i Grada Zagreba, odnosno sektorskim udrugama poslodavaca i sindikata te Zavodu za unapređivanje zaštite na radu,
–promovirati zaštitu na radu, zalaganje za zdravo i sigurno radno okruženje kao osnovno ljudsko pravo i dio društveno odgovornog poslovanja svakog poslovnog subjekta,
–poticati organizacijsku klimu u radnim sredinama u kojoj vladaju sigurni i humani uvjeti rada, usklađeni s ljudskom prirodom;
–pružati potporu uspostavi sustava upravljanja zaštitom na radu s ciljem kontinuiranog podizanja kvalitete i učinkovitosti, sprječavanja nezgoda i ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, smanjivanju i otklanjanju rizika, te odsustva s rada i bolovanja u svakoj radnoj sredini,
–aktivno pripremati i sudjelovati u aktivnostima na razini županije u obilježavanju 28.travnja Nacionalnog dana zaštite na radu u Republici Hrvatskoj, kao i drugim sličnim aktivnostima,
–poticati održavanje izbora za povjerenika radnika za zaštitu na radu.
Tripartitnom suradnjom predstavnika Vlade RH, reprezentativnih udruga sindikata i poslodavaca na najvišoj razini u okviru Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu kao savjetodavnog tijela Vlade osigurat će se u narednom razdoblju sustavno praćenje stanja u području zaštite na radu, savjetovanje s predstavnicima socijalnih partnera vezano za politiku zaštite na radu e na osnovu relevantnih pokazatelja predlagat će se potrebne izmjene propisa.
11.11POTICANJE IZBORA POVJERENIKA RADNIKA ZA ZAŠTITU NA RADU
Zakon o zaštiti na radu omogućuje da radnici između sebe mogu birati povjerenika radnika za zaštitu na radu. Iako izbor povjerenika radnika za zaštitu na radu kod poslodavca nije obveza, iz svih ostalih odredbi zakona i drugih propisa, kao i međunarodne legislative, poput Direktive 89/391/EEZ, proizlazi potreba zajedničke suradnje poslodavaca s predstavnicima radnika kako bi se što kvalitetnije organizirala zaštita na radu u svakoj radnoj sredini.
Povjerenik radnika za zaštitu na radu štiti interese radnika na području zaštite na radu te prati primjenu pravila, mjera, postupaka i aktivnosti zaštite na radu. On je važna poveznica u komunikaciji poslodavca i radnika. Nadalje, povjerenik radnika za zaštitu na radu podnosi poslodavcu prijedloge vezane uz donošenje odluka iz zaštite na radu, zahtijeva od poslodavca da poduzme odgovarajuće mjere u svrhu smanjenja i otklanjanja rizika, podnosi pritužbe tijelima nadležnim za zaštitu na radu, sudjeluje s poslodavcem u planiranju unapređivanja uvjeta rada, uvođenju novih tehnologija, uporabi raznih kemikalija i bioloških štetnosti u radnom i proizvodnom procesu te potiče poslodavca i njegove ovlaštenike na provedbu odgovarajućih mjera zaštite na radu.
Izbor povjerenika radnika za zaštitu na radu od zajedničkog je interesa poslodavaca, sindikata i radnika kao i društva u cjelini da se u području zaštite na radu ostvari dijalog i suradnja poslodavaca i radnika i kroz instituciju povjerenika radnika za zaštitu na radu. Kako nije iskorištena mogućnost izbora povjerenika radnika za zaštitu na radu postavlja se pitanje kvalitete načina suradnje i komunikacije između poslodavaca, radnika i stručnjaka zaštite na radu te ispravnog i pravodobnog poduzimanja mjera i aktivnosti za unapređivanje sustava zaštite na radu unutar poslodavca.
Postojeće stanje ukazuje na nužnost poduzimanja koordiniranih i zajedničkih aktivnosti s udrugama sindikata i poslodavaca s ciljem primjene zakonskih odredbi o izboru povjerenika radnika za zaštitu na radu. U tom smislu potrebno je poduzeti mjere za unapređivanje izbora koje uključuju izradu uputa o provođenju postupka izbora, njihovo poticanje kroz uputu te nužno intenziviranje aktivnosti na edukaciji, promicanju kulture zaštite na radu i osvješćivanju za široki krug subjekata, posebno za male poslodavce i njihove zaposlenike.
12.12CJELOŽIVOTNO UČENJE I OBRAZOVANJE
U različite programe cjeloživotnog učenja o zaštiti na radu potrebno je uključiti sve dionike - poslodavce, njihove ovlaštenike, koordinatore, radnike, stručnjake zaštite na radu, povjerenike radnika za zaštitu na radu, predstavnike sindikata i radničkih vijeća, stručne osobe zaposlene u ovlaštenim osobama, inspektore zaštite na radu, specijaliste medicine rada i sporta, osobe zadužene za pružanje prve pomoći radnicima, osobe zadužene za provođenje evakuacije i spašavanja, kao i specifična stručna osposobljavanja radnika koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada.
Kako uvrstiti sigurnost i zaštitu na radu u školske programe - posebno u strukovnom osposobljavanju, te kako bolje promicati psihofizičko zdravlje sadašnjih i budućih radnika. Izradom školskih kurikuluma koji obuhvaćaju zaštitu na radu, nastavnici i odgajatelji postaju značajan čimbenik u promicanju zaštite na radu i zaštite zdravlja na radu.
Cjeloživotno učenje kao neformalan oblik učenja o zaštiti na radu treba provoditi kroz pohađanje seminara, radionica, programa ljetnih praksi, međunarodnih ljetnih škola, istraživanja u sklopu prijave projekata, e-učenja, webinara, stručnih skupova, korištenja raznih edukativnih materijala i sl.
12.1.1.1MJERE I AKTIVNOSTI ZA UNAPREĐIVANJE CJELOŽIVOTNOG UČENJA
–Definiranje vizije i misije dugoročnog razvoja zaštite na radu koja teži fleksibilnom i učinkovitom sustavu cjeloživotnog učenja i obrazovanja,
–Cjeloživotno učenje i obrazovanje svih dionika zaštite na radu - povezivanje svih razina i vrsta učenja i obrazovanja u harmoničnu cjelinu,
–Uvođenje zaštite na radu u obrazovni sustav osnovno i srednje školskog obrazovanja,
–Provođenje zaštite na radu u svim životnim dobima,
–Uključivanje sigurnosti i zdravlja na radu u pojedine predmete - razvoj kulture sigurnosti bit će zajednička odgovornost profesora, poslodavaca i struke,
–Uspostavu autonomije škola i vrtića u izvođenju programa iz područja zaštite na radu - nastavnici i odgajatelji postaju kreatori u procesu učenja i odgajanja u čijem se središtu nalazi učenik tj. budući radnik,
–Obrazovanjem u području zdravlja primjerice inicijativama o zdravim školama,
–Sinergija učenika i nastavnika kako bi školu učinili sigurnim i zdravim mjestom učenja i praktičnog rada,
–Kontinuirano unapređivanje različitih formalnih i neformalnih edukacija, te mobilnost studenata,
–Unapređenje redovitog i cjeloživotnog strukovnog obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja iz zaštite na radu,
–Uvođenje novih tehnologija u procese rada, prepoznavanje novih izvora rizika koji proistječu iz novih tehnologija, kao i načini za smanjenje istih,
–Podizanje svijesti o važnosti primjene propisa iz zaštite na radu, prihvaćanjem svih obveza proizišlih iz procjene rizika te učinkovitim osposobljavanjem radnika,
–Uspostavljanje veze između zakonodavca i krajnjih dionika u zaštiti na radu,
–Umrežavanje i partnersku suradnju s tijelima nadležnima za sigurnost i zdravlje na radu,
–Podizanje razine svijesti o važnosti zaštite na radu kako bi se uklonile predrasude da je zaštita na radu samo trošak,
–Spontano učenje svih dionika zaštite na radu - tečajevima i ljetnim školama, promocijama znanstvenih i stručnih radova, e-learninga, webinara, obrazovnim modulima do kratkih ciklusa obrazovanja,
–Uspostavu komunikacije između svih dionika zaštite na radu, te brže i bolje pružanje stručne pomoći, tematska savjetovanja o pojedinim propisima i događanjima,
–Vođenje statistike iz zaštite na radu za daljnja istraživanja i unapređivanja područja (uspostava Data Collector-a),
–Korištenje sredstava i fondova EU - uspostavljanjem mreže trenera, savjetnika i mentora iz skupine iskusnih stručnjaka zaštite na radu te primjenom europskih primjera dobre prakse,
–Aktivnosti informiranja stručne i opće javnosti iz područja zaštite na radu,
–Razvijanje suradnje s odgovarajućim europskim tijelima i relevantnim institucijama u inozemstvu,
–Promocija zaštite na radu na nacionalnoj i međunarodnoj razini.
12.1.2.2UVOĐENJE ZAŠTITE NA RADU U NACIONALNI KURIKULUM
Izrada poboljšanih kurikulumskih dokumenata jedna je od mjera i aktivnosti za unapređivanje zaštite na radu, koja je ujedno složen i dugotrajan proces. Uključivanjem zaštite na radu u nastavne programe, izradom novih školskih kurikuluma, utjecat će se na razvoj kulture zdravlja i sigurnosti na radu - zajedničkom odgovornošću profesora, učenika i struke.
12.1.3.3 STRUKOVNO OBRAZOVANJE
Strukovne škole treba bolje upoznati s obvezama koje proizlaze iz Zakona o zaštiti na radu, Zakona o strukovnom obrazovanju i s Pravilnikom o načinu organiziranja i izvođenja nastave u strukovnim školama.
Upoznati poslodavce i inspektore s ozljeđivanjem učenika i poduzeti mjere osposobljavanja na mjestu izvođenja praktične nastave.
12.1.4.4VISOKOŠKOLSKO OBRAZOVANJE
Stručnim usavršavanjem za specijalistu/icu zaštite na radu mogu se obavljati poslovi stručnjaka zaštite na radu I stupnja. Učilišta za obrazovanje odraslih koja ispunjavaju propisane uvjete i posjeduju dopusnicu nadležnog ministarstva za obrazovanje mogu provoditi takve programe. To je prilika za male poslodavce da usavrše svoje zaposlenike koji uz druge zadatke mogu obavljati i poslove stručnjaka zaštite na radu I stupnja.
13.13INFORMIRANJE STRUČNE I OPĆE JAVNOSTI
Svim ključnim dionicima zaštite na radu, a to su poslodavci i radnici te njihovi predstavnici, zatim stručnjaci zaštite na radu i tvrtke ovlaštene za obavljanje poslova zaštite na radu, treba omogućiti točne, pravodobne i lako razumljive informacije iz područja zaštite na radu: novosti u pravnim propisima, administrativnim postupcima, informacije o mogućnostima edukacije i usavršavanja, informacije o socijalnom dijalogu, potrebama poduzetnika i radnika, o događanjima kojima je cilj unapređivanje zaštite na radu i očuvanje zdravlja radnika, učiniti statističke podatke i analize dostupnima kao i informacije o rizicima na radu, prevenciji, o primjerima dobre prakse koje vode prema višim standardima zaštite.
Za učinkovito preventivno djelovanje nužno je provoditi sljedeće mjere i aktivnosti u području informiranja:
–Osnaživati mlade za suočavanje s rizicima koji ih očekuju u svijetu rada ne samo kroz sustav odgoja i obrazovanja, nego i putem kampanja na društvenim mrežama, putem mobilnih aplikacija i drugih kanala koji su im bliski*;
–Podatke iz Data Collectora o ozljedama na radu i profesionalnim bolestima u interesu unaprjeđivanja zaštite na radu i usklađivanja prakse sa Zakonom o pravu na pristup informacijama treba učiniti dostupnima kao otvorene podatke čijom se uporabom u komercijalne i/ili nekomercijalne svrhe može stvoriti dodana vrijednost ili ekonomska korist (uz poštivanje Zakona o zaštiti osobnih podataka i drugih propisa);
–Obogatiti sustav informiranja platformom na kojoj će stručnjaci razmjenjivati informacije, usavršavati postojeća znanja i stjecati nova (sustav učenja na daljinu, e-učenje);
–Poslodavcima pomoći u praćenju i primjeni zakonskih propisa, osobito o rizicima izdavanjem tematskih brošura prema djelatnostima te prema opasnostima, štetnostima i naporima na radu;
–Nastaviti s kampanjama za zaštitu na radu i zaštitu zdravlja u povodu obilježavanja svjetskog i nacionalnog dana zaštite na radu 28. travnja te europskog tjedna zaštite na radu.
Novi komunikacijski kanali bazirani na internetu šire se velikom brzinom na sva područja našeg života pa tako i na područje rada i zaštite na radu. Informacija plasirana preko interneta puno brže dolazi do korisnika, dostupna mu je uvijek, čak i kada je u pokretu.
U informiranju o zaštiti na radu treba koristiti:
–web mjesto (stranica, portal, blog…),
–društvene mreže, news grupe, forume,
–elektroničku poštu i novosti koje se šalju emailom (newsletter),
–mobilne aplikacije (aplikacije za ergonomiju, osobnu zaštitnu opremu i sl.),
–webinare za predstavljanje novosti u pojedinim sektorima, za informiranje o aktualnim temama,
–platforme za e-učenje kao mjesta komunikacije stručnjaka, razmjene iskustava i potpore u traženju odgovora na pojedina pitanja
Način prezentacije mora biti vizualan, a ne samo tekstualan kao bi informacije bile prihvaćenije i lakše razumljive (video, slikovne prilozi, vizualizacije podataka i dr.)
Usprkos brojnim prednostima novih tehnologija u informiranju se trebaju koristiti i tradicionalni komunikacijski kanali:
Informiranje i komunikacija preko određenih kanala ne smiju istisnuti neposrednu komunikaciju i kontakt na mikrorazini - u radnoj sredini, na mjestu rada, u lokalnoj zajednici ili interesnoj skupini koja rješava bitna pitanja sigurnosti i zaštite zdravlja radnika i drugih osoba na radu.
Za uspješno informiranje i komuniciranje bitno je napraviti segmentaciju prema ciljanim skupinama te analiziranje rezultata informiranja i komunikacije u svrhu poboljšanja rada, ali i boljeg upoznavanja potreba onih kojima su informacije namijenjene.
Slika 8: Najvažnije usluge javnog sektora koje se traže putem interneta s obzirom na dob korisnika
Izvor: Strategija e-Hrvatska 2020
14.14PRIJAVA PROJEKTNIH PRIJEDLOGA IZ PODRUČJA ZAŠTITE NA RADU ZA SUFINANCIRANJE IZ FONDOVA I PROGRAMA EU
Prijavljivanje projektnih ideja/prijedloga omogućava također pristup međunarodnim izvorima financiranja (IOSH, EU-OSHA) . Za mogućnost financiranja aktivnosti iz zaštite na radu potrebno je ispuniti aplikacijski obrazac na mrežnim stranicama institucija koje se bave promocijom i kreiranjem zdravih mjesta rada.
EU-OSHA (Europska agencija za zaštitu na radu) omogućuje sudjelovanje u kampanjama za promociju zdravih mjesta rada. U kampanji za promicanje zdravih mjesta rada mogu sudjelovati pojedinci i organizacije svih veličina i iz svih sektora, uključujući mala i srednja poduzeća. Sudionici mogu biti:
–menadžeri, voditelji ljudskih resursa i radnici,
–sindikati, radnička vijeća i povjerenici radnika za zaštitu na radu,
–stručnjaci zaštite na radu,
–specijalisti medicine rada i sporta
–stručne udruge,
–obrazovne institucije i drugi.
Sudjelovanje u kampanjama mogla bi postati jedna od ključnih aktivnosti iz područja zaštite na radu. EU-OSHA potiče sve pojedince i organizacije da sudjeluju u podjeli promotivnih materijala, organiziraju aktivnosti i manifestacije, sudjeluju u nagradama za dobru praksu u stvaranju zdravih mjesta rada, da se uključe u europske tjedne za sigurnost i zdravlje na radu, postanu službeni ili nacionalni partner kampanje te da prate kampanju na Facebooku, Twitteru, LinkedInu i na drugim društvenim medijima. Jedan od ključnih proizvoda kampanje je višejezična internetska stranica i predstavljanje kampanje na 25 jezika stoga je u toj fazi doprinos dionika zaštite na radu iz svih država članica od neprocjenjive vrijednosti.
15.15MJERE PROMOCIJE ZAŠTITE NA RADU NA NACIONALNOJ I MEĐUNARODNOJ RAZINI
U promociji zaštite na radu značajna je uloga brojnih čimbenika, a posebno u promidžbi i provedbi europskih kampanja koje organizira Europska agencije za zaštitu na radu (EU-OSHA) i Europska mreža za obrazovanje i osposobljavanje na području sigurnosti i zaštite zdravlja radnika (ENETOSH).
U razdoblju 2015.-2020. u Republici Hrvatskoj osobito će se promicati zdravo starenje, očuvanje radne sposobnosti, smanjenje zdravstvenih problema vezanih uz rad te stvaranje sigurnih i zdravih radnih uvjeta.
Promocija zaštite na radu će se provoditi kroz aktivnosti usmjerenih na podizanje svijesti, unapređivanje znanja, razmjenu informacija i primjere dobre prakse zaštite na radu.
Za djecu predškolske i školske dobi sigurnost pri radu promovirat će se putem edukativnih slikovnica, didaktičkih pomagala, video uradaka, dječjih igraonica i radionica u suradnji s pedagozima u sustavu predškolskog odgoja.
Za studente obrazovnih ustanova u području zaštite na radu organizirat će se studentska natjecanja te aktivno sudjelovanje u istraživanjima u području zaštite na radu, a za odrasle osobe odgovarajući edukativni sadržaji kojima će se osposobiti za rad na siguran način prilikom uporabe alata, kućanskih strojeva i uređaja.
Pristupiti će se formiranju stručne biblioteke (e-stručna knjižnica) iz područja zaštite na radu koja će obuhvatiti stručne i znanstvene radove, diplomske, magistarske, specijalističke i doktorske radove koji će biti dostupni i putem mrežnih stranica.
Postavljanjem e-muzeja na mrežnim stranicama prikazat će se na kreativan i slikovit način povijesni razvoj zaštite na radu.
Izradom e-learning materijala omogućit će se cjeloživotno učenje određenih sadržaja iz područja zaštite na radu.
Dio promotivnih aktivnosti provodit će se u okviru Povjerenstava za unapređivanje zaštite na radu na sektorskoj, odnosno teritorijalnoj razini. Na taj način socijalni partneri kontinuirano će surađivati i promotivno djelovati na stvaranje stimulativne, sigurne i zdrave radne okoline.
Međunarodna suradnja sa stručnim i znanstvenim subjektima također doprinosi razmjeni znanja i iskustva u svrhu unapređivanja zaštite na radu. Najznačajnija je uspostava suradnje s Europskom agencijom za zaštitu na radu (EU-OSHA) koja se ostvaruje putem Ministarstva rada i mirovinskoga sustava kao središnje kontaktne točke, a u kojoj sudjeluju sve hrvatske institucije i ustanove provodeći EU-OSHA kampanje u svrhu osiguravanja sigurnih i zdravih radnih mjesta.
Za kampanju „Zaštita na radu za sve životne dobi“ 2016-2017 izradit će publikacije, e-vodiči i drugi promotivno-edukativni materijali koji će biti dostupni i na hrvatskom jeziku, a dijelit će se sudionicima različitih događanja.
Također, na tematskim događanjima prikazivat će se animirani filmovi s prepoznatljivim glavnim likom Napom koji predstavlja radnika izloženog opasnostima i rizičnim situacijama na mjestu rada.
Europska mreža za obrazovanje i osposobljavanje iz zaštite na radu i zaštite zdravlja (European Network Education and Training in Occupational Health and Safety-ENETOSH) predstavlja jedinu platformu za sustavnu razmjenu znanja u vezi s izobrazbom i osposobljavanjem iz sigurnosti i zaštite zdravlja na radu. U članstvo navedene Europske mreže uključeno je više od 50 partnera iz 21 europske zemlje te iz Južne Koreje i SAD-a, među kojima su članice i iz RH.
Ciljevi ENETOSH-a su:
–jamstvo kvalitete obrazovanja i osposobljavanja iz područja sigurnosti i zaštite zdravlja na radu,
–uvođenje zdravlja i sigurnosti u središte obrazovnog sustava uz visoke zahtjeve za kvalitetom,
–aktivna razmjena znanja između stručnjaka sigurnosti i zaštite zdravlja te obrazovnih stručnjaka.
Promocija na nacionalnoj i međunarodnoj razini bit će jedna od značajnih mjera i aktivnosti za unapređivanje zaštite na radu radi stvaranja sigurnih i zdravih mjesta rada.
6POKAZATELJI ZA PRAĆENJE STANJA I OCJENU REZULTATA
Pokazatelji za praćenje stanja i ocjenu rezultata koji se namjeravaju postići provedbom Nacionalnog programa zaštite na radu u razdoblju 2016.-2020. su sljedeći:
–pokazatelji razina rizika u pojedinim zanimanjima, djelatnostima i radnim mjestima, prisutnost pojedinih rizika u gospodarstvu Republike Hrvatske,
–pokazatelji oštećenja zdravlja nastalih na radu: ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, bolesti vezanih uz rad,
–pokazatelji utjecaja štetnih radnih uvjeta na radnu sposobnost: privremena radna nesposobnost, trajna radna nesposobnost odnosno invalidnost,
–financijski pokazatelji oštećenja zdravlja uzrokovanih radom: gubici zbog bolovanja, dijagnostike, liječenja i rehabilitacije, privremena i invalidska mirovina.
–podaci medicine rada o mjestima rada i radnicima (na način koji ne bi bio suprotan propisima o zaštiti određenih podataka),
–podaci sudova o presuđenim i izvršenim nenovčanim i novčanim kaznama po prijavama inspektora rada za zaštitu na radu,
–podaci sudova o presuđenim i izvršenim odštetnim zahtjevima u slučajevima ozljeda na radu i profesionalnih bolesti,
–podaci Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje o osiguranicima po osnovi rada,
–podaci Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje o prikupljenim i utrošenim sredstvima po osnovi osiguranja za slučajeve ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, s analitikom troškova prema uzrocima,
–podaci Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje o troškovima specifične zdravstvene zaštite, specijalističke konzilijarne zdravstvene zaštite i liječenja
–radnika u pojedinim djelatnostima i poslodavcima, kao i iste troškove za osobe koje su pretrpjele ozljedu na radu ili zadobile profesionalnu bolest,
–podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o troškovima zbog profesionalnih bolesti i ozljeda na radu - broj umirovljenih osoba s tog stanovišta, dob osoba, novčana sredstva isplaćena godišnje s tog osnova, sredstva utrošena za profesionalnu rehabilitaciju, broj radnika kod kojih je zbog profesionalne bolesti i ozljede na radu utvrđena neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, broj radnika kod kojih je utvrđena invalidnost razvrstana po gospodarskim i drugim djelatnostima, a koji ostvaruju prava iz mirovinskog osiguranja,
–podaci Inspektorata rada koje isti unosi u internu aplikaciju e-očevidnik, obrađuje i koristi određene podatke o inspekcijskim nadzorima poslodavaca na području RH iz područja zaštite na radu,
–podaci ovlaštenih osoba za poslove zaštite na radu,
–podaci o ovlaštenjima za poslove zaštite na radu koja se izdaju pravnim i fizičkim osobama kako bi se uspostavila kontrola nad zakonitošću rada i kvalitetom pružanja usluga ovlaštenih osoba, pravodobno poduzimale potrebne mjere te osigurali uvjeti za praćenje i analizu odgovarajućih podataka;
–podaci koje svi poslodavci prema Zakonu o zaštiti na radu i drugim važećim propisima imaju obvezu redovno dostavljati ZUZNR-u putem informacijskog sustava i iste ažurirati, a s ciljem sveobuhvatnog uvida u stanje zaštite na radu na razini pojedinih poslovnih subjekata, kao i na sektorskoj i teritorijalnoj razini a s ciljem planiranja odgovarajućih aktivnosti na unapređivanju zaštite na radu i zaštiti zdravlja na radu
–podaci Zavoda za vještačenja, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom o zapošljavanju osoba s invaliditetom
7INSTITUCIONALNI DIONICI SIGURNOSTI I ZAŠTITE ZDRAVLJA NA RADU
1.1SAVJETODAVNO TIJELO VLADE RH
1.1.1NACIONALNO VIJEĆE ZA ZAŠTITU NA RADU
Nacionalno vijeće za zaštitu na radu je savjetodavno tijelo Vlade Republike Hrvatske koje kontinuirano djeluje od 2000. godine na ovamo.
Nastavljajući pozitivnu praksu razvoja socijalnog dijaloga i suradnje predstavnika Vlade i socijalnih partnera na nacionalnoj razini u području zaštite na radu, na temelju članka 6. st.1. Zakona o zaštiti na radu Vlada Republike Hrvatske je donijela Odluku o osnivanju Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu („Narodne novine“, br. 120/14 i 53/15).
Nacionalno vijeće za zaštitu na radu:
◊prati, analizira i ocjenjuje sustav i politiku zaštite na radu, te o svojim nalazima i ocjenama izvješćuje Vladu Republike Hrvatske i predlaže potrebne promjene;
◊prati učinke primjene Zakona o zaštiti na radu, njegovih
◊provedbenih propisa, posebnih zakona i drugih propisa kojima se u Republici Hrvatskoj štite sigurnost i zdravlje radnika, te predlaže sukladno zaključcima Vladi Republike Hrvatske potrebne promjene i usklađivanje s međunarodnim propisima;
◊daje mišljenje na nacrte iskaza o procjeni učinaka propisa i na nacrte prijedloga propisa iz područja zaštite na radu;
◊donosi odluke upute, preporuke mišljenja, prijedloge zaključke i druge akte;
◊predlaže mjere za unapređivanje sustava zaštite na radu u Republici Hrvatskoj;
◊sudjeluje u organiziranju obilježavanja Nacionalnog dana zaštite na radu;
◊obavlja i druge poslove na zahtjev Vlade Republike Hrvatske.
Nacionalno vijeće ima sedam članova, a čine ga ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite na radu, te dva predstavnika koje predlaže ministar nadležan za rad i po dva predstavnika poslodavaca i sindikata.
Administrativne poslove za Nacionalno vijeće obavlja Zavod za unapređivanje zaštite na radu.
2.2PODRUČJE RADA
2.1.1MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOGA SUSTAVA
2.1.1.1Uprava za rad i zaštitu na radu, Sektor za zaštitu na radu i upravne poslove
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava izrađuje i predlaže mjere, aktivnosti i strategije u područjima radnih odnosa, tržišta rada i aktivne politike zapošljavanja, zaštite zdravlja i sigurnosti radnika, obveznog i dobrovoljnog mirovinskog i socijalnog osiguranja, socijalnog dijaloga te pripremi i provedbi programa i projekata iz programa Europske unije. Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava je odgovorno za sustavno uređenje radnih odnosa i sustava zaštite na radu u Republici Hrvatskoj.
Temeljem Uredbe o unutrašnjem ustrojstvu Ministarstva rada i mirovinskoga sustava („Narodne novine“, br. 25/14 i 60/15) ustrojen je Sektor za zaštitu na radu i upravne poslove, koji obavlja sljedeće poslove:
◊postupa i rješava u upravnim stvarima u drugostupanjskom postupku u vezi s davanjem ovlaštenja osobama za zaštitu na radu protiv prvostupanjskih rješenja Zavoda za unapređivanje zaštite na radu;
◊obavlja normativne, upravne i stručne poslove u vezi sa zaštitom na radu;
◊stvara sustav za provođenje i praćenje zaštite na radu;
◊daje prijedloge unaprjeđenja i unaprjeđuje zaštitu na radu;
◊izrađuje mišljenja o propisima zaštite na radu;
◊izrađuje programe namijenjene stručnjacima zaštite na radu, koordinatorima, poslodavcima, njihovim ovlaštenicima i povjerenicima zaštite na radu u okviru trajnog stručnog usavršavanja;
◊organizira i provodi stručne ispite zaštite na radu;
◊pruža stručnu pomoć tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, poslodavcima, sindikatima, ustanovama i trgovačkim društvima ovlaštenima za obavljanje poslova zaštite na radu;
◊priprema stručne podloge i analize iz područja zaštite na radu;
◊utvrđuje kriterije i postupke prilagođavanja organizacije rada;
◊surađuje s međunarodnim i nacionalnim ustanovama i organizacijama za zaštitu na radu te surađuje s Europskom agencijom za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu (OSHA);
◊prati, informira i koordinira kontinuiranu razmjenu podataka o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu;
◊vodi projekte i provodi kampanje zaštite na radu;
◊prezentira europske primjere dobre prakse i organizira sudjelovanja u natječaju za europsku nagradu dobre prakse i izložbu fotografija iz područja zaštite na radu;
◊prati strane propise iz područja zaštite na radu;
◊vodi i uređuje hrvatsku stranicu zaštite zdravlja i sigurnosti na radu pri OSHA;
◊sudjeluje u izradi propisa iz područja zaštite na radu;
◊sudjeluje u izradi hrvatskih normi iz zaštite na radu;
◊sudjeluje u radu Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu te obavlja i druge poslove u okviru svojega djelokruga.
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava osigurava rad žarišne točke (Focal Point) Republike Hrvatske za suradnju s Europskom agencijom za sigurnost i zdravlje na radu.
2.1.2.2Inspektorat rada, Sektor za nadzor u području zaštite na radu
Inspektorat rada je posebna upravna organizacija u sastavu Ministarstva čije je ustrojstvo (naziv ustrojstvenih jedinica i njihov djelokrug), upravljanje tim jedinicama, način planiranja poslova, uvjeti za obavljanje inspekcijskih poslova i okvirni broj državnih službenika te radno vrijeme i održavanje uredovnih dana uređeno Zakonom o Inspektoratu rada („Narodne novine“ broj 19/14) i Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva rada i mirovinskoga sustava. Značajan dio navedenih pitanja uređuju i Konvencije MOR-a br. 81 i 129.
Sukladno navedenim propisima u Inspektoratu rada su, uz Središnji ured u Zagrebu, ustrojeni i područni uredi u Osijeku, Rijeci, Splitu, Varaždinu i Zagrebu, s ispostavama tih područnih ureda u većim gradovima, kojih je sveukupno 15, tako da Inspektorat rada djeluje na ukupno 21 lokaciji.
Temeljem Uredbe o unutrašnjem ustrojstvu Ministarstva rada i mirovinskoga sustava („Narodne novine“, br. 25/14 i 60/15) u području zaštite na radu ustrojen je Sektor za nadzor u području zaštite na radu.
Zakonom o Inspektoratu rada te Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva propisano je da Inspektorat rada obavlja inspekcijske i druge stručne poslove u području rada i zaštite na radu, ako posebnim zakonom nije drukčije propisano te ukazuje stručnom nositelju pripreme propisa na nedostatke i probleme u provedbi propisa koje je ovlašten nadzirati; obavlja poslove i inspekcijske nadzore provedbe propisa u području gradnje u skladu s posebnim propisom o gradnji; sudjeluje u radu stručnih tijela Vlade Republike Hrvatske, ministarstava, drugih tijela te međunarodnih organizacija i tijela; sudjeluje u radu Odbora viših inspektora rada Europske komisije te provodi aktivnosti dogovorene na tom Odboru; sudjeluje u izradi nacrta prijedloga zakona i drugih propisa čiju provedbu nadzire; daje mišljenja, primjedbe i prijedloge na nacrte prijedloga zakona i drugih propisa iz djelokruga drugih središnjih tijela državne uprave, a čiju provedbu nadzire; priprema odgovore i očitovanja na zahtjeve državnih odvjetništava u građanskim i kaznenim postupcima koji se vode po prijavama, odnosno prijedlozima inspektora rada; izrađuje izvješća o obavljenim nadzorima i poduzetim mjerama; obavlja poslove zastupanja pred prekršajnim sudovima u prekršajnim postupcima po optužnim prijedlozima za pokretanje prekršajnog postupka i pred upravnim sudovima povodom tužbi u upravnim sporovima protiv rješenja Povjerenstva za žalbe Inspektorata rada; izrađuje prijedloge odgovora na novinarske i druge upite koji se odnose na djelokrug Inspektorata rada, te obavlja i druge poslove u okviru svoga djelokruga.
2.2.2HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) javna je ustanova osnovana Zakonom o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15) kojim je uređeno područje mirovinskog osiguranja.
U praćenju stanja i planiranju aktivnosti iz područja zaštite na radu od velike su važnosti podaci u sustavu HZMO o troškovima zbog profesionalnih bolesti i ozljeda na radu - broj umirovljenih radnika, dob, godišnje isplaćeni iznosi, sredstva utrošena za profesionalnu rehabilitaciju, broj radnika kod kojih je zbog profesionalne bolesti i ozljede na radu utvrđena neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, broj radnika kod kojih je utvrđena invalidnost razvrstan po gospodarskim i drugim djelatnostima, a koji ostvaruju prava iz mirovinskog osiguranja.
Sustav mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj uređen je kao:
–obvezno mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti (I stup)
Zaštita u slučaju nastanka profesionalnih rizika je za sada uređena u sklopu mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti (I stup), u kojem se ostvaruje naknada zbog tjelesnog oštećenja, invalidska ili obiteljska mirovina zbog ozljeda na radu ili profesionalnih bolesti.
To znači da u postojećem sustavu mirovinskog osiguranja troškove ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, umjesto poslodavaca kod kojih su se radnici ozlijedili, odnosno razboljeli, snose solidarno svi obveznici plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje.
Prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju na područje zaštite na radu odnose se sljedeći instituti:
–neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, koja nije posebno zakonski razrađena i na temelju koje se ne može ostvariti pravo iz mirovinskog osiguranja. Neposredna opasnost od nastanka invalidnosti nije rizik, već samo stanje koje upozorava na budući rizik nastanka invalidnosti ako osiguranik nastavi raditi pod dotadašnjim uvjetima;
–invalidska mirovina u slučaju nastanka opće ili profesionalne invalidnosti zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti;
–obiteljska mirovina u slučaju smrti nastale zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti;
–naknada zbog tjelesnog oštećenja.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje broj korisnika u mirovinskom sustavu je sljedeći:
Temeljem Zakona o zaštiti na radu osnovan je Zavod za unapređivanje zaštitu na radu kao javna ustanova nadležna za praćenje i unapređivanje zaštite na radu.
Vizija Zavoda za unapređivanje zaštite na radu je razvijanje kulture prevencije i unapređivanja zaštite na radu radi osiguranja sigurnih i zdravih mjesta rada koja pridonose dobrobiti radnika i poslodavaca, rastu produktivnosti, konkurentnosti i gospodarskom razvoju.
Misija Zavoda za unapređivanje zaštite na radu je uvođenje sustava upravljanja kvalitetom u području zaštite na radu, jačanje kvalitete rada stručnih osoba, podizanje svijesti, sustavno praćenje i analiza podataka, razmjena dobre prakse, informiranje i unapređivanje znanja u području zaštite na radu.
Ostvarujući svoje zadaće, polazeći od Zakona o zaštiti na radu, podzakonskih akata, aktualnog stanja i utvrđenog programa rada Zavod provodi sljedeće aktivnosti:
◊sustavno prati stanje zaštite na radu u Republici Hrvatskoj u svrhu prilagođavanja postojećeg sustava tehnološkom napretku i stvaranje sigurne i zdrave radne okoline;
◊potiče socijalni dijalog i međusobno razumijevanje svih dionika u području zaštite na radu;
◊podiže razinu svijesti o važnosti zaštite na radu radnicima, povjerenicima, stručnjacima zaštite na radu i poslodavcima;
◊poduzima aktivnosti kroz stručnu i administrativnu podršku za učinkovit, analitički, istraživački, savjetodavni i preventivni rad u cilju stvaranja sigurne, zdrave i stimulativne radne okoline te unapređivanja zaštite na radu;
◊izrađuje programe, vodiče, metode i modele s ciljem unapređivanja zaštite na radu u pojedinim sektorima i djelatnostima;
◊utvrđuje kriterije i postupke za sigurna i zdrava mjesta rada u vezi s organizacijom rada prilagođenom radnicima, te iste promovira kao primjere dobre prakse;
◊ustrojava, razvija i održava informatički sustav zaštite na radu s ciljem prikupljanja, obrade i analize pravovremenih, pouzdanih i usporedivih podataka iz područja zaštite na radu u svrhu predlaganja i poduzimanja mjera za unapređivanje zaštite na radu;
◊provodi statistička istraživanja iz područja zaštite na radu;
◊uspostavlja i razvija suradnju s međunarodnim i nacionalnim organizacijama te stručnim i znanstvenim ustanovama;
◊priprema i podnosi prijave na natječaje za korištenje sredstava Europskog socijalnog fonda i ostalih europskih strukturnih i investicijskih fondova namijenjenih za poboljšanje i unapređivanje nacionalne politike zaštite na radu i zdravlja na radu,
◊izrađuje stručna mišljenja iz zaštite na radu za različite subjekte;
◊potiče razvoj zaštite na radu u Republici Hrvatskoj na osnovu stručnih i znanstvenih spoznaja;
◊pruža stručnu pomoć udruženjima poslodavaca, sindikatima, osobama ovlaštenima za poslove zaštite na radu te tijelima uprave na temelju podataka iz svog djelokruga;
◊postupa i rješava u upravnim stvarima u prvostupanjskom postupku u vezi s davanjem ovlaštenja osobama za zaštitu na radu;
◊obavlja stručni nadzor i reviziju poslovanja ovlaštenih osoba u odnosu na izdana ovlaštenja prema Zakonu o zaštiti na radu i podzakonskim aktima;
◊organizira i nadzire stručna usavršavanja stručnjaka zaštite na radu u sklopu sustava davanja odobrenja stručnjacima zaštite na radu, vodi evidencije i izdaje/oduzima odobrenja stručnjacima za zaštitu na radu
◊provodi informiranje stručne i opće javnosti potičući razvoj kulture zaštite na radu;
◊planira, surađuje s drugim subjektima i organizira tečajeve, seminare, radionice, okrugle stolove i savjetovanja za različite dionike u području zaštite na radu;
◊potiče prilagodbu sadržaja iz zaštite na radu u obrazovnim programima redovnog obrazovanja od predškolske dobi do visokog obrazovanja, kao i realizaciju cjeloživotnog učenja u području zaštite na radu;
◊prati potencijalne negativne učinke novih tehnologija na zdravlje radnika;
◊analizira, utvrđuje kriterije i postupke kako bi se organizacija rada prilagodila radnicima te smanjili i otklonili rizici te preranog isključenja radnika iz radnog procesa i s tržišta rada;
◊usmjerava posebne aktivnosti na zaštitu od štetnosti psihosocijalnih rizika, stresa, nasilja i uznemiravanja, jednoličnog rada, statodinamičkog rada, rada s nametnutim ritmom i rada po učinku u određenom vremenu kako bi se odgovarajućim preventivnim mjerama spriječili navedeni rizici;
◊provodi istraživanja u suradnji s visokoškolskim ustanovama u području zaštite na radu, te surađuje sa strukovnim udrugama i drugim institucijama;
◊određuje istraživačke prioritete s naglaskom na utjecaj starenja, globalizacije, novih tehnologija i profesionalnih bolesti povezanih s radom i invaliditetom;
◊pomaže u praktičnoj primjeni propisa, a po potrebi inicira odgovarajuće izmjene i dopune pojedinih propisa;
◊promovira primjere dobre prakse u području zaštite na radu;
◊promiče uvođenje sustava upravljanja u području sigurnosti i zaštite zdravlja na radu;
◊obavlja stručne, administrativne i financijske poslove za potrebe Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu, kao savjetodavnog tijela Vlade RH.
2.4.4ZAVOD ZA VJEŠTAČENJE, PROFESIONALNU REHABILITACIJU I ZAPOŠLJAVANJE OSOBA S INVALIDITETOM
Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI) osnovan je temeljem Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 157/13, 152/14). ZOSI je ključna institucija u provođenju politike razvitka i unaprjeđivanja profesionalne rehabilitacije, poboljšanja pristupa zapošljavanju, održivog uključivanja u tržište rada osoba s invaliditetom putem kompetencija potrebnih tržištu rada i poticanjem poslodavaca na zapošljavanje osoba s invaliditetom, te postizanje pune zaposlenosti osoba s invaliditetom.
U okviru djelokruga poslova koje ZOSI obavlja, pripada i područje zaštite zdravlja radnika:
–davanje prijedloga i stručnih mišljenja vezanih uz provođenje vještačenja;
–praćenje, organiziranje i unapređivanje poslova vještačenja;
–izobrazba s područja vještačenja;
–provođenje politike razvitka i unapređivanja profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom;
–organiziranje izobrazbe i seminara za poslodavce i stručne osobe za radno osposobljavanje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom;
–kontinuirana suradnja s poslodavcima u svrhu analiziranja i utvrđivanja mogućnosti zapošljavanja osoba s invaliditetom;
–isplata poticaja pri zapošljavanja osoba s invaliditetom i subvencija plaća;
–financiranje ili sufinanciranje programa i projekata za poticanje zapošljavanja i za održavanje zaposlenosti osoba s invaliditetom;
–stručni nadzor nad radom centara za profesionalnu rehabilitaciju, integrativnih i zaštitnih radionica;
–vještačenje u prvom i drugom stupnju te za potrebe kontrolnih pregleda u postupcima radi ostvarivanja prava iz područja socijalne skrbi, mirovinskog osiguranja, zdravstva, obrazovanja, profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom, zaštite ratnih i civilnih žrtava rada, prava po osnovi rodiljnih i roditeljskih potpora, kao i ostvarivanja prava u područjima u kojima se prava ostvaruju na temelju nalaza i mišljenja tijela vještačenja kada je to propisano;
–vještačenje u prvom i drugom stupnju te za potrebe kontrolnih pregleda u postupcima radi ostvarivanja prava iz područja mirovinskog osiguranja, obiteljskih davanja te davanja za majčinstvo i istovjetnih davanja za očinstvo u provedbi Uredbe Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju;
–vođenje evidencije i dokumentacije u vezi s poslovima vještačenja;
–praćenje kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom i vođenje evidencije o poslodavcima koji su obveznici kvotnog sustava zapošljavanja osoba s invaliditetom;
–vještačenje u prvom i drugom stupnju u postupcima radi ostvarivanja prava iz područja socijalne skrbi, mirovinskog osiguranja, zdravstva, obrazovanja, profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom, zaštite ratnih i civilnih žrtava rata, te drugim područjima u kojima se ostvaruju određena prava na temelju vještačenja, odnosno na temelju nalaza i mišljenja tijela vještačenja;
–provođenje politike razvitka i unapređivanja profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom;
–organiziranje izobrazbe i seminara za poslodavce i stručne osobe za radno osposobljavanje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom;
–vođenje evidencije o poslodavcima koji su obveznici kvotnog sustava zapošljavanja osoba s invaliditetom.
3.3PODRUČJE ZDRAVLJA
3.1.1MINISTARSTVO ZDRAVSTVA
Ministarstvo zdravstva razvija zdravstveni sustav koji unapređuje kvalitetu života i stvara uvjete za gospodarski rast kroz očuvanje i unapređenje zdravlja svakog pojedinca i cijele populacije. S obzirom da na zdravlje utječe veliki broj čimbenika izvan sustava zdravstva, zdravstveni sustav razvija suradnju s drugim sektorima kako bi se odgovorilo na nove zdravstvene izazove i potrebe stanovništva. Zakon o zdravstvenoj zaštiti (NN 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14, 154/14) kao jednu od mjera zdravstvene zaštite posebno navodi „mjere zdravstvene zaštite u vezi s radom i radnim okolišem (specifična zdravstvena zaštita radnika)“.
Opći cilj Ministarstva zdravstva je zaštita, unapređenje i očuvanje zdravlja kroz zaštitu javnozdravstvenog interesa, rano prepoznavanje rizika bolesti, sprečavanje bolesti, liječenje i rehabilitaciju bolesnih.
Ministarstvo zdravstva radi na poboljšanju, promicanju i zaštiti zdravlja te obavlja poslove koji vezani za zaštitu na radu:
◊zaštitu stanovništva od zaraznih i nezaraznih bolesti, ionizirajućih i neionizirajućih zračenja, zdravstvenu ispravnost namirnica i predmeta opće uporabe;
◊upravni nadzor nad radom Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatskoga crvenog križa i komora u zdravstvu;
◊zdravstveno-inspekcijski nadzor nad radom zdravstvenih ustanova i zdravstvenih djelatnika te privatnom praksom;
◊registraciju lijekova, farmaceutsko-inspekcijski nadzor nad proizvodnjom i prometom lijekova i medicinskih proizvoda;
◊sanitarni nadzor nad proizvodnjom, prometom, uporabom i zbrinjavanjem otrova,
◊proizvodnju, promet i potrošnju opojnih droga;
◊sanitarni nadzor nad osobama i djelatnostima, građevinama, prostorijama, prostorima, postrojenjima i uređajima koji mogu na bilo koji način štetno utjecati na zdravlje ljudi te sanitarni nadzor u međunarodnom prometu na državnoj granici itd.
3.2.2HRVATSKI ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) javna je ustanova, čija su prava, obveze i odgovornost utvrđeni Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13, 137/13) i Statutom HZZO, a nadzor nad zakonitošću rada ovog Zavoda obavlja Ministarstvo zdravlja. HZZO prati podatke o ozljedama na radu i bolestima u vezi s radom, kao i bolovanjima zbog bolesti u vezi s radom.
Vizija HZZO je zdravstveni sustav u kojem je kvalitetna zdravstvena zaštita dostupna svima, prema načelima sveobuhvatnosti, dostupnosti i solidarnosti.
U provedbi obveznog zdravstvenog osiguranja HZZO obavlja i sljedeće poslove koji se odnose na zaštitu zdravlja radnika:
◊obavlja poslove u svezi s ostvarivanjem prava i obveza osiguranih osoba iz obveznog zdravstvenog osiguranja u okviru kojeg i prava i obveze za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti uključujući i specifičnu zdravstvenu zaštitu radnika, pruža im potrebnu stručnu pomoć u ostvarivanju prava i zaštiti njihovih interesa, te se brine o zakonitom ostvarivanju tih prava;
◊obavlja poslove ugovaranja zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja sa zdravstvenim ustanovama i privatnim zdravstvenim radnicima uključenim u mrežu javne zdravstvene službe, a za specifičnu zdravstvenu zaštitu radnika s ugovornim subjektima uključenim u mrežu ugovornih subjekata medicine rada, te s isporučiteljima ortopedskih i drugih pomagala;
◊provodi nadzor nad ispunjavanjem ugovornih obveza ugovornih subjekata Zavoda u provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja u skladu sa sklopljenim ugovorom.
Pravo na novčane naknade osiguranicima za slučaj priznate ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti obuhvaća:
–naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad uzrokovane priznatom ozljedom na radu, odnosno profesionalnom bolešću;
–naknadu za troškove prijevoza u vezi s korištenjem zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja koja je posljedica priznate ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti;
–naknadu za troškove pogreba u slučaju smrti osigurane osobe, ako je smrt neposredna posljedica priznate ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti.
3.3.3HRVATSKI ZAVOD ZA ZAŠTITU ZDRAVLJA I SIGURNOST NA RADU
Prema članku 98. Zakona o zdravstvenoj zaštiti državni zdravstveni zavodi su zdravstvene ustanove za obavljanje stručnih i zdravstvenih djelatnosti iz okvira prava i dužnosti RH na području javno zdravstvene djelatnosti, transfuzijske medicine, medicine rada, mentalnog zdravlja, toksikologije i antidopinga, hitne medicine i telemedicine.
Državni zdravstveni zavodi su: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu, Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, Hrvatski zavod za telemedicinu, Hrvatski zavod za toksikologiju i antidoping i Hrvatski zavod za hitnu medicinu.
Hrvatski Zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu (HZZZSR) na osnovu čl.105 Zakona o zdravstvenoj zaštiti osnovan je kao zdravstvena ustanova za obavljanje djelatnosti medicine rada, praćenje stanja i unapređenje sigurnosti na radu.
Jedna od osnovnih djelatnosti je utvrđivanje i provođenje postupaka za prevenciju profesionalnih bolesti i stanja i ozljeda na radu te predlaganje i davanje stručnih mišljenja na propise koji omogućuju učinkovito praćenje i provođenje mjera specifične zdravstvene zaštite radno aktivne i radno sposobne populacije u Republici Hrvatskoj. Zdravstvena djelatnost obuhvaća:
–preventivne i specifične mjere radi sprječavanja nastanka profesionalnih bolesti i bolesti vezanih uz rad e ozljeda na radu;
–statistiku iz područja zdravstvene zaštite radnika, analizu učestalosti profesionalnih bolesti;
–analizu ozljeda na radu;
–metode zdravstvenog prosvjećivanja, a sve u svrhu poboljšanja radnih uvjeta i sprječavanja nastanka bolesti i ozljeda kojima je radno mjesto osnovni ili jedan od uzroka.
Prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti preventivna uloga medicine rada HZZZSR temelji se velikim dijelom i na statističkoj analizi pobola i uzroka pobola proizašlih iz rada. Stoga je područje zdravstvene zaštite radnika i očuvanja radne sposobnosti, osobito preventivna uloga medicine rada i sigurnost na radu na svim razinama, jedna od temeljnih djelatnosti HZZZSR.
Osim rutinskih statističkih istraživanja HZZZSR vodi Registre profesionalnih bolesti i analizira uzroke i posljedice ovih bolesti na preostalu radnu sposobnost radnika. HZZZSR vodi i evidencije podataka o radnicima izloženih pojedinim štetnostima, opasnostima i naporima na radnom mjestu kada to nalažu propisi.
Sukladno Zakonu o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti (NN 141/13) i Pravilniku o zdravstvenim uvjetima izloženih radnika i osoba koje se obučavaju za rad s izvorima ionizirajućeg zračenja (NN 80/13), u nadležnosti HZZZSR je vođenje evidencije podataka o radnicima izloženim ionizirajućem zračenju u onom dijelu koji se odnosi na zdravstvenu sposobnost izloženih izvorima ionizirajućeg zračenja, na rezultate prethodnih i periodičkih pregleda radnika koji rade u izloženosti ionizirajućem zračenju te na razloge zbog kojih je radnik eventualno dobio zabranu rada s izvorima ionizirajućeg zračenja.
Na osnovi podataka iz Registara i Evidencija podataka, HZZZSR analizira zdravstveno stanje radnika, uzroke eventualne zdravstvene nesposobnosti za rad na tim radnim mjestima te predlaže Ministarstvu zdravlja mjere koje je potrebno provoditi za sprječavanje nastanka nesposobnosti za rad na tim radnim mjestima.
U djelatnosti HZZZSR-a je vođenje Evidencije podataka o osobama koje rade kao pomorci u tvrtkama u Republici Hrvatskoj. Sukladno Pravilniku o utvrđivanju uvjeta zdravstvene sposobnosti članova posade pomorskih brodova, brodica i jahti (NN 93/07) i Pravilniku o utvrđivanju uvjeta zdravstvene sposobnosti članova posade pomorskih brodova i brodova unutarnje plovidbe (NN 111/02) analizira podatke i Ministarstvu zdravlja dostavlja rezultate o ukupnom broju pregledanih te o broju pomoraca u kojih je ustanovljena nesposobnost za rad.
Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu obvezan je koordinirati i stručno nadzirati sve ordinacije medicine rada koje provode specifičnu zdravstvenu djelatnost na području Republike Hrvatske. Zbog toga vodi Registar svih zdravstvenih ustanova i ordinacija medicine rada koje obavljaju specifičnu zdravstvenu zaštitu radnika, uključujući i uspostavljanje razvidnosti onih ordinacija medicine rada koje imaju posebna odobrenja.
U sklopu svojih aktivnosti HZZZSR oblikuje doktrine standarde i metode rada pri ocjenjivanju zdravstvene sposobnosti i praćenju zdravstvenog stanja radnika, te doktrine i standarde pri ocjenjivanju uvjeta rada te:
–prati stanje sigurnosti na radu;
–istražuje rizike glede ozljeda na radu i profesionalnih bolesti;
–provodi statistička istraživanja;
–osmišljava preventivne mjere i njihovo provođenje;
–informira i educira sve dionike o utjecaju štetnosti radnog mjesta na zdravlje radnika putem internetske stranice, e-novina, e-upita, edukativnih tiskanih materijala, provođenjem stručnih tečajeva, seminara, radionica koji potiču primjenu dobre prakse;
–izravno komunicira sa svim dionicima u sustavu zaštite na radu i zaštite zdravlja na radu.
3.4.4HRVATSKI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) osnovan je temeljem Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14 , 154/14).
HZJZ obavlja djelatnosti epidemiologije karantenskih i drugih zaraznih bolesti te kroničnih masovnih nezaraznih bolesti, javnog zdravstva, zdravstvenog prosvjećivanja s promicanjem zdravlja i prevencije bolesti, zdravstvene ekologije, mikrobiologije, školske medicine, mentalnog zdravlja i prevencije ovisnosti radi ostvarivanja temeljne svrhe javnog zdravstva, a to je očuvanje i unaprjeđenje zdravlja populacije.
Aktivnosti u vezi sa zdravljem radnika:
–planira, predlaže i provodi mjere za očuvanje i unapređenje mentalnog zdravlja stanovništva;
–planira i predlaže strategiju razvitka i programe aktivnosti na unapređivanju zaštite mentalnog zdravlja i psihijatrijske zaštite na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene djelatnosti;
–oblikuje i predlaže programe te provodi istraživanja iz područja mentalnog zdravlja i psihijatrijske zaštite u svrhu praćenja, analize i ocjene mentalnog zdravlja stanovništva;
–zdravstveno-odgojnim, edukativnim, promidžbenim i drugim aktivnostima čuva i unapređuje mentalno zdravlje stanovništva;
–planira i predlaže programe te koordinira i nadzire provođenje specifične zaštite i unapređenja mentalnog zdravlja djece, mladeži, osobito u osnovnim i srednjim školama te na visokim učilištima;
–vodi državni registar oboljelih od mentalnih bolesti i poremećaja;
–predlaže i provodi istraživanja iz područja zdravstva u svrhu praćenja, analize i ocjene zdravstvenog stanja stanovništva te iz područja organizacije i rada zdravstvenih službi;
–planira, predlaže i provodi mjere za očuvanje i unapređivanje zdravlja stanovništva, zdravstveno-odgojnim i drugim aktivnostima te promicanjem zdravlja čuva i unapređuje zdravlje stanovništva;
–planira, predlaže, koordinira i prati specifičnu zdravstvenu zaštitu djece i mladeži, osobito u osnovnim i srednjim školama te na visokim učilištima;
–ispituje, prati, analizira i ocjenjuje utjecaj čimbenika okoliša na zdravlje ljudi te predlaže i sudjeluje u provođenju mjera za sprečavanje njihovih štetnih djelovanja;
–nadzire i evaluira provođenje preventivnih programa te drugih mjera zdravstvene zaštite;
–planira, predlaže i provodi aktivnosti na uspostavi, razvoju i upravljanju zdravstvenim informacijskim sustavom;
–sudjeluje u školovanju zdravstvenih radnika, provodi stručna i znanstvena istraživanja iz područja javnog zdravstva;
–vodi državne javnozdravstvene registre te nadzire prikupljanje podataka i koordinira rad ostalih registara u zdravstvu.
4.4PODRUČJE ZNANOSTI I OBRAZOVANJA
4.1.1MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA
U okviru djelokruga rada Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO) obavljaju se određeni poslovi koji se odnose na područje obrazovanja i osposobljavanja, visokog obrazovanja e znanstveno-istraživačke djelatnosti:
–upravni i drugi poslovi koji se odnose na: sustav predškolskog odgoja, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja u zemlji i inozemstvu; nacionalni kurikulum; udžbenike, normative i standarde te druge uvjete za odgojno-obrazovni rad; razvitak školstva; učenički standard; inspekcijski nadzor; osposobljavanje djece, mladih i odraslih za stjecanje tehničkih znanja i vještina te djelatnost udruga u ovom području;
–upravni i drugi poslove koji se odnose na: razvoj visokoga obrazovanja; ostvarivanje nacionalnih strategija i programa za visoko obrazovanje; upravljanje provedbom Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira; poticanje cjeloživotnoga učenja i visokoga obrazovanja odraslih;
–upravni i drugi poslove koji se odnose na: razvitak znanstvene i tehnologijske djelatnosti; razvitak znanstvenih i drugih pravnih osoba; razvitak znanosti i primjenu znanstvenih dostignuća u pojedinim područjima; planiranje i usklađivanje tehnologijskog razvitka u Republici Hrvatskoj.
4.2.2INSTITUT ZA MEDICINSKA ISTRAŽIVANJA I MEDICINU RADA
Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada je samostalna javna znanstveno-istraživačka institucija s tridesetogodišnjim iskustvom u području procjene zdravlja, radnog i životnog okoliša, posebice opterećenosti okoliša radionuklidima, toksičnim metalima, pesticidima i drugim organskim onečišćivalima i procjene njihovog učinka na zdravlje, mjerenja i procjene kakvoće zraka, procjene alergotoksičnih i psiholoških učinaka različitih parametara okoliša, njihovih učinaka na stabilnost genoma i poremećaje spavanja.
Institut je druga po veličini znanstveno-istraživačka ustanova u RH, a od 2004. godine u nadležnosti je Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
Institut multidisciplinarnim pristupom u praćenju opterećenosti radnog i životnog okoliša kemijskim, fizikalnim i biološkim agensima i procjenom njihovog učinka na biološke sustave od razine makromolekule do čitavog organizma značajno doprinosi procjeni izloženosti ljudi i procjeni zdravstvenih rizika koji iz tog proizlaze.
Sukladno djelatnostima upisanim u sudski registar Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada vezano za područje zaštite na radu obavlja:
–istraživanje onečišćenja radnog i životnog okoliša odabranim kemijskim fizikalnim i biološkim agensima, praćenja i procjenjivanja izloženosti ljudi i zdravstvenih rizika;
–istraživanje profesionalnih bolesti i psihofizičkih stanja, te bolesti u vezi s radom i radnim procesom, kao i njihovim učincima na radnu sposobnost ljudi, te epidemiologiju kroničnih i degenerativnih bolesti;
–sudjelovanje u programima zdravstvene zaštite ljudi i programima zaštite životnog i radnog okoliša;
–provođenje specifičnih laboratorijskih i terenskih mjerenja i nadziranje kemijskih, fizikalnih i bioloških agensa u radnom i životnom okolišu;
–stručne poslove zaštite okoliša;
–stručne poslove zaštite od ionizirajućih zračenja;
–stručne poslove zaštite od neionizirajućih zračenja;
–toksikološka ocjenjivanja otrova;
–poslove vještačenja iz područja registrirane znanstveno istraživačke i visoko stručne djelatnosti Instituta;
–izrade studija o značajnom utjecaju plana i programa na okoliš (strateška studija)
–tehničko ispitivanje i analiza - mjerenja u vezi s čistoćom vode, zraka i tla; analize mogućeg onečišćavanja otpadnih voda;
–monitoring za utvrđivanje utjecaja na biološku raznolikost, okoliš i zdravlje ljudi;
–poslove iz područja nuklearne sigurnosti;
–djelatnost praćenja kvalitete zraka;
–djelatnost praćenja emisije onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora;
–djelatnost provjere ispravnosti mjernog sustava za kontinuirano mjerenje emisija onečišćujućih tvari u zraku iz nepokretnih izvora;
–djelatnost osiguranja kvalitete mjerenja i podataka kvalitete zraka i druge poslove.
5.5SOCIJALNI PARTNERI
5.1.1UDRUGE SINDIKATA
Prema odredbama Zakona o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata (NN 93/14, 26/15) utvrđeno je da propisane kriterije reprezentativnosti na nacionalnoj razini ispunjavaju sljedeće sindikalne udruge više razine:
–Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH),
–Nezavisni hrvatski sindikati (NHS),
–Matica hrvatskih sindikata (MHS),
–Hrvatska udruga radničkih sindikata (HURS).
Imenovani predstavnici udruga sindikata više razine uključeni su u rad Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu i u Upravno vijeće Zavoda za unapređivanje zaštite na radu.
5.2.2UDRUGE POSLODAVACA
Prema odredbama Zakona o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata (NN 93/14, 26/15) utvrđeno je da propisane kriterije reprezentativnosti na nacionalnoj razini ispunjavaju sljedeće poslodavačke udruge više razine:
–Hrvatska udruga poslodavaca.
Imenovani predstavnici udruge poslodavaca više razine uključeni su u rad Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu i u Upravno vijeće Zavoda za unapređivanje zaštite na radu .
8FINANCIJSKI OKVIR
Sredstva za provedbu mjera i aktivnosti Nacionalnog programa osigurat će se u državnom proračunu, odnosno financijskim planovima pojedinih institucija i dionika sigurnosti i zaštite zdravlja na radu.
–
9ZAKLJUČAK
Život, zdravlje i očuvanje radne sposobnosti vrednote su od posebnog društvenog interesa u Republici Hrvatskoj.
Pravo na zaštitu na radu je osnovno ljudsko pravo, stoga je potrebno pozitivno i svakodnevno, planski i organizirano djelovati na stvaranje stimulativne, sigurne i zdrave radne okoline u kojoj će radnici bit zadovoljni i produktivni, poslodavci uspješni, konkurentni i odgovorni, i u kojem ozračju će se ostvarivati gospodarski rast i razvoj naše zemlje na dobrobit svih njenih građana.
Zaštita na radu mora postati sastavni dio svake poslovne politike i društveno odgovornog poslovanja pri čemu se posebno vrednuje odnos prema zaštiti na radu i zaštiti zdravlja na radu, zaštiti okoliša, društvenoj zajednici, poslodavcima i radnicima.
U prevenciji i unapređivanju zaštite na radu i zaštiti zdravlja na radu važno je dosljedno primjenjivati propise iz zaštite na radu i uključivati zaštitu već u programe za predškolsku dob, u kurikulume u osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju. S ciljanim preventivnim akcijama i zajedničkim djelovanjem u ovom području potrebno je riješiti problem neadekvatnosti i neusklađenosti raznih propisa koji zadiru u područje zaštite na radu, izostanak istraživačkih projekata, a prije svega potpunog zanemarivanja mjera prevencije ozljeda, odnosno bolesti uzrokovanih radom i profesionalnih bolesti.
Kako bi se navedeni ciljevi ostvarili, Nacionalnim programom zaštite na radu u razdoblju 2017.-2020. godine predviđene su aktivnosti koje su usmjerene na:
–Podizanje svijesti o značaju prevencije u zaštiti na radu i zaštiti zdravlja na radu kontinuiranim i aktivnim dijalogom i angažmanom svih dionika sustava zaštite na radu na pitanjima smanjivanja rizika
–Osnaživanje kapaciteta pružanjem stručne pomoći i trajne edukacije za učinkovito upravljanje zaštitom na radu u mikro i malim poduzećima u cilju provedbe odgovarajućih mjera koje će doprinijeti smanjivanju rizika, bolovanja, ozljeda i profesionalnih bolesti
–Edukaciju svih dionika sustava zaštite na radu na otkrivanju i smanjenju postojećih te prepoznavanju novih tehnologija, materijala i s njima povezanih rizika
–Uključivanje zaštite na radu u sadržaje nastavnih planova i programa u redovnom obrazovnom sustavu počevši od predškolskog odgoja ,preko osnovnog i srednjeg do visokog i obrazovanja odraslih
–Aktivnosti za poboljšanje aktivnog i zdravog starenja
–Prevenciju profesionalnih bolesti i bolesti u vezi s radom
–Kontinuirano cjeloživotno obrazovanje stručnjaka zaštite na radu kao i svih drugih dionika neposredno vezanih za područje zaštite na radu
–Osvješćivanje opće javnosti te promociju kulture prevencije i primjera dobre prakse u zaštiti na radu
–Projektiranje, uspostavu, kontinuirani razvoj i održavanje Središnjeg nacionalnog informacijskog sustava zaštite na radu za praćenje i analizu postojećeg stanja te za donošenje daljnjih politika za razvoj i unapređenje sustava zaštite na radu u RH (Data Collector), čemu prethodi izrada i stavljanje u funkciju Informacijskog sustava zaštite na radu
–Podizanje razine kvalitete rada i odgovornosti ovlaštenih osoba za pružanje usluga zaštite na radu
–Korištenje poticajnih sredstava iz fondova i programa EU za uvođenje i razvoj sustava sigurnosti i zaštite zdravlja na radu (certificiranje sustava, edukacija, povezivanje i komunikacija dionika sustava), kao mjere i za povećanje konkurentnosti gospodarstva
–Usmjeravanje dijela sredstava doprinosa za zaštitu zdravlja na radu za preventivne, informativne, promidžbene i edukativne sadržaje namijenjene unapređivanju sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu
–Osnaživanje, tj. povećanje administrativnih kapaciteta središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove zaštite na radu i inspekcijskog tijela za nadzor u području zaštite na radu
–Suradnja Vlade RH, Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu, središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove zaštite na radu i Zavoda za sigurnost i zaštitu zdravlja u RH u ostvarivanju nacionalnog programa zaštite na radu
–Ostvarivanje Strateškog okvira EU o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu za razdoblje do 2020. godine
–Praćenje učinaka važećih propisa, njihova analiza, prema potrebi i stručnoj ocjeni usklađivanje, donošenje potrebnih propisa na području sigurnosti i zaštite zdravlja na radu te kontinuirano usklađivanje s obvezujućim aktima Europske unije i Međunarodne organizacije rada.
Jačanje konkurentnosti više se ne postiže samo korištenjem naprednih tehnologija i snižavanjem troškova poslovanja već i prihvaćanjem načela društveno odgovornog poslovanja koje karakterizira odgovorni odnos prema društvenoj zajednici, okolišu, zaštiti na radu, zadovoljstvu radnika te kupaca u pogledu kvalitete i sigurnosti proizvoda i usluga. Danas smo u radnom okružju suočeni s brojnim rizicima, što znači da nemamo apsolutne sigurnosti. Mjerama zaštite kojima se smanjuju rizici nastoji se postići veći stupanj sigurnosti, a Nacionalni program zaštite na radu 2017.-2020. usmjeren je na mjere i aktivnosti čijim provođenjem je moguće ostvariti navedene ciljeve.
1.1PLAN AKTIVNOSTI ZA REALIZACIJU NACIONALNOG PROGRAMA ZAŠTITE NA RADU
(prema prioritetima)
RB
STRATEŠKI CILJ
ZADATAK/
AKTIVNOST
POKAZATELJ REZULTATA
ODGOVORNO TIJELO
/RADNA SKUPINA/
PROJEKT
ROK U KOJEM SE
AKTIVNOST
PLANIRA OBAVITI
SREDSTVA ZA REALIZACIJU
1.
Uspostava e-baze (e-aplikacije) Zavoda za unapređivanje zaštite na radu, modula budućeg Središnjeg nacionalnog informacijskog sustava
Izrada e-aplikacije Zavoda za unapređivanje zaštite na radu, modula budućeg Središnjeg nacionalnog informacijskog sustava zaštite na radu
Izrada open source aplikacije Sustav upravljanja zaštitom u radnim procesima, kompatibilne s e-aplikacijom Zavoda
Funkcioniranje e-aplikacije Zavoda za unapređivanje zaštite na radu koji će biti modul u sklopu budućega Središnjeg nacionalnog informacijskog sustava zaštite na radu, te open source aplikacije Sustav upravljanja zaštitom
Zavod za unapređivanje zaštite na radu
lipanj 2017.
U sklopu prijavljenog projekta „Prikupljanje i obrada podataka zaštite na radu (POP-ZNR)“ za sufinaciranje iz Europskog socijalnog fonda – ukupni indikativni iznos 3.297.000 HRK, od čega je propisanih 15% osigurano u Državnom proračunu
2.
Uspostava središnjeg nacionalnog informacijskog sustava zaštite na radu (Data Collector)
Izrada aplikacija Središnjeg nacionalnog informacijskog sustava zaštite na radu, integriranje baza podataka svih krajnjih korisnika sustava
Definiranje upravljanja sustavom
Dostava podataka u informacijski sustav svih obveznika
Funkcioniranje Središnjeg nacionalnog informacijskog sustava zaštite na radu
Analiziranje i obrada prikupljenih podataka
Zavod za unapređivanje zaštite na radu
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
Drugi dionici vezani uz informacijski sustav
konac 2018.
U sklopu projekta koji Zavod za unapređivanje zaštite na radu planira prijavati za sufinaciranje iz Europskog socijalnog fonda – planirana indikativna ukupna svota projekta je 9 milijuna kuna, od čega je više od polovice predviđeno za uspostavu Data Collectora.
3.
Praćenje, analiza i usklađivanje propisa zaštite na radu s Direktivama EU
Ocjena potrebnih promjena zakonskih i podzakonskih akata iz područja sigurnosti i zaštite zdravlja na radu
Usklađivanje propisa iz područja sigurnosti i zaštite zdravlja na radu s Direktivama EU
Doneseni podzakonski akti usklađeni s Direktivama EU
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
Ministarstvo zdravstva
Ostala ministarstva u čijoj su nadležnosti propisi sigurnosti i zaštite zdravlja iz pojedinih djelatnosti
Kontinuirano
Redovne aktivnosti nadležnih tijela
4.
Praćenje, analiza i usklađivanje propisa zaštite na radu sa ukupnim stanjem sigurnosti i zaštite zdravlja u RH te sa stanjem u pojedinim granama djelatnosti
(praćenje kretanja ozljeda na radu, prof. bolesti i bolesti u vezi s radom)
Ocjena potrebnih promjena zakonskih i podzakonskih akata iz područja sigurnosti i zaštite zdravlja na radu
Usklađivanje propisa iz područja sigurnosti i zaštite zdravlja na radu praćenjem analiza iz informacijskog sustava zaštite na radu
Izmjene podzakonskih akata u skladu sa ukupnim stanjem sigurnosti i zaštite zdravlja u RH te sa stanjem u pojedinim granama djelatnosti
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
Ministarstvo zdravstva
Ostala ministarstva u čijoj su nadležnosti propisi sigurnosti i zaštite zdravlja iz pojedinih djelatnosti
Kontinuirano
Redovne aktivnosti nadležnih tijela
5.
Dio sredstava izdvajanja poslodavaca za slučajeve ozljeda na radu i profesionalnih bolesti usmjeriti u preventivne aktivnosti (edukacije, vodiče upravljanja rizicima, certificiranje sustava upravljanja rizicima i dr.)
Sačiniti pregled i analizu godišnjeg stanja prihoda i rashoda HZZO-a u segmentu doprinosa poslodavaca za slučajeve ozljeda na radu i prof. bolesti i isto dostaviti ministarstvu nadležnom za rad
Temeljem odluke ministra nadležnog za rad, a uz suglasnost ministra nadležnog za zdravlje, osnovati radnu skupinu koja će temeljem pregleda i analize stanja izraditi prijedlog Plana preventivnih aktivnosti i moguće načine realizacije
Daljnje aktivnosti na realizaciji plana
Godišnja analiza stanja prihoda i rashoda za slučajeve ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, prema djelatnostima i veličini poslodavca
Izrada Prijedloga plana preventivnih aktivnosti i dostava na odobrenje ministru nadležnom za rad i ministru nadležnom za zdravlje
Realizacija plana
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
Radna skupina
Ministarstvo zdravstva
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
Kontinuirano godišnje
Iz sredstava doprinosa poslodavaca
6.
Poticanje uspostave certificiranih sustava upravljanja zdravljem i sigurnosti na radu kod poslodavaca prema međunarodno priznatim normama kao mjere boljim upravljanjem rizicima i povećanjem stupnja konkurentnosti
Apsorpcija sredstava iz fondova EU (socijalni i drugi fondovi) za uspostavu i certificiranje sustava upravljanja zdravljem i sigurnosti na radu
Utvrđivanje kriterija u određivanju prioriteta za dodjeljivanje poticajnih sredstava
Raspisivanje natječaja za dodjelu sredstava za uspostavu i certificiranje sustava upravljanja zdravljem i sigurnosti na radu
Raspisani natječaji sa utvrđenim kriterijima za dodjelu sredstava
Broj uspostavljenih i certificiranih sustava
Integracija sustava upravljanja sigurnošću i zdravljem u sustave upravljanja kvalitetom (ISO 9001) te upravljanja okolišem (ISO 14001)
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
Ministarstvo zdravstva
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
Hrvatska udruga poslodavaca
Središnja agencija za financiranje fondova EU
kontinuirano
Fondovi EU
7.
Utvrđivanje jasne metodologije i ovlasti medicinskih službi (obiteljska medicina, medicina rada) u postupcima za utvrđivanje profesionalnih bolesti
Osnivanje radne grupe za utvrđivanje metodologije i ovlasti medicinskih službi u postupcima za utvrđivanje profesionalnih bolesti
Razmatranje mogućih izmjena propisa zdravstvene zaštite o utvrđivanju nadležnosti za utvrđivanje profesionalnih bolesti
Utvrđena jasna nadležnost i metodologija za utvrđivanje profesionalnih bolesti
Ministarstvo zdravstva
Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
svibanj 2017.
Redovne aktivnosti nadležnih tijela
8.
Utvrđivanje bolesti u vezi sa radom i donošenje legislative u vezi s tim
Osnivanje radne skupine za utvrđivanje bolesti u vezi s radom i donošenje legislative u vezi s tim
Izrađena legislativa o bolestima vezanih uz rad
Dostava podataka o bolestima vezanih uz rad u informacijski sustav zaštite na radu
Praćenje stanja bolesti vezanih uz rad po pojedinim djelatnostima
Ministarstvo zdravstva
Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
Sindikalne središnjice
svibanj 2017.
Redovne aktivnosti nadležnih tijela
9.
Osnaživanje kapaciteta u ministarstvu nadležnom za rad u području zaštite na radu
Utvrđivanje i angažiranje potrebnog broja i strukture državnih službenika prema propisanim zadaćama nadležnog tijela
Utvrđivanje dinamike, opsega i prioriteta u provođenju inspekcijskih nadzora praćenjem stanja informacijskog sustava zaštite na radu i eskalacije pojedinih rizika i nastalih posljedica
Broj donešenih propisa
Učinkovitiji odziv na usklađivanje sa zahtjevima Direktiva EU te Konvencija Međunarodne organizacije rada
Učinkovitije obavljanje svih drugih propisanih poslova
Opsezi nadzora, struktura i poduzete mjere primjerene vrstama i veličinama rizika
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
Kontinuirano
Redovne aktivnosti nadležnog ijela
10.
Podizanje kvalitete rada ovlaštenih osoba za poslove zaštite na radu
Razmatranje redefiniranja kriterija za izdavanje ovlaštenja za obavljanje pojedinih poslova zaštite na radu
Praćenje informacijskog sustava zaštite na radu o obavljenim poslovima ovlaštenih osoba i podataka dobivenih od poslodavaca
Praćenje nalaza Komisija za nadzor i reviziju rada ovlaštenih osoba (nesukladnosti, ukidanje ovlaštenja, žalbe i sl.)
Utvrđivanje kriterija u ocjenjivanju rada ovlaštenih osoba za zaštitu na radu
Viša razina kvalitete u pružanju usluga na području zaštite na radu
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
Zavod za unapređivanje zaštite na radu
Kontinuirano
Redovne aktivnosti nadležnih tijela
11.
Uspostava registra stručnjaka zaštite na radu prema prijavama poslodavaca
Stručno usavršavanje stručnjaka zaštite na radu, poslodavaca i ovlaštenika poslodavaca, s naglaskom na stručno usavršavanje stručnjaka zaštite na radu u ovlaštenim osobama
Izrada registra stručnjaka zaštite na radu
Izrada i provedba programa stručnog usavršavanja
Evidentiranje, praćenje i vrednovanje programa usavršavanja
Viša razina kvalitete rada stručnjaka zaštite na radu, viša razina svijesti poslodavaca i ovlaštenika poslodavaca o značaju provođenja propisa zaštite na radu i prevencije
Viša razina odgovornosti u obavljanju pojedinih poslova zaštite na radu
Viša razina znanja, razvoj kompetencija i vještina stručnjaka zaštite na radu i ostalih dionika
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
Zavod za unapređivanje zaštite na radu
ožujak 2017.
Redovne aktivnosti nadležnih tijela
12.
Unapređivanje postupka izrade procjene rizika
Izrada alata za izradu procjene rizika u određenoj djelatnosti, radionice za izradu interaktivne procjene rizika
Prevođenje OiRA alata za procjenu rizika na hrvatski jezik
Broj novih i poboljšanih alata
Broj održanih radionica
Broj prevedenih OiRA alata za procjenu rizika
Zavod za unapređivanje zaštite na radu
Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu
Kontinuirano
Europska agencija za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu (EU-OSHA)
13.
Uključivanje specijalista medicine rada i sporta u sprječavanje postojećih i novih rizika
Donošenje podzakonskih akata propisanih Zakonom o zaštiti na radu i njihova provedba
Aktivnosti specijalista medicine rada na mjestima rada (broj nadzora) te doprinos na utvrđivanju i procjeni rizika
Ministarstvo zdravstva
Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu
Hrvatsko društvo za medicinu rada
Kontinuirano
Redovne aktivnosti nadležnih tijela
14.
Profesionalna rehabilitacija radnika koji su doživjeli ozljedu na radu i profesionalnu bolest s ciljem njihove radne integracije i daljnjeg zapošljavanja
Utvrditi preostalu radnu sposobnost
Provesti profesionalnu rehabilitaciju
Pružiti potporu u samozapošljavanju te zapošljavanju u različitim sektorima kao i zaštitnim i integrativnim radionicama
Broj rehabilitiranih radnika
Broj zaposlenih u različitim oblicima zapošljavanja
Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom,
Hrvatski zavod za zapošljavanje
Kontinuirano
Redovne aktivnosti nadležnih tijela
15.
Provođenje mjera za prevenciju psihosocijalnih rizika i stresa
Procjenom rizika ocijeniti utjecaj psihosocijalnih čimbenika i stresa na zdravlje radnika
Donijeti mjere i poduzeti aktivnisti za uklanjanje ili smanjenje psihosocijalnih rizika i stresa
Broj dana bolovanja uzrokovanih psihosocijalnim rizicima i stresom
Preventivne i korektivne mjere u procjenama rizika
Ministarstvo zdravstva
Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu
Hrvatsko društvo za medicinu rada
Kontinuirano
Redovne aktivnosti nadležnih tijela
16.
Razvoj socijalnog partnerstva
Suradnja poslodavca s predstavnicima radnika
Medijacija u rješavanju sporova iz područja zaštite na radu
Osnivanje povjerenstava za unapređivanje zaštite na radu na sektorskoj i teritorijalnoj razini
Poticanje socijalnog dijaloga
Izvansudsko rješavanje sporova
Broj osnovanih povjerenstava
Broj poduzetih aktivnosti povjerenstava
Broj rješenih sporova medijacijom
Udruga poslodavaca, sindikati, predstavnici lokalne uprave i samouprave, Gospodarsko socijalna vijeća, Centri za medijaciju, Zavod za unapređivanje zaštite na radu
Kontinuirano
Redovne aktivnosti nadležnih tijela
17.
Poticanje izbora povjerenika radnika za zaštitu na radu
Izrada uputa o provođenju postupka izbora povjerenika
Broj izabranih povjerenika radnika za zaštitu na radu
Zavod za unapređivanje zaštite na radu, Udruge sindikata i udruga poslodavaca
Kontinuirano
Redovne aktivnosti nadležnih tijela
18.
Uvođenje zaštite na radu u školske kurikulume kao međupredmetne teme
Cjeloživotno učenje i obrazovanje
Poticanje uvođenja zaštite na radu u nastavne predmete kroz obveznu nastavu i dnevni boravak
Organiziranje seminara, radionica, programa ljetnih praksi, međunarodnih ljetnih škola, i dr.
NACIONALNI PROGRAM ZAŠTITE NA RADU
za razdoblje 2017. -2020. godine
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
1 UVOD
Temeljem odredbi članka 6. stavak 6. Zakona o zaštiti na radu (“Narodne novine”, broj 71/14, 118/14 i 154/14), ministarstvo nadležno za rad u suradnji s Nacionalnim vijećem za zaštitu na radu, predlaže Vladi Republike Hrvatske donošenje Nacionalnog programa zaštite na radu za razdoblje 2017.-2020. godine, koji se objavljuje u „Narodnim novinama“.
Na donošenje Nacionalnog programa, odnosno, utvrđivanje politike zaštite na radu obvezuje i članak 4. Konvencije Međunarodne organizacije rada (International Labour Organization - ILO) broj 155.
Ovaj Nacionalni program nastavak je Nacionalnog program sigurnosti i zaštite zdravlja na radu za razdoblje od 2009. do 2013. godine, koji je produžen i na 2014., 2015. i 2016. godinu te je nadogradnja njegovim aktivnostima, ciljevima i preporukama za daljnje unapređivanje zaštite na radu.
Cilj ovoga Programa je zajamčiti sigurno i zdravo radno okruženje, a to će se postići dosljednom provedbom svih propisanih mjera zaštite na radu te sprječavanjem ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi s radom kako bi se smanjili gospodarski gubitci i drugi troškovi.
Nadalje, cilj ovoga Nacionalnog programa je stvoriti socijalno-gospodarsku motivaciju kod svih dionika sustava zaštite na radu, a naročito kako bi poslodavci i radnici aktivno i učinkovito upravljali zaštitom na radu.
Sadržaj programa i aktivnosti usklađen je sa Strateškim okvirom EU o zdravlju i sigurnosti na radu 2014.-2020.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
1.1 DOKUMENTI NA KOJIMA SE TEMELJI NACIONALNI PROGRAM ZAŠTITE NA RADU
Strateški okvir Europske unije o zdravlju i sigurnosti na radu 2014.-2020., Strateški plan Ministarstva rada i mirovinskoga sustava 2016.-2018., izvješća nadležnih institucija o stanju zaštite na radu u Republici Hrvatskoj, planovi rada javnih ustanova za sigurnost i zaštitu zdravlja su dokumenti na kojima se, pored ostalog, temelji Nacionalni program zaštite na radu Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2020.
Nijedan sektor ili profesija nisu imuni na ozljede na radu, psihosocijalne rizike i stres i/ili profesionalne bolesti, bez obzira je li riječ o uredskom poslu, vožnji kamiona, radu u rudniku ili na gradilištu. Njihova su posljedica, osim stradavanja radnika i visoki troškovi za poslodavce i društvo u cjelini. Novim Strateškim okvirom EU nastoji se pridonijeti poboljšanju kvalitete poslova i zadovoljstva poslom uz istodobno povećanje konkurentnosti i produktivnosti, osobito malih poslodavaca, kao i smanjenje troškova u sustavu socijalne sigurnosti.
Sprječavanje ozljeda na radu ili profesionalnih bolesti radnika te promicanje zdravlja tijekom cijelog radnog vijeka, od prvog posla nadalje, ključni su čimbenici za održivost i produljenje radnog vijeka. Navedeni proaktivni pristup pridonosi rješavanju dugoročnih posljedica demografskog starenja i očuvanja radne sposobnosti radnika u skladu s ciljevima Strategije za pametan, održiv i uključiv rast Europa 2020 . U okviru Smjernice za zapošljavanje 7., posebno je naglašeno promicanje kvalitete radnog mjesta. U Paketu mjera za zapošljavanje naglašeno je da poboljšanje radnih uvjeta ima pozitivan učinak na produktivnost i konkurentnost.
Ulaganje u zaštitu na radu pridonosi dobrobiti radnika, poslodavaca i društva u cjelini te je višestruko i dugoročno isplativo. Prema nedavnim procjenama na razini EU, ulaganja u tom području mogu donijeti visoki povrat uloženog, prosječno po stopi od 2,2 i u rasponu od 1,29 do 2,89 .
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
2.2 USKLAĐENOST STRATEŠKIH CILJEVA EU I RH
Strateški okvir EU o zdravlju i sigurnosti na radu 2014.-2020. navodi tri najveća izazova u ključnim područjima:
1. Poboljšanje provedbe postojećih propisa o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu, posebice osnaživanjem kapaciteta malih i srednjih poduzeća kako bi se uspostavile uspješne i učinkovite mjere sprječavanja rizika
2. Unaprjeđivanje prevencije profesionalnih bolesti suzbijanjem novih rizika te rizika u nastajanju bez zanemarivanja postojećih rizika
3. Uzimanje u obzir starenja radne snage u EU.
Za savladavanje izazova predlaže se široki raspon mjera podijeljenih prema sedam glavnih strateških ciljeva:
1. Daljnja konsolidacija nacionalnih strategija u području sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, primjerice koordinacijom politika i uzajamnim učenjem
2. Pružanje praktične potpore malim i mikro poduzećima u ispunjavanju propisa o zaštiti na radu pri čemu bi poduzeća imala koristi od tehničke podrške i praktičnih alata, kao što je internetski interaktivni alat za procjenu rizika (OiRA), internetska platforma za alate procjene sektorskih rizika
3. Poboljšanje provedbe u državama članicama, primjerice evaluacijom rezultata nacionalnih inspektorata rada
4. Pojednostavnjivanje postojećeg zakonodavstva tamo gdje je prikladno radi uklanjanja nepotrebnih administrativnih opterećenja uz očuvanje visoke razine zaštite zdravlja i sigurnosti radnika
5. Pitanja povezana sa starenjem radne snage i unaprjeđivanje prevencije profesionalnih bolesti radi suzbijanja postojećih i novih rizika koji primjerice prijete od nanomaterijala, zelene tehnologije i biotehnologija
6. Unaprjeđivanje prikupljanja statističkih podataka radi osiguravanja kvalitetnijih dokaza i razvijanje alata za praćenje
7. Jačanje koordinacije s međunarodnim organizacijama (Međunarodna organizacija rada - MOR, Svjetska zdravstvena organizacija - SZO, Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj - OECD) i partnerima, a u cilju smanjenja učestalosti nezgoda na radu i profesionalnih bolesti te poboljšanja radnih uvjeta u cijelom svijetu.
U Strateškom okviru predlažu se sljedeći instrumenti za provedbu navedenih mjera: socijalni dijalog, jačanje svijesti, provođenje obvezujućih akata EU, sinergija s drugim područjima politika (npr. javno zdravstvo, obrazovanje), uz dostupnost sredstava iz fondova EU, kao što su Europski socijalni fond (ESF) i Program za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI), za podršku provedbi propisa o zaštiti zdravlja i sigurnosti. Nadalje, potrebno je uključivanje zaštite na radu u školski obrazovni sustav (osnovno i srednje obrazovanje), uvođenje jedinstvenog registra ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, kontinuirano usavršavanje stručnjaka zaštite na radu i drugih osoba te promocija kulture prevencije i primjera dobre prakse u zaštiti na radu.
Ulaganje u razvoj kulture prevencije rizika i promicanje boljih radnih uvjeta donosi gospodarske i socijalne koristi, osobito u kontekstu aktualne gospodarske krize, smanjenja broja ozljeda na radu te pridonosi većem zadovoljstvu radnika s poslom, a time i njihovoj većoj radnoj učinkovitosti.
U programskom razdoblju 2014.–2020. godine, prema Strategiji Europa 2020, financiranje iz Europskog socijalnog fonda bit će dostupno za aktivnosti usmjerene, među ostalim, na promicanje održivog, kvalitetnog zaposlenja i socijalne uključenosti.
Poseban izazov u narednom razdoblju je „zeleno gospodarstvo” i uvođenje čistih tehnologija, na čemu, uz gospodarski rast i istodobno ekološku odgovornost, treba temeljiti održiv razvoj gospodarstva i napredak društva.
Pri utvrđivanju aktivnosti i ciljeva Nacionalnog programa primijenjeni su sljedeći principi.
PROMOCIJA
Promjena svijesti o važnosti primjene mjera zaštite na radu kroz organizaciju različitih promotivnih aktivnosti i kampanja.
PREVENCIJA
A ktivnosti u vezi sa sigurnošću i zdravljem na mjestu rada treba usmjeriti na prevenciju ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi s radom jer većinu ozljeda i bolesti koje su u vezi s radom možemo spriječiti pa je prevencija najisplativiji način za proaktivno rješavanje pitanja sigurnosti i zdravlja na mjestu rada.
UKLJUČIVANJE SVIH ZAINTERESIRANIH
Poboljšanje sigurnosti na mjestu rada te u radnoj okolini, a time i zdravlja radnika mogu se na najbolji način ostvariti ako se uključe svi dionici sustava zaštite na radu;
ODGOVORNOST
Najveću odgovornost prema Zakonu o zaštiti na radu imaju poslodavci, a najvažnija obaveza im je omogućiti radnicima sigurno i zdravo mjesto rada te ih uključiti u razmatranje svih pitanja vezanih za zaštitu na radu. Radnici i osobe na radu obvezni su pridržavati se svih propisanih pravila zaštite na radu.
OSTVARIVOST
Aktivnosti u provedbi zaštite na radu zasnivaju se na primjeni propisanih mjera i unapređivanju znanja i vještina dionika u sustavu, kao i osiguravanju potrebnih financijskih sredstava za provođenje tih mjera radi ostvarivanja sigurnih i zdravih uvjeta rada.
Ubrzane tehnološke promjene nalažu kontinuiranu prilagodbu djelovanja u području zaštite na radu i zaštite zdravlja na radu, kako u stručnom tako i u zakonodavnom okviru.
Potrebno je sustavno unapređivati zaštitu na radu i zaštitu zdravlja na radu praćenjem stanja, otkrivanjem novih rizika, predlaganjem učinkovitijih preventivnih mjera zaštite, različitim edukativnim programima, kao i cjelovitim informiranjem stručne i opće javnosti.
PRI IZRADI OCJENE STANJA KORIŠTENA JE ZADANA METODOLOŠKA STRUKTURA:
1. Vizija razvitka
2. Pregled stanja i potreba
3. Planirane aktivnosti i mjere
4. Dionici zaštite na radu i očekivani rezultati
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
2 VIZIJA RAZVITKA
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
1.1 OPĆE ODREDNICE
Vizija razvitka zaštite na radu je stvaranje sigurnih i zdravih radnih mjesta koja pridonose rastu produktivnosti, konkurentnosti i gospodarskom razvoju.
Zaštita na radu u Republici Hrvatskoj važna je:
– Na području ljudskih prava – obveza je države štititi život, zdravlje i radnu sposobnost čovjeka kao vrednote od posebnog interesa za RH;
– Na području populacijske politike – stimulativnim i drugim mjerama poticati natalitet, a preventivnim mjerama utjecati na smanjenje smrtnosti, invalidnosti i oštećenja reproduktivnog zdravlja;
– U razvoju gospodarstva - primjenom radne opreme, tehnoloških rješenja i uvjeta rada kojima se postiže učinkovita sigurnost i zaštita zdravlja na radu, kao i zaštita okoliša;
– U smanjenju troškova u sustavu socijalnog osiguranja – provođenjem preventivnih aktivnosti, kao i svih propisanih pravila zaštite na radu;
– U smanjenju troškova u gospodarstvu – suradnjom poslodavca s predstavnicima radnika, kvalitetnom izradom i primjenom procjene rizika za pojedina mjesta rada, dodatnim aktivnostima na prevenciji psihosocijalnih rizika i stresa, osposobljavanjem radnika za rad na siguran način i primjenom sustava upravljanju zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
2.2 STRATEŠKA NAČELA
Strategija programa temelji se na provedbi sljedećih jednakovrijednih i povezanih načela:
– načelo održivog razvoja,
– načelo razboritosti,
– načelo prevencije,
– načelo partnerstva.
NAČELO ODRŽIVOG RAZVOJA
Tehnološki razvoj, rast proizvodnje i produktivnosti uz primjenu mjera zaštite na radu i zaštite zdravlja na radu treba se zasnivati na održivom razvoju. Održivi gospodarski razvoj treba omogućiti očuvanje života, zdravlja i radne sposobnosti pojedinca kao i njegov cjeloviti razvitak.
NAČELO RAZBORITOSTI
Korištenje novih i složenijih proizvodnih tehnologija i procesa dovode do nastanka novih rizika. U uvjetima kada nije moguće isključiti rizike od oštećenja zdravlja, iste treba odgovarajućim mjerama sigurnosti i zaštite zdravlja na radu svesti na najmanju moguću razinu primjenjivanjem načela razboritosti.
NAČELO PREVENCIJE
Načelo prevencije temelji se u prvom redu na izbjegavanju rizika, procjenjivanju rizika i njihovom sprječavanju na samom izvoru s ciljem da se rizici na mjestima rada smanje na najmanju moguću razinu. Upravljanje zaštitom na radu treba usmjeriti na pravodobno sprječavanje rizika kako bi se djelotvorno zaštitili ljudski životi, zdravlje i sigurnost te spriječile posljedice.
NAČELO PARTNERSTVA
U provedbi mjera i aktivnosti na području zaštite na radu od osobite je važnosti suradnja i partnerstvo poslodavaca i predstavnika radnika. Istovremeno, djelovanje različitih dionika u području sigurnosti i zaštite zdravlja radnika upućuje na njihovu suradnju.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
3 OSNOVNI CILJEVI
Osnovni ciljevi Nacionalnog programa zaštite na radu Republike Hrvatske su:
– kontinuirano smanjivati stopu ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, bolesti u vezi s radom te nezgoda na radu, trajnim unapređivanjem stanja zaštite na radu (kao rezultat svih ostalih aktivnosti)
– poticati aktivni rad odbora za zaštitu na radu, povjerenika radnika za zaštitu na radu, ovlaštenika poslodavca za zaštitu na radu i drugih dionika na aktivnom sudjelovanju u provođenju zaštite na radu,
– educirati i trajno usavršavati sve dionike sustava zaštite na radu; stručnjake zaštite na radu, poslodavce i ovlaštenike, povjerenike radnika za zaštitu na radu, radnike, ovlaštene osobe za obavljanje poslova zaštite na radu, druga tijela državne i javne uprave te pravne osobe s javnim ovlastima,
– koristiti odgovarajuće informacijske sustave s ciljem prikupljanja, praćenja i analiziranja podataka s područja zaštite na radu,
– osnaživati zadovoljstvo na radu (wellbeing),
– podizati razinu osposobljenosti za obavljanje poslova i stručno usavršavanje (work ability),
– poticati istraživanja u vezi sa sigurnošću i zaštitom zdravlja na radu,
– pratiti zakonodavstvo na području sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu te razmatrati moguća pojednostavljenja radi rasterećenja gospodarstva,
– ostvariti suradnju svih ključnih čimbenika na državnoj razini kao i socijalnih partnera kako bi se pridonijelo upravljanju rizicima koji proizlaze iz novih tehnologija te unapređivanjem zaštite na radu kod malih poslodavaca,
– osigurati naročitu zaštitu posebno osjetljivim i ranjivim kategorijama radnika (rodiljama, dojiljama, trudnicama, mladeži, starijim radnicima, radnicima smanjenih radnih sposobnosti).
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
1.1 POSEBNI CILJEVI
Posebni ciljevi Nacionalnog programa zaštite na radu Republike Hrvatske su:
1. Unapređivanje zaštite na radu putem socijalnog dijaloga između ključnih dionika u sustavu zaštite na radu od mikro, lokalne, sektorske do nacionalne razine;
2. Unapređivanje prevencije ozljeda na radu i profesionalnih bolesti suzbijanjem postojećih te nadolazećih rizika;
3. Unapređivanje prikupljanja statističkih podataka uspostavom informacijskog sustava te promicanje istraživanja kao ključne podloge za unapređivanje zaštite na radu;
4. Podizanje svijesti o značaju zaštite pri radu počevši od predškolske dobi kroz cjeloživotno obrazovanje;
5. Jačanje politike koja se bavi zaštitom na radu, uključujući integriranje zaštite na radu i zdravlja zaposlenih u druge sektorske politike i iznalaženje novih sinergija;
6. Promicanje kulture zaštite na radu te uspostava primjera dobre prakse.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
4 PREGLED STANJA I POTREBA
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
1.1 ZAKONODAVNI OKVIR
Pravo na zaštitu na radu utemeljeno je Ustavom Republike Hrvatske (NN 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14).
Minimalni zahtjevi za odnose u zaštiti na radu propisani su obvezujućim aktima Europske unije, preuzetim konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonima i podzakonskim propisima, te se mogu povećati kolektivnim ugovorima, sporazumima sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca i dr.
Zakon o zaštiti na radu donesen je u skladu s propisima Europske unije, praksom Suda pravde Europske unije i njegovim tumačenjem te u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktive Europske unije:
1) Direktiva Vijeća 89/391/EEZ od 12. lipnja 1989. o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja radnika na radu (SL L 183, od 29. 6. 1989.),
2) Direktiva 2007/30/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2007. kojom se mijenja Direktiva Vijeća 89/391/EEZ, njezine pojedinačne direktive i direktive Vijeća 83/477/EEZ, 91/383/EEZ, 92/29/EEZ i 94/33/EZ u odnosu na pojednostavljenje i racionalizaciju izvješća o praktičnoj provedbi (SL L 165, od 27. 6. 2007.),
3) Direktiva Vijeća 91/383/EEZ od 25. lipnja 1991. o dopunama mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja na radu radnika u radnom odnosu na određeno vrijeme i privremenom radnom odnosu (SL L 206, od 29. 7. 1991.),
4) Direktiva Vijeća 92/85/EEZ od 19. listopada 1992. o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja na radu trudnih radnica te radnica koje su nedavno rodile ili doje (deseta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) (SL L 348, od 28. 11. 1992.),
5) Direktiva Vijeća 94/33/EZ od 29. lipnja 1994. o zaštiti mladih ljudi na radu (SL L 216, od 20. 8. 1994.).
Zakonom o zaštiti na radu uređen je sustav zaštite na radu u Republici Hrvatskoj, a osobito nacionalna politika i aktivnosti, opća načela prevencije i pravila zaštite na radu, obveze poslodavca, prava i obveze radnika i povjerenika radnika za zaštitu na radu, djelatnosti u vezi sa zaštitom na radu, nadzor i prekršajna odgovornost, osnivanje Zavoda za unapređivanje zaštite na radu te njegova djelatnost i upravljanje.
Svrha Zakona o zaštiti na radu je sustavno unapređivanje zaštite na radu i zaštite zdravlja radnika te osoba na radu, sprječavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i drugih bolesti u vezi s radom.
S obzirom na to da je zaštita na radu dio svih radnih, proizvodnih i upravnih procesa, područje zaštite na radu uređuju i ostali zakoni: Zakon o radu („Narodne novine“, br. 93/14), Zakon o zaštiti od buke („Narodne novine“, br. 30/09, 55/13, 153/13), Zakon o zaštiti od požara („Narodne novine“, br. 92/10), Zakon o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, br. 157/13, 151/14, 33/15 i 93/15), Zakon o listi profesionalnih bolesti („Narodne novine“, br. 162/98 i 107/07), Zakon o obveznom zdravstvenom nadzoru radnika profesionalno izloženih azbestu („Narodne novine“, br. 79/07 i 139/10), Zakon o zdravstvenoj zaštiti („Narodne novine“, br. 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14 i 154/14 i dalje), Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom („Narodne novine“, br. 157/13 i 152/14) i dr.
Svrha, način i rokovi donošenja, primjena i prestanak važenja podzakonskih propisa regulirani su čl.103. st.3.-8. i čl.104. Zakona o zaštiti na radu.
Temeljem čl.103. st.3.-5. Zakona o zaštiti na radu, određene podzakonske propise donosi ministar nadležan za rad, a pojedine podzakonske propise donosi ministar nadležan za rad uz suglasnost ministra nadležnog za zdravlje, dok određene propise (sektorske) za specifične djelatnosti donose nadležni resorni ministri uz suglasnost ministra nadležnog za rad.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
2.2 ANALIZA STANJA
Stanje zaštite na radu u Republici Hrvatskoj procjenjuje se na osnovu dostupnih podataka, dok stvarno stanje nije moguće realno utvrditi zbog nedostataka u prikupljanju, a time i nemogućnosti raspolaganja jednoznačnim podacima i njihovom analizom.
Jedan od većih problema u analizi stanja ozljeda na radu i profesionalnih bolesti u Republici Hrvatskoj očituje se u nestandardiziranosti i neujednačenosti objavljenih podataka. Dostupne se analize i podaci o broju ozljeda na radu i profesionalnih bolesti uvelike razlikuju i pokazuju drukčije trendove što ukazuje na različite načine prikupljanja podataka za određeno razdoblje po kojima bi analiza bila izrađena istom metodologijom. Kao relevantni podaci za izradu ove analize uzeti su podaci Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu koji sukladno hrvatskim propisima prikuplja i obrađuje podatke Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje po ESAW metodologiji, a koji se dostavljaju Eurostatu.
Za praćenje i ocjenu stanja u području zaštite na radu potrebno je uzeti u obzir gospodarska i demografska kretanja.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
2.1.1 GOSPODARSKI POKAZATELJI
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku Hrvatska je 2015. godine zabilježila rast gospodarskih aktivnosti. Bruto domaći proizvod u 2015. godini, realno je veći za 2,8% u odnosu na 2014. godinu i pokazuje daljnju tendenciju rasta.
Na rast BDP-a utjecao je rast osobne potrošnje, industrijske proizvodnje te pokrivenost uvoza izvozom.
U 2015. godini industrijska proizvodnja bila je 2,7% veća u odnosu na isto razdoblje lani.
Hrvatski robni izvoz, porastao je za 11,2% u usporedbi s istim razdobljem 2014. godine. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi u 2015. godini bila je 62,4%.
Turizam je, također, nastavio pozitivan trend. U 2015. u Hrvatskoj je bilo 9,3% više turista i ostvareno je 7,7% više noćenja.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za prosinac 2015. iznosila je 5.772,00 kuna, dok je prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za prosinac 2015. iznosila 8.157,00 kuna. Najviša prosječna mjesečna neto plaća isplaćena je u djelatnosti prijevoza i skladištenja /zračni prijevoz u iznosu od 10.715,00 kune, a najniža je isplaćena u djelatnosti prerađivačke industrije/proizvodnja kože i srodnih proizvoda u iznosu od 3.060,00 kuna.
Cijene dobara i usluga koje se koriste za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u prosjeku su niže za 0,5%. Deficit proračuna je u 2015. godini smanjen na 3,2% BDP-a.
Stopa registrirane nezaposlenosti za 2015. iznosi 17,4%. U strukturi nezaposlenih osoba prevladavaju mladi, stariji od 50 godina, a prema ukupnoj kvalifikacijskoj strukturi nekvalificirani, kvalificirani i srednjeg obrazovanja. Podaci ukazuju na potrebu dodatnog osposobljavanja nezaposlenih osoba za ulazak i povratak na tržište rada, što uključuje i područje edukacije iz zaštite na radu.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
2.1.1.1 DEMOGRAFSKA KRETANJA
Dugotrajna depopulacija donijela je mnoge negativne posljedice, poput smanjenja radno aktivnog stanovništva, povećane potrebe za skrb ostarjeloga stanovništva, odnosno povećanog ekonomskog i socijalnog opterećenja državnoga proračuna u području mirovinskoga, socijalnog i zdravstvenog osiguranja.
Osim po smanjenju broja stanovnika, demografska slika Hrvatske slična je onoj ostalih članica Europske unije. Obilježavaju je procesi starenja stanovništva, prirodna depopulacija te prostorna polarizacija stanovništva. Produljenjem očekivane životne dobi stanovništvo sve brže stari pa je u dobi od 60 i više godina gotovo četvrtina stanovnika Hrvatske (24%). S procesom starenja stanovništva Republike Hrvatske dolazi do prirodne depopulacije, odnosno smanjenja stanovništva zbog više umrlih nego rođenih, te pad prosječnog broja djece po ženi u fertilnoj dobi (1,5) čime se Hrvatska također svrstava uz ostale europske države (iznimka je Island sa stopom od 2,15).
Natalitet pada dok se mortalitet povisuje, te se stopa nataliteta u Republici Hrvatskoj (godišnji broj živorođenih na tisuću stanovnika) neprestano smanjuje.
Navedeni pokazatelji upućuju između ostalog na potrebu očuvanja radne sposobnosti radnika zbog produžetka radnog vijeka i osiguranja potrebnih radnika na tržištu rada uz njihovo istovremeno osposobljavanje za rad na siguran način te provođenje niza preventivnih aktivnosti.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
2.2.2 STATISTIČKI PODACI O POSLOVNIM SUBJEKTIMA
Prema izvješću Državnog zavoda za statistiku, na dan 31. prosinca 2015. u RH bile su registrirane ukupno 312.354 pravne osobe, od toga je aktivnih subjekata bilo 185.297 ili 59,3%. Uz to, bilo je 78.580 aktivnih subjekata u obrtu i slobodnim zanimanjima.
Podaci o strukturi poslovnih subjekata prema djelatnostima pokazuju da je više od polovice registriranih i aktivnih subjekata zastupljeno u četiri područja djelatnosti: trgovina na veliko i na malo, te popravak motornih vozila i motocikla 22,3%, prerađivačka industrija 9,5%, stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 29,7%, te ostale uslužne djelatnosti 11,0%.
Promatra li se struktura aktivnih pravnih osoba prema broju zaposlenih najveći udio 62,5% imaju subjekti bez zaposlenih, 29,7% je udio subjekata s 1 do 9 zaposlenih, 5,8% je udio subjekata sa 10 do 49 zaposlenih, 1,6% je udio srednje velikih subjekata s 50 do 249 zaposlenih, a samo 0,3% udjela imaju veliki subjekti s više od 250 zaposlenih.
Mali poslodavci najbrojniji su u djelatnosti trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla sa udjelom od 30,0%. Srednje veliki poslodavci najzastupljeniji su u prerađivačkoj industriji s udjelom od 32,0%, a u tom je području i 26,0% velikih poslodavaca.
Podaci o teritorijalnoj raspoređenosti poslovnih subjekata na županijskoj razini pokazuju da je nešto manje od trećine ukupno (32,1%) registriranih poslovnih subjekata smješteno u Gradu Zagrebu, dok je obrta i slobodnih zanimanja 18,8%. Na drugom je mjestu Splitsko-dalmatinska županija sa 11,6% pravnih osoba, te 13,6% fizičkih osoba.
Ukupni broj zaposlenih u RH u prosincu 2015. godine bio je 1.319.310, od toga je kod pravnih osoba bilo zaposleno ukupno 1.112.850. Broj zaposlenih osoba u najrizičnijim djelatnostima je u stalnom opadanju te ima negativan smjer trenda zaposlenosti. Najveći pad zaposlenosti ima sektor prerađivačke industrije i sektor građevinarstva. Nasuprot tome, u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi od 2010. godine trend zaposlenosti ima pozitivan smjer.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
2.3.3 ZAŠTITA ZDRAVLJA NA RADU
Zaštita zdravlja na radu određena je Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i Zakonom o zaštiti na radu, a obuhvaća zaštitu i očuvanje zdravlja radnika u sigurnoj i zdravoj radnoj okolini. Specifična zdravstvena zaštita radnika obuhvaća: liječničke preglede, praćenje zdravstvenog stanja radnika, identifikaciju i procjenu rizika za zdravlje na radnom mjestu, sistematske kontrolne preglede radnika, davanje savjeta o zdravlju, sigurnosti, higijeni rada, organizaciji rada sa zaštitnim sredstvima. Nadalje, obuhvaća: pregled radnika koji se obvezno provodi radi zaštite od štetnih utjecaja, organiziranje i pružanje prve pomoći, hitnih medicinskih intervencija na mjestu rada, sudjelovanje u analizi ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, suradnju u obavještavanju, stručnom osposobljavanju i obrazovanju u djelatnosti medicine rada, higijene rada i organizacije rada, ocjenjivanje uvjeta rada na pojedinom radnom mjestu, zdravstveni odgoj i zdravstveno prosvjećivanje radnika, provođenje medicinski programiranog aktivnog odmora radi poboljšanja radne sposobnosti, sudjelovanje u mjerama rehabilitacije radnika i drugo.
Mjere zdravstvene zaštite u vezi s radom i radnim okolišem (specifična zdravstvena zaštita radnika) koje moraju osiguravati poslodavci, a osiguravaju ih preko Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, ili izravnim ugovorom s ordinacijom medicine rada su: mjere za sprečavanje i otkrivanje profesionalnih bolesti, sprečavanje ozljeda na radu i pružanje odgovarajuće prve pomoći, mjere za zaštitu zdravlja radnika koji su izloženi posebnim opasnostima za zdravlje i mjere zdravstvene zaštite propisane posebnim propisima.
Specijalisti medicine rada i sporta provode prethodne preglede prije početka rada, redovite periodičke preglede, izvanredne preglede u slučaju incidenata odnosno iznenadne situacije, prijevremene periodičke preglede koji se provode prilikom utvrđivanja odstupajućih vrijednosti nalaza pretraga kod periodičkog ili izvanrednog pregleda i izlazne preglede koji se provode unutar tjedan dana po prestanku obavljanja poslova s povećanim rizikom od nastanka profesionalnih bolesti i bolesti vezanih uz rad.
U Hrvatskoj se godišnje obavi približno 400.000 medicinskih pregleda od čega se oko 80% odnosi na preventivne preglede zaposlenih.
Osnovice i stope, način obračuna i rokovi plaćanja, visina, te obveznici obračunavanja i plaćanja doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje i obvezno zdravstveno osiguranje za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti utvrđeni su Zakonom o doprinosima gdje je utvrđena jedinstvena stopa doprinosa za ozljede na radu od 0,5% kao doprinos na plaću te se uplaćuje za svakog radnika u radnom odnosu kod poslodavca.
Za 2015. godinu ukupni prihod ostvaren uplatom doprinosa za osiguranje zaštite zdravlja na radu iznosio je približno 579.600.000,00 kuna, dok su rashodi/izdaci za zdravstvenu zaštitu za ozljede na radu i profesionalne bolesti bili 78.587.854,00 kuna, a isplaćene naknade za bolovanje i isplate osiguranicima za ozljede na radu i profesionalne bolesti bile su 168.419.896 kuna .
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
2.4.4 OZLJEDE NA RADU
Podaci o broju ukupno ozlijeđenih osoba na radu u Republici Hrvatskoj od 2010. – 2015. godine pokazuju porast što je zabrinjavajuće s obzirom na usklađenja hrvatske zakonske regulative sa smjernicama Europske unije.
Slika 1.: Trend ozljeda na radu u razdoblju od 2010. – 2015. godine
Izvor: HZZZSR; Obrada: ZUZNR
U promatranom razdoblju, u 2015. godini zabilježen je najveći porast broja ozlijeđenih osoba iz razloga jer je došlo do promjene metodologije praćenja ozljeda na radu. Naime, do 2014. godine promatrani su podaci o priznatim ozljedama na radu, a od 2015. godine promatraju se podaci zaprimljenih prijava o ozljedama na radu koje se dostavljaju Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje. U 2012. godini na povećanje broja ozljeda na radu zabilježen je zbog porasta broja ozljeda na putu pri odlasku i dolasku s mjesta rada, a ne na mjestu rada.
Broj ozljeda na radu rastao je u administrativnim i pomoćnim djelatnostima, djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, a osobito je zabrinjavajuće što je rastao u prerađivačkoj industriji gdje je i inače najveći broj ozljeda na radu.
Slika 2.: Stopa ozljeda na radu na 1.000 radnika u razdoblju od 2011. – 2015. godine
Izvor: HZZZSR; Obrada: ZUZNR
Kao relevantan podatak kod planiranja i poduzimanja mjera i aktivnosti radi unapređivanja sustava zaštite na radu potrebno je koristiti podatak o stopi ozljeda na radu na 1.000 radnika, koji se izračunava kao omjer ukupnog broja ozljeda na radu i broja zaposlenih radnika za promatranu godinu na 1.000 radnika.
Promatrajući podatke prema županijama u 2015. godini najveća stopa ozljeda na radu na 1.000 radnika zabilježena je u Zagrebačkoj županiji (16,21), zatim ju slijedi Osječko-baranjska županija (15,45) te Sisačko-moslavačka županija sa 15,31 ozljedom na 1.000 radnika. Najmanji broja ozljeda na radu na 1.000 radnika zbilježen je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i iznosi 5,10, slijedi Zadarska županija sa 8,65 i Bjelovarsko-bilogorska sa 9,22 ozljede na 1.000 radnika.
Promatrajući podatke prema djelatnostima u 2015. godini najveća stopa ozljeda na radu na 1.000 radnika zabilježena je u djelatnosti ospkrbe vodom (24,12), zatim u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (17,5) te u djelatnosti prijevoza i skladištenja (15,8). Najmanja stopa ozljeda na radu na 1.000 radnika iznosi 3,96, a zbilježena je u stručnoj, znanstvenoj i tehničkoj djelatnosti, slijede ostale uslužne djelatnosti sa 4,68 ozljeda i djelatnost rudarstva i vađenja sa 4,73 ozljede na 1.000 radnika.
Slika 3.: Ozljede na radu po djelatnostima za razdoblje od 2011. – 2015. godine
Izvor: HZZZSR; Obrada: ZUZNR
Usporedimo li broj zaposlenih u određenoj djelatnosti i broj ozljeda na radu najlošije stanje je u djelatnosti opskrbe vodom, uklanjanja otpadnih voda, gospodarenje otpadom gdje je kontinuirano vrlo visoka stopa ozljeda. Tako je u 2012. godini na tisuću zaposlenih u ovoj djelatnosti bilo 18 ozljeda na radu, 2013. godine 20 ozljeda te 2014. godine također 20 ozljeda na radu , a u 2015. godini čak 24,12 ozljeda na radu na 1.000 radnika.
Kontinuirano prerađivačka industrija ima najveći broj ozljeda na radu, što ne iznenađuje jer su upravo u toj djelatnosti najveće opasnosti od štetnih i opasnih događaja, zatim je slijede djelatnosti trgovine, zdravstvene zaštite te javne uprave i obrane.
Slika 4.: Ozljede na radu po županijama za razdoblje od 2011. – 2015. godine
Izvor: HZZZSR; Obrada: ZUZNR
Podaci o ozljedama na radu analizirani po županijama i Gradu Zagrebu pokazuju da se najveći broj ozljeda dogodio u županijama s najvećim brojem zaposlenih pri čemu nakon Grada Zagreba najviše ozljeda na radu imaju Primorsko-goranska županija, Splitsko-dalmatinska županija te Osječko-baranjska županija. Najmanji broj ozljeda na radu bilježi se u Ličko-senjskoj županiji, Virovitičko-podravskoj te Dubrovačko-neretvanskoj županiji. U 2015. godini najmanji porast broja ozljeda na radu zabilježen je u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji dok su pad broja ozljesa na radu zabilježile Virovitičko-podravska i Dubrovačko-neretvanska županija.
Kao uzorak za određivanje trenda kretanja ozljeda na radu prema osposobljenosti za rad na siguran način obrađen je ukupan broj ozljeda na radu iz kojeg su podaci podijeljeni prema: osposobljenosti, neosposobljenosti i nepoznato. Najveći broj ozljeda na radu zabilježen je kod osoba osposobljenih za rad na siguran način u čak 95% slučajeva.
Dobiveni podaci upućuju na propuste koji se događaju prilikom osposobljavanja za rad na siguran način. Dvojbeno je osposobljavaju li se radnici samo „na papiru“ kako bi to bilo formalno odrađeno ili su programi osposobljavanja neadekvatno izrađeni pa samim time i pogrešno provedeni. Navedeno upućuje na potrebu za dodatnim istraživanjima i analizama iz kojih bi proizašle potrebne mjere za unapređivanje osposobljavanja za rad na siguran način.
Iz podataka o ozljedama na radu, prema osnovi osiguranja dobivenih od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, odnosno Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu proizlazi da se najveći broj ozljeda na radu događa radnicima koji imaju ugovor o radu na neodređeno vrijeme, u prosjeku je to 80% slučajeva. Ostalih 20% posto odnosi se na ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme te ugovor o radu sklopljen po drugom osnovu (učenici na praksi, studenti, honorarni rad).
I nadalje je prisutan problem kod prijava ozljeda na radu pri čemu se ne unose točni i precizni podaci o načinu, izvoru i uzrocima ozljeda pa je teško utvrditi kako je i zašto došlo do ozljede te što je uzrok ozljeđivanju, a samim time i odrediti mjere unapređivanja.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
2.5.5 PROFESIONALNE BOLESTI
Profesionalne bolesti dobar su pokazatelj štetnih utjecaja na mjestima rada. Zato je jako važno pratiti kretanja profesionalnih bolesti na osnovu kojih je moguće planirati i provoditi primjerene mjere zaštite zdravlja radnika.
Analizom su obuhvaćene sve profesionalne bolesti koje su priznate u sustavu zdravstvenog osiguranja, odnosno uključene su i profesionalne bolesti nastale kao posljedica izloženosti azbestnim vlaknima.
Kretanje broja oboljelih od profesionalnih bolesti konstantno je u padu od 2011. godine što ukazuje na činjenicu da je sve veći broj radnika kratkotrajnije izložen izvorima profesionalnih bolesti ili da je to rezultat sustavnog praćenja i ulaganja u prevenciju. Osim toga teško su dokazive jer je postupak njihovog utvrđivanja dugotrajan. Najveći broj profesionalnih bolesti uzrokovan je štetnostima koje se mogu dijelom ili potpuno prevenirati.
Podaci o nastanku profesionalnih bolesti prate se na osnovu bolesti uzrokovanih azbestom te pod nazivom ostale bolesti. Prema posebnom propisu ta se skupina bolesti prati u Registru radnika oboljelih od profesionalnih bolesti izazvanih azbestom, ali zbog svoje profesionalne etiologije te bolesti se prate i analiziraju i u Registru profesionalnih bolesti, pa tako značajno utječu na ukupan broj profesionalnih bolesti.
Slika 5.: Profesionalne bolesti u razdoblju od 2010. – 2015. godine
Izvor: HZZZSR; Obrada: ZUZNR
Profesionalne bolesti evidentiraju se u Registru profesionalnih bolesti Republike Hrvatske. Analizom je uočeno da je najveći broj profesionalnih bolesti zbog izloženosti radnika azbestu, u prosjeku preko 65% slučajeva te u rekordnoj 2011. godini čak 89%. Od ostalih profesionalnih bolesti najveći udio se odnosi na bolesti uzrokovanih statodinamičkim opterećenjem pojedinih dijelova koštano-zglobnog sustava, zatim vibracijama preko šake i ruke te mikroorganizmima kao uzročnicima zaraznih bolesti.
Trendovi nastali ovom analizom ukazuju na nužnost provođenja i utvrđivanja mjera, utvrđivanja problema i definiranja mjera u sustavu zaštite na radu s ciljem unapređivanja stanja u području zaštite na radu. Ulaganje u mjere sigurnosti i zaštitu zdravlja radnika od izuzetnog je interesa ne samo za poslodavca već i za zajednicu jer ozljede na radu i profesionalne bolesti uzrokuju direktne i indirektne troškove poslodavcima i državnom proračunu.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
2.6.6 INSPEKCIJSKI NADZOR
Inspektori rada su u području primjene propisa o zaštiti na radu obavili 7.919 inspekcijskih nadzora tijekom 2015. godine, od čega je 1.658 nadzora obavljeno povodom ozljeda na radu. Na temelju utvrđenog činjeničnog stanja, inspektori rada su poduzimali propisane savjetodavne, upravne, prekršajne i kaznene mjere.
2.867 nadzora obavljeno je povodom kontrole izvršenja rješenja inspektora (2014. - 1.992 nadzora).
Inspektori su obavljali i druge poslove, kao što su dvadesetčetirisatna dežurstva radi mogućih dojava ozljeda na radu, sudjelovanje na raspravama povodom podnesenih prijava kod nadležnih sudova, sudjelovanje na sjednicama odbora za zaštitu na radu, sastancima, stručnim usavršavanjima i sličnim poslovima koji se ne evidentiraju kao inspekcijski nadzori.
Slijedom utvrđenih činjenica inspektori su donijeli ukupno 4.213 upravnih mjera, 841 prekršaj te je podneseno 145 kaznenih prijava.
Stanje ukazuje da je potrebno nastaviti s aktivnostima pojačanog nadzora provedbe i primjene propisa iz područja zaštite na radu.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
2.7.7 PROCJENA RIZIKA
Procjena rizika izrađuje se prema Pravilniku o izradi procjene rizika (NN, br. 112/14). Procjena rizika mora odgovarati postojećim rizicima na radu i u vezi s radom što znači da je potrebno kontinuirano pratiti stanje na mjestima rada. Pravilnik je propisao minimalne zahtjeve koje je potrebno ispuniti kod procjenjivanja rizika i tako je ostavio široku mogućnost korištenja i primjene drugih priznatih načela i metoda procjene rizika nakon što su ispunjeni propisani minimalni zahtjevi. Istodobno je na snazi niz specifičnih propisa vezanih uz određene djelatnosti i pojedinačne opasnosti, štetnosti i napore koje je također potrebno utvrditi i evidentirati u procjenama rizika.
Procjena rizika temeljni je dokument zaštite na radu kod svakog poslodavca koji mora biti dostupan radniku na mjestu rada. U procjeni rizika moraju sudjelovati radnici, odnosno njihovi predstavnici, ovlaštenici i stručnjaci zaštite na radu, a poslodavac po potrebi uključuje i stručnjake iz pojedinih područja (medicina rada).
Poslodavac je obvezan na temelju procjene rizika primjenjivati pravila zaštite na radu, poduzimati preventivne mjere, organizirati i provoditi radne i proizvodne postupke, odnosno metode te druge aktivnosti za sprječavanje i smanjenje izloženosti radnika utvrđenim rizicima, kako bi otklonio ili sveo na najmanju moguću mjeru vjerojatnost nastanka ozljede na radu, profesionalne bolesti ili bolesti u vezi s radom te kako bi na svim stupnjevima organizacije rada i upravljanja osigurao bolju razinu zaštite na radu.
Pravilnik o ovlaštenjima za poslove zaštite na radu definirao je obvezu izrade procjene rizika tako da je mogu izrađivati ovlaštene osobe ili poslodavac sam za svoje potrebe bez dodatnog ovlaštenja.
Na osnovu određenih spoznaja o sadržaju i načinu izrade procjene rizika može se zaključiti da je u proteklom razdoblju učinjen određeni napredak, međutim ipak se u jednom broju slučajeva toj obvezi pristupa bez primjene odgovarajuće metodologije i sudjelovanja ključnih čimbenika. Slijedom toga može se zaključiti da se izradi procjene rizika pristupa na različite načine što može uzrokovati izostanak stvarne ocjene prisutnog rizika, a slijedom toga i planiranje i poduzimanje mjera na smanjivanju i uklanjanju istog.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
2.8.8 STRES NA RADU ILI U VEZI S RADOM
U odnosu na ranije razdoblje, sada važećim Zakonom o zaštiti na radu sukladno pravnoj stečevini Europske unije propisuje se obveza poslodavca o provođenju prevencije stresa na radu ili u vezi s radom posebno stresa uzrokovanog čimbenicima kao što su sadržaj rada, organizacija rada, radno okruženje i loša komunikacija.
Okvirni Sporazum EU o uznemiravanju i nasilju na poslu, dogovoren sa sindikatima i poslodavcima, predstavlja zajednički stav o tome kako se suočiti s uznemiravanjem.
Ako postoje naznake stresa na radu ili u vezi s radom, poslodavac je sukladno čl. 51 st.2. Zakona o zaštiti na radu obvezan usmjeriti posebnu pozornost na organizaciju rada i radne postupke (npr. radno opterećenje), radne uvjete i okolinu (između ostalog i izloženost radnika i poslodavca nasilnom ponašanju), komunikaciju i subjektivne čimbenike (emocionalni i društveni pritisci, osjećaj nemoći).
Sukladno navedenom, obveza poslodavca je provoditi prevenciju stresa povećanom pozornosti na čimbenike rada, kako bi se održala učinkovitost radnika i sačuvalo zdravstveno stanje. Obveza radnika je postupati u skladu s uputama i surađivati na provođenju postupaka za sprečavanje stresa na radnom mjestu.
Tijekom 2014. i 2015. godine u Republici Hrvatskoj organizirane su aktivnosti vezane za kampanju „Zdrava radna mjesta“ Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) u okviru koje je utvrđeno da je stres povezan s radom i psihosocijalnim rizicima najčešće prijavljivani zdravstveni problem povezan s radom te da stres na radu može prouzročiti do pet puta više nezgoda.
U okviru provedenog istraživanja za ovu kampanju problemima stresa i psihosocijalnim rizicima može se pripisati 50-60% svih neučinkovitih radnih dana.
Ukupni troškovi poremećaja mentalnog zdravlja u Europi (bez obzira jesu li povezani s radom ili nisu) procjenjuju se na 240 milijardi eura godišnje. Manje od polovice toga iznosa proizlazi iz izravnih troškova poput liječenja, dok se 136 milijardi eura pripisuje izgubljenoj produktivnosti, uključujući izostanak zbog bolovanja. Istraživanje ukazuje na to da psihosocijalni rizici i stres povezan s radom uzrokuju na nacionalnoj razini milijunske troškove kako za poslodavce, tako i za zdravstveni i mirovinski sustav.
Polazeći od navedene spoznaje potrebno je u okviru izrade procjene rizika posebnu pozornost posvetiti i području psihosocijalnih rizika i stresa.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
2.9.9 NOSITELJI PROVEDBENIH AKTIVNOSTI U PODRUČJU SIGURNOSTI I ZAŠTITE ZDRAVLJA NA RADU
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
2.9.1.1 STRUČNJACI ZAŠTITE NA RADU
Stručnjak zaštite na radu je radnik kojeg je poslodavac odredio za obavljanje poslova zaštite na radu i koji ispunjava propisane uvjete za obavljanje tih poslova. Ovisno o broju radnika i djelatnosti, može obavljati poslove zaštite na radu kao stručnjak zaštite na radu I. ili II. stupnja.
Stručnjak zaštite na radu I. stupnja je osoba koja ima najmanje srednju školsku ili srednju stručnu spremu i koja:
– je položila opći dio stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu ili
– ima srednju školsku ili srednju stručnu spremu i priznat joj je status stručnjaka zaštite na radu ili
– posjeduje uvjerenje o položenom specijalističkom usavršavanju iz zaštite na radu po programu odobrenom od tijela nadležnog za obrazovanje.
Stručnjak zaštite na radu II. stupnja je osoba koja ima završen najmanje preddiplomski studij sa stečenim nazivom prvostupnik i koja je položila opći i posebni dio stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu ili ima priznat status stručnjaka zaštite na radu.
Potrebno je uspostaviti registar aktivnih stručnjaka zaštite na radu jer se ne raspolaže točnim brojem već se procjenjuje da u Republici Hrvatskoj ima oko 5000 stručnjaka zaštite na radu koji su status stekli polaganjem stručnog ispita ili im je status priznat temeljem dosadašnjih propisa.
Istovremeno se može zaključiti da u RH nije uspostavljen sustav cjeloživotnog učenja stručnjaka zaštite na radu.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
2.9.2.2 KOORDINATORI ZAŠTITE NA RADU
Imenovanje koordinatora zaštite na radu obvezno je tijekom izrade izvedbenog projekta te je isti obvezan koordinirati primjenu općih načela i pravila zaštite na radu, kao i izvođenje odgovarajućih radnih postupaka kako bi se osigurala dosljedna primjena propisanih mjera zaštite na radu.
Sukladno Zakonu o zaštiti na radu svaki investitor, vlasnik građevine, koncesionar ili druga osoba za koju se izrađuje glavni projekt, mora imenovati jednog ili više koordinatora zaštite na radu tijekom izrade projekta i tijekom građenja kada radove izvode ili je predviđeno da ih izvode dva ili više izvođača.
Status koordinatora I i II ima osoba koja ima završen najmanje preddiplomski studij arhitekture, građevinarstva, elektrotehnike ili strojarstva sa stečenim stručnim nazivom prvostupnik i koja je položila stručni ispit po posebnom propisu iz graditeljstva, najmanje prema ispitnom programu za prvostupnika, te koja je stručnjak zaštite na radu (položen opći i posebni dio stručnog ispita).
Prema podacima iz evidencije Ministarstva rada i mirovinskoga sustava 668 osoba je položilo ispit za koordinatora zaštite na radu, a 399 ima priznati status.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
2.9.3.3 PRVOSTUPNICI I SPECIJALISTI - INŽENJERI SIGURNOSTI I ZAŠTITE
U Republici Hrvatskoj u okviru visokoškolskog obrazovanja provode se stručni i specijalistički studiji sigurnosti i zaštite na tri visokoškolske institucije:
Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti u Zagrebu
Specijalistički diplomski stručni studij sigurnosti
– 150 stručnih specijalist/ica i inženjera/ki sigurnosti i zaštite 2014/2015
– 46 stručnih specijalista/ica i inženjera/ki sigurnosti i zaštite 2015/2016
Preddiplomski stručni studij sigurnosti
– 137 stručnih prvostupnik/ica (baccalaureus) inženjer sigurnosti i zaštite 2014/2015
– 80 stručnih prvostupnik/ica (baccalaureus) inženjer sigurnosti i zaštite 2015/2016
Veleučilište u Karlovcu
Specijalistički diplomski stručni studij sigurnost i zaštita
– 37 stručnih specijalista/ica i inženjer-a/ki sigurnosti i zaštite u 2015.g.
Preddiplomski stručni studij sigurnost i zaštita
– stručni/e prvostupnik/ica (baccalaureus) inženjeri/ke sigurnosti i zaštite u 2015.g. (redovnih 59, izvanrednih 29)
Veleučilište u Rijeci
Odjel sigurnosti na radu, Specijalistički diplomski stručni studij sigurnost na radu
– 38 stručnih specijalista/ica i inženjera/ki sigurnosti i zaštite u 2015.g.
Usmjerenja: opća sigurnost, sigurnost na radu u industriji, zaštita od požara, sigurnost u građevinarstvu i šumarstvu
Odjel sigurnosti na radu, Preddiplomski stručni studij sigurnost na radu
– 54 stručnih prvostupnik/ica (baccalaureus) inženjer sigurnosti i zaštite u 2015.g.
Usmjerenja: opća sigurnost, sigurnost na radu u industriji, zaštita od požara, sigurnost u građevinarstvu i šumarstvu
U razdoblju od 1997. do 2014. godine obrazovanje iz područja sigurnosti i zaštite na radu u Republici Hrvatskoj u odgovarajućim obrazovnim ustanovama završilo je više od 5500 osoba. Prema evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u 2015. godini bilo je nazaposleno ukupno više od 300 osoba koje su stekle odgovarajuće obrazovanje završetkom preddiplomskog stručnog studija sigurnosti i specijalističkog diplomskog stručnog studija sigurnosti.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
2.9.4.4 SPECIJALISTI MEDICINE RADA I SPORTA
Izabrani specijalisti medicine rada i sporta sudjeluju u provedbi specifične zdravstvene zaštite radnika sukladno zakonskoj regulativi pri čemu su obvezni provesti određeni broj sati na mjestu rada. U Republici Hrvatskoj u području medicine rada radi 146 ugovorenih specijalista medicine rada i sporta što nije dostatno s obzirom na broj zaposlenih i zakonsku obvezu.
Osnovna je obveza specijalista medicine rada i sporta uspostavljanje i održavanje sigurne i zdrave radne sredine, prilagođavanje rada sposobnostima radnika u skladu s fizičkim i mentalnim zdravljem radnika.
U okviru nadzora mjesta rada, specijalisti medicine rada i sporta obilaze mjesto rada radi utvrđivanja rizika radne sredine koji mogu utjecati na zdravlje radnika u suradnji sa stručnjakom zaštite na radu, radnicima i njihovim povjerenikom.
Specijalisti medicine rada i sporta sudjeluju i u radu odbora za zaštitu na radu kod poslodavaca kod kojih su isti sukladno Zakonu o zaštiti na radu osnovani.
Temeljem određenih propisa poslodavac je obvezan uputiti na pregled specijalistu medicine rada i sporta radnika s kojim je sklopio ugovor o radu za obavljanje poslova.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
2.10.10 OVLAŠTENJA ZA OBAVLJANJE POSLOVA ZAŠTITE NA RADU
Ovlaštenja za obavljanje poslova zaštite na radu, pravnim i fizičkim osobama, na osnovu Zakona o zaštiti na radu i Pravilnika o ovlaštenjima za poslove zaštite na radu, kao i nadzor nad radom ovlaštenih osoba izdaje i provodi Zavod za unapređivanje zaštite na radu. Ovlaštene osobe opseg poslova dobivenih ovlaštenjem obavljaju na temelju propisanih uvjeta.
Poslovi za koje se izdaju ovlaštenja obuhvaćaju obavljanje poslova zaštite na radu kod poslodavca, osposobljavanje za zaštitu na radu pod čime se podrazumijeva osposobljavanje radnika za rad na siguran način te osposobljavanje poslodavca, ovlaštenika i povjerenika radnika za zaštitu na radu, zatim izrada procjene rizika, ispitivanje radne opreme te ispitivanje fizikalnih, kemijskih i bioloških čimbenika u radnom okolišu.
Ukupno je do početka kolovoza 2016 godine izdano 137 ovlaštenja, od čega 98 ovlaštenja pravnim osobama e 38 ovlaštenja fizičkim osobama. Pravnim osobama ovlaštenja su izdana za obavljanje poslova zaštite na radu kod poslodavca, osposobljavanje za zaštitu na radu, izradu procjene rizika, ispitivanje radne opreme te ispitivanje fizikalnih i kemijskih čimbenika u radnom okolišu. Opseg posla koji obavljaju fizičke osobe odnosi se na obavljanje poslova zaštite na radu kod poslodavca te osposobljavanje za zaštitu na radu.
Slika 6.: Prikaz izdanih ovlaštenja do kolovoza 2016. godine
Izvor: ZUZNR
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
2.11.11 OBAVLJANJE POSLOVA ZA ZAŠTITU NA RADU KOD POSLODAVCA
Obavljanje poslova zaštite na radu kod poslodavca uređeno je Pravilnikom o obavljanju poslova zaštite na radu (N.N. 112/14, 43/15, 72/15 i 140/15).
Pravilnikom se detaljno razrađuje način obavljanja tih poslova, definiraju zahtjevi za osobe koji će te poslove obavljati ovisno o broju radnika zaposlenih kod poslodavca te stanju zaštite na radu, odnosno stupnju rizika utvrđenom u procjeni rizika. Utvrđuju se zahtjevi koje moraju ispunjavati stručnjaci zaštite na radu I. stupnja odnosno stručnjaci zaštite na radu II. stupnja. Ujedno su propisani uvjeti pod kojima poslodavci sami, odnosno njihovi ovlaštenici mogu obavljati poslove zaštite na radu te je dana mogućnost da više poslodavaca koji posluju na istoj lokaciji međusobno ugovore zajedničko organiziranje i provođenje zaštite radu.
Poslodavcu je dana mogućnost ugovoranja obavljanja poslova zaštite na radu s ovlaštenom osobom samo u slučaju kada zbog objektivnih i opravdanih razloga ne može te poslove obavljati sam, odnosno kada te poslove ne ugovori zapošljavanjem stručnjaka zaštite na radu na određeno ili neodređeno vrijeme, ili nepuno radno vrijeme.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
2.12.12 STRUČNO USAVRŠAVANJE U PODRUČJU ZAŠTITE NA RADU
U Republici Hrvatskoj u proteklom razdoblju nije uspostavljen sustav stalnog stručnog usavršavanja stručnjaka zaštite na radu i drugih dionika sustava zaštite na radu kao i načina vrednovanja usavršavanja. Također, ne postoji registar stručnjaka zaštite na radu.
Različiti sadržaji koji nisu verificirani izvode se od strane pojedinih strukovnih udruga, ustanova za obrazovanje odraslih i drugih organizatora pri čemu stručnjaci zaštite na radu i drugi zainteresirani sudjeluju ovisno o osobnom interesu, mogućnostima i odobrenju poslodavca.
Navedeno upućuje na potrebu sustavnog pristupa cjeloživotnom učenju svih dionika zaštite na radu, utvrđivanju i odobrenju kvalitetnih programskih sadržaja, vođenju evidencije o sudjelovanju te reguliranju ovog područja.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
2.13.13 CJELOŽIVOTNO UČENJE I OBRAZOVANJE
U strateškom okviru Zaštita zdravlja i sigurnost na radu: strateški okvir za ciljeve EU-a u razdoblju od 2014. do 2020. , prepoznati su najveći izazovi u području sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, a upravo učinkovit sustav cjeloživotnog učenja i obrazovanja instrument je za provedbu mjera za promicanje zaštite na radu i zaštite zdravlja radnika, kulture prevencije i očuvanja radnog okoliša.
Razvojem i unapređivanjem novih i postojećih područja djelatnosti i znanja, u dinamičnom tržišnom okruženju, zaštita na radu nameće se kao pitanje od velike važnosti. Područje zaštite na radu proporcionalno prati trend nastanka novih tehnologija. Najbolje primjere za to nalazimo u informacijsko-komunikacijskoj industriji, razvoju softvera, projektantskoj djelatnosti, zelenim tehnologijama, te u pružanju različitih usluga. S novim tehnologijama dolaze i novi rizici te sadašnjim i budućim radnicima treba omogućiti kvalitetan i siguran rad. Edukacija o zaštiti na radu potrebna je u svim životnim dobima.
Mikro i mala poduzeća suočavaju se s brojnim izazovima. Istraživanja pokazuju da su radnici kod manjih poslodavaca izloženi većim rizicima nego radnici kod većih poduzeća te da se manji poslodavci susreću s više teškoća u pogledu nadzora nad rizicima. Razne su studije, uključujući EU-OSHA Europsko istraživanje poduzeća o novim rizicima i rizicima u nastajanju (ESENER) pokazale da, što je poslodavac manji, to su izazovi u pogledu rješavanja pitanja sigurnosti i zdravlja na radu od većeg značaja.
U procesu cjeloživotnog učenja potrebno je pomoći poslodavcima, kao ključnim dionicima u zaštiti na radu, da bolje razumiju kako je ulaganje u to područje investiranje u ljudske resurse - te da nije samo trošak (u znanstvenim studijama se procjenjuje da svaki euro uložen u zaštitu na radu ostvaruje povrat od 2,2 eura te da je odnos troškova i koristi pri unapređivanju zaštite na radu pozitivan).
Osposobljavanje za rad na siguran način značajan je dio cjeloživotnog učenja i obrazovanja (regulirano Zakonom o zaštiti na radu i Pravilnikom o osposobljavanju iz zaštite na radu i polaganju stručnog ispita).
Razvoj cjeloživotnog učenja i obrazovanja kao ključne mjere za unapređivanje radnih uvjeta i zdravlja radnika, treba se osigurati kroz sredstva i fondove EU. Od 2004. godine do danas ostvareno je nekoliko TEMPUS, CARDS, IPA, ERASMUS i dr. projekata vezanih uz obrazovanje odraslih, čije su aktivnosti i rezultati doprinijeli razvijanju svijesti o važnosti kontinuiranog učenja.
Zaštita na radu uključena je u strukovno srednjoškolsko obrazovanje, dok nije zastupljena u programima predškolskog odgoja, osnovnoškolskom, srednjoškolskom i visokoškolskom obrazovanju.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
2.13.1.1 SREDNJOŠKOLSKO STRUKOVNO OBRAZOVANJE
Kako bi osobe koje pohađaju i završavaju određene programe odgoja i obrazovanja pripremili za ulazak u svijet rada i primjenu svih mjera prevencije, potrebno je izradom novih školskih kurikuluma implementirati sigurnost i zaštitu zdravlja na radu u pojedine nastavne predmete, te ugraditi određene sadržaje iz područja zaštite pri radu u obrazovne programe. Temeljni dokument za izradu školskih kurikuluma je Nacionalni kurikulum koji je okvir za uvođenje zaštite na radu u školske kurikulume.
Zakon o strukovnom obrazovanju (NN 30/09) propisuje obvezu pridržavanja pravila zaštite na radu pri izvođenju vježbi u školi i praktične nastave kod poslodavca, a uvjeti se određuju Pravilnikom o načinu organiziranja i izvođenja nastave u strukovnim školama (NN broj 140/09).
Pravilnik obvezuje škole da kroz praktičnu nastavu i vježbe provode osposobljavanje za rad na siguran način. Prije početka izvođenja praktičnog dijela polaznici moraju usvojiti sadržaje iz osnova zaštite na radu propisane strukovnim kurikulumom i položiti ispit pred osposobljenom osobom. Kod izvođenja svake pojedinačne vježbe učenik mora biti upoznat s izvorima opasnosti, štetnostima i naporima, usvajati postupke rada na siguran način i primijeniti osobnu zaštitnu opremu i sredstva rada sukladno propisima kojima se uređuje sigurnost i zaštita zdravlja.
Zakon o zaštiti na radu tretira učenika na praksi kao osobu na radu. S obzirom na to da je riječ o maloljetniku poslodavac je obvezan posebno osigurati zaštitu njegovog nesmetanog duševnog i tjelesnog razvoja, prilagoditi uvjete i raspored radnog vremena i napraviti druge prilagodbe kako bi se osigurala primjena svih pravila zaštite na radu u skladu s propisima.
Istraživanje ″Primjena mjera i informiranost učenika o zaštiti na radu u srednjim strukovnim školama″ pokazalo je da su učenici dobro upoznati s mjerama zaštite na radu kako od strane profesora i voditelja praktične nastave, tako i od obrtnika kod kojega su na praksi. Od 24 ispitana učenika 20 posto ih je tvrdilo da je ozljeda bilo, dok su profesori i voditelji tvrdili da ozljeda nije bilo. Problem je i dostupnost osobne zaštitne opreme koja je u školama vrlo loša - čak svaki drugi učenik ocijenio ju je nedostatnom. Situacija kod poslodavca je nešto bolja, ali također nezadovoljavajuća - ocijenio je svaki treći anketirani učenik.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
2.13.2.2 VISOKOŠKOLSKO OBRAZOVANJE
Tradicija visokoškolskog obrazovanja stručnjaka zaštite na radu postoji u Hrvatskoj od 1963. godine, kada je osnovan dvogodišnji studij za stjecanje zvanja inženjera sigurnosti kojim se stjecala viša stručna sprema. U Hrvatskoj je 1997. godine uveden četverogodišnji stručni studij sigurnosti kojim se stjecala visoka stručna sprema i stručni naziv diplomirani inženjer sigurnosti.
Usklađivanjem obrazovnog sustava s Bolonjskom deklaracijom u Republici Hrvatskoj uveden je trogodišnji stručni studij čijim se završetkom stječe zvanje stručnog prvostupnika (baccalaureus/baccalaurea) inženjera sigurnosti i zaštite. Nastavkom studija na specijalističkom diplomskom stručnom studiju sigurnosti stječe se zvanje stručni specijalist inženjer sigurnosti i zaštite.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
2.14.14 SUFINANCIRANJE IZ FONDOVA I PROGRAMA EU
U pretpristupnom razdoblju Republika Hrvatska je kroz program IPA Twinning „Health and Safety at Work“ HR/2007/IB/OT/01 za područje zaštite na radu provela projekt vrijedan 1.254.000 eura. Financirano je osnaživanje institucija, izrada koncepta informatičkog sustava i statističkog softvera za razmjenu podataka koji je kompatibilan sa EU standardima bilježenja i izvješćivanja o ozljedama na radu (ESAW) i profesionalnim bolestima (EODS), te je nabavljena nužna oprema potrebna institucionalnim dionicima zaštite na radu. Svrha započete IT mreže medu institucijama je racionalizacija aktivnosti oko prikupljanja relevantnih podataka kao i njihove jednoznačne obrade i razmjene. Kako bi se navedeni započeti projekt nastavio, proširio i objedinili svi potrebni podaci radi njihove učinkovite analitičke obrade, Zavod za unapređivanje zaštite na radu poduzeo je aktivnosti na uspostavi Središnjeg nacionalnog informacijskog sustava zaštite na radu Data Collector.
Nakon što je Republika Hrvatska postala punopravna članica Europske unije otvorene su brojne mogućnosti korištenja EU fondova i programa i za financiranje unapređivanja zaštite na radu i promicanja zdravlja na mjestu rada. Hrvatskoj je otvorena mogućnost korištenja financijskih sredstava za potporu obrazovnoj reformi u razdoblju od 2014. – 2020. od oko 450 milijuna eura iz Europskog socijalnog fonda (ESF) i 270 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj, te dio tih sredstava treba iskoristiti i za unapređivanje i potporu obrazovanju i stručnom osposobljavanju iz područja zaštite na radu.
Stoga je potrebno o mogućnostima korištenja EU sredstava kao i o otvorenim natječajima redovito informirati sve dionike zaštite na radu, te poticati prijavljivanje projektnih prijedloga iz područja zaštite na radu, posebno iz ESF fonda, kao i Programa Unije (Erasmus+, Obzor 2020, Zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI)).
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
2.15.15 SOCIJALNO PARTNERSTVO
Prema članku 151. Ugovora o funkcioniranju EU, promicanje socijalnog dijaloga između poslodavaca i radnika prepoznato je kao zajednički cilj EU-a i država članica, čime socijalni partneri (predstavnici poslodavaca i radnika) pridonose izradi europske socijalne politike. Jedna od ključnih tema u okviru socijalnog dijaloga treba biti kako osigurati uvjete za sigurna i zdrava mjesta rada.
Na ovom području od osobite je važnosti razvoj socijalnog dijaloga ključnih aktera; predstavnika poslodavaca i radnika u okviru suradnje ovlaštenika poslodavca, povjerenika radnika za zaštitu na radu, u okviru rada Odbora za zaštitu na radu u sredinama u kojima su isti osnovani te radničkih vijeća. Pri tome, potrebno je težiti da se razina osnovnih mjera zaštite na radu propisana zakonom i podzakonskim aktima podiže na višu razinu i da ovo područje postane sastavni dio ukupne poslovne politike (dodatna regulativa u okviru kolektivnih ugovora, pravilnika, akcijskih planova, uvođenjem međunarodnih standarda ISO, OHSAS).
Pored toga, zbog ozljeda na radu i profesionalnih bolesti vode se dugotrajni i skupi sporovi na redovnim sudovima što nije u interesu radnika, poslodavaca i pravosuđa pa je nužno suradnjom poslodavaca i sindikata postojeće i buduće sporove usmjeriti ka njihovom sporazumnom rješavanju putem medijacije.
U tijeku je osnivanje povjerenstava za unapređivanje zaštite na radu na sektorskoj i županijskoj razini, a do sada su odgovarajućim odlukama osnovana Povjerenstva u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, u sektoru ugostiteljstva i turizma te u Zagrebačkoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.
Navedenoj inicijativi aktivnostima Zavoda potporu su pružili nacionalno Gospodarsko-socijalno vijeće i Nacionalno vijeće za zaštitu na radu.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
2.16.16 INFORMIRANJE STRUČNE I OPĆE JAVNOSTI
Informiranje stručne i opće javnosti o zaštiti na radu nedostatno je i suviše fragmentirano. Zaštita na radu u javnim medijima, poput nacionalne televizije ili radija, gotovo se ne spominje, u središtu zanimanja je tek u slučajevima smrti ili teškog ozljeđivanja radnika na radu, a ponekad niti tada ne dobiva pozornost. Ne postoji nijedna televizijska ili radijska emisija, rubrika ili neko drugo periodično izvještavanje o temama iz zaštite na radu.
Zaštita na radu u širem ili užem dijelu sadržaja zastupljena je na internetskim stranicama:
– Ministarstva rada i mirovinskoga sustava
http://www.mrms.hr/ministarstvo-rada-i-mirovinskoga-sustava/zastita-na-radu/
– Zavod za unapređivanje zaštite na radu
http://www.zuznr.hr
– Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu
http://www.hzzzsr.hr/
– Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje
http://www.hzzo.hr/
– Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo
http://www.hzjz.hr/
– Podstranice Europske agencije za zaštitu na radu (EU-OSHA)
https://osha.europa.eu/fop/croatia/hr
Važna dopuna informiranju u Hrvatskoj je sadržaj na internetskim stranicama Europske unije. Portal Agencije za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) dostupan i na hrvatskom jeziku, a prevedene su i specifične smjernice važne za stručnu javnost.
Informiranje kao dio elektroničkih usluga koje se pružaju putem interneta definirano je različitim razinama informatiziranosti i mjeri se ljestvicom od 1 do 5 pri čemu razine takvog informiranja imaju sljedeće značenje:
1. INFORMACIJA - na mreži je dostupna samo informacija o usluzi (npr. opis postupka);
2. JEDNOSMJERNA INTERAKCIJA - dostupan je obrazac u elektroničkom formatu za pohranjivanje na računalu i prazni obrasci koji se mogu ispisati;
3. DVOSMJERNA KOMUNIKACIJA - interaktivno ispunjavanje obrazaca i prijava uz autentifikaciju, odnosno pokretanje usluga;
4. TRANSAKCIJA - usluga je u potpunosti dostupna na mreži (npr. stjecanje određenog broja bodova za licenciranje kroz sustav e-učenja);
5. CILJANA USLUGA (PROAKTIVNOST/AUTOMATIZACIJA) - obavljanje usluge je proaktivno /automatizirano na način da se od korisnika traži samo potvrda ili suglasnost.
Informiranje o zaštiti na radu ne odudara od drugih područja i zapravo je na niskoj razini pružanja informacija i jednosmjerne interakcije.
Dio sustava informiranja o zaštiti na radu su podaci o ozljedama na radu, profesionalnim bolestima i drugi sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama ("Narodne novine", broj 25/2013.) koji je usklađen s Direktivom EU o ponovnom korištenju informacija javnog sektora (2003/98/EC PSI Directive). Prema spomenutom Zakonu tijela javne vlasti u Republici Hrvatskoj dužna su objavljivati na internetu podatke iz područja u kojem djeluju u formatu koji je strojno čitljiv i otvoren pod čime se podrazumijeva da ga stroj, odnosno računalo može samostalno pročitati i interpretirati putem otvorenog i/ili zatvorenog softvera.
Među najvažnijim informacijama javnog sektora koje trebaju biti dostupne putem interneta su i informacije koje se odnose na rad.
Slika 7: Najvažnije javne e-usluge i informacije javnog sektora koje trebaju biti dostupne putem interneta
Izvor: Strategija e-Hrvatska 2020
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
5 PREDLOŽENE AKTIVNOSTI I MJERE
Planirane aktivnosti i mjere kojima će se ostvariti kontinuirano poboljšanje i unapređivanje zaštite na radu i zaštite zdravlja radnika u Republici Hrvatskoj su:
1. Praćenje primjene i usklađivanje propisa,
2. Uspostava Središnjeg nacionalnog informacijskog sustava zaštite na radu (Data Collector) i analiziranje prikupljenih podataka,
3. Dio sredstava izdvajanja poslodavca za slučajeve ozljeda na radu i profesionalnih bolesti usmjeriti u preventivne aktivnosti (edukacije, vodiče upravljanja rizicima, certificiranje sustava upravljanja rizicima i dr.)
4. Provođenje stručnog i redovitog nadzora nad radom pravnih i fizičkih osoba ovlaštenih za obavljanje poslova zaštite na radu,
5. Stalno stručno usavršavanje u području zaštite na radu,
6. Unapređivanje izrade procjene rizika,
7. Razvijanje kulture prevencije ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi s radom,
8. Aktivno uključivanje specijalista medicine rada i njihova obvezna prisutnost na mjestima rada,
9. Provođenje mjera za prevenciju psihosocijalnih rizika i stresa,
10. Razvoj socijalnog dijaloga i partnerstva udruga sindikata i udruga poslodavaca,
11. Uključivanje zaštite na radu u nastavne planove i programe redovnog obrazovanja,
12. Cjeloživotno učenje svih dionika zaštite na radu,
13. Priprema i prijava projektnih prijedloga iz područja zaštite na radu za sufinanciranje iz fondova i programa EU,
14. Uvođenje i certificiranje sustava upravljanja zdravljem i sigurnosti na radu (OHSAS 18001, ISO 45001),
15. Aktivnosti informiranja stručne i opće javnosti iz područja zaštite na radu,
16. Aktivnosti promicanja zaštite na radu na nacionalnoj i međunarodnoj razini,
17. Suradnja nacionalnih dionika zaštite na radu i zaštite zdravlja na radu te suradnja s Europskom agencijom za zaštitu na radu (EU-OSHA),
18. Osiguravanje kadrovskih, materijalnih i tehničkih uvjeta za djelotvoran rad Inspektorata rada – Sektor zaštite na radu.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
1.1 PRAĆENJE I USKLAĐIVANJE PROPISA
Nakon donošenja Zakona o zaštiti na radu na snazi su ostali propisi koji nisu u suprotnosti s odredbama novog Zakona, određeni podzakonski akti stavljeni su izvan snage, a donijeti su novi iz nadležnosti ministra za rad te se očekuje donošenje preostalih podzakonskih akata propisanih Zakonom.
Članstvom u Europskoj uniji Republika Hrvatska obvezna je dodatno poticati poboljšanje uvjeta u području zaštite na radu i usklađivati uvjete s obvezujućim pravnim aktima Europske unije (direktive, uredbe, odluke) te konvencijama Međunarodne organizacije rada.
S obzirom na sporu prilagodbu propisa sukladno potrebama razvoja tehnologije i terminološke neusklađenosti podzakonskih propisa iz područja zaštite na radu, isti moraju biti pravodobno usklađeni sa zakonskim odredbama.
Poticanjem socijalnog dijaloga svih dionika zaštite na radu olakšat će se praćenje i ocjenjivanje primjene pojedinih propisa iz područja zaštite na radu, a to će pružiti neposredan uvid u stanje i doprinijeti potrebnim izmjenama i dopunama propisa. Potrebno je poticati autonomno uređivanje odnosa u pravu zaštite na radu kojim će se povećati propisani uvjeti uvažavanjem ugovora o radu, pravilnika o zaštiti na radu, kolektivnog ugovora i drugog.
U cilju olakšanja primjene brojnih propisa, a osobito sektorskih propisa na području zaštite na radu, najučinkovitiji način normativnog uređenja zaštite na radu je da se urede temeljna načela, prava i obveze te odgovornosti što će pridonijeti smanjenju broja propisa.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
2.2 USPOSTAVA SREDIŠNJEG NACIONALNOG INFORMACIJSKOG SUSTAVA ZAŠTITE NA RADU (DATA COLLECTOR)
Za područje zaštite na radu ne postoje odgovarajući cjeloviti podaci pa je gotovo nemoguće sagledati širu sliku stanja neophodnu za predlaganje i poduzimanje pojedinačnih i zajedničkih aktivnosti i mjera na poboljšanju i unapređivanju sigurnosti i zaštite zdravlja na radu.
Zavod za unapređivanje zaštite na radu je tijelo nadležno za uspostavu, vođenje i održavanje Središnjega nacionalnog informacijskog sustava zaštite na radu (Data Collector), što je propisano Zakonom o zaštiti na radu. Statutom Zavoda za unapređivanje zaštite na radu (NN br. 22/15 i 73/15) i drugim propisima u području zaštite na radu, Data Collector je jedinstveni informacijski sustav za praćenje stanja zaštite na radu.
Prema članku 83. st. 7. Zakona o zaštiti na radu pravilnikom će se propisati obveznici, načini, postupci, rokovi, vrste podataka i izvješća koja Zavodu za unapređivanje zaštite na radu dostavljaju poslodavci, ovlaštene osobe za poslove zaštite na radu, tijelo nadležno za poslove inspekcije rada te Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu. Osim toga, Pravilnikom će biti određena pravila o pristupanju podacima.
Središnji nacionalni informacijski sustav zaštite na radu (Data Collector) uspostavlja se s ciljem podizanja kvalitete ukupnog stanja zaštite na radu u Republici Hrvatskoj putem prikupljanja podataka vezanih uz zaštitu na radu u jedinstvenu bazu podataka. Na temelju prikupljenih, obrađenih i analiziranih podataka predlagat će se i poduzimati potrebne aktivnosti na unapređivanju zaštite na radu.
Razvoj navedenog informacijskog sustava izravni je nastavak aktivnosti započetih s projektom IPA Twinning „Health and Safety at Work“ HR/2007/IB/OT/01 kako bi se osigurala njegova puna primjena. U okviru Komponenti 4. i 5. Plana rada za provedbu Twinning aktivnosti izrađen je koncept informatičkog sustava i statističkog softvera za razmjenu podataka koji je kompatibilan s EU standardima bilježenja i izvješćivanja o ozljedama na radu (ESAW) i profesionalnim bolestima (EODS). Razrađeni su protokoli za učinkovito povezivanje institucija korisnica projekta te njihovo poboljšano komuniciranje i suradnju. Svrha IT mreže medu institucijama je racionalizacija aktivnosti oko prikupljanja relevantnih podataka kao i njihove jednoznačne obrade i razmjene.
Analizom postojećeg stanja zaštite na radu u RH utvrđeno je da su primarni korisnici podataka o zaštiti na radu, odnosno navedenog i potrebnog informacijskog sustava: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava (MRMS) - Služba za zaštitu na radu i Inspektorat rada, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), Zavod za unapređivanje zaštite na radu (ZUZNR), Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu (HZZZSR), Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) i Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI). Sve navedene institucije trenutno koriste interne baze podataka koje nisu povezane te je nemoguće odgovarajuće dijeljenje podataka na optimalan način. Osim navedenih institucija, krajnji korisnici središnjeg informacijskog sustava bit će poslodavci - obveznici unosa podataka iz područja zaštite na radu te pravne i fizičke osobe ovlaštene za obavljanje poslova zaštite na radu.
Osim uspostavljanja jedinstvene baze podataka o ozljedama na radu i profesionalnim bolestima sustav će omogućiti generiranje cjelovitih podataka iz područja zaštite na radu i izradu različitih analiza i izvještaja, te daljnjih istraživanja u skladu s potrebama krajnjih korisnika. Time će institucije i stručnjaci specijalizirani za određena područja imati kvalitetnu podlogu za analiziranje prikupljenih podataka u cilju planiranja mjera za unapređivanje zaštite na radu.
Prikupljeni podaci koristit će se za praćenje stanja zaštite na radu, izradu stručnih elaborata iz zaštite na radu za različite subjekte, provođenje statističkih istraživanja iz zaštite na radu, izrađivanje programa, vodiča, metoda i modela zaštite na radu, utvrđivanje kriterija i postupaka u vezi s organizacijom rada, pružanje pomoći udrugama poslodavaca i sindikata, ovlaštenim osobama, tijelima uprave, za nadzor rada ovlaštenih osoba, te za uvid u stanje zaštite na radu kod pojedinih poslodavaca. Sveobuhvatni podaci važni su za planiranje i provođenje ciljanih akcija i osmišljenih kampanja s pojedinih područja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, te za planiranje inspekcijskih nadzora.
Izrada Središnjeg nacionalnog informacijskog sustava Data Collectora predviđena je sufinanciranjem iz Europskog socijalnog fonda, a projektni prijedlog prijaviti će Zavod za unapređivanje zaštite na radu temeljem članka 83. st. 7. Zakona o zaštiti na radu.
Izradi Središnjeg nacionalnog informacijskog sustava Data Collectora prethoditi će izrada Informacijskog sustava Zavoda za unapređivanje zaštite na radu, koji će biti jedan od modula, a ujedno i model za module svih institucijskih dionika zaštite na radu, koji će biti povezani u jedinstveni sustav Data Collector. Informacijski sustav Zavoda za unapređivanje zaštite na radu sufinacirat će se iz Europskoga socijalnog fonda, a projekt je odobren od Upravljačkog tijela (Ministarstva rada i mirovinskoga sustava).
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
3.3 UNAPREĐIVANJE SUSTAVA OBVEZNOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA ZAŠTITE ZDRAVLJA NA RADU
Budući da sadašnji model zdravstvenog osiguranja zaštite zdravlja na radu ne uključuje postojeće stanje kod pojedinog poslodavca, obveznika uplate doprinosa za slučaj ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, što znači da nije stimulativan za ulaganje u provedbu osnovnih i dodatnih mjera za zaštitu na radu već se isključivo zasniva na solidarnosti i jedinstvenoj općoj stopi doprinosa neovisno o uplati i troškovima.
Nastavno na prethodno navedeno, dio sredstava izdvajanja poslodavaca za slučajeve ozljeda na radu i profesionalnih bolesti potrebno je usmjeriti u preventivne aktivnosti (edukacije, vodiče upravljanja rizicima, certificiranje sustava upravljanja rizicima i dr.), te sačiniti pregled i analizu godišnjeg stanja prihoda i rashoda HZZO-a u segmentu doprinosa poslodavaca za slučajeve ozljeda na radu i prof. bolesti i isto dostaviti ministarstvu nadležnom za rad
Nadalje, temeljem odluke ministra nadležnog za rad, a uz suglasnost ministra nadležnog za zdravlje, potrebno je osnovati radnu skupinu koja će temeljem pregleda i analize stanja godišnjeg prihoda i rashoda HZZO-a u segmentu doprinosa poslodavaca za slučajeve ozljeda na radu i prof. bolesti izraditi prijedlog Plana preventivnih aktivnosti i načine njihove realizacije.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
4.4 IZDAVANJE OVLAŠTENJA ZA POSLOVE ZAŠTITE NA RADU I PROVOĐENJE NADZORA NAD RADOM OVLAŠTENIH OSOBA
Za učinkovitu provedbu propisa, preventivne aktivnosti kao i za unapređivanje cjelokupnog područja zaštite na radu, od osobitog je značaja stručan i profesionalan rad ovlaštenih osoba za obavljanje poslova zaštite na radu.
Zavod za unapređivanje zaštite na radu u prvostupanjskom upravnom postupku rješava zahtjeve za davanje ovlaštenja osobama za obavljanje poslova zaštite na radu, te obavlja redovne nadzor nad radom ovlaštenih osoba - provjeravanjem kadrovske i tehničke kapaciteta, provjerom načina rada i primjene Poslovnika o postupcima, uvjetima i metodama obavljanja poslova zaštite na radu, a prema rješenjima o izdanim ovlaštenjima. U vezi s time razmatrati će se i revidirati kriteriji za obavljanje pojedinih poslova ovlaštenih osoba.
Stručni nadzor ovlaštenih osoba provodit će imenovane komisije za nadzor ovlaštenih osoba sukladno Zakonu o zaštiti na radu, Pravilniku o ovlaštenjima za poslove zaštite na radu (NN 112/14 i 84/15) i Odluci o listi članova komisija za nadzor ovlaštenih osoba i reviziju danih ovlaštenja.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
5.5 STALNO STRUČNO USAVRŠAVANJE STRUČNJAKA ZAŠTITE NA RADU
U Republici Hrvatskoj u proteklom razdoblju nije uspostavljen sustav stalnog stručnog usavršavanja stručnjaka zaštite na radu i drugih dionika i načina vrednovanja usavršavanja. Također, ne postoji registar stručnjaka zaštite na radu. Slijedom navedenoga potrebno je donijeti odgovarajuće akte.
Uspostavom registra omogućit će se stalno stručno usavršavanje i unapređivanje rada stručnjaka zaštite na radu kako onih koji rade kod poslodavaca, tako i onih koji rade kod ovlaštenih osoba za pružanje usluga zaštite na radu.
Uključivanje u program stalnog stručnog usavršavanja treba biti omogućeno svim stručnjacima zaštite na radu, ali i poslodavcima, ovlaštenicima te povjerenicima radnika za zaštitu na radu.
Modeli stalnog stručnog usavršavanja su stručni skupovi (kongresi, simpoziji i konferencije), stručni sastanci i stručna savjetovanja (seminari, okrugli stolovi, demonstracije stručnih postupaka i sl.), radionice, tečajevi, studijski boravci, objave radova, uredništvo i recenzije (stručni članak u časopisu, uredništvo časopisa, autorstvo, koautorstvo, objava knjiga, priručnika i dr.), e-learning (online tečajevi i online stručni skupovi) i ostale aktivnosti (rad u povjerenstvima nadležnog ministarstva i drugih tijela i sl.).
U Registru stručnjaka zaštite na radu vodit će se podaci o svim aktivnim stručnjacima zaštite na radu, pratit će se njihove obveze i ispunjavanje istih u odnosu na stalno stručno usavršavanje.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
6.6 UNAPREĐIVANJE IZRADE PROCJENE RIZIKA
Potrebno je standardizirati izradu procjene rizika prema područjima, odnosno djelatnostima. To je moguće izradom alata za izradu procjene rizika u određenoj djelatnosti. Takvi alati, dostupni na internetu i jednostavni za uporabu, pomoći će malim i srednjim poslodavcima koji bi njihovim korištenjem bez dodatnih financijskih troškova mogli napraviti vlastitu procjenu rizika utemeljenu na „dobroj praksi“.
Dobar primjer interaktivne internetske procjene rizika su OiRA alati koje je razvila EU-OSHA 2009. godine, no potrebno je ili izraditi vlastite alate za interaktivnu izradu procjene rizika ili početi primjenjivati OiRA alate, odnosno prevesti ih na hrvatski jezik uz promotivnu kampanju kojom će se mali i srednji poslodavci pobliže upoznati s tom mogućnošću.
Poslodavci će se pohađanjem radionica za izradu interaktivne procjene rizika osposobiti za izradu vlastite procjene rizika.
Standardiziranjem izrade procjena rizika po djelatnostima, lakše će se izrađivati analize novih opasnosti, štetnosti i napora, izdvajanje djelatnosti, odnosno poslova u kojima se najčešće javljaju ozljede na radu i profesionalne bolesti i sl. Uvođenje izrade interaktivnih procjena rizika po djelatnostima jedan je od načina unapređivanja zaštite na radu.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
7.7 UKLJUČIVANJE SPECIJALISTA MEDICINE RADA I SPORTA U SPRJEČAVANJE POSTOJEĆIH I NOVIH RIZIKA
Specijalisti medicine rada i sporta trebali bi biti prisutniji na mjestima rada i prilikom izrade procjene rizika, a u svrhu dosljednog provođenja mjera specifične zdravstvene zaštite kao i ostalih mjera na primarnoj razini. Potrebno je poduzimati aktivnosti da se to u praksi i ostvari te u tom smislu inicirati hitno donošenje propisa kojima bi se regulirala ta problematika.
Značajna novina u sustavu zaštite na radu je odredba čl. 81. st. 2. Zakona o zaštiti na radu, po kojoj ministar nadležan za zdravlje uz suglasnost ministra nadležnog za rad, ima obvezu propisati pravilnikom ovisno o vrsti djelatnosti i procjeni rizika najmanji broj sati koje je poslodavac obvezan ugovoriti sa specijalistom medicine rada, a koje specijalist medicine rada i sporta mora provesti na mjestu rada. To je način da medicina rada ostvari kvalitetniju suradnju s poslodavcima vezano za konkretne rizike na mjestima rada i očuvanja zdravlja radnika.
Jedan od značajnih problema na ovom području je nedostatan broj specijalista medicine rada i sporta što upućuje na potrebu da se u sustavu zdravstvene zaštite poduzmu odgovarajuće mjere kojima će se osigurati potreban broj stručnih kadrova kroz poticajne mjere putem specijalističkih usavršavanja.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
8.8 PROVOĐENJE MJERA ZA PREVENCIJU STRESA
Najučinkovitiji način upravljanja psihosocijalnim rizicima i stresom na radnom mjestu je biti proaktivan i imati plan kako preduhitriti probleme. U situaciji kada stres povezan s poslom te ugroženo zdravlje i izostanci s posla imaju trend rasta, produktivnost i inovativnost imaju trend pada što značajno utječe na poslovnu učinkovitost, ali i na međuljudske odnose i zadovoljstvo radnika.
Psihosocijalni rizici i stres mogu se procijeniti i njima se može upravljati na jednako učinkovit način kao i ostalim rizicima zaštite na radu.
Poslodavci imaju zakonsku obvezu osigurati pravilnu procjenu i kontrolu rizika na mjestima rada pri čemu je bitno da i radnici budu aktivno uključeni u taj proces. Radnici i njihovi predstavnici najbolje razumiju probleme koji se mogu pojaviti na mjestu rada. Poticanjem socijalnog dijaloga između poslodavca i radnika te njihovih predstavnika omogućit će se prevencija stresa i psihosocijalnih rizika na mjestu rada. Radnici i njihovi predstavnici trebali bi biti uključeni u sastavljanje smjernica i politika za prevenciju stresa.
Korištenjem odgovarajućeg modela procjene rizika i primjenom participativnog pristupa potrebno je:
– identificirati rizike i one koji su potencijalno ugroženi,
– osvijestiti poslodavce i radnike o važnosti psihosocijalnih rizika i ranih znakova upozorenja na stres povezan s radom te da obje strane budu uključene u procjenu rizika
– vrednovati rizike i odrediti prioritete,
– planirati preventivnu aktivnost tako da se rizici koji se ne mogu izbjeći minimiziraju,
– primijeniti plan kako bi se odredile mjere koje je potrebno poduzeti, odredili resursi, uključile osobe i odredio vremenski okvir,
– neprekidno nadzirati, revidirati te mijenjati plan u skladu s rezultatima nadzora.
Nadalje, na široj razini aktivnosti potrebno je raditi na:
– sustavnom istraživanju stresa na radu ili u vezi s radom,
– podizanju svijesti o rastućem problemu stresa i psihosocijalnih rizika povezanih s radom,
– izjednačavanju prava i obveza proizašlih iz zdravstvenog stanja uzrokovanog stresom na radu ili u vezi s radom s pravima i obvezama kod zdravstvenog stanja uzrokovanog stresom zbog drugih oblika nasilnog ponašanja (npr. razbojništva),
– promociji pozitivnih primjera dobre prakse,
– sudjelovanju specijaliste medicine rada /medicine rada i sporta te njihovoj suradnji u tom području sa stručnjacima zaštite na radu, predstavnicima radnika i psiholozima, a putem anketiranja, obilaska mjesta rada i preventivnim pregledima,
– primjeni jednostavnih praktičnih alata i uputa za upravljanje psihosocijalnim rizicima i stresom na radnom mjestu (model procjene rizika, npr. OiRA-online interaktivni alat za procjenu rizika).
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
9.9 UVOĐENJE I CERTIFICIRANJE SUSTAVA UPRAVLJANJA ZDRAVLJEM I SIGURNOSTI NA RADU
Uvođenjem sustava upravljanja kvalitetom u poslovanju prema ISO 9001, kao osnovnog sustava, dobivaju se jasni pokazatelji stanja poslovne politike u svrhu poboljšanja učinkovitosti procesa rada i zadovoljstva kupca. ISO 9001 definira procese i odgovornosti za prodaju, razvoj, nabavu, proizvodnju, ispitivanje i skladištenje, osiguravajući da ti procesi vode u kontroliranim i poznatim uvjetima, a norma je primjenjiva na sve sektore.
OHSAS 18001 je sustav upravljanja zdravljem i sigurnosti na radu razvijen kako bi pomogao poslodavcima kreirati ciljeve i programe iz područja zdravlja i sigurnosti na radu, odnosno upravljati rizicima štetnim po zdravlje i sigurnost radnika, a na razini ISO (International System Organization) u planu je donošenje norme sustava upravljanja zdravljem i sigurnosti na radu prema ISO 45001.
Kada se uzme u obzir da je zaštita na radu sastavni dio procesa rada te da postignuti stupanj sigurnosti i zaštite zdravlja na radu izravno doprinosi povećanju produktivnosti i konkurentnosti poslodavca, onda je potrebno poticati poslodavce i osigurati im odgovarajuća sredstva za certificiranje sustava upravljanja zdravljem i sigurnosti na radu. Ovo tim više, što se poslodavcima za konkuriranje na vanjskim tržištima, postavlja kao uvjet posjedovanje certifikata sustava upravljanja zdravljem i sigurnosti na radu.
Pored navedenog, sustav upravljanja zdravljem i sigurnosti prema OHSAS 18001, odnosno prema budućoj normi ISO 45001, upravo se nadovezuje na sustav upravljanja kvalitetom prema ISO 9001, odnosno na sustav upravljanja okolišem prema ISO 14001, te omogućuje korisnicima integrirano upravljanje svim sustavima kao i jednostavnije i racionalnije održavanje svih sustava.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
10.10 RAZVOJ SOCIJALNOG PARTNERSTVA
Socijalno partnerstvo u području zaštite na radu potrebno je razvijati između poslodavaca i sindikata počevši od mikrorazine tj. pojedinih radnih sredina aktivnim sudjelovanjem ovlaštenika poslodavaca i povjerenika radnika za zaštitu na radu, njihovim djelovanjem u okviru Odbora za zaštitu na radu u onim sredinama u kojima su isti osnovani, kao i u okviru nadležnosti radničkih vijeća.
Posebno je značajno u okviru procesa pregovora i sklapanja kolektivnih ugovora odgovarajućim odredbama, a na osnovu određenih specifičnosti u pojedinim radnim sredinama utvrđivati višu razinu mjera zaštite na radu u odnosu na onu koja je propisana kao osnovna.
Isto je potrebno učiniti i u slučaju donošenja Pravilnika o radu i drugih internih akata.
Radne sporove zbog ozljeda na radu i profesionalnih bolesti potrebno je rješavati izvan sudova putem sporazuma koji je moguće zaključiti nakon provedenog postupka medijacije.
Budući da je u proteklom razdoblju izostala aktivnost na izboru povjerenika radnika za zaštitu na radu, a da je djelovanje istih ne samo pravo radnika već obostrani interes zaposlenih i poslodavaca nužno je intenzivirati aktivnosti na provedbi izbora predstavnika radnika kako bi ih isti predstavljali i zastupali u ovom izuzetno važnom području.
U cilju uspostave institucionalne suradnje predstavnika udruga sindikata i poslodavaca, jedinica regionalne samouprave, određenih institucija i Zavoda za unapređivanje zaštite na radu na teritorijalnoj razini pri gospodarsko-socijalnim vijećima županija i Grada Zagreba te na sektorskoj razini nastavit će se aktivnosti na osnivanju povjerenstava za unapređivanje zaštite na radu koja će između ostaloga:
– razmatrati odgovarajuća izvješća o stanju zaštite na radu,
– prezentirati pokazatelje o stanju i provedbi mjera zaštite na radu,
– kontinuirano surađivati sa Zavodom za unapređivanje zaštite na radu, kao javnom ustanovom u vlasništvu Republike Hrvatske, nadležnom za praćenje stanja i unapređivanje zaštite na radu, te pružanje stručne pomoći poslodavcima, sindikatima, osobama ovlaštenima za poslove zaštite na radu i tijelima uprave,
– poticati suradnju poslodavaca, njihovih ovlaštenika, stručnjaka zaštite na radu, povjerenika radnika za zaštitu na radu i specijalista medicine rada na razini poslovnih subjekata,
– poticati obavješćivanje i savjetovanje poslodavaca i radnika, odnosno njihovih predstavnika o pitanjima zaštite na radu u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu i Zakonom o radu,
– poticati rad odbora za zaštitu na radu u radnim sredinama u kojima su isti osnovani,
– sudjelovati u različitim aktivnostima osvješćivanja, informiranja, edukacije, prevencije i promicanja kulture zaštite na radu, kao i projektima koje će organizirati Zavod za unapređivanje zaštite na radu,
– predlagati određene mjere i aktivnosti s ciljem poboljšanja stanja zaštite na radu, te iste upućivati gospodarsko-socijalnim vijećima pojedinih županija i Grada Zagreba, odnosno sektorskim udrugama poslodavaca i sindikata te Zavodu za unapređivanje zaštite na radu,
– promovirati zaštitu na radu, zalaganje za zdravo i sigurno radno okruženje kao osnovno ljudsko pravo i dio društveno odgovornog poslovanja svakog poslovnog subjekta,
– poticati organizacijsku klimu u radnim sredinama u kojoj vladaju sigurni i humani uvjeti rada, usklađeni s ljudskom prirodom;
– pružati potporu uspostavi sustava upravljanja zaštitom na radu s ciljem kontinuiranog podizanja kvalitete i učinkovitosti, sprječavanja nezgoda i ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, smanjivanju i otklanjanju rizika, te odsustva s rada i bolovanja u svakoj radnoj sredini,
– aktivno pripremati i sudjelovati u aktivnostima na razini županije u obilježavanju 28.travnja Nacionalnog dana zaštite na radu u Republici Hrvatskoj, kao i drugim sličnim aktivnostima,
– poticati održavanje izbora za povjerenika radnika za zaštitu na radu.
Tripartitnom suradnjom predstavnika Vlade RH, reprezentativnih udruga sindikata i poslodavaca na najvišoj razini u okviru Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu kao savjetodavnog tijela Vlade osigurat će se u narednom razdoblju sustavno praćenje stanja u području zaštite na radu, savjetovanje s predstavnicima socijalnih partnera vezano za politiku zaštite na radu e na osnovu relevantnih pokazatelja predlagat će se potrebne izmjene propisa.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
11.11 POTICANJE IZBORA POVJERENIKA RADNIKA ZA ZAŠTITU NA RADU
Zakon o zaštiti na radu omogućuje da radnici između sebe mogu birati povjerenika radnika za zaštitu na radu. Iako izbor povjerenika radnika za zaštitu na radu kod poslodavca nije obveza, iz svih ostalih odredbi zakona i drugih propisa, kao i međunarodne legislative, poput Direktive 89/391/EEZ, proizlazi potreba zajedničke suradnje poslodavaca s predstavnicima radnika kako bi se što kvalitetnije organizirala zaštita na radu u svakoj radnoj sredini.
Povjerenik radnika za zaštitu na radu štiti interese radnika na području zaštite na radu te prati primjenu pravila, mjera, postupaka i aktivnosti zaštite na radu. On je važna poveznica u komunikaciji poslodavca i radnika. Nadalje, povjerenik radnika za zaštitu na radu podnosi poslodavcu prijedloge vezane uz donošenje odluka iz zaštite na radu, zahtijeva od poslodavca da poduzme odgovarajuće mjere u svrhu smanjenja i otklanjanja rizika, podnosi pritužbe tijelima nadležnim za zaštitu na radu, sudjeluje s poslodavcem u planiranju unapređivanja uvjeta rada, uvođenju novih tehnologija, uporabi raznih kemikalija i bioloških štetnosti u radnom i proizvodnom procesu te potiče poslodavca i njegove ovlaštenike na provedbu odgovarajućih mjera zaštite na radu.
Izbor povjerenika radnika za zaštitu na radu od zajedničkog je interesa poslodavaca, sindikata i radnika kao i društva u cjelini da se u području zaštite na radu ostvari dijalog i suradnja poslodavaca i radnika i kroz instituciju povjerenika radnika za zaštitu na radu. Kako nije iskorištena mogućnost izbora povjerenika radnika za zaštitu na radu postavlja se pitanje kvalitete načina suradnje i komunikacije između poslodavaca, radnika i stručnjaka zaštite na radu te ispravnog i pravodobnog poduzimanja mjera i aktivnosti za unapređivanje sustava zaštite na radu unutar poslodavca.
Postojeće stanje ukazuje na nužnost poduzimanja koordiniranih i zajedničkih aktivnosti s udrugama sindikata i poslodavaca s ciljem primjene zakonskih odredbi o izboru povjerenika radnika za zaštitu na radu. U tom smislu potrebno je poduzeti mjere za unapređivanje izbora koje uključuju izradu uputa o provođenju postupka izbora, njihovo poticanje kroz uputu te nužno intenziviranje aktivnosti na edukaciji, promicanju kulture zaštite na radu i osvješćivanju za široki krug subjekata, posebno za male poslodavce i njihove zaposlenike.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
12.12 CJELOŽIVOTNO UČENJE I OBRAZOVANJE
U različite programe cjeloživotnog učenja o zaštiti na radu potrebno je uključiti sve dionike - poslodavce, njihove ovlaštenike, koordinatore, radnike, stručnjake zaštite na radu, povjerenike radnika za zaštitu na radu, predstavnike sindikata i radničkih vijeća, stručne osobe zaposlene u ovlaštenim osobama, inspektore zaštite na radu, specijaliste medicine rada i sporta, osobe zadužene za pružanje prve pomoći radnicima, osobe zadužene za provođenje evakuacije i spašavanja, kao i specifična stručna osposobljavanja radnika koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada.
Kako uvrstiti sigurnost i zaštitu na radu u školske programe - posebno u strukovnom osposobljavanju, te kako bolje promicati psihofizičko zdravlje sadašnjih i budućih radnika. Izradom školskih kurikuluma koji obuhvaćaju zaštitu na radu, nastavnici i odgajatelji postaju značajan čimbenik u promicanju zaštite na radu i zaštite zdravlja na radu.
Cjeloživotno učenje kao neformalan oblik učenja o zaštiti na radu treba provoditi kroz pohađanje seminara, radionica, programa ljetnih praksi, međunarodnih ljetnih škola, istraživanja u sklopu prijave projekata, e-učenja, webinara, stručnih skupova, korištenja raznih edukativnih materijala i sl.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
12.1.1.1 MJERE I AKTIVNOSTI ZA UNAPREĐIVANJE CJELOŽIVOTNOG UČENJA
– Definiranje vizije i misije dugoročnog razvoja zaštite na radu koja teži fleksibilnom i učinkovitom sustavu cjeloživotnog učenja i obrazovanja,
– Cjeloživotno učenje i obrazovanje svih dionika zaštite na radu - povezivanje svih razina i vrsta učenja i obrazovanja u harmoničnu cjelinu,
– Uvođenje zaštite na radu u obrazovni sustav osnovno i srednje školskog obrazovanja,
– Provođenje zaštite na radu u svim životnim dobima,
– Uključivanje sigurnosti i zdravlja na radu u pojedine predmete - razvoj kulture sigurnosti bit će zajednička odgovornost profesora, poslodavaca i struke,
– Uspostavu autonomije škola i vrtića u izvođenju programa iz područja zaštite na radu - nastavnici i odgajatelji postaju kreatori u procesu učenja i odgajanja u čijem se središtu nalazi učenik tj. budući radnik,
– Obrazovanjem u području zdravlja primjerice inicijativama o zdravim školama,
– Sinergija učenika i nastavnika kako bi školu učinili sigurnim i zdravim mjestom učenja i praktičnog rada,
– Kontinuirano unapređivanje različitih formalnih i neformalnih edukacija, te mobilnost studenata,
– Unapređenje redovitog i cjeloživotnog strukovnog obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja iz zaštite na radu,
– Uvođenje novih tehnologija u procese rada, prepoznavanje novih izvora rizika koji proistječu iz novih tehnologija, kao i načini za smanjenje istih,
– Podizanje svijesti o važnosti primjene propisa iz zaštite na radu, prihvaćanjem svih obveza proizišlih iz procjene rizika te učinkovitim osposobljavanjem radnika,
– Uspostavljanje veze između zakonodavca i krajnjih dionika u zaštiti na radu,
– Umrežavanje i partnersku suradnju s tijelima nadležnima za sigurnost i zdravlje na radu,
– Podizanje razine svijesti o važnosti zaštite na radu kako bi se uklonile predrasude da je zaštita na radu samo trošak,
– Spontano učenje svih dionika zaštite na radu - tečajevima i ljetnim školama, promocijama znanstvenih i stručnih radova, e-learninga, webinara, obrazovnim modulima do kratkih ciklusa obrazovanja,
– Uspostavu komunikacije između svih dionika zaštite na radu, te brže i bolje pružanje stručne pomoći, tematska savjetovanja o pojedinim propisima i događanjima,
– Vođenje statistike iz zaštite na radu za daljnja istraživanja i unapređivanja područja (uspostava Data Collector-a),
– Korištenje sredstava i fondova EU - uspostavljanjem mreže trenera, savjetnika i mentora iz skupine iskusnih stručnjaka zaštite na radu te primjenom europskih primjera dobre prakse,
– Aktivnosti informiranja stručne i opće javnosti iz područja zaštite na radu,
– Razvijanje suradnje s odgovarajućim europskim tijelima i relevantnim institucijama u inozemstvu,
– Promocija zaštite na radu na nacionalnoj i međunarodnoj razini.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
12.1.2.2 UVOĐENJE ZAŠTITE NA RADU U NACIONALNI KURIKULUM
Izrada poboljšanih kurikulumskih dokumenata jedna je od mjera i aktivnosti za unapređivanje zaštite na radu, koja je ujedno složen i dugotrajan proces. Uključivanjem zaštite na radu u nastavne programe, izradom novih školskih kurikuluma, utjecat će se na razvoj kulture zdravlja i sigurnosti na radu - zajedničkom odgovornošću profesora, učenika i struke.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
12.1.3.3 STRUKOVNO OBRAZOVANJE
Strukovne škole treba bolje upoznati s obvezama koje proizlaze iz Zakona o zaštiti na radu, Zakona o strukovnom obrazovanju i s Pravilnikom o načinu organiziranja i izvođenja nastave u strukovnim školama.
Upoznati poslodavce i inspektore s ozljeđivanjem učenika i poduzeti mjere osposobljavanja na mjestu izvođenja praktične nastave.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
12.1.4.4 VISOKOŠKOLSKO OBRAZOVANJE
Stručnim usavršavanjem za specijalistu/icu zaštite na radu mogu se obavljati poslovi stručnjaka zaštite na radu I stupnja. Učilišta za obrazovanje odraslih koja ispunjavaju propisane uvjete i posjeduju dopusnicu nadležnog ministarstva za obrazovanje mogu provoditi takve programe. To je prilika za male poslodavce da usavrše svoje zaposlenike koji uz druge zadatke mogu obavljati i poslove stručnjaka zaštite na radu I stupnja.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
13.13 INFORMIRANJE STRUČNE I OPĆE JAVNOSTI
Svim ključnim dionicima zaštite na radu, a to su poslodavci i radnici te njihovi predstavnici, zatim stručnjaci zaštite na radu i tvrtke ovlaštene za obavljanje poslova zaštite na radu, treba omogućiti točne, pravodobne i lako razumljive informacije iz područja zaštite na radu: novosti u pravnim propisima, administrativnim postupcima, informacije o mogućnostima edukacije i usavršavanja, informacije o socijalnom dijalogu, potrebama poduzetnika i radnika, o događanjima kojima je cilj unapređivanje zaštite na radu i očuvanje zdravlja radnika, učiniti statističke podatke i analize dostupnima kao i informacije o rizicima na radu, prevenciji, o primjerima dobre prakse koje vode prema višim standardima zaštite.
Za učinkovito preventivno djelovanje nužno je provoditi sljedeće mjere i aktivnosti u području informiranja:
– Osnaživati mlade za suočavanje s rizicima koji ih očekuju u svijetu rada ne samo kroz sustav odgoja i obrazovanja, nego i putem kampanja na društvenim mrežama, putem mobilnih aplikacija i drugih kanala koji su im bliski*;
– Podatke iz Data Collectora o ozljedama na radu i profesionalnim bolestima u interesu unaprjeđivanja zaštite na radu i usklađivanja prakse sa Zakonom o pravu na pristup informacijama treba učiniti dostupnima kao otvorene podatke čijom se uporabom u komercijalne i/ili nekomercijalne svrhe može stvoriti dodana vrijednost ili ekonomska korist (uz poštivanje Zakona o zaštiti osobnih podataka i drugih propisa);
– Obogatiti sustav informiranja platformom na kojoj će stručnjaci razmjenjivati informacije, usavršavati postojeća znanja i stjecati nova (sustav učenja na daljinu, e-učenje);
– Poslodavcima pomoći u praćenju i primjeni zakonskih propisa, osobito o rizicima izdavanjem tematskih brošura prema djelatnostima te prema opasnostima, štetnostima i naporima na radu;
– Nastaviti s kampanjama za zaštitu na radu i zaštitu zdravlja u povodu obilježavanja svjetskog i nacionalnog dana zaštite na radu 28. travnja te europskog tjedna zaštite na radu.
Novi komunikacijski kanali bazirani na internetu šire se velikom brzinom na sva područja našeg života pa tako i na područje rada i zaštite na radu. Informacija plasirana preko interneta puno brže dolazi do korisnika, dostupna mu je uvijek, čak i kada je u pokretu.
U informiranju o zaštiti na radu treba koristiti:
– web mjesto (stranica, portal, blog…),
– društvene mreže, news grupe, forume,
– elektroničku poštu i novosti koje se šalju emailom (newsletter),
– mobilne aplikacije (aplikacije za ergonomiju, osobnu zaštitnu opremu i sl.),
– webinare za predstavljanje novosti u pojedinim sektorima, za informiranje o aktualnim temama,
– platforme za e-učenje kao mjesta komunikacije stručnjaka, razmjene iskustava i potpore u traženju odgovora na pojedina pitanja
Način prezentacije mora biti vizualan, a ne samo tekstualan kao bi informacije bile prihvaćenije i lakše razumljive (video, slikovne prilozi, vizualizacije podataka i dr.)
Usprkos brojnim prednostima novih tehnologija u informiranju se trebaju koristiti i tradicionalni komunikacijski kanali:
– tiskani materijali (publikacije, smjernice, letci, brošure…)
– stručni časopisi
– događanja (konferencije, seminari, savjetovanja okrugli stolovi, tribine…)
– tradicionalni masmediji (magazini, dnevne novine, radio, TV…)
– telefon (uključujući i SMS poruke)
Informiranje i komunikacija preko određenih kanala ne smiju istisnuti neposrednu komunikaciju i kontakt na mikrorazini - u radnoj sredini, na mjestu rada, u lokalnoj zajednici ili interesnoj skupini koja rješava bitna pitanja sigurnosti i zaštite zdravlja radnika i drugih osoba na radu.
Za uspješno informiranje i komuniciranje bitno je napraviti segmentaciju prema ciljanim skupinama te analiziranje rezultata informiranja i komunikacije u svrhu poboljšanja rada, ali i boljeg upoznavanja potreba onih kojima su informacije namijenjene.
Slika 8: Najvažnije usluge javnog sektora koje se traže putem interneta s obzirom na dob korisnika
Izvor: Strategija e-Hrvatska 2020
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
14.14 PRIJAVA PROJEKTNIH PRIJEDLOGA IZ PODRUČJA ZAŠTITE NA RADU ZA SUFINANCIRANJE IZ FONDOVA I PROGRAMA EU
Prijavljivanje projektnih ideja/prijedloga omogućava također pristup međunarodnim izvorima financiranja (IOSH, EU-OSHA) . Za mogućnost financiranja aktivnosti iz zaštite na radu potrebno je ispuniti aplikacijski obrazac na mrežnim stranicama institucija koje se bave promocijom i kreiranjem zdravih mjesta rada.
EU-OSHA (Europska agencija za zaštitu na radu) omogućuje sudjelovanje u kampanjama za promociju zdravih mjesta rada. U kampanji za promicanje zdravih mjesta rada mogu sudjelovati pojedinci i organizacije svih veličina i iz svih sektora, uključujući mala i srednja poduzeća. Sudionici mogu biti:
– menadžeri, voditelji ljudskih resursa i radnici,
– sindikati, radnička vijeća i povjerenici radnika za zaštitu na radu,
– stručnjaci zaštite na radu,
– specijalisti medicine rada i sporta
– stručne udruge,
– obrazovne institucije i drugi.
Sudjelovanje u kampanjama mogla bi postati jedna od ključnih aktivnosti iz područja zaštite na radu. EU-OSHA potiče sve pojedince i organizacije da sudjeluju u podjeli promotivnih materijala, organiziraju aktivnosti i manifestacije, sudjeluju u nagradama za dobru praksu u stvaranju zdravih mjesta rada, da se uključe u europske tjedne za sigurnost i zdravlje na radu, postanu službeni ili nacionalni partner kampanje te da prate kampanju na Facebooku, Twitteru, LinkedInu i na drugim društvenim medijima. Jedan od ključnih proizvoda kampanje je višejezična internetska stranica i predstavljanje kampanje na 25 jezika stoga je u toj fazi doprinos dionika zaštite na radu iz svih država članica od neprocjenjive vrijednosti.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
15.15 MJERE PROMOCIJE ZAŠTITE NA RADU NA NACIONALNOJ I MEĐUNARODNOJ RAZINI
U promociji zaštite na radu značajna je uloga brojnih čimbenika, a posebno u promidžbi i provedbi europskih kampanja koje organizira Europska agencije za zaštitu na radu (EU-OSHA) i Europska mreža za obrazovanje i osposobljavanje na području sigurnosti i zaštite zdravlja radnika (ENETOSH).
U razdoblju 2015.-2020. u Republici Hrvatskoj osobito će se promicati zdravo starenje, očuvanje radne sposobnosti, smanjenje zdravstvenih problema vezanih uz rad te stvaranje sigurnih i zdravih radnih uvjeta.
Promocija zaštite na radu će se provoditi kroz aktivnosti usmjerenih na podizanje svijesti, unapređivanje znanja, razmjenu informacija i primjere dobre prakse zaštite na radu.
Za djecu predškolske i školske dobi sigurnost pri radu promovirat će se putem edukativnih slikovnica, didaktičkih pomagala, video uradaka, dječjih igraonica i radionica u suradnji s pedagozima u sustavu predškolskog odgoja.
Za studente obrazovnih ustanova u području zaštite na radu organizirat će se studentska natjecanja te aktivno sudjelovanje u istraživanjima u području zaštite na radu, a za odrasle osobe odgovarajući edukativni sadržaji kojima će se osposobiti za rad na siguran način prilikom uporabe alata, kućanskih strojeva i uređaja.
Pristupiti će se formiranju stručne biblioteke (e-stručna knjižnica) iz područja zaštite na radu koja će obuhvatiti stručne i znanstvene radove, diplomske, magistarske, specijalističke i doktorske radove koji će biti dostupni i putem mrežnih stranica.
Postavljanjem e-muzeja na mrežnim stranicama prikazat će se na kreativan i slikovit način povijesni razvoj zaštite na radu.
Izradom e-learning materijala omogućit će se cjeloživotno učenje određenih sadržaja iz područja zaštite na radu.
Dio promotivnih aktivnosti provodit će se u okviru Povjerenstava za unapređivanje zaštite na radu na sektorskoj, odnosno teritorijalnoj razini. Na taj način socijalni partneri kontinuirano će surađivati i promotivno djelovati na stvaranje stimulativne, sigurne i zdrave radne okoline.
Međunarodna suradnja sa stručnim i znanstvenim subjektima također doprinosi razmjeni znanja i iskustva u svrhu unapređivanja zaštite na radu. Najznačajnija je uspostava suradnje s Europskom agencijom za zaštitu na radu (EU-OSHA) koja se ostvaruje putem Ministarstva rada i mirovinskoga sustava kao središnje kontaktne točke, a u kojoj sudjeluju sve hrvatske institucije i ustanove provodeći EU-OSHA kampanje u svrhu osiguravanja sigurnih i zdravih radnih mjesta.
Za kampanju „Zaštita na radu za sve životne dobi“ 2016-2017 izradit će publikacije, e-vodiči i drugi promotivno-edukativni materijali koji će biti dostupni i na hrvatskom jeziku, a dijelit će se sudionicima različitih događanja.
Također, na tematskim događanjima prikazivat će se animirani filmovi s prepoznatljivim glavnim likom Napom koji predstavlja radnika izloženog opasnostima i rizičnim situacijama na mjestu rada.
Europska mreža za obrazovanje i osposobljavanje iz zaštite na radu i zaštite zdravlja (European Network Education and Training in Occupational Health and Safety-ENETOSH) predstavlja jedinu platformu za sustavnu razmjenu znanja u vezi s izobrazbom i osposobljavanjem iz sigurnosti i zaštite zdravlja na radu. U članstvo navedene Europske mreže uključeno je više od 50 partnera iz 21 europske zemlje te iz Južne Koreje i SAD-a, među kojima su članice i iz RH.
Ciljevi ENETOSH-a su:
– jamstvo kvalitete obrazovanja i osposobljavanja iz područja sigurnosti i zaštite zdravlja na radu,
– uvođenje zdravlja i sigurnosti u središte obrazovnog sustava uz visoke zahtjeve za kvalitetom,
– aktivna razmjena znanja između stručnjaka sigurnosti i zaštite zdravlja te obrazovnih stručnjaka.
Promocija na nacionalnoj i međunarodnoj razini bit će jedna od značajnih mjera i aktivnosti za unapređivanje zaštite na radu radi stvaranja sigurnih i zdravih mjesta rada.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
6 POKAZATELJI ZA PRAĆENJE STANJA I OCJENU RE ZULTATA
Pokazatelji za praćenje stanja i ocjenu rezultata koji se namjeravaju postići provedbom Nacionalnog programa zaštite na radu u razdoblju 2016.-2020. su sljedeći:
– pokazatelji razina rizika u pojedinim zanimanjima, djelatnostima i radnim mjestima, prisutnost pojedinih rizika u gospodarstvu Republike Hrvatske,
– pokazatelji oštećenja zdravlja nastalih na radu: ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, bolesti vezanih uz rad,
– pokazatelji utjecaja štetnih radnih uvjeta na radnu sposobnost: privremena radna nesposobnost, trajna radna nesposobnost odnosno invalidnost,
– financijski pokazatelji oštećenja zdravlja uzrokovanih radom: gubici zbog bolovanja, dijagnostike, liječenja i rehabilitacije, privremena i invalidska mirovina.
– podaci medicine rada o mjestima rada i radnicima (na način koji ne bi bio suprotan propisima o zaštiti određenih podataka),
– podaci sudova o presuđenim i izvršenim nenovčanim i novčanim kaznama po prijavama inspektora rada za zaštitu na radu,
– podaci sudova o presuđenim i izvršenim odštetnim zahtjevima u slučajevima ozljeda na radu i profesionalnih bolesti,
– podaci Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje o osiguranicima po osnovi rada,
– podaci Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje o prikupljenim i utrošenim sredstvima po osnovi osiguranja za slučajeve ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, s analitikom troškova prema uzrocima,
– podaci Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje o troškovima specifične zdravstvene zaštite, specijalističke konzilijarne zdravstvene zaštite i liječenja
– radnika u pojedinim djelatnostima i poslodavcima, kao i iste troškove za osobe koje su pretrpjele ozljedu na radu ili zadobile profesionalnu bolest,
– podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o troškovima zbog profesionalnih bolesti i ozljeda na radu - broj umirovljenih osoba s tog stanovišta, dob osoba, novčana sredstva isplaćena godišnje s tog osnova, sredstva utrošena za profesionalnu rehabilitaciju, broj radnika kod kojih je zbog profesionalne bolesti i ozljede na radu utvrđena neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, broj radnika kod kojih je utvrđena invalidnost razvrstana po gospodarskim i drugim djelatnostima, a koji ostvaruju prava iz mirovinskog osiguranja,
– podaci Inspektorata rada koje isti unosi u internu aplikaciju e-očevidnik, obrađuje i koristi određene podatke o inspekcijskim nadzorima poslodavaca na području RH iz područja zaštite na radu,
– podaci ovlaštenih osoba za poslove zaštite na radu,
– podaci o ovlaštenjima za poslove zaštite na radu koja se izdaju pravnim i fizičkim osobama kako bi se uspostavila kontrola nad zakonitošću rada i kvalitetom pružanja usluga ovlaštenih osoba, pravodobno poduzimale potrebne mjere te osigurali uvjeti za praćenje i analizu odgovarajućih podataka;
– podaci koje svi poslodavci prema Zakonu o zaštiti na radu i drugim važećim propisima imaju obvezu redovno dostavljati ZUZNR-u putem informacijskog sustava i iste ažurirati, a s ciljem sveobuhvatnog uvida u stanje zaštite na radu na razini pojedinih poslovnih subjekata, kao i na sektorskoj i teritorijalnoj razini a s ciljem planiranja odgovarajućih aktivnosti na unapređivanju zaštite na radu i zaštiti zdravlja na radu
– podaci Zavoda za vještačenja, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom o zapošljavanju osoba s invaliditetom
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
7 INSTITUCIONALNI DIONICI SIGURNOSTI I ZAŠTITE ZDRAVLJA NA RADU
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
1.1 SAVJETODAVNO TIJELO VLADE RH
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
1.1.1 NACIONALNO VIJEĆE ZA ZAŠTITU NA RADU
Nacionalno vijeće za zaštitu na radu je savjetodavno tijelo Vlade Republike Hrvatske koje kontinuirano djeluje od 2000. godine na ovamo.
Nastavljajući pozitivnu praksu razvoja socijalnog dijaloga i suradnje predstavnika Vlade i socijalnih partnera na nacionalnoj razini u području zaštite na radu, na temelju članka 6. st.1. Zakona o zaštiti na radu Vlada Republike Hrvatske je donijela Odluku o osnivanju Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu („Narodne novine“, br. 120/14 i 53/15).
Nacionalno vijeće za zaštitu na radu:
◊ prati, analizira i ocjenjuje sustav i politiku zaštite na radu, te o svojim nalazima i ocjenama izvješćuje Vladu Republike Hrvatske i predlaže potrebne promjene;
◊ prati učinke primjene Zakona o zaštiti na radu, njegovih
◊ provedbenih propisa, posebnih zakona i drugih propisa kojima se u Republici Hrvatskoj štite sigurnost i zdravlje radnika, te predlaže sukladno zaključcima Vladi Republike Hrvatske potrebne promjene i usklađivanje s međunarodnim propisima;
◊ daje mišljenje na nacrte iskaza o procjeni učinaka propisa i na nacrte prijedloga propisa iz područja zaštite na radu;
◊ donosi odluke upute, preporuke mišljenja, prijedloge zaključke i druge akte;
◊ predlaže mjere za unapređivanje sustava zaštite na radu u Republici Hrvatskoj;
◊ sudjeluje u organiziranju obilježavanja Nacionalnog dana zaštite na radu;
◊ obavlja i druge poslove na zahtjev Vlade Republike Hrvatske.
Nacionalno vijeće ima sedam članova, a čine ga ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite na radu, te dva predstavnika koje predlaže ministar nadležan za rad i po dva predstavnika poslodavaca i sindikata.
Administrativne poslove za Nacionalno vijeće obavlja Zavod za unapređivanje zaštite na radu.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
2.2 PODRUČJE RADA
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
2.1.1 MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOGA SUSTAVA
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
2.1.1.1 Uprava za rad i zaštitu na radu, Sektor za zaštitu na radu i upravne poslove
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava izrađuje i predlaže mjere, aktivnosti i strategije u područjima radnih odnosa, tržišta rada i aktivne politike zapošljavanja, zaštite zdravlja i sigurnosti radnika, obveznog i dobrovoljnog mirovinskog i socijalnog osiguranja, socijalnog dijaloga te pripremi i provedbi programa i projekata iz programa Europske unije. Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava je odgovorno za sustavno uređenje radnih odnosa i sustava zaštite na radu u Republici Hrvatskoj.
Temeljem Uredbe o unutrašnjem ustrojstvu Ministarstva rada i mirovinskoga sustava („Narodne novine“, br. 25/14 i 60/15) ustrojen je Sektor za zaštitu na radu i upravne poslove, koji obavlja sljedeće poslove:
◊ postupa i rješava u upravnim stvarima u drugostupanjskom postupku u vezi s davanjem ovlaštenja osobama za zaštitu na radu protiv prvostupanjskih rješenja Zavoda za unapređivanje zaštite na radu;
◊ obavlja normativne, upravne i stručne poslove u vezi sa zaštitom na radu;
◊ stvara sustav za provođenje i praćenje zaštite na radu;
◊ daje prijedloge unaprjeđenja i unaprjeđuje zaštitu na radu;
◊ izrađuje mišljenja o propisima zaštite na radu;
◊ izrađuje programe namijenjene stručnjacima zaštite na radu, koordinatorima, poslodavcima, njihovim ovlaštenicima i povjerenicima zaštite na radu u okviru trajnog stručnog usavršavanja;
◊ organizira i provodi stručne ispite zaštite na radu;
◊ pruža stručnu pomoć tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, poslodavcima, sindikatima, ustanovama i trgovačkim društvima ovlaštenima za obavljanje poslova zaštite na radu;
◊ priprema stručne podloge i analize iz područja zaštite na radu;
◊ utvrđuje kriterije i postupke prilagođavanja organizacije rada;
◊ surađuje s međunarodnim i nacionalnim ustanovama i organizacijama za zaštitu na radu te surađuje s Europskom agencijom za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu (OSHA);
◊ prati, informira i koordinira kontinuiranu razmjenu podataka o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu;
◊ vodi projekte i provodi kampanje zaštite na radu;
◊ prezentira europske primjere dobre prakse i organizira sudjelovanja u natječaju za europsku nagradu dobre prakse i izložbu fotografija iz područja zaštite na radu;
◊ prati strane propise iz područja zaštite na radu;
◊ vodi i uređuje hrvatsku stranicu zaštite zdravlja i sigurnosti na radu pri OSHA;
◊ sudjeluje u izradi propisa iz područja zaštite na radu;
◊ sudjeluje u izradi hrvatskih normi iz zaštite na radu;
◊ sudjeluje u radu Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu te obavlja i druge poslove u okviru svojega djelokruga.
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava osigurava rad žarišne točke (Focal Point) Republike Hrvatske za suradnju s Europskom agencijom za sigurnost i zdravlje na radu.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
2.1.2.2 Inspektorat rada, Sektor za nadzor u području zaštite na radu
Inspektorat rada je posebna upravna organizacija u sastavu Ministarstva čije je ustrojstvo (naziv ustrojstvenih jedinica i njihov djelokrug), upravljanje tim jedinicama, način planiranja poslova, uvjeti za obavljanje inspekcijskih poslova i okvirni broj državnih službenika te radno vrijeme i održavanje uredovnih dana uređeno Zakonom o Inspektoratu rada („Narodne novine“ broj 19/14) i Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva rada i mirovinskoga sustava. Značajan dio navedenih pitanja uređuju i Konvencije MOR-a br. 81 i 129.
Sukladno navedenim propisima u Inspektoratu rada su, uz Središnji ured u Zagrebu, ustrojeni i područni uredi u Osijeku, Rijeci, Splitu, Varaždinu i Zagrebu, s ispostavama tih područnih ureda u većim gradovima, kojih je sveukupno 15, tako da Inspektorat rada djeluje na ukupno 21 lokaciji.
Temeljem Uredbe o unutrašnjem ustrojstvu Ministarstva rada i mirovinskoga sustava („Narodne novine“, br. 25/14 i 60/15) u području zaštite na radu ustrojen je Sektor za nadzor u području zaštite na radu.
Zakonom o Inspektoratu rada te Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva propisano je da Inspektorat rada obavlja inspekcijske i druge stručne poslove u području rada i zaštite na radu, ako posebnim zakonom nije drukčije propisano te ukazuje stručnom nositelju pripreme propisa na nedostatke i probleme u provedbi propisa koje je ovlašten nadzirati; obavlja poslove i inspekcijske nadzore provedbe propisa u području gradnje u skladu s posebnim propisom o gradnji; sudjeluje u radu stručnih tijela Vlade Republike Hrvatske, ministarstava, drugih tijela te međunarodnih organizacija i tijela; sudjeluje u radu Odbora viših inspektora rada Europske komisije te provodi aktivnosti dogovorene na tom Odboru; sudjeluje u izradi nacrta prijedloga zakona i drugih propisa čiju provedbu nadzire; daje mišljenja, primjedbe i prijedloge na nacrte prijedloga zakona i drugih propisa iz djelokruga drugih središnjih tijela državne uprave, a čiju provedbu nadzire; priprema odgovore i očitovanja na zahtjeve državnih odvjetništava u građanskim i kaznenim postupcima koji se vode po prijavama, odnosno prijedlozima inspektora rada; izrađuje izvješća o obavljenim nadzorima i poduzetim mjerama; obavlja poslove zastupanja pred prekršajnim sudovima u prekršajnim postupcima po optužnim prijedlozima za pokretanje prekršajnog postupka i pred upravnim sudovima povodom tužbi u upravnim sporovima protiv rješenja Povjerenstva za žalbe Inspektorata rada; izrađuje prijedloge odgovora na novinarske i druge upite koji se odnose na djelokrug Inspektorata rada, te obavlja i druge poslove u okviru svoga djelokruga.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
2.2.2 HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) javna je ustanova osnovana Zakonom o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15) kojim je uređeno područje mirovinskog osiguranja.
U praćenju stanja i planiranju aktivnosti iz područja zaštite na radu od velike su važnosti podaci u sustavu HZMO o troškovima zbog profesionalnih bolesti i ozljeda na radu - broj umirovljenih radnika, dob, godišnje isplaćeni iznosi, sredstva utrošena za profesionalnu rehabilitaciju, broj radnika kod kojih je zbog profesionalne bolesti i ozljede na radu utvrđena neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, broj radnika kod kojih je utvrđena invalidnost razvrstan po gospodarskim i drugim djelatnostima, a koji ostvaruju prava iz mirovinskog osiguranja.
Sustav mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj uređen je kao:
– obvezno mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti (I stup)
– obvezno mirovinsko osiguranje primjenom kapitalizacije (II stup)
– dobrovoljno mirovinsko osiguranje primjenom kapitalizacije (III stup).
Zaštita u slučaju nastanka profesionalnih rizika je za sada uređena u sklopu mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti (I stup), u kojem se ostvaruje naknada zbog tjelesnog oštećenja, invalidska ili obiteljska mirovina zbog ozljeda na radu ili profesionalnih bolesti.
To znači da u postojećem sustavu mirovinskog osiguranja troškove ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, umjesto poslodavaca kod kojih su se radnici ozlijedili, odnosno razboljeli, snose solidarno svi obveznici plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje.
Prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju na područje zaštite na radu odnose se sljedeći instituti:
– neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, koja nije posebno zakonski razrađena i na temelju koje se ne može ostvariti pravo iz mirovinskog osiguranja. Neposredna opasnost od nastanka invalidnosti nije rizik, već samo stanje koje upozorava na budući rizik nastanka invalidnosti ako osiguranik nastavi raditi pod dotadašnjim uvjetima;
– invalidska mirovina u slučaju nastanka opće ili profesionalne invalidnosti zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti;
– obiteljska mirovina u slučaju smrti nastale zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti;
– naknada zbog tjelesnog oštećenja.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje broj korisnika u mirovinskom sustavu je sljedeći:
– prijevremene starosne mirovine 167.746 korisnika,
– starosne mirovine 599.101 korisnika,
– invalidske mirovine 135.903 korisnika.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
2.3.3 ZAVOD ZA UNAPREĐIVANJE ZAŠTITE NA RADU
Temeljem Zakona o zaštiti na radu osnovan je Zavod za unapređivanje zaštitu na radu kao javna ustanova nadležna za praćenje i unapređivanje zaštite na radu.
Vizija Zavoda za unapređivanje zaštite na radu je razvijanje kulture prevencije i unapređivanja zaštite na radu radi osiguranja sigurnih i zdravih mjesta rada koja pridonose dobrobiti radnika i poslodavaca, rastu produktivnosti, konkurentnosti i gospodarskom razvoju.
Misija Zavoda za unapređivanje zaštite na radu je uvođenje sustava upravljanja kvalitetom u području zaštite na radu, jačanje kvalitete rada stručnih osoba, podizanje svijesti, sustavno praćenje i analiza podataka, razmjena dobre prakse, informiranje i unapređivanje znanja u području zaštite na radu.
Ostvarujući svoje zadaće, polazeći od Zakona o zaštiti na radu, podzakonskih akata, aktualnog stanja i utvrđenog programa rada Zavod provodi sljedeće aktivnosti:
◊ sustavno prati stanje zaštite na radu u Republici Hrvatskoj u svrhu prilagođavanja postojećeg sustava tehnološkom napretku i stvaranje sigurne i zdrave radne okoline;
◊ potiče socijalni dijalog i međusobno razumijevanje svih dionika u području zaštite na radu;
◊ podiže razinu svijesti o važnosti zaštite na radu radnicima, povjerenicima, stručnjacima zaštite na radu i poslodavcima;
◊ poduzima aktivnosti kroz stručnu i administrativnu podršku za učinkovit, analitički, istraživački, savjetodavni i preventivni rad u cilju stvaranja sigurne, zdrave i stimulativne radne okoline te unapređivanja zaštite na radu;
◊ izrađuje programe, vodiče, metode i modele s ciljem unapređivanja zaštite na radu u pojedinim sektorima i djelatnostima;
◊ utvrđuje kriterije i postupke za sigurna i zdrava mjesta rada u vezi s organizacijom rada prilagođenom radnicima, te iste promovira kao primjere dobre prakse;
◊ ustrojava, razvija i održava informatički sustav zaštite na radu s ciljem prikupljanja, obrade i analize pravovremenih, pouzdanih i usporedivih podataka iz područja zaštite na radu u svrhu predlaganja i poduzimanja mjera za unapređivanje zaštite na radu;
◊ provodi statistička istraživanja iz područja zaštite na radu;
◊ uspostavlja i razvija suradnju s međunarodnim i nacionalnim organizacijama te stručnim i znanstvenim ustanovama;
◊ priprema i podnosi prijave na natječaje za korištenje sredstava Europskog socijalnog fonda i ostalih europskih strukturnih i investicijskih fondova namijenjenih za poboljšanje i unapređivanje nacionalne politike zaštite na radu i zdravlja na radu,
◊ izrađuje stručna mišljenja iz zaštite na radu za različite subjekte;
◊ potiče razvoj zaštite na radu u Republici Hrvatskoj na osnovu stručnih i znanstvenih spoznaja;
◊ pruža stručnu pomoć udruženjima poslodavaca, sindikatima, osobama ovlaštenima za poslove zaštite na radu te tijelima uprave na temelju podataka iz svog djelokruga;
◊ postupa i rješava u upravnim stvarima u prvostupanjskom postupku u vezi s davanjem ovlaštenja osobama za zaštitu na radu;
◊ obavlja stručni nadzor i reviziju poslovanja ovlaštenih osoba u odnosu na izdana ovlaštenja prema Zakonu o zaštiti na radu i podzakonskim aktima;
◊ organizira i nadzire stručna usavršavanja stručnjaka zaštite na radu u sklopu sustava davanja odobrenja stručnjacima zaštite na radu, vodi evidencije i izdaje/oduzima odobrenja stručnjacima za zaštitu na radu
◊ provodi informiranje stručne i opće javnosti potičući razvoj kulture zaštite na radu;
◊ planira, surađuje s drugim subjektima i organizira tečajeve, seminare, radionice, okrugle stolove i savjetovanja za različite dionike u području zaštite na radu;
◊ potiče prilagodbu sadržaja iz zaštite na radu u obrazovnim programima redovnog obrazovanja od predškolske dobi do visokog obrazovanja, kao i realizaciju cjeloživotnog učenja u području zaštite na radu;
◊ prati potencijalne negativne učinke novih tehnologija na zdravlje radnika;
◊ analizira, utvrđuje kriterije i postupke kako bi se organizacija rada prilagodila radnicima te smanjili i otklonili rizici te preranog isključenja radnika iz radnog procesa i s tržišta rada;
◊ usmjerava posebne aktivnosti na zaštitu od štetnosti psihosocijalnih rizika, stresa, nasilja i uznemiravanja, jednoličnog rada, statodinamičkog rada, rada s nametnutim ritmom i rada po učinku u određenom vremenu kako bi se odgovarajućim preventivnim mjerama spriječili navedeni rizici;
◊ provodi istraživanja u suradnji s visokoškolskim ustanovama u području zaštite na radu, te surađuje sa strukovnim udrugama i drugim institucijama;
◊ određuje istraživačke prioritete s naglaskom na utjecaj starenja, globalizacije, novih tehnologija i profesionalnih bolesti povezanih s radom i invaliditetom;
◊ pomaže u praktičnoj primjeni propisa, a po potrebi inicira odgovarajuće izmjene i dopune pojedinih propisa;
◊ promovira primjere dobre prakse u području zaštite na radu;
◊ promiče uvođenje sustava upravljanja u području sigurnosti i zaštite zdravlja na radu;
◊ obavlja stručne, administrativne i financijske poslove za potrebe Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu, kao savjetodavnog tijela Vlade RH.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
2.4.4 ZAVOD ZA VJEŠTAČENJE, PROFESIONALNU REHABILITACIJU I ZAPOŠLJAVANJE OSOBA S INVALIDITETOM
Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI) osnovan je temeljem Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 157/13, 152/14). ZOSI je ključna institucija u provođenju politike razvitka i unaprjeđivanja profesionalne rehabilitacije, poboljšanja pristupa zapošljavanju, održivog uključivanja u tržište rada osoba s invaliditetom putem kompetencija potrebnih tržištu rada i poticanjem poslodavaca na zapošljavanje osoba s invaliditetom, te postizanje pune zaposlenosti osoba s invaliditetom.
U okviru djelokruga poslova koje ZOSI obavlja, pripada i područje zaštite zdravlja radnika:
– davanje prijedloga i stručnih mišljenja vezanih uz provođenje vještačenja;
– praćenje, organiziranje i unapređivanje poslova vještačenja;
– izobrazba s područja vještačenja;
– provođenje politike razvitka i unapređivanja profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom;
– organiziranje izobrazbe i seminara za poslodavce i stručne osobe za radno osposobljavanje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom;
– kontinuirana suradnja s poslodavcima u svrhu analiziranja i utvrđivanja mogućnosti zapošljavanja osoba s invaliditetom;
– isplata poticaja pri zapošljavanja osoba s invaliditetom i subvencija plaća;
– financiranje ili sufinanciranje programa i projekata za poticanje zapošljavanja i za održavanje zaposlenosti osoba s invaliditetom;
– stručni nadzor nad radom centara za profesionalnu rehabilitaciju, integrativnih i zaštitnih radionica;
– vještačenje u prvom i drugom stupnju te za potrebe kontrolnih pregleda u postupcima radi ostvarivanja prava iz područja socijalne skrbi, mirovinskog osiguranja, zdravstva, obrazovanja, profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom, zaštite ratnih i civilnih žrtava rada, prava po osnovi rodiljnih i roditeljskih potpora, kao i ostvarivanja prava u područjima u kojima se prava ostvaruju na temelju nalaza i mišljenja tijela vještačenja kada je to propisano;
– vještačenje u prvom i drugom stupnju te za potrebe kontrolnih pregleda u postupcima radi ostvarivanja prava iz područja mirovinskog osiguranja, obiteljskih davanja te davanja za majčinstvo i istovjetnih davanja za očinstvo u provedbi Uredbe Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju;
– vođenje evidencije i dokumentacije u vezi s poslovima vještačenja;
– praćenje kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom i vođenje evidencije o poslodavcima koji su obveznici kvotnog sustava zapošljavanja osoba s invaliditetom;
– vještačenje u prvom i drugom stupnju u postupcima radi ostvarivanja prava iz područja socijalne skrbi, mirovinskog osiguranja, zdravstva, obrazovanja, profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom, zaštite ratnih i civilnih žrtava rata, te drugim područjima u kojima se ostvaruju određena prava na temelju vještačenja, odnosno na temelju nalaza i mišljenja tijela vještačenja;
– provođenje politike razvitka i unapređivanja profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom;
– organiziranje izobrazbe i seminara za poslodavce i stručne osobe za radno osposobljavanje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom;
– vođenje evidencije o poslodavcima koji su obveznici kvotnog sustava zapošljavanja osoba s invaliditetom.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
3.3 PODRUČJE ZDRAVLJA
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
3.1.1 MINISTARSTVO ZDRAVSTVA
Ministarstvo zdravstva razvija zdravstveni sustav koji unapređuje kvalitetu života i stvara uvjete za gospodarski rast kroz očuvanje i unapređenje zdravlja svakog pojedinca i cijele populacije. S obzirom da na zdravlje utječe veliki broj čimbenika izvan sustava zdravstva, zdravstveni sustav razvija suradnju s drugim sektorima kako bi se odgovorilo na nove zdravstvene izazove i potrebe stanovništva. Zakon o zdravstvenoj zaštiti (NN 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14, 154/14) kao jednu od mjera zdravstvene zaštite posebno navodi „mjere zdravstvene zaštite u vezi s radom i radnim okolišem (specifična zdravstvena zaštita radnika)“.
Opći cilj Ministarstva zdravstva je zaštita, unapređenje i očuvanje zdravlja kroz zaštitu javnozdravstvenog interesa, rano prepoznavanje rizika bolesti, sprečavanje bolesti, liječenje i rehabilitaciju bolesnih.
Ministarstvo zdravstva radi na poboljšanju, promicanju i zaštiti zdravlja te obavlja poslove koji vezani za zaštitu na radu:
◊ zaštitu stanovništva od zaraznih i nezaraznih bolesti, ionizirajućih i neionizirajućih zračenja, zdravstvenu ispravnost namirnica i predmeta opće uporabe;
◊ upravni nadzor nad radom Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatskoga crvenog križa i komora u zdravstvu;
◊ zdravstveno-inspekcijski nadzor nad radom zdravstvenih ustanova i zdravstvenih djelatnika te privatnom praksom;
◊ registraciju lijekova, farmaceutsko-inspekcijski nadzor nad proizvodnjom i prometom lijekova i medicinskih proizvoda;
◊ sanitarni nadzor nad proizvodnjom, prometom, uporabom i zbrinjavanjem otrova,
◊ proizvodnju, promet i potrošnju opojnih droga;
◊ sanitarni nadzor nad osobama i djelatnostima, građevinama, prostorijama, prostorima, postrojenjima i uređajima koji mogu na bilo koji način štetno utjecati na zdravlje ljudi te sanitarni nadzor u međunarodnom prometu na državnoj granici itd.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
3.2.2 HRVATSKI ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) javna je ustanova, čija su prava, obveze i odgovornost utvrđeni Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13, 137/13) i Statutom HZZO, a nadzor nad zakonitošću rada ovog Zavoda obavlja Ministarstvo zdravlja. HZZO prati podatke o ozljedama na radu i bolestima u vezi s radom, kao i bolovanjima zbog bolesti u vezi s radom.
Vizija HZZO je zdravstveni sustav u kojem je kvalitetna zdravstvena zaštita dostupna svima, prema načelima sveobuhvatnosti, dostupnosti i solidarnosti.
U provedbi obveznog zdravstvenog osiguranja HZZO obavlja i sljedeće poslove koji se odnose na zaštitu zdravlja radnika:
◊ obavlja poslove u svezi s ostvarivanjem prava i obveza osiguranih osoba iz obveznog zdravstvenog osiguranja u okviru kojeg i prava i obveze za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti uključujući i specifičnu zdravstvenu zaštitu radnika, pruža im potrebnu stručnu pomoć u ostvarivanju prava i zaštiti njihovih interesa, te se brine o zakonitom ostvarivanju tih prava;
◊ obavlja poslove ugovaranja zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja sa zdravstvenim ustanovama i privatnim zdravstvenim radnicima uključenim u mrežu javne zdravstvene službe, a za specifičnu zdravstvenu zaštitu radnika s ugovornim subjektima uključenim u mrežu ugovornih subjekata medicine rada, te s isporučiteljima ortopedskih i drugih pomagala;
◊ provodi nadzor nad ispunjavanjem ugovornih obveza ugovornih subjekata Zavoda u provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja u skladu sa sklopljenim ugovorom.
Pravo na novčane naknade osiguranicima za slučaj priznate ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti obuhvaća:
– naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad uzrokovane priznatom ozljedom na radu, odnosno profesionalnom bolešću;
– naknadu za troškove prijevoza u vezi s korištenjem zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja koja je posljedica priznate ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti;
– naknadu za troškove pogreba u slučaju smrti osigurane osobe, ako je smrt neposredna posljedica priznate ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
3.3.3 HRVATSKI ZAVOD ZA ZAŠTITU ZDRAVLJA I SIGURNOST NA RADU
Prema članku 98. Zakona o zdravstvenoj zaštiti državni zdravstveni zavodi su zdravstvene ustanove za obavljanje stručnih i zdravstvenih djelatnosti iz okvira prava i dužnosti RH na području javno zdravstvene djelatnosti, transfuzijske medicine, medicine rada, mentalnog zdravlja, toksikologije i antidopinga, hitne medicine i telemedicine.
Državni zdravstveni zavodi su: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu, Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, Hrvatski zavod za telemedicinu, Hrvatski zavod za toksikologiju i antidoping i Hrvatski zavod za hitnu medicinu.
Hrvatski Zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu (HZZZSR) na osnovu čl.105 Zakona o zdravstvenoj zaštiti osnovan je kao zdravstvena ustanova za obavljanje djelatnosti medicine rada, praćenje stanja i unapređenje sigurnosti na radu.
Jedna od osnovnih djelatnosti je utvrđivanje i provođenje postupaka za prevenciju profesionalnih bolesti i stanja i ozljeda na radu te predlaganje i davanje stručnih mišljenja na propise koji omogućuju učinkovito praćenje i provođenje mjera specifične zdravstvene zaštite radno aktivne i radno sposobne populacije u Republici Hrvatskoj. Zdravstvena djelatnost obuhvaća:
– preventivne i specifične mjere radi sprječavanja nastanka profesionalnih bolesti i bolesti vezanih uz rad e ozljeda na radu;
– statistiku iz područja zdravstvene zaštite radnika, analizu učestalosti profesionalnih bolesti;
– analizu ozljeda na radu;
– metode zdravstvenog prosvjećivanja, a sve u svrhu poboljšanja radnih uvjeta i sprječavanja nastanka bolesti i ozljeda kojima je radno mjesto osnovni ili jedan od uzroka.
Prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti preventivna uloga medicine rada HZZZSR temelji se velikim dijelom i na statističkoj analizi pobola i uzroka pobola proizašlih iz rada. Stoga je područje zdravstvene zaštite radnika i očuvanja radne sposobnosti, osobito preventivna uloga medicine rada i sigurnost na radu na svim razinama, jedna od temeljnih djelatnosti HZZZSR.
Osim rutinskih statističkih istraživanja HZZZSR vodi Registre profesionalnih bolesti i analizira uzroke i posljedice ovih bolesti na preostalu radnu sposobnost radnika. HZZZSR vodi i evidencije podataka o radnicima izloženih pojedinim štetnostima, opasnostima i naporima na radnom mjestu kada to nalažu propisi.
Sukladno Zakonu o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti (NN 141/13) i Pravilniku o zdravstvenim uvjetima izloženih radnika i osoba koje se obučavaju za rad s izvorima ionizirajućeg zračenja (NN 80/13), u nadležnosti HZZZSR je vođenje evidencije podataka o radnicima izloženim ionizirajućem zračenju u onom dijelu koji se odnosi na zdravstvenu sposobnost izloženih izvorima ionizirajućeg zračenja, na rezultate prethodnih i periodičkih pregleda radnika koji rade u izloženosti ionizirajućem zračenju te na razloge zbog kojih je radnik eventualno dobio zabranu rada s izvorima ionizirajućeg zračenja.
Na osnovi podataka iz Registara i Evidencija podataka, HZZZSR analizira zdravstveno stanje radnika, uzroke eventualne zdravstvene nesposobnosti za rad na tim radnim mjestima te predlaže Ministarstvu zdravlja mjere koje je potrebno provoditi za sprječavanje nastanka nesposobnosti za rad na tim radnim mjestima.
U djelatnosti HZZZSR-a je vođenje Evidencije podataka o osobama koje rade kao pomorci u tvrtkama u Republici Hrvatskoj. Sukladno Pravilniku o utvrđivanju uvjeta zdravstvene sposobnosti članova posade pomorskih brodova, brodica i jahti (NN 93/07) i Pravilniku o utvrđivanju uvjeta zdravstvene sposobnosti članova posade pomorskih brodova i brodova unutarnje plovidbe (NN 111/02) analizira podatke i Ministarstvu zdravlja dostavlja rezultate o ukupnom broju pregledanih te o broju pomoraca u kojih je ustanovljena nesposobnost za rad.
Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu obvezan je koordinirati i stručno nadzirati sve ordinacije medicine rada koje provode specifičnu zdravstvenu djelatnost na području Republike Hrvatske. Zbog toga vodi Registar svih zdravstvenih ustanova i ordinacija medicine rada koje obavljaju specifičnu zdravstvenu zaštitu radnika, uključujući i uspostavljanje razvidnosti onih ordinacija medicine rada koje imaju posebna odobrenja.
U sklopu svojih aktivnosti HZZZSR oblikuje doktrine standarde i metode rada pri ocjenjivanju zdravstvene sposobnosti i praćenju zdravstvenog stanja radnika, te doktrine i standarde pri ocjenjivanju uvjeta rada te:
– prati stanje sigurnosti na radu;
– istražuje rizike glede ozljeda na radu i profesionalnih bolesti;
– provodi statistička istraživanja;
– osmišljava preventivne mjere i njihovo provođenje;
– informira i educira sve dionike o utjecaju štetnosti radnog mjesta na zdravlje radnika putem internetske stranice, e-novina, e-upita, edukativnih tiskanih materijala, provođenjem stručnih tečajeva, seminara, radionica koji potiču primjenu dobre prakse;
– izravno komunicira sa svim dionicima u sustavu zaštite na radu i zaštite zdravlja na radu.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
3.4.4 HRVATSKI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) osnovan je temeljem Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14 , 154/14).
HZJZ obavlja djelatnosti epidemiologije karantenskih i drugih zaraznih bolesti te kroničnih masovnih nezaraznih bolesti, javnog zdravstva, zdravstvenog prosvjećivanja s promicanjem zdravlja i prevencije bolesti, zdravstvene ekologije, mikrobiologije, školske medicine, mentalnog zdravlja i prevencije ovisnosti radi ostvarivanja temeljne svrhe javnog zdravstva, a to je očuvanje i unaprjeđenje zdravlja populacije.
Aktivnosti u vezi sa zdravljem radnika:
– planira, predlaže i provodi mjere za očuvanje i unapređenje mentalnog zdravlja stanovništva;
– planira i predlaže strategiju razvitka i programe aktivnosti na unapređivanju zaštite mentalnog zdravlja i psihijatrijske zaštite na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene djelatnosti;
– oblikuje i predlaže programe te provodi istraživanja iz područja mentalnog zdravlja i psihijatrijske zaštite u svrhu praćenja, analize i ocjene mentalnog zdravlja stanovništva;
– zdravstveno-odgojnim, edukativnim, promidžbenim i drugim aktivnostima čuva i unapređuje mentalno zdravlje stanovništva;
– planira i predlaže programe te koordinira i nadzire provođenje specifične zaštite i unapređenja mentalnog zdravlja djece, mladeži, osobito u osnovnim i srednjim školama te na visokim učilištima;
– vodi državni registar oboljelih od mentalnih bolesti i poremećaja;
– predlaže i provodi istraživanja iz područja zdravstva u svrhu praćenja, analize i ocjene zdravstvenog stanja stanovništva te iz područja organizacije i rada zdravstvenih službi;
– planira, predlaže i provodi mjere za očuvanje i unapređivanje zdravlja stanovništva, zdravstveno-odgojnim i drugim aktivnostima te promicanjem zdravlja čuva i unapređuje zdravlje stanovništva;
– planira, predlaže, koordinira i prati specifičnu zdravstvenu zaštitu djece i mladeži, osobito u osnovnim i srednjim školama te na visokim učilištima;
– ispituje, prati, analizira i ocjenjuje utjecaj čimbenika okoliša na zdravlje ljudi te predlaže i sudjeluje u provođenju mjera za sprečavanje njihovih štetnih djelovanja;
– nadzire i evaluira provođenje preventivnih programa te drugih mjera zdravstvene zaštite;
– planira, predlaže i provodi aktivnosti na uspostavi, razvoju i upravljanju zdravstvenim informacijskim sustavom;
– sudjeluje u školovanju zdravstvenih radnika, provodi stručna i znanstvena istraživanja iz područja javnog zdravstva;
– vodi državne javnozdravstvene registre te nadzire prikupljanje podataka i koordinira rad ostalih registara u zdravstvu.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
4.4 PODRUČJE ZNANOSTI I OBRAZOVANJA
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
4.1.1 MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA
U okviru djelokruga rada Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO) obavljaju se određeni poslovi koji se odnose na područje obrazovanja i osposobljavanja, visokog obrazovanja e znanstveno-istraživačke djelatnosti:
– upravni i drugi poslovi koji se odnose na: sustav predškolskog odgoja, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja u zemlji i inozemstvu; nacionalni kurikulum; udžbenike, normative i standarde te druge uvjete za odgojno-obrazovni rad; razvitak školstva; učenički standard; inspekcijski nadzor; osposobljavanje djece, mladih i odraslih za stjecanje tehničkih znanja i vještina te djelatnost udruga u ovom području;
– upravni i drugi poslove koji se odnose na: razvoj visokoga obrazovanja; ostvarivanje nacionalnih strategija i programa za visoko obrazovanje; upravljanje provedbom Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira; poticanje cjeloživotnoga učenja i visokoga obrazovanja odraslih;
– upravni i drugi poslove koji se odnose na: razvitak znanstvene i tehnologijske djelatnosti; razvitak znanstvenih i drugih pravnih osoba; razvitak znanosti i primjenu znanstvenih dostignuća u pojedinim područjima; planiranje i usklađivanje tehnologijskog razvitka u Republici Hrvatskoj.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
4.2.2 INSTITUT ZA MEDICINSKA ISTRAŽIVANJA I MEDICINU RADA
Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada je samostalna javna znanstveno-istraživačka institucija s tridesetogodišnjim iskustvom u području procjene zdravlja, radnog i životnog okoliša, posebice opterećenosti okoliša radionuklidima, toksičnim metalima, pesticidima i drugim organskim onečišćivalima i procjene njihovog učinka na zdravlje, mjerenja i procjene kakvoće zraka, procjene alergotoksičnih i psiholoških učinaka različitih parametara okoliša, njihovih učinaka na stabilnost genoma i poremećaje spavanja.
Institut je druga po veličini znanstveno-istraživačka ustanova u RH, a od 2004. godine u nadležnosti je Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
Institut multidisciplinarnim pristupom u praćenju opterećenosti radnog i životnog okoliša kemijskim, fizikalnim i biološkim agensima i procjenom njihovog učinka na biološke sustave od razine makromolekule do čitavog organizma značajno doprinosi procjeni izloženosti ljudi i procjeni zdravstvenih rizika koji iz tog proizlaze.
Sukladno djelatnostima upisanim u sudski registar Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada vezano za područje zaštite na radu obavlja:
– istraživanje onečišćenja radnog i životnog okoliša odabranim kemijskim fizikalnim i biološkim agensima, praćenja i procjenjivanja izloženosti ljudi i zdravstvenih rizika;
– istraživanje profesionalnih bolesti i psihofizičkih stanja, te bolesti u vezi s radom i radnim procesom, kao i njihovim učincima na radnu sposobnost ljudi, te epidemiologiju kroničnih i degenerativnih bolesti;
– sudjelovanje u programima zdravstvene zaštite ljudi i programima zaštite životnog i radnog okoliša;
– provođenje specifičnih laboratorijskih i terenskih mjerenja i nadziranje kemijskih, fizikalnih i bioloških agensa u radnom i životnom okolišu;
– stručne poslove zaštite okoliša;
– stručne poslove zaštite od ionizirajućih zračenja;
– stručne poslove zaštite od neionizirajućih zračenja;
– toksikološka ocjenjivanja otrova;
– poslove vještačenja iz područja registrirane znanstveno istraživačke i visoko stručne djelatnosti Instituta;
– izrade studija o značajnom utjecaju plana i programa na okoliš (strateška studija)
– tehničko ispitivanje i analiza - mjerenja u vezi s čistoćom vode, zraka i tla; analize mogućeg onečišćavanja otpadnih voda;
– monitoring za utvrđivanje utjecaja na biološku raznolikost, okoliš i zdravlje ljudi;
– poslove iz područja nuklearne sigurnosti;
– djelatnost praćenja kvalitete zraka;
– djelatnost praćenja emisije onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora;
– djelatnost provjere ispravnosti mjernog sustava za kontinuirano mjerenje emisija onečišćujućih tvari u zraku iz nepokretnih izvora;
– djelatnost osiguranja kvalitete mjerenja i podataka kvalitete zraka i druge poslove.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
5.5 SOCIJALNI PARTNERI
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
5.1.1 UDRUGE SINDIKATA
Prema odredbama Zakona o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata (NN 93/14, 26/15) utvrđeno je da propisane kriterije reprezentativnosti na nacionalnoj razini ispunjavaju sljedeće sindikalne udruge više razine:
– Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH),
– Nezavisni hrvatski sindikati (NHS),
– Matica hrvatskih sindikata (MHS),
– Hrvatska udruga radničkih sindikata (HURS).
Imenovani predstavnici udruga sindikata više razine uključeni su u rad Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu i u Upravno vijeće Zavoda za unapređivanje zaštite na radu.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
5.2.2 UDRUGE POSLODAVACA
Prema odredbama Zakona o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata (NN 93/14, 26/15) utvrđeno je da propisane kriterije reprezentativnosti na nacionalnoj razini ispunjavaju sljedeće poslodavačke udruge više razine:
– Hrvatska udruga poslodavaca.
Imenovani predstavnici udruge poslodavaca više razine uključeni su u rad Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu i u Upravno vijeće Zavoda za unapređivanje zaštite na radu .
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
8 FINANCIJSKI OKVIR
Sredstva za provedbu mjera i aktivnosti Nacionalnog programa osigurat će se u državnom proračunu, odnosno financijskim planovima pojedinih institucija i dionika sigurnosti i zaštite zdravlja na radu.
–
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
9 ZAKLJUČAK
Život, zdravlje i očuvanje radne sposobnosti vrednote su od posebnog društvenog interesa u Republici Hrvatskoj.
Pravo na zaštitu na radu je osnovno ljudsko pravo, stoga je potrebno pozitivno i svakodnevno, planski i organizirano djelovati na stvaranje stimulativne, sigurne i zdrave radne okoline u kojoj će radnici bit zadovoljni i produktivni, poslodavci uspješni, konkurentni i odgovorni, i u kojem ozračju će se ostvarivati gospodarski rast i razvoj naše zemlje na dobrobit svih njenih građana.
Zaštita na radu mora postati sastavni dio svake poslovne politike i društveno odgovornog poslovanja pri čemu se posebno vrednuje odnos prema zaštiti na radu i zaštiti zdravlja na radu, zaštiti okoliša, društvenoj zajednici, poslodavcima i radnicima.
U prevenciji i unapređivanju zaštite na radu i zaštiti zdravlja na radu važno je dosljedno primjenjivati propise iz zaštite na radu i uključivati zaštitu već u programe za predškolsku dob, u kurikulume u osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju. S ciljanim preventivnim akcijama i zajedničkim djelovanjem u ovom području potrebno je riješiti problem neadekvatnosti i neusklađenosti raznih propisa koji zadiru u područje zaštite na radu, izostanak istraživačkih projekata, a prije svega potpunog zanemarivanja mjera prevencije ozljeda, odnosno bolesti uzrokovanih radom i profesionalnih bolesti.
Kako bi se navedeni ciljevi ostvarili, Nacionalnim programom zaštite na radu u razdoblju 2017.-2020. godine predviđene su aktivnosti koje su usmjerene na:
– Podizanje svijesti o značaju prevencije u zaštiti na radu i zaštiti zdravlja na radu kontinuiranim i aktivnim dijalogom i angažmanom svih dionika sustava zaštite na radu na pitanjima smanjivanja rizika
– Osnaživanje kapaciteta pružanjem stručne pomoći i trajne edukacije za učinkovito upravljanje zaštitom na radu u mikro i malim poduzećima u cilju provedbe odgovarajućih mjera koje će doprinijeti smanjivanju rizika, bolovanja, ozljeda i profesionalnih bolesti
– Edukaciju svih dionika sustava zaštite na radu na otkrivanju i smanjenju postojećih te prepoznavanju novih tehnologija, materijala i s njima povezanih rizika
– Uključivanje zaštite na radu u sadržaje nastavnih planova i programa u redovnom obrazovnom sustavu počevši od predškolskog odgoja ,preko osnovnog i srednjeg do visokog i obrazovanja odraslih
– Aktivnosti za poboljšanje aktivnog i zdravog starenja
– Prevenciju profesionalnih bolesti i bolesti u vezi s radom
– Kontinuirano cjeloživotno obrazovanje stručnjaka zaštite na radu kao i svih drugih dionika neposredno vezanih za područje zaštite na radu
– Osvješćivanje opće javnosti te promociju kulture prevencije i primjera dobre prakse u zaštiti na radu
– Projektiranje, uspostavu, kontinuirani razvoj i održavanje Središnjeg nacionalnog informacijskog sustava zaštite na radu za praćenje i analizu postojećeg stanja te za donošenje daljnjih politika za razvoj i unapređenje sustava zaštite na radu u RH (Data Collector), čemu prethodi izrada i stavljanje u funkciju Informacijskog sustava zaštite na radu
– Podizanje razine kvalitete rada i odgovornosti ovlaštenih osoba za pružanje usluga zaštite na radu
– Korištenje poticajnih sredstava iz fondova i programa EU za uvođenje i razvoj sustava sigurnosti i zaštite zdravlja na radu (certificiranje sustava, edukacija, povezivanje i komunikacija dionika sustava), kao mjere i za povećanje konkurentnosti gospodarstva
– Usmjeravanje dijela sredstava doprinosa za zaštitu zdravlja na radu za preventivne, informativne, promidžbene i edukativne sadržaje namijenjene unapređivanju sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu
– Osnaživanje, tj. povećanje administrativnih kapaciteta središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove zaštite na radu i inspekcijskog tijela za nadzor u području zaštite na radu
– Suradnja Vlade RH, Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu, središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove zaštite na radu i Zavoda za sigurnost i zaštitu zdravlja u RH u ostvarivanju nacionalnog programa zaštite na radu
– Ostvarivanje Strateškog okvira EU o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu za razdoblje do 2020. godine
– Praćenje učinaka važećih propisa, njihova analiza, prema potrebi i stručnoj ocjeni usklađivanje, donošenje potrebnih propisa na području sigurnosti i zaštite zdravlja na radu te kontinuirano usklađivanje s obvezujućim aktima Europske unije i Međunarodne organizacije rada.
Jačanje konkurentnosti više se ne postiže samo korištenjem naprednih tehnologija i snižavanjem troškova poslovanja već i prihvaćanjem načela društveno odgovornog poslovanja koje karakterizira odgovorni odnos prema društvenoj zajednici, okolišu, zaštiti na radu, zadovoljstvu radnika te kupaca u pogledu kvalitete i sigurnosti proizvoda i usluga. Danas smo u radnom okružju suočeni s brojnim rizicima, što znači da nemamo apsolutne sigurnosti. Mjerama zaštite kojima se smanjuju rizici nastoji se postići veći stupanj sigurnosti, a Nacionalni program zaštite na radu 2017.-2020. usmjeren je na mjere i aktivnosti čijim provođenjem je moguće ostvariti navedene ciljeve.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
1.1 PLAN AKTIVNOSTI ZA REALIZACIJU NACIONALNOG PROGRAMA ZAŠTITE NA RADU
(prema prioritetima)
RB
STRATEŠKI CILJ
ZADATAK/
AKTIVNOST
POKAZATELJ REZULTATA
ODGOVORNO TIJELO
/RADNA SKUPINA/
PROJEKT
ROK U KOJEM SE
AKTIVNOST
PLANIRA OBAVITI
SREDSTVA ZA REALIZACIJU
1.
Uspostava e-baze (e-aplikacije) Zavoda za unapređivanje zaštite na radu, modula budućeg Središnjeg nacionalnog informacijskog sustava
Izrada e-aplikacije Zavoda za unapređivanje zaštite na radu, modula budućeg S redišnjeg nacionalnog informacijskog sustava zaštite na radu
Izrada open source aplikacije Sustav upravljanja zaštitom u radnim procesima, kompatibilne s e-aplikacijom Zavoda
Funkcioniranje e-aplikacije Zavoda za unapređivanje zaštite na radu koji će biti modul u sklopu budućega Središnjeg nacionalnog informacijskog sustava zaštite na radu, te open source aplikacije Sustav upravljanja zaštitom
Zavod za unapređivanje zaštite na radu
lipanj 2017.
U sklopu prijavljenog projekta „Prikupljanje i obrada podataka zaštite na radu (POP-ZNR)“ za sufinaciranje iz Europskog socijalnog fonda – ukupni indikativni iznos 3.297.000 HRK, od čega je propisanih 15% osigurano u Državnom proračunu
2.
Uspostava središnjeg nacionalnog informacijskog sustava zaštite na radu (Data Collector)
Izrada aplikacija S redišnjeg nacionalnog informacijskog sustava zaštite na radu, integriranje baza podataka svih krajnjih korisnika sustava
Definiranje upravljanja sustavom
Dostava podataka u informacijski sustav svih obveznika
Funkcioniranje Središnjeg nacionalnog informacijskog sustava zaštite na radu
Analiziranje i obrada prikupljenih podataka
Zavod za unapređivanje zaštite na radu
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
Drugi dionici vezani uz informacijski sustav
konac 2018.
U sklopu projekta koji Zavod za unapređivanje zaštite na radu planira prijavati za sufinaciranje iz Europskog socijalnog fonda – planirana indikativna ukupna svota projekta je 9 milijuna kuna, od čega je više od polovice predviđeno za uspostavu Data Collectora.
3.
Praćenje, analiza i usklađivanje propisa zaštite na radu s Direktivama EU
Ocjena potrebnih promjena zakonskih i podzakonskih akata iz područja sigurnosti i zaštite zdravlja na radu
Usklađivanje propisa iz područja sigurnosti i zaštite zdravlja na radu s Direktivama EU
Doneseni podzakonski akti usklađeni s Direktivama EU
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
Ministarstvo zdravstva
Ostala ministarstva u čijoj su nadležnosti propisi sigurnosti i zaštite zdravlja iz pojedinih djelatnosti
Kontinuirano
Redovne aktivnosti nadležnih tijela
4.
Praćenje, analiza i usklađivanje propisa zaštite na radu sa ukupnim stanjem sigurnosti i zaštite zdravlja u RH te sa stanjem u pojedinim granama djelatnosti
(praćenje kretanja ozljeda na radu, prof. bolesti i bolesti u vezi s radom)
Ocjena potrebnih promjena zakonskih i podzakonskih akata iz područja sigurnosti i zaštite zdravlja na radu
Usklađivanje propisa iz područja sigurnosti i zaštite zdravlja na radu praćenjem analiza iz informacijskog sustava zaštite na radu
Izmjene podzakonskih akata u skladu sa ukupnim stanjem sigurnosti i zaštite zdravlja u RH te sa stanjem u pojedinim granama djelatnosti
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
Ministarstvo zdravstva
Ostala ministarstva u čijoj su nadležnosti propisi sigurnosti i zaštite zdravlja iz pojedinih djelatnosti
Kontinuirano
Redovne aktivnosti nadležnih tijela
5.
Dio sredstava izdvajanja poslodavaca za slučajeve ozljeda na radu i profesionalnih bolesti usmjeriti u preventivne aktivnosti (edukacije, vodiče upravljanja rizicima, certificiranje sustava upravljanja rizicima i dr.)
Sačiniti pregled i analizu godišnjeg stanja prihoda i rashoda HZZO-a u segmentu doprinosa poslodavaca za slučajeve ozljeda na radu i prof. bolesti i isto dostaviti ministarstvu nadležnom za rad
Temeljem odluke ministra nadležnog za rad, a uz suglasnost ministra nadležnog za zdravlje, osnovati radnu skupinu koja će temeljem pregleda i analize stanja izraditi prijedlog Plana preventivnih aktivnosti i moguće načine realizacije
Daljnje aktivnosti na realizaciji plana
Godišnja analiza stanja prihoda i rashoda za slučajeve ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, prema djelatnostima i veličini poslodavca
Izrada Prijedloga plana preventivnih aktivnosti i dostava na odobrenje ministru nadležnom za rad i ministru nadležnom za zdravlje
Realizacija plana
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
Radna skupina
Ministarstvo zdravstva
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
Kontinuirano godišnje
Iz sredstava doprinosa poslodavaca
6.
Poticanje uspostave certificiranih sustava upravljanja zdravljem i sigurnosti na radu kod poslodavaca prema međunarodno priznatim normama kao mjere boljim upravljanjem rizicima i povećanjem stupnja konkurentnosti
Apsorpcija sredstava iz fondova EU (socijalni i drugi fondovi) za uspostavu i certificiranje sustava upravljanja zdravljem i sigurnosti na radu
Utvrđivanje kriterija u određivanju prioriteta za dodjeljivanje poticajnih sredstava
Raspisivanje natječaja za dodjelu sredstava za uspostavu i certificiranje sustava upravljanja zdravljem i sigurnosti na radu
Raspisani natječaji sa utvrđenim kriterijima za dodjelu sredstava
Broj uspostavljenih i certificiranih sustava
Integracija sustava upravljanja sigurnošću i zdravljem u sustave upravljanja kvalitetom (ISO 9001) te upravljanja okolišem (ISO 14001)
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
Ministarstvo zdravstva
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
Hrvatska udruga poslodavaca
Središnja agencija za financiranje fondova EU
kontinuirano
Fondovi EU
7.
Utvrđivanje jasne metodologije i ovlasti medicinskih službi (obiteljska medicina, medicina rada) u postupcima za utvrđivanje profesionalnih bolesti
Osnivanje radne grupe za u tvrđivanje metodologije i ovlasti medicinskih službi u postupcima za utvrđivanje profesionalnih bolesti
Razmatranje mogućih izmjena propisa zdravstvene zaštite o utvrđivanju nadležnosti za utvrđivanje profesionalnih bolesti
Utvrđena jasna nadležnost i metodologija za utvrđivanje profesionalnih bolesti
Ministarstvo zdravstva
Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
svibanj 2017.
Redovne aktivnosti nadležnih tijela
8.
Utvrđivanje bolesti u vezi sa radom i donošenje legislative u vezi s tim
Osnivanje radne skupine za u tvrđivanje bolesti u vezi s radom i donošenje legislative u vezi s tim
Izrađena legislativa o bolestima vezanih uz rad
Dostava podataka o bolestima vezanih uz rad u informacijski sustav zaštite na radu
Praćenje stanja bolesti vezanih uz rad po pojedinim djelatnostima
Ministarstvo zdravstva
Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
Sindikalne središnjice
svibanj 2017.
Redovne aktivnosti nadležnih tijela
9.
Osnaživanje kapaciteta u ministarstvu nadležnom za rad u području zaštite na radu
Utvrđivanje i angažiranje potrebnog broja i strukture državnih službenika prema propisanim zadaćama nadležnog tijela
Utvrđivanje dinamike, opsega i prioriteta u provođenju inspekcijskih nadzora praćenjem stanja informacijskog sustava zaštite na radu i eskalacije pojedinih rizika i nastalih posljedica
Broj donešenih propisa
Učinkovitiji odziv na usklađivanje sa zahtjevima Direktiva EU te Konvencija Međunarodne organizacije rada
Učinkovitije obavljanje svih drugih propisanih poslova
Opsezi nadzora, struktura i poduzete mjere primjerene vrstama i veličinama rizika
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
Kontinuirano
Redovne aktivnosti nadležnog ijela
10.
Podizanje kvalitete rada ovlaštenih osoba za poslove zaštite na radu
Razmatranje redefiniranja kriterija za izdavanje ovlaštenja za obavljanje pojedinih poslova zaštite na radu
Praćenje informacijskog sustava zaštite na radu o obavljenim poslovima ovlaštenih osoba i podataka dobivenih od poslodavaca
Praćenje nalaza Komisija za nadzor i reviziju rada ovlaštenih osoba (nesukladnosti, ukidanje ovlaštenja, žalbe i sl.)
Utvrđivanje kriterija u ocjenjivanju rada ovlaštenih osoba za zaštitu na radu
Viša razina kvalitete u pružanju usluga na području zaštite na radu
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
Zavod za unapređivanje zaštite na radu
Kontinuirano
Redovne aktivnosti nadležnih tijela
11.
Uspostava registra stručnjaka zaštite na radu prema prijavama poslodavaca
Stručno usavršavanje stručnjaka zaštite na radu, poslodavaca i ovlaštenika poslodavaca, s naglaskom na stručno usavršavanje stručnjaka zaštite na radu u ovlaštenim osobama
Izrada registra stručnjaka zaštite na radu
Izrada i provedba programa stručnog usavršavanja
Evidentiranje, praćenje i vrednovanje programa usavršavanja
Viša razina kvalitete rada stručnjaka zaštite na radu, viša razina svijesti poslodavaca i ovlaštenika poslodavaca o značaju provođenja propisa zaštite na radu i prevencije
Viša razina odgovornosti u obavljanju pojedinih poslova zaštite na radu
Viša razina znanja, razvoj kompetencija i vještina stručnjaka zaštite na radu i ostalih dionika
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
Zavod za unapređivanje zaštite na radu
ožujak 2017.
Redovne aktivnosti nadležnih tijela
12.
Unapređivanje postupka izrade procjene rizika
Izrada alata za izradu procjene rizika u određenoj djelatnosti, radionice za izradu interaktivne procjene rizika
Prevođenje OiRA alata za procjenu rizika na hrvatski jezik
Broj novih i poboljšanih alata
Broj održanih radionica
Broj prevedenih OiRA alata za procjenu rizika
Zavod za unapređivanje zaštite na radu
Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu
Kontinuirano
Europska agencija za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu (EU-OSHA)
13.
Uključivanje specijalista medicine rada i sporta u sprječavanje postojećih i novih rizika
Donošenje podzakonskih akata propisanih Zakonom o zaštiti na radu i njihova provedba
Aktivnosti specijalista medicine rada na mjestima rada (broj nadzora) te doprinos na utvrđivanju i procjeni rizika
Ministarstvo zdravstva
Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu
Hrvatsko društvo za medicinu rada
Kontinuirano
Redovne aktivnosti nadležnih tijela
14.
Profesionalna rehabilitacija radnika koji su doživjeli ozljedu na radu i profesionalnu bolest s ciljem njihove radne integracije i daljnjeg zapošljavanja
Utvrditi preostalu radnu sposobnost
Provesti profesionalnu rehabilitaciju
Pružiti potporu u samozapošljavanju te zapošljavanju u različitim sektorima kao i zaštitnim i integrativnim radionicama
Broj rehabilitiranih radnika
Broj zaposlenih u različitim oblicima zapošljavanja
Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom,
Hrvatski zavod za zapošljavanje
Kontinuirano
Redovne aktivnosti nadležnih tijela
15.
Provođenje mjera za prevenciju psihosocijalnih rizika i stresa
Procjenom rizika ocijeniti utjecaj psihosocijalnih čimbenika i stresa na zdravlje radnika
Donijeti mjere i poduzeti aktivnisti za uklanjanje ili smanjenje psihosocijalnih rizika i stresa
Broj dana bolovanja uzrokovanih psihosocijalnim rizicima i stresom
Preventivne i korektivne mjere u procjenama rizika
Ministarstvo zdravstva
Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu
Hrvatsko društvo za medicinu rada
Kontinuirano
Redovne aktivnosti nadležnih tijela
16.
Razvoj socijalnog partnerstva
Suradnja poslodavca s predstavnicima radnika
Medijacija u rješavanju sporova iz područja zaštite na radu
Osnivanje povjerenstava za unapređivanje zaštite na radu na sektorskoj i teritorijalnoj razini
Poticanje socijalnog dijaloga
Izvansudsko rješavanje sporova
Broj osnovanih povjerenstava
Broj poduzetih aktivnosti povjerenstava
Broj rješenih sporova medijacijom
Udruga poslodavaca, sindikati, predstavnici lokalne uprave i samouprave, Gospodarsko socijalna vijeća, Centri za medijaciju, Zavod za unapređivanje zaštite na radu
Kontinuirano
Redovne aktivnosti nadležnih tijela
17.
Poticanje izbora povjerenika radnika za zaštitu na radu
Izrada uputa o provođenju postupka izbora povjerenika
Broj izabranih povjerenika radnika za zaštitu na radu
Zavod za unapređivanje zaštite na radu, Udruge sindikata i udruga poslodavaca
Kontinuirano
Redovne aktivnosti nadležnih tijela
18.
Uvođenje zaštite na radu u školske kurikulume kao međupredmetne teme
Cjeloživotno učenje i obrazovanje
Poticanje uvođenja zaštite na radu u nastavne predmete kroz obveznu nastavu i dnevni boravak
Organiziranje seminara, radionica, programa ljetnih praksi, međunarodnih ljetnih škola, i dr.
Izrada e-learning materijala
Formiranje stručne biblioteke (e-stručna knjižnica)
Održavanje webinara, stručnih skupova
Izrada edukativnih materijala i sl.
Broj nastavnih predmeta u koje je ugrađena zaštita na radu
Broj održanih radionica, edukativnih programa, stručnih skupova…
Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Agencija za odgoj i obrazovanje
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
Zavod za unapređivanje zaštite na radu
Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu
Obrazovne institucije i ostali dionici
Kontinuirano
Redovne aktivnosti nadležnih tijela
19.
Informiranje stručne i opće javnosti
Komunikacija sa stručnom i općom javnošću putem društvenih mreža
Pomoći poslodavcima u praćenju i primjeni zakonskih propisa
Nastaviti s kampanjama za zaštitu na radu i zaštitu zdravlja na radu,
Učiniti dostupnima podatke iz Data Collectora
Broj objavljenih informacija
Broj izdanih publikacija
Objava podataka na internetskoj stranici
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
Zavod za unapređivanje zaštite na radu
Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu
Kontinuirano
Redovne aktivnosti nadležnih tijela
20.
Prijava projektnih prijedloga iz područja zaštite na radu
Prijavljivanje projektnih prijedloga
Sudjelovanje u kampanjama
Broj prijavljenih projekata
Broj realiziranih projekata
Projektni nositelji i partneri, upravljačka i posrednička tijela
Kontinuirano
Fondovi i programi EU
21.
Mjere promocije zaštite na radu na nacionalnoj i međunarodnoj razini
Promoviranje zaštite na radu u svim životnim dobima
Promoviranje zaštite na radu putem virtualnog muzeja
Održavanje natjecanja studenata
Osiguranje daljnjeg rada žarišne točke ( Focal Point ) Republike Hrvatske za suradnju s Europskom agencijom za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA)
Broj kampanja za zaštitu na radu
Broj izdanih promotivnih materijala
Broj održanih natjecanja studenata
Provođenje aktivnosti žarišne točke
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
Zavod za unapređivanje zaštite na radu
Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu
Kontinuirano
Redovne aktivnosti nadležnih tijela
Komentirate u ime: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava