USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJA ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Sustav procjene učinaka propisa po prvi puta je uveden u pravni sustav Republike Hrvatske stupanjem na snagu Zakona o procjeni učinaka propisa („Narodne novine“, br. 90/11), u daljnjem tekstu: ZPUP, 1. siječnja 2012. godine. Normativni okvir procjene učinaka propisa još čine Uredba o postupku procjene učinaka propisa ( „Narodne novine“ br. 66/12) te Strategija i Akcijski plan procjene učinaka propisa za razdoblje od 2013. do 2015. godine. Uvođenje sustava procjene učinaka propisa imalo je za cilj osigurati razvoj učinkovitijeg i kvalitetnijeg zakonodavstva tako da novo zakonodavstvo postiže zadane ciljeve uz niske troškove i bez nepotrebnih prepreka.

U petogodišnjem razdoblju primjene sustava procjene učinak propisa obveze stručnih nositelja izrade propisa bile su usmjerene na izradu godišnjih planova normativnih aktivnosti, dosljednu provedbu postupaka procjene učinaka propisa te uključivanje zainteresirane javnosti u sam postupak s ciljem utvrđivanja optimalnog normativnog rješenja.

S ciljem analize primjene ZPUP-a izrađena su izvješća o izvršenju godišnjih planova normativnih aktivnosti za 2013., 2014. i 2015. kao i Izvješće o procjeni učinaka propisa za razdoblje 2013.-2015. Sveobuhvatna analiza dosadašnje primjene i postignutih učinaka pokazala je postojanje određenih nedostataka u procesu planiranja zakonodavstva, prije svega izvršenju godišnjih planova normativnih aktivnosti, ali i u provedbi samog postupka procjene učinaka propisa i njegovim rezultatima. S druge strane, uključivanje zainteresirane javnosti u sam postupak proizvelo je pozitivne učinke, jer su stručni nositelji izrade propisa bili obvezni pokrenuti formalno javno savjetovanje u nekoliko faza zakonodavnog procesa, što je povećalo razinu transparentnosti i odgovornosti.

S ciljem planiranja zakonodavne aktivnosti, a prema obvezama iz ZPUP-a, Vlada Republike Hrvatske je od 2013. godine nadalje donosila godišnji plan normativnih aktivnosti, međutim, većina normativnih aktivnosti u tom razdoblju odvijala se neplanirano, nenajavljeno i u hitnoj proceduri. Analiza izvršenja godišnjih planova pokazala je kako je prosjek izvršenja u trogodišnjem razdoblju od 2013. do 2015. godine svega 28,3%.

Unatoč pravodobnom planiranju da se tijekom godine postupak procjene učinaka propisa provede za značajan broj nacrta prijedloga zakona, sama provedba postupka bila je neredovita. Najveći broj provedenih postupaka procjene učinaka propisa bio je u 2013. godini, 21 postupak uz Iskaz o procjeni učinaka propisa, da bi u 2014. godine broj postupaka pao na 10, a 2015. godine na svega sedam postupaka procjene učinaka propisa.

U praksi se pokazalo da je, u okolnostima pojačane i iznimno dinamične normativne aktivnosti, teško u cijelosti isplanirati svu zakonodavnu aktivnosti na godišnjoj razini. Jednako tako, važeći postupak procjene učinaka propisa pokazao se suviše složenim te stoga je često obeshrabrivao stručne nositelje izrade propisa od njegove primjene. Sam rezultat provedenih postupaka procjene učinaka propisa najčešće je bila niska kvaliteta akata procjene učinaka propisa.

Pokazalo se da svijest javnosti o procjeni učinaka propisa nije na dostatnoj razini. Umjesto težišta javnosti na procjeni učinaka, fokus je bio na finalnom normativnom rješenju. Jednako tako, svijest o važnosti procjene učinaka propisa donositelja odluka na razini tijela državne uprave i na razini Vlade Republike Hrvatske je nedostatna. Stvorena je percepcija da je procjena učinaka formalna, proceduralna i administrativna zadaća, a ne stvarni kvalitativni iskorak ka uspostavi boljeg zakonodavstva.

Nedostatna razina političke svijesti o važnosti procjene učinaka propisa posljedično utječe na poslovno okruženje i na pravnu sigurnost, a osobito na otklanjanje regulatorne nestabilnosti.    

Izneseni problemi ukazali su na potrebu pojednostavljenja normativnog okvira za procjenu učinaka propisa, boljeg reguliranja mogućih izvanrednih situacija koje se javljaju u  zakonodavnom postupku te daljnjeg jačanja stručno analitičkih kapaciteta za provedbu procjene učinaka propisa.

Stoga se ovim Zakonom na nov način uređuje zakonodavni okvir procjene učinaka propisa. U okviru postupka procjene učinaka propisa za svaki nacrt prijedloga zakona koji utvrđuje Vlada Republike Hrvatske obvezno se provodi prethodni postupak procjene učinaka propisa, a ovisno o rezultatima analize izravnih učinaka, za pojedine nacrte prijedloga zakona treba se provesti i procjena učinaka propisa.    

Postupak procjene učinaka propisa definira se kao postupak pripreme i izrade nacrta prijedloga zakona kroz analizu izravnih učinaka na području gospodarstva, malog gospodarstva, tržišta rada, socijalnog sustava, zdravstva, zaštite okoliša, zaštite ljudskih prava, zaštite tržišnog natjecanja, a u cilju odabira optimalnog zakonskog rješenja.

Značajnija se uloga daje procjeni učinaka nacrta prijedloga zakona na malo gospodarstvo putem testa na malo i srednje poduzetništvo (MSP test) te procjeni adminitrativnog troška korištenjem Standard Cost Model metodologijom (SCM metodologija), kao i tijelima koja su nadležna za ova područja.

Uvodi se obveza procjene i zravnih učinaka nacrta prijedloga zakona na pojedine adresate, a osobito u odnosu na građane, obitelj, kućanstva, male, srednje i velike poduzetnike, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, zadrugarstvo, radnike i umirovljenike, pružatelje uslužnih djelatnosti u pojedinim gospodarskim granama i potrošače, hrvatske branitelje, manjine, socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama, udruge, zaklade, središnja tijela državne uprave, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima i trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske.

Nacrtom prijedloga zakona zadržana je obveza Vlade Republike Hrvatske da svake godine donosi plan zakonodavnih aktivnosti u kojem su sadržani svi nacrti prijedloga zakona koje se planira utvrditi tijekom godine, uključujući i zakone kojima se zakonodavstvo Republike Hrvatske usklađuje sa zakonodavstvom Europske unije. Praksa je pokazala da prilikom izrade godišnjeg plana zakonodavnih aktivnosti nije uvijek moguće predvidjeti sve zakone koje će tijekom godine trebati donijeti, stoga se detaljno uređuje postupak za takve neplanirane nacrte prijedloga zakona.

Kako je dosadašnja primjena ZPUP-a pokazala da postoji nekoliko kategorija zakona za koje nije svrhovito provoditi postupak procjena učinaka propisa, ovim Zakonom propisano je da se u cijelosti isključuje primjena postupka kada se zakon donosi radi zaštite interesa Republike Hrvatske, žurnog otklanjanja prijeteće opasnosti od nastanka štete, potvrđivanja međunarodnih sporazuma, provedbi uredbi Europske unije, izvršenja Državnog proračuna Republike Hrvatske te davanja ovlaštenja Vladi Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora.

Uvodi se i obveza naknadne provedbe procjene učinaka propisa za nacrte prijedloga zakona koji su u trenutku donošenja, temeljem zaključka Vlade Republike Hrvatske, bili izuzeti od provedbe postupka, a u kojem slučaju postoji obveza provođenja procjene učinaka propisa u roku od dvije godine od stupanja na snagu takvog zakona.

Ovaj Zakon je izrađen u postupku procjene učinaka propisa, prema važećem ZPUP-u, te su u okviru toga postupka analizirani njegovi očekivani učinci i ciljevi koji se žele postići.

Za očekivati je da će primjena ovog Zakona rezultirati smanjenjem neplaniranih zakonodavnih aktivnosti, pojednostavljenjem i kraćim trajanjem procjene učinaka propisa, a što će omogućiti provođenje ovog postupka za veći broj zakona. Već će se u samom postupku izrade zakona utvrditi moguće prepreke za poslovanje poduzetnika kao i utjecaj na status građana, a očekuju se i daljnji pozitivni pomaci u osiguranju otvorenosti i transparentnosti zakonodavnog postupka te poticanje suradnje i međuresorne koordinacije tijela državne uprave.

Krajnji je cilj ovog Zakona osigurati daljnji razvoj učinkovitog i samostalnog sustava procjene učinaka propisa kroz aktivnu ulogu svih tijela odgovornih za sustav procjene učinaka propisa kao i sudjelovanje svih zainteresiranih dionika. Takav sustav treba doprinijeti poticanju poslovnog okruženja, jačanju vladavine prava i smanjuju troškova provedbe propisa, uz istodobno osiguranje zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda, osobnih i političkih sloboda i prava te gospodarskih, socijalnih i kulturnih prava.

OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske.

PRIJEDLOG ZAKONA O PROCJENI UČINAKA PROPISA

DIO PRVI

Predmet zakona

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje postupak procjene učinaka propisa, način planiranja zakonodavnih aktivnosti, tijela nadležna za postupak procjene učinaka propisa, način savjetovanja s javnošću u tom postupku te druga pitanja s tim u vezi.

Postupak procjene učinaka propisa

Članak 2.

(1) Postupak procjene učinaka propisa je postupak pripreme i izrade nacrta prijedloga zakona kroz analizu izravnih učinaka, a u cilju odabira optimalnog zakonskog rješenja ili za poduzimanje drugih aktivnosti i mjera.

(2) Analizom izravnih učinaka nacrta prijedloga zakona utvrđuju se učinci na području gospodarstva, malog gospodarstva, tržišta rada, socijalnog sustava, zdravstva, zaštite okoliša, zaštite ljudskih prava, zaštite tržišnog natjecanja.

(3) U okviru postupka procjene učinaka propisa obvezno se provodi prethodni postupak procjene učinaka propisa (u daljnjem tekstu: Prethodna procjena) i procjena učinaka propisa, ovisno o rezultatima analize izravnih učinaka propisa.  

Ciljevi postupka procjene učinaka propisa

Članak 3.

(1) Opći cilj postupka procjene učinaka propisa je razmatranje prijedloga mogućih normativnih ili drugih rješenja kojima se potiče poslovno okruženje, jača vladavina prava i smanjuju troškovi provedbe propisa, uz istodobno osiguranje zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda, osobnih i političkih sloboda i prava te gospodarskih, socijalnih i kulturnih prava.

(2) Posebni ciljevi postupka procjene učinaka propisa su:

– osiguranje otvorenosti i transparentnosti zakonodavnog postupka uključivanjem javnosti i zainteresirane javnosti u izradu propisa

– utvrđivanje mogućih prepreka za poslovanje poduzetnika i status građana

– poticanje suradnje i međuresorne koordinacije središnjih tijela državne uprave u postupku izrade zakona.

Značenje pojmova

Članak 4.

Pojmovi u ovom Zakonu imaju sljedeće značenje:

a) stručni nositelj je središnje tijelo državne uprave iz čijeg djelokruga se izrađuje nacrt prijedloga zakona

b) nadležno tijelo je središnje tijelo državne uprave koje sudjeluje u postupku procjene učinaka propisa vezano za davanje mišljenja na analizu učinaka i to:

– tijelo nadležno za područje gospodarstva za gospodarske učinke odnosno za odgovarajuću primjenu Standard Cost Model metodologiju (u daljnjem tekstu: SCM metodologija) te za odgovarajuću primjenu testa malog i srednjeg poduzetništva (u daljnjem tekstu: MSP test), u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje ustrojstvo i djelokrug

– tijelo nadležno za tržište rada

– tijelo nadležno za područje zdravstvenog sustava i zdravlja ljudi za učinke na zdravstvo i zdravlje ljudi

– tijelo nadležno za područje socijalne skrbi za socijalne učinke

– tijelo nadležno za zaštitu okoliša za učinke na okoliš i održivi razvoj

– tijelo nadležno za  zaštitu tržišnog natjecanja za učinke na tržišno natjecanje i

– tijelo nadležno za zaštitu ljudskih prava za učinke na zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

c) SCM metodologija je metoda mjerenja administrativnog troška koje gospodarstvo ima prilikom primjene propisa koji su na snazi i koji bi proizašli iz nacrta prijedloga propisa

d) MSP test sadrži postupak analize i ocjene negativnog učinka pojedinog propisa na malo gospodarstvo u obliku dodatnih ili povećanih troškova, odnosno pozitivnih učinaka kao gospodarske koristi za subjekte malog gospodarstva

e) savjetovanje je postupak koji stručni nositelj provodi radi savjetovanja s javnošću i zainteresiranom javnošću sukladno posebnim propisima kojima se uređuje pravo na pristup informacijama.

Primjena Zakona

Članak 5.

(1) Ovaj se Zakon primjenjuje na postupak izrade nacrta prijedloga zakona koje utvrđuje Vlada Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Vlada) te na druge postupke u vezi s izradom propisa i praćenjem njihove provedbe kako je to određeno ovim Zakonom.

(2) Ovaj se Zakon ne primjenjuje na procjenu fiskalnog učinka propisa na Državni proračun, koja se izrađuje i iskazuje prema Obrascu standardne metodologije za procjenu fiskalnog učinka, sukladno posebnim propisima.

Primjena drugih propisa i ovoga Zakona u odnosu na posebne propise

Članak 6.

(1) Na pitanja u vezi s postupkom izrade i donošenjem zakona koja nisu uređena ovim Zakonom i njegovim provedbenim propisom, primjenjuju se odredbe Poslovnika Vlade Republike Hrvatske i Poslovnika Hrvatskoga sabora.

(2) Na pitanja savjetovanja s javnošću i zainteresiranom javnošću koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se posebni propisi i akti kojima je uređeno informiranje i sudjelovanje javnosti i zainteresirane javnosti u pojedinim upravnim područjima.

DIO DRUGI

Dokumenti procjene učinaka propisa

Članak 7.

Dokumenti procjene učinaka propisa su:

– Strategija procjene učinaka propisa (u daljnjem tekstu: Strategija)

– Akcijski plan procjene učinaka propisa (u daljnjem tekstu: Akcijski plan).

Strategija i Akcijski plan

Članak 8.

(1) Strategijom se dugoročno usmjerava razvoj sustava procjene učinaka propisa i njegova provedivost, ciljevi, poboljšanje kvalitete propisa i razvoj administrativnih kapaciteta.

(2) Akcijski plan je provedbeni akt Strategije kojim se određuju prioritetne mjere i aktivnosti na razvoju sustava procjene učinaka propisa, način provedbe i redoslijed ostvarivanja mjera, rokovi izvršavanja i nositelji provedbe mjera i aktivnosti.

(3) Ured za zakonodavstvo (u daljnjem tekstu: Ured) je koordinator i stručni nositelj izrade Strategije i Akcijskog plana u suradnji sa središnjim tijelima državne uprave i drugim dionicima.

(4) Strategiju, na prijedlog Ureda, donosi Vlada, za razdoblje od pet godina.

(5) Akcijski plan donosi Ured za razdoblje važenja Strategije, a po potrebi i za kraće razdoblje.

(6) Strategija i Akcijski plan objavljuju se na mrežnim stranicama Ureda.

(7) Ured izvješćuje Vladu o provedbi i ostvarenju ciljeva iz Strategije, u prvom tromjesečju nakon isteka važenja Strategije.

DIO TREĆI

Kriteriji u postupku procjene učinka propis

Članak 9.

(1) U postupku procjene učinaka propisa značajni izravni učinci analiziraju se prema vrstama učinaka i zahvaćenim adresatima nacrta prijedloga zakona.

(2) Izravni učinci analiziraju se osobito prema sljedećim vrstama učinaka:

– procjena gospodarskih učinaka obvezno uključuje procjenu očekivanih izravnih učinaka na makroekonomsko okruženje, priljev investicija, funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva, malo gospodarstvo, administrativne prepreke za poslovanje, istraživanje i razvoj, zaštitu potrošača

– procjena socijalnih učinaka uključuje procjenu očekivanih izravnih učinaka na socijalnu uključenost i zaštitu skupina s posebnim interesima i potrebama, pristup javnim uslugama, pravo na zdravstvenu zaštitu, sigurnost, terorizam i kriminal, kulturu

– procjena učinaka na rad i tržište rada uključuje procjenu očekivanih izravnih učinaka na zapošljavanje i tržište rada, standarde i prava na kvalitetu radnog mjesta

– procjena učinaka na zaštitu okoliša obvezno uključuje procjenu očekivanih izravnih učinaka na klimu, kvalitetu i korištenje zraka, vode i tla, upravljanje prirodnim resursima, korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije, upravljanje otpadom i recikliranje

– procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava uključuje procjenu očekivanih izravnih učinaka na ravnopravnost spolova, pravo na jednaki tretman i prilike, antidiskriminaciju, povredu privatnosti, zaštitu osobnih podataka, pristup pravosuđu i

– procjena učinaka na tržišno natjecanje obvezno uključuje procjenu očekivanih izravnih učinaka na tržišno natjecanje između poduzetnika na tržištu pod nediskriminirajućim uvjetima.

(3) Izravni učinci analiziraju se osobito prema sljedećim vrstama adresata:

– mali, srednji i veliki poduzetnici, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, zadrugarstvo

– građani, obitelj i kućanstva

– radnici i umirovljenici

– pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i potrošači

– hrvatski branitelji

– manjine

– socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

– udruge i zaklade i

– središnja tijela državne uprave, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima, trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(4) Pobliže kriterije izravnih učinaka, detaljnije utvrđivanje vrsta adresata te druga pitanja s tim u vezi propisuje Vlada uredbom.

DIO ČETVRTI

Plan zakonodavnih aktivnosti

Članak 10.

(1) Vlada donosi Plan zakonodavnih aktivnosti u kojem su sadržani svi nacrti prijedloga zakona koje se planira utvrditi tijekom razdoblja za koje se Plan zakonodavnih aktivnosti donosi.

(2) Plan zakonodavnih aktivnosti se izrađuje temeljem prijedloga planova zakonodavnih aktivnosti središnjih tijela državne uprave.  

(3) Plan zakonodavnih aktivnosti se donosi na prijedlog Ureda u zadnjem tromjesečju tekuće kalendarske godine za sljedeću kalendarsku godinu.

(4) Plan zakonodavnih aktivnosti sadrži naznaku nacrta prijedloga zakona za koje treba provesti postupak procjene učinaka propisa, naznaku nacrta prijedloga zakona kojima se zakonodavstvo Republike Hrvatske usklađuje sa zakonodavstvom Europske unije i po potrebi, naznaku nacrta prijedloga zakona sadržanih u programskim i drugim strateškim dokumentima Vlade.

(5) Podaci u Planu zakonodavnih aktivnosti iskazuju se po aktivnostima planiranim u tromjesečnim razdobljima.

(6) Ured je koordinator i stručni nositelj izrade Plana zakonodavnih aktivnosti i Izviješća o provedbi Plana zakonodavnih aktivnosti u suradnji sa središnjim tijelima državne uprave.

(7) Ured izvješćuje Vladu o izvršenju Plana zakonodavnih aktivnosti u prvom tromjesečju tekuće godine za prethodnu godinu.

(8) Plan zakonodavnih aktivnosti i Izviješće o provedbi Plana zakonodavnih aktivnosti objavljuje se na mrežnim stranicama Ureda.

Postupak izrade Plana zakonodavnih aktivnosti

Članak 11.

(1) Stručni nositelj dužan je utvrditi Prijedlog plana zakonodavnih aktivnosti iz svog djelokruga.

(2) Stručni nositelj za svaki nacrt prijedloga zakona koji utvrđuje u Prijedlogu plana zakonodavnih aktivnosti provodi Prethodnu procjenu, osim za zakone iz članka 14. ovoga Zakona.

(3) Za Prijedlog plana zakonodavnih aktivnosti i Prethodnu procjenu provodi se savjetovanje u razdoblju od 1. do 30. rujna, u trajanju od najmanje 15 dana.

(4) Stručni nositelj dostavlja Prijedlog plana zakonodavnih aktivnosti s obrascima prethodne procjene na mišljenje Uredu, najkasnije do 31. listopada tekuće godine.

(5) Ured razmatra Prijedlog plana zakonodavnih aktivnosti i obrasce prethodne procjene te, po ocijenjenoj potrebi, može zatražiti doradu obrazaca.

(6) Ured dostavlja obrasce prethodne procjene na mišljenje tijelu nadležnom za provođenje MSP testa i provedbu SCM metodologije, koji su dužni u roku od osam dana od zaprimanja dostaviti mišljenje Uredu iz svoje nadležnosti.

(7) Stručni nositelj dužan je usuglasiti Prijedlog plana zakonodavnih aktivnosti propisa s Uredom do 1. prosinca tekuće godine.

(8) Ured upućuje Prijedlog plana zakonodavnih aktivnosti Vladi na donošenje do kraja prosinca tekuće godine.

DIO PETI

Prethodna procjena

Članak 12.

(1) Prethodna procjena obuhvaća sljedeće aktivnosti:

– analizu postojećeg stanja u području koje se namjerava urediti nacrtom prijedloga zakona

– utvrđivanje ishoda odnosno promjena u području koje se namjerava urediti nacrtom prijedloga zakona i vremenskog okvira za njihovo postizanje

– određivanje adresata na koje se nacrt prijedloga zakona odnosi

– utvrđivanje mogućih rješenja koji mogu dovesti do ostvarenja ishoda u području koje se namjerava urediti nacrtom prijedloga zakona

– utvrđivanje izravnih učinaka, osobito, gospodarskih, socijalnih, učinaka na tržište rada, učinaka na zaštitu okoliša, na zaštitu ljudskih prava i učinaka na tržišno natjecanje

– utvrđivanje potrebe za provođenjem MSP testa i

– utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije.

(2) Aktivnosti Prethodne procjene iskazuju se u propisanom obrascu.

(3) Stručni nositelj u okviru Prethodne procjene provodi savjetovanje i po potrebi provodi konzultacije s međuresornim tijelima i drugim zainteresiranim dionicima u skladu s ovim Zakonom.

(4) Aktivnosti Prethodne procjene, sadržaj obrasca i postupak savjetovanja iz stavka 3. ovoga članka detaljnije će se propisati uredbom.

Procjena učinaka propisa

Članak 13.

(1) Na temelju obveza iz Plana zakonodavnih aktivnosti i rezultata Prethodne procjene stručni nositelj pristupa provedbi procjene učinaka propisa u okviru koje se izrađuje Prijedlog iskaza i nacrt prijedloga zakona.

(2) Izradom Prijedloga iskaza stručni nositelj osobito provodi sljedeće aktivnosti:

– detaljno utvrđuje ishode odnosno promjene koje se žele postići nacrtom prijedloga zakona

– detaljno analizira izravne učinke utvrđene u Prethodnoj procjeni, a po potrebi detaljno analizira izravne učinke pojedinačnih i mogućih alternativnih  normativnih rješenja iz nacrta prijedloga zakona

– odabire optimalno rješenje za postizanje utvrđenih ishoda odnosno promjena u području koje se uređuje nacrtom prijedloga zakona

– po potrebi, provodi MSP test

– po potrebi, provodi mjerenje SCM metodologijom

– utvrđuje vremenski okvir i osnovne kriterije za vrednovanje nacrta prijedloga zakona te druga pitanja s tim u vezi.  

(3) Aktivnosti procjene učinaka propisa iskazuju se u propisanom obrascu.  

(4) Za izradu Prijedloga iskaza i nacrta prijedloga zakona čelnik tijela koji je stručni nositelj može osnovati radnu skupinu.

(5) O Prijedlogu iskaza i nacrtu prijedloga zakona provodi se savjetovanje u trajanju od najmanje 30 dana uz javno izlaganje materije koja je predmet savjetovan ja. Istovremeno sa savjetovanjem, Prijedlog i skaz dostavlja se na mišljenje nadležnim tijelima i Uredu.

(6) Stručni nositelj provodi konzultacije o Prijedlogu iskaza sa nadležnim tijelima s ciljem njegovog usuglašavanja.

(7) Ured može, po potrebi, provesti konzultacije o Prijedlogu iskaza sa stručnim nositeljem i nadležnim tijelima.

(8) Nakon provedenog postupka savjetovanja i usuglašavanja, Prijedlog iskaza dostavlja se na suglasnost Uredu, a nacrt prijedloga zakona na mišljenje nadležnim tijelima, Uredu  i drugim tijelima u skladu s Poslovnikom Vlade Republike Hrvatske.

(9) Aktivnosti procjene učinaka propisa i sadržaj Obrasca prijedloga iskaza detaljnije će se propisati uredbom.

DIO ŠESTI

Iznimke od provedbe postupka procjene učinaka propisa

Članak 14.

Postupak procjene učinaka propisa ne provodi se kada se predlaže donošenje zakona radi:

– zaštite interesa Republike Hrvatske

– žurnog otklanjanja prijeteće opasnosti od nastanka štete

– potvrđivanja međunarodnih sporazuma

– provedbi uredbi Europske unije

– izvršenja Državnog proračuna Republike Hrvatske i

– davanja ovlaštenja Vladi da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora.

Zakoni izvan Plana zakonodavnih aktivnosti

Članak 15.

(1) Ako je tijekom kalendarske godine potrebno donijeti zakon koji nije sadržan u Planu zakonodavnih aktivnosti, stručni nositelj dužan je provesti Prethodnu procjenu sukladno ovom Zakonu.

(2) Stručni nositelj dužan je za Prethodnu procjenu provesti savjetovanje u trajanju od najmanje 15 dana.

(3) Stručni nositelj dužan je Prethodnu procjenu dostaviti na mišljenje Uredu za vrijeme trajanja savjetovanja.

(4) Ured je dužan razmotriti Obrazac prethodne procjene te, po ocijenjenoj potrebi, zatražiti dopune, odnosno doradu.

(5) Ured  dostavlja Obrazac prethodne procjene na mišljenje tijelu nadležnom za procjenu učinaka propisa na malo gospodarstvo i tijelu nadležnom za provedbu SCM metodologije koji su dužni u roku od pet dana od zaprimanja dostaviti mišljenje Uredu iz svoje nadležnosti.

(6) Stručni nositelj dužan je Obrazac prethodne procjene usuglasiti s Uredom prije uvrštavanja nacrta prijedloga zakona na sjednice radnih tijela Vlade.

(7) Ovisno o rezultatima Prethodne procjene, stručni nositelj dužan je provesti postupak procjene učinaka propisa sukladno članku 13. ovoga Zakona.

(8) U slučaju da Ured nije suglasan sa sadržajem Obrasca prethodne procjene , s tručni nositelj dužan je na sjednicama radnih tijela Vlade očitovati se o razlozima neslaganja.  

Naknadna procjena učinaka propisa

Članak 16.

(1) Iznimno, nacrt prijedloga zakona koji je sadržan ili nije sadržan u Planu zakonodavnih aktivnosti, a za koji se treba provesti procjena učinaka propisa, može se izuzeti od daljnjeg postupka temeljem zaključka Vlade.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Stručni nositelj dužan je naknadno provesti procjenu učinaka propisa u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu zakona.

(3) Obaveza naknadne provedbe procjene učinaka propisa utvrđuje se u prijelaznim odredbama nacrta prijedloga zakona.

Iznimne obveze provedbe procjene učinaka propisa

Članak 17.

(1) Procjena učinaka propisa može se provesti za zakone, provedbene propise i akte planiranja koji su na snazi.

(2) Procjena učinaka propisa može se provesti i za provedbene propise i akte planiranja u izradi uz odgovarajuću primjenu odredbi propisa o procjeni učinaka propisa, osim ako posebnim propisom nije drugačije propisano.

(3) Za koordinaciju i provedbu procjene učinaka propisa iz stavka 1. i 2. ovoga članka u cijelosti je nadležan stručni nositelj.

(4) Procjena učinaka propisa provodi se i na temelju zaključka Hrvatskoga sabora donesenog vezano za djelovanje Vlade u institucijama Europske unije u svezi s prijedlogom propisa i odlukama Europske unije u čijem donošenju sudjeluje putem svojih predstavnika.

DIO SEDMI

Nadležnost za postupak procjene učinaka propisa

Članak 18.

Za procjenu učinaka propisa nadležni su:

– Ured za zakonodavstvo

– stručni nositelj

– nadležna tijela.

Tijelo nadležno za koordinaciju procjene učinaka propisa

Članak 19.

(1) Ured  je nadležan za koordinaciju provedbe Prethodne procjene i procjene učinaka propisa, izradu Plana zakonodavnih aktivnosti, izradu dokumenata iz članka 7.  ovoga Zakona i za izradu provedbenog propisa koji se donosi na temelju ovoga Zakona.

(2) Ured je nadležan za obavljanje poslova stručnog osposobljavanja i usavršavanja u području procjene učinaka propisa i području izrade propisa.

(3) Za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka, Ured je dužan ustrojiti posebnu ustrojstvenu jedinicu u okviru Ureda.

Stručni nositelj

Članak 20.

(1) Stručni nositelj nadležan je za provedbu Prethodne procjene, izradu Prijedloga plana zakonodavnih aktivnosti iz svog djelokruga te za provedbu procjenu učinaka propisa u skladu s ovim Zakonom i Uredbom iz članka 22. ovoga Zakona.

(2) Za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka, stručni nositelj dužan je uspostaviti odgovarajuće administrativne kapacitete odnosno imenovati koordinatora za poslove procjene učinaka propisa (u daljnjem tekstu: Koordinator) ili ustrojiti odgovarajuću ustrojstvenu jedinicu.

(3) Koordinator se imenuje iz redova rukovodećih državnih službenika i može imati zamjenika.

(4) Koordinator, odnosno službenici zaduženi za poslove procjene učinaka propisa dužni su surađivati s ustrojstvenom jedinicom stručnog nositelja koja izrađuje nacrt prijedloga zakona te po potrebi sudjelovati u radu radne skupine za izradu nacrta prijedloga zakona.

Nadležna tijela

Članak 21.

(1) Nadležna tijela sudjeluju u postupku procjene učinaka propisa razmatranjem i davanjem mišljenja iz svog djelokruga sukladno ovom Zakonu i u skladu s posebnim propisima te ukoliko se ocijeni potrebnim i međuresorno surađuju s drugim tijelima, ovisno o utvrđenim učincima.

(2) Kada nadležno tijelo postupa u svojstvu stručnog nositelja izrade propisa, tada ono ne daje posebno mišljenje iz područja svoje nadležnosti.

Provedbeni propis

Članak 22.

Pobliže kriterije i vrste adresata iz članka 9. stavka 4., aktivnosti, sadržaj obrasca i postupak savjetovanja u Prethodnoj procjeni iz članka 12. stavka 4. i u procijeni učinaka propisa iz članka 13. stavka 9. te druga pitanja s tim u vezi propisuje Vlada uredbom.

DIO OSMI

Nadzor

Članak 23.

Nadzor nad provedbom ovoga Zakona provodi Ured.

DIO DEVETI

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 24.

(1) Vlada će donijeti Strategiju iz članka 8. ovoga Zakona, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Vlada će donijeti Uredbu iz članka 22. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Ured će u roku od tri mjeseca od dana donošenja Strategije iz stavka 1. ovoga članka donijeti Akcijski plan.

                                                          Članak 25.

Do dana stupanja na snagu Uredbe iz članka 22. ovoga Zakona, ostaje na snazi Uredba o provedbi postupka procjene učinaka propisa ("Narodne novine", broj 66/12).

Članak 26.

Vlada će uskladiti Uredbu o Uredu za zakonodavstvo s ovim Zakonom u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 27.

Postupci procjene učinaka propisa započeti do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršiti će se prema odredbama Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 90/11) i Uredbe o provedbi postupka procjene učinaka propisa ("Narodne novine", broj 66/12).

Članak 28.

Stručni nositelji dužni su imenovati koordinatore sukladno članku 20. ovoga Zakona  u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 29.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 90/11).

Članak 30.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Narodnim novinama".

O B R A Z L O Ž E NJ E

Uz članak 1.

Uređuje se predmet zakona, navodi se da se Zakonom uređuje postupak procjene učinaka propisa, način planiranja zakonodavnih aktivnosti, tijela nadležna za postupak procjene učinaka propisa, način savjetovanja s javnošću u tom postupku. Postupak procjene učinaka propisa provodi se samo za nacrte prijedloga zakona koja utvrđuje Vlada Republike Hrvatske.  

Uz članak 2. i 3.

Ovim člankom određuje se sadržaj i pojam postupka procjene učinka propisa te opći i posebni ciljevi postupka procjene učinaka propisa.

Uz članak 4.

Ovim člankom određuje se značenje pojedinih pojmova u Zakonu.

Uz članak 5.

Člankom se propisuje  primjena Zakona na postupak u vezi s izradom propisa predviđenih  Planom zakonodavnih aktivnosti te u drugim slučajevima predviđenih Zakonom. Također se propisuje da se Zakon ne primjenjuje na procjenu fiskalnog učinka propisa na Državni proračun, koja se izrađuje i iskazuje prema Obrascu standardne metodologije za procjenu fiskalnog učinka  sukladno posebnim propisima.  

Uz članak 6.

Odredbama ovog članka propisuje se p rimjena drugih propisa i primjena ovog Zakona u odnosu na posebne propise.

Uz članak 7 i 8.

Ovim člancima uređuju se dokumenti procjene učinaka propisa, Strategija i Akcijski plan.

Uz članak 9.

Ovim člankom uređuje se kriteriji u postupku procjene učinka propisa prema vrstama učinaka

i prema vrstama adresata.

Uz članak 10. i 11.

Ovim člancima uređuje se obveza donošenja Plana zakonodavnih aktivnosti, njegov sadržaj i

postupak izrade.

Uz članak 12.

Ovim člankom određuje se aktivnosti Prethodne procjene i sadržaj Obrasca prethodne procjene.

Uz članak 13.

Ovim člankom propisuje se aktivnosti u okviru procjene učinaka propisa, sadržaj Prijedloga iskaza i  obveza izrade nacrta prijedloga zakona.  

Uz članak 14.

Odredbom ovog članka propisuju se iznimke u kojima se uopće ne treba provoditi postupak procjene učinaka propisa.

Uz članak 15. i 16.

Ovim člancima propisuje se postupak kad je potrebno donijeti zakon koji nije sadržan u Planu zakonodavnih aktivnosti. Također se propisuje situacija u kojoj postoji obveza provedbe naknade procjene učinaka propisa.    

Uz članke 17.

Ovim člankom uređuje se mogućnost provedbe procjene učinaka propisa za zakone, akte planiranja i provedbene propisa koji su na snazi te za provedbene propise i akte planiranja u izradi.    

Uz članak 18. do 21.

Ovim člancima uređuje se nadležnost za postupak procjene učinaka propisa, sadržaj provedbenog propisa

Uz članak 22.

Ovim člankom određuje se donošenje uredbe kao provedbenog propisa ovog Zakona i određuje zakonodavni okvir za donošenje uredbe.

Uz članak 23.

Odredbom ovog članka propisuje se da nadzor nad provedbom Zakona provodi Ured za zakonodavstvo.

Uz članke 24. do 30.  

Ovim člancima uređuju se prijelazne i završne odredbe Zakona: donošenje dokumenata i

provedbenih propisa iz ovog Zakona, usklađivanje propisa s ovim Zakonom, primjena dosadašnjih propisa, obveze osiguranja odgovarajućih administrativnih kapaciteta, stupanje na snagu Zakona i pojedinih odredbi Zakona.